Niskata katalo{ka vrednost od 4900 Eur }e se namali za 2% i }e iznesuva4802 Eur. Na taa vrednost }e se dodadat transportnite tro{oci i tro{ocite zaosiguruvawe. Koga carinskata vrednost se utvrduva na ovoj na~in, spored ~len 34 odCZ (metoda na raspolo`ivi podatoci), zadol`itelno se izgotvuva Zapisnik zautvrduvawe na carinskata vrednost, (daden vo Prilog 14 od Upatstvoto), koj seprilo`uva kon ECD.Primer 3:Predmet na uvoz e traktor RENAULT NORMAL 55-12 LB so godina naproizvodstvo 1995, so 38 kW i so 5100 ~asovi na rabota. Deklarirana carinskavrednost 4000 EUR.Vo katalogot SCHWACKELISTE LANDMASCHINEN II/2003, na strana 103, red10, pronajdena e niska katalo{ka vrednost od 4900 EUR i visoka katalo{ka vrednostod 6900 Eur. Vrednosta od fakturata od 4000 EUR ne se nao|a vo ramkite na niskata ivisokata katalo{ka vrednost, odnosno e poniska od niskata katalo{ka vrednost iistata ne se prifa}a vo postapkata na carinewe. Vo ovoj slu~aj carinskata vrednost}e se utvrdi so primena na ~len 34 od CZ (metoda na raspolo`ivi podatoci) i }epretstavuva niskata katalo{ka vrednost od 4900 EUR. Isto taka, potrebno e da seizvr{i prilagoduvawe i po osnov na ~asovi na rabota, i toa:- prose~ni ~asovi na rabota - 5400- fakti~ki (realni) ~asovi na rabota - 5100- razlika - 300 ~asovi pomalku - korekcija 6% zgolemuvawe (50 ~asa=1%)Niskata katalo{ka vrednost od 4900 Eur }e se zgolemi za 6% i }e iznesuva5194 Eur. Na taa vrednost }e se dodadat transportnite tro{oci i tro{ocite zaosiguruvawe. Koga carinskata vrednost se utvrduva na ovoj na~in, spored ~len 34 odCZ (metoda na raspolo`ivi podatoci), zadol`itelno se izgotvuva Zapisnik zautvrduvawe na carinskata vrednost, (daden vo Prilog 14 od Upatstvoto), koj seprilo`uva kon ECD.Primer 4:Predmet na uvoz e traktor RENAULT NORMAL 55-12 LB so godina naproizvodstvo 1995, so 38 kW i so 8400 ~asovi na rabota. Deklarirana carinskavrednost 2000 EUR.Vo katalogot SCHWACKELISTE LANDMASCHINEN II/2003, na strana 103, red10, pronajdena e niska katalo{ka vrednost od 4900 EUR i visoka katalo{ka vrednostod 6900 Eur. Cenata na nov traktor iznesuva 20401 Eur. Vrednosta od fakturata od2000 EUR ne se nao|a vo ramkite na niskata i visokata katalo{ka vrednost, odnosnoe poniska od niskata katalo{ka vrednost i istata ne se prifa}a vo postapkata nacarinewe. Isto taka, pri pregled e utvrdeno deka traktorot se nao|a vo klasa nasostojba 4, i e potrebno da se napravi prilagoduvawe-odbitok od 20%.Vo ovoj slu~aj carinskata vrednost }e se utvrdi so primena na ~len 34 od CZ(metoda na raspolo`ivi podatoci) i }e se presmeta na sledniov na~in:niska katalo{ka vrednost: 4900 Eurodbitok 20% (spored klasa na sostojba 4)dobiena vrednost po izvr{eno prilagoduvawe po osnova na klasa nasostojba: 4900 Eur - 20% = 3920 Eur- prose~ni ~asovi na rabota - 5400- fakti~ki (realni) ~asovi na rabota - 8400- razlika - 3000 ~asovi pove}e - korekcija 60% namaluvawe (50 ~asa=1%)dobiena vrednost po izvr{eno prilagoduvawe po osnova na saati narabota: 3920 Eur - 60% = 1568 EurVo ovoj slu~aj, bidej}i dobienata vrednost po izvr{eno prilagoduvaweiznesuva 1568 Eur i e pomala od 10% od vrednosta na nov traktor, carinskatavrednost }e iznesuva 2040,1 Eur, odnosno 10% od vrednosta na nov traktor. Na taavrednost }e se dodadat transportnite tro{oci i tro{ocite za osiguruvawe. Kogacarinskata vrednost se utvrduva na ovoj na~in, spored ~len 34 od CZ (metoda naraspolo`ivi podatoci), zadol`itelno se izgotvuva Zapisnik za utvrduvawe nacarinskata vrednost, (daden vo Prilog 14 od Upatstvoto), koj se prilo`uva kon ECD.83
PRILOG 1Pra{alnik za utvrduvawe na statusot na proviziite1. Dali posrednikot e povrzan so prodava~ot?2. Vo slu~aite koga nara~kata e otka`ana ili izmeneta od strana na kupuva~ot, daliposrednikot dobiva sopstveni~ki interes nad stokata ili zadol`itelno prevzemaodgovornost za preproda`ba na stokata?3. Koga tro{ocite za isporaka i manipulacija go nadminuvaat ili se poniski od iznosotkoj {to go dogovoril kupuva~ot, dali posrednikot treba da go podmiri vi{okot ili daja zadr`i razlikata?4. Dali posrednikot steknuva ili mo`e da stekne sopstveni~ki interes nad stokata, ilida go prevzeme rizikot za sopstvenost nad stokata?5. Dali posrednikot go prevzema rizikot za o{tetuvawe ili gubewe na stokata?6. Dali posrednikot, pokraj svojata provizija, steknuva dobivka i od popustite irabatite koi gi dava prodava~ot?Ako odgovorot na bilo koe od pra{awata od 1 do 6 e "da", posrednikot verojatno neraboti kako bona fide kupuven posrednik i sekoj tro{ok platen od kupuva~ot treba dase dodade na vistinski platenata cena ili cenata koja treba da se plati, ako ve}e ne evklu~en vo nea. Ako odgovorot na site pra{awa od 1 do 6 e "ne", prodol`ete sonarednote pra{awa (od 7 do 9).7. Dali kupuva~ot gi kontrolira aktivnostite na posrednikot preku odreduvawe na:a) koli~inite koi treba da se nabavat? da/neb) imeto (imiwata) na prodava~ot (prodava~ite)? da/nec) cenata koja treba da se plati? da/ned) tipot i kvalitetot na proizvodite? da/nee) na~inot i vremeto na isporaka? da/ne8. Dali posrednikot gi dobiva site neophodni sredstva od kupuva~ot pred da staneodgovoren za pla}awe kon prodava~ot za stokata?9. Dali iznosot na provizijata e baziran na procent od fakturnata cena?Ako odgovorot na site pra{awa od 7 do 9 e "da", toga{, iako site okolnosti koi jaopkru`uvaat transakcijata treba da se zemat vo predvid, toa }e slu`i kako silnaindikacija deka posrednikot e bona fide kupuven posrednik. Me|utoa, faktot dekaodgovorot na nekoi od pra{awata mo`e da bide "ne" samoto po sebe ne e pri~inaposrednikot da ne se smeta kako vistinski kupoven posrednik, i provizijata da sedodade na platenata cena ili cenata koja treba da se plati.84