55 godina KUD-a »Šumari« 19 Idu li i hrvatski ... - Hrvatske šume

ari u EU?uprave (citat iz Nacionalne šumarske politikei strategije, 2003.). Zašto je to danas odposebne važnosti?Cjelokupan sustav funkcioniranja radnihoperativnih direktorata u mehanizmuEU, i za zemlje kandidatkinje, podrazumijevaeksplicitno upravo maksimalnu usklađenostinteresa svih subjekata koji sudjeluju uprovođenju određenog projekta, od manjihlokalnih, regionalnih ili interregionalnih.Naše šume pokrivaju gotovo polovinudržave pa je i odgovornost šumara izrazitovelika.Tvrtka Hrvatske šume ima svoj mandatdefiniran temeljnim zakonskim propisimai nije izravno odgovorna za integracijskeprocese, a jedina komunikacijska veza u postupkupristupanja su članovi radnih timova(tri tima imaju predstavnike iz HŠ-a). Time sudjelatnici HŠ-a, kao tvrtka koja okuplja pretežitibroj šumara, ostali udaljeni od informacijao procesima pregovaranja i približavanjapa je za očekivati da će nam se EU integracijejednostavno samo dogoditi. Je li intenzitetsudjelovanja šumara u dobivanju informacijazaista djelotvoran kad se na pojedina šumarskaokupljanja i tako poziva samo manji brojonline šumara?Dokaz tome je i sadržina dokumentakoji se zove Okvir za usklađenost strategija2007. – 2013., Zagreb, 2007. Tražeći tu nacionalnekratkoročne šumarske prioritete uprosudbi sposobnosti preuzimanja obvezau članstvu EU, naći će se tek spominjanjedjelomice šumarskih ciljeva iskazanih nausklađivanju zakonodavstva s pravnomstečevinom u ovom sektoru s tek djelomiceusklađenim područjima šumskog reprodukcijskogmaterijala, oštećenosti šuma iDostupne su informacije o tomekoliko je koja zemlja uspjelaiskoristiti mogućih i dostupnih izvorafinanciranja za svoju prilagodbu. To suzaista poražavajući rasponi,od 7 do 70%.Kad se izrađuje projekt, u tome trebajusudjelovati sve zainteresirane strane,od poslovnih subjekata, udruga dolokalne samouprave.vođenju evidencije o šumskim požarima.I to je sve.Programi EU kao zajednice promiču posebicei tzv. aktivno europsko državljanstvo.Ovo nije promicanje ispraznosti i bezdomništva,već uključivanje građana i organizacijacivilnog društva u procese europskihintegracija. Tu se smjera i na udruge pa jemoguće uključivanje Hrvatskog šumarskogdruštva na korišćenje značajnih fondova zaove aktivnosti, a za koje se i u 2007. god.namjerava pregovarati o punopravnomčlanstvu RH.Regionalni operativni programi – Gospodarenjehrvatskim šumama stoljećimaponosno funkcionira kroz osnove gospodarenjagospodarskim jedinicama i područjem,primjenjujući tehnologiju prirodnog pomlađivanjana velikim površinama i provodećipolitiku održivoga gospodarenja duže negošto se ovaj pojam i počeo koristiti u svijetu.S druge strane, u EU-terminologiji osnovnajedinica je regija, čak i u statistici. Svjedocismo EU-podjele RH na tzv. statističkeregije, a zbog mogućnosti ostvarenja prioritetnepolitike sufinanciranja programarazvoja.Istovremeno su protekle dvije godinesve županije izrađivale svoje regionalneoperativne programe (skr. ROP) akceptirajućiprioritete, mjere i projekte u svim djelatnostimaprivređivanja, pa sve do kulture,socijalne strategije i zaštite. Samo mali brojUŠP uključio je svoje idejne planove u ROP.O tome uopće i ne postoji prikaz na nacionalnojšumarskoj razini. No, ti ROP-ovi semogu mijenjati, dorađivati i nadopunjavatigotovo svake godine. Zahtijeva se da budutransparentno dostupni svakom građaninuili instituciji, a prevedeni na engleski jeziki svakom administrativcu ili direktoratu naslužbenom portalu EU.Na temelju načelnih idejnih razinaROP-a izrađuju se i egzaktni projekti. Prednostse uvijek daje višenamjenskom projektukoji će biti kohezijska snaga za sudje-Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

lovanje više poslovnih subjekata u postavljanjui provođenju projekta. Preferirana jemultifunkcionalnost. Gotovo sva područjadjelovanja šumarstva mogu biti predmeti cilj projekta. Kada se izrađuje projekt, utome trebaju sudjelovati sve zainteresiranestrane, od poslovnih subjekata, udruga dolokalne samouprave. Tada je projekt i izvediv.Jedan od instrumenata balansiranjainteresa je tzv. partnerski odbor kojega jeformirala svaka županija. Sastavljen je odpredstavnika iz svih područja života lokalnezajednice. Odbor je svojevrstan parlamentarnisenat i prvi je filter podrške i davanjaprioriteta provođenju projekta. Kao institucija,miri i mogući preferabilni politički interesgrupe građana. Njegove su odluke konačnei respektabilne Europskoj komisiji.U Europi ne postoji precizna definicijapojma ruralnog razvoja. Prelistavajućidostupne linkove, naći će se da je kod nasza ruralno područje mandat dan MPŠVG (ipomalo turizmu), podjednako kao i u 10.direktoratu EU. No ukupni odnos prema ruralnimpodručjima nije samo konkurentnostgospodarenja zemljišnim (i šumskim) resursima.Senzibilitet se tu daje i na cjelokupnofunkcioniranje održivog razvoja i opstanka,koji uključuje sve ostale interese države,od socijalnih, demografskih, pa sve do npr.turizma ili ekološke zaštite biodiverziteta.Šumarska djelatnost je kroz vijekove imaladominantnu ulogu u ruralnim predjelima pajoj je to, kao kohezijskom subjektu, preostaloi danas. Hoćemo li se zatvoriti i odricatimogućih djelatnosti, ovisi samo o nama.Za razdoblje od 2007. do 2013. zemlječlanice donose osnovni okvir za strateškousmjeravanje instrumenata kohezijske politike.Od zadnjeg proširenja, kada je 2005. upunopravno članstvo primljeno 10 zemalja,stvorile su se, između ostalog, i pretpostavkeza razvoj jedinstvenog sustava nazvanogIPA, kao financijskog instrumenta pretpristupnepomoći, koji pruža support kod institucionalnogosposobljavanja zemljamapristupnicama za djelotvornu provedbupravne stečevine EU. Ovaj sustav pokrio jesve dosadašnje oblike financiranja po svimizvorima za pojedina promatrana područja,a kojih su projekti i dalje na provođenju. Natemelju nacionalnog strateškog referentnogokvira izrađuje se za promatrano razdobljetzv. nacionalni razvojni plan. Slijedom njegai nakon postupka pregovaranja i tzv. screeninga,izrađuju zemlje članice niz regionalnihoperativnih programa, koji mogu biti isektorskog karaktera.SDURF je kratica za Središnji državni uredza razvojnu strategiju i koordinaciju fondovaEuropske unije. Postupkom prilagodbe RH jeustrojila svoja upravna tijela i dodijelila nadležnostidržavnim tijelima (ministarstvima)za izradbu strateških dokumenata pa je ovoured koji ih koordinira i pruža stručnu pomoćza poslove nacionalnih razvojnih ciljeva, prioritetei programe.Hrvatskoj još nisu dostupna sva sredstva,već se ona kreću iz ranijih PHARE, SAPARDi CARDS programa.To u ovom momentu i nije presudno, nitismo previše zakasnili u aplikaciji načina ipostupaka prihvaćanja europskih protokola.Nadaleko važnije je što je moguće širei skorije uključivanje sveukupne šumarskedjelatnosti, okupljene pretežito u Hrvatskimšumama, ali isto tako i na matičnimobrazovnim i znanstvenim institucijama,Šumarskom fakultetu i Šumarskom institutu.Jedino će široko usvojena znanja i sposobnostihrvatskih šumara o postupcimai pravilima korišćenja novca iz europskihfondova biti temelj za intenzivan razvojtvrtke i društava kćeri.Zasigurno je svekolika šumarska operativasposobna za stvaranje projektnih idejai izradbu zrelih programa. Njih je mogućedati i drugim agencijama, ali će to najboljemoći učiniti sami šumari na svom područjurada. Ponegdje kao nositelji i vođe projekataili bar kao djelatni dionici lokalnih i regionalnihprojekata. Ne manje važan posaoje i akreditacija tvrtke za sudjelovanje nameđunarodnim natječajima za provođenjesvojih projekata.Na intranetu na adresi pošte D-plan1naći će se jedna od prezentacija o europskojšumarskoj politici koja vam je dostupnaza korišćenje.Preuzmite je i pregledajte. Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

europaPišu: dr. sc. Tono Kružići Ivana Pešut, dipl. ing.Foto: T. Kružić5. MINISTARSKA KONFERENCIJA O ZAŠTITI ŠUMA U EUROPI,VARŠAVA, POLJSKA, 5. – 7. STUDENOGA 2007.»Šume zakvalitetu života«U Varšavi jeod 5. do 7.studenoga2007. održana5. ministarskakonferencija ozaštiti šuma uEuropi (MCPFE),s geslom »Šumeza kvalitetuživota« na kojojje sudjelovalo16 ministaraodgovornihza šume,delegacije iz 44europske državei Europskekomisije, tepromatrači iz14 zemalja i 31organizacije.RepublikuHrvatskuzastupali sudržavni tajniku Ministarstvupoljoprivrede,šumarstvai vodnogagospodarstva,Herman Sušnik,pomoćnikministra zašumarstvoMiroljubStojanović, tenačelnik Odjelaza zaštitu šumai provođenjemeđunarodnihobveza ušumarstvu TonoKružićNa Konferenciji je 38 zemalja, među kojima iHrvatska, potpisalo Varšavsku deklaraciju idvije Varšavske rezolucije.Ministarska konferencija o zaštiti šuma uEuropi je politički sastanak na vrhu s ciljem zaštite ipotrajnog gospodarenja šumama u regiji. U ovu inicijativuuključeno je 46 europskih zemalja i Europskaunija, surađujući s nizom međunarodnih organizacija.Ceremonija otvaranjaGlavni cilj Konferencije je osigurati da seeuropskim šumama i dalje potrajno gospodari,tako da svatko ima koristi od njihovogpotencijala.Do sada su održane ukupno četiri ministarske konferencijeo zaštiti šuma u Europi (Strasbourg 1990.godine, Helsinki 1993. godine, Lisabon 1998. godinei Beč 2003. godine).Razlog za ovakvu političku raspravu o ulozi šumau modernom društvu su prijetnje koje proizlaze izubrzanog tehnološkog razvitka, pritisak na prirodneresurse kao i posljedice klimatskih promjena. Glavnicilj konferencije je osigurati da se europskim šumamai dalje potrajno gospodari, tako da svatko ima koristiod njihovog potencijala.Varšavsku deklaraciju i dvije Varšavske rezolucijepotpisalo je 38 zemalja koje su se time na nacionalnojrazini obvezale na promociju drveta kao nositeljaobnovljive energije, te na ulogu šuma u zaštiti kvalitetei kvantitete voda, te u ublažavanju klimatskihpromjena.U glavnom dokumentu, Varšavskoj deklaraciji, zemljese obvezuju na zajedničke aktivnosti prema daljnjoj im­plementaciji potrajnog gospodarenja šumama kao obaveznogelementa održivog razvoja. Deklaracija prikazujeulogu šuma u poboljšanju uvjeta života na našemplanetu i dugoročnu viziju budućnosti šuma u Europi.S obzirom na neizbježne posljedice klimatskih promjena,ministri su prihvatili i dvije rezolucije. Varšavskarezolucija 1 »Šume, drvo i energija« obvezujezemlje na povećanje uloge šumarskog sektora u proiz­Herman Sušnik i Miroljub Stojanović na KonferencijiBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

vodnji energije, na korištenje biomase kaoobnovljive energije, te na smanjenje količinestakleničkih plinova. Također, zemlje se obvezujuna pokretanje šumskih resursa međusektorima.Varšavska rezolucija 2 »Šume i voda«skreće pažnjuna vodene resursei naglašavaulogu šuma uzaštiti kvalitete ikvantitete vode,sprečavanju poplava,ublažavanjuučinka sušei borbi protiverozije tla.– Posebno Mariann Fischer Boelsam zadovoljanšto se glavne teze Varšavskih dokumenatabave problematikom klimatskih promjena ipotrebom da im se suprotstavimo, inter aliakroz promociju korištenja drveta kao ekološkogi prirodnog nositelja energije te kao sirovineu drugim granama industrije – rekaoje prof. Jan Szysko, ministar okoliša Poljske.Varšavsku konferenciju je otvorio predsjednikPoljske, prof. Lech Kaczynski koji jePrva Ministarska konferencija ozaštiti šuma u Europi održanaje u Strasbourgu, Francuska,18. prosinca 1990. Prepoznajućirastuće prijetnje europskim šumamai potrebu za prekograničnom zaštitom,sudionici su se dogovorili da inicirajuznanstvenu i tehničku suradnju u Europi.Prihvatili su Opću deklaraciju i 6rezolucija: Europska mreža trajnih pokusnihploha za motrenje šumskih ekosustava,Očuvanje šumskog genofonda,Decentralizirana europska banka podatakao šumskim požarima, Prilagodbagospodarenja planinskim šumama nanove uvjete okoliša, Proširenje EURO-SILVA-e, mreže istraživanja fiziologijedrveća i Europska mreža istraživanja ušumskim ekosustavima.Druga MCPFE održana je u Helsinkiju,Finska, 16. do 17. lipnja 1993. g. Nastavljajućise na Strasburške rezolucije iodgovarajući na mnoge odluke vezaneuz šume, usvojene 1992. na KonferencijiUN-a o okolišu i razvoju (UNCED)održanoj u Rio de Janeiru, Brazil, sudionicisu usvojili Opću deklaraciju i 4rezolucije: Smjernice za potrajno gospodarenjeeuropskim šumama, Smjerniceza očuvanje biološke raznolikostieuropskih šuma, Šumarska suradnjasa zemljama prijelaznoga gospodarstvai Strategija za dugoročnu prilagodbueuropskih šuma na klimatskepromjene.Povijest MCPFEnaglasio veliku povezanost između šumai klimatskih promjena te istaknuo poljskapostignuća u povećanju šumskih površinaposljednjih 15 godina.Gđa Mariann Fischer Boel, europskapovjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj,istaknulaje potrebu zauravnoteženjemdva cilja u šumarskomsektoru:poticanjekonkurentnostiDr. sc. Tono Kružići podržavanjeuloge šuma ubioraznolikosti,vodama, klimi ikvaliteti života.Na otvorenjuje naglašeno usklađenje dvaju važnih pitanja:ekonomskog razvoja i zaštite okoliša.Prema Izvješću o stanju europskih šuma2007., prezentiranom na Konferenciji,površina šuma i njihov produktivni potencijalrastu. U zadnjih 15 godina Europa je dobila13 milijuna hektara novih šumskih površina,što je jednako npr. površini Grčke. Količinadrvnih resursa također stalno raste.Lisabon, Portugal (2. – 4. lipnja1998.) bio je domaćin treće MCPFE,na kojoj su sudionici usvojili Općudeklaraciju i 2 rezolucije: Ljudi, šumei šumarstvo – poboljšanje socioekonomskihaspekata održivog gospodarenjašumama i Paneuropski kriteriji,indikatori i operativni vodič za održivogospodarenje šumama.U Beču, Austrija, na 4. MCPFE(28. – 30. travnja 2003.). sudionici suusvojili Bečku deklaraciju o vitalnimšumama »Europske šume – zajedničkekoristi, zajedničke odgovornosti« i 5 rezolucija:Jačanje zajedničkih djelovanjaza održivo gospodarenje u Europi krozmeđusektorsku suradnju i nacionalneprograme šumarstva, Jačanje gospodarskevitalnosti održivog gospodarenjašumama u Europi, Očuvanje ijačanje socijalnih i kulturnih dimenzijaodrživog gospodarenja šumama uEuropi i Zaštita i povećanje biološkeraznolikosti šuma u Europi.Republika Hrvatska redovito sudjelujena ministarskim konferencijama ozaštiti šuma u Europi od konferencije uHelsinkiju 1993. godine, kada je pristupilai retroaktivno potpisala opću deklaracijui 6 rezolucija iz Strasbourga.Sljedeća ministarska konferencija ozaštiti šuma u Europi održat će se uNorveškoj.parkovi PARK MAKSIMIRJužni dio ParkaZbog ošMaksimPiše: mr. sc. Dubravko Janeš, dipl. ing. šum.Foto: ArhivaSobziromna velik broj rasprava o potrebisanacije i revitalizacije područjaParka Maksimir, Odjel za uređivanješuma zagrebačke Uprave izradioje elaborat o »Oštećenosti stabala na dijeluParka Maksimir koji održavaju Hrvatskešume«. Temeljna zadaća elaborata bila jeustanoviti sadašnji broj oštećenih i potencijalnoopasnih stabala, procijeniti stupanjoštećenosti i vremensko razdoblje u kojemće pojedino stablo biti potrebno ukloniti izParka te predložiti način obnove.Na promatranoj su površini ukupno izmjerena9904 stabla prsnog promjera iznad5 cm, a najzastupljenije su vrste drveća običnigrab sa 3022 te hrast lužnjak sa 1856 izmjerenihstabala. Od ostalih vrsta nalazimo887 stabala klena, 835 lipe, 348 bukve, 344hrasta kitnjaka, 328 stabala gorskog javora,a zatim slijede nizinski brijest, poljski jasen, Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

DANAS I SUTRAOsušena i oštećena stablatećenosti stabala Parkir morat će se saniratiPark Maksimir smješten je u užem području gradaZagreba oko tri kilometra istočno od centra, odnosnoTrga bana Josipa Jelačića. U vrijeme osnivanja 1787.godine, Park je obuhvaćao površinu od 402 ha, dok je1964. godine Spomenikom vrtne arhitekture proglašenapovršina od 316 ha. Parkom upravlja Javna ustanovaMaksimir koju je 1994. godine osnovao Grad Zagreb.S obzirom na to da danas na području Parka Maksimirimamo veći broj korisnika, treba reći da njegov južni dio,površine 41,78 ha, održavaju Hrvatske šume, Upravašuma, Radna jedinica Hortikultura. Za taj dio napravljenje elaborat o oštećenosti stabala koji je nedavnoprezentiran javnosticrna joha, bagrem i platana, dok je od crnogoricenajzastupljenija smreka. Napominjemoda smo na promatranom područjuidentificirali više od 70 vrsta drveća. Najvećibroj stabala nalazi se u debljinskom stupnjuizmeđu 10 i 15 cm prsnog promjera,a zatim se, povećanjem prsnog promjera,broj stabala pojedinog debljinskog stupnjasmanjuje, tako da u debljinskim stupnjevimaprsnog promjera između 150 cm i najdebljegstabla od 195 cm imamo, pojedinačno,tek nekoliko stabala. Ukupna drvnazaliha stabala na promatranom područjuiznosi 16.461 m 3 , od koje je 9377 m 3 hrastalužnjaka, 1998 m 3 hrasta kitnjaka te 1550m 3 običnoga graba. Iz navedenih podatakamožemo zaključiti da je glavna vrsta drvećakoja formira sastojine na promatranom područjuParka Maksimir hrast lužnjak te da onjegovom zdravstvenom stanju ovisi daljnjastabilnost i izgled Parka.Okularnim pregledom na promatranompodručja Parka identificirana su iopisana oštećena stabla, odnosno stablakoja predstavljaju potencijalnu opasnost zaposjetitelje i objekte unutar ili uz rub Parka.Na osnovi procjene postotka oštećenostižilišta, debla i krošnje stabla su svrstana upet kategorija, a za svaku kategoriju procijenjenoje vremensko razdoblje u kome ćebiti potrebno stabla ukloniti iz Parka. Svakoje opisano stablo označeno PVC pločicoms brojem i kartirano na kartu mjerila 1:500.Dio opisanih stabala je fotografiran i to cijelihabitus stabla, te karakteristični detalji(oštećenja, deformacije). Napominjemo daBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

su karta i baza podataka izrađene na računalupomoću GIS tehnologije i integrirana uprogram Arc Map 8.2, što omogućava stalnoobnavljanje i dopunu podataka.Na promatranom području Parka Maksimiridentificirano je i opisano 1386 stabalas većim ili manjim oštećenjima od čega su852 stabla hrasta lužnjaka, 192 hrasta kitnjaka,59 običnoga graba, a zatim u manjembroju klena, lipe, smreke, bagrema i ostalihvrsta.U starim sastojinama, u koje spadaju i sastojinepromatranog područja, stabla do prsnogpromjera 30 cm čine podstojnu etažu,odnosno sloj sastojine koji štiti glavnu etažusastojine i tlo. Stoga su, da bi dobili detaljnijusliku stanja oštećenosti, formirane dvije grupestabala, i to grupa u kojoj se nalaze stablado 30 cm prsnog promjera i grupa u kojojse nalaze stabla čiji je prsni promjer veći od30 cm. Od ukupnog broja stabala izmjerenihna promatranom području Parka, 6177 stabalaili 62% prsnog je promjera do 30 cm, a3727 ili 38% većeg od 30 cm. Od ukupnogbroja oštećenih stabala, 185 ili 13% opisanihstabala nalazi se u debljinskim stupnjevimado 30 cm prsnog promjera, a 1201 stablo ili87% u debljinskim stupnjevima iznad 30 cmprsnog promjera. Ovo je stanje i očekivanojer su oštećenjima najvećim dijelom zahvaćenastabla većih promjera, samim time iveće starosti, koja su postigla svoju fizičkuzrelost te su neotpornija na vanjske utjecajei promjene ekoloških uvjeta.Svrstavanjem oštećenog stabla u jednuod pet kategorija ujedno smo procijenili ipromjene koje će se odvijati u Parku tijekomnarednih tridesetak godina. U I. kategorijinalazi se 114 suhih stabala koja je potrebnoodmah ukloniti iz Parka, a s obzirom naIzmjerena su 9904 stabla prsnogpromjera iznad 5 cm, među kojima jenajzastupljeniji bio obični grab (3022),zatim hrast lužnjak (1856), klen(887), lipa (835), bukva (348).Osušena stablaveličinu oštećenja u vremenskom razdobljuod godinu dana, iz Parka je potrebno uklonitii 191 stablo II. kategorije. Sada uočenaoštećenja na 423 stabla III. kategorije dajunaslutiti da će njihov životni vijek potrajatijoš desetak godina, dok za 581 stablo IV.kategorije predviđamo životni vijek od tridesetakgodina. U V. kategoriji nalazi se 77sada vizualno zdravih i vitalnih stabala koja,s obzirom na svoj izgled i položaj, uslijedmanjih promjena zdravstvenog stanja mogupostati opasna za posjetitelje, objekte i infrastrukturu.Uklanjanjem iz Parka stabala prve i drugekategorije u narednih bi godinu dana sadašnjiukupan broj stabala bio smanjen za 305stabala ili 3,1%, odnosno broj stabala do30 cm prsnog promjera bio bi smanjen za110 stabala ili 1,8%, a iznad 30 cm za 195stabala ili 5,2%. Od prikazanog broja stabalaprve i druge kategorije 137 je stabalahrasta lužnjaka te bi njihovim uklanjanjemnjegov sadašnji broj stabala bio smanjen za7,4%, odnosno broj njegovih stabala do 30cm prsnog promjera bio bi smanjen za 30stabala ili 7,1%, a iznad 30 cm za 107 stabalaili 7,5%.Za narednih deset godina procjenjujemoda će iz Parka, uz već navedenih 305stabala, biti potrebno ukloniti i 423 stablatreće kategorije, čime bi sadašnji ukupanbroj stabala bio smanjen za 7,3%, odnosnobroj stabala do 30 cm prsnog promjera biobi smanjen za 173 stabla ili 2,8%, a iznad30 cm za 555 stabala ili 14,9%. U istom bivremenskom razdoblju sadašnji broj stabalahrasta lužnjaka bio smanjen za 365 stabalaili 19,7% odnosno sadašnji broj njegovih Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

stabala do 30 cm prsnog promjera bio bismanjen za 50 stabala ili 11,8%, a iznad 30cm za 315 stabala ili 22%.Prema našoj procjeni, u narednih će tridesetgodina, uz već navedenih 728 stabala, bitipotrebno ukloniti iz Parka i 581 stablo četvrtekategorije, te bi u tom razdoblju sadašnjiukupan broj stabala bio smanjen za 13,2%,odnosno broj stabala do 30 cm prsnog promjerabio bi smanjen za 184 stabla ili 3%,a iznad 30 cm za 1125 stabala ili 30,2%. Uistom bi vremenskom razdoblju sadašnji brojstabala hrasta lužnjaka bio smanjen za 791stablo ili 42,6%, odnosno sadašnji broj njegovihstabala do 30 cm prsnog promjera biobi smanjen za 56 stabala ili 13,3%, a iznad 30cm 735 stabala ili 51,2%.U proteklih 12 godina iz promatranogpodručja Parka uklonjena su 572 stabla odnosnoprosječno je godišnje uklanjano 48stabala. Od ukupnog je broja uklonjenihstabala 319 stabala hrasta lužnjaka, odnosnoprosječno je godišnje iz promatranog područjaParka uklonjeno 26 njegovih stabala.Ovi podaci pokazuju sličnost sa podacimanaše procjene o dinamici uklanjanja oštećenihstabala u narednih trideset godina premakojoj predviđamo da će iz Parka prosječnogodišnje biti potrebno uklanjati 44 stabla odčega bi 26 stabala bila stabla hrasta lužnjaka.S obzirom na to da su u proteklih 12 godinaiz Parka, uslijed izvaljivanja ili puknuća debla,uklanjana i stabla koja nisu imala vidljivihoštećenja ili znakova sušenja, očekujemoda će i u narednom razdoblju biti potrebnoukloniti određen broj stabala koja sada nepokazuju vidljiva oštećenja.Zabrinjavajuće zdravstveno stanjestabala na promatranom dijelu Parka Maksimirpostavlja pred nas pitanje koje radovetrebamo obaviti da bismo usporili daljnjepropadanje oštećenih stabala, spriječili propadanjestabala na kojima sada nisu vidljivaoštećenja, te uspješno zamijenili suha iteže oštećena stabla mladim biljkama. Mjeresanacije pojedinih stabala obuhvaćale biu prvom redu radove na orezivanju suhihi oštećenih grana te premazivanju nastalihrana zaštitnim sredstvima kojima će biti usporenonjihovo daljnje propadanje. Kako sutemeljni fenomen promatranog dijela ParkaMaksimir većinom i više od 200 godina starastabla hrasta lužnjaka osjetljiva na promjenustanišnih uvjeta, potrebno je provestipostupnu zamjenu starih i oštećenih stabalamladim biljkama. Zamjenu starih stabalamladim biljkama potrebno je obaviti sadnicamavećih dimenzija i starosti dobivenihvišegodišnjim uzgojem u rasadnicima.Prirodnu obnovu u klasičnom šumarskomsmislu na ovom području, s obziromna to da se radi o Spomeniku parkovnearhitekture, nije moguće provoditi, međutim,u dijelovima Parka koji nisu izloženiprisustvu većeg broja posjetitelja ili nisu uneposrednoj blizini pješačkih staza, postojimogućnost provođenja postupka prirodneobnove. Veličina i položaj površina na kojojbi se provodio postupak prirodne obnoveuvjetovan je specifičnostima pojedinog područjaParka, odnosno moraju se poštivati iželje onih zbog kojih je Park osnovan, a tosu njegovi posjetitelji.Oštećeno je 1386 stabala, od čega su852 stabla hrasta lužnjaka, 192 hrastakitnjaka, 59 običnog graba.Na kraju želimo napomenuti da je zapromatrani dio Parka Maksimir prije izradeelaborata koji obrađuje oštećenost stabala,izrađen elaborat koji detaljno prikazuje sadašnjestanje površina prema kulturi kojomsu obrasle, te sve infrastrukturne objekte.Karta, koja je sastavni dio elaborata, takođerje izrađena na računalu pomoću GIS tehnologijei integrirana u program Arc Map 8.2.S obzirom na to da područje Spomenikaparkovne arhitekture Park Maksimir zahtijevatemeljite zahvate obnove, kako zelenihpovršina, tako i infrastrukturnih objekata, uzpoštivanje povijesne matrice Parka, odnosnozamisli njegovih osnivača, želja nam je da ovadva elaborata budu poticaj i pomoć prilikomizrade detaljne studije prema čijim bi smjernicamabilo obnavljano područje Parka. Istotako očekujemo da u izradi detaljne studijeobnove Parka Maksimir imamo mogućnost imi dati svoj doprinos.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

povijest šumarstvaU BOŠNJACIMA OTVOREN ŠUMARSKI MUZEJTekst i snimci:Antun Zlatko LončarićTradicija šumarske struke i šumarstva u Slavoniji mjeri sestoljećima i duboko je ukorijenjena u svakodnevnom životu Slavonaca.Posebno se to može reći za Istočnu Slavoniju gdje supoznati spačvanski hrastici prepoznati po svojoj kvaliteti diljemEurope. Zadaća današnjih šumara je sačuvati uspomene na tutradiciju, a Šumarski muzej, otvoren 9. studenoga u Bošnjacima,pravo je mjesto za toSlavonska šuma dubokoPrvi konkretni korakučinjen je 1988.g. kada je OpćinaŽupanja staruškolsku zgraduu Bošnjacima,sagrađenu 1819.godine doniralašumarima.Otvarajući prvi šumarski muzej u ovom dijeluHrvatske, a drugi u našoj zemlji (nakonKrasna), ministar poljoprivrede, šumarstvai vodnoga gospodarstva Petar Čobanković,rekao je kako su se stoljećima generacije iz ovih krajevaodgajale zahvaljujući bogatstvu spačvanskih šumakoje su u značajnoj mjeri pridonijele razvoju ovogakraja. To je i priznanje našim djedovima i pradjedovimakoji su dali svoj doprinos očuvanju ovih hrastikado današnjih dana. Stoga ovaj Šumarski muzej trebaod zaborava spasiti stil i način življenja Slavonaca ukojima je šuma duboko ukorijenjena generacijamanaraštaja.– Hrvatske šume sa svojim poslovodstvom prepoznalesu značaj i vrijednost spačvanskih šuma kao i ostalihslavonskih šuma kako bi drvno bogatstvo ostavilii budućim generacijama. To potvrđuje i prva dodjelaFC certifikata prije pet godina, kao i ovogodišnje produljenjevažnosti te svjetski značajne ocjene za našešumarstvo – istaknuo je ministar Čobanković.Dvije su ključne godine za ostvarenje ove ideje,naznačio je voditelj Uprave šuma Vinkovci ZvonimirMišić na prigodnoj svečanosti povodom otvaranja. Toje 1988. kada je zgrada stare osnovne škole darovanašumarima, te 2004. kada je odlučeno da se radovi naadaptaciji koji su počeli još prije Domovinskoga rata ibili prekinuti, nastave.– Ideja o potrebitosti postojanja Šumarskog muzejana ovim prostorima rezultat je osjećaja ponosa i zadovoljstvasvih generacija naših zaposlenika koji rade ustruci koja ima duboke korijene u povijesti hrvatskoganaroda – rekao je Mišić.Nekadašnja škola – danas Šumarski muzej u Bošnjacima10 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

Presijecanjem vrpce muzej je otvorio ministar Petar Čobankovićodržavanje do današnjih dana. Koristimo termin muzej, premda smosvjesni da taj termin ne odgovara stručnim potrebama i htijenjimamuzeološke struke, već bi ispravnije bilo govoriti o zbirci svegaonoga što je usko vezano uz tu našu slavonsku šumu.Jedan od idejnih začetnika i sudionika nastajanja muzeja je ipredsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Beuk, koji je podsjetio »daje povijest učiteljica života i da se šumarstvo jugoistočne Slavonijeima čime dičiti, jer je proteklo više od 130 godina organiziranoggospodarenja šumama na ovim prostorima«. Rezultat je više negouspješan – najvrjednije šume u Hrvatskoj su sačuvane i obnavljajuse, a po mnogo čemu se mogu smatrati i najdragocjenijim biološkimnasljeđem u europskim pa i svjetskim razmjerima, rekao je on.Stoga se može reći kako je Šumarski muzej u Bošnjacima utemeljenna važnim povijesnim zbivanjima za šumarstvo, odnosnoukorijenjena u duši ŠokacaU najvećoj dvorani nalaze se primjerci 21 ekonomske vrste drvećaDvorište muzejaMuzej je osnovan upravo zato da se nikada ne zaboravi vrijemenekadašnjih starih hrastika i svega drugog stabalja, da se ne zaboravikoliko je potrebito truda i muke oko uzgoja, borbe za njihovona najboljoj lokaciji u srcu spačvanskih šuma. Ovdje se nalazi, kakonavodi akademik Duško Klepac – najveća cjelovita šuma hrastalužnjaka koja pokriva suvislu površinu, više od 40 tisuća hektarašuma, svjetski nadaleko poznate slavonske hrastovine.Šumarstvo i drvna industrija oduvijek su bili nositelji razvoja našeŽupanije, a tako je i danas, naglasio je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemskežupanije.Ideja o potrebi očuvanja tragova nekadašnjih starih hrastikao kojima je najljepše zborio šumar i pisac Josip Kozarac u svojojpripovijetki »Slavonska šuma« dugo je sazrijevala među više generacijavinkovačkih šumara.Prvi konkretni korak učinjen je 1988 g. kada je Općina Županjastaru školsku zgradu u Bošnjacima, sagrađenu 1819. godine, doniralašumarima. Da bi se škola privela željenoj svrsi, bili su potrebnidugotrajni građevinski radovi i znatna financijska sredstva pa jevinkovačka Uprava u adaptaciju uložila više od tri milijuna kuna.Na više od 500 četvornih metara izložbenog prostora u prizemlju ina prvom katu izloženo je na tisuće različitih eksponata.Svoju prvu kompletnu kolekciju slika poklonio je nekadašnjiučitelj i samouki pučki slikar Josip Babogredac. Njegove slike odrazsu nekadašnjeg života mještana Bošnjaka i danas krase dvoranu zaposjetitelje s najmodernijom audiovizualnom tehnikom u prizemlju.Također, u prizemlju se nalaze sakupljeni alati za pošumljavanje, zasječu stabala kao i alati i oprema za utovar trupaca i otpremu. Ustubištu, prema prvom katu, svoje zasluženo mjesto našao je i JosipKozarac – brončana bista književnika i šumara čiji plastični opisislavonskih rastika su do danas ostali nenadmašeni.Na prvom katu, u hodniku, nalazimo entomološku zbirkuštetočina naših šuma, u prostranoj sobi nalazimo metodološki prezentiranu21 ekonomsku vrstu drveća spačvanskih šuma sa originalnimoblicama i vitrinama u kojima se nalaze grančice, listovi i plodovi.U susjednoj sobi nalaze se sprave i instrumenti koje su u prošlomstoljeću koristili šumari kod izmjere trupaca, projektiranja šumskihvlaka i cesta kao i najstarije gospodarske osnove i karte iz šumarijaistočne Slavonije. Nezaobilazni dio je i bogata zbirka lovnih trofeja,lovačkog oružja i pribora, kao i prepariranih stanovnika naših šuma.Pravi muzeološki raritet predstavlja stoljetni primitivni alat za izraduoboraka, drvene posude od brijesta, okruglog oblika koja jestotinama godina u ovim krajevima služila kao mjera za veličinu urazmjeni žitarica za neke druge domaće proizvode. Selo i majstori izBošnjaka, bili su najpoznatiji upravo po proizvodnji drvenih oborakau čitavoj istočnoj Slavoniji – kaže dipl. inž. Mata Šarčević, koji je velikdio zbirke ovoga muzeja sakupio osobnim zalaganjem.U nekadašnjem školskom dvorištu izloženi su šumski strojevi odprvog parnog, koji je služio za izvlačenje trupaca iz šume kao i prvogdomaćeg forvardera izrađenog u Vinkovcima prije dvadesetak godina.Šumarski muzej je za posjetitelje otvoren svakim radnim danoma po najavama i subotom.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 11

iomasa i biogorivoPiše: Irena Devčić BuzovFoto: ArhivaPROIZVODNJA »ZELENOG GORIVA« IZEMLJE U RAZVOJU»zelenom energijom« pretvorila se tako u crnu svakodnevicuzemalja u razvoju.Da bi se sadile biljke pogodne za dobivanjebiogoriva, masovno se sijeku tropske prašume. Odprašuma na Borneu, do brazilske Amazone, šume seobaraju kako bi se sadile palme i soja za automobile icrpke u Europi i Sjevernoj Americi. Korištenje biogorivaumjesto benzina i dizela u automobilima, smatra sejednim od načina za smanjivanje emisije stakleničkihplinova, no neki znanstvenici tvrde da je smanjenjemnogo manje uzme li se u obzir koliko se tih plinovaispusti tijekom proizvodnje biogoriva.Biogorivo nastaje iz biomase, a može biti u tekućem(biodizelsko gorivo) ili plinovitom stanju (bioetanol).Prijeti li proizvodnja biogorivaKorištenje plodnog tla za proizvodnju usjeva,koji će potom biti spaljeni kao gorivo,predstavlja »zločin protiv čovječnosti«, rekao jenedavno UN-ov stručnjak za hranu Jean Ziegler.On je osudio proizvodnju biogoriva kao zamjenuza naftu jer i ovdje se, na kraju krajeva, željabogatih sa zapada za »zelenom energijom«pretvara u crnu svakodnevicu zemalja u razvojuJapanJapanska vlada planiraproizvoditi biogorivo oddrvenih štapića za jednokratnuupotrebu. Premapodacima ministarstva,127 milijuna Japanaca uprosjeku godišnje potrošidvjesto pari štapića zajednokratnu upotrebujer se smatraju higijenskiispravnijim od višekratnih.To znači da oko 90tisuća tona drveta, uglavnombambusa i jasike izKine, završi u smeću. Toje bio povod da japanskoMinistarstvo poljoprivredepočne razmišljati ouvođenju posebnih kutijaza odlaganje upotrijebljenihštapića u restoranima,koji bi se poslije preradiliu bioetanol.Proces je nazvao »zločinom protiv čovječnosti«jer uzrokuje rekordno visoke cijene žitaricazbog kojih prijeti širenje gladi u svijetu.Pozvao je na uvođenje petogodišnje zabraneproizvodnje biogoriva od žitarica. U tom bi se razdoblju,smatra Ziegler, tehnološkim razvojem omogućilokorištenje poljoprivrednog otpada, poput kukuruzovine,slame ili lišća banana za proizvodnju biogoriva.Zbog povećanja proizvodnje etanola od kukuruza,u SAD-u je došlo do jakog rasta cijena žitarica. Sveviše američkih farmera prelazi s proizvodnje pšenicei soje na kukuruz. U Brazilu i drugim zemljama rasteproizvodnja etanola od šećerne trske. I dok se jednibore da proizvodnjom biogoriva spase opstanakjedinog nam planeta Zemlje, drugi pronalaze noveizvore odlične zarade. Autobusi u mnogim europskimmetropolama ponosno voze ulicama s natpisima »Javozim na biogorivo i pridonosim smanjenju stakleničkihplinova«, dok motorne pile na drugom krajusvijeta ubrzano rade 24 sata dnevno kako bi iskrčilišto veće površine šuma za uzgajanje uljane repice išećerne trske i proizvodnju tog istog biogoriva. I kakogod okrenemo, vrtimo se u krug jer želja zapada zaStrategija Europske unije koja se odnosi naupotrebu biodizela propisala je da se udiobiogoriva do 2005. mora povećati na ukupno 2%,a do 2010. godine na 5,75%.Biodizelsko gorivo je neotrovno i biorazgradivo, a dobivase od otpadnog jestivog ulja, uljane repice, soje, suncokretaili masnoća životinjskog podrijetla. Po kvaliteti nezaostaje za lakim uljem dobivenim pri preradi sirove nafte,pa služi kao pogonsko gorivo za rad dizelskih motora.Bioetanol se dobiva od šećerne trske, šećerne repe,kukuruza, pšenice i krumpira, a koristi se kao dodatakgorivu za rad benzinskih motora. Rast potražnje za ovakvomvrstom goriva izazvao je povećanje proizvodnjesoje, uljane repice i palminog ulja. Proizvođači se okrećubiljkama koje brzo rastu te se jednostavno i jeftino mogu»pretvoriti« u biodizel. Pri tome, veliki proizvođači ne štedeprostor, pa se velike površine šuma krče kako bi se zasadileplantaže ovih sve unosnijih poljoprivrednih vrsta.Tropske šume u Maleziji rapidno nestaju, pokazuju istraživanjaekologa u razdoblju od 1985. do 2000. godine, ana 85% posječenih područja »niknula« su polja uljanihpalmi. Slično je stanje na Sumatri i Borneu – oko 4 milijunahektara šume posječeno je kako bi se napravilo mjestaza nasade. No, potražnja za biogorivom sve je veća.Strategija Europske unije koja se odnosi na upotrebubiodizela propisala je da se udio biogoriva do2005. mora povećati na ukupno 2%, a do 2010. godinena 5,75%. Prvi cilj nije dosegnut, pa je do 2005. godineudio biogoriva iznosio cca 1,4%, no pritisak EU-a zasve većom upotrebom biogoriva raste. Britanska vladaobjavila je nedavno svoj strateški plan s biogorivima,prema kojem bi do 2010. željeli da biogoriva imaju 5%udjela u transportnim gorivima. Upravo je transportunutar EU-a kriv za čak 21% stakleničkih plinova kojise ispuštaju u atmosferu. A taj udio svakim danomsve više raste. U takvoj situaciji, korištenje biogorivačini se kao spasonosna stvar jer mnogi stručnjaci tvrdeda su takva goriva »ugljično neutralna« zato jerCO 2oslobođen njihovim izgaranjem ponovno iskoristisljedeća »sjetva«. No, tamna strana biogoriva je širenjeproizvodnje odnosno sadnja sve većeg broja plantaža.Upravo je proizvodnja palminog ulja jedan od vodećih12 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

uzroka uništavanja prašuma u jugoistočnojAziji. Glavna alternativa palminom ulju jesojino ulje. No, soja je najveći pojedinačnirazlog za uništavanje amazonskih prašuma.Soja je postala najvažnija brazilska kulturaza proizvodnju, naravno, u području Amazone.Posao sa sojom cvjeta – od 1998. godinedo danas Brazil je proširio proizvodnjuna dodatnih oko 12 milijuna ha. Američkekompanije agresivno šire svoju prisutnost ubrazilskom poljoprivrednom sektoru, pa jeza očekivati da će Brazil ubrzo postati vodećisvjetski dobavljač soje, naravno na štetuamazonskih prašuma.Sječa kišnih šuma u poljoprivrednesvrhe katastrofalno utječe na prirodni ekosustav.Ujedno se takva eksploatacija poka-šumama?zala kao veliki promašaj, uprvom redu zbog nedostatkahranjivih tvari u takvimtlima, ali i zbog njihove kiselosti.Unatoč tome, brojnikomercijalni poljoprivredniprojekti i dalje se planirajuna području amazonskihBiogorivo nastaje izbiomase, a može biti utekućem (biodizelskogorivo) ili plinovitom stanju(bioetanol).prašuma, iako se do sada pokazalo da, nakonjedne do dvije sjetve, ta zemljišta postajubeskorisna te služekao područje za ispašustoke. Tehnika koja sekoristi prilikom pretvaranjašuma u poljoprivrednopodručje nazivase »slash-and-burn«tehnika, što bi značilosruši-i-spali. Ovakav načinpretvaranja šume upoljoprivrednu površinuprisutan je od davnina. No, lokalno stanovništvona taj je način koristilo jedan do dvaha zemlje za svoje potrebe. Danas se radi ostotinama i tisućama hektara. Osim što sena ovaj način značajno smanjuju površineprašuma, prilikom paljenja ne vrši se nikakvaselekcija stabala, pa nerijetko i tehnološkivrijedno drvo završi na lomači. Očišćenopod ručje se nakon toga pali, kako bi se oslobodilihranjivi sastojci zarobljeni u vegetacijite kako bi se stvorio sloj humusa iznadVelike se površine šuma krče kakobi se zasadile plantaže ovih sveunosnijih poljoprivrednih vrsta.Tropske šume u Maleziji rapidnonestaju, pokazuju istraživanjaekologa u razdoblju od 1985. do2000. godine.hranjivima siromašnog tla prijašnjihtropskih šuma. Nakondvije do tri godine iznimnointenzivne poljoprivrede, zemljase napušta i pretvara upodručje za ispašu.Veliki problem je što sena takvim područjima uzgajanajčešće samo jedna kultura, kao npr. riža,kava, koka, opijum, čaj, soja, kakao, plantažebanana ili plantažecitrusa. Kod uzgoja monokultura,poljoprivrednicise susreću s brojnimpoteškoćama. Monokulturesu iznimno osjetljivena pojavu raznih zarazai bolesti, a dovoljanje jedan mraz ili sušakoji u potpunosti moguuništiti cjelokupni usjev.Uostalom, uzgoj monokulture i ekonomskije vrlo riskantan zbog kretanja cijena nasvjetskom tržištu.No, unatoč tome, brazilski primjer uzgojasoje najpoznatiji je u svijetu te je poslužiomnogim zemljama kao dobar primjer razvojai ulaganja u poljoprivredni sektor. Brazilskavlada i nadalje ulaže u sektor biogoriva,potičući rast industrije šećerne trske.Danas je bioetanol glavno svjetsko biogorivo.Biodizel se do nedavno proizvodio usvega nekoliko zemalja Europske unije, nonjegova proizvodnja se pomalo širi. PremaEurObservER-u, Europska unija je u 2004.godini proizvela oko 2,4 milijuna tona biogoriva,od toga 0,5 milijuna bioetanola i 1,9milijuna biodizela. Rezultati pokazuju rastproizvodnje biogoriva od 25% u odnosu naprethodnu godinu.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 13

uređivanje šuma OGULIN/IZVANREDNA REVIZIJA GJ TITRA-JAVORNIKŠumama na području PlaškogNajveći dioGospodarskejedinice Titra-Javornik prostirese u predjelimakoji imajuobilježja visokogkrša. PodručjeGospodarskejedinice obrasloje šumamasmreke, jele ibukve. Ukupnapovršina GJTitra-Javornikiznosi 2650 haod čega naobraslu površinuotpada 2570ha ili 97 posto.Šume prirodnihsjemenjačazauzimajupovršinu od2499 ha. Odobrasle površinešuma radnoje nedostupno1698 ha ili 66posto. Zbogpovećanogsušenja,pristupilo seizvanrednojrevizijigospodarenjaovim šumamasustavno se gospodari još od1878. godineTijekom 2006. na području Gospodarske jediniceevidentirano je jače sušenje smreke koja se sušilau krugovima od 0,5 ha. Razlog tomu bila jepojava smrekovog potkornjaka (šesteorozubogi osmerozubog). Kako su sušenja otkrivena na vrijeme,štete nisu bile prevelike. Krenulo se sa intenzivnim pravodobnimsječama i tretiranjem stabala kemijskim sredstvima,da bi se drvna masa što bolje iskoristila.Tijekom mjeseca lipnja prošle godine na područjuŠumarije Saborsko-Plaški održan je sastanak na kojisu bili pozvani stručnjaci Šumarskog fakulteta, Šumarskoginstituta, Hrvatskih šuma – Direkcije, ali i onihUprava šuma koje muče isti problemi. Upozorilo se napostojeće stanje, a dogovorene su i mjere suzbijanjapotkornjaka, te sanacija posječenih površina pošumljavanjemterena.Kako su se sušenja smreke izazvana potkornjakomnastavila i tijekom 2007. trebalo je što hitnije pristupitiizradi izvanredne revizije Osnove gospodarenja za ovujedinicu.Povijest Gospodarske jedinice – Danas ovim šumamagospodari Šumarija Saborsko-Plaški ogulinskePodružnice, a s njima se sustavno počelo raditi još1878. kada je osnovana Ogulinska imovna općina.Istovremeno je bila utemeljena i Šumska uprava uPlaškom koja je tim šumama upravljala sve do 1941.,kada je dio šuma proglašen državnima.Poslije II. svjetskog rata šume su proglašene općenarodnomimovinom, a sa brojnim politički teritorijalnimpromjenama mijenjao se i njihov status. Godine1960. osniva se ŠG Ogulin kojem je pripala i ŠumarijaPlaški koja petnaestak godina kasnije, 1974. postajeOOUR u sastavu ŠG Ogulin. Sukladno novom Zakonu ošumama, 1985. se osniva GPŠG Delnice, u čijem sastavuradi Šumarija Plaški gospodareći ovim šumama nafunkcionalnom principu. Važne promjene započele su1991. godine, kada se osniva javno Poduzeće HrvatskeGJ Titra-JavornikPiše: V. PlešeFoto: Boris Plešešume u čijem sastavu radi i ogulinska Podružnica kojojje ponovno pripala Šumarija Plaški. Područje ŠumarijePlaški cijepa se 1996. na dvije šumarije, Saborsko iPlaški, sa sjedištem u Plaškom. Odlukom Upravnog odbora»Hrvatskih šuma« 2001. radi smanjenja površina(zbog miniranosti terena i nedostupnosti za rad), dviješumarije spajaju se u jednu pod nazivom Saborsko-Plaški, i tako do danas gospodare i upravljaju šumamaovoga područja.Komisija na terenuOsnova gospodarenja za GJ Titra-Javornik izrađenaje za razdoblje od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2010.s propisanim etatom od 159.680 m³, (crnogorice 99.247m³ i bjelogorice 60.433 m³). Izvanrednom revizijomOsnove gospodarenja, etat se korigirao na dostupnomdijelu Gospodarske jedinice na površini od 923 ha pa seza crnogoricu povećao sa 34.339 m³ na 45.049 m³. Etatbjelogorice po propisu osnove iznosio je 17.224 m³, arevidirani je nešto smanjen i iznosi 16 436 m³. Ukupno,revidirani etat za cijelu GJ iznosi 61.485 m³.Revidirani su i šumsko-uzgojni radovi koji bi umjestona 46 ha trebali biti obavljeni na 52 ha.Tijekom rada u uredu i na terenu u Šumariji Saborsko-Plaški,stručno povjerenstvo u sastavu Ivica Vučetić,predsjednik, te Emil Mudrovčić i Josip Crnković,izvršilo je pregled izvanredne revizije Osnove gospodarenja.Reviziju je izradio delnički Odjel za uređivanješuma, a radu Povjerenstva prisustvovao je rukovoditeljOdjela Boris Pleše. Od strane ogulinske Podružnice bilisu nazočni Milan Dokmanović, rukovoditelj Odjela zauređivanje šuma, upravitelj Šumarije Saborsko-PlaškiKrešimir Delić te revirnik Dubravko Špehar.Po obavljenom poslu, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstvai vodnoga gospodarstva upućen je zahtjev daizda suglasnost na predloženi elaborat izvanredne revizijeOsnove gospodarenja za GJ Titra-Javornik s važnošćuod 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2010.14 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

zaštita šuma ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARAEdukacija o gašenjuSudionicipožarai instruktoriraslinjaSudionici i instruktoriPiše: Goran Videc , dipl. ing. šum.Foto: Goran VidecS obziromna to da jegotovo polovicapovršineRepublikeHrvatskepokrivenašumama išumskimzemljištima,što je dalekoiznad prosjekasredišnjeEurope,te poradivišestrukihvrijednostikoje nampružaju šumskiekosustavi,zaštita šumaod požara, kaonajvrjednijegvegetacijskogoblika, zahtijevapunu pažnjui maksimalnozalaganje svihrelevantnihčimbenika kojisu na bilo kojinačin uključeni urazne aktivnostina otvorenomprostoruVodeći se navedenim smjernicama, u vremenuod 20. do 27. listopada su na temu gašenjašumskih požara, a u sklopu provedbe aktivnostina FAO projektu TCP/CRO/3001 »CapacityBuilding for Forest Fire Prevention«,u Vatrogasnom operativnomesredištu Divulje održane dviječetverodnevne radionice. Riječ jezapravo o usavršavanju pripadnikavatrogasnih postrojbi, djelatnikaHrvatskih šuma Upravešuma Split i javnih ustanova zaupravljanje zaštićenim područjimanacionalnih (NP Mljet i NPKrka) i parkova prirode (PP Kopački rit i PP Biokovo).Edukacija sudionika provedena je na temelju iskustavai pozitivnih propisa za osposobljavanje pripadnikavatrogasnih postrojbi u suradnji s Učilištem vatrogastvai zaštite i spašavanja, Državne uprave za zaštitui spašavanje, te uz pomoć međunarodnih stručnjaka zazaštitu šuma od požara, g. Alexandera Helda (Workingon Fire International), g. Gillesa Kleina i g. Renéa Korgea(Gimaex International).Osnovni je cilj obuke bio upoznavanje pripadnikavatrogasnih postrojbi i djelatnika drugih institucijauključenih u provedbu protupožarne zaštite s osnovamagašenja požara raslinja, te prijenos novih stručnihsaznanja, koji su se pokazali djelotvornim u gašenjimapožara otvorenog prostora. Dodatno su se iznosilaiskustva i novosti u gašenju požara retardantima ipjenom, te korištenje modernih priručnih sredstava zagašenje i protuvatri.Sadržaji edukativnog dijela prilagođeni su svim sudionicima,a obuhvaćali su teorijski dio vezan uz osnovetopografije, uporabe GIS tehnologije, osnovne vatrogasneopreme, vezivanja sigurnosnih čvorova i uporabeužeta za samospašavanje, komunikacije između zemaljskihi zračnih snaga, kao i praktični rad sa suvremenimručnim alatom na izradi protupožarnih linija, te pripremi,provedbi i nadzoru pri uporabi kontravatre.Bilo je riječi i o jednoj novini, koja u Hrvatskoj jošuvijek nije zastupljena u punoj mjeri, a to je kontroliranospaljivanje većih površina s ciljem smanjenja požarnogopterećenja, te ubrzavanja prirodnih tokova izmjeneodređene vegetacije. O navedenoj metodi protupožarnezaštite bit će više riječi tijekom narednih godina, ukolikoće FAO organizacija poduprijeti izradu studije primjenjivostispomenute tehnike u Republici Hrvatskoj, te edukacijupripadnika vatrozaštite o primjeni iste.Cjelokupnu obuku nadzirao je Stjepan Purgar, načelnikVatrogasne škole, koji je po završetku obukesudionicima dodijelio certifikate osposobljenosti, teOsnovni je cilj obuke bioupoznavanje pripadnika vatrogasnihpostrojbi i djelatnika drugihinstitucija uključenih u provedbuprotupožarne zaštite s osnovamagašenja požara raslinja.poklon-pakete (naprtnjača, kompas, svjetiljka, multifunkcionalniLaetherman alat, set prve pomoći, kožnerukavice, te spasilačko uže s karabinom i »osmicom«)koje je osigurao projekt TCP/CRO/3001.Kako se koristiti kontravatromTakođer, raduje i činjenica daje ova obuka naišla na vrlo plodnotlo, kako pri organizatorima iinstruktorima na edukaciji, tako ipri samim sudionicima te stoga ine čudi visoko izražena ocjena osadržaju i načinu provedbe usavršavanjaod Učilišta vatrogastvai zaštite i spašavanja.O rukovanju modernim priručnim alatimaIzrada protupožarne linijeBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 15

aštinaOBNOVLJENA ZGRADA BRODSKE IMOVNE OPĆINEPiše: Antun Zlatko LončarićFoto: Antun Zlatko LončarićZgradaBrodskeimovne općineu centruVinkovaca,ponosVinkovaca,povijesnokulturniiarhitektonskisimbol gradana Bosutu,ponovno jepredana nakorištenje iupravljanješumarima izvinkovačkeUpraveSan mnogih generacija vinkovačkihšumara dosanjan je 20.studenoga kad je na svečanostipred brojnim gostima, uzvanicimai šumarima, zastupnik u Saboru izVukovarsko-srijemske županije TomislavČuljak rezanjem vrpce predao na uporabuobnovljenu zgraduBrodske imovneopćine Upravi šumaVinkovci. Gotovo dvadesetljeća je prošlood kada je 1988. godinesklopljen ugovoro zamjeni i prijenosunekretnina izmeđuOpćine Vinkovci,ondašnjeg Srednjoškolskogekonomsko-upravnogcentrai tada Radne organizaciješumarstva »Slavonska šuma«. Tako su (tada)Mr. sc. Darko Beukna papiru šumari napokon dobili svoju zgradu kojaje nekad, nakon ukinuća Vojne krajine, bila sjedište itemelj razvoja šumarstva istočne Slavonije i zapadnogSrijema.Dvorana za sastanke kolegija UpraveBrodska imovna općina bila je udruga bivšihgraničara koji su 8. studenoga 1873. od države dobilina upravljanje više od 42.570 ha šuma, na područjuod Broda do istočnih granica vinkovačkog atara. Cijelišumski fond bio je razdijeljen na 36 gospodarskihjedinica visokih, i 19 GJ niskih šuma, a ovim šumskimbogatstvom skrbilo se po svim pravilima šumarskestruke.– Upravo ta skrb o razvoju šuma stvorila je kodšumarskih zaposlenika osjećaj poistovjećenosti ozajedničkom interesu i probitku njih, djelatnika, inaroda. Ta briga za ljude ovoga kraja omogućilajoj je stvaranje ugleda i štovanje među svekolikimstanovništvom. Kako je Brodska imovna općina bilanajbogatija među svih 11 imovnih općina koje sunastale razvojačenjem Krajine, bila je u mogućnostipomagati razvoju i izgradnji ustanova i institucija natom prostoru koji je bio opustošen od dugotrajneOstvaren san više generacija vinkZgrada Brodske imovne općineSvečanost otvorenja –dipl. ing. Zvonimir Mišić16 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

Vrpcu je presjekao saborskizastupnik Tomislav ČuljakBrodska imovna općina bila je udruga bivšihgraničara koji su 1873. od države dobilina upravljanje više od 42.570 ha šuma,na području od Broda do istočnih granicavinkovačkog atara.turske vladavine. Ona je bila centar zbivanja u šumarstvu, pa jestanovnicima Vinkovaca sinonim zajedništva, materijalne sigurnostii jamstva dobre budućnosti – istakao je na otvorenju ZvonimirMišić, voditelj Uprave šuma Vinkovci.Zgrada u samom centru, generacijama Vinkovčana bila je poznatapo nazivu »generalija« i zbog svog prepoznatljivog arhitektonskogrješenja postala je i simbolom grada. Početak radova naovačkih šumaraGORSKIKOTARprivatne šumeUzgojni radovi nužnisu za povećanjevrijednosti šumaPiše: Vesna PlešeFoto: Vesna PlešeU organizaciji Ekološke udruge Hlojaiz Delnica, a pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede, šumarstvai vodnoga gospodarstva, sredinomstudenoga u Delnicama je održanopredavanje na temu »Uzgojni radovikao mjera povećanja vrijednostiprivatnih šuma u Gorskom kotaru«.Skupu su bili nazočni članovi udrugašumovlasnika iz svih dijelova našezemlje, te predstavnici Šumarskesavjetodavne službeSudionici skupa u Delnicamasanaciji zgrade nakon iseljenja učenika započeo je pred Domovinskirat, a tijekom višegodišnjih granatiranja Vinkovaca iz nedalekih Mirkovaca,zgrada je teško stradala, pa su radovi na kvalitetnom uređenjuprema projektnoj dokumentaciji započeli tek 2004. godine.Privođenjem obnove kraju, zgrada Brodske imovne općine nakon74 godine postaje upravno i stručno središte UŠP Vinkovci. Na tajnačin ostvarila se davna želja mnogih generacija šumara da se napokonvrate u prostore koji su povijesno obilježili razvoj vinkovačkog,slavonskog i hrvatskog šumarstva.– Time će se nastaviti ostvarivati kroz povijest izgrađeno zajedništvostruke i hrvatskog naroda – rekao je Zvonimir Mišić.Ova godina ostat će obilježena u vinkovačkom šumarstvu snekoliko značajnih ostvarenja, koliko značajnih za šumarstvo, tolikoi za širu društvenu zajednicu. Poslije izgradnje nove upravne zgradeŠumarije Otok, jedne od najvećih u Hrvatskim šumama, kakopo površini, tako i po prihodu, u lovištu Kunjevci ljetos je otvorenai nova lovačka kuća koja može pružiti i osigurati najzahtjevnijiminozemnim lovcima komfor kakav imaju samo u ponekim tradicionalnimlovačkim kućama u Europi. A nedavno uloživši više od trimilijuna kuna u staru zgradu osnovne škole u Bošnjacima, adaptiralismo je u prvi Šumarski muzej u sjevernom dijelu Hrvatske. Ievo danas, zgrada Brodske imovne općine u punom sjaju predajese onima koji su je i zaslužili! – istakao je Darko Beuk, predsjednikUprave Hrvatskih šuma.Dosadašnja zgrada UŠP Vinkovci, koja je za vrijeme rata bila oštećena,obnovljena je i prodana općini Vinkovci, a dobivena sredstvauložena su u novu zgradu Brodske imovne općine.Cilj seminara bio je upoznavanje šumovlasnika kako da uzgojnimradovima, s obzirom na šumsku zajednicu, odnosnotipove određene šume, unaprijede šumsku proizvodnju ipovećaju vrijednost šuma.Uvodno je Damir Delač, dipl. ing. šum., tajnik Šumarskog društva,sudionike upoznao s reljefom, hidrološkim prilikama, podnebljem,te najznačajnijim biljnim zajednicama na području Gorskog kotara.Iznio je i podatke o privatnim šumama Gorskog kotara kao jednogod najšumovitijih područja naše zemlje gdje je od ukupne površineregije, 127.300 ha, čak 74 posto obraslo šumama.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 17

Slijeva nadesno: Ivan Pleše Lukeža,Damir Delač, Slavko MatićUkupna površina privatnih šuma iznosi22.380 ha, s drvnom zalihom od 2,958.319m 3 ili 125 m 3 /ha, te prirastom od 3,9 m 3 /ha.Regularne šume visokog uzgojnog oblikaprostiru se na površini od 13.264 ha s drvnomzalihom od 1,625.675 m 3 ili 126 m 3 /ha,te prirastom od 3,5 m 3 /ha. Površina prebornihšuma u Gorskom kotaru iznosi 6085 has drvnom zalihom od 1,087.185 m 3 ili 188m 3 /ha i prirastom od 5,6 m 3 /ha. Panjače zauzimajupovršinu od 3031 ha s drvnom zalihomod 218.459 m 3 ili 62 m 3 /ha i prirastomod 2,6 m 3 /ha.Od biljnih zajednica najviše su zastupljenejelova šuma s rebračom, dinarsko-bukovo-jelovašuma, bukova šuma s rebračom,brdska bukova šuma s mrtvom koprivom,gorska smrekova šuma s pavlovcem, jelovašuma s milavom, pretplaninska bukovašuma s urezicom. Biljne zajednice prostiru seod 50 do 1500 metara nadmorske visine.Govoriti o uzgojnim zahvatima u privatnimšumama nije jednostavno. Oni uovom trenutku predstavljajutrošak, a ubudućnosti zaradu,istaknuo je u svomobraćanju šumovlasnicimaakademikSlavko Matić. Dolazivrijeme kad će šumapostati čimbenik kojise poštuje u svijetu.Naš problem je štodo sada nismo znalivrednovati ni procijenitikoristi koje namdonosi šuma.Privatne šume uHrvatskoj izložene sustalnoj devastaciji odnjihovog izdvajanjau privatno vlasništvona osnovi Carskogpatenta iz 1877. Savtaj proces traje dodanašnjih dana. Razlogepropadanjaprivatnih šuma nalazimou nestručnostiŠumaonih koji izvode zahvate, raslojavanju sela,usitnjenosti posjeda, socijalnom statusu vlasnika,dužini proizvodnog ciklusa.Za razliku od privatnih šuma u Hrvatskoj,privatne šume na području Gorskog kotarauređivane su u kontinuitetu od tridesetakgodina, što je u ovom trenutku njihovaprednost. U mogućnosti su da se daljnjimstručnim radom, u prvom redu na njezi i obnovi,planiranju i organizacijskim promjenamapoveća njihova kvaliteta, proizvodnost ivrijednost, naglasio je Matić.Šumovlasnici bi ubuduće trebali usmjeravatisvoj rad na povećanju kvalitete šumaodređenim zahvatima i aktivnostima poput:– zahvata njege i obnove u prebornimšumama kroz preborne sječe– zahvata njege i obnove u regularnimšumama visokog i niskog uzgojnog oblika– njegom i popunjavanjem s plemenitimvrstama bjelogorice i crnogorice onih površinana kojima se događa prirodna sukcesijapionirskih vrsta drveća– podizanjem kultura plemenitih, brzorastućihi tržišno vrijednih vrsta bjelogorice icrnogorice na napuštenim pašnjačkim i drugimpovršinama– organizacijom pridobivanja i plasiranjana tržište drva za bioenergiju, poslije gorenavedenih zahvata.Uz gospodarenje u prebornim šumama,akademik Matić naglasio je važnostodabira stabala za sječu i doznaku jer seZa razliku od privatnih šuma uHrvatskoj, privatne šume na područjuGorskog kotara uređivane su ukontinuitetu od tridesetak godina.Ukupna površina 22.380 ha,drvna zaliha 2,958.319 m 3 ,zaliha po ha/125 m 3 ,prirast 3,9 m 3 /ha.tim radovima ispunjava cilj gospodarenjau prebornoj šumi. Time se omogućava uzgajanjemješovitih prebornih sastojina kojeosiguravaju kvalitetan prirast i stabilnostsastojine, obilan prirodni pomladak, maksimalnokorištenje produkcijske sposobnostistaništa te, u konačnici, postizanje najvećevrijednosti proizvodnje.Regularno gospodarenje mora biti organiziranotako da se sastojinsko gospodarenjeorganizira na malim površinama. Svakastrukturna jedinica mora imati posebanšumsko-uzgojni tretman. Uzgojni radovi nanjezi panjača trebaju trajati tijekom cijeleophodnje. Razlikujemo ove faze njege: reduciranjebroja prije svega nekvalitetnih izbojakana panju ili trijebljenje, njega panjačečišćenjem ili negativnom selekcijom, njegapanjače proredom ili pozitivnom selekcijom.Radovi na njezi čišćenjem i pomlađivanjemobavljaju se u panjačama na isti način kao iu sjemenjačama.Da bi se povećala gospodarska vrijednost,biološka raznolikost i ubrzao razvoj privatnihšuma, nužno je obavljati njege čišćenjem tepopunjavanjem s vrjednijim vrstama drveća.Od bjelogorice treba ih popunjavati sadivljom trešnjom, kruškom, javorom, jasenom,lipom, mukinjom, jarebikom, oskorušom,sremzom. Od crnogorice treba unositismreku, ariš, bor. Izbor vrste drveća ovisi ostanišnim uvjetima.Pojavom energetske krize u svijetuudio drva u energetskoj bilanci najrazvijenijiheuropskih zemaljasve više raste. Danasje biomasa postalanovi proizvod, tržišnovrijedan i tražen.Hrvatsko šumarstvomora se opredijelitiza intenzivnije gospodarenje,kako bise zahvatima njege ipomlađivanja šume,povećala njihovakvaliteta, a istovremenodobila tržišnovrijedna biomasa zaenergiju. U svemutome i privatni šumovlasniciGorskogkotara moraju se»svojom« drvnomzalihom i godišnjimprirastom izboriti zamjesto u lancu proizvođačabioenergije,kako za domaće,tako i za inozemnotržište.18 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

Piše: Antun Zlatko LončarićFoto: ArhivaMalo jedanas unašoj zemljiprimjera dau nekoj odgospodarskihgrana imatoliko sluha,volje i željeza kulturnoumjetničkimdjelovanjemsvojihzaposlenikapoput našegšumarstva.A ovih danaupravo senavršavapunih 55godina odosnutkadanašnjegKulturnoumjetničkogdruštva»Šumari«i njihovogneprekidnogdjelovanjana područjudanašnjeUprave šumapodružniceVinkovciU POVODU 55. OBLJETNICE DJELOVANJAKUD-a »ŠUMARI«Svirkom,pjesmom i plesomnastavljamo daljeČuvali su i očuvali našu nacionalnui kulturnu baštinu, razvijali i njegovalikvalitetu života, odgajali mladost i širiliprijateljstvo među ljudimaBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 19

Teško je današnjim generacijama zaposlenikau šumarstvu Hrvatske izamisliti pod kojim i kakvim se uvjetimanekad, prije samo šezdesetakgodina, radilo u šumskim sječama diljemHrvatske – od istoka Slavonije do zapada išuma Gorskog kotara.Prije više od pola stoljeća jedno od tadanajvećih radilišta i stovarišta drvnih sortimenatau srcu spačvanskih šuma bila je Spačva.U naselju s nekoliko stotina šumskih radnikai njihovih obitelji bujao je život koji se nijemnogo razlikovao od početka stoljeća. Mlađiljudi doseljeni iz raznih dijelova Hrvatske iBosne, sa željom osigurati minimalnu životnuegzistenciju radeći jedan mukotrpniposao od jutra do mraka, svakim danomosim nedjelje, nisu imali vremena za promišljanjemboljeg života. Stalna borba zašto većim radnim učinkom, borba za svakikubik, umarala je tijelo, nedjeljom nije bilovraćanja kućama, nije bilo TV zabavnih emisija,sporta, kafića i druge bogate zabave.Postojao je jedan prastari radio i petrolejkei ništa više.A mladi, kao i svugdje u svijetu, žele druženje,pjesmu, veselje....ŠUMA JE ODUVIJEK ČOVJEKU NADAH-NUĆE Nekolicina njih, koji su imali malo višesluha i smisla za svirku, Martin Sučić, AndrijaValentić, Josip Blažević, Ivica Žagar i PavoŠarčević, dogovoriše se da ne provode dosadnevečeri u radničkoj birtiji, već donesošesvoje stare tamburice i iz večeri u večer, zasviraše,onako, sebi za dušu, uz petrolejku. Akada se to društvo okupljalo već par mjesecizaredom skoro svaku večer, a potrajalo subotomi praznikom i do ranih jutarnjih sati,sindikalna podružnica predloži tadašnjemdirektoru Šumskoga gospodarstva DraganuTonkoviću, da im se kupe novi instrumenti. Ibi tako! A mali krug tamburaša bude prepoznatkao iznimno vrijedno i veselo društvokoje je i radnicima podizalo moral u teškimtrenucima zimskih hladnih noći.UMJETNOST JE NAŠA PRATILICA I USRETNIM I U NESRETNIM TRENUCIMA ŽI-VOTA Međutim ni slom »Hrvatskog proljeća«nije više mogao vratiti kotač unazad.Možemo reći da su »Otočki svatovi«, kojisu u priredbi ujedinili i tamburaše, i plesače,i članove dramske i recitatorske grupe,u stvari bili prerastanje »Šumara« iz samostalnogtamburaškog sastava u društvo sfolklornom sekcijom, zapravo u jedno pravokulturno-umjetničko društvo u kojem jerazonodu našlo stotinjak aktivnih članova. Uto vrijeme, 1972. g., u društvo dolazi IvicaOrešković, vrsni poznavatelj folklora, koji ozbiljnijepočinje rad na koreografiji slavonskihplesova i s njim započinje profesionalniji pristupfolklornoj plesnoj umjetnosti. Postavilose i suštinsko pitanje buduće izvođačkepolitike. Odlučeno je njegovanje etnoglazbevinkovačkog i slavonskog melosa, kao i plesnihkoreografija tzv. Panonske zone.Te su nove sekcije i aktivnosti programskiznatno obogatile nastupe »Šumara« paje prvi javni nastup kao KUD »Šumari« bio1973. g. na Vinkovačkim jesenima glazbeno-scenskimrecitalom »Pozdrav šumama«.Kvaliteta izvedbe rezultirala je i suradnjoms vinkovačkim kazalištem »Joza Ivakić« upredstavi »Đuka Begović«.Potpunu afirmaciju Društvo dobiva većsljedeće godine, 1974., kada se u Vinkovcimai Brodu održava znanstveni skup »100 godinaorganiziranog šumarstva na područjuIstočne Slavonije«.Godina 1975. pamti se i po prvom gostovanjuu Italiji, u općini Pordenone, kodtadašnjeg poslovnog partnera koji je kupovaodrvni sortiment iz vinkovačkog gospodarstva.Tada, kao već afirmirano Društvo, upriličujuse nastupi i diljem Hrvatske i započinjesvakogodišnje sudjelovanje u Istri, naPorečkoj rivijeri, u Motovunu. Kada je 1983.g. izgrađen Hotel »Quercus« u Drveniku, prvinastup u povodu njegovog otvorenja imalisu »Šumari«, i otada se svako ljeto održavajunastupi Društva na terasi hotela.Iduće, 1984. g. izdaje i svoju LP ploču sa14 plesova i 8 pjesama pod nazivom »Oj,rastiću šušnjati«.Kako su s godinama tamburaši postajalisve stariji, a mladih nije bilo kao što je tos plesačima u folklornoj sekciji, najstarijitamburaš Martin Sučić došao je na ideju dase u Vinkovcima osnuje škola za tamburu itečaj sviranja pri osnovnoj Glazbenoj školiu Vinkovcima. Ideja je ostvarena i već idućegodine mladi tamburaši imali su svoj prvinastup.PROSLAVLJENA 35. OBLJETNICA Godine1988. bila je 35. obljetnica Društva, i zatu godinu se pripremio poseban program,a proslava je održana u prepunoj dvoraniDoma željezničara u Vinkovcima. Tijekomgodine bilo je mnogo raznih gostovanjai nastupa, obavljeno je audiosnimanjetamburaša, pjevača solista, te okteta muškepjevačke skupine za RadiotelevizijuZagreb s više od 20 »numera« pjesama iposkočica.20 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

Godina 1990., godina početka stvaranjaneovisne države Hrvatske, buđenja nacionalnogponosa u Hrvata bit će upamćenapo uvježbavanju programa domoljubnih irodoljubnih pjesama koje su sve do tadabile zabranjene za izvođenje. Pjesme na»indeksu«, kako su ih nazivali, bile su,primjerice: »Vilo Velebita«, »Ustani, baneJelačiću«, »Slavonci smo i Hrvati pravi«,»Još Hrvatska ni propala«, »Glasna, jasna« imnoge druge, gotovo zaboravljene iz prošlostihrvatskog naroda. Prvi nastup s novimprogramom Društvo je izvelo na natjecanjusjekača ŠG »Hrast« Vinkovci i nekolikodana kasnije na Saveznom natjecanju kojeje održano u Vinkovcima.U 1991. godini rad i aktivnost Društvaznatno je smanjena i kasnije prekinuta uslijedratnih zbivanja. Ali ostat će zabilježenou kronici Društva prvi nastup 9. veljače u Zagrebu,u koncertnoj dvorani »Lisinski« na 30.šokačkom sijelu, sa zabavnim programomu Hotelu Interkontinental. Na koncertnom izabavnom dijelu bio je prisutan i predsjednikRepublike Hrvatske dr. Franjo Tuđman,sa svojim najbližim suradnicima.Dolaskom ljeta, nemiri su postajali svečešći i žešći, a prvi napad na grad bio je 13.srpnja iz pravca Mirkovaca. Vinkovci su biliizloženi stalnim napadima pobunjenih Srba,te se 26. kolovoza dolazi do spoznaje kakoje rat neizbježan i pitanje je trenutka kad ćese pobunjenim Srbima jugoarmija pridružitii iskaliti bijes i gnjev na miran grad na Bosutu.Upravni odbor 30. lipnja donosi odlukuo obustavi rada jer se dovodi u pitanje sigurnostčlanova Društva. Narodne nošnje,to kapitalno narodno blago, preneseno jena »sigurno« mjesto, a prostorije u kojimasu članovi uvježbavali, pjevali, učili plesati,svirati, glumiti i družili se, predane su nakorištenje hrvatskim braniteljima.»ŠUMARI« U SAMOSTALNOJ DRŽAVIGodinu dana je proteklo od obustave radaDruštva. Tek u srpnju 1992. g. organiziran jesastanak u Upravi šuma Vinkovci. Ondašnjiupravitelj Zvonimir Koščević pozvao je predsjednikaDruštva Stjepana Tuškana, tajnikaMartina Sučića, Ivicu Oreškovića, LadislavaJursika i Ivicu Grčića i dogovorili su nastavakrada i oživljavanje aktivnosti KUD-a »Šumari«.Prvo je trebalo sanirati ratom oštećenuzgradu Šumarije Vinkovci kako bi se mogleodržavati probe u dvorani.Premda još uvijek pod ratnom opasnosti,8. rujna održan je prvi sastanak i proba manjegbroja okupljenih članova, jer te godineipak je trebalo makar i skromno obilježiti 40.obljetnicu Društva.Od 1993. do 1994. Društvo bilježi stalnopovećanje članstva, broj proba se iz mjesecau mjesec povećava, kao i brojni nastupi.Otvara se ponovno, ali sad u Društvu, školaza tamburu koju vodi Zlatko Ćosić, audicijedaju rezultate povećanjem novih članovasvih skupina, a zahvaljujući potpori i velikomrazumijevanju Hrvatskih šuma p.o. Zagreb iUŠ Vinkovci, kupuju se nove narodne nošnjei obnavljaju instrumenti i oprema za ozvučenje.Uvježbavaju se nove koreografije drugihdijelova Hrvatske.DRUGA OBLJETNICA DRUŠTVA Drugagodina mira i sigurnosti, 1997., značajnaje jer se privode kraju pripreme za Mirnureintegraciju preostalog okupiranog dijelaHrvatske, Istočnu Slavoniju. Ujedno, to jei godina značajnog jubileja, 45. obljetniceDruštva. Pripreme su započele rano. Brojnostdruštva je još uvijek velika, a aktivnostise odvijaju u dvije folklorne postave, dvijetamburaške, dramskoj i pjevačkoj.Prilikom dolaska predsjednika RH dr. FranjeTuđmana u Vinkovce, na dočeku su zajednosudjelovali tamburaši i folklorna skupinas drugim folklornim skupinama.Značajan jubilej 45. obljetnice kontinuiranograda Društva obilježen je koncertomsvih skupina, a proslava je održana 20. prosinca.U prepunoj sportskoj dvorani Lenije uVinkovcima, pred više od tisuću uzvanika igostiju, šumara i građana Vinkovaca i članovadruštva, cjelovečernji program odvijao sepod nazivom »Ovako smo počeli«.Zaslužnim dugogodišnjim članovima uručenisu pokloni: Martinu Sučiću, za neprekidnih45 godina rada, Stjepanu Tuškanui Ivici Oreškoviću za 25 g. rada u Društvu,predsjednik Zvonimir Mišić predao je ručnisat s posvetom.Na kraju godine, 29. prosinca održana jeIzvanredna skupština Društva, a povod jebio usklađenje s novim Zakonom o udrugama.Izmijenjen je i usuglašen dio Statuta,promijenjeno je i ime društva, u skladus društvenim promjenama. Umjesto RKUD»Šumari«, novi naziv glasi: Kulturno-umjetničkodruštvo »Šumari«. Sjedište Društva:Vinkovci, Glagoljaška 14.Za 1998. g. treba izdvojiti da, osim većuhodanih prijema novih članova, dolazi doformiranja Dječje folklorne skupine kojuvode Dario Grčić i Ivan Lion. Iste godineDruštvu stiže i međunarodno priznanje!KUD »Šumari« postaju članicom Conseil Internacionaldes organisation de festival defolklore et d'arts – C. I.O, – Međunarodnogvijeća organizacija festivala folklora, što jeujedno i obveza koja zahtijeva dodatnenapore u osiguranju kvalitetnog izvođenjaprograma.A krajem godine, u Hotelu »Intercontinental«u Zagrebu, promovirana je knjigaposvećena 45. obljetnici Društva. Tadašnjidirektor »Hrvatskih šuma« Ivan Tarnaj tomprilikom je istakao:– Drago mi je i ponosim se što šumarstvoRepublike Hrvatske, osim što stručnoradi na podizanju i uzgajanju šuma, njegujei podržava tradiciju očuvanja pučke kultureu nas Hrvata, naslijeđenu od svojih časnihpredaka.Monografija pod naslovom »Oj, rastićušušnjati« na 250 stranica, B 4 formata donosikompletnu dokumentaciju, pregledaktivnosti od osnivanja 1952. g. tamburaškeskupine do 1997. g. te nekoliko stotinadokumentarnih fotografija.U razdoblju od 1999. g. do 2002. aktivnostdruštva bila je u stalnoj uzlaznoj liniji.Brojno članstvo se postupno povećava, probesu brojnije, kao i nastupi. Starije sviračei plesače uspješno zamjenjuju mlađi pa nedolazi do pada kvalitete izvođenja. Formirase i grupa »Old timera«, starih svirača kojisnimaju stare pjesme i napjeve i tako ih spašavajuod zaborava, izdanjem audio-kasete iCD pod nazivom »Zavičaju, mili kraju«. Godišnjese održi oko 400 proba, a nastupi sekreću od 70 do 100.Ova jubilarna godina za Društvo, u kojojse obilježava 50 godina aktivnog djelovanja,bit će upamćena i po obnovljenim prostorijamazgrade u Šumariji Vinkovci, gdje je dosada uvježbavalo članstvo svoje nastupe. Uobnovljenoj zgradi KUD »Šumari« dobili susvoje službene prostorije i veliku dvoranu zaBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 21

probe, a drugi dio zgrade dobio je i vinkovačkiogranak HŠD.Ovu značajnu obljetnicu Društvo je obilježilosvečanim koncertom 25. listopada usportskoj dvorani Lenije. Pola stoljeća jednogkulturno-umjetničkog društva veliki jejubilej, posebno kada se govori o promicanjujedne ideje, ideje očuvanja narodnogmelosa i plesa, bez obzira na politička okruženjai kvazi umjetničke trendove. KUD »Šumari«oduvijek su bili povezani s hrvatskimnarodom bez obzira na pritiske sa strane.Upravo prepoznavanje vrijednosti KUD-a»Šumari« kao nečeg što šumarskim radnicimai te kako treba, značilo je da oni, koji toprepoznaju i donose odluku o podržavanju»Šumara«, također u sebi nose pozitivnukvalitetu nacionalnog ponosa i kreativnogduha.Jubileju se pridružio i naš časopis koji je ubroju 72 za prosinac 2002. objavio posebanprilog pod nazivom »Naših pedeset ljeta«.U toj jubilarnoj godini održano je 308proba i 36 nastupa svih skupina. Treba izdvojitiprvi nastup dječjeg ansambla nameđunarodnom dječjem festivalu u Italiji,u mjestu Agrigento na Siciliji, gdje su dostojnopredstavili grad Vinkovce i RepublikuHrvatsku.TRAJNI ZADATAK OČUVANJE HRVAT-SKOG NARODNOG MELOSA Tijekom bogatepolustoljetne tradicije postojanja i uspješnograda KUD »Šumari« bili su i ostali nositeljii propagatori hrvatske narodne glazbe,posebno tamburaške, pjesme i plesa. Bilaje sretna okolnost što su cijelo ovo vrijemeodgovorni iz šumskih Uprava shvaćali značajnjihovog rada među šumarskim radnicima,od stovarišta u Spačvi do direkcije Hrvatskihšuma u Zagrebu.Bilo je uvijek dovoljno mudrosti i snagekod rukovoditelja i kod većine radnika da sene prihvaća rasprava o opravdanosti postojanjaDruštva. I danas »Šumari« imaju jasnei sigurne perspektive jer su neraskidivo povezanis »Hrvatskim šumama«.Upravni odbor: (sjede)Zvonimir Petrić, FranjoPetrović, Margareta Kondža,Zvonimir Mišić i Ante MiljakUmjetnički savjet: (sjede) Ivan Orešković, Irena Štimac-Ogrić, Sandra Milovac i Ivan Lion(stoje) Dario Grčić, Ivica Grčić i Martin LamešićU svih tih pedeset godina, jedno ime biloje sinonim za KUD »Šumare«. Ime MartinaSučića, osnivača tamburaške grupe, kontinuiranose provlačilo kroz sve probe, nastupei druge aktivnosti Društva.Nažalost, već iduće godine, 26. travnja2003. neumitna smrt otrgnula je Martinaod »Šumara«. Poneki skeptici potajno supomišljali kako će Društvo bez tog dugogodišnjegtajnika i agilnog člana postupnosmanjivati svoju aktivnost. Na sreću, oni suse prevarili.U 2003. g. probe i nastupi svih skupina suse udvostručili. Održano je čak 315 proba i61 nastup. Te godine Društvo je nastupilopred 26.000 gledatelja, što potvrđuje visokugled i gledanost programa.Od brojnih nastupa treba izdvojiti gostovanjeu lipnju u Italiji, u gradu Borgosesia,dječjeg ansambla u Poljskoj, u gradu Lublinu,te ponovno u gradskoj četvrti Kebany uBudimpešti gdje pretežito živi hrvatski živalj i(stoje) Branko Trifunović,Zlatko Andrijašević, Ivan Popić,Josip Filipović, Šima Dominikovići Željko Kalauzgdje su održali koncert. Grad Vinkovci održavavišegodišnju suradnju s njemačkim Kenzingenom,pa je početkom srpnja Društvogostovalo na »Stadtfestu« u tom gradu, ali suodržani koncerti i u Freiburgu i u Russtu.Godina 2004. za Društvo će biti upamćenapo povratku u novouređene prostorije uGlagoljaškoj ulici 14, u Vinkovcima. U timprostorijama postoje uvjeti za rad Društvakakve ima malo koje kulturno-umjetničkodruštvo u Slavoniji, pa i šire.Održano je ukupno 290 proba i 44 nastupa.Te godine održan je prvi put, 29. svibnjau Otoku, na manifestaciji »Otočko proljeće«,koncert posvećen Martinu Sučiću pod nazivom»Večer za Martina«, a kao gosti nastupilisu i višegodišnji prijatelji, članovi HKUD-a»Petar Zrinski« iz Vrbovca.Dječji ansambl gostuje u Italiji, u Palermu,a prvi put prva postava gostuje u Ukrajini,u gradovima Užgorod i Mokačevo u Zakarpatskojoblasti.Godina 2005. bit će upamćena po suradnjis dr. Enrihom Merdićem, koji je postavionovu koreografiju »Baranja« za plesnu skupinu,kao i suradnji s Martinom Grgurovcem,koji je s Ivicom Oreškovićem postavio novu»Slavoniju«. Ukupno je održano 236 probai 61 nastup.Pamtit će se nastupi u Slovačkoj, u banjskojBistrici, zatim u Litvi u gradu Jonavu snastupom na »Johanefestu« te jednotjedniboravak u Francuskoj, u pokrajini Pikardija,gdje je naše Veleposlanstvo organiziralo nastupna pet koncerata u različitim gradovima.U organizaciji Hrvatskih šuma, Društvoje nastupilo i na sajmu Biomase u Straubinguu Bavarskoj.U rujnu, nove prostorije Šumarskog doma,gdje se nalaze i društvene prostorije, službenoje otvorio ministar Petar Čobanković.Godina 2006. pamti se po odlasku jošjednog člana, dugogodišnjeg predsjednika idoživotnog počasnog predsjednika Društva,Stjepana Tuškana, koji je umro 16. ožujka.22 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

U ovoj 2007. godini kada Društvo obilježava55 godina neprekidnog rada, održanoje više od 250 proba i 72 nastupa, što jerekord do sada u svim godinama postojanja.Treba izdvojiti nastup u Hrvatskom narodnomkazalištu u Osijeku, te nastupe uinozemstvu. U Italiji, u gradu Ruusi kod Ravene,dječjeg ansambla u Poljskoj, u graduDidnija i u Slovačkoj.TREĆA OBLJETNICA Završetak ove uspješnegodine, kao i svečani koncert obilježavanja55. obljetnice Društvo će održati 14.prosinca 2007. g.Tamburica, slavonska pjesma i ples, najboljisu način očuvanja identiteta Slavonca, a najboljidokaz tome je i ovaj jubilej KUD-a »Šumari«,ističe Zvonimir Mišić, predsjednik Društva.Prilikom obilježavanja ovog značajnogjubileja, nužno je spomenuti i niz samozatajnihpregalaca koji su godinama i desetljećimaodvajali svoje slobodno vrijeme kakobi Društvo odrastalo, razvijalo se i napredovalo,te bilo prepoznatljivo diljem Hrvatske,ali i Europe.Društvo danas broji oko 300 članova kojidjeluju u nekoliko sekcija i skupina.Umjetnički voditelj i kreator proba i nastupaje Ivan Orešković, koji ove godine slavi35 godina uspješnog rada u Društvu kaokoreograf i umjetnički voditelj.– Voditelj prve postave folklora je BranimirGrgurovac.– Voditelj Dječjeg ansambla je Dario Grčić.Pjevačka grupa:Ivan MekovićDanijela KopčalićMarijana Matošević iIvica Grčić– Pojedine starosne skupine vodili suIvana Kuzmanović i Mario Šokčević. Sada ihvode Ivan Lion i Martin Lamešić.– Tamburašku skupinu do studenoga2003. vodio je Marko Mandić, a od tada PericaRaguž.– Stariju skupinu tamburaša do svoje smrti2003. vodio je Martin Sučić, a poslije IvicaGrčić skrbi za njih i vokalne soliste.– Obuku pjevanja vodila je Sandra Milovacdo odlaska, a sad je vodi ZrinkaŠimunović.– Korepetitor glazbe za prvu plesnu skupinuje Irena Štimac-Ogrić, a za Dječji folklorje Ivan Lion.– Brigu o narodnim nošnjama vodi TerezijaOrešković.– Održavanje društvenih prostorijaobavljala je Milka Ištvanović, a sada AnicaSpajić.- Knjigovodstvo vodi Marijana Matošević,a prije nje Marija Tuškan.– Tajnik Društva do svoje smrti bio je MartinSučić, a sada je Ivica Grčić.Uz 35. obljetnicu koreografskog i umjetničkog rada Ivana OreškovićaUz 55. obljetnicu slavljeničkog raspoloženjačlanova KUD-a »Šumari«,njihov umjetnički voditeljsvakako ima razloga za slavlje, jerveć 35 godina svoje umijeće i znanje vrsnogkoreografa i umjetničkog voditelja prenosina mlade naraštaje budeći u njima ljubav zafolklor, pjesmu i tradicijsku kulturu.Rođen 1941. godine u Vrbanji, od djetinjstvaje odgajan u ljubavi prema narodnimobičajima svoga kraja, kao i folklornogizražaja Cvelferije. Osnovnu i srednju školuzavršava u Vinkovcima, a zatim odlazi na Šumarskifakultet u Zagreb.Uključuje se u rad studentskog društva»Ivan Goran Kovačić«, kao plesač prve postave,potom prolazi i audiciju u »Ladu«, ali sezbog studija ne uključuje u ovaj renomiraniansambl. Po završetku, kao stipendist DIK-aSpačva vraća se u Vinkovce i zapošljava utom poduzeću gdje obavlja niz odgovornihdužnosti.Nakratko se uključuje u željezničko društvo»Maksim Gorki«, a nakon osnivanja folklornesekcije 1972. u »Šumare« gdje je idanas uspješni umjetnički voditelj.Sjećamo se njegovog žara i samoprijegornograda na osnivanju folklorne sekcijeu Otoku, kada je sve svoje umijeće i znanjestrpljivo pretakao na svoje folkloraše. Odizvornih plesova otočkoga kraja postupnoje gradio koreografske figure stilizirajući ihu kompozicijski sklad, te su uskoro »Šumari«svojom kvalitetnom izvedbom bili prepoznatljivina svim nastupima širom Slavonije.Ubrzo je spoznao da Društvo mora ići daljete je započelo postavljanje koreografija »Baranje«i »Posavine« .Sponzorstvom tadašnjeg ŠG »Hrast« i»Spačve« prišlo se nabavci autentičnih nošnji,gdje Ivica ima velikog utjecaja. Kako biDruštvo doveo na zavidan položaj, nastupi suizašli iz slavonskih okvira, nastupa se diljemHrvatske. Znao je da za poboljšanje folklornogizražaja treba i priznate koreografe, pa jepozivao eminentne stručnjake kako bi svojaostvarenja prenijeli na »Šumare«. Uskoro, njegovomzaslugom »Šumari« u svom programumogu pokazati plesove iz gotovo cijele Hrvatske,redali su se i nastupi izvan zemlje, kodposlovnih partnera, te na međunarodnim festivalimauz visoke ocjene izvedbe i izvornihnarodnih nošnji.U svom radu ostao je dosljedan ozbiljnompristupu u radu, što je tražio i odsvojih plesača. Disciplinirano ponašanje nanastupima , zahvaljujući njemu, bilo je prepoznatljivogdje god smo gostovali. Bezbrojmladih prošlo je njegovu školu folklora i bioje ponosan kada su njegovi članovi i u drugimdruštvima bili uzor ostalim članovima ufolklornom znanju i odgoju.Danas kad »Društvo« radi u novouređenimprostorima, kada u pojedinim sekcijama radečlanovi koji su mahom potekli iz »Šumara«njegova zadaća kao umjetničkog voditeljajoš je složenija jer sve to treba osmisliti, organiziratii budnim okom pratiti realizaciju.Stoga, na kraju moramo uz ostalo istaknutinjegov neizbrisiv pečat u svemu onomešto se događalo ovih 35 godina u stvaranjujednog, nadasve, vrhunskog Društva u kulturnomamaterizmu uz jedno veliko Hvala!Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 23

Dječja folklorna sekcija KUD-a »Šumari«Zbog velikog zanimanja mladežigrada Vinkovaca i okolnih mjesta,odmah nakon Domovinskoga rata1993. g. u Društvu se započelo sradom sa drugim ili »B« sastavom plesača ukojemu su se za »A« sastav pripremali mladiu dobi od 15 do 20 godina. Broj proba ičlanova rastao je iz godine u godinu, a vodilisu ih bivši i tadašnji plesači prve plesnepostave. Kako se u rad Društva uključivaovelik broj članova dječjeg uzrasta, od 7 do15 godina starosti, neminovno je bilo osnivanjedječje folklorne sekcije.Prvi nastup održan je u kazališnoj dvorani»Joza Ivakić« u Vinkovcima 29. svibnja 1996.g., povodom godišnjeg koncerta KUD-a.Prvi voditelji »B« plesne sekcije i dječjeZajednički snimak s gostovanja u FirenciGradonačelnik Vinkovacasekcije bili su Branka Kozlina, Branimir Grgurovaci Dario Grčić.Od 1997. g. rad s dječjom folklornomsekcijom nastavljaju Dario Grčić i Ivan Lion.Od jedne dječje grupe na početku danas uDruštvu djeluju dječje plesne sekcije podijeljenepo dobi od 6 do 9 godina; 10 do 12godina i 13 do 16 godina.U razdoblju od 1997. g. pa do danas dječjiansambl broji sve više članova, ali su i njihovrad na probama i njihovi nastupi sve brojnijii kvalitetniji.Tako su mali »Šumari« nastupili na svimDječjim vinkovačkim jesenima od 1998. g.,nastavili suradnju s HKUD-om »Zrinski« izVrbovca i u više navrata bili njihovi gosti,razmijenili suradnju sa dječjim ansamblimaKUD-ova iz Vrlike, Varaždina i Ogulina.Nastupili su na Festivalu dječjeg folklora uZagrebu, na državnoj smotri dječjih folklornihskupina u Kutini, gostovali na smotramau našoj Vukovarsko-srijemskoj županiji kaošto su: »Otočko proljeće« u Otoku, »Divanje kićeni Srijem« u Nijemcima i »Igre na Bedenku«u Vođincima. Značajni su i njihovinastupi izvan domovine: 2002. g. u Italiji,Agrigento; 2003. g. Poljska, Lublin; 2005. g.Italija, Palermo; 2006. g. Italija, Pordenone i2007. g. Poljska i Slovačka gdje su svojomizvedbom i i nošnjama oduševljavali brojnupubliku, a uspostavljeni su kontakti s ansamblimaiz cijeloga svijeta.U programu dječjih folklornih skupinamogu se vidjeti brojne biralice, brojalice, igres pjevanjem s područja Slavonije, Baranje iPosavine, dok najstarija dječja skupina izvodiveć provjerene i izvođene koreografije sapodručja panonskog plesnog područja.Osim navedenih voditelja s dječjim skupinamado sada su radili Ivana Kuzmanović,Sunčica Stojak, Mario Šokčević, a danasosim Ivana Liona i Darija Grčića s najmlađomdječjom skupinom igre uvježbava Martin Lamešić.Svi voditelji prošli su seminare za rads dječjim ansamblima, a voditelj ansamblaDario Grčić redoviti je polaznik škole folklorau organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Nasvim nastupima dječjeg ansambla oko nošnjisu skrbile Terazija Orešković, Tajana Pažini u novije vrijeme Ružica Lamešić.Da će »Šumari« još dugo opstati na folklornojpozornici zalog su 150 mladih članovadječjeg folklornog ansambla.Voditelj dječjeg ansamblaKUD-a »Šumari«Dario GrčićDanas KUD »Šumari« obilježavaznačajni jubilej 55. obljetnicu radai djelovanja na očuvanju narodnogblaga rodne nam grude. Kaogradonačelnik Vinkovaca s oduševljenjempratim sve njihove uspjehe na promicanjukulture i značaja Vinkovaca na svim njihovimnastupima diljem Hrvatske, a i Europe. S pravommogu reći da su oni istinski ambasadorii promicatelji naše bogate kulturne tradicije,kao i most spajanja mnogih mjesta i gradovas Vinkovcima, u zemlji i inozemstvu.Bogatim i raznovrsnim programom, ljepotomizvornih narodnih nošnji, »Šumari« većgodinama osvajaju publiku u zemlji i inozemstvute nije nikakvo iznenađenje da sepo raznovrsnosti programa svrstavaju u vrhunskahrvatska Društva. Bio sam sudionikmnogih njihovih koncerata i uvijek su meugodno iznenadili svojom izvedbom, stilomi izvornim nošnjama. Ovakvo umijeće možepostići samo Društvo u čijem radu sudjelujuvrsni poznavatelji folklora, glazbe i pjesmekao i kadrovi školovani za rad s djecom imladima, koji pravilnom primjenom pedagoškihi metodičkih znanja postižu vrhunskerezultate.Svakako su u tom radu potrebna i znatnafinancijska ulaganja u kadrove, nošnje, instrumente,kao i brojna putovanja u zemljii inozemstvu. Zato i potpora našega gradskogpoglavarstva nije do sada bila upitna,znajući da pomažemo rad i bavljenje folkloromi glazbom velikom broju djece našegagrada.Posebno me raduje što su šumari ovogakraja, uz svoj stručni i predan rad, znaliprepoznati nešto što će šumarstvo istočneSlavonije svrstati u sam vrh hrvatskogšumarstva. Mogli bi unedogled nabrajatišumare koji su u ovih 55 godina, bilo kaočlanovi, bilo kao odgovorni rukovoditelji,dali veliki doprinos razvoju naših slavljenika.Znano je da je kroz povijest slavonskašuma bila nadahnuće u izražavanju pisaca,pjesnika i slikara, pa nije čudno što se uDr. MLADEN KARLIĆmnogim pjesmama naše Slavonije spominjudrvo i šuma. Želja mi je da i ubudućešuma bude inspiracija našim »Šumarima« ugajenju ljepote tradicijske kulture na ovimprostorima, a na nama je trajno iskazivanjepoticaja i podrške ovome nadasve korisnomi nadahnutom radu na očuvanju naših kulturnihtradicija.24 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

Oni su zadužili »Šumare«Martin Sučić /8. listopada1928. – 26. travnja2003./Rođen je 8. listopada1928. godine uOtoku gdje polazi izavršava osnovnu školu,a potom lugarskuu Vinkovcima. 1946. godine zapošljavase u šumarstvu gdje ostaje do umirovljenja,1998. godine. Težnja za stručnimusavršavanjem odvodi ga u šumarskuškolu u Karlovcu gdje uz rad stiče zvanješumarskog tehničara. Tijekom radaobnašao je razne stručne dužnosti ušumarstvu, a najbolje rezultate imao jeu sjemenarstvu, zaduživši struku svojimistraživanjima u tom području.Svoje početne trzaje po žicama tamburicezapočinje u rodnom Otoku kodsvećenika Ivana Cvrkovića, a ljubav zatamburicu ostaje do kraja života. Njegovaljubav prema glazbi i sposobnostorganiziranja svakako ga nameće kaoosnivača tamburaškog sastava 1952. godineu naselju Spačva, od kada se brojepočeci rada KUD-a »Šumari«. Bio je sudioniksvih promjena u Društvu, koje suuvijek išle ka boljem i sadržajnijem načinurada. Nikada zadovoljan postojećimstanjem, traži više i bolje prvenstveno odsebe, pa onda od drugih. Pomaže svima,za svakoga ima lijepu riječ. Ujedno jeosoba koju su svi voljeli i uvažavali. Velikje opus njegovih ostvarenja i realizacijaideja koje su vodile boljitku Društva, ali ikulturnog stvaralaštva. Kao dugogodišnjitajnik uspio je veliki dio narodnog blagaprenijeti na tiskani glazbeni materijal, nakojem su zabilježene izvorne pjesme našegakraja i koreografije u izvedbi Društva.Tih, neprimjetan, a ipak zamjetani kao stručnjak i glazbenik tiho nas jenapustio jednoga proljetnog dana, 26.travnja 2003. godine, a uspomena nanjega ostaje trajna.Stjepan Tuškan /30. kolovoza1935. – 17. ožujka 2006./Životni put, dragog namStjepana započinje 30. kolovoza1935. godine u malom mjestuLadvenjak pokraj Karlovca,odakle nakon završene šumarskeškole odlazi u Slavoniju, ukojoj ostaje do odlaska 17. ožujka 2006. godine.Želja za usavršavanjem vodi ga u Zagreb naŠumarski fakultet, a nakon diplomiranja slijedipovratak u dragu mu Slavoniju. U struci radina mnogim odgovornim mjestima, gdje uvijekdaje cijeloga sebe dajući primjer mladim stručnjacimakako se voli struka i šuma.Ljubav prema pjesmi svrstava ga u velikog zagovornikapotrebitosti razvoja Društva. Dugo unoć u Šumariji Otok bdio je i uživao u prebiranjužica njegovih »Šumara«, a često počinjao svojuomiljenu pjesmu »Zeleni se gaj«. Prepoznat kaoveliki ljubitelj glazbe bio je dugogodišnji predsjednikDruštva, a 2006. godine proglašen je počasnimpredsjednikom do svoje smrti. »Šumari«mu za njegovu ljubav i nesaglediv doprinos njihovurazvoju mogu reći samo veliko hvala.Čuvali su i očuvali našunacionalnu i kulturnubaštinu, razvijali injegovali kvalitetuživota, odgajali mladost iširili prijateljstvo međuljudimaDanas slavimo 55. obljetnicu postojanjaKUD-a »Šumari«, kojeje u ovom vremenu obilježilo iproslavilo hrvatsko šumarstvo,posebice našu Slavoniju, čuvajući našutradicijsku kulturu i običaje. Oduvijek sutamburica i pjesma dičile Slavonca, a s radošćumogu ustvrditi da su šumari, istinskizaljubljenici u slavonsku šumu, bili ti kojisu nadahnuto skupljali, utvrđivali i drugimaprenosili svoju ljubav prema tamburici,pjesmi i plesu.U vrijeme kada se tamburica rijetkočula, ili stavljala hrvatska trobojnica okostruka, marljivi šumari daleke 1952. godineu srcu spačvanskih šuma, na radilištuSpačva, osnivaju tamburaški sastav, okosnicudanašnjega Društva, prepoznatljivogPredsjednik KUD-a »Šumari«ZVONIMIR MIŠIĆ, dipl. ing. šum.po svojoj kvaliteti diljem Lijepe Naše, a iEuropi.Od početka do danas kroz Društvo jeprošao velik broj ljudi, šumarskih stručnjaka,djece i mladeži, svrstanih u različitimsekcijama, skupljajući kulturno bogatstvonašega kraja i prenoseći ga brojnom gledateljstvuna svojim koncertima.Danas, kada se u stručnim krugovima uHrvatskoj govori o dostignućima u glazbenom,folklornom i pjevačkom izražaju, »Šumari«svakako imaju nezaobilazno mjesto utom segmentu naše stvarnosti. Stoga samkao predsjednik Društva ponosan na postignuterezultate, a i saznanje da će se i ubudućena probama oriti grleni dječji glasovi,a žice tambura razgaljivati duše gledateljai da će pjesma i ples s ponosom svima kazivatitko smo i odakle dolazimo.Svi ovi rezultati ne bi bili kakvi jesu , danije bilo ljudi, ponajprije u šumarstvu, zatimu Županiji i Gradu, zaljubljenika u narodnoblago, koji su zdušno pomagali u opremanjui odlaženju na nastupe i međunarodnefestivale, dajući svoj nemjerljivi doprinoskvaliteti programa, kao i ulaganje u bogatifundus narodnih nošnji i instrumenata.Obnavljanje zgrade Šumarskog doma, gdjedanas djeluju i rade »Šumari«, velik je doprinosHrvatskih šuma u osiguranju kvalitetnogprostora za rad, kojima se rijetko mogupohvaliti slična Društva u Hrvatskoj.Želja mi je, i kao predsjednika i kao voditeljaUŠP Vinkovci, da budući naraštajišumarskih stručnjaka, prepoznaju vrijednost»Šumara« i da svatko svojim mogućnostimai sklonostima pomogne njihovombudućem radu, a djeca i mladež bit će,šumarskim rječnikom rečeno, potrajnost urazvoju Društva i zalog očuvanja narodnogblaga drage nam Slavonije i Hrvatske.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 25

Vukovarsko-srijemski županHrvatske šumesvojimrazvojnim programimapridonoseu cjelini razvoju Vukovarsko-srijemskežupanije. Prije svegapridonose razvojudrvne industriječime se stvara novadodatna vrijednost izapošljavanje noveradne snage. Zakonskimpromjenamai decentralizacijompovećavaju sei proračuni lokalnezajednice, a ulaganjemUprave šumaVinkovci u svojeobjekte infrastrukturestvaraju se boljiuvjeti života naovom prostoru. Stogaupućujem čestit­BOŽO GALIĆ, dipl. ing.ke Hrvatskim šumama na cjelokupnoj potpori u društvenomživotu na području Vukovarsko-srijemske županije.Obljetnice uvijek u čovjeku bude uspomene na vrijeme ukojem se netko svojim radom obilježio, posebno ako je toKUD »Šumari«, društvo koje je u ovih 55 ljeta u najboljemsvijetlu pronosilo tradicijsku kulturu diljem Lijepe Naše, ai mnogim zemljama Europe. Ponosan sam na njihov rad idjelovanje što na svim nastupima veličaju naš kulturni identitet,ljepotu slavonskog i hrvatskog folklora, kao i ljepotunarodnih nošnji našega kraja i naše županije.Kroz pjesmu i ples pronose bogatstvo slavonskih šumakojima je nadaleko u svijetu prepoznata i naša Vukovarskosrijemskažupanija.Slavonac je uvijek ljubio tu svoju šumu. Iz nje je crpio ihranu i građu i inspiraciju u kojoj je iskazivao tu ljepotu upjesmi i plesu. Tako su davne 1952. godine šumari na tadašnjemšumskom radilištu Spačva osnovali tamburaški sastav,da bi prikratili dosadu u slobodno vrijeme, ne sluteći da ćenjihovo jezgro iznjedriti današnje »Šumare«, ponos šumarstvaSlavonije i Vukovarsko-srijemske županije.Ni ratna stradanja nisu zaustavila djelovanje i rad »Šumara«u teškim trenucima Domovinskog rata. Stvaranje slobodnei neovisne države Hrvatske svakako je imalo veliki utjecajna još bolji i kvalitetniji rad ovog renomiranog Društva.Zahvaljujući razumijevanju Hrvatskih šuma, danas »Šumari«rade u obnovljenim prostorima Šumarskog doma uVinkovcima, okupljajući u svojim sekcijama veliki broj djecei mladeži koji su garancija očuvanja kulturne tradicije našeŽupanije.Sa željom da još dugo obilježavamo obljetnice postojanja»Šumara« i veselimo se njihovim uspjesima u promicanjukulturne baštine našega kraja, upućujem iskrene čestitkesvim članovima KUD-a »Šumari«.»Hrvatske šume« d.o.o. ZagrebPREDSJEDNIK UPRAVEmr. sc. DARKO BEUKTijekom 55 godinadjelovanja,KUD »Šumari«ostali su istinskinositelji očuvanjahrvatske tradicijskeglazbe, pjesme i plesa.Kao i u samimpočecima, tako i danas,»Šumari« svojimnastupima u zemlji iinozemstvu svjedočeo tradiciji i važnostihrvatskoga šumarstva,a posebno slavonskešume. Svojimdjelovanjem ističuprivrženost hrvatskomšumarstvu kaoi rodnoj Slavoniji.Osnivanje tamburaškogorkestradaleke 1952. godinena radilištu Spačva,u političkom okruženjukoje nije blagonaklono gledalo na očuvanje hrvatsketradicije, imalo je snažan i pozitivan odjek među radnicima istanovnicima okolnih sela. Tamburica, pjesma i ples oduvijeksu zauzimali posebno mjesto u Slavoniji, a »Šumari« su odtrenutka osnivanja, pa sve do danas, bili i ostali čvrsto jezgrou očuvanju narodne, slavonske pjesme i plesa.Jednako važno je istaknuti da su »Šumari« svojim djelovanjemutjecali na osnivanje sličnih sastava u slavonskimmjestima Cvelferije, a potom i Otoku, Komletincima, Privlacii drugima.Rukovodeći ljudi tadašnjeg ŠPIK-a »Spačva« imali su sluh zabavljenje kulturom, pa su uz moralnu potporu ulagali i materijalnasredstva u razvoj Društva. U svemu tome ljudi su uočilivrijednosti njihovog programa, shvatili su duboku skrivenunit koja se nije smjela glasno izreći. Zahvaljujući pojedincima,a posebno Martinu Sučiću, program je bio izvoran i šokački.Ta izvornost i šokačka opredijeljenost programa provlače sedo današnjih dana.Dolazak mladih šumarskih stručnjaka na ovo područje, svakakoje imao pozitivan učinak na razvoj Društva. Mnogi suse uključivali u rad kao izvođači ili pak članovi koji su radopomagali na unapređenju i razvoju naših slavljenika.U razvoju Društva posebno se pamti 1972. godina, kad suosnovane folklorna i recitatorska sekcija, koje su odigrale važnuulogu u proslavi 100. obljetnice organiziranog šumarstvaistočne Slavonije.Kroz sve ove godine šumarstvo je zdušno pomagalo Društvo,ulažući u kadrove, nošnje i instrumente, a najvažnije ješto smo 2005. godine otvorili obnovljeni Šumarski dom uVinkovcima, u čijim prostorima Društvo ima izvrsne uvjeteza rad i razvoj.»Hrvatske šume«, kao sljednik svih dosadašnjih organizacijskihoblika u šumarstvu, preuzele su sve pozitivne konotacijekoje se vežu uz djelovanje »Šumara«, kao i ulogu osiguravateljanjihova daljnjeg djelovanja.Danas »Šumari« imaju jasne i sigurne perspektive jer jeneraskidiva njihova povezanost s »Hrvatskim šumama«.26 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

ljekovito biljeLIJEK U PRIRODILazarkinjaliječi jetruPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaLazarkinjaLazarkinja(Asperulaodorata L.),poznata je ipod nazivimamirisnalazarkinja,prvijenac,jaslenjak,divlji broć,mirisni broć,valjuga.U narodnojmedicinipoznata jekao biljkakoja čisti krvi pomažeizlučivanjuznoja imokraćeLazarkinja je trajna je biljka koja naraste do 60cm visine. Ima crvenosmeđi podanak, iz kojegaizrastu brojne, uspravne, glatke, četverobridnestabljike. U pršljenovima stabljika razvijaju sekopljasti, na obodu oštri, poput bodljike zašiljeni listovi.Cvjetovi su sitni, zvjezdasti, bijeli, združeni u rahlištitasti cvat.Raste u sjenovitim šumama, i to posebno u bukovim.Najviše je ima tamo gdje raste mnogo zimzelena.Biljka ima ugodan, ali i jak miris koji se pojačavakad malo uvene.Bere se u vrijeme cvatnje. Stabljikase odreže malo iznad zemlje,veže se u snopiće i suši na sjenovitommjestu. Tako osušena biljkapohranjuje se u odgovarajuću ambalažu.Sadrži: masna ulja, flavonid, kumarin,gorke tvari i tanine, željezo,natrij, eterična ulja.U pučkoj medicini poznata jekao biljka koja čisti krv i pomažeizlučivanju znoja i mokraće.Upotrebljava se u liječenju:mokraćnih organa, jer uklanja pijesaki sprječava upale, kod bolestibubrega i mjehura, kao i mokraćnihputeva.Posebno je učinkovita u liječenjujetre (posebno kod zastoja rada jetrei kod problema sa žuči kod pojavežutice)– nesanice (posebno kod djece)– bolesti srca (najučinkovitija jekod ubrzanog lupanja srca)– grčeva i bolova u trbuhu (djelujesmirujuće)– vodenih bolesti (djeluje kaodiuretik kod edema i otečenihnogu)– ženskih bolesti (liječi menstrualnetegobe, te infekcije).U vanjskoj uporabi koristi se zaliječenje kožnih tegoba poput raznihčireva, osipa i rana.Čaj: dvije čajne žličice biljke prelijuse sa 2 dl vode. Biljka se ostavi uLazarkinjavodi osam sati, procijedi se i malo ugrije. Piju se jednado dvije šalice na dan kod gore navedenih oboljenja.Vino: za pripremu je potrebna jedna šaka povenutebiljke, četiri naranče, malo cimeta i jedna litra vina.Uvenuta lazarkinja slaže se u staklenke, na nju se poredajukriške naranče, očišćene od koštica. Sve se toposipa sa malo cimeta. Pusti se odstajati dva sata inakon toga se procijedi.Ovako pripremljeno vino, pije se tri puta na dan, pojedna čaša prije jela. Može se piti i tako da se u čašustavi nekoliko jagoda koje se pospu s malo narezanesvježe lazarkinje, a sve to prelije se vinom od lazarkinje.Ovako pripremljen napitak pijese kod oboljenja jetre, vodene bolesti,bolesti slezene i bubrega te kodbolova u trbuhu.Vrlo je učinkovita uliječenju jetre (posebnokod zastoja rada jetre iproblema sa žuči kodpojave žutice).Tinktura: uzme se 200 g svježebiljke i litra 70 postotnog alkohola.Lazarkinja se u alkoholu namače tridesetakdana te se tako dobivenatinktura procijedi. Uzima se tri putadnevno po desetak kapi s maločaja, vode ili soka.Osušena lazarkinja koristi se kaozačin za salate, za slatka jela i bezalkoholnapića. Osobito su poznatavina aromatizirana lazarkinjom(majsko vino) te poljska votka (žubrowka).Ispržene sjemenke biljkedobre su kao zamjena za kavu.Upozorenje: Lazarkinju se nesmije uzimati kod unutarnjih krvarenja,kod poremećene cirkulacije iliu trudnoći. Prevelike količine, zbogsastojka kumarina, mogu izazvatiglavobolju, povraćanje ili pospanost.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 27

putopisOHRID, TURISTIČKI BISER MAKEDONIJE»Na ohridskite izvoOhridske biseremožete kupitisamo ovdje. Tajnaproizvodnje ovihbijelih zrnacananizanih u ogrlicei druge ukrasnepredmete prenosi seusmeno i znaju jesamo muškarci!S 55 tisuća stanovnika i više od 20 hotela, s fantastičnim jezerom,Ohrid je turistička meka Makedonije. Tradicija, bogato povijesno ikulturno nasljeđe ovdje se nadopunjuju i vole, u što se može uvjeritisve veći broj posjetitelja koji dolaze u nekadašnju prijestolnicuvelikog Samoilovog carstvaIz Zagreba ste? Šta uradi Dinamo onom Ajaxu, e,baš mi je drago!Tim riječima dočekao nas je šef restorana u hoteluSilex, jednom od 20-ak hotela u Ohridu i naOhridskom jezeru, u četvrtak, 4. listopada navečer. Bioje to još jedan od »povijesnih« dana hrvatskog nogometakoji smo, eto, dočekali nekih 1000 km južnije odZagreba, u gradu prebogatom povijesnim i kulturnimnasljeđem. A naš domaćin prisjeća se svojih (davnih)zagrebačkih dana »gdje je služio vojsku, išao na utak-Obala i parkSamoilova tvrđavaPiše: Miroslav MrkobradFoto: Miroslav Mrkobradmice u Maksimir i proveo lijepe dane«. Otad uvijeknavijam za Hrvatsku, naravno i za svoje, zaključio je.Ohrid, grad s 55 tisuća stanovnika, koji i daljebrzo raste, danas tituliraju biserom makedonskogturizma i balkanskim biserom. Ovdje se živi danju inoću. Daleka povijest, tradicija i nova urbana kulturau ovome se, desetak vjekova starom gradu, dodiruju iljube. Tako na obali jezera, koje izgleda kao more, naTrgu sv. Klimenta Ohridskog dominira veliki spomenikovome učeniku Ćirila i Metoda koji je zajedno sa sv.Naumom širio kršćanstvo u Makedoniji. A na trg senaslanja glavno šetalište uz jezero, nikoga drugoganego maršala Tita, uređeno kao najuređenija mjestana jadranskoj obali, s parkom koji odvaja red zgradaod obale. Tu ćete naći i vrste južnih podneblja kojeopstaju samo u najtoplijim krajevima, npr. australskualbiciju, pa mimoze.Šetnja obalom obavezno završava ponudom nekogod brojnih vlasnika brodica da vas poveze jezerom doStruge, Sv. Nauma, ili »blizu albanske granice gdje jenekada, u Podgradacu ljetovao i Enver Hoxa. Dolje,ispred njegove rezidencije, je šuma!«.E, pa mi smo zemljaci, reče jedan kad smo objasniliotkud smo. Ja sam Hrvat iz Bosne, Perica Antolović,ovdje živim već 30 godina, moj otac je biovojno lice, oženio se ovdje i tako to ide. Dobro je,ljeti je ovdje puno turista iz susjednih zemalja, ali iNijemaca, Austrijanaca, sve više Slovenaca. Dolaze iHrvati, znaš, ovo je za vas još uvijek jeftino, izreferiraonam Perica na brzinu turističku sliku Ohrida. Tu su seporedali hoteli, Aleksandria, Riviera, Tabana, Garden,Palas, brojni kafići koji su puni i dopodne i navečer!Bocu malog piva platit ćete 70-80 denara (oko 9-10kuna), što svjedoči da se i Ohrid približava europskimcijenama! Zato porcija ćevapa u središtu grada(ogromna, s dosta pomfrita, salate i luka) stoji oko20 kn, što je vrlo prihvatljivo. Zavirili smo i na glavnutržnicu, u samom centru, gdje je ponuda domaćegvoća (grožđa) i povrća velika, a cijene niske! Rajčica5 kuna, paprika 4 kune za kilogram, tegla ajvara 10– 15 kuna.S obale prema središtu grada, može i obratno,pruža se žila kucavica Ohrida, ulica sv. Klimenta u kojojsjaj nakita od srebra i zlata, bižuterije, ohridskih bisera,te brojne trgovine odjećom, mahom za mlade, ali idjecu, privlače magnetskom snagom. Ohridske bisere28 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

i...«Preko je Albanijamožete kupiti samo ovdje, govori prodavačica Senkau jednoj od suvenirnica. Tajna proizvodnje ovih bijelihzrnaca nanizanih u ogrlice i druge ukrasne predmeteprenosi se usmeno i znaju je samo muškarci! Ono štoje poznato je da se zrnca premazuju bijelom emulzijom7-8 puta, kako bi dobila potrebni sjaj, kao i toda se boja dobiva od ribe plašice koja je zbog togaugrožena.Ohrid je grad sakralnih objekata. U starom dijelu grada i danas je50-ak aktivnih crkava, puna ih je i okolica, a gradnja tolikih sakralnihzdanja pripisuje se dvojici najaktivnijih učenika Ćirila i Metoda,danas svecima, sv. Klimentu i sv. Naumu. Jedna od najstarijih, crkvaSv. Klimenta, i danas je najposjećenije mjesto pravoslavnih vjernika.Poznata je i crkva Sv. Sofije iz 11. stoljeća u kojoj se zbog iznimneakustičnosti ljeti održavaju muzički koncerti. Na drugoj strani jezeraje manastir Sv. Nauma s početka 10. stoljeća do kojeg se može doćisamo preko jezera. Tijekom protekloga vremena bio je rušen (15.st.) pa obnavljan, a i za vrijeme našeg boravka bio je u skelama iobavljali su se radovi restauracije. Uz crkvu, u kojoj se i danas obavljajuvjenčanja, sagrađen je i hotel i drugi objekti tako da je cijelikompleks otvoren turizmu. U samom crkvenom zdanju je od starih,originalnih dijelova jedan dub, posuda u kojoj se nalazila sveta vodai iz koje je sv. Naum krstio novorođenčad.Nedaleko manastira je izvor Crnog Drima iz kojeg se napajaOhridsko jezero, »ohridskite izvori«, iz poznate narodne pjesme»Biljana platno beleše«, mjesto na kojem se ne propušta fotografiranje.No i Ohrid plaća danak brzom turističkom razvitku, urbanizaciji,pretvaranju svakog slobodnog manjeg prostora u kafić ili, akoje moguće, u hotelčić! Uskom starom uličicom penjemo se premaTrajče reče »da pjeva nasvim jezicima!« pa smoimali priliku čuti i spletdalmatinskih pjesama,ali i »Beži Jankec«!starom gradu. Između kuća od kojih bi svaka moglabiti spomenik arhitekture, ugurale su se nove, modernograđene, neprimjerene tome mjestu i izgledomi građevinskim materijalom! I u njima restorani,trgovine. Turisti dolaze u sve većem broju, trebajunegdje potrošiti novac! Nije to samo ohridska priča,nego i ostalih (manjih) mjesta u svim tranzicijskimzemljama, koja su stjecajem okolnosti dobila prilikuvalorizirati svoj položaj, neki kapital (ovdje jezero!), tradiciju, ili jednostavnotrend. No stari grad s brojnim sakralnim i drugim objektimasačuvao je identitet. Uz već spomenute treba obići i crkvu Sv.Jovana Kanea, biblioteku Grigora Priličeva, Nacionalni muzej, ranokršćanskubaziliku, svakako i Samoilovu tvrđavu s tri km dugim i 16m visokim zidinama, koja i danas dominira nad gradom i od koje jeostalo 18 kula i četvero vrata od izvorne građe.Ul. sv. Klimenta pravi je shopping centarBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 29

Glavna ohridska prometnica G. DelčevaA dašak minulog vremena doživjet ćete i sjedeći predvečer unekom od moderno uređenih lokala na obali. To je susret s jednimdavno izgubljenim običajem – gradskom šetnjom. Kao nekad pokorzu u našim gradovima! Ali ipak drukčije, jer ovdje ćete, uz neizostavne,po posljednjoj modi (raz)odjevene srednjoškolce, vidjetibrojne obitelji s dvoje, troje djece oko sebe. Muškarce u odijelima is kravatama, žene svečano odjevene, i gotovo svi još guraju ispredsebe dječja kolica! I to je priča o natalitetu!Tradiciju čuvaju i restorani s domaćim jelima i – domaćom glazbom!Jedan od sastava znakovita imena »Car Samoil« imali smoprilike upoznati boraveći na Danima makedonskog šumarstva. Repertoarstarogradskih pjesama je neiscrpan, sviraju i pjevaju i sveostalo, »po potrebi«, a njihov solist Trajče reče »da pjeva na svimjezicima!« pa smo imali priliku čuti i splet dalmatinskih pjesama,ali i »Beži Jankec«! On i još jedan član sastava služili su vojskuu Zagrebu, rado se sjećaju i s nostalgijom pričaju o tim danimai »već dugo se spremaju doći u Zagreb i obići stara mjesta«. Padobro došli!OhridIzvor Crnog Drima koji napaja jezeroKompleks manastira Sv. NaumAnsambl »Car Samoil«Ohrid se prvi put spominje u 3. st. p. n. e. kao (na grčkom)Lychindus, u 5. stoljeću spominje se kao bogato mjesto s tvrđavom,a u 9. stoljeću postaje središte širenja kršćanstva međuSlavenima (sv. Naum i sv. Kliment). Najznačajniji dio rane povijestivezan je za cara Samoila, osnivača prve makedonskedržave koji je zajedno s braćom Davidom, Aronom i Mojsejemte ocem Nikolom, 976. ustao protiv bugarske vladavine. Vladaoje skoro četiri desetljeća, proširio državu do Dunava i Save, doKorintskog zaljeva i Jadranskog mora, a Ohrid je postao prijestolnicom.Porazom na Belolasici 1014. od bizantskog caraVasilija II. (zarobljeno i osakaćeno njegovih 14.000 vojnika),carstvo se raspalo. Rušen i obnavljan više puta tijekom burneprošlosti, Ohrid je bio i pod Bizantom, Srbijom (car Dušan1337.), a od 1395. do 1912. držali su ga Turci Osmanlije. I utome je razdoblju nekoliko puta bio razaran (1466. zauzeo gaje Skenderbeg). Krajem 18. stoljeća bio je utvrđen trgovačkigrad sa 5000 žitelja.Danas je, osim što je turističko središte, poznat i po ribarstvu(u jezeru živi 17 vrsta riba). Većinu stanovništva u gradu čineMakedonci (85%).Ohridsko jezeroOhridsko jezero leži u kotlini na 697 m n.v., okruženo je planinamaMokra, Jablanica i Galičica i zauzima površinu od 358km 2 . Dugo je oko 31 km, najveća širina iznosi 14,8 km. Najvećadubina doseže 289 m, a prosječna 164 m. Puni ga 40-akpodvodnih i površinskih izvora i rijeka (najvažnije su Sateska,Koselska i Čerava), a najveći broj površinskih izvora nalazi seblizu manastira Sv. Naum.Biljanini izvoriLegenda o Biljaninim izvorima iz kojih se puni Ohridsko jezerokaže da je nekada u zamku iznad jezera živjela vila Ezerkakoja je uznemiravala ribare, prevrtala im čamce i ribe vraćala ujezero. Jednom prilikom otela je lijepu djevojku Biljanu, unukudjeda Čuna, koja je zbog toga plakala cijelu noć. Njene suzepretvorile su se u izvore, kasnije prozvane Biljaninim izvorima.Djed Čun napravio je veliki čamac kojega vila nije mogla potopiti,pobijedio je Ezerku i spasio Biljanu. A po djedu Čununazvan je i čamac jedinstvenog izgleda...30 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

šumsko voćePiše: Zoran TimaracFoto: ArhivaSočna kupinaListovi sadrže mnogo više C vitamina od plodova i, osušeni ili svježi,daju čaj lijepe boje i ugodnog mirisaKupinaPlodovi sazrijevajuu ljetnim mjesecimai bude ih do prvihmrazeva. Nenalikuju ni jednomod otrovnih iliškodljivih divljihplodova. Sočni su,osvježavajućeg,kiselkasto-slatkogokusa.List kupineKupine su svima poznato divlje šumsko voće,iako ne rastu samo u šumama. Svojstvena imje većinom bodljikava i često nedovoljno odrvenjelastabljika. Listovi su jednostavni, tročlaniili sastavljeni, naizmjenično postavljeni. Cvjetovisu dvospolni, u grozdićima ili metlicama, smještenina lanjskim izbojcima. Plod se sastoji od više sraslh isočnih koštunica, od kojih svaka sadrži po jednu sjemenku.Boja zrelih plodova je crna ili plava, a u kupinekamenjarke – crvena.Rastu od nizina do planina, od sredozemnog dokontinentalnog dijela Hrvatske. Mogu se naći u velikombroju uz šume, u živicama, na međama, uz puteve,pruge, po šikarama i rjeđim, svijetlim šumama,po kamenjarima, uz grmove na livadama i pašnjacimai drugdje. Negdje čini neprolazne ćestare, kako zbogisprepletenosti, tako i zbog trnja.Kupine su višegodišnje biljke. U našoj zemlji postojimnogo vrsta, križanaca u prelaznih formi kupina,kojima lišće opada ili je zeleno cijele godine. U šumarstvusu štetne za prirodnu ili umjetnu obnovu šumei po tome se mogu podijeliti u dvije velike skupine:vrste s uspravnim stabljikama, kojima lišće u jesenopada i vrste s kosim ili poleglim stabljikama s većinomzelenim lišćem tijekom zime. Ova druga skupinaje štetnija, ali korisnija za divljač, jer mnogim vrstamadaje zelenu hranu i zaklon preko zime.Plodovi sazrijevaju u ljetnim mjesecima i bude ih doprvih mrazeva. Ne nalikuju ni jednom od otrovnih iliškodljivih divljih plodova. Sočni su, osvježavajućeg, kiselkasto-slatkogokusa. Istina, kupina nije tako ukusnoi mirisno voće, kao njena rođakinja malina. No, sadržidosta šećera, slobodnih organskih kiselina i mineralnihtvari, među kojima dosta kalija.Plodovi kupine nisu bogati C vitaminom, ali jeon dosta stabilan u njenim proizvodima. Zato prerađevineod kupine mogu biti relativno dobar izvor Cvitamina, ako su pravilno pripremljene. Osim toga,sadrži vitamin B1 i provitamin A.Plodovi kupine se najviše jedu svježi, a velika količinapropada, iako se može preraditi na više načina.Mogu se pripremiti sok, sirup, džem, marmelada, pekmez,žele, vino, rakija… Kupina je dobra za bojanjealkoholnih i bezalkoholnih napitaka od divljeg i pitomogvoća, koje nema izraženiju boju. Listovi sadržemnogo više vitamina C i, osušeni ili svježi, daju čaj lijepeboje i ugodnog mirisa. Mogu se i miješati s drugimčajnim biljkama i fermentirati, pa se dobije čaj sličanindijskomKupina je i medonosna i ljekovita biljka. Ljekovitisu listovi, mlade stabljike, pa i plodovi. Antiskorbutskodjelovanje lišća poznato je od davnina, a žvakanje lišćase preporučalo za jačanje zubnog mesa, čemu su, uzC vitamin, pridonosile i treslovine.Desertno vino od kupineVino od kupine je ljekovito, može se kupiti u ljekarnama,ali možete ga i sami pripremiti. Kupine supogodne za teška vina. Laka vina od tog šumskogvoća nisu preporučljiva, jer mogu biti sluzava. Za desertnovino izaberemo zdrave, zrele plodove i dobro ihoperemo. Izgnječimo toliko plodova da dobijemo 4 lmošta. Mošt zagrijemo na 60 stupnjeva, dodamo 10 glimunske kiseline, malo kuhinjske soli i 1,25 kg šećera.Miješamo mošt dok se ne ohladi i ne otopi sav šećer.Mošt ulijemo u posudu za vrenje – najbolje velikistakleni balon. Dodamo po uputi selekcionirani vinskikvasac, po mogućnosti za desertna vina. Za ovo vinoodgovaraju kvasci malaga, porto ili tokajac.Posudu za vrenje zatvorimo vrenjačom i nakon završetkavrenja – za oko deset dana – vino pretočimo beztaloga, dodamo još 0,5 kg šećera i ostavimo na vrenjujednako zatvoreno. Poslije završetka vrenja i pretakanjavina, razlijemo ga u boce. Zatvorimo ih prokuhanim plutanimčepovima, koje zalijemo rastopljenim parafinom.Boce ostavimo u kosom položaju pod malim kutom ilivodoravno, najbolje na tamnom i hladnom mjestu.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 31

zaštićena prirodaMost na rijeciJe li Dobra žrtvovanStrategijom prostornog uređenja RH iz 1997.predviđena je za zaštitu u duljini cijelog svogtoka kao zaštićeni krajolikDetalj iz Skubinove spiljeOstaci starog mlina na DobriDobra je druga po veličinirijeka gorskeHrvatske. Izvire u Gorskomkotaru, jugoistočnood Skrada na 650 metaranadmorske visine i do Ogulinateče kao Gornja Dobra. Ponireu Đulinom ponoru u Ogulinu,pa ponovo izvire pet kilometaranizvodno kod mjesta Gojakkao Donja Dobra. Nizvodno odGojaka teče kroz 13 km dugi kanjondo mjesta Gorinci te otudjoš četrdesetak kilometara doKarlovca, gdje se ulijeva u rijekuKupu. No, cjelokupna njenaflora i fauna te brojni speleološkiobjekti mogli bi biti ugroženi izgradnjomhidroelektrane Lešće.Dobra ima sva obilježja krškogvodotoka, od izvora do ušća. Bogataje brojnim slapovima, kanjonimaokruženim prekrasnimšumama i livadama prepunimcvijeća. Obale joj okružuju manjamjesta i zaseoci, a na njenimsu obalama niknula i tri grada;Vrbovsko, Ogulin i Karlovac.Nekada su se uz njene obalegradile i mlinice u kojima semljelo žito za potrebe lokalnogstanovništva. Danas većinompostoje samo vidljivi ostaci tihstarih mlinova. Jedan od rijetkihkoji još radi je Galetićev mlin uStarom Kamanju.Ova krška rijeka poznata jei po brojnim speleološkim objek-tima među kojima se izdvajajuSkubinova spilja i Đulin ponor.Đulin ponor je najkompleksniji inajdulji speleološki objekt u Hrvatskojna koji se nastavlja spiljaMedvednica u duljini od 16 km.Prva istraživanja Đulinog ponoravršili su Josip Poljak (1926.)i Mirko Malek (1956. i 1957.), adetaljnija istraživanja Ponora napravilisu od 1984. do 1987. MarijanČepelak te speleološki odsjekDruštva Velebit iz Zagreba.U podzemlju ogulinskog krša,pa tako i Đulinog ponora živeneke od endemičnih i zaštićenihživotinjskih vrsta: čovječja ribica,špiljska spužvica, špiljska kozica,podzemni žarnjak, podzemni cjevaš,spiljska vodenbabura, i dugonogišišmiš, kao ugrožene vrste.U rijeci živi oko 36 raznih vrstariba, od kojih se 19 nalazina Crvenom popisu zaštićenihživotinjskih vrsta. Jedno je odposljednjih mrjestilišta ribe mladiceu Europi (porodica pastrve)koja je ugrožena u Hrvatskoj.Na liticama rijeke koje su nanekim mjestima visoke i do 80metara, obitavaju rijetke životinjskevrste poput vodenkosova,vodomara, prutki i vidri.Zbog svega toga, rijeka jeuvrštena u preliminarnu ekološkumrežu »Natura 2000«.Strategijom prostornoguređenja RH iz 1997. predviđe-32 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

događajiSlap na Dobria rijeka?na je za zaštitu u duljini cijelogsvog toka, kao zaštićeni krajolik,a Institut za krške vode iz WestVirginie, SAD, proglasio je 2003.ogulinsko područje jednim oddevet najugroženijih krških sustavau svijetu.Sve te ljepote, bogatstvo florei faune, mogle bi biti uskoro narušeneizgradnjom hidroelektraneLešće. Radovi na izgradnji započelisu i ranije, iako pri tomenisu zadovoljeni svi zakonskipreduvjeti.Hidroelektrana se gradi natemelju Studije utjecaja na okolišiz osamdesetih godina prošlogastoljeća. U međuvremenunisu obavljena nikakva dodatnaistraživanja ovog područja (biospeleološka,geološka i sl.). Uzto Hrvatska je potpisnica nizameđunarodnih ugovora: Bonskekonvencije o očuvanju raznolikostivrsta i staništa, Bonskekonvencije o zaštiti migratornihvrsta, Europske direktive o vodama,čije bi se odredbe kršileizgradnjom ove hidroelektrane.Izgradnjom hidroelektrane,13 km kanjona rijeke pretvoritće se u akumulacijsko jezero. Bitće potopljen jedan od najljepšihriječnih kanjona u Hrvatskoj, sendemskim vrstama i prirodnimfenomenom Velikim bukom.Kao turistički potencijal nestatće i jedna od najljepših raftingstaza na ovom dijelu rijeke.Kanjon rijeke smješten je ina izrazito vodopropusnim geološkimnaslagama. To je i razlogPiše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše, N. Pleševiše da se ponovo preispita isplativosti izvedivost samog projekta.Teren zahtijeva detaljnu geološkuprocjenu (geološke podloge,podzemnih voda, krških elemenata).A na osnovi tih istraživanjatrebale bi se poduzimati daljnjemjere u vezi gradnje, ali i samihtroškova investicije.U cjelini, ovakav građevinskizahvat uništio bi čitavu populacijuvodene faune, ali i flore.Negativno bi se odrazio na kopnenufloru i faunu, jer bi sepromijenili mikroklimatski uvjetiu okruženju jezera.Tijekom prošlih pa i ovegodine, organiziran je cijeli nizupozoravajućih akcija i prosvjeda,koje su bile usmjerene nasprječavanje gradnje hidroelektrane.Te akcije uglavnom suvodile Zelena akcija, te brojnenevladine udruge koje se bavezaštitom okoliša. Vodile su seorganiziranjem stručnih tribina,pozivali mediji, ili su se organiziraliizleti na teren samoga gradilištabuduće hidrocentrale. Akosve te aktivnosti na zaštiti rijekeDobre ne poluče odgovarajućerezultate u našoj zemlji, ekološkeudruge zatražit će intervencijumeđunarodnih institucijaza zaštitu prirode. Zatražit će semeđunarodna inspekcija radova,s namjerom da se rijeka Dobrasačuva od daljnjih uništavanja.BAVARSKA ODLIKOVALA HRVATSKOGŠUMARABavarski lavmr. Josipu Dundoviću!Mr. sc. Josip Dundović,bivši direktorHrvatskih šuma, neumorniumirovljeniki sadašnji predsjednik Hrvatskeudruge za biomasu nedavno je zasvoj dugogodišnji rad primio jošjedno iznimno priznanje. JosefMiller, bavarski ministar poljoprivredei šumarstva, u Münchenuga je 22. listopada 2007. godineodlikovao visokim bavarskim odličjem,Bavarskim lavom.Ministar je primjerenima ocijenioDundovićeve zasluge i međunarodniangažman te njegovznačajan doprinos u izgradnjiveza između Hrvatske i Bavarske.Posebno mu je zahvalio »nazalaganju i uspješnoj suradnjikoju već više od deset godinazajednički ostvaruju na područjuobnovljivih sirovina.«Još za vrijeme studija, šezdesetihgodina, mr. Dundovićje više puta bio u Bavarskoj,gdje se upoznao sa znanstve-Mr. sc. Josip Dundović (lijevo)i ministar Josef Miller (desno)(slijeva) Werner Dőller, tajnik C.A.R.M.E.N.e.V., Reinhold Erlbeck,predsjednik Uprave C.A.R.M.E.N.e.V., mr. sc. Josip Dundović,predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, Josef Miller, bavarskiministar poljoprivrede i šumarstva, Damir Delač, tajnik HŠD idr. sc. Rupert Schäfer, ministarski savjetniknim iskustvima u šumarstvu.Nakon završetka studija, 1964.godine, započeo je njegov službeniživotni put u hrvatskomšumarstvu. Od imenovanja zageneralnog direktora Hrvatskihšuma početkom devedesetih,Dundović je tražio intenzivankontakt s Bavarskim državnimšumama. U početku se ova suradnjaodnosila prvenstveno nagospodarenje šumama, ali od2002. godine težište je na energetskomkorištenju šumskogdrvnog ostatka.Kao predsjednik Hrvatskeudruge za biomasu Dundovićse, prije svega, zalaže za izgradnjutoplana na biomasu uHrvatskim šumama. Dobio jeznačajnu potporu Kompetencijskogcentra za obnovljive sirovine(C.A.R.M.E.N.e.V.) iz Straubinga,i to posjećivanjem eksperataC.A.R.M.E.N.e.V. zadnjihnekoliko godina Hrvatskoj teškolovanjem trojice stručnjakaHrvatskih šuma, kako bi znanjao izgradnji toplana i termoelektranana šumsku biomasu primijeniliu Hrvatskoj.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 33

nepoznata prirodaArborealne orhidPiše: Goran ŠafarekFoto: Goran ŠafarekZnanstveniciprocjenjuju daepifitskih orhidejaima oko 20.000vrsta, raspoređenihu 500 rodova.Biolog Dunstervilleje na jednom stabluu venezuelanskojoblačnoj šumiizbrojao 47 vrstaorhideja.Svaki ljubitelj cvijeća ostat će pomalo razočaranboravkom na prizemlju tropske kišne šume.Neće vidjeti skoro ništa od šarenih i egzotičnihcvjetova toliko karakterističnih za trope. Neštoih, doduše, ima na osvijetljenim mjestima od sječe,pada drveća ili nečeg drugog. Pravi dragulji nalaze se,međutim, u bogato razvedenoj primarnoj šumi, izvandosega ruku, na višim katovima džungle. Jadan takavšumski ukras su arborealne orhidejeArborealne orhideje članovi su šire zajednice biljakakoje zovemo epifiti. Rastu na drugim biljkama, uglavnomna drveću. Često potpuno prekrivaju koru drveta,naročito se to odnosi na paprati i mahovine. Te biljkesvojim korijenjem, stabljikama i listovima zarobljavajuvodu i organske ostatke, koji gotovo stalno opadajuiz viših dijelova krošnje. Nastaje plodno tlo s dovoljnominerala i čvrste podloge. Vode u tropskoj kišnojšumi ionako ne nedostaje, što od oborina, što od zračnevlage. Posebno je to izraženo u kišnoj sezoni. Te»niže biljke« su potom osnova za daljnje naseljavanjejer pružaju novo mikrostanište na koje se naseljavajudruge biljke. Među njima su orhideje.Život u visinama ima prednosti. Prva je svjetlo.Epifiti u odnosu na biljke u prizemlju guste tropskešume primaju mnogo više svjetla za fotosintezu. Zatim,biljke profitiraju od bolje izloženosti polinatorimai boljem rasprostranjivanju sjemena. Herbivorneživotinje također su manja prijetnja. Život na visokojnozi ima dakako i svojih mana. Glavni problem možebiti nedostatak vode. Tako mnogo vrsta orhideja imazadebljane dijelove korijenja, stabljika ili listova. Oniim služe kao spremište za vodu. Ta zadebljanja su uvrijeme kada nema cvjetova često najuočljiviji dijeloviorhideja. Također, nedostatak minerala može biti značajanograničavajući ekološki faktor.Problem nedostatka mineralnih tvari neke orhideje»rješavaju« tako da se udružuju s drugim organizmima.Biološkim rječnikom govoreći, radi se o simbiozi.U pitanju je, dakako, mikoriza s gljivama, no ona nijeograničena samo na arborealne vrste. Ovdje su stogazanimljiviji ostali organizmi koji pomažu opstanku.Orhideje se često, osim gljiva, udružuju s mravima.Njihovo korijenje ulazi u gnijezda mrava gdje upijajuostatke iz mravlje zajednice. Ne samo da orhidejamadobavljaju hranjive tvari, već mravi i brane biljku odherbivora.Neke arborealne orhideje prelaze okvire dobrogagosta. Svaki epifit samim time što je prisutan, na određeninačin košta stablo. Ono pridonosi dodatnoj težini,vlazi koju grane trpe, sjeni itd. Neke vrste, međutim,postaju pravi paraziti. Znanstvenici su pronašli da mikoriznagljiva štetno djeluje u tkivu domaćina.Kora drveća kao podloga za rast sigurno imaveliku ulogu u životu orhideja. Drveće sa spužvastomkorom punom pukotina mnogo je bolje od onoga sglatkom korom. Razlog tome je taj što se korijenje isjemenje lakše vežu za neravnu, nego za glatku koru.Usto, takva kora lakše zadržava vodu i organske tvari.Važna su i kemijska svojstva kore. Iako su im fizičkasvojstva vrlo slična, drvo naranče je, primjerice, vrlo dobardomaćin, dok je drvo limuna loš. U izrazito vlažnimtropskim kišnim šumama utjecaj je kore drveta skoronebitan. Razlog tome je što je drveće ondje gotovopotpuno prekriveno mahovinama i lišajevima. Tek natom zelenom tepihu rastu orhideje. U ekstremno vlažnimi ponešto hladnijim planinskim staništima oblačnešume čak se kida podjela na arborealne i terestričkeorhideje. Tako prave terestričke orhideje rastu na nižimgranama drveća, a epifitske na tlu prekrivenom mahovinama.Na jednom velikom drvetu ekološki uvjetinisu isti. Svjetlost, vlaga, mineralna hranjiva različito suraspoređeni, stoga su i epifitske orhideje zonirane.Ekološki se arborealne orhideje mogu podijeliti utri grupe. Prve su humusni epifiti, koje rastu samo nadijelu drveta na kojemu ima tla. Slijede epifiti na kori,koji rastu na deblu ili većim granama bez mnogo hu-Gomila orhideja34 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

eje, šareni ukrasi na drvećumusa. Konačno, tu su epifiti na grančicama, koji su, logično, stogamale biljčice. Granice među njima su male, no ovakva klasifikacijadaje koristi. Humusni epifiti su najmanje specijalizirane arborealneorhideje. I najmanje biljke biraju domaćina, dovoljno im je samonešto humusa na bilo kojem drvetu.Ljubiteljice tropa – Velika biljna skupina orhideja je globalnovrlo raširena. Nalazimo ih od krajnjih sjevernih granica vegetacijenašeg planeta do onih krajnjih južnih. Arboralne, epifitske orhidejeograničene su na tropska i suptropska područja našega plavogplaneta. To je, uostalom, slučaj i za većinu ostalih epifita. Upravozbog toga su ondje orhideje raznolikije i bogatije vrstama nego uumjerenim područjima. Voda je, naravno, vrlo važan ekološki faktorpa arborealne orhideje nalazimo uglavnom u područjima s višeod 2,5 metara padalina godišnje, s time da najsušniji mjesec moraimati barem 3 inča padalina. Vrlo je važna i zračna vlaga koju biljkemogu prikupiti. Zbog toga, primjerice, kostarikanske orhideje nalazimou vrlo vlažnim planinskim šumama na visinama od 1000 do2000 metara. Slična situacija je u južnoameričkim Andama, gdje jevrhunac biološke raznolikosti orhideja još i na većim nadmorskimvisinama. Dobra ilustracija je istraživanje biologa Dunstervillea kojije na jednom stablu u venezuelanskoj oblačnoj šumi izbrojao 47vrsta orhideja. Drugi znanstvenici izbrojali su kasnije i do stotinjakvrsta na samo jednom drvetu.Tajna je i u građi – Svoje posebne životne navike na drvećuorhideje duguju posebnim anatomskim i morfološkim prilagodbama.Jedna od odlika koja se nalazi u svim epifitskim orhidejama jeŽuta orhidejaOrhideja u šumiBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 35

zaštićeno biljeNa debluZAŠTIĆENE, RIJETKE I UGROŽENE BILJNEVRSTEBijela naglavica(Cephalantera domasonium)Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaKao rijetka vrsta naše flore, bijela naglavicaraste u svijetlim, sjenovitim listopadnimšumama i šikarama, ponekad na vlažnimlivadama, pretežito na bazičnom tluBijela naglavica (Cephalantera damasonium) je višegodišnjabiljka iz porodice kaćunki (Orchidaceae). Rasprostranjena je ujužnoj, srednjoj i zapadnoj Europi, na Kavkazu, u Maloj Aziji,sjevernoj Africi te u srednjoj i južnoj Rusiji. Ima čvrstu i golu stabljiku,visoku 20 do 60 cm, koja nosi duguljasto jajaste i ušiljene listove,neznatno valovitoga ruba, koji obuhvaćaju stabljiku. Listovi imaju 5do 10 izrazitih žila. Cvat je izdužen i rijedak, s tri do osam cvjetova,a žućkastobijeli listići ocvijeća dugi su 1,5 do 2 cm. Biljka cvate tijekomsvibnja i lipnja. Unutar ovoga roda u našoj su flori zastupljenedugolisna naglavica (C. longifolia), s linealno-lancetastim, i crvenanaglavica (C. rubra), s ljuskastim, smeđezelenim listovima.Spektar bojavelamen radicum. To je vanjski sloj stanica od djelomično zadebljalihstijenki. Može ukupno biti do 18 slojeva tih stanica. Velamen je običnospužvasti, bijeli omotač oko korijena. Dokazano je da on pomažeupijanju vode i nutrijenata u zračno korijenje. Takvo spužvasto,mekano tkivo koje upija vodu je veoma važna prilagodba za epifite.Stabljika također ima nekih svojstvenih prilagodbi za visinski načinživota. Najočitija su okruglasta zadebljanja (eng. pseudobulb). Ona ječesto i najveći dio orhideje, naročito kada biljka nije u cvatu.Postoje neke vrlo važne razlike između arborealnih i terestričkihorhideja. Pošto cvjetove arborealnih orhideja ne oprašuju pčeleveć kolibrići, razvili su se veliki nektariji. Oni se nalaze u dugačkim itankim proširenjima – ostrugama. Iz cvjetova se dakako razvija plod,a i on je različit u epifitskih orhideja od onih terestričkih. Plodoviepifitskih orhideja su sočniji i deblji od svojih prizemnih srodnika.Kod epifita najčešće vise, dok su kod terestričkih vrsta uspravni. Izsjemenke naraste mlada biljčica koja u epifitskih vrsta vrlo brzo postanefotosintetski aktivna dok kod vrsta koje rastu iz tla ona to nepostaje ni nekoliko mjeseci.Znanstvenici procjenjuju da epifitskih orhideja ima oko 20.000vrsta, raspoređenih u 500 rodova. To je doista veliki broj, s obziromna to da se procjene za ukupni broj svih epifitskih biljaka kreću oko30.000 vrsta. Isto tako, među samim orhidejama prevladavaju one arborealnekoje čine oko tri četvrtine svih vrsta orhideja na svijetu.Arborealne orhideje se zbog svog staništa oprašuju uglavnom životinjama.Budući da orhideja najviše ima u vrlo vlažnim krajevima,a pčela pak u sušnijim, one nisu glavni polinatori. Tu ulogu stogapreuzimaju ptice. Posebno su aktivni u tome kolibrići. Također, sjemenjeje vrlo sitno pa je vjetar glavni raznositelj sjemena. Sjemenkenekih vrsta luče kapljice ulja koje skupljaju mravi i odnose u mravinjak.Tako oni efektivno rasprostranjuju sjemenke.Vrlo je zanimljiva činjenica da svaki kontinent ima vrlo različitufloru orhideja, što nam govori da se veliki dio evolucije orhidejadogodio nakon što su se kontinenti razišli. Najveća raznolikost arborealnihorhideja nađena je u tropskom području Amerika, slijediAzija pa Afrika.U šumi...…katkada i na livadamaPrivlačan cvijetOva zeljasta biljka raste pojedinačno, a ugrožena je zbog promjenau staništu te branja njenih neobično lijepih i privlačnih cvjetova.Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je 6. srpnja 1972. godine.U svijetlim listopadnim šumama – Bijela naglavica raste usvijetlim, sjenovitim listopadnim šumama i šikarama, ponekad navlažnim livadama, pretežito na bazičnom tlu (ph 7-8). U Hrvatskojje nalazimo u primorskom pojasu, od Učke do planine Kozjak, au kontinentalnom području u okolici Zagreba, Samobora, Krapine,Karlovca, Delnica, Plitvičkih jezera te na slavonskom gorju.Kao rijetka vrsta naše flore raste pojedinačno, a ugrožena je zbogpromjena u staništu te branja njenih neobično lijepih i privlačnih cvjetova.Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je 6. srpnja 1972. godine.36 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

povijest turizmaPLATAK, IZLETIŠTE NADOMAK RIJEKEPiše: Vesna PlešeFoto: Arhiva iRobert PetrovićKako je nekad biloTijekom godina, miri tišinu u kojoj sudotad radili šumskiradnici i ugljenari,počeli su svojimdolascima »remetiti«neki drugi ljudi.na PlatkuNa primjerima nekih šumskihpredjela može se kroz povijestpratiti što se sve zbivalo vezanouz njihove vlasnike, načinegospodarenja šumama, te živote irad ljudi na tim prostorima. Takavprimjer je Gospodarska jedinicaPlatak, u sastavu Šumarije Rijekadelničke PodružniceUprošlosti poznat po šumskim radnicima iugljenarima, koji su tu mukotrpno radili da bipreživjeli, danas turističko-rekreacijski centari skijalište, zimska oaza Riječana i Primorskogoranskežupanije – Platak nalazi se u jugozapadnomdijelu Gorskog kotara. Šume Gospodarske jedinicePlatak smještene su uzduž jedne manje vrtačaste visoravnina pravcu Medlužine – Prebeniš – Podjavor.Sa sjevera i juga okružuju je planine poput Risnjaka,Snježnika, Medvjeca (sjeverno), te južno Jasenovice,Crnog vrha i Sljemena. Šumske sastojine protežu se uvisinskom rasponu od 601 do 1371 metar nad morem.Najniža točka nalazi se u predjelu Kamenjak, a najvišau predjelu Velo RadeševoDo 1671. vlasnik ovih šuma bila je kneževskaobitelj Frankopana. Poslije toga šume su konfisciranei od njih je nastalo komorsko dobro. Godine 1872. segregacijomizdvojen je dio šuma za zemljišnu zajednicuGrobnik. Šume Gospodarske jedinice Platak kupili suknezovi Thurn-Taxis i Albert Maria Lamorel. Po svršetkuI. svjetskog rata potpale su pod eksproprijaciju i udaragrarne reforme. Poslije II. svjetskog rata postale suopćenarodna imovina pod državnom upravom kao štosu i danas.Kroz povijest, šume ovoga područja iskorištavalesu se na različite načine. U prvoj polovici 19. stoljećaPlatak je obilovao jelovinom. Jelova, naročito tesana idruga građa dobro se prodavala. Izvozila se u inozemstvopreko riječke luke. Uz jelovinu, kao dobar izvozniproizvod pokazao se i drveni ugljen koji se dobivaopaljenjem starih bukovih stabala. Paljenjem ugljenanastavili su se baviti domaći ljudi intenzivno sve do1945. i na taj način osiguravali egzistenciju.Tijekom godina, mir i tišinu u kojoj su dotad radilišumski radnici i ugljenari, počeli su svojim dolascima»remetiti« neki drugi ljudi. Ova prekrasna visoravan, uneposrednoj blizini Rijeke, počela je buditi zanimanjeljudi željnih odmora u prirodi, ali i opuštanja poslijeteškog i napornog rada.Početkom XX. stoljeća Platak se pretvara uomiljeno izletište Riječana, ali i ostalih ljubitelja prirode.Prvi ga »otkrivaju« planinari, 1913. To je bila i pravaavantura, jer se iz Rijeke išlo pješice, nije bilo nikakvogprijevoza. Prvi skijaši posjećuju Platak 1924. godine, aprvi skijaški kamp organiziran je 1912. u sklopu kojegi tečaj skijanja za 17 polaznika. Od 1930. širi se krugizletnika, jer je organiziran kamionski prijevoz do Kamenjaka(8 km od Platka). U ono vrijeme skijašima iizletnicima jedino sklonište je stara lugarnica na Platkujer drugih objekata nije bilo. Godine 1936. počinje segraditi prvi planinarski dom (drvena baraka), a 1937.današnji Veliki dom koji je kasnije izgorio u požaru.Godine 1933. održano je natjecanje Jadranski slalom(u alpskom skijanju), koje je poslije II. svjetskog ratapoprimilo međunarodni karakter. Kao takav održavaose do 1981. da bi se obnovio prošle godine.Godine 1951. gradi se novi planinarski dom,koji se nadograđuje i proširuje 1978. Godine 1966. asfaltiranjemceste Kamenjak – Platak, izletište doživljavaponovni procvat. Te godine izgrađene su i dvije vučnice.Petnaestak godina kasnije izgrađena je dvosjedežnicaRadeševo kapaciteta od 600 – 1000 skijaša na sat, tetri staze, (vrlo teška, u duljini od 1 km), (teška, od 1200metara) i jedna turistička duljine 3 km.Uz Radeševo, Platak danas ima žičare Tešnje (duljine500 m), Pribeniš (duljine 400 m) i baby stazu duljine200 m. Izgrađena je staza za alpsko skijanje u dužiniod 5 km i staza za skijaško trčanje dužine 15 km. Nastazi Radeševo postoji mogućnost noćnog skijanja, jerje otvorena do 21 sat. Staza je opremljena i topovimaza izradu umjetnog snijega. Prema nekim procjenamaskijalište tijekom sezone skijanja, vikendima posjeti od40.000 do 50.000 ljudi, od čega je 20.000 skijaša. Tijekomljeta broj posjetitelja je manji.Platak je u povijesti bio ne samo izletište i skijalište,već i mjesto održavanja mnogobrojnih priredbi, poputnatjecanja šumskih radnika, održavanja skupovaizviđača i sl.Kako se u svemu što se danas događa na Platkuu eri masovnog turizma snalaze sami šumari, uStara lugarnica na PlatkuŠumaBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 37

ovom slučaju djelatnici Šumarije Rijeka kojigospodare i vode brigu o ovim šumama,ispričao nam je upravitelj riječke ŠumarijeDejan Švob. Problema ima, jer se ovdjesusreću različite interesne skupine kojeimaju i različite poglede na zaštitu prirode.Od planinara, skijaša, izletnika, ali i koncesionaraskijaških domova i ski staza. Svatkotu ima svoj interes, ali zahvaljujući razumijevanjuna lokalnoj razini, nema većihekscesa. Šumari nastoje prilagoditi svojeradne aktivnosti tako da ne remete izletnike,skijaše i planinare u njihovom odmorui aktivnostima.SamaricaUz Radeševo, Platak danas ima žičareTešnje (duljine 500 m), Pribeniš(duljine 400 m) i baby stazu duljine200 m. Izgrađena je staza za alpskoskijanje u dužini od 5 km i staza zaskijaško trčanje dužine 15 km.lovno gospodarstvoDRŽAVNO OTVORENOLOVIŠTE IV/9 – POKUPSKIBAZENPiše: Miroslav MrkobradFoto: Miroslav MrkobradDržavno lovište Pokupskibazen površine 8852 hajedno je od dva, uz Petrovugoru, s kojima gospodarikarlovačka Uprava.Smješteno uz autocestuZagreb – Karlovac, ovonizinsko lovište je zboglakog dolaska privlačnadestinacija za stranelovce, posebno one kojiidu na divlje svinje isrneću divljačDržavno loviše Pokupski bazen gotovoidealno je smješteno i to jeodrednica iz koje proizlaze njegovebrojne druge prednosti i pogodnosti.Jedno od dva lovišta kojima gospodariUprava šuma Karlovac (drugo je Petrovagora), svojom se zapadnom granicomproteže uz autocestu Zagreb – Karlovac,na sjeveroistoku se pruža do ribnjaka Crnamlaka dok ga s južne strane omeđuje kanalKupa – Kupa. Lovište se sa svojih 8852 hanalazi na području šumarija Karlovac, Draga-Lako je donić i Jastrebarsko, odnosno tri gospodarskejedinice (Rečićki, Draganićki i Jastrebarskilugovi).– Njegov položaj određuje ga kao nizinskolovište sa šumskim pokrovom u kojemglavninu čine zajednice hrasta lužnjaka sgrabom, jasenom i crnom johom. Područjeje ispresijecano i brojnim kanalima međukojima su najpoznatiji Okićnica, Volavčica,Bukovac i drugi, a u sastavu lovišta je i jednaStara lugarnica Komsorat iz 1938.RadeševoJedan od najvećih problema su neriješeniimovinsko-pravni odnosi. Zakupci žičara i objekatane mogu dobiti dozvole za gradnju,jer su tereni u vlasništvu države. Trenutno sevode kao šuma i njima upravljaju Hrvatskešume. Isto tako, lugarnica je napravljena naterenima koji su u vlasništvu države, sagradilisu je šumari koji je i održavaju, a nemajuje pravo iznajmljivati.Bez obzira na to što je u takvim uvjetimašumarima otežano raditi, uvijek treba imati naumu interes svih zainteresiranih strana kojekoriste blagodati ovog prekrasnog izletišta.Dosad se pokazalo da šumari i skijaši, ali i sviostali ljubitelji prirode mogu zajedno.38 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

PovijestLovište Pokupski bazen nekadje bilo u vlasništvu zemljišnihzajednica, a struktura šumskihsastojina u kojima je prevladavaohrast lužnjak, pogodovalaje i u prvom redu bila namijenjenauzgoju stoke, žirenjemu šumi, tako da je divljač imalamanje hrane. Tek zabranomulaska stoke i domaćih svinja ušume, kao i izdvajanjem lovištaiz sastava zemljišnih zajednica,stvorena je mogućnostpovećanja fonda divljači.Čeke, hranilišta u središtu lovištaći i ima se što vidjeti!kojima se ističe ona neobičnog imena,Komsorat, iz 1938. godine (!), nekadašnjeZemljišne zajednice Jastrebarsko. Ona sepostepeno obnavlja pa postoji i mogućnostuređenja smještajnih kapaciteta. Tu su ilugarnice, možemo ih nazvati i drvenimbarakama, Glogovac, Prekoblatnica, Lazina,u kojima se lovci okupljaju prije lovai gdje se, kao i šumari, mogu odmoriti iliskloniti.Obilazeći lovište potkraj studenoga,na više smo mjesta imali bliske susrete sdivljači, s krdom divljih svinja pa s nekolikoGodišnji plan dozvoljava odstrel 70-akgrla srneće divljači, oko 120 divljihsvinja, oko 100 kljunova pataka, 150kljunova šljuka...sjemenska sastojina, pa zaštićeni objekt Gajnou kojem se ništa ne siječe već 20 godina.Iznimno je dobro otvoreno tako da se, čimse siđe s autoceste, brojnim šumskim cestamamože doći u svaki njegov kutak, kažestručni suradnik za lovstvo u karlovačkojUpravi Albert Ofner.Lovište je opremljeno svim potrebnimlovno-tehničkim objektima, od visokihzatvorenih, natkritih i prenosnihčeka do hranilišta i solišta. Premda nemaneki reprezentativni smještajni objekt, imanekoliko manjih drvenih lugarnica međuStručno osoblje lovištaZaštićeni rezervatBroj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 39

srna s lanetom. Srne nisu čak ni bježale čuvšibrujanje motora.– To je znak da se divljač dobro i sigurnoosjeća, da je u lovištu sve uravnoteženo– govori savjetnik za lovstvo u Upravi DraženSertić.Tko dolazi u Pokupski bazen, znači da ideu lov na divlje svinje i srneću divljač, kadje riječ o krupnoj, odnosno na divlje patke,šljuke, fazane i prepelice, kad se radi o sitnojdivljači.– U ovoj lovnoj godini ostvarili smo dobrerezultate, i svi termini za skupne lovovesu rezervirani i već se vrše rezervacije zasljedeću godinu! A gosti pretežno dolazekulturaVrištineispjevao,Proljeće,travanj.Prolistava glog.Mladi glogov listproziran, nježantreperi, diše.Nezatrovan,čist.NOVA KNJIGA PJESAMA ANTUNAVRGOČA, DIPL. ING. ŠUM.pjeva nam je sam život gazeći sveprincipe koje smo nekada smatrali važnimai neophodnima. Živi kako voliš i čini ono štostvarno želiš. Tek ćeš tada biti sretan i nastatće tvoja najljepša pjesma«.Vrgoč nije profesionalni pisac i to je,rekao bih, njegova znatna prednost, napisaoje o njemu akademik Dubravko Jelčić. Poduvjetom, dakako, da je doista pjesnik što jekroz svoj odnjegovani ukus i istančani senzibilitetkako za motiv tako i za riječ otkriou svojim lirskim minijaturama.Jedna od čekaiz inozemstva, najviše iz Slovenije, Austrije,Njemačke, bilo je dosta i Skandinavaca,a imali smo jednog lovca čak iz Meksika,potvrđuje dipl. ing. Ofner.Godišnji plan u Pokupskom bazenu dozvoljavaodstrel 70-ak grla srneće divljači, oko120 divljih svinja, a od sitne divljači oko 100kljunova pataka, 150 kljunova šljuka.Otkako je lovište prije dvije i pol godinepreuzela karlovačka Uprava (dotadje bilo u privatnom zakupu), sustavno seradi na kapacitiranju fonda krupne divljači.Zbog iznimno dobrog staništa, na ovom jepodručju moguć i veći broj divljači.S obzirom na to da je lovište tek od nedugou Hrvatskim šumama, svi naši napori bitće usmjereni podizanju trofejne vrijednostidivljači, ali i pružanju što kvalitetnije usluge,kažu u Karlovcu.Za to postoje i neke objektivne pretpostavke,jer je stručno osoblje u lovištumlado i svoju budućnost vidi upravo u lovstvu.To dakako vrijedi i za drugo karlovačkolovište, Petrovu goru, i upravo je sretnaokolnost da karlovačka Uprava, kombiniranjemponude i najizbirljivijim gostima možepružiti užitak lova u nizinskim, a i brdskimpredjelima.Tako u pjesmi Glogov list iznedavno objavljene noveknjige naslovljene »Vrištine«piše Antun Vrgoč. Još nekolikonaslova (Kasna jesen, List breze,Šumari, Kesteni i druge) iz poglavljaStabla, cvijeće, listovi »odaje« daje autor blizak prirodi. Kako i ne bibio kada je cijeli svoj radni vijek doumirovljenja (2004.) kao diplomiraniinženjer šumarstva poslom bio vezanza šumu, za drvo. No, pogrešno bi izte premise bilo zaključiti da se autoru svom stvaralaštvu potpuno i isključivookrenuo prirodi. On je pjesnikmajstorMale forme, kako je o Vrgočuu predgovoru knjige napisao književnikMilivoj Slaviček, koji je u svojimpjesmama sintetizirao iskustvo promatrača,savladao profesiju i jezikpjesme kojim se »valjano služi«.Ovo je treća knjiga pjesama AntunaVrgoča. Nakon prve, »Opeklinesamoće«, slijedio je »Arboretum ilitipoetska ekologija« koja »nije opisnekog arboretuma ili...zbirka pjesamao drveću i grmlju« nego je tematika,kako je sam Vrgoč opisao, prikazproživljenog i doživljenog, spektar životnogstanja i situacija kroz koje je prolazio.Antun Vrgoč rođen je 1940. godine uZagrebu, gdje je završio Šumarski fakulteti, slijedom potreba, dugo vremena proveona terenu, na kraju u Šumariji Plaški. Ranoje, uz šumarski poziv, počeo objavljivati istihove, nastupao na zagrebačkim tribinama,bio voditelj Književnog kluba Poeta uExportdrvu u Zagrebu, objavljivao pjesme učasopisima za djecu i omladinu SMIB, Modralasta, a proza i poezija bili su mu objavljivaniu zbornicima Naša riječ.A zašto je uopće počeo pisati? Možda jena to pitanje najbolje odgovorio sam Vrgoču riječi pisca povodom izlaska nove knjige:»Za svako stanje duha u pojedinom trenutkupostoji pjesma: za sreću i tugu, mladosti starost, za život i smrt. Ako je nitko nije»Vrištine« su u organizaciji ogulinskogogranka Matice hrvatske predstavljene uOgulinu, a 13. studenoga i u Zagrebu, uklubu Velebit.Tiskane su u 400 primjeraka u Biblioteci»Naša riječ«, nakladnik je Udruga umjetnikaAugust Šenoa, a recenzent je bio prof. MilivojSlaviček. (m)VjetarKad dušai srce ti patishvati,Ljubav nije vjetar,koji ode, pa sevrati.40 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

zdravi životmali načini da se izgubi mnogo»Sto sitnica« koje vas činepretilim (ili, kako spriječiti prekomjerne kilograme)Piše: Dr. Ivo BelanPoteškoća sa smanjenjem prekomjernetjelesne težine obično je u tomešto to često samo želimo, a mnogorjeđe stvarno nešto i poduzimamoda to postignemo. Iskustvo je mnogo putapokazalo da neće biti potrebno uključivatineke drastične dijete. Dr. Brownel, direktorlondonskog Centra za istraživanje pretilostikaže: »Prekomjerna tjelesna težina je konačanrezultat mnogih malih, naoko beznačajnihpostupaka, kao na primjer, jedenja izmeđuobroka ili korištenja automobila čak i zaodlazak u obližnju, susjednu ulicu. Čovjekmože izgubiti na težini primjenjujući male,razborite promjene u – prehrani, tjelovježbii životnom stavu«.Za polagani, ali sigurni gubitak na težiniuključite u svoje dnevne navike 10, 15 iliviše sljedećih postupaka, odnosno promjenaponašanja. Oni na prvi pogled izgledajubeznačajni jer, svaki za sebe, vjerojatnoneće imati neki utjecaj. Međutim, više njihzajedno mogu promijeniti ponašanje sasvimdovoljno i postići to da jedete bolje, da sekrećete više i da gubite više!Čest nemir tijela. Jedna je studija pokazalada neki ljudi, koji se po navici čestovrpolje, istežu, svijaju, lupkaju prstom ilistopalom, sagore dnevno i do 800 dodatnihkalorija! Kad god je moguće učinite da vašetijelo potroši dodatne kalorije. Pokušajte, naprimjer, ustajati s ugodne fotelje i otići dotelevizora kako biste promijenili kanal, a neupotrebljavati daljinski upravljač. Ili, oneknjige koje često upotrebljavate, stavite naneku višu policu, tako da se morate malopomučiti da ih dosegnete.Podijelite kolače s nekim ako je nemogućeizostaviti ih, preskočiti.Smanjite količinu sladoleda. Umjesto 3ili 4 kuglice, kupite 2 ili 1.Nemojte jesti hranu iz originalnih pakiranja.Čovjek obično pojede manje akohranu izvadi iz originalnog pakiranja i stavije na tanjur (u uobičajenoj količini). Još bolje:nemojte kod kuće stvarati zalihe hraneprema kojoj ste »slabi«. Prisilite se na to damorate ići u prodavaonicu po obrok kadgod osjetite da nećete moći izdržati nagonza tom hranom. Na taj način osigurat ćete sii malo tjelovježbe (posebno ako odete pješiceu prodavaonicu) ili ćete možda odlučitiGotovo ništa ne jedem, anikako skinuti kilograme!Malo pojedem, no sve mi se»prima«! Ovo su najčešće,svakodnevne jadikovke ljudikoji imaju ozbiljan višak kilograma,koje, naravno, nisutočne. Evo nekoliko jednostavnihsavjeta koji će vampomoći da spriječite bolestnovoga doba, pretilostda to prezalogajenje nije uopće vrijedno svete gnjavaže.U kupnju špeceraja idite s punim želucem.Sve one šarene vrećice s hranomi slatkišima predstavljaju dvostruko većiizazov ako gladni kružite među policamatrgovine.Kupujte po prethodno napisanoj listipotreba. Dozvolite si samo jednu kupovinukoja nije bila planirana.Ponesite sa sobom u prodavaonicuograničeni iznos novca.Čvrsto odlučite okaniti se liftova. Dorazumnog broja katova poslužite se stepenicama.Jedite sporo (i) na taj način što ćete izmeđudva zalogaja vilicu staviti na stol. Štosporije jedete, brže ćete se osjetiti puni.Uvedite time-out naviku negdje napola obroka. Taj prekid može biti od nekolikominuta.Dajte otkaz kućnoj pomoćnici. Akoimate ženu koja vam dolazi obavljati velikospremanje u stanu, dajte joj otkaz. Ovisno ovašoj tjelesnoj težini, ispitivanja su pokazalada možete potrošiti 195 do 305 kalorija zasvaki sat pranja prozora, brisanja podova idrugih poslova.Smanjite automatizaciju u domaćinstvu.Prisilite tijelo na više rada.Upotrebljavajte mekani maslac ili margarin.U tom slučaju razmazat ćete na kruhznatno manje, nego kad su tvrdi i kad ihmorate nožem strugati.Naučite da je sasvim u redu kazati odlučno»Ne, hvala« kad vam netko ponudihranu.Upoznajte obitelj, prijatelje i kolege naposlu o svojoj želji i odluci da skinete prekomjernutjelesnu težinu. Zamolite ih za razumijevanjeako im odbijete poziv na ručakili ponuđenu čokoladu i zamolite ih da vamtakve i slične stvari ne guraju pod nos i takovas dovode u napast.Idite ondje gdje se pleše, gdje se kuglaili provodi kakva fizička aktivnost. Ako steosoba koja uglavnom provodi dan sjedeći,kartajući ili gledajući televiziju, najviše kalorijakoje možete sagorjeti u jednom satuigranja karata je 95, ali valcer, u istom vremenu,može odnijeti 195 do 305 kalorija.Neki drugi brzi plesovi mogu sagoriti i 330do 510 kalorija.Izbjegavajte alkoholna pića. Umjestotoga pijte nekalorične napitke.Za vrijeme prikazivanja reklama naTV-u, vježbajte. Tih 3 do 4 minute tjelovježbe»udaljit« će vas od kuhinje.Napustite stol čim ste završili s jelom.Jedite samo u predviđeno vrijeme isamo na za to određenom mjestu.Nemojte temeljito pojesti sve s tanjura.Neka vam netko drugi servira jelo i zatražitenešto manju porciju.Odstranite hranu smještenu na neodgovarajućemumjestu. To znači maknite čokoladu,napolitanke, lješnjake, bombone itd.sa stola u dnevnom boravku.Prožvačite svaki zalogaj hrane barem10 puta, kako biste hranu zaista dobro okusilii kako biste sporije jeli.Ne preskačite obroke. Jedino što ćetepostići preskakanjem obroka je to da ćetekasnije više pojesti.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 41

događajiDONJIMIHOLJACopasni životŽABE KAO ŽRTVE CIVILIZACIJEPiše: mr. sc. Darko GetzFoto: D. GetzPoplava u Kopačkom ritu u rujnu 2007.Nova zgrada ŠumarijeŠumariu novoj zgradiUDonjem Miholjcu je 14. studenoga, na mjestunekadašnje stoljetne zgrade Šumarije, otvorenanova, pravo malo remek-djelo arhitekture.Zgradu je otvorio predsjednik Sabora VladimirŠeks, koji je mimo službenog protokola uhvatio za rukujednog od najstarijih radnika, koji je već niz godina umirovini, šumarskog tehničara Nikolu Čačića, i s njimzajedno prerezao trobojnicu i tako na svečan načinoznačio predaju zgrade donjomiholjačkim šumarima.Svečano otvorenje– Kao što dobar gospodar uvijek prvo vodi računao onome od čega živi, a tek kasnije o onome u čemuživi, tako su i na novu zgradu šumarije donjomiholjačkišumari strpljivo čekali dugo godina, rekao je Mato Štimac,član Uprave Hrvatskih šuma prilikom svečanostiotvorenja. A voditelj našičke Uprave Davorin Feketeistaknuo je kako ova šumarija već dugo prednjači poobimu proizvodnje drvnih sortimenata našičke Uprave,pa su ovdašnji šumari i zaslužili novu zgradu.Šumarstvo u donjomiholjačkom kraju seže više stoljećaunazad, na početak 18. stoljeća. Naime, organiziranogospodarenje nizinskim šumama ovdje uz Dravu,prema poznatim podacima jedno je od najstarijih uHrvatskoj. Još iz 1723. g., prema podacima grofovskognadšumara, vidljivo je kako se šumarski prihod sastojaood prodaje ogrjevnog drveta i građe, kao i naplatežirovanja stoke tadašnjim mještanima Donjeg Miholjcai okolnih sela. Na vlastelinstvu grofa Prandaua većpostoji nadšumar koji skrbi i o rasadnicima iz kojih sevade sadnice za pošumljavanje priobalja Drave, Karašicei njenih pritoka. (AZL)Stradanja pod kotautomobilaRujanskihdana ljubiteljeprirodeuznemirilaje vijest ostradanju žabau Parku prirodeKopački rit,na lokalnojcesti Bilje– Podunavlje.Grubomprocjenompod kotačimaautomobilazavršilo je višeod stotinjakžaba. Ponekesu još biležive, a odvećine je ostaosamo tragna asfaltnojcesti. Prizornimalo lijep,a za ljubiteljeprirode upravotragičan,neshvatljivPrije nego što objasnimodogađaj, vratimo se natrenutak u prošlo stoljeće,u srpanj 1972. godine. RijekaDrava je tada bila nabujala iza relativno kratko vrijeme probilaje glavni nasip kod Bezdana te seizlila u Biljski rit i na oranice Kovačkihlivada. Voda je dosezala rubovebiljske ceste – nasipa, poplava jezaprepastila mnoge vlasnike oranicakoje su se našle pod vodom.Indirektno je ugrozila selo Bilje pasu vodoprivredni stručnjaci odlučiliprobiti cestu i vodu propustitiprema Dravici odnosno KopačkomNa cestiBilje – Podunavljeritu. Cesta je ubrzo minirana, nastao je prolog kroz kojije potekla bujica prema Kopačkom ritu i Dunavu.Voda je bila veoma hladna pa je potjerala, baškao i ova nedavno, veliki broj manjih sisavaca, posebnovodozemce, na cestu i glavni obrambeni nasipDrava – Dunav koji se pruža sjeveroistočno od Osijekaprema Sakadašu. Nedugo nakon toga cestu i spomenutinasip zaposjele su zelene žabe različitog dobnoguzrasta, na jedan četvorni metar moglo se prebrojati10 do 30 žaba. I sve bi bilo dobro da cesta i nasip nesluže za promet, pa je pod kotačima automobila skončaovelik broj žaba. Sudionici tih događaja prisjećajuse ceste doslovce prekrivene ovim vodozemcima kojisu uspaničeni dolaskom vozila iskakali pred farove automobila.I to je potrajalo danima, tako da oni koji setoga sjećaju vjeruju da se »na četvornom metru cesteduge oko 4 km našlo u prosjeku i 10 žaba«.Za razliku od daleke 1972. godine kada su stradalepretežno žabe, nedavno je pored žaba evidentiran velikbroj uginulih vodenih voluhara, Arvicola terestris (L.,1758).Njihova pogibija bi mogla zanimati stručnjake koji sebave ovom skupinom sisavaca. Dakako, kako onda, takoi danas, nasip Zmajevac – Kopačevo zaposjeo je veći brojsivih i bijelih čaplji. U zraku su se našli škanjci, mišari, ejei nekoliko orlova štekavaca.Poikilotermija kao sudbina – Nagon žaba dabježe iz hladne vode i rado se zadržavaju na nasipima,a posebno onima prekrivenim asfaltom u vezije s njihovom fiziologijom. Žabe su, stručno rečeno,poikilotermne (hladnokrvne) životinje, tjelesna tempe-42 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

lovstvoNA TERENIMA DELNIČKE UPRAVELovci i lovno osoblje sodstrijeljenim medvjedima(457 i 401 CIC točaka)ačimaratura im ovisi od temperatureokoline. Za razliku od sisavaca,koji su na filogenetskom stabluznatno iznad žaba, one imajudvije pretklijetke i jednu klijetkuzbog čega im se u klijetkimiješa venska krv (djelomice)siromašna kisikom i obogaćenaškodljivim metabolitima i ugljičnimdioksidom, sa arterijskomkoja prenosi kisik. To ometametabolizam i stvaranje toplineneovisne od okoliša. Osim togažabe, opet za razliku od sisavaca,ne mogu čuvati svoju toplinujer im tijelo nije prekrivenoni gustim krznom niti masnimslojem kože pa se toplina odajeokolišu. Ukoliko je okoliš hladan,žabe će biti znatno usporene.Ako hladnoća dođe iznenadau obliku hladne dunavske (poplave)vode, žabe ju panično napuštaju. Očituje sekao stanovita termotaksija, imanentna svimživim bićima, od bakterije naviše u stupnjuevolucijskoga razvoja. Osim nagona prematoplini, kod ovdašnjih žaba, a vjerujemo i koddrugih vrsta izvan ovoga podneblja, postojisklonost prema svjetlu. Svjetlo instinktivnopovezuju sa toplinom, suncem, ne razlikujućipri tome svjetla automobilskih farova,karabitnih lampi i sličnih umjetnih svjetalaod sunčeva sjaja, što dovodi do kobnih posljedicabaš noću. Za Kopački rit nevažna jepretpostavka o proljetnoj i jesenjoj migraciji.Zašto bi žabe migrirale iz toplih bara, lokvi iŽabe, za razliku od sisavaca, nemogu čuvati svoju toplinu jer imtijelo nije prekriveno ni gustimkrznom niti masnim slojemkanala Kopačkoga rita, gdje imaju sve uvjeteza ciklus reprodukcije, na nasip i asfaltnucestu? Valjda radi nekoga dogovora? Zaštoto inače ne rade u normalnim hidroekološkimprilikama, zašto to nije redovita pojavau Parku prirode Kopački rit?Pojava uginuća žaba pod kotačima automobilapoznata je i u Švicarskoj te drugim»Zlatni« medvjediPri kraju je lov na smeđegmedvjeda u lovištima delničkePodružnice. Za razlikuod ostalih vrsta divljači smeđimmedvjedom se gospodari po kalendarskimgodinama, sukladnoAkcijskom planu i Planu gospodarenjasmeđim medvjedom u RH.Tijekom ove godine odstrijeljenoje 14 grla čije su trofejne vrijednostiiznimno visoke.Jedanaest medvjeda je urangu zlatne medalje, sedammedvjeda je prešlo granicu od400 CIC točaka, što je vrlo visokatrofejna vrijednost krzna smeđegmedvjeda. Dva medvjeda od preko400 CIC točaka odstrijeljena suna području Šumarije Ravna gora,tri u Šumariji Mrkopalj te po jedan na terenima šumarija Gomirje i Fužine.Velik doprinos ovogodišnjem lovu na medvjeda dalo je cjelokupno lovno osoblje delničkePodružnice. U lovu je bila zastupljena isključivo strana klijentela (iz Španjolske, Italijei Slovenije). Ponajviše zbog toga što su cijene odstrjela medvjeda više od cijena za ostaludivljač koja se lovi u našoj zemlji.– Unatoč tome što su nas u proljetnom i jesenskom lovu na medvjeda pratile snježne nepogode,zadovoljni smo obavljenim poslom, a posebno trofejnom vrijednošću odstrijeljenihgrla – ističe mr. sc. Dario Majnarić, rukovoditelj Odjela za lovstvo delničke Podružnice.Već sada poduzete su sve aktivnosti vezane uz proljetni lov na medvjeda u 2008. Poznatasu i imena gostiju-lovaca koji će sudjelovati u lovu.Piše: Vesna Pleše /Foto: D. Majnarić i M. JaukJedan od odstrijeljenihzlatnih medvjeda(440,95 CIC točaka)zemljama zapadne Europe. H. Wildermuth(»Priroda kao zadaća, priručnik praktične zaštiteprirode«) bavi se i žabama pa navodikako »u proljeće životinje iz svojih zimskihprebivališta kreću prema poznatoj bari zapolaganje jaja. Ako u tom pohodu morajuprijeći cestu, stotine ih postaju žrtve prometa«.U nastavku teksta preporučuje da seprijelazi žaba spriječe drvenim daskama, plastičnimpreprekama ili žičanim ogradama.Žabe su nadasve zanimljivi stanovniciritsko-močvarnih područja. Osim svoje ulogeu prirodi i prehrambenom lancu, žabesu zanimljive i ugostiteljima. Prije rata su semasovno protuzakonito lovile po Kopačkomritu i njegovoj rubnoj zoni. Uspješan lovacna žabe mogao je noću, uz pomoć rudarske(karabitne) svetiljke, uloviti do 100 kg žabakoje su se otkupljivale, manji dio ostao jedomaćem ugostiteljstvu, a veći dio izvoziose u Francusku i Italiju. Još i danas u ponudispecijaliteta mnogih slavonskih i baranjskihgostionica nalazi se specijalitet žabljih batkova,priređenih na ovaj ili onaj način.Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME 43

turistička razglednicaPutnička agencija Hrvatske šumeID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: tours@hrsume.hrZlatna gredaMonjorošPripremila: Vesna Poljak, dipl. oec.Na jelena u lovištePodunavlje – PodravljeĆošak šumeLovište Breznicai uzgajalište divljači KujnjakOva lovišta pripadaju Šumariji Đakovo. Nadalekosu poznata po lovu na jelene te poorganizaciji skupnog lova na divlje svinjes veoma bogatim ulovom. Uz vrhunskelovačke doživljaje gosti mogu uživati u specijalitetimalovačkog doma Kondrić i u poznatim đakovačkimvinima.U blizini je i Đakovo, povijesno-kulturno i gospodarskosredište regije.Kontakt: 098-439-812UPRAVAŠUMA OSIJEKJ. Benešića 131000 OSIJEK031-251-700Kontakt: 098-439-810Otvoreno lovištePodunavlje – Podravljenalazi sena sjeveroistokuHrvatske, u Baranji, u trokutuizmeđu Dunava i Drave.Nalazeći se u tipičnomnizinskom panonskom području,lovište obuhvaća poplavne ritske šume uz Dravui Dunav i vrlo je bogato jelenima i divljim svinjama. Nezaboravnaje rika jelena u baranjskim šumama, lov šuljanjem,a nakon lova na divlje svinje štreka zna brojiti min.do stotinu grla! Ovo lovište duge povijesti (te je posjedejoš 1697. od cara Leopolda dobio Eugen Savojski i otadaje to bilo vladarsko lovište), danas pripada šumarijamaTikveš, Batina i Darda.Lovci, gosti i turisti mogu se ovdje odmoriti i uživati upunom komforu jednoga od vrhunskih lovačkih domovakao što su Zlatna greda, Ćošak šume i Monjoroš koji gostimaosim udobnog smještaja nude lovačke specijalitetei poznata baranjska vina.Kontakt: 098-447-090Kondrić44 Broj 132 • prosinac 2007. HRVATSKE ŠUME

u šumskom miljeuMARTINJE U LUGARNICI KRUŠAK– Je li ovo što pijete lanjsko vino ili je ovogodišnjimutež, nekrst?– Nekrst!– Onda pajdaši i pajdašice, prijatelji i prijateljicemoramo po starom dobrom običaju iKriževačkim štatutima i ostalim regulama tajmošt nekrst pokrstiti u vino. Neka domaćinpredloži peharnika, kuma...Tako je u večernjim satima u lugarniciKrušak Šumarije Velika Gorica tekao početnidijalog između vinskog biskupa i domaćina izapočeo stari dobri običaj pokrštavanja mladogavina na dan Sv. Martina.Pa je biskup dalje nastavio govoreći kakoje mošt nekrst »opsjednut svakakvimi nečis­Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradDan kada je (mošt) nekrst postao vino!potvrđivali (Okrijepi nas, pomozi nas,ohrabri nas i oslobodi nas), čin krštenjabio je, dizanjem čašice, završen.To što je Martinje ove godine bilo unedjelju (11. studenoga), a ceremonijadolaska vinskog biskupa i njegovapropovijed zbila se u petak (u mnogimdrugim krajevima u subotu ili samunedjelju), pitanje je tek izbora zgodnijegtermina.A u Krušaku, kao i svake godine, nijeizostalo dobroga raspoloženja, glazbe,odlične domaće hrane (obavezne guskes mlincima, bunceka, odojka) i izvrsnogapinota iz vlastitoga šumarskoga vinograda.Ovogodišnje grožđe, svi se slažu, biloje zbog povoljnih vremenskih prilika izvrsno,a majstori podrumari pobrinuli suse da ni vino ne bude slabije.timi duhovi i u njemu je osa, pčela, muhai mušica, žaba i mrava, pauka i skakavaca,crva, puževa i svakakvoga drugoga lizaćega iplazećega, ležećega i puzećega, skakajućegagada i smrada«.– I zato su te strogo kaznili da se očistiš...Litanija je po Štatutima tekla dalje, a biskupje revno kažnjavao svaki žamor i neposlušnostmeđu prisutnima i sve nestrpljivijimada konačno probaju i pravo vino! I kaznesu propisane Štatutima, svatko je morao popitičašu, tako da je bilo sve više onih kojisu poželjeli kaznu! I kad je biskup konačnoizgovorio povijesno: »Mošte, stupi naprijedda te krstim«, a pajdaši i pajdašice u zboruSv. Martin (316. – 397.)Smatra se da je Martin, kasnije popularnisvetac, sin časnika rimske vojske, rođen316. godine negdje blizu današnjega Szombathleyau Mađarskoj. Kao 15-godišnjakjednom je, kaže legenda, jahao na konjuu vojnoj opremi, ogrnut velikim crvenimplaštem. Spazivši pokraj ceste siromahakoji se smrzavao od hladnoga vjetra koji jenajavljivao zimu, Martin mačem presiječesvoj ogrtač i zaogrne ga. U snu mu se javiIsus i zahvali što je spasio siromaha.S ocem časnikom, kasnije tribunom, Martinje mnogo putovao, mijenjao mjesta i gradove,dio mladosti proveo je u Italiji gdje seobrazovao. Došavši rano u vezu s kršćanima,prihvatio je usprkos protivljenju roditelja njihovureligiju. Kao desetogodišnjak postao jekatekumen, a 339. u Amiensu, na Uskrs, postaočlanom kršćanske zajednice. Po roditeljskojželji započeo je i vojničku karijeru kojuje, na vlastiti zahtjev, nakon dvogodišnjegslužbovanja napustio. Zbližio se s francuskimbiskupom Hilarijom koji umire 371., a za njegovognasljednika izabran je Martin. Postaješiritelj kršćanstva, a kao biskup uvodi mnogenovosti. Za razliku od većine ostalih, posvetiose selu i siromasima pa u Marmoutierukod Toursa otvara centar za odgoj budućihsvećenika, neku vrstu prvoga sjemeništa uGaliji. Ljudi, posebno siromašniji, voljeli suga zbog nesebičnosti, predanosti i nevjerojatneenergije. Već za života smatrali su ganajvećim francuskim biskupom. Umire 8.studenoga 397. za vrijeme posjeta jednomselu, a sprovod je bio tri dana kasnije, 11.studenoga. Taj dan, blagdan Sv. Martina, nazapadu pa i u našim krajevima, pratilo je narodnoveselje. Tako je nastao i običaj da se unekim vinorodnim krajevima na dan Sv. Martinakrsti mlado vino. Nakon smrti, Martinasu za zaštitnika uzeli putnici, gostioničari, teposebno vinogradari.