kome se kapitalni dobitak od otuđenja akcija kompaniječija se imovina uglavnom, posredno ili neposredno, sastojiod nepokretne imovine koja se nalazi u državi ugovornici,oporezuje u toj državi ugovornici.Dobit od poslovanjaPravo na oporezivanje dobiti preduzeća pripada onojdržavi ugovornici u kojoj se to preduzeće nalazi. Međutim,ako preduzeće obavlja poslovanje u drugoj državi ugovornicipreko stalne jedinice tada dolazi do diobe prava oporezivanja<strong>iz</strong>među države <strong>iz</strong>vora i države rezidentnosti, pri čemu državarezidentnosti preduzeća mora pr<strong>iz</strong>nati preduzeću porezplaćen u državi <strong>iz</strong>vora na dobit stalne jedinice.Pri određivanju dobiti stalne jedinice kao odbici sepr<strong>iz</strong>naju troškovi koji su nastali u vezi sa njenim poslovanjem(uključujući <strong>iz</strong>vršne i opšte administrativne troškove), biloda su ti troškovi nastali u državi ugovornici u kojoj se nalazistalna jedinica ili na drugom mjestu. Dobit stalne jedinicepodložne oporezivanju može se, ako je to uobičajeno u državiugovornici, odrediti na osnovu raspodjele ukupne dobitipreduzeća na njegove pojedine djelove. Po pravilu ta dobittreba da se redovno određuje primjenom istog odabranogmetoda, osim ako ne postoji opravdan razlog da se taj metodpromjeni.Oporezivanje dobiti od obavljanja međunarodnogsao b raćajaDobit od obavljanja međunarodnog saobraćaja pomorskimbrodom, vazduhoplovom ili drumskim vozilom, oporezujese samo u državi ugovornici u kojoj se nalazi sjedište stvarneuprave preduzeća.Oporezivanje dividendi, kamata i autorskih naknadaNeograničeno pravo oporezivanja dividendi, kamata iautorskih naknada pripada državi ugovornici čiji ih rezidentostvaruje, dok država ugovornica u kojoj su ovi prihodi nastaliprimjenjuje porez po odbitku po stopama koje su određeneu ugovoru. Ugovorom predviđene beneficirane stope porezapo odbitku se primjenjuju samo ako nerezidentni primalacdokaže da ispunjava propisane uslove, tj. da je rezidentdržave ugovornice sa kojom je zaključen ugovor i da je stvarnivlasnik ovih prihoda, a ne da je posrednik <strong>iz</strong>među isplatioca inerezidentnog primaoca.Država ugovornica čija kompanija isplaćuje dividendu,obično u ugovoru zadržava pravo da oporezuje ovu vrstuprihoda beneficiranom poreskom stopom. Stopa porezanajčešće <strong>iz</strong>nosi 5% od bruto <strong>iz</strong>nosa dividendi ako je stavrnivlasnik ove vrste prihoda kompanija čije učešće u kapitalukompanije koja je isplatilac dividendi <strong>iz</strong>nosi 25%. Ako jevisina učešća u kapitalu kompanije manja od 25%, tada jestopa poreza 15% od bruto <strong>iz</strong>nosa dividendi. Međutim, ovone predstavlja unificirano pravilo, tako da je u pojedinimugovorima 2 predviđena jedinstvena poreska stopa kojuzemlja <strong>iz</strong>vora primjenjuje na dividende nerezidenata kojeisplaćuje njena rezidentna kompanija, bez obzira na visinuučešća u kapitalu.U skladu sa odredbama zaključenih ugovora neograničenopravo oporezivanja kamata ima država rezidentnosti,101
Bilten Mi nis tar stva fi nan si ja Cr ne Go re / april - jun 2009.dok je pravo države <strong>iz</strong>vora ograničeno na 10% od bruto <strong>iz</strong>nosakamate. Država <strong>iz</strong>vora je država čiji je rezident isplatilackamate. Međutim, u skladu sa međunarodnom praksom, bezobzira na stopu predviđenu ugovorom, strani rezidenti se uCrnoj Gori oporezuju po stopi od 5% 3 od bruto <strong>iz</strong>no sa kamate,jer je to predviđeno domaćim poreskim zakonodavstvom i ukonkretnom slučaju je povoljnije po pores kog obveznika.Ekskluzivno pravo oporezivanja autorskih naknadapripada državi čiji je rezident primalac ove vrste prihoda.Važećim ugovorima predviđeno je rešenje prema kojem seautorske naknade oporezuju i u Crnoj Gori 4 , s tim da ako jestvarni primalac tih naknada rezident druge države ugovornice,razrezani porez ne može biti veći od 10% od bruto<strong>iz</strong>nosa autorskih naknada. U ugovorima sa Slovenijom,Češ kom i Letonijom predviđeno je rešenje prema kojem sena naknadu primljenu za korišćenje ili za pravo korišćenjaautorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo,uključujući bioskopske filmove i filmove ili trake za telev<strong>iz</strong>ijuili radio (tzv. intelektualna svojina), primjenjuje stopa porezapo odbitku od 5% od bruto <strong>iz</strong>nosa naknade.- metod <strong>iz</strong>uzimanja, kod kojeg država rezidentnosti<strong>iz</strong>uzima od oporezivanja dohodak ili imovinu svog rezidentakoji su oporezovani u drugoj državi; i- metod poreskog kredita, kod kojeg država rezidentnostiodbija od svog poreza na dohodak ili imovinu <strong>iz</strong>nos porezakoji je njen rezident platio u drugoj državi.Prilikom primjene oba metoda, država ugovornica čijije rezident ostvario dohodak ili imovinu koji su na osnovuugovora <strong>iz</strong>uzeti od oporezivanja u toj državi, može kodobračuna poreza na ostali dohodak ili drugu imovinu togrezidenta uzeti u obzir dohodak ili imovinu koji su <strong>iz</strong>uzetikako bi se obezbjedila adekvatna primjena progresivnestope poreza na dohodak, odnosno na imovinu, ukoliko seu toj državi ugovornici primjenjuje progresivno oporezivanjedohotka ili imovine.Oporezivanje zarada i drugog dohotkaZarade, naknade i druga slična primanja ostvarena <strong>iz</strong>radnog odnosa oporezuju se u državi rezidentnosti. Međutim,ako rezident rad obavlja u drugoj državi ugovornici tada selični dohoci oporezuju u toj drugoj državi, osim u slučaju kadasu ispunjena sledeća tri kumulativna uslova:- da primalac ličnog dohotka ne boravi u drugoj državi uperiodu dužem od 183 dana u odnosnoj poreskoj godini,- da lični dohodak isplaćuje poslodavac koji nije rezidentdruge države,- da lični dohodak ne snosi stalna jedinica ili stalna bazakoju poslodavac ima u drugoj državi.U važećim ugovorima o <strong>iz</strong>bjegavanju dvostrukog oporezivanjaje predviđeno rešenje prema kome se djelovi dohotkakoje ostvari rezident države ugovornice, a koji nisu regulisaninekim drugim članom ugovora, oporezuju samo u državirezidentnosti, bez obzira da li su nastali na teritoriji te ilidruge države ugovornice.Metode <strong>iz</strong>bjegavanja međunarodnog dvostrukog oporezivanjaU ugovorima su predviđena dva osnovna metoda za<strong>iz</strong>bjegavanje dvostrukog oporezivanja, i to:Mitar Bajčeta,samostalni savjetnik I1 - Pregled Ugovora o <strong>iz</strong>bjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se primjenjuju u Crnoj Gori može se naći na sajtu Ministarstva finansija (www.mf.gov.me)2 - Npr. Češka, Italija, Kina, Kipar, Rumunija3 - Od 1. januara 2010. godine na kamate koje se isplaćuju nerezidentnim pravnim licima primjenjivaće se stopa poreza po odbitku od 9%. (V. čl. 29 i 43a Zakona o<strong>iz</strong>mjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni list CG”, broj 40/08)).4 - U Ugovorima sa Francuskom i Švedskom je predviđeno rešenje prema kojem isključivo pravo oporezivanja ove vrste prihoda pripada navedenim državama.102