Untitled - Ministarstvo finansija

STRATEGIJA I AKCIONI PLAN 

ZA UNAPRE\ENJE KVALITETA 

FINANSIJSKOG IZVJE[TAVANJA 

U CRNOJ GORI 

Strategija i akcioni plan za unapre|enje kvaliteta 

finansijskog izvje{tavanja u Crnoj Gori


finansijskog izvje{tavanja u Crnoj Gori 

Sadràj 

1.UVOD 6 

1.1. Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja 7 

2. ANALIZA SITUACIJE 10 

2.1. Finansijski sektor u Crnoj Gori 12 

2.2. Op{ta pravna osnova za finansijsko izvje{tavanje i reviziju 12 

2.3. Zahtjevi za ra~unovodstveno i revizorsko izvje{tavanje 14 

2.3.1 Polazne ta~ke 18 

2.3.2 Acquis communautaire 18 

2.3.3. Me|unarodni standardi i njihova primjena na mala i srednja 

preduze}a 19 

2.3.3.1. Primjena standarda u Crnoj Gori 21 

2.4. Korisnici izvje{taja 21 

2.5. Dobra me|unarodna iskustva 22 

2.6. Osnovne ra~unovodstvene i revizorske Direktive 23 

2.7. Objavljivanje i kontrola ispravnosti dostavljanja finansijskih izvje{taja 24 

2.8. Podr{ka obrazovanju i razvoju ra~unovodstvene i revizorske profesije 25 

2.9. Izvje{tavanje malih i srednjih preduze}a 26 

2.10. Finansijsko izvje{tavanje finansijskog sektora 27 

2.10.1. Finansijsko izvje{tavanje banaka 27 

2.10.2. Finansijsko izvje{tavanje kotiranih kompanija 28 

2.10.3. Finansijsko izvje{tavanje osiguravaju}ih dru{tava 29 

3. DEFINISANJE CILJEVA I RAZVOJ STRATEGIJA 31 

3.1. Definisanje ciljeva 31 

3.2. Razvoj strategija 32 

3.2.1. Dogradnja odgovaraju}eg normativno - institucionalnog okvira 26 

3.2.2. Razvoj mehanizama nadzora 38 

3.2.3. Trì{na disciplina 38 

3.3. Stejkholderi 39 

4. DEFINISANJE PLANA 50 

4.1. Akcioni plan i vremenski okvir za razvoj i implementaciju plana 51 

4.2. Kreiranje komunikacionog plana 53 

2



5. IMPLEMENTACIJA PLANA 55 

5.1 Pilar 1: Normativno – institucionalni okvir 55 

5.1.1. Upodobljavanje okvira za finansijsko izvje{tavanje (Ni) 55 

5.1.2. Upodobljavanje okvira za obavljanje revizije (NI) 57 

5.1.3. Podr{ka procesu prevo|enja IFRS i ISA (NI) 59 

5.1.4. Podr{ka razvoju kapaciteta Nacionalnog savjeta (Ni) 61 

5.1.5. Institucionalno ja~anje i podr{ka – ISRCG (NI) 63 

5.2. Pilar II: Mehanizmi kontrole 66 

5.2.1. Drugostepena kontrola - inspekcijski nadzor 66 

5.2.2. Razvoj koncepta interne revizije 68 

5.2.3. Uspostavljanje tijela za nadgledanje revizora (MK) 70 

5.2.4. Nadzor kroz finansijski sektor 72 

5.3. Pilar 3: Trì{na disciplina 74 

5.3.1. Javna kampanja 74 

5.3.2. Centralizovana baza finansijskih uzvje{taja 76 

5.3.3. Objelodanjivanje informacija uz finansijske izvje{taje za 

finansijski sektor 78 

3



Osnovne skra}enice i akronimi 

A&A Ra~unovodstvo i revizija 

BDP Bruto doma}i proizvod 

CPE, CPD Continuous Professional Education, Development – Kontinuirana 

profesionalna edukacija, razvoj 

CRPS Centralni registar Privrednog suda 

EDCOM Education Committee of IFAC – Obrazovni Odbor IFAC-a 

(sada IAESB) 

EEA European Economic Area – Evropska ekonomska oblast 

EU Evropska unija 

FDI Foreign Direct Investment – Strane direktne investicije 

FSAP Financial Sector Assessment Program – Program procjene finansijskog 

sektora 

ISRCG Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore 

IAASB International Auditing and Assurance Standards Board – Odbor za 

me|unarodne standarde revizije i osiguranja 

IAESB International Accounting Education Standards Board – Odbor za 

me|unarodne standarde ra~unovodstvene edukacije (biv{i EDCOM) 

IASB International Accounting Standards Board – Odbor za me|unarodne 

IASC 

ra~unovodstvene standarde 

International Accounting Standards Comittee – Komitet za 

me|unarodne ra~unovodstvene standarde 

IASCF 

IES 

IFAC 

IFRIC 

IPSAS 

KHOV 

MMF 

MRS 

MSFI 

MSR 

MRS 

NSA 

International Accounting Standards Committee Foundation – Fondacija 

Komiteta za me|unarodne ra~unovodstvene standarde 

International Education Standard – Me|unarodni standard edukacije 

International Federation of Accountants – Me|unarodna federacija 

ra~unovo|a 

International Financial Reporting Interpretations Committee – Komitet za 

interpretacije me|unarodnog finansijskog izvje{tavanja 

International Public Sector Accounting Standards – Me|unarodni 

ra~unovodstveni standardi javnog sektora 

Komisija za hartije od vrijednosti 

Me|unarodni monetarni fond 

Me|unarodni ra~unovodstveni standardi 

Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja 

Me|unarodni standardi revizije 

Me|unarodni ra~unovodstveni standard 

National Standards on Auditing – Nacionalni standardi revizije 

4



NSC Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju 

PIE Public Interest Entity – subjekti od javnog interesa 

POE Publicly-Owned Enterprise – Preduze}e u javnom vlasni{tvu 

REPARIS Road to Europe – Program of Accounting Reform and Institutional 

Strengthening 

ROSC Reports on the Observance and Standards of Codes – Izvje{taj o 

po{tovanju standarda i propisa 

S&P Standard & Poor’s 

SEEPAD South East Europe Partnership for Accountancy Development – 

Partnerstvo jugoisto~ne Evrope za razvoj ra~unovodstva 

SME Mala i srednja preduze}a 

SMO Statement of Membership Obligation – Izjava o obavezama ~lanstva 

SOE Socially-Owned Enterprise – Preduze}e u dru{tvenom vlasni{tvu 

SAA Stabilization and Association Agreement – Sporazum o stabilizaciji i 

pridruìvanju 

SSS Strategija za smanjenje siroma{tva (Power reduction Strategy) 

UN Ujedinjene nacije 

UNCTAD United Nations Conference on Trade and Development – Konferencija 

Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju 

UNSCR United Nations Security Council Resolution – Rezolucija Savjeta 

bezbjednosti Ujedinjenih nacija 

5



1 Uvod 

Pouzdan finansijski sistem izvje{tavanja je kamen temeljac dobrog funkcionisanja 

trì{ne ekonomije i osnova sna`nog finansijskog sistema. U cilju stvaranja kvalitetnog 

institucionalnog okvira za nastavak rasta i razvoja crnogorske ekonomije i finansijskog 

sistema, Vlada Crne Gore je prepoznala potrebu izrade Strategije i Akcionog 

plana za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja. 

Tokom 2006. godine tim Svjetske banke je boravio u Crnoj Gori, nakon ~ega je 

pripremio Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC) koji se odnose na 

ra~unovodstvo i reviziju (A&A) u Crnoj Gori. ROSC-om su formulisane me|usobno 

povezane i konzistentne preporuke sa ciljem da se pobolj{a okruènje finansijskog 

izvje{tavanja u Crnoj Gori. Ove preporuke su dogovorene i prihva}ene izme|u 

Svjetske banke, Ministarstva finansija i ostalih stejkholdera u Crnoj Gori. Prate}i A&A 

ROSC izvje{taj, Ministarstvo finansija Crne Gore osnovalo je Nacionalni Savjet za 

ra~unovodstvo i reviziju (NSC) 1 , ~iji je zadatak 2 , izme|u ostalog, izrada Strategije i 

akcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja u Crnoj Gori, koji 

}e se baviti preporukama politike navedenim u A&A ROSC izvje{taju. 

Osnovu za pisanje Strategije i akcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja u Crnoj Gori, pored ROSC izvje{taja, predstavljali su i sli~ni dokumenti 

zemalja iz regiona (Republike Makedonije, BIH, ...), koji manje vi{e polaze od istih 

naslije|enih ekonomskih sistema i potrebe za ubrzanim razvojem. Istovremeno su 

konsultovani referentni ud`benici i najnovije studije koje se bave razvojem 

ra~unovodstvene i revizorske prakse. 

Strategija i Akcioni plan za unapre|enje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja predstavlja 

jasan i sistemati~an program mjera za pobolj{avanje zakonskog okvira, institucija 

i ra~unovodstvene profesije, posebno u dijelu koji se odnosi na ra~unovodstvo, reviziju 

i poslovnu kulturu, a sve u cilju dostizanja visokog kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja. Strategija i Akcioni plan imaju za cilj da prepoznaju i formuli{u korake 

i instrumente koji }e voditi uskla|ivanju regulatornog okvira finansijskog izvje{tavanja 

sa acquis-jem, uklju~uju}i pripremu konsolidovanih finansijskih iskaza, propisa revi- 

1 NSC ~ine multidisciplinarna grupa javnog sektora sastavljena od predstavnika Ministarstva finansija, 

Privrednog suda, Centralne banke Crne Gore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencije za nadzor 

osiguranja. 

2 Zadatak NSC-a su podrš{ka pripremi Strategije i akcionog plana radi harmonizacije zahtjeva 

acquis communautaire koji se odnose na ra~unovodstvo i reviziju, kao i pruànje savjeta licima koja 

kreiraju politiku, regulatorima i ostalim stejkholderima; stvaranje ambijenta za unapre|enje 

ra~unovodstvene i revizorske regulative i prakse u Crnoj Gori, a sve u cilju unapre|enja kvaliteta 

finansijskog izvje{tavanja. 

6



zorskih firmi i elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza, da defini{e proporcionalne 

zahtjeve za finansijskim izvje{tavanjem malih i srednjih preduze}a, kao i da pobolj{a 

objavljivanje finansijskih iskaza. Implementacija Strategije i Akcionog plana rezultira}e 

i pove}anjem povjerenja svih zainteresovanih subjekata u finansijske izvje{taje 

privrednih dru{tava u Crnoj Gori. Tako|e, Strategija i Akcioni plan treba da posluè i 

kao instrument za usagla{avanje budu}e tehni~ke pomo}i sa razvojnim partnerima, 

kao {to su Svjetska banka i druge institucije. 

U izradi Strategije i Akcionog plana za pobolj{avanje kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja uklju~ene su sljede}e institucije: Ministarstvo finansija, Ministarstvo za 

ekonomski razvoj, Centralna banka Crne Gore, Komisija za hartije od vrijednosti, 

Agencija za nadzor osiguranja, MONSTAT, Privredni sud Podgorica, Institut sertifikovanih 

ra~unovo|a Crne Gore i Institut ra~unovo|a i revizora Crne Gore. 

1.1. Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja 

Cilj finansijskog izvje{tavanja je pruànje relevantnih informacija o finansijskom 

poloàju, uspje{nosti, posebno tokovima gotovine koje stvara privredno dru{tvo, a 

koje }e razu|enoj strukturi razli~itih korisnika biti od koristi prilikom usagla{avanja 

ekonomskih odluka. Da bi se cilj ostvario, neophodno je da preduze}e u finansijskim 

izve{tajima prikaè informacije o: 

- imovini; 

- obavezama; 

- sopstvenom kapitalu; 

- prihodima i rashodima, uklju~uju}i dobitke i gubitke; 

- tokovima gotovine. 

Osnovni smisao finansijskih izve{taja je da se u njima prezentuje ekonomska su{tina 

transakcija i doga|aja na na~in kako su se oni stvarno odigrali, ali i da se prikaù 

posljedice tako nastalih doga|aja koji su u ra~unovodstvenom pogledu obuhva}eni. 

Me|utim, finansijski izvje{taji ne pruàju sve informacije koje bi korisnicima mogle biti 

nu`ne pri dono{enju nekih ekonomskih odluka, budu}i da daju sliku o finansijskim 

u~incima pro{lih doga|aja i ne pruàju nefinansijske informacije. 

U poku{aju su{tinskog odre|enja koncepta kvaliteta finansijskih izvje{taja, mora se 

po}i od koncepta kvaliteta uop{te, ali i od sintetizovanih kvalitativnih karakteristika 

finansijskih izvje{taja datih u Okviru za njihovu pripremu i prezentaciju od strane 

Odbora IASC. One omogu}avaju korisnicima da prepoznaju karakteristike kvaliteta i 

ograni~enja finansijskih izvje{taja, ali i da uti~u na njih. 

7



Koncept kvaliteta finansijskih izve{taja, tako|e, polazi od multidimenzionalnosti njihovih 

karakteristika i korisnika. Najzna~ajnije dimenzije kvaliteta finansijskih 

izve{taja, svakako, proizilaze iz materijalnosti, kao praga kvaliteta zasnovanog na 

neizostavnosti finansijskih izve{taja sa razli~itim informacionim sadràjima, za 

potrebe njihovih korisnika. 

Potreba za unapre|enjem finansijskog izvje{tavanja je op{ti trend prepoznat i u 

najrazvijenijim trì{nim ekonomijama i finansijskim sistemima. Ovo je uslovljeno 

finansijskim krizama i korporativnim skandalima koji su bili prisutni u kasnim 90-im na 

trì{tima u razvoju i u industrijalizovanim zemljama u proteklih nekoliko godina. 3 

Dobro finansijsko izvje{tavanje pomaè izbjegavanju kriza i korporativnih skandala i ima 

pozitivan uticaj na ukupna ekonomska kretanja. Unaprije|eno finansijsko izvje{tavanje 

bi moglo pomo}i u: 

• aktiviranju doma}e {tednje i privla~enju vi{e stranih direktnih i portfolio 

investicija; 

• olak{avanju dostupnosti kreditima manjim preduze}ima; 

• omogu}avanju investitorima u ve}a preduze}a da bolje procjenjuju perspektive 

preduze}a i da donose investicione odluke i glasaju na osnovu 

dobre informisanosti. 

Pored toga, ispravno finansijskog izvje{tavanje bi: 

• pove}alo sigurnost u funkcionisanje finansijskih trì{ta; 

• oja~alo korporativno upravljanje omogu}ivanjem akcionarima i javnosti 

da nadgledaju rad uprave; 

• potpomoglo transparentan i korektan proces privatizacije kompanija u 

dràvnom vlasni{tvu. 

Neophodnost kvalitetnog finansijskog izve{tavanja vremenom sve vi{e dobija na 

zna~aju. Pove}ava se broj finansijskih izvje{taja, broj korisnika i institucija za kontrolu 

kvaliteta finansijskih izvje{taja. Otuda potreba za uspostavljanjem koncepta kvaliteta 

i kontrole kvaliteta. Savremeni koncept kontrole kvaliteta podrazumijeva uvo|enje 

3 Krize finansijskog sistema u jugoisto~noj Aziji proistekle iz prakse slabog finansijskog izvješ{tavanja 

imale su zna~ajne makro-ekonomske posljedice na zemlje kao š{to su Tajland (pad od 10% u BDP-a u 

1998. god.), Ju`na Koreja (pad od 7% u BDP-u u 1998. god.) i Indonezija (pad od 13% u BDP-a u 

1998.). Zna~ajno je da su ove krize imale nesrazmjerno negativne efekte na siromaš{ne stvaraju}i 

preokret u upisu u {kolama, ozbiljne zdravstvene implikacije, i sl. Enron je pokrenuo ste~ajni postupak 

2001. godine rezultiraju}i gubitkom u iznosu od 67 milijardi ameri~kih dolara, u trì{noj kapitalizaciji. Kao 

posljedica, hiljade zaposlenih {irom svijeta izgubilo je posao i hiljade zaposlenih i penzionisanih izgubili 

su zna~ajan udio penzione nadoknade. Tako|e, Parmalat je prijavio obaveze niìm nego {to zaista jesu 

za oko 14 milijardi ameri~kih dolara. Posljedica je da je 36 hiljada poslova u 65 zemalja stavljeno na 

kocku i 5 hiljada poljoprivrednika još uvijek nije dobilo 150 miliona ameri~kih dolara (30 hiljada ameri~kih 

dolara po poljoprivredniku). 

8



standarda kvaliteta finansijskog izve{tavanja, zasnovanih na principima upravljanja 

ukupnim kvalitetom. Realizacija kvalitetnog finansijskog izve{tavanja, kao i upravljanje 

ukupnim kvalitetom samog izvje{tavanja podrazumijevaju sagledavanje i ocjenu 

ukupnosti obrazovanja ra~unovodstvene profesije. U tom smislu, ukupnost koncepta 

kvaliteta, upravljanje kontrolom kvaliteta finansijskog izve{tavanja, podizanje obrazovnog 

nivoa ra~unovodstvene profesije uvaàvanjem me|unarodne profesionalne 

ra~unovodstvene regulative iz ove oblasti, kao i njihov me|usobni uticaj, predmet su 

detaljnije pa`nje Strategije i akcionog plana za unapre|enje kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja u Crnoj Gori. 

Pobolj{anje kvaliteta finansijskog izvje{tavanja pruà se i izvan specifi~e oblasti 

ra~unovodstva i revizije. Strategija i Akcioni plan odnose se na bolje finansijsko 

izvje{tavanje, ostvarivanje ekonomskog rasta i evropske integracije kroz usvajanje 

i ispunjenje relevantnih djelova acquis communautaire, kao i usvajanje najbolje 

me|unarodne prakse i standarda. 

9



2 Analiza situacije 4 

Poslije sticanja nezavisnosti u junu 2006. godine, Crna Gora je ostvarila velike korake 

naprijed kako na politi~kom, tako i ekonomskom podru~ju. Poslije intenzivnog 

politi~kog procesa u oktobru 2007. godine, usvojen je novi Ustav, a u tom istom 

mjesecu potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju sa EU koji predstavlja 

zna~ajan formalni korak na putu uklju~ivanja zemlje u EU. Istovremeno, redovni 

izve{taj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata s po~etka novembra ove 

godine govori o zna~ajnom napretku koji je Crna Gora napravila u poslednjoj godini 

u cilju ispunjavanja kopenha{kih kriterijuma. U tom izve{taju su jasno identifikovani i 

brojni izazovi na koje }e biti potrebno odgovoriti u narednom periodu. Izazovi se 

odnose na ja~anje demokratskih institucija, uklju~uju}i nastavak reforme sudskog sistema 

i primjenu mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije, kao i sveobuhvatne 

reforme u pravcu harmonizacije politika i zakonskih propisa; te ja~anje ograni~enih 

administrativnih kapaciteta za implementaciju zakonskog i regulatornog okvira. 

Nedavno ostvareni rezultati na politi~kom polju oslanjaju se na dobru reputaciju 

zemlje u pogledu procesa tranzicije u toku poslednje dekade. U tom periodu, Crna 

Gora je sa uspjehom poloìla temelje za trì{nu ekonomiju, oja~ala demokratske 

institucije uz postepeni razvoj kapaciteta u javnoj upravi koji }e se baviti politi~kom 

i ekonomskom transformacijom. Zahvaljuju}i tim naporima, zemlja je obnovila 

makroekonomsku stabilnost ~iji je oslonac predstavljalo uvo|enje njema~ke 

marke krajem 1999. godine, a kasnije eura, kao jedinog plate`nog sredstva. 

Euroizacija nacionalne privrede pra}ena stabilno vo|enim javnim finansijama, te 

strukturnim promjenama u oblasti cjenovne i trgovinske liberalizacije, privatizacije, 

te brojnih drugih reformi bili su osnov za podsticanje privrednog rasta. Posle 

relativno niskih stopa privrednog rasta ostvarenih u prvim godinama ove decenije, 

u poslednje dvije godine one su se pove}ale na preko 7% godi{nje. Visok privredni 

rast u jednom zna~ajnom dijelu temelji se na izuzetno velikim prilivima stranih 

direktih investicija koji su izraèni u relativnim iznosima, kao u~e{}e u BDP-u, 

me|u najvi{im u svijetu. Visok privredni rast pra}en je ja~anjem fiskalnog poloàja 

zemlje. Crnogorske javne finansije u posljednje dvije godine biljeè suficit u visini 

od preko 3% BDP-a, a javni dug zemlje i dalje ostaje relativno nizak. Otvaranje 

procesa restitucije tokom 2004. godine u narednom periodu utica}e na nivo 

javnog duga, iako nedavni amandmani na odgovaraju}i zakon ograni~avaju tu 

komponentu duga na najvi{e 5 procentnih poena BDP-a posmatrane godine, ali 

}e se istovremeno ino javni dug smanjiti usljed prijevremenih otkupa. 

4 Dio poglavlja koji se odnosi na analizu situacije preuzet je iz sljede}ih dokumenata: Ekonomski i 

fiskalni program za Crnu Goru 2007-2010, Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU (NPI), 

Bilteni Ministarstva finansija. Pojedini podaci su aùrirani. 

10



Crna Gora je danas mala otvorena ekonomija sa BDP-om po glavi stanovnika od 

4057,51 eura za 2007. godinu, dok je za 2006. godinu BDP po glavi stanovnika iznosio 

3443 eura. To zna~i da je BDP po stanovniku na nivou, odnosno ne{to ve}i nego 

u ve}ini drugih zemalja zapadnog Balkana, ali, ipak, jo{ uvjek zna~ajno ispod nivoa 

novih ~lanica EU, izuzimaju}i Bugarsku i Rumuniju. Zemlja je trenutno u procesu 

pridruìvanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i postala je ~lanica 

Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) koji je, krajem 2006, 

pro{iren na zemlje jugoisto~ne Evrope i kojim se garantuje slobodna trgovina za oko 

90% industrijskih proizvoda. Kao odraz ~injenice da je mala, ekonomija je dosta usko 

bazirana. 

Uspjesi Crne Gore ostvareni, kako u dijelu stabilizacije privrede, tako i u razli~itim 

segmentima strukturnih reformi uporedo sa, nakon sticanja nezavisnosti, brzim 

u~lanjenjem zemlje u Me|unarodni monetarni fond i Svjetsku banku po~etkom 2007. 

godine, imali su pozitivan odraz i na me|unarodnim finansijskim trì{tima. Dràvni 

kreditni rejting Crne Gore je kod jedne od vode}ih rejting agencija Standard&Poor’s 

2007. godine je pobolj{an sa BB na BB+. Tako|e, 21. januara 2008. godine kreditna 

rejting agencija Standard&Poor’s iz Londona, potvrdila je dugoro~ni (BB+) i kratkoro~ni 

(B) kreditni rejting Crnoj Gori. U isto vrijeme, potvr|en je AAA rejting koji se 

odnosi na prenos i ocjenu konvertabilnosti, tako da je cjelokupno stanje u zemlji 

potvr|eno kao stabilno. U Crnoj Gori nema institucionalnih ograni~enja za djelovanje 

me|unarodnih kreditnih agencija, a kako je navedeni kreditni rejting dràve jedan 

od preduslova da se me|unarodne rejting agencije aktivnije uklju~e u trì{te pravnih 

lica u zemlji, u tom smislu treba podstaknuti njihovo djelovanje i na trì{tu Crne Gore. 

Sveobuhvatni strate{ki prioritet Crne Gore su evroatlanske integracije, odnosno integracije 

u EU. Pored jasnog politi~kog opredjeljenja otvorenost i zna~ajna povezanost 

crnogorske ekonomije sa ekonomijom EU i zemljama regiona ~ini takvo opredjeljenje 

i ekonomski potpuno logi~nim. Dugoro~no stabilna i konkurentna ekonomija predvidivih 

pravila igre je garant razvoja istinske trì{ne privrede koja se zasniva na slobodnoj 

razmjeni svojinskih prava u cilju ispunjavanja jednog od kopenha{kih kriterijuma 

pridruìvanja EU. 

Naime, u pogledu regulisanja privrednog, finansijskog sektora i trì{ta kapitala, Crna 

Gora je i prije sticanja nezavisnosti imala sopstvena zakonodavna, sudska i regulativna 

ovla{}enja, tako da samo sticanje nezavisnosti nije imalo zna~ajnog uticaja na 

regulatorni okvir i institucionalni kapacitet koji bi se primijenio na finansijsko 

izvje{tavanje. 

Tako|e, reforme za pobolj{anje fleksibilnosti poslovnog ambijenta i trì{ta rada zapo~ete 

su u posljednjih nekoliko godina. Vlada je usvojila nove zakone: Zakon o privrednim 

dru{tvima, Zakon o radu, Zakon o svojinsko-pravnim poslovima, ste~aju i sigurnim 

11



transakcijama u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. Institucionalni okvir za 

kontrolu banaka je, tako|e, oja~an u proteklih nekoliko godina uvo|enjem novih propisa 

o licenciranju banaka, minimalnim kapitalnim zahtjevima, klasifikaciji i obezbje|enju aktive 

i velikoj izloènosti. Crna Gora je napravila zna~ajan napredak i po pitanju makroekonomskih 

i strukturalnih reformi. Sa implementacijom reforme valutne i fiskalne politike 

Crna Gora je uspje{no kontrolisala inflaciju i uspostavila makroekonomsku stabilnost. 

2.1. Finansijski sektor u Crnoj Gori 

Razvoj svih segmenata finansijskog sektora je, uz privatnu svojinu i preduzetni{tvo, 

osnova koncepta tranzicije u Crnoj Gori, koja se zasniva na ideji slobodnog trì{ta, 

uz minimalnu dràvnu intervenciju. Razvoj sektora je baziran na me|usobnoj 

konkurenciji s namjerom onemogu}avanja postojanja centralizacije i monopolizacije 

u ovoj oblasti. 5 

Crnogorski finansijski sektor sastoji se od bankarskog sektora (11 banaka), trì{ta 

kapitala (8 investicionih fondova, 32 berzanskih posrednika, od kojih 9 brokersko – 

dilerskih ku}a i preko 300 kompanija na listiranom i slobodnom trì{tu), sektora osiguranja 

(10 osiguravajucih dru{tava), kao i lizing kompanija (4 lizing ku}e i 3 banke 

koje pruàju usluge lizinga). 

Dalje ja~anje regulatornog i nadzornog okvira za finansijske institucije i trì{te u 

skladu sa EU pravom i praksom klju~ni su prioriteti Crne Gore u oblasti finansijskih 

usluga, uklju~uju}i sektor bankarstva, osiguranja i trì{ta kapitala. 

Finansijski sektor }e detaljnije biti obra|en u narednom poglavlju. 

2.2. Op{ta pravna osnova za finansijsko izvje{tavanje i 

reviziju 

Zakonom o privrednim dru{tvima definisani su subjekti koje mogu obavljati privredne 

aktivnosti u Crnoj Gori, i to: (1) preduzetnici, (2) orta~ko dru{tvo, (3) komanditno 

dru{tvo, (4) dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u, (5) akcionarsko dru{tvo i (6) 

djelovi stranih kompanija. Zakon defini{e pravila i zahtjeve uspostavljanja, rada i 

prestanak raznih vrsta subjekata. Za dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u i 

akcionarska dru{tva, Zakon defini{e prava i obaveze akcionara, obaveze i odgovornosti 

dru{tva i njegovih organa. 

5 Nacionalni program za integraciju Crne Gore u EU (NPI) za period 2008-2012 

12



Tako|e, Zakonom o privrednim dru{tvima i Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji definisani 

su osnovni zahtjevi za finansijsko izvje{tavanje i reviziju pravnih lica 

(akcionarskih dru{tava, dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u i djelova stranih 

kompanija), dok su dodatni zahtjevi za finansijsko izvje{tavanje i reviziju subjekata u 

finansijskom sektoru propisani od strane regulatora. 

Sljede}a tabela daje prikaz op{te pravne osnove za va`ne elemente finansijskog 

izvje{tavanja i revizije pravnih lica: 

Osnovni elementi 

Priprema finansijskih iskaza i primjenjeni 

okvir finansijskog izvje{tavanja (priznavanje 

i mjerenje) 

Prezentiranje finansijskih iskaza (objelodanjivanje, 

formati) 

Komponente finansijskih iskaza (bilans 

stanja, bilans uspjeha, izvje{taj o nov~anim 

tokovima, izvje{taj o promjenama na 

kapitalu i menad`ment izvje{taj) 

Odgovornost za pripremu finansijskih 

iskaza 

Zakonska revizija finansijskih iskaza 

Pravna osnova 

^lan 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji 

(2005): sva pravna lica (uklju~uju}i i 

djelove stranih kompanija) pripremaju 

finansijske iskaze u skladu sa MSFI 

~lan 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji 

(2005): priprema finansijskih iskaza u 

skladu sa MSFI (koje je proglasio IASB 

za pripremu finansijskih izvje{taja u 

skladu sa MSFI (standardni obrasci u 

formi smjernica koje je izdao IAAM). 

Nema eksplicitno definisanih zahtjeva, ali 

su oni sadràni u okviru MRS/MSFI 

(uglavnom MRS 1). Menad`ment izvje{taj 

koji je potreban u skladu sa acquis-jem 

nije uklju~en. 


(2005): finansijski iskaz mora biti potpisan 

od strane odgovornih lica odre|enih 

op{tim aktom pravnog lica i od strane 

menadèra odjeljenja za finansije i ra~unovodstvo. 


(2005.): akcionarska dru{tva i dru{tva 

sa ograni~enom odgovorno{}u iznad 

odre|ene veli~ine, kao i banke i ostale 

finansijske institucije du`ne su da izvr{e 

reviziju svojih finansijskih izvje{taja u 

skladu sa MSR, IFAC i Eti~kim kodeksom; 

13



Usvajanje finansijskih izvje{taja 

Objavljivanje finansijskih iskaza 

^lan 47 Zakona o privrednim dru{tvima 

(2007): sva akcionarska dru{tva moraju 

izvr{iti reviziju svojih finansijskih izvje{taja 

prije generalne skup{tine akcionara; 

^lan 96 Zakona o bankama (2008): nezavisna 

eksterna revizija obavlja se u skladu 

sa smjernicama Centralne banke i MSR. 

^lan 35 stav 2 Zakona o privrednim 

dru{tvima (2007): generalna skup{tina 

akcionarskog dru{tva usvaja odluku o 

raspodjeli profita (i usvajanju finansijskih 

izvje{taja) 


(2005): pravna lica dostavljaju finansijske 

izvje{taje Centralnom registru Privrednog 

suda najkasnije do 30. juna 

nakon zavr{etka finansijske godine, zajedno 

sa mi{ljenjem revizora; 

^lan 28 stav 7 Zakona o privrednim 

dru{tvima (2007): akcionarska dru{tva 

dostavljaju finansijske izvje{taje zajedno 

sa revizorskim izvje{tajem 

^lan 71 stav 3 Zakona o privrednim dru- 

{tvima (2007): dru{tva sa ograni~enom 

odgovorno{}u dostavljaju finansijske 

izvje{taje u roku od 60 dana od zavr{etka 

kalendarske godine. 

* tabela je preuzeta iz ROSC izvje{taja i aùriranim promjenama Zakona o privrednim 

dru{tvenima, koji je usvojen i objavljen u decembru 2007. godine. 

2.3. Zahtjevi za ra~unovodstveno i revizorsko izvje{tavanje 

Sljede}a tabela daje pregled zahtjeva za op{te finansijsko izvje{tavanje, reviziju i 

objavljivanje za svaku vrstu dru{tva: 

14



Vrsta subjekta 

Okvir 

finansijskog 

izvje{tavanja 

za pojedina~ne 

finansijske 

izvje{taje 

Standardi 

finansijskog 

izvje{tavanja za 

konsolidovane 

finansijske 

izvje{taje 

Zakonska revizija 

(neophodna 

po zakonu) 

Objavljivanje 

finansijskih 

izvje{taja 

Dru{tva sa 

ograni~enom 

odgovorno{}u 

MSFI je neophodan. 

Ukoliko 

je godi{nji prihod 

500,000 € 

MSFI se zahtjeva 

kao obra~un 

po gotovinskoj 

realizaciji. 

Kriterijumi o konsolidaciji 

nijesu 

posebno nazna~eni 

(Vjerovatno 

MSFI) 

Samo 2 od 

sljede}ih 

kriterijuma su 

ispunjeni: 

1) Ukupna 

aktiva > 

2 miliona € 

2) Godi{nji 

prihod 

4 miliona € 

3) Prosje~an broj 

zaposlenih > 50 

Da. Centralni registar 

Privrednog 

suda 

Akcionarska 

dru{tva 

MSFI je 

neophodan. 

MSFI je 

neophodan. 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 

nijesu posebno 

nazna~eni 

(Vjerovatno 

MSFI) 

Da, bez obzira 

na veli~inu. 

Da. Centralni 

registar 

Privrednog 

suda 

Dijelovi stranih 

kompanija 

MSFI je 

neophodan. 

Nije dostupno Ne Ne 

Banke 

MSFI je 

neophodan u 

kombinaciji sa 

posebnim 

propisima. 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu. 

Da, uz 

dostavljanje 

Centralnoj 

banci i 

Centralnom 

registru 

15



Osiguravaju}a 

dru{tva 

Op{ti 

ra~unovodstveni 

plan, 

Zakon o osiguranju 

i Zakon 

o ra~unovodstvu 

(2004) 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu. 

Da. Centralni 

registar 

Privrednog 

suda 

Investicioni 

fondovi 

MSFI je 

neophodan 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu 

Da. Centralni 

registar 

Privrednog 

suda 

Dijelovi stranih 

kompanija 

MSFI je 

neophodan. 

Nije dostupno Ne Ne 

Banke 

MSFI je 

neophodan u 

kombinaciji sa 

posebnim 

propisima 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu. 

Da, uz 

dostavljanje 

Centralnoj 

banci i 

Centralnom 

registru 

Osiguravaju}a 

dru{tva 

Op{ti 

ra~unovodstveni 

plan, 

Zakon o osiguranju 

i Zakon 

o ra~unovodstvu 

(2004) 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu. 

Da. Centralni 

registar 

Privrednog 

suda 

Investicioni 

fondovi 

MSFI je 

neophodan 

Kriterijumi o 

konsolidaciji 


nazna~eni 

(Verovatno 

MSFI) 


na veli~inu 

Da. Centralni 

registar 

Privrednog 

suda 

* tabela je preuzeta iz ROSC izvje{taja 

16



Zakon o ra~unovodstvu i reviziji iz 2002. godine nije bio uskla|en sa va`nim elementima 

fundamentalnog acquis-a o finansijskom izvje{tavanju i reviziji (~etvrta, sedma i 

osma Direktiva Zakona o kompanijama). Na primjer, zakon nije obuhvatao zahtjeve 

za menadèment izvje{taje, ve} je koristio razli~ite kriterijume veli~ine za izuze}e od 

zakonske revizije i nije sadrào zahtjeve o odobrenju i registraciji revizorskih 

dru{tava. Opcije u okviru acquis-a koje bi omogu}ile proporcionalno finansijsko 

izvje{tavanje, poput ograni~enja u objelodanjivanju za mala i srednja preduze}a, 

tako|e, nisu bile upotrijebljene u potpunosti. Acquis u vezi sa finansijskim 

izvje{tavanjem i revizijom zna~ajno su napredovali u posljednjih nekoliko godina. 

Novi Zakon o ra~unovodstvu i reviziji je donesen u novembru 2005. godine, nije 

usagla{en sa acquis-em sa pitanjima poput priprema menadèment izvje{taja (~etvrta, 

Sedma i Direktiva o transparentnosti), polugodi{njeg izvje{tavanja za kotirane 

kompanije (Direktiva o transparentnosti), elektronsko objavljivanje finansijskih iskaza 

(Prva Direktiva), odobravanje i registracija revizorskih dru{tava (Osma Direktiva) i 

priprema konsolidovanih ra~una (Sedma Direktiva). 6 

Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji propisano je da sva pravna lica (oko 15.000) u 

Crnoj Gori koriste MSFI za pripremu svojih godi{njih finansijskih izvje{taja. MSFI 

okvir za finansijsko izvje{tavanje je razvijen za op{te finansijske izvje{taje kotiranih 

kompanija i sadrì neke sloène ra~unovodstvene tretmane i zahtjeve za detaljno 

objelodanjivanje. Tako|e, Zakon o ra~unovodstvu i reviziji dozvoljava stranim kvalifikovanim 

revizorima da postanu licencirani revizori u Crnoj Gori, {to je u skladu sa 

fundamentalnim slobodama acquis-a, ali i odraz dobro shva}enog sopstvenog interesa 

u uskla|ivanju ponude i potra`nje za revizijom. U tom smislu, Zakon defini{e 

sankcije u pogledu revizorskih izvje{taja koje potpisuju nelicencirani revizori i po 

pitanju revizija koje nisu sprovedene u skladu sa zakonom, MSR i Eti~kim kodeksom. 

Istovremeno, u toku je izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ra~unovodstvu 

i reviziji, u cilju unapre|ivanja ra~unovodstvene i revizorske prakse u Crnoj Gori, 

omogu}ivanje jasno definisane i transparentne procedure sertifikacije ra~unovo|a i 

licenciranja revizora u Crnoj Gori, kao i uskla|ivanja sa me|unarodnim standardima 

i praksom. Zakon }e generalno biti usagla{en sa zahtjevima Evropske unije, uloèni 

su maksimalni napori da se usaglasi sa direktivama i politikama Evropske unije, {to, 

me|utim, nije bilo u potpunosti mogu}e, imaju}i u vidu trenutnu fazu u kojoj se 

ra~unovodstvo i revizija u Crnoj Gori nalaze. Treba imati u vidu da su direktive i politike 

Evropske unije izra|ene za zemlje ~lanice koje ve} godinama posluju u skladu 

sa principima trì{ne ekonomije i da je ra~unovodstvena i revizorska praksa u tim 

zemljama vrlo razvijena. 

6 Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC) 

17



2.3.1 Polazne ta~ke 

U cilju ja~anja zakonskog i institucionalnog okvira NSC-a vo|en je polaznom ta~kom, 

acquis communautaire, dopunjenim Me|unarodnim standardima finansijskog 

izvje{tavanja (MSFI), Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima (MRS), 

Me|unarodnim standardima o reviziji (MSR) i dobrim me|unarodnim iskustvima. 

Prema tome, ~injenica da NSC koristi IFRS standarde kao polaznu ta~ku, ne zna~i 

da MSFI su pogodni za sve kompanije. NSC ne koristi ove standarde kao savr{enu 

polaznu ta~ku, ali se potrudio da iskoristi ove standarde kako bi dopunio acquis communautaire 

u slu~ajevima gdje nije dovoljno specifi~an. 

2.3.2 Acquis communautaire 

Va`nost acquis communautaire za Crnu Goru je dvostruk. Prvo, predstavlja visoko 

kvalitetan model za ure|enje oblasti ra~unovodstva i revizije, koji se moè primijeniti 

na zemlje razli~itih karakteristika. Drugo, usvajanjem acquis communautaire, koji se 

odnosi na ra~unovodstvo i reviziju, podràva cilj Crne Gore da postane ~lanica EU. 

U tom pogledu dva faktora uticala su na NSC prilikom stvaranja ove strategije i 

akcionog plana. Prvo, uzimaju}i u obzir sprovo|enje, o~ekuje se da }e Crna Gora 

morati da pokaè da ne primjenjuje samo acquis communautaire u zakonu (zakonski 

okvir) ve} i da Crna Gora preuzima mjere koje }e osigurati da je acquis communautaire 

stvarno primijenjen (institucionalni okvir). 

Drugo, NSC je primijetio da ne postoje nacrti (planovi) kako da se primijeni i sprovede 

acquis communautaire, pa se, u tom pogledu, osvr}e na iskustvo postoje}ih zemalja 

~lanica EU. 

Stvaranje visoko kvalitetnog regulatornog i institucionalnog okvira za ra~unovodstvo 

i reviziju zahtjeva reforme u crnogorskom zakonodavnom okviru, institucijama, kao i 

promjene u ra~unovodstvenoj, revizijskoj i poslovnoj kulturi. 

Ova Strategija i Akcioni plan predvi|aju reformske aktivnosti, koje }e biti u potpunosti 

razvijene, a, istovremeno, uzimaju}i u obzir mogu}nost Crne Gore da isprati ove 

aktivnosti (kroz sposobnost i sredstva). Reformske aktivnosti koje, iako su izazovne, 

mogu se sprovesti u kratkoro~nom do srednjero~nom periodu. 

18



2.3.3. Me|unarodni standardi i njihova primjena na mala i 

srednja preduze}a 

Primjenom MRS standarda omogu}ava se propisivanje osnove za prikazivanje 

(prezentovanje) finansijskih izvje{taja op{te namjene, radi obezbje|ivanja uporedivosti 

finansijskih izvje{taja preduze}a, kako sa njihovim finansijskim izvje{tajima 

za prethodne periode, tako i sa finansijskim izvje{tajima ostalih preduze}a. 

Me|utim, da bi se postigao ovaj cilj, Me|unarodni ra~unovodstveni standardi daju 

smjernice u vezi sa njihovom strukturom, postavljaju minimalne zahtjeve u vezi sa 

sadràjem finansijskih izvje{taja, a, tako|e, postavljaju i op{ta na~ela koja treba 

zadovoljiti u finansijskim izvje{tajima. Op{ta na~ela koja treba zadovoljiti u finansijskim 

izvje{tajima su: 

- po{teno (fer) prikazivanje, 

- po{tovanje usvojenih ra~unovodstvenih politika, 

- na~elo stalnosti, 

- na~elo nastanka poslovnog doga|aja, 

- dosljednost u prikazivanju, 

- zna~ajnost i grupisanje, 

- prebijanje, 

- obavezno prikazivanje uporednih informacija. 

NSC se slaè sa ROSC preporukama da su Me|unarodni standardi finansijskog 

izvje{tavanja (MSFI) i Me|unarodni standardi o reviziji (MSR) generalno od zna~aja 

za javni interes subjekata, kao i da je njihova primjena prili~no nezgodna za ve}inu 

malih i srednjih preduze}a, iz razloga {to se poslovanje privrednih subjekata odvija 

ne samo u sloènom okruènju, ve} i u specifi~nim uslovima, jer vrsta djelatnosti i 

veli~ina subjekta odre|uju njegovu specifi~nost i problematiku poslovanja. Upravo iz 

tog razloga, revizorska profesija je uo~ila kako primjena pojednih standarda nije relevantna, 

s obzirom na specifi~nosti u poslovanju razli~itih preduze}a, banaka, osiguravaju}ih 

dru{tava i drugih institicija. Pri tome, veli~ina pravnog subjekta nije presudan 

kriterijum, ve} kvalitativno obilje`je koje uti~e na obim i strukturu revizorskog ispitivanja, 

kao i kori{}enje revizorske metodologije. Posebno se isti~e malo 

preduzetni{tvo koje obiljeàva naj~e{}e upravljanje od strane vlasnika pojedinca koji 

ima potpunu kontrolu nad poslovanjem, kao i nedovoljan broj zaposlenih, a samim 

tim nedovoljno razgrani~enje (podjelu) du`nosti. 

Naime, mala preduze}a imaju svoje specifi~nosti, koje se, bez obzira na kvantitivna 

odre|enja, mogu primijeniti i na neka srednja preduze}a. Za primjenu 

metodolo{kih postupaka u reviziji nije ni bitno razvrstavanje prema kvantitivnim 

obilje`ljima, ve} su va`nija kvalitativna obilje`ja koja mogu uticati na odstupanje 

od postupaka i metoda predvi|enih Me|unarodnim standardima revizije (MSR). 

19



Mala preduze}a, dakle, obiljeàvaju neke ~injenice i postupci koji se mogu svrstati 

u nekoliko bitnih odrednica. Naj~e{}e se pominju sljede}a obilje`ja: 

- nezavisnost vlasni{tva, 

- aktivno rukovo|enje i upravljanje preduze}em od strane jednog ili 

manjeg broja pojedinaca, i 

- relativno mali obim poslovanja. 

Odvijanje poslovanja u malim razmjerama ima svoje prednosti, ali i nedostatke. 

Prednosti su te {to su mala preduze}a svrstavaju u posebnu kategoriju, vrlo privla~nu 

sa aspekta zarade i ostvarivanje profita. Uglavnom su vlasnici preduze}a i kreatori 

poslovne politike u skladu sa kojom i vode preduze}a, profit raspore|uju prema 

potrebama, obavljaju poslove koje vole i identifikuju se sa poslom i preduze}em ~iji 

su vlasnici, preduzetnici i menedèri. Uglavnom, samostalno donose odluke ili postoji 

jedan nivo menad`menta, tako da je u tom smislu koordinacija i odnos prema 

zaposlenima veoma blizak. Osim prednosti, postoje i odre|ena ograni~enja koja 

rezultiraju slabostima u vo|enju malih preduze}a. Slabosti su uglavnom vezane za 

mogu}nosti specijalizacije, nedostatak finansijskih sredstava, {to ima za posledicu 

relativno mali broj zaposlenih i slabo razgrani~enje du`nosti. U ra~unovodstvenom 

iskazu to se moè odraziti na neta~nost podataka i informacija koje su predmet revizije. 

Kvantitivna i kvalitativna obilje`ja malih preduze}a uglavnom ne zahtijevaju razvijen 

sistem internih kontrola, a zbog relativno malog broja zaposlenih ograni~ava se 

mogu}nost razgrani~enja du`nosti. Dnevne kontrole od strane vlasnika-manadèra 

mogu biti vrlo korisne i efikasne zbog njegovog li~nog interesa za o~uvanje imovine, 

ocjene poslovanja i kontrole poslovnih aktivnosti. Vlasnik-menadèr ima glavnu ulogu 

i direktnu kontrolu nad svim odlukama, kao i mogu}nost da interveni{e li~no u svako 

vrijeme {to je va`na ~injenica u upravljanju malim preduze}em. Takav oblik kontrole 

moè nadoknaditi slab interni kontrolni sistem, ali se i dominiraju}a pozicija vlasnikamenadèra 

moè zloupotrijebiti, pove}avaju}i rizik od prevara i neta~nog prikazivanja 

u finansijskim iskazima. 7 Tako|e, u slu~aju objavljivanja Me|unarodnih standarda 

finansijskog izvje{tavanja (MSFI) za mala i srednja preduze}a, Crna Gora }e ih prihvatiti 

i uklju~iti u svoj sistem. 

Tako|e, revizorski izvje{taji predstavljaju zavr{ni ~in u radu eksternih revizora, njihova 

vrijednost ne zavisi samo od toga da li su prilikom njihovog sastavljanja po{tovani 

odre|eni zahtjevi, ve} i da li je ispitivanje, na osnovu koga se sastavljaju, izvr{eno u 

skladu sa standardima revizije. Standardi treba da omogu}e {to bolje poslovanje 

revizorskih ku}a, kao i preduze}a u kojima vr{e reviziju - pobolj{anjem efikasnosti 

poslovanja i smanjenjem tro{kova, ve}om aùrno{}u i drugo. Me|unarodni standar- 

7 âsopis "Ra~unovodstvo, revizija i finansije", broj 9- Institut ra~unovo|a i revizora Crne Gore 

20



di su posebno zna~ajni, jer bi njihova primjena omogu}ila upore|ivanje izvje{taja iz 

na{e zemlje sa izvje{tajima iz inostranstva i lak{u me|unarodnu komunikaciju. 

Njihova primjena omogu}ava postizanje i odràvanje jednoobraznog visokog kvaliteta 

revizorskog rada kroz njihovu prakti~nu i teorijsku obu~enost, da reviziju mogu 

obavljati sa pa`njom i profesionalnim rasu|ivanjem. 

2.3.3.1. Primjena standarda u Crnoj Gori 

Me|unarodni standardi su godi{nje izdanje, koji su prvi put na na{em jeziku objavljeni 

1998. godine. Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja, Me|unarodni 

ra~unovodstveni standardi i Me|unarodni standardi revizije (MSR) usvojeni su 

Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji Crne Gore iz 2002. godine, a njihova primjena je 

potvr|ena Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji iz 2005. godine. Standardi su prevedeni 

i objavljeni od strane Saveza ra~unovo|a i revizora Crne Gore, kao ~lanice 

IFAC-a i ugovora o Konzorcijumu, kojem je Vlada Crne Gore, zajedno sa Institutom 

sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, nosilac ugovora i Ekonomskim fakultetom, 

prenijela javna ovla{}enja za obavljanje poslova u vezi sa ra~unovodstvom i revizijom. 

Tako|e, Savez ra~unovo|a i revizora Srbije redovno prati izmjene i dopune i vr{i 

godi{nja prilago|avanja istih, koji su dostupni i koriste se u Crnoj Gori. 

IFAC-ov eti~ki Kodeks za profesionalne ra~unovo|e (revidiran) objavljen je u martu 

2007. godine od strane Instituta sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, dok su 

Me|unarodni ra~unovodstveni standardi za javni sektor objavljeni u oktobru 2007. 

godine i dostupni svim zainteresovanim. Me|unarodni standardi interne revizije 

objavljeni su u decembru 2006. godine, a priru~nik za primjenu procedura interne 

revizije u 2007. godini. 

Istovremeno, literatura za sticanje profesionalnih zvanja u ra~unovodstvu je u skladu 

sa programima i procedurama ACCA, a propisana i ROS-om 31 u Srbiji, kao i 

Crnogorskim obrazovnim standardom 

2.4. Korisnici izvje{taja 

U uslovima trì{ne privrede raste zna~aj revizije i ona dobija svoj pun smisao. 

Korisnici finansijskih izvje{taja jedino na ovaj na~in mogu dobiti potpune informacije 

o preduze}u, jer svaki od izvje{taja sa svog aspekta daje sliku o pojedinim transakcijama, 

dok set ovih izvje{taja daje jedinstvenu sliku o poslovanju preduze}a. 

21



Ukoliko se obezbijedi da izvje{taji revizije budu javno dostupni, za njih su zainteresovani: 

akcionari (vlasnici), kreditori preduze}a, poslovni partneri, zaposleni, kupci, 

berze, dràva i {ira javnost. 

Revizori potvr|uju da su ra~unovodstveni iskazi realno i istinito iskazani, {to 

omogu}uje vlasnicima da donose valjane poslovne odluke u domenu upravlja~kih 

funkcija. Vlasnici da se uvjere da menad`ment preduze}a upravlja tako da na najbolji 

na~in ostvaruje njihove poslovne interese - da iskazana dobit bude {to ve}a i da se 

{to realnije utvrdi rizi~nost njihovih ulaganja. Odluku o izboru i razrje{enju revizora 

donosi Skup{tina akcionara (u akcionarskim dru{tvima), a revizorski izvje{taj je njima 

adresovan. 

Zaposleni bi mogli da koriste podatke iz izvje{taja revizije za procjenu sigurnosti svojih 

radnih mesta, kroz visinu iskazane dobiti (naro~ito kroz njeno kretanje iz godine u 

godinu), kao i kvalitet iskazanih poslovnih sredstava koje preduze}e iskazuje u bilansu 

stanja. 

Potvrda revizora o realnosti i istinitosti iskazanih ra~unovodstvenih iskaza bi pomogao 

poslovnim partnerima da planiraju svoju budu}u poslovnu saradnju. Revizorski 

izvje{taji bi pruìli u~esnicima u transakcijama na berzi pouzdanu osnovu za 

dono{enje poslovnih odluka. 

Ra~unovodstveni iskazi treba da obezbjede nezavisne i stru~ne potvrde da su podaci 

u ra~unovodstvenim iskazima objektivni i istiniti i na taj na~in snabdiju korisnike 

potrebnim informacijama, uklone odre|ene poreme}aje i primjenom Me|unarodnih 

ra~unovodstvenih standarda uporedivim sa stranim finansijskim izvje{tajima. 

2.5. Dobra me|unarodna iskustva 

Kona~no, NSC je iskoristio primjere dobrog me|unarodnog iskustva kao korisne preporuke 

za razvoj Strategije i Akcionog plana, i iskoristio to znanje da bi shvatio: 

• Kako su zemlje EU usvojile i primijenile acquis communautaire; 

• U oblastima gdje je acquis communautaire previ{e op{t (npr. veza izme|u 

izvje{tavanja o porezu na prihod i godi{njih ra~una), koji pristup se smatra 

kao dobro me|unarodno iskustvo. 

22



2.6. Osnovne ra~unovodstvene i revizorske Direktive 

êtvrta Direktiva koja ima za cilj ujedna~avanje nacionalnih propisa ~lanica EEZ o 

polaganju ra~una i finansijskom izvje{tavanju, od posebnog je zna~aja. Nacionalni 

propisi ~lanica EEZ, koji su se razlikovali kao posledica razli~itog pravnog poretka i 

politi~ke volje dràve ~lanica, onemogu}avali su uporedivost finansijskog informacija, 

{to je preduslov slobodnog kretanja kapitala. Otuda i potreba propisivanja minimalnih 

zahjeva za sve ~lanice u pogledu obaveznih bilansnih {ema, sadrìne dopunskih 

izvje{taja, ujedna~avanja principa procjenjivanja, vr{enja kontrole godi{njih 

ra~una i njihovog objavljivanja. Predmet ujedna~avanja su: a) godi{nji zaklju~ak koji 

~ine: bilans, ra~un dobtika i gubitka i aneks i (b) izvje{taj o poslovanju. Godi{nji 

zaklju~ak treba da bude sa~injen tako da pruà vjernu sliku imovine, obaveza, finansijske 

situacije i finansijskog rezultata. 

U Direktivi se detaljno izlaù: 

• struktura bilansa (stanja) u dvije verzije; 

• kriterijumi za deklarisanje veli~ine preduze}a i uslovi za pravo prezentiranja 

skra}enog bilansa; 

• struktura ra~una dobitka i gubitka u tri verzije; 

• pravila procjenjivanja; 

• sadrìna aneksa; 

• sadrìna izvje{taja o poslovanju; 

• sadrìna izvje{taja o korporativnom upravljanju; 

• objavljivanje godi{njih ra~una; 

• kontrola godi{njih ra~una. 

Sedma direktiva o Konsolidovanim ra~unima (83/349/EEC): Ova direktiva koordini{e 

nacionalne zakone o konsolidovanim ra~unima i defini{e okolnosti pod kojim 

se konsolidovani ra~uni izra|uju. Mati~na kompanija i sve filijale u vlasni{tvu trebaju 

biti konsolidovane gdje mati~na kompanija ili jedna ili vi{e filijala su formirane kao 

kompanija sa ograni~enom odgovorno{}u. 

Statutarna direktiva revizije: Ova direktiva (poznata kao “nova osma EU Kompanije 

zakonska direktiva”) koja je zamijenila postoje}u Osmu direktivu (84/253/ 

EEC), obja{njava odgovornosti statutornih revizora i postavlja odre|ene eti~ke 

principe kako bi osigurala objektivnost i nezavisnost. Direktiva uvodi zahtjev vi{e 

nego preporuku za spoljnu garanciju kvaliteta, osigurava snaàn javni nadzor nad 

revizorskom profesijom i pobolj{ava kooperaciju izme|u nadzornih organa u EU. 

Uzimaju}i u obzir ovu direktivu, NSC je mi{ljenja da treba predloìti dalje reformske 

aktivnosti u nekoliko oblasti gdje skoro usvojeni crnogorski zakon o reviziji se razlikuje 

od direktive. 

23



Preporuka 2001/256/EC o kvalitetnoj sigurnosti za statutarnu reviziju: Preporuka 

odre|uje minimalne standarde za sisteme spolja{ne kvalitetne sigurnosti za statutarnu 

reviziju u EU. Cilj kvalitetne sigurnosti je da obezbijedi da se statutarna revizija 

obavlja u skladu sa ustanovljenim revizorskim standardima i da revizori po{tuju eti~ka 

pravila, uklju~uju}i nezavisnost. 

2.7. Objavljivanje i kontrola ispravnosti dostavljanja 

finansijskih izvje{taja 

Transparentnost i objavljivanje podataka je od izuzetne va`nosti za efikasno korporativno 

upravljanje, kao i za samo funkcionisanje trì{ta kapitala. Naime, da bi investitori 

bili u mogu}nosti da procijene perspektivu preduze}a i donesu investicione 

odluke neophodno je da imaju regularan i pravovremen pristup pouzdanim i uporedivim 

informacijama. Tako|e, transparentnost i objavljivanje podataka je i osnova za 

trì{no orjentisan nadzor nad radom preduze}a, jer omogu}ava akcionarima i javnosti 

da procjenjuju rad menad`menta preduze}a, {to ima uticaja na njihovo investiciono 

pona{anje. 8 

Stoga, Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji ure|eno je objavljivanje finansijskih 

izvje{taja od strane akcionarskih dru{tava i dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u, 

ali na nekonzistentan na~in. Pravna lica su obavezna da podnose godi{nje finansijske 

i revizorske izvje{taje Centralnom registru Privrednog suda (CRPS) najkasnije 

do 30. juna teku}e godine za prethodnu godinu. Dostavljanje finansijskih iskaza 

CRPS-u vr{i se u cilju njihove transparentnosti, obavje{tavanjem zainteresovanih 

pravnih i fizi~kih lica preko web sajta i omogu}avanjem uvida u iste. 

Tako|e, zakonska regulativa iz oblasti ra~unovodstva i revizije podrazumijeva da 

kontrolu urednog i blagovremenog dostavljanja iskaza, kao i izvje{taja revizora 

Centralnom registru Privrednog suda, vr{i nadzorni organ - Ministarstvo finansija. 

Shodno tome, Ministarstvo finansija je, uz konsultantsku pomo} Bearing – Pointa, a 

u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji, tokom avgusta mjeseca 2007. i 2008. 

godine izvr{ilo kontrolu ispravnosti i kvaliteta dostavljenih finansijskih iskaza 

akcionarskih dru{tava i dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u, u zakonom 

propisanom roku za 2006. godinu, odnosno 2007. godinu. 

8 Priru~nik korporativnog upravljanja za Crnu Goru 

24



Prilikom kontrole provjeravano je da li su privredna dru{tva dostavili finansijske 

iskaze, kao i izvje{taje revizora u skladu Zakonom i me|unarodnim ra~unovodstvenim 

standardima. Shodno tome, ocjenjivani su slede}i kriterijumi: 

1. da li su finansijski iskazi dostavljeni, Centralnom registru Privrednog suda, 

u zakonom propisanom roku (30. jun teku}e godine za prethodnu godinu); 

2. da li su finansijski iskazi u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim 

standardima (MRS); 

3. da li su akcionarska dru{tva, koja su obaveznici revizije, kao i dru{tva sa 

ograni~enom odgovorno{}u koja ispunjavaju uslove propisane stavom 2 ^lana 

12 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji, dostavili potpisane revizorske izvje{taje; 

4. da li je izvje{taj revizora sa rezervom ili bez rezerve; 

5. da li su svi finansijski iskazi dostavljeni potpisani i pe~atirani od strane 

odgovornog lica; 

6. koje su revizorske ku}e, odnosno njihovi revizori ili nezavisni licencirani 

revizori, radili izvje{taje; 

Ministarstvo finansija je prethodne godine, nakon sprovedene kontrole, zahtijevalo ispravku 

uo~enih nepravilnosti i uputilo upozorenje privrednim dru{tvima kod kojih su utvr|ene 

nepravilnosti uz obavezu po{tovanja zakonskih i drugih pravila finansijskog izvje{tavanja, 

dok je za ovu godinu predvi|eno izvr{avanje konkretnih sankcionih postupaka. 

Kako bi se unaprijedila regulativa u ovoj oblasti, kao i krug obaveza za ~ije }e 

prekr{aje biti predvi|ene kaznene mjere, u proceduri je dono{enje Zakona o izmjenama 

i dopunama Zakona o ra~unovodstvu i reviziji. Pored navedenog, Ministarstvo 

finansija planira skoro uvo|enje, odnosno sistematizaciju mjesta inspektora za oblast 

ra~unovodstva i revizije, ~iji }e zadatak biti kontrola primjena navedenog zakona, kao 

i pokretanja prekr{ajnog postupka. Navedene izmjene uz druga sistemska rje{enja i 

op{te pobolj{anje privrednog ambijenta doprinije}e stvaranju efikasnijeg poslovnog 

okruènja, kao i boljoj kontroli finansijskog izvje{tavanja. 

2.8. Podr{ka obrazovanju i razvoju ra~unovodstvene i 

revisorske profesije 

Nema sumnje da na kvalitet finansijskih izve{taja gotovo presudnu ulogu imaju institucije 

za stvaranje i transfer ra~unovodstvenih znanja, kao i profesionalne asocijacije ra~unovo|a 

u ulozi realizatora kontinuirane edukacije i usavr{avanja ra~unovo|a. Kvalitet i 

kontrola kvaliteta finansijskog izve{tavanja nisu stati~ke kategorije i vrijednosti. One 

podrazumevaju permanentno unapre|enje oslonjeno na harmonizaciju ra~unovodstvenog 

obrazovanja, standarde kvaliteta i upravljanje totalnim kvalitetom sa odgovaraju}om 

me|unarodnom profesionalnom ra~unovodstvenom regulativom u ovoj oblasti. 

25



Aktuelne uslove poslovanja preduze}a karakteri{u dinami~ne promjene izazvane 

brojnim ~iniocima makro i mikro okruènja, sa razli~itim intenzitetom delovanja. U 

ovim okolnostima ra~unovodstvo, odnosno ra~unovodstveni informacioni sistem, 

svojim outputom treba da obezbjedi ra~unovodstvene izvje{taje sa relevantnim informacionim 

sadràjima za razli~ite eksterne i interne korisnike. 

Kvalitet finansijskih izve{taja prvenstveno je uslovljen kvalitetom stvaranja i transfera 

ra~unovodstvenih znanja i profesionalnom edukacijom ra~unovo|a. Analiza ove 

uslovljenosti pokazuje neophodnost oslanjanja na ukupnu me|unarodnu profesionalnu 

ra~unovodstvenu regulativu, naro~ito u oblasti kvaliteta ra~unovodstvenog obrazovanja 

i usavr{avanja i kvaliteta finansijskog izve{tavanja, ali i na neophodnost 

odgovorne i usagla{ene aktivnosti svih nacionalnih ~inilaca i institucija u ovom procesu 

kako bi takti~ko i strategijsko pobolj{anje kvaliteta finansijskog izve{tavanja bilo 

u skladu sa korisni~kim zahtjevima i o~ekivanjima. 

Shodno tome, a u cilju daljeg razvoja ra~unovodstvene i revizorke profesije, kao i 

potrebe za daljim sticanjem znanja iz ove oblasti neophodno je redizajniranje postoje}ih 

nastavnih planova u oblasti ra~unovodstva i revizije na univerzitetskim jedinicama 

koje pokrivaju ovaj segmen obrazovanja, kao i kod specijalizovanih profesionalnih 

udruènja i ustanova koje se bave obrazovanjem ra~unovo|a i revizora. 

Visoko-kvalitetno finansijsko izvje{tavanje i revizija se oslanjaju na obezbje|enje 

efektivnog profesionalnog obrazovanja i obuke iz ra~unovodstva i revizije. Ukupni 

uslovi kvalifikovanja revizora koji su definisani u Zakonu o ra~unovodstvu i reviziji su 

sli~ni uslovima acquis-a i me|unarodnim obrazovnim standardima IFAC-a. Uslovi za 

kvalifikovanje uklju~uju univerzitetsku diplomu, tri godine radnog iskustva (kao 

ra~unovo|a) i dvije godine iskustva revizora. 

Broj studenata koji biraju da studiraju ra~unovodstvo i reviziju, kao i za nove postdiplomske 

studije se pove}ava, {to ukazuje na sna`nu potra`nju za obrazovanjem iz 

oblasti ra~unovodstva. Studija koju je finansirao USAID 2005. godine nagla{ava 

potrebu za mla|im profesionalnim ra~unovo|ama koji }e dobiti modernije obrazovanje 

iz ra~unovodstva koje se zasniva na trì{noj ekonomiji, kada je u pitanju sadràj 

programa, na~in prezentiranja i sistem ispitivanja. 

2.9. Izvje{tavanje malih i srednjih preduze}a 

Postoje}i zahtjevi za kori{}enje MSR/MSFI od strane pravnih lica bez obzira na njihovu 

veli~inu nije pogodno za mala i srednja preduze}a (MSP) i stvara nepotreban 

pritisak na nedovoljne institucionalne i profesionalne ra~unovodstvene resurse. MSFI 

26



okvir za finansijsko izvje{tavanje razvijen je za op{te finansijske iskaze kotiranih 

kompanija i sadrì izvjesno sloènije ra~unovodstveno tretiranje i detaljne zahtjeve za 

objelodanjivanje. 

Okvir za finansijsko izvje{tavanje koji se primjenjuje u Crnoj Gori omogu}ava, u principu, 

izvjesno ograni~enje obaveze pripreme i objelodanjivanja za mala i srednja preduze}a 

zahtijevanjem gotovinske realizacije (cash-based accounting) za kompanije 

koje imaju prihode u iznosu manjem od 500.000 eura i kori{}enje MSFI zasnovanih 

standardnih formi izvje{tavanja. Sva mala i srednja preduze}a koriste standardizovani 

set obrazaca za godi{nje izvje{taje koji nije u potpunosti u skladu sa MSFI. 

Standardni obrasci koji su kori{}eni bili su opisani kao obrasci propisani na osnovu 

~lana 3 Zakona o ra~unovodstvu i reviziji i ~lana 22 IV EU Direktive br. 78/660/EEC. 

Ovi obrazsci uklju~uju standardizovane strukture bilansa uspjeha, bilansa stanja, 

iskaza o gotovinskim tokovima i iskaz o promjenama u vlasni{tvu. Tako|e, pozivaju 

se na napomene uz finansijske iskaze koje opisuju primijenjene ra~unovodstvene 

politike i analiti~ko poja{njenje materijalno va`nih stavki bilansa stanja. 9 

2.10. Finansijsko izvje{tavanje finansijskog sektora 

2.10.1. Finansijsko izvje{tavanje banaka 

Zakonom o bankama se predvi|a da se banke moraju osnivati kao akcionarska 

dru{tva i tako moraju ispunjavati uslove za pripremu, reviziju i publikovanje finansijskih 

izvje{taja po MSFI za akcionarska dru{tva. Osim toga, Zakonom se predvi|aju 

i jo{ neki konkretni zahtjevi, kao {to su vo|enje poslovnih knjiga u skladu sa kontnim 

planom koji propisuje Centralna banka i posebnim propisima, kao i publikovanje 

kra}e verzije revizorskog izvje{taja u nacionalnim dnevnim novinama. 

Zakonom o bankama se predvi|a da banke podnose svoje finansijske izvje{taje po 

MSFI, kao i da podnose prudencijalne izvje{taje Centralnoj banci, u zakonom 

propisanom roku. S obzirom da su banke du`ne da budu akcionarska dru{tva, finansijski 

izvje{taji i revizorski izvje{taj, tako|e, moraju biti javni. Imenovanje revizora 

banaka mora biti odobreno od strane Centralne banke. Zvani~ni revizor banke je 

duàn da prijavi Centralnoj banci svaku nezakonsku aktivnost ili neregularnost {to je 

u skladu sa BCCI Direktivom. 

U ROSC izvje{taju se navodi da je kvalitet finansijskih iskaza banaka generalno 

dobrog kvaliteta, {to se u velikoj mjeri moè pripisati intenzivnoj neposrednoj (on-site) 

9 Izvje{taj o po{tovanju standarda i propisa (ROSC) 

27



i posrednoj (off-site) kontroli koju sprovodi Centralna banka Crne Gore i eventualnom 

uticaju inostranih banaka koje posjeduju lokalne banke. Kvalitet finansijskih izvje{taja 

nekoliko crnogorskih banaka uporediv je sa finansijskim izvje{tajima banaka ekvivalentne 

veli~ine u Evropskoj uniji, kao i da nijedna od pregledanih banaka nije imala 

bezrezervno mi{ljenje revizije. Pored toga, napomene uz finansijske iskaze su predstavljene 

sa objelodanjivanjem kako to zahtijevaju MSFI, uklju~uju}i informativno 

izvje{tavanje o riziku, {to je stoga bilo komparativno za tu grupu u Evropskoj uniji. 

Tako|e, od banaka se traì da izra~unaju rezerve za potencijalne kreditne gubitke 

u skladu sa matricom koju propisuje Centralna banka, {to moè dovesti do potcjenjivanja 

ili precjenjivanja kreditnog portfolija, ako se uporedi sa Me|unarodnim standardima 

finansijskog izvje{tavanja. Propis zahtijeva da banke izra~unaju pogor{anje 

neobezbije|enog dijela kredita i potraìvanja. Izra~unavanje se zasniva na matrici 

za rezervisanja koja uklju~uje opseg fiksnih minimalnih stopa za rezervacije za 

svaku kategoriju koja je zavisna od perioda ka{njenja i predstavljena je kao obaveza 

u bilansu stanja. Ova metodologija moè biti adekvatna u prudencijalne svrhe, 

me|utim, ona nije u skladu sa MRS 39, koji zahtijeva da se rezerve za kreditne 

gubitke izra~unavaju kao razlika izme|u knjigovodstvenog iznosa aktive i sada{nje 

vrijednosti procijenjenih tokova gotovine (isklju~uju}i budu}e kreditne gubitke koji 

se nijesu desili) diskontovane po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopu finasijske aktive. 

Banke koriste ove propise ne samo u svrhe prudencijalnog izvje{tavanja, ve} 

i kod pripreme finansijskih iskaza po Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. 

2.10.2. Finansijsko izvje{tavanje kotiranih kompanija 

Za dono{enje kvalitetne investicione odluke, najzna~ajniji osnov su, svakako, 

kvalitetni i pravovremeni finansijski izvje{taji uskla|eni sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim 

standardima (MRS), odnosno sa Me|unarodnim standardima finansijskog 

izvje{tavanja (MSFI). 

Pravovremena informacija o poslovanju kompanija, osnova je za dono{enje kvalitetnih 

odluka o kupovini akcija, jer doprinosi smanjenu rizika i nesigurnosti prilikom investiranja. 

Neobjavljivanje izvje{taja o poslovanju kompanija uti~e na cijenu akcija i dovodi do 

“insajderskog trgovanja”. U cilju unapre|enja ove oblasti, izme|u ostalog, Komisija za 

hartije od vrijednosti }e posebnu pa`nju posvetiti regulatornom okviru, koji se odnosi na 

sa~injavanje i objavljivanje periodi~nih finansijskih i drugih izvje{taja. 

Naime, Izmjenama Zakona o hartijama od vrijednosti propisano je da su registrovani 

emitenti obavezni da Komisiji dostavljaju kopiju godi{njeg ra~una, nakon njegovog 

28



usvajanja na skup{tini akcionara, i kopiju izvje{taja revizora u skladu sa zakonom. 

Usvojene su izmjene Pravila o kontroli poslovanja („Slu`beni list RCG, br. 28/07“) 

kojim je propisano obavezno periodi~no podno{enje izvje{taja od strane ovla{}enih 

u~esnika i to u rokovima: januar – mart, januar – jun, januar – septembar, januar – 

decembar teku}e godine, a podnose se Komisiji najkasnije u roku od 30 dana od 

dana isteka perioda na koji se izvje{taj odnosi. U toku je izrada Pravila kojim }e se 

propisati kvartalno i polugodi{nje izvje{tavanje u skladu sa acquiem, me|unarodnim 

standardima finansijskog izvje{tavanja i me|unarodnim standardima revizije. U toku 

je izrada Javne informacijske knjiìce koja }e obuhvatati podatke iz finansijskih 

izvje{taja u skladu sa acquiem. Javna informacijska knjiìca }e biti dostupna na web 

stranici Komisije za hartije od vrijednosti. 

Investicioni i penzioni fondovi su obavezni na podno{enje mjese~nih, tromjese~nih, 

polugodi{njih i godi{njih izvje{taja. U planu je izrada obrazaca za periodi~no i 

godi{nje izvje{tavanje investicionih i penzionih fondova, koji }e biti dostupni na web 

stranici Komisije za hartije od vrijednosti. U okviru tih obrazaca dru{tva za upravljanje 

investicionim fondom i dru{tva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom }e 

dostavljati podatke iz finansijskih izvje{taja poslovanja dru{tava i fondova (investicionih 

i penzionih). 

2.10.3. Finansijsko izvje{tavanje osiguravaju}ih dru{tava 

Zakonom o osiguranju (»Slu`beni list RCG«, broj 78/06) propisan je cjelovit i aktivan 

nadzor nad subjektima osiguranja: dru{tvima za osiguranje, dru{tvima za posredovanje 

u osiguranju, dru{tvima za zastupanje u osiguranju, odnosno zastupnika kao 

fizi~kih lica, agencija za pruànje drugih usluga u osiguranju. U skladu sa prethodno 

navedenim, Zakon o osiguranju propisao je obavezu godi{njeg izvje{tavanja, tromjese~nog 

izvje{tavanja, kao i obavezu izvje{tavanja po zahtjevu regulatornog organa. 

U dijelu godi{njeg izvje{tavanja regulatornog organa, dru{tvo za osiguranje ima 

obavezu sastavljanja godi{njeg finansijskog izvje{taja i godi{njeg izvje{taja o poslovanju, 

sa mi{ljenjem ovla{}enog aktuara i izvje{tajem spoljnog revizora. Prethodno 

navedeni izvje{taji razmatraju se i usvajaju na Skup{tini dru{tva nakon ~ega se 

dostavljaju regulatornom organu. U toku je izrada Pravilnika o sadrìni izvje{taja, 

obavje{tenja i drugih podataka koje dru{tvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor 

osiguranja i o na~inu i rokovima njihovog dostavljanja, kao i Pravilnika o 

statisti~kim izvje{tajima dru{tva za osiguranje. 

Tako|e, planirana je izrada Pravilnika o kontnom okviru, kao i Pravilnika o procjeni 

bilansnih pozicija. U tom dijelu neophodno je ostvariti saradnju sa Institutom sertifikovanih 

ra~unovo|a Crne Gore, kao i sa resornim ministarstvom, a sve u cilju kvalitet- 

29



nije izrade akata u djelu primjene me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda. 

Istovremeno, u cilju efikasnije kontrole, Agencija za nadzor osiguranja }e inicirati 

izradu akta kojim bi se propisala sadrìna mi{ljenja revizora na finansijske izvje{taje. 

30



3. Definisanje ciljeva i razvoj strategija 

3.1. Definisanje ciljeva 

Ciljevi koje strategija namjerava posti}i postavljaju se kao sistem koji je izveden iz 

osnovnog cilja: 

Podizanje kvaliteta primjene me|unarodnih standarda ra~unovodstva i revizije do 

nivoa koji }e pove}ati korisnost ra~unovodstveno–revizorske struke i obezbjediti 

uskla|enost sa acquis communautaire. 

Sistem ciljeva razvijen je kao razrada prethodno iskazanog osnovnog cilja i kao iskaz 

me|usobne uslovljenosti razli~itih ciljeva. Tako postavljeni sistem ciljeva ima namjeru 

izraziti kompleksnost ostvarivanja postavljenog osnovnog cilja, te u isto vrijeme precizirati 

uop{teno definisani osnovni cilj. Sistem ciljeva na kojima se bazira Strategija 

i akcioni plan je slede}i: 

1. Usvojiti zdrav zakonodavni okvir za me|unarodno priznato finansijsko 

izvje{tavanje koji }e uvaìti potrebe i specifi~nosti Crne Gore i visok 

stepen uskla|enosti sa EU acquis communautaire i me|unarodno 

prihva}enom dobrom praksom. 

2. Usvojiti zdrav zakonodavni okvir za reviziju finansijskih izvje{taja koji }e 

uvaìti potrebe i specifi~nosti Crne Gore i visok stepen uskla|enosti sa EU 

acquis communautaire i me|unarodno prihva}enom dobrom praksom. 

3. Razviti kapacitet institucija (stejkholdera da implementiraju i razvijaju okvir 

za primjenu me|unarodnih standarda ra~unovodstva i revizije. 

4. Razviti samoregulatorne i upravne mehanizme nadzora nad kvalitetom 

obavljanja ra~unovodstvenih i revizorskih poslova. 

5. Razvijati ra~unovodstveno-revizorsku profesiju do nivoa zadovoljavaju}eg 

kvaliteta i visoke primjene eti~kih standarda i kodeksa pona{anja. 

6. Uspostaviti mehanizme djelovanja trì{ne discipline na kvalitet finansijskog 

izvje{tavanja. 

7. Razviti poznate i uvesti nove oblike me|unarodne saradnje u ostvarivanju 

tehni~ke pomo}i i uklju~enja u rad relevantnih tijela koja se bave 

ra~unovodstveno – revizorskim standardima. 

Vremenski okvir za realizaciju postavljenih ciljeva je kraj 2011. Polaze}i od sistema 

ciljeva, razvijene su strategije koje bi na najefektivniji na~in trebale obezbjediti njihovu 

realizaciju. Svaka od konkretnih akcija povezana je sa jednim ili vi{e nazna~enih ciljeva. 

31



3.2. Razvoj strategija 

Strategije su postavljene kao pravci razrje{enja situacija i slabosti prethodno determinisanih 

analizom. One su postavljene kao klju~ni pravci djelovanja, odnosno 

stubovi na kojima se cijeli Akcioni plan oslanja. Odabrane su tri klju~ne strategije na 

kojima se bazira postavljenje i realizacija Akcionog Plana: 

1. Dogradnja odgovaraju}eg normativno-institucionalnog okvira; 

2. Razvoj mehanizama nadzora; 

3. Djelovanje trì{ne discipline. 

3.2.1. Dogradnja odgovaraju}eg normativno - institucionalnog 

okvira 

Normativni okvir 

Dogradnja normativnog okvira se, prije svega, odnosi na statutarno zaokruìvanje 

primjene Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja, Me|unarodnih standarda 

revizije i odgovaraju}ih eti~kih standarda, kao i pravila djelovanja ra~unovodstvene 

i revizorske profesije. 

Cilj finansijskog izve{tavanja je da pruì informacije o finansijskom poloàju (bilans 

stanja), uspje{nosti (bilans uspjeha) i promjenama finansijskog poloàja (izvje{taj o 

nov~anom toku preduze}a). Ove informacije su korisne {irokom krugu korisnika u 

procesu dono{enja odluka. Njima se prezentuje ekonomska su{tina transakcija i 

doga|aja na na~in kako su se oni stvarno odigrali, ali i posljedice tako nastalih 

doga|aja koji su u ra~unovodstvenom pogledu obuhva}eni. Finansijski izvje{taji trebaju 

istinito i objektivno prikazati promjene stanja koja su refleksija ostvarenih 

transakcija i drugih doga|aja. Istinito, objektivno i fer iskazano stanje osnova je za 

vrednovanje jednog privrednog sistema i od presudne je va`nosti i interesa za sve 

one koji zavise od ostvarenih ekonomskih ishoda preduze}a o kojem se izvje{tava. 

Svojom koncepcijom, MSFI prvenstveno je usmjeren da javnosti objelodani svoj okvir 

za sastavljanje i prezentovanje finansijskih izve{taja. Kao takav, namijenjen je 

cjelokupnoj javnosti koja je zainteresovana za pouzdane trì{ne informacije i treba da 

obezbjedi balans izme|u dvije fundamentalne kategorije koje ~ine temelj izvje{tavanja, 

a to su njeni korisnici sa jedne strane, i sa druge, sadràj informacija koje su predmet 

prezentovanja. 

U na{em privrednom sistemu Me|unarodni standardi finansijskog izvje{tavanja su 

ve} djelimi~no u primjeni, pa normativno – institucionalni okvir treba dograditi kako bi 

kvalitet njihove primjene bio podignut do nivoa predvi|enog usvojenim ciljevima. 

32



Finansijski izvje{taji predstavljaju skup finansijskih iskaza i ostalih prate}ih izvje{taja 

koji mogu podrazumijevati i izvje{taje menad`menta, komentare uprave, mi{ljenja i 

izvje{taje revizora i druge isprave. Finansijski iskazi koje pripremaju sve institucije u 

javnom sektoru sastoje se od: 

- Bilansa stanja (izvje{taj o finansijskom poziciji); 

- Bilansa uspjeha (Bilans finansijskog uspjeha); 

- Izvje{taj o nov~anim tokovima; 

- Izvje{taj o promjenama na kapitalu; 

- Napomene uz finansijske izvje{taje, koje uklju~uju ra~unovodstvene politike i 

druga obrazloènja 10 

Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvje{taja polazi od zna~ajnih pretpostavki: obra~unske 

osnove (metod ra~unovodstva na osnovu teku}ih tro{kova koji podrazumjeva da 

se transakcije priznaju i evidentiraju ra~unovodstveno onda kada su nastale, a ne kada 

je do{lo do nov~anog toka) i koncepta trajne brige za poslovanje (kontinuiranosti poslovanja). 

Koncept kvaliteta finansijskih izve{taja, tako|e, polazi od multidimenzionalnosti njihovih 

karakteristika koje informacije koje pruàju ~ine korisnim. Najzna~ajnije dimenzije 

kvaliteta finansijskih izvje{taja, svakako, proizilaze iz materijalnosti, kao praga kvaliteta 

~ije prekora~enje izostavljanjem, neobjektivnim prezentiraju ili neodgovaraju}im vrednovanjem 

informacija, finansijske izvje{taje ~ini manje upotrebljivim za potrebe korisnika. 11 

a) S aspekta sadràja, kvalitet finansijskih izvje{taja moè se odrediti prema njihovoj: 

• relevantnosti i 

• pouzdanosti. 

Relevantnost kao dimenzija kvaliteta ogleda se u uticaju, neizostavnosti finansijskih 

izvje{taja za poslovno-finansijsko odlu~ivanje zbog njihovih atributa, predvidljivosti i 

potvrdivosti. Finansijske izvje{taje koji se ne koriste u konkretnom poslovno-finansijskom 

odlu~ivanju karakteri{e irelevantnost. 

Pouzdanost je veoma bitna op{ta karakteristika kvaliteta. Dimenzija pouzdanosti 

zahtjeva da finansijski izvje{taji sa odgovaraju}im informacionim sadràjima budu 

oslobo|eni gre{aka i pristrasnosti. To prakti~no dalje zna~i da finansijski izvje{taji 

treba da budu sastavljeni postupno, oprezno i neutralno. 

10 Napomene uz finansijske izvje{taje preduze}a: 

(a) prikazuju informacije osnovama za pripremu finansijskih izvje{taja i specifi~ne ra~unovodstvene 

politike koje su odabrane i primjenjene na zna~ajne poslovne promjene i doga|aje; 

(b) objelodanjuju informacije koje zahtevaju Me|unarodni ra~unovodstveni standardi, koje nisu 

prikazane na nekom drugom mjestu u finansijskim izvje{tajima; 

(c) obezbje|uju dodatne informacije koje nisu prikazane u samim finansijskim izvje{tajima, ali su 

potrebne radi poš{tenog prikazivanja. 

Napomene uz finansijske izvješ{taje prikazuju se na sistematski na~in. Svaka stavka prikazana u 

samom bilansu stanja, bilansu uspjeha i izveš{taju o tokovima gotovine unakrsno se povezuje sa odgovaraju}im 

informacijama u napomenama. 

11 dr Slobodan D. Malini}, rad na temu "Karakteristike i kontrola kvaliteta finansijskog izveš{tavanja." 

33



b) S aspekta prezentacije i objelodanjivanja, kvalitet finansijskih izvje{taja se moè 

utvr|ivati i pratiti prema njihovoj: 

• uporedivosti i 

• razumljivosti. 

Uporedivost kao obele`je kvaliteta odre|uje se konzistentno{}u pri objelodanjivanju 

finansijskih izvje{taja, bez obzira na razli~itost korisnika. 

Razumljivost podrazumjeva dve dimenzije kvaliteta finansijskih izvje{taja – adekvatna 

agregiranja i klasifikacije primjerene korisni~kim komunikacionim sposobnostima, 

sposobnostima korisnika da ih razumije i koristi u poslovno finansijskom odlu~ivanju. 

c) S aspekta prepreka, odnosno ograni~enja u odre|ivanju kvaliteta finansijskih 

izvje{taja, mogu}e je govoriti o: 

• blagovremenosti i 

• racionalnosti. 

Blagovremenost kao obilje`je kvaliteta ogleda se u aktuelnom, pravovremenom sastavljanju 

i prezentaciji finansijskih izvje{taja namijenjenih prvenstveno menad`mentu 

preduze}a. 

Racionalnost se odnosi na zahtjev da kvalitet finansijskih izvje{taja moè biti odre|en 

odnosom njihovih koristi i tro{kova. 

U poku{aju su{tinskog odre|enja koncepta kvaliteta finansijskih izvje{taja mora se 

po}i od koncepta kvaliteta uop{te, ali i od sintetizovanih kvalitativnih karakteristika 

finansijskih izvje{taja datih u Okviru za njihovu pripremu i prezentaciju od strane 

Odbora IASC. One omogu}avaju korisnicima da prepoznaju karakteristike kvaliteta i 

ograni~enja finansijskih izvje{taja, ali i da uti~u na njih. 

Tako|e, eventualno budu}e pro{irenje obima MSFI zahtjeva da finansijsko 

izvje{tavanje bude pra}eno simultanom izgradnjom institucionalnog i profesionalnog 

kapaciteta kako bi se osiguralo i odràlo pouzdano visokokvalitetno finansijsko 

izvje{tavanje. 

Me|utim, finansijski izvje{taji ne pruàju sve informacije koje bi korisnicima mogle biti 

nu`ne pri dono{enju nekih ekonomskih odluka, budu}i da daju sliku o finansijskim 

u~incima pro{lih doga|aja i ne pruàju nefinansijske informacije. 

Savremeno shvatanje su{tinskog odre|enja kvaliteta podrazumijeva vi{edimenzionalnost, 

odnosno posmatranje kvaliteta, kako sa stanovi{ta razli~itosti karakteristika, 

tako i sa stanovi{ta razli~itosti zahtjeva korisnika. U tom smislu, i me|unarodni IASB 

34



standard 8402 defini{e kvalitet proizvoda uop{te “kao skup karakteristika nekog 

entiteta koje se odnose na njegovu mogu}nost da zadovolji iskazane potrebe i 

potrebe koje se podrazumijevaju”. Me|utim, u~inci (proizvodi ili usluge) mogu imati 

zna~ajan broj relevantnih karakteristika kvaliteta koje nije jednostavno definisati i 

kvantifikovati. 

Ako za kvalitet finansijskih izvje{taja odgovara menad`ment nekog entiteta, za njihovu 

vjerodostojnost odgovara revizija. Kroz revizorski postupak se vjerodostojnost i 

time korisnost finansijskog izvje{taja pobolj{ava, odnosno njima se obezbje|uje 

kredibilitet. Cilj revizije je dat u samim me|unarodno prihva}enim standardima revizije 

(ISA 200): “Cilj revizije finansijskih izvje{taja je da omogu}i revizoru da izrazi 

mi{ljenje da li su finansijski izvje{taji pripremljeni, u svim bitnim aspektima, u skladu 

sa utvr|enim pravilima i propisima”. 

Reakcija investitora prema nekom ekonomskom prostoru }e biti jo{ pozitivnija, ako 

pored finansijskih izvje{taja sastavljenih po me|unarodno priznatim standardima, 

imaju uvjerenje da }e oni biti verifikovani kroz postupak revizije utemeljen na visokim 

standardima struke i etike. 

Tako|e, va`no je razumjeti da se implementacija visokog nivoa kvaliteta Me|unarodnih 

standarda finansijskog izvje{tavanja i Me|unarodnih standarda ra~unovodstva 

ne moè obezbjediti bez visokog stepena implementacije Me|unarodnih standarda 

revizije. 

Sa sve ve}im tehnolo{kim napretkom, razvojem trì{ta, kompleksno{}u poslovanja i 

globalizacijom ekonomskih tokova revizor mora posjedovati i stalno dogra|ivati visoka 

stru~na znanja koja treba da mu omogu}e da pribavi, obradi i protuma~i sve 

dokaze neophodne da stekne razumno uvjerenje 12 da su finansijski izvje{taji realno 

i fer prezentovani. Pored finansijske revizije, u dana{nje vrijeme, sve ve}i zna~aj 

dobijaju revizije poslovanja (“operational auditing”) i revizije uskla|enosti sa propisima 

(“compliance auditing”). 

Revizija finansijskih izvje{taja podrazumijeva sistemati~an pristup, {to zna~i pripremu 

dokumentovanu planom, sitemati~nost postupka revizije i pra}enja preporuka. Reviziju 

treba obaviti objektivno kroz pribavljanje i procjenu dokaza kako bi se utvrdio nivo 

uskla|enosti izjava menad`menta i ustanovljenih kriterijuma. Finalni cilj je prenos rezultata 

zainteresovanim korisnicima. Revizija u svom radu treba da se rukovodi visokim 

eti~kim prinicipima kao {to su: nezavisnost, integritet, objektivnost, stru~nost, obazrivost, 

povjerljivost, profesionalno pona{anje i zadovoljenje tehni~kih standarda. 

12 Koncept vezan za sakupljanje revizorskih dokaza potrebnih da bi revizor mogao zaklju~iti da ne 

postoje zna~ajne pogre{ke i pogre{ni navodi u finansijskim izvje{tajima u cjelini. To je uvjerenje da bi 

bilo koje zna~ajne gre{ke trebale biti detektovane kroz revizorki postupak. 

35



Ova i mnoga druga pitanja standardizacije ra~unovodstveno – revizorskih poslova 

obuhva}ena me|unarodnim standardima zahtjevaju druga~iju sistematizaciju, prioritizaciju 

i mehanizme nadzora u odnosu na postoje}u regulativu. 

Institucionalni okvir 

Razvoj institucionalnog okvira zahtijeva ja~anje kapaciteta u svim institucijama koje 

zna~ajno doprinose ostvarivanju sistema postavljenih ciljeva. To se, prije svega, 

odnosi na: 

• Ministarstvo finansija; 

• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crna Gore; 

• Centralnu banku Crne Gore 

• Komisiju za hartije od vrijednosti; 

• Agenciju za nadzor osiguranja; 

• Poresku upravu; 

• Centralni registar Privrednog suda; 

• MONSTAT. 

Pouzdanost i uporedivost finansijskog izvje{tavanja su preduslovi za efikasnost 

finasijskog trì{ta i mogu}nosti minimiziranja rizika na njemu. Finansijske institucije 

(banke, osiguravaju}e kompanije, u~esnici trì{ta kapitala, {eme za{tite investitora i 

sl.) upravljanje rizicima poslovanja sa klijentima i ukupnim rizicima u svom poslovanju 

baziraju na raspoloìvim finansijskim informacijama. Zato je od velikog zna~aja da 

regulatori i supervizori finansijskog trì{ta uti~u na kvalitete finansijskog izvje{tavanja 

institucija koje reguli{u i prema kojima supervizorski djeluju i da uti~u da ove institucije 

zahtijevaju u procesu upravljanja rizicima (prilikom odobravanja kredita, emisija 

akcija i drugih finansijskih instrumenata, poslovanja u osiguranju i sl.) provjerljivost, 

kvalitet i blagovremenost dostavljanja finansijskih izvje{taja svojih klijenata ili makar 

onih prema kojima su visoko izloène. 

Komisija za hartije od vrijednosti i Agencija za nadzor osiguranja nastoje da uspostave 

kontrolu finansijskog izvje{tavanja osiguravaju}ih dru{tava, investicionih i penzionih 

fondova. U tom smislu, investicioni i penzioni fondovi su obavezni na podno{enje 

mjese~nih, tromjese~nih, polugodi{njih i godi{njih izvje{taja. U planu je izrada obrazaca 

za periodi~no i godi{nje izvje{tavanje investicionih i penzionih fondova, koji }e biti 

dostupni na web stranici Komisije za hartije od vrijednosti. U okviru tih obrazaca dru{tva 

za upravljanje investicionim fondom i dru{tva za upravljanje dobrovoljnim penzionim 

fondom }e dostavljati podatke iz finansijskih izvje{taja poslovanja dru{tava i fondova 

(investicionih i penzionih). Tako da periodi~no finansijsko izvje{tavanje pove}ava 

sposobnost investitora, povjerilaca i drugih da razumiju sposobnost entiteta da generi{u 

zaradu i tokove gotovine, kao i njihove finansijske okolnosti i likvidnost. 

36



Tako|e, dru{tva za osiguranje, dru{tva za posredovanje u osiguranju, dru{tva za zastupanje 

u osiguranju, odnosno zastupnika kao fizi~kih lica, agencija za pruànje 

drugih usluga u osiguranju, imaju obavezu godi{njeg izvje{tavanja, tromjese~nog 

izvje{tavanja, kao i obavezu izvje{tavanja po zahtjevu regulatornog organa. U dijelu 

godi{njeg izvje{tavanja regulatornog organa, dru{tvo za osiguranje ima obavezu 

sastavljanja godi{njeg finansijskog izvje{taja i godi{njeg izvje{taja o poslovanju, sa 

mi{ljenjem ovla{}enog aktuara i izvje{tajem spoljneg revizora. Agencija za nadzor 

osiguranja je planirala izradu Pravilnika o kontnom okviru, kao i Pravilnika o procjeni 

bilansnih pozicija. 

Razvoj jakog, efektivnog i sofisticiranog trì{ta kapitala je kamen temeljac uspje{ne 

ekonomije bilo kog regiona u svijetu. Jaka, efektivna i sofisticirana trì{ta kapitala 

zahtijevaju odgovaraju}e propise (uklju~uju}i zahtjeve finansijskog izvje{tavanja) i 

institucionalizovane mehanizme koji se odnose na sprovo|enje zakona. Za Komisiju 

za hartije od vrijednosti, strategija bi podràla i razvila zakonodavni i regulatorni okvir 

za subjekte regulacije. Dodatno, strategija bi podràla implementaciju i sprovo|enje 

statutarnih mo}i za razvoj usagla{avanja i u krajnjoj liniji pobolj{ala finansijsko 

izvje{tavanje za subjekte regulacije u Crnoj Gori. Ovaj razvoj moè biti prenesen na 

{iri finansijski sektor i dalje u dugoro~nijem periodu. 

Razvijanje glavnih specijalizovanih finansijskih sektora u oblastima koje uklju~uju 

osiguranje i penzije, strate{ki je cilj bilo koje zemlje koja teì razvoju jake i rastu}e 

ekonomije. Navedene oblasti zahtijevaju specijalizovano finansijsko izvje{tavanje i 

nadzor. Za Agenciju za nadzor osiguranja, strategija bi podràla postojanje konzistentnog 

zakonodavnog i regulatornog okvira koji podràva modernizovan ambijent 

izvje{tavanja u oblasti osiguranja u skladu sa acquis communautaire. Pored toga, 

strategija bi podràla razvoj mogu}nosti za kontrolom i omogu}ila saglasnost sa 

zakonodavnim finansijskim izvje{tavanjem i propisima koji se odnose na obaveze 

osiguranja u Crnoj Gori. 

Institucionalno i statutorno ja~anje programa pomo}i }e u pripremi visoko kvalitetnog 

finansijskog izvje{tavanja koje }e uspje{no odgovoriti potrebama raznih korisnika kao 

{to su investitori, zajmodavaoci i drugi kreditori. Visoko kvalitetno finansijsko 

izvje{tavanje je preduslov za pove}anjem rezervi na trì{tima kapitala i u bankarskom 

sektoru, pri ~emu su i jedan i drugi sektor fundamentalni za ekonomski rast. 

Kako god, ovi visoko kvalitetni godi{nji i konsolidovani ra~uni jedino su korisni ukoliko 

su brzo i lako javno ostvarljivi. Za Centralni registar Privrednog suda, Strategija 

bi osigurala usagla{enost zakonodavstva i propisa sa relevantnim djelovima acquis 

communautaire koji se odnose na publikacije i popunjavanje finansijskih informacija; 

uklju~uju}i principe prinudnog otkrivanja, minimalne zahtjeve za postojanjem transparentnosti 

i koji su u skladu sa drugim relevantnim unutra{njim zakonima. 

37



3.2.2. Razvoj mehanizama nadzora 

Imlementacija normativno – institucionalnog okvira podrazumjeva da u pomenutom okviru 

i van njega postoje razvijeni mehanizmi koji obezbje|uju nadgledanje kvaliteta i obuhvata 

implementacije. Za realizaciju ove strategije razmi{ljanje je da mehanizmi nadzora budu 

vi{eslojni i u ve}em broju formi, odnosno tehnika. Zato ova strategija pretpostavlja nadzor 

koji }e biti korporativnog, samoregulatornog karaktera i upravnog karaktera. 

Na nivou korporativnog upravljanja strategija predvi|a ~itav niz mehanizama 

pobolj{anja kvaliteta ra~unovodstvenog planiranja, organizovanja i profesionalnog 

djelovanja sa direktnim implikacijama na kvalitet finansijskog izvje{tavanja. Tako se 

strategija usmjerava na srednja i velika preduze}a, odnosno privredne subjekte koji 

posluju u formi akcionarskog dru{tva i dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u, na razvijanje 

oblika interne revizije, uvo|enje ve}eg stepena odgovornosti borda direktora za 

finansijsko izvje{tavanje, uvo|enje revizorskog odbora, obavezivanje na ugradnju principa 

“dvoje o~iju” u postupke i procedure izrade finansijskih izvje{taja i tome sli~no. 

Na nivou samoregulacije strategija treba biti podràna aktivnostima usmjerenim na 

ja~anje motiva i kapaciteta ra~unovodstvene i revizorske struke da, kroz institucionalne 

forme udruìvanja i djelovanja, obezbijede tijela i mehanizme koji bi se bavili 

nadzorom nad radom, kao i kontinuit edukacije ra~unovo|a i revizora. 

3.2.3 Trì{na disciplina 

Razvoj trì{ne discipline je koncept kojem se sve vi{e pridaje zna~aja u postavljanju 

i razvijanju efikasnih regulatornih i supervizorskih principa funkcionisanja pojedinih 

djelova finansijskog i ukupnog privrednog sistema. Stoga je veoma va`no iskoristiti 

ove mehanizme u funkciji ostvarivanja ciljeva postavljenih ovom Strategijom i 

Akcionim planom. U okviru trì{ne discipline ubrajaju se svi mehanizmi koji obezbje|uju 

pristup, uporedivost, aktivno djelovanje u analiti~kom i korektivnom smislu 

informacijama iz finansijskih izvje{taja privrednih subjekata. Sve {to obezbje|uje 

mogu}nost aktivnog odnosa trì{ta prema finansijskom izvje{tavanju odre|enog 

privrednog subjekta moè se tretirati kao uticaj trì{ne discipline. 

Oslanjanje na trì{nu disciplinu, kao na stub ostvarivanja sistema postavljenih ciljeva, 

pruà brojne prednosti, koje se ogledaju u: 

• {irini u~esnika procesa, 

• podizanju efikasnosti djelovanja, 

• razvijanju sistema o~ekivanja koji podsti~e u~esnike na djelovanje u 

odre|enom pravcu, 

• lak{em povezivanju sa globalnim investicionim interesovanjima, 

38



• podizanju sistema odgovornosti i 

• razvijanju trì{ne dicipline i na drugim poljima privrednog djelovanja. 

U primjeni strategije razvoja trì{ne discipline neophodna je interakcija sa druga dva 

stuba Strategije i Akcionog plana. Bez odgovaraju}eg normativno-institucionalnog 

okvira i mehanizama nadzora u primjeni standarda ra~unovodstva i revizije nije 

mogu}e razvijati mehanizme trì{ne discipline. Interaktivno, trì{na disciplina }e ostvariti 

pozitivan povratni uticaj na prethodna dva stuba. 

Klju~ni posticaj ostvarivanju strategije razvoja trì{ne discipline u velikom stepenu 

zavisi od rje{enja u kojem stepenu }e se od pojedinih ili prethodno utvr|enih grupa 

obveznika primjene standarda finansijskog izvje{tavanja i revizije finansijskih 

izvje{taja zahtijevati objelodanjivanje informacija i podataka iz finansijskih izvje{taja i 

izvje{taja revizora. Razli~iti zna~aj privrednih subjekata za ostvarivanje finansijske 

stabilnosti, interesovanje investitora i ukupni privredni razvoj, svakako, da zahtijeva 

razli~it nivo objelodanjenih informacija. Preporuka Strategije i Akcionog plana je 

propisivanje minulnog seta informacija i podataka iz finansijskih izvje{taja koje bi 

privredni subjekti objelodanjivali uz slobodu da objelodanjuju i vi{e od toga. Pritom bi 

minimum informacija koje treba objelodanjivati bio obuhvatniji od zahtjeva po IFRS i 

IAS. Za finansijske institucije i kotirana preduze}a na A listama berzi taj set informacija 

i podataka bi trebao da bude najobuhvatniji, minimalno u skladu sa zahtjevima iz 

Bazela II. 

3.3. Stejkholderi 

Strategija i Akcioni plan prepoznaju kao najzna~ajnije slede}e stejkholdere: 

• Vlada Crne Gora, 

• Centralna banka Crne Gore, 

• Komisija za hartije od vrijednosti, 

• Agencija za nadzor osiguranja, 

• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, 

• Privredni sud, 

• Ministarstvo za ekonomski razvoj. 

Stejkholderi imaju izraèn interes za razvoj kvaliteta ra~unovodstvene i revizorske 

profesije, te primjene najsavremenijih standarda u ovim oblastima. U isto vrijeme, oni 

imaju mogu}nost da zna~ajno uti~u na pobolj{anje kvaliteta primjene standarda u 

sferi ra~unovodstva i revizije. Svaki od navedenih stejkholdera ima specifi~nu poziciju 

i ostvaruje specifi~nu ulogu u realizacijie Strategije i Akcionog plana. 

39



Vlada Crne Gore 

Ostvaruju}i svoja ustavna i zakonska ovla{}enja, Vlada Crne Gore je izuzetno zainteresovana 

i posve}ena podizanju kvaliteta primjene me|unarodno priznatih standarda 

u oblastima ra~unovodstva i revizije. Sve benefite navedene u ovoj Strategiji 

Vlada prihvata kao zna~ajne za ostvarivanje svojih aktivnosti na podizanju ukupnog 

nivoa ekonomske razvijenosti i odràvanju investicionog ciklusa u pozitivnom toku. 

S obzirom da je Ministarstvo finansija klju~ni nosilac realizacije ove Strategije, njen odnos 

je usmjeren prema drugim resornim ministarstvima, a, prije svega, prema Ministarstvu za 

ekonomski razvoj, kao i prema stekeholderima, organima uprave pod kontrolom Vlade, 

kao {to su Poreska uprava i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}a. 

Podràvanje programa edukacije ra~unovo|a i revizora je jedan od aspekata 

posve}enosti Vlade da podrì realizaciju Strategije i Akcionog plana. Tako|e, planirano 

je uspostavljanje tijela za nadgledanje rada revizora, uvo|enje internog revizora, 

kod velikih pravnih lica, u cilju unapre|enja sistema interne kontrole i u okviru njega 

ra~unovodstvenog sistema i sistema izvje{tavanja menad`menta, kao i revizorskog 

odbora, koji bi se bavio pitanjima pra}enja postupka finansijskog izvje{tavanja, 

djelotvornosti interne kontrole dru{tva, interne revizije, gdje postoji, i tijela za upravljanje 

rizicima, kao i mnogim drugim pitanjima. 

Poreska uprava }e kroz svoje aktivnosti i kontrolne mehanizme permanentno stimulisati 

ispravnu primjenu me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja i poja~ano 

nadgledati i izvje{tavati o kvalitetu primjene standarda ra~unovodstva i revizije. 

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}e je kroz svoje aktivnosti stimulisati mala i srednja 

preduze}a da pobolj{avaju kvalitet finansijskog izvje{tavanja. Kroz aktivnosti 

promovisanja stranih investicija planski i koordinirano sa ostalim aktivnostima Vlade, vr{i}e 

se promovisanje unapre|enja kvaliteta primjene standarda ra~unovodstva i revizije. 

Centralna banka Crne Gore 

Reforma bankarskog sektora predstavlja zna~ajan element tranzicionog procesa 

jedne zemlje. Razlog tome je {to razvijen bankarski sistem sa razvijenom supervizijom 

banaka ~ini preduslov za razvoj cijelokupne ekonomije i moè predstavljati 

pokreta~ za mnoge druge oblasti restrukturiranja. Zdrav i stabilan bankarski sektor 

obezbje|uje povjerenje neophodno za ulaganje doma}eg i stranog kapitala. 

Kvalitetan bankarski sektor, pored toga, obezbje|uje po~etni kapital za obavljanje poslovnih 

aktivnosti, posebno za mala i srednja preduze}a, koja su generator ekonomskog 

rasta. 

40



Ostvareni rezultati u reformi bankarskog sistema mogu se ocijeniti izuzetno zadovoljavaju}im, 

jer je kreiran moderan bankarski sistem, koji je pokreta~ privrednog razvoja 

~itave Crne Gore. Bankarski sistem karakteri{e diverzifikacija i kontinuiran rast 

obima aktivnosti. U bankarskom sistemu u Crnoj Gori danas dominira privatna svojina 

(98% kapitala bankarskog sistema) i to dominantno strano vlasni{tvo (76% kapitala 

bankarskog sistema). Evidentan je stalni rast depozita, {tednje i bilansne sume 

banaka. [tednja je krajem 2007. godine u odnosu na kraj 2001. godine pove}ana 

devedest i jedan put, a aktiva banaka je pove}ana za 8,1 put. 

Ostvaruju}i funkciju regulacije i supervizije bankarskog sektora, Centralna banka je 

imala interesa i ulagala velike napore na razvijanju primjene me|unarodnih ra~unovodstvenih 

i revizorskih standarda u privredi kao cjelini. Ne samo da je podsticano 

pobolj{avanje prakse ra~unovodstva i revizije u bankama, nego se kroz ocjenu rizika u 

poslovanju banaka, a posebno kreditnog, od banaka traì da pozitivno uti~u na finansijsko 

izvje{tavanje svojih klijenata, zajmoprimaca, prije svega. Identifikacija, mjerenje, 

kontrola i pra}enje kreditnog rizika kao faze u procesu njegovog upravljanja zahtijevaju 

pravovremenost, ta~nost, odre|eni nivo i uporedivost finansijskih informacija koje 

banke dobijaju od klijenata. Kroz preglede kreditnih fajlova zajmoprimaca, kontrola 

Centralne banke je vr{ila pozitivan uticaj na banke da zahtijevaju od svojih klijenata 

pobolj{anje kvaliteta, dostupnosti i blagovremenosti finansijskih informacija. 

Neophodno je razumjeti da je, i pored primjene me|unarodnih standarda finansijskog 

izvje{tavanja i me|unarodnih revizorskih standarda u bankarskom sektoru, nivo 

o~ekivanih i neo~ekivanih gubitaka i adekvatnost kapitala koja iz toga proizilazi 

utvr|ivana kroz prudencionu regulativu, odnosno primjenom supervizorskih standarda 

za klasifikaciju aktive, utvr|ivanje rezervacija i rezevi, te utvr|ivanje adekvatnosti 

kapitala neophodnog za pokri}e potencijalnih gubitaka po svim rizicima u 

bankarskom poslovanju. Bankarski sektor, kao posebno osjetljiv segment finansijskog 

sistema, ima obaveze uspostavljanja sistema internih kontrola, revizija i odgovaraju}ih 

informacionih sistema. 

Zainteresovanost Centralne banke i mogu}nosti njenog dodatnog anagaòvanja na 

realizaciji ove Strategije i Akcionog plana se moè prezentirati u nekoliko osnovnih crta: 

• za{tita deponenata i povjerilaca zahtijeva kvalitetno upravljanje rizicima u 

bankarskom poslovanju koje se oslanja na op{ti kvalitet primjene me|unarodnih 

standarda ra~unovodstva i revizije; 

• ostvarivanje finansijske discipline otpo~inje njenim mjerenjem za ~iji kvalitet 

je neophodno podi}i op{ti nivo kvaliteta finansijskog izvje{tavanja; 

• pove}anje depozitnog potencijala i nov~ane mase zavisi od sklonosti {tednji 

i investiranju na koje uti~e kvalitet finansijskog izvje{tavanja; 

• trì{na i finansijska disciplina su opredjeljene kvalitetom finansijskog 

izvje{tavanja; 

41



• implementacija me|unarodnih supervizorskih standarda, posebno principa 

efikasne supervizije, te standarda utvr|ivanja adekvatnosti kapitala oslanja 

se na kvalitetno finansijsko izvje{tavanje; 

• supervizija na konsolidovanoj osnovi je neophodna dopuna superviziji na 

pojedina~noj osnovi; 

• kvalitetna eksterna revizija banaka je od esencijalne va`nosti za razvoj 

supervizije banaka. 

U razvijanju makroekonomskog i supervizorskog modeliranja, Centralna banka je 

otpo~ela aktivnosti na prikupljanju i obradi podataka dostavljenih registru Privrednog 

suda od strane privrednih subjekata. Razvijanje ove aktivnosti moè zna~ajno doprinjeti 

detekciji slabosti u finansijskom izvje{tavanju. 

Komisija za hartije od vrijednosti 

Regulatorni i nadzorni organ trì{ta kapitala je Komisija za hartije od vrijednosti Crne 

Gore. Fundamentalni dio infrastrukture trì{ta kapitala u Crnoj Gori je i Centralna 

Depozitarna Agencija, koja obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanih hartija 

od vrijednosti, poslove kliringa i saldiranja sklopljenih transakcija tim hartijama i druge 

poslove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama od vrijednosti. 

Postoje}i pravni sistem trì{ta kapitala ~ine Zakon o privrednim dru{tvima, Zakon o 

hartijama od vrijednosti, Zakon o investicionom fondovima, Zakon o preuzimanju 

akcionarskih dru{tava i Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima. Usvojenim izmjenama 

Zakona o hartijama od vrijednosti ostvarena je harmonizacija sa svjetskim 

standardima u vezi sa poslovanjem hartijama od vrijednosti, a time i unaprije|ena 

efikasnost sprovo|enja Zakona o hartijama od vrijednosti i obezbije|ena me|unarodna 

saradnja sa regulatorima trì{ta kapitala. 

Naime, izgradnja institucija i infrastrukture trì{ta kapitala u Crnoj Gori sprovodi se sa 

ciljem kreiranja takve zakonske regulative i institucionalne sredine koja doprinosi 

efikasnom i brzom sprovo|enju procesa privatizacije, kao i kanalisanju privatnog kapitala 

ka profitabilnim projektima. 

Dosada{nje funkcionisanje institucija trì{ta kapitala pokazalo je da su propisi i institucije 

uspostavljeni u skladu sa potrebama trì{ta, da sistemi i komponente 

funkcioni{u na zadovoljavaju}em nivou i da predstavljaju dobru osnovu za dalji razvoj 

trì{ta hartija od vrijednosti. Reforma u ovoj oblasti je jedno od najve}ih reformskih 

dostignu}a u Crnoj Gori, na to ukazuje niz pokazatelja. 13 

13 Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru, 2007-2010 

42



Ukupan obim berzanskog trgovanja hartijama od vrijednosti u periodu od decembra 

2001. godine do septembra 2007. godine iznosi 1.331 miliona €, porastao je sa 

svega 10,8 miliona € u 2001. godini na 653 miliona € u prvih deset mjeseci 2007. 

godine. Taj su porast pratili zna~ajan i stalan rast: 

a/ Cijena hartija na trì{tu. Nakon masovne vau~erske privatizacije, u martu 

2002. godine, ukupna trì{na kapitalizacija bila je 10,7 miliona €, da bi u 

septembru 2007. godine iznosila 5.5 milijardi €. Ovakav rast je, donekle, 

o~ekivana posljedica formiranja cijena na veoma niskom nivou nakon MVP, 

kada je ve}ina ljudi èljela da proda akcije pri prvoj dobroj prilici za prodaju, 

ali i pove}anog interesa za investiranje u Crnu Goru. 

b/ Broj u~esnika u kupoprodaji. Od 2001. godine do kraja septembra 2007. 

godine izvr{eno je 448.197 transakcija na trì{tu kapitala, pri ~emu se njihov 

broj pove}ao od 909 u 2001. godini na 182.100 u prvih devet meseci 2007. 

godine. Crnogorsko trì{te kapitala odlikuje veoma visoko u~e{}e gra|ana 

na trì{tu kapitala. To pokazuje odnos broja transakcija sa brojem 

stanovni{tva u dobi od 15 – 64 godine, koji iznosi 27,81%, {to je mnogo vi{e 

nego u bilo kojoj drugoj zemlji regiona. 14 

Sve u svemu, pokazatelji kapitalizacija/BDP i promet/BDP jasno pokazuju da je 

trì{te kapitala u Crnoj Gori razvijenije nego u ostalim zemljama regiona i u Sloveniji. 

Tabela 1: Razvoj trì{ta kapitala u Crnoj Gori, zemljama regiona i Sloveniji 

u 2007. godini 

Zemlja Kapitalizacija/GDP Zemlja Promet/GDP 

Crna Gora 241,85 % Crna Gora 28,72 % 

Hrvatska 137,27 % Hrvatska 18,55 % 

Bosna i Hercegovina 126,50 % Makedonija 8,60 % 

Makedonija 104,53 % Bosna i Hercegovina 8,08 % 

Slovenija 89,59 % Slovenija 7,71 % 

Srbija 75,87 % Srbija 5,89 % 

IZVOR: Komisija za hartije od vrijednosti 

14 Odgovaraju}i postotak za BiH je 9,64%, za Hrvatsku 8,88%, za Makedoniju 3,84%, za Srbiju 

2,17%. I u Sloveniji je taj postotak znatno niì, naime 16,26%. 

43



Tokom 2007. godine trì{na kapitalizacija iznosila je preko 5,5 milijardi €, odnosno oko 

240% u odnosu na procijenjeni GDP, dok je odnos prometa na crnogorskim berzama i 

GDP-a do sredine oktobra dostigao 28,72 %. Kao mjera likvidnosti crnogorskog trì{ta 

kapitala, uzima se odnos prometa na berzama i trì{ne kapitalizacije i on iznosi 11,31 %. 

To zna~i da je 11,31 % ukupnog kapitala koje ulazi u trì{nu kapitalizaciju promijenilo 

vlasnika od po~etka godine pa do 19. oktobra 2007. To, svakako, dovodi do zaklju~ka 

da je likvidnost na trì{tu kapitala u Crnoj Gori na zadovoljavaju}em nivou. Me|utim, za 

prvih pet mjeseci 2008. godine trì{na kapitalizacija je iznosila 4.700.711.808,66 €, 

4.371.185.632,30€ (-7,01%), 4.173.185.240,35 € (-4,53%), 3.927.336.173,52€ (- 

5,89%), 3.603.892.804,25 € (-8,24 %), respektivno po mjesecima. 

Tabela 2: Berzanski promet i broj transakcija u periodu od 10.01.2007. godine do 

19.10.2007. godine 

Berza Broj transakcija Promet 

MONTENEGROBERZA 66.618 235.202.429 € 

NEX BERZA 137.980 418.065.675 € 

Ukupno 204.598 653.268.104 € 


Promet ostvaren na crnogorskim berzama u 2007. godini bio je gotovo duplo ve}i u 

odnosu na 2006. godinu i iznosio je 727 miliona eura. U odnosu na 2005. bio je tri i 

po puta ve}i. Od ukupno ostvarenog prometa, na primarni se odnosilo svega 2,1%. 

Prosje~an mjese~ni promet iznosio je 60,6 miliona eura, dok je prosje~no mjese~no 

sklopljeno 18,7 hiljada transakcija. Najve}i promet, od 134,5 miliona eura, ostvaren 

je u aprilu, a najmanji u decembru (20,4 miliona eura). U tim mjesecima ostvaren je 

najve}i i najmanji iznos sklopljenih poslova. U aprilu broj ostvarenih transakcija iznosio 

je 42.300, {to predstavlja najve}i broj ostvarenih transakcija ikad postignut na 

crnogorskim berzama. Najmanji broj poslova realizovan je u decembru (7.300) 15 

Tabela 3: Berzanski promet i broj transakcija u periodu od 01.01.2008. godine do 

31.05.2008. godine 16 

Berza Broj transakcija Promet 

MONTENEGROBERZA 17.564 36.622.420 

NEX BERZA 9.756 49.532.053 

Ukupno 27.320 86.154.473 


15 Godiš{nji izvješ{taj glavnog ekonomiste - 2007.godina 

16 Izvje{taj Komisije za hartiije od vrijednosti 

44



Kretanje berzanskih indeksa 

Berzanski indeksi predstavljaju kretanje cijena na trì{tu kapitala. U periodu 10.01. – 

19.10.2007. godine berzanski indeksi su zna~ajno porasli. Tokom 2007. godine 

indeks MOSTE porastao je za 108,73%, a index NEX 20 porastao je za 114,70%. 

Indeks investicionih fondova, NEX PIF porastao je tokom prethodne godine za 

146,13%. Maksimalne vrijednosti u 2007. godini dva indeksa su dostigla u maju- 

Moste i NEX20, a NEXPIF u avgustu. U odnosu na maksimalne vrijednosti, indeksi 

su na kraju 2007. godine zabiljeìli pad: Moste (33,7%), NEX20 (29,7%) i NEXPIF 

(22,7%) 

Grafik 1: Kretanje berzanskih indeksa tokom 2007. godine 

Grafik 2: Kretanje indeksa fondova u 2007. godini 

45



Tabela 4: Vrijednost berzanskih indeksa za period od 01.01.-30.05.2008. godine 17 

NEX 20 01.01.2008. 30.05.2008 

Vrijednost 33.060,83 21.359,82 

Promjena - 35,39 % 

NEX PIF 01.01.2008 30.05.2008 

Vrijednost 37.415,22 21.730,85 


MOSTE 01.01.2008 30.05.2008 

Vrijednost 1.613,04 1.051,01 


Budu}i trendovi razvoja trì{ta kapitala i regulatornog i nadzornog okvira 18 

Nekoliko pokazatelja ukazuje da }e interesovanje za crnogorsko trì{te kapitala rasti 

i u narednom periodu. Ti pokazatelji su: 

- Ustanovljavanje otvorenih investicionih fondova i razmatranje mogu}nosti 

za transformaciju postoje}ih zatvorenih investicionih fondova u otvorene 

investicione fondove; 

- Razvoj kastodi poslova kako bi na{e trì{te postalo vidljivo stranim 

investitorima; 

- Razvoj penzionih fondova i kanalisanje privatne {tednje na trì{te kapitala. 

Konkretna pitanja regulative za dalji razvoj trì{ta kapitala }e se usmjeriti na regulativu 

kojom }e se urediti izdavanje i promet i drugih hartija od vrijednosti, kao i na regulativu 

kojom se pobolj{ava efikasnost i integritet trì{ta hartija od vrijednosti: 

a/ Zakonsko ure|ivanje preuzimanja akcionarskih dru{tava u smislu: (i) razvoja 

trì{ta, to jest da li regulativni okvir preuzimanja i spajanja kompanija 

onemogu}ava djelatnost preuzimanja i spajanja u obimu koji je neophodan 

za razvoj ekonomije i prilago|avanje strukturalnim promjenama (iznad kojeg 

procenta vlasni{tva je obavezna javna ponuda, je li obavezno preuzimanje 

u postupku privatizacije, mogu}nost davanja konkurentske ponude za 

17 Izvje{taj Komisije za hartiije od vrijednosti 

18 Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru, 2007-2010 

46



preuzimanje); (ii) integritete trì{ta, to jest da li regulativni okvir omogu}ava 

djelatnost preuzimanja i spajanja koje za posljedicu ima “fer rezultat” u smislu 

podjele premije za sticanje kontrole (pitanje obaveznog ili neobaveznog 

nivoa cijene koji mora biti ponu|en za otkup akcija). 

b/ Omogu}avanje izdavanja hartija na osnovu nekretnina, kako bi se umrtvljeni 

kapital stavio u funkciju investicija, odnosno kako izgra|ene nekretnine kapitalizovati. 

Potrebna je izrada nove regulative koja se odnosi na hipoteku, 

kao i na izdavanje i promet dugoro~nih hartija od vrijednosti koje se izdaju 

na osnovu hipoteke. Obezbjediti da hipoteka postane savremeni instrument 

pogodan za cirkulaciju na trì{tu kapitala. 

c/ Smanjenje tro{kova poslovanja na trì{tu hartija od vrijednosti, naro~ito 

tro{kova vezanih za obavljanje same transakcije. Problem tro{kova je 

naro~ito izraèn u slu~aju kada su kupci hartija doma}a fizi~ka lica, koji 

pla}aju gotovinom, odnosno kada su kupci iz inostranstva. 

Agencija za nadzor osiguranja 

Regulatorni i nadzorni organ trì{ta osiguranja je Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore. 

Postoje}i pravni sistem trì{ta osiguranja ~ine Zakon o osiguranju, Zakon o obaveznim 

osiguranjima u saobra}aju i Zakon o ste~aju i likvidaciji dru{tava za osiguranje. 

Osnovni cilj reforme trì{ta osiguranja je kreiranje finansijski pouzdanog i stabilnog 

trì{ta osiguranja koji }e obezbijediti za{titu osiguranika i stvoriti ambijent za visokokvalitetne 

usluge i produkte osiguranja. Novi Zakon o osiguranju, koji je stupio na 

snagu krajem 2006. godine uspostavio je takav zakonski okvir koji }e omogu}iti 

pove}anje kvaliteta poslova osiguranja u skladu sa principima otvorene trì{ne 

ekonomije, me|unarodnim standardima supervizije osiguranja (IAIS), kao i evropskim 

direktivama koje se odnose na ovu oblast. 

Novi Zakon o osiguranju je, u cilju nezavisnosti i vi{eg kvaliteta obavljanja nadzorne 

funkcije, propisao osnivanje Agencije za nadzor osiguranja kao nezavisnog regulatornog 

organa sa svojstvom pravnog lica ~ija je osnovna djelatnost za{tita interesa 

osiguranika i drugih korisnika osiguranja, obezbje|enje stabilnosti i razvoja djelatnosti 

osiguranja zasnovanog na zdravoj konkurenciji i jednakim uslovima poslovanja. U 

julu mjesecu 2007. godine izabran je Savjet Agencije (Odluka o imenovanju predsjednika 

i ~lanova savjeta „Slu`beni list RCG“, broj 42/07). U okviru svojih nadle`nosti 

Savjet Agencije je usvojio dokumenta neophodna za po~etak rada, tj. Statut, 

Finansijski plan i Program rada i dostavio ih Skup{tini Crne Gore na saglasnost i 

usvajanje. Agencija za nadzor osiguranja funkcionalno je po~ela obavljati zakonom 

47



propisanu djelatnost u januaru mjesecu 2008. godine. Sljede}i strate{ki interes Crne 

Gore za ulazak u Evropsku uniju, kao i pristupanje ~lanstvu Svjetskoj trgovinskoj 

organizaciji, Agencija za nadzor osiguranja, u saradnji sa Ministarstvom finansija, je 

ostvarila saradnju sa raznim donatorima i to u dijelu pruànja pomo}i i podr{ke koja 

se odnosi na organizacionu podr{ku, pruànje tehni~ke pomo}i kroz konkurisanje 

projektima za IPA fondove, kao i angaòvanje eksperta iz oblasti osiguranja prilikom 

izrade Nacionalne strategije za integracije. Do sada ostvarena saradnja u prethodno 

navedenom dijelu sa USAID-om, Evropskom agencijom za rekonstrukciju, Capacity 

Development Programme for the Government of Montenegro, kao i planirana budu}a 

saradnja sa raznim drugim donatorima, ima za cilj organizaciono i stru~no osposobljavanje 

Agencije, kao i uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva za zakonodavstvom 

Evropske Unije. 

Tako|e, dono{enjem svih podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o osiguranju, 

utvrdi}e se, na bliì i detaljniji na~in, prava i obaveze aktera na trì{tu osiguranja, {to 

}e doprinijeti stvaranju efikasnog sistema kontrole i nadzora poslova osiguranja od 

strane nadzornog organa. 

U skladu sa zakonskom regulativom, osiguravaju}e kompanije su u obavezi da 

najduè do kraja 2010. godine, naprave statusne promjene u smislu razdvajanja 

vo|enja poslova ìvotnog i neìvotnog osiguranja. Ovakvo rje{enje je posljedica 

uskla|ivanja sa me|unarodnim standardima poslovanja u osiguranju. Tako|e, obavljanje 

poslova posredovanja, zastupanja i pruànja drugih usluga u osiguranju je razdvojeno 

u smislu da jedno privredno dru{tvo moè da obavlja samo jednu vrstu ovih 

poslova. Uvedena je obaveza organizovanja odjeljenja interne revizije u okviru 

dru{tava za osiguranje. Uveden je sistem licenciranja aktuara od strane regulatornog 

tijela. Davanje dozvola za sticanje kvalifikacionog u~e{}a je, tako|e, u djelokrugu 

rada regulatornog organa. 

Postoje}e interesovanje novih investitora i renomiranih kompanija za pruànje usluga 

osiguranja u Crnoj Gori jasan je znak da }e budu}i period obiljeìti dinami~an 

razvoj ovog sektora, {ta vi{e, ovo je znak da je stvoren jasan i predvidljiv zakonodavan 

okvir. Postoje}i trendovi, iskustvo iz regiona i nagovje{taji otvaranja novih kompanija 

sugeri{u da }e se rast ovog sektora i dalje intenzivirati. Rast obima posla i 

usluga i pove}ana konkurencija vodi}e boljim i konkurentnijim proizvodima za 

gra|ane i privredu i eliminisanju jednog dijela biznis barijera, koje su vezane za ovaj 

sektor. 

Budu}i pravci razvoja i reforme trì{ta osiguranja u Crnoj Gori }e i}i u pravcu dalje 

liberalizacije trì{ta, a sve u skladu sa preporukama evropskog zakonodavstva i zahtjevima 

Svjetske trgovinske organizacije. 

48



Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore 

U skladu sa Zakonom o dràvnoj upravi, a u cilju njihovog efikasnijeg i ekonomi~nijeg 

vr{enja, Ministarstvo finansija je Uredbom o povjeravanju poslova organa dràvne 

uprave nadle`nog za poslove ra~unovodstva i revizije prenijelo odre|ena ovla{}enja 

na Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, kao nosiocu ugovora o 

Konzorcijumu, zajedno sa Ekonomskim fakultetom i Savezom ra~unovo|a i revizora 

Srbije, kao potpisnicima istog. Institutu sertifkovnih ra~unovo|a Crne Gore su povjereni 

sljede}i poslovi: 

- usvajanje, prevod i objavljivanje Me|unarodnih ra~unovodstvenih standarda 

(MRS), Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja (MSFI) i 

Me|unarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB, u skladu 

sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji (u dalje tekstu: Zakon); 

- usvajanje, prevod i objavljivanje novih ili dopuna Me|unarodnih ra~unovodstvenih 

standarda (MRS), Me|unarodnih standarda finansijskog izvje{tavanja 

(MSFI) i Me|unarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB, 

u skladu sa Zakonom; 

- pripremanje, davanje instrukcija i obja{njenja pravnim licima registrovanim za 

obavljanje privredne i dru{tvene djelatnosti i djelova stranih dru{tava (u daljem 

tekstu: pravna lica); 

- pripremanje modela obrazaca finansijskih iskaza za pravna lica i njihovo 

objavljivanje u “Slu`benom listu Republike Crne Gore”; 

- utvr|ivanje programa sertifikacije u skladu sa standardom obuke IFAC-a i njihovo 

objavljivanje u “Slu`benom listu Republike Crne Gore”; 

- organizovanja polaganja stru~nih ispita za sticanje zvanja sertifikovanog 

ra~unovo|e i izdavanja sertifikata za sertifikovanog ra~unovo|u; 

- utvr|ivanje ispunjenosti uslova za sticanje zvanja sertifikovanog ra~unovo|e 

iz ~lana 27 Zakona i izdavanje sertifikata za sertifikovanog ra~unovo|u; 

- prati primjenu programa kvaliteta radi procjene rezultata u ra~unovodstvu i 

reviziji u skladu sa obevezama IFAC-a na godi{njem nivou; 

- edukacija ra~unovo|a i revizora u skladu sa vaè}im IFAC-ovim Me|unarodnim 

standardima obuke (IES); 

- vo|enje evidencija dru{tava za reviziju, sertifikovanih ra~unovo|a i utvr|ivanje 

ispunjenosti uslova za poslovanje dru{tava za reviziju iz ~lana 15 Zakona 

o ra~unovodstvu i reviziji; 

- kontrola obavljanja djelatnosti revizije. 

49



4. Definisanje plana 

50 

U procesu koncepcijskog definisanja i finalnog uobli~avanja akcionog plana Nacionalni 

savjet za ra~unovodstvo i reviziju se oslonio na »gap« analizu neuskla|enosti ra~unovodstveno 

– revizorske prakse sa okvirom koji daje acquis communautaire. Prilikom izrade 

„gap“ analize izvori informacija su determinisani ROSC izvje{tajem te ispitana sa 

stanovi{ta profesije, korisnika finansijskih izvje{taja i glavnih stakholder-a. Posebna pa- 

`nja je usmjerena na testiranje stavova i nalaza regulatora i supervizora sa finansijskog 

trì{ta, imaju}i u vidu veliki broj relevantnih informacija o kvalitetu finansijskog izvje{tavanja 

kojima raspolaù kroz superviziju finansijskih institucija. 

Svaka od definisanih akcija je usmjerena ka ostvarivanju jednog ili vi{e prethodno 

postavljenih ciljeva i interaktivno povezana sa ostalim akcijama, ali i postavljena kao 

zasebna cjelina. U zavisnosti od toga kojem od stubova ostvarivanja strategije pojedina~na 

akcija pripada, dodata joj je i odgovaraju}a slovna oznaka (NI – normativnoinstitucionalna, 

N – nadzorna i TD – trì{na disciplina). Dodatak A 19 daje detaljan 

prikaz ocjene rizi~nosti i uzajamne povezanosti aktivnosti koje su ovdje definisane 

kao klju~ne za ostvarivanje strategije. 

Identifikuju}i aktivnosti koje je neophodno sprovesti u realizaciji strategije, za svaku 

je navedena institucija koja je klju~no odgovorna za njenu realizaciju, kao i datum do 

kojeg bi aktivnost trebalo sprovesti da proizvede optimalne efekte odnosno da ne 

kreira dodatne rizike za realizaciju Strategije. 

Razra|uju}i aktivnosti (poglavlje 5), za svaku je procjenjen odgovaraju}i budèt i 

resursi koji obuhvataju: 

- Odgovaraju}u kvalifikovanu spoljnu konsultantsku podr{ku. Ovo je posebno 

va`no, imaju}i u vidu tehni~ku stranu planiranih aktivnosti i potrebu da se 

zadovolji najbolja me|unarodna praksa prilikom njihove realizacije. 

- Odgovaraju}u kvalifikovanu konsultantsku podr{ku koja se moè obezbjediti 

u zemlji, uvaàvaju}i potrebu poznavanja lokalnih prilika i efikasnijeg djelovanja 

u kombinaciji sa relevantnim me|unarodnim iskustvom. 

- Regionalnu tehni~ku saradnju koja }e omogu}iti razmjenu relevantnih iskustava, 

pri ~emu Crna Gora kao posebno zna~ajnog partnera prepoznaje 

Program puta za Evropu Svjetske banke – Program ra~unovodstvene 

reforme i institucionalnog ja~anja 20 kao mehanizam za ostvarenje regionalne 

saradnje 21 .; 

19 Pogledati Dodatak A: Faktori rizika i me|uzavisnost aktivnosti uklju~enih u strategijski i akcioni plan. 

(Appendix A: Risk Factors and Dependencies in relation to actions to be included in strategy and action plan.) 

20 (World Bank Road to Europe - Program of Accounting Reform and Institutional Strengthening - 

REPARIS) 

21 Pogledati www.worldbank.org/reparis za dodatne detalje o Programu.



- Potrebe finasiranja operativne podr{ke relevantnim stejkholderima kao i 

finansiranja operativnih potreba i podr{ke (hardver, softver, druga oprema, 

prevoz i smje{taj i sl.) za projektni tim }e se formirati za realizacija jedne ili 

vi{e planiranih aktivnosti. 

4.1 Akcioni plan i vremenski okvir za razvoj i implementaciju 

Red.br. OPIS AKTIVNOSTI ODGOVORNOST ROK ZA 

REALIZACIJU 

STUB 1: NORMATIVNO – 

INSTITUCIONALNI OKVIR 

1. Upodobljavanje okvira za 

finansijsko izvje{tavanje 

2 Upodobljavanje okvira za 

obavljanje revizije 

3. Podr{ka procesu prevo|enja 

IFRS i ISA 

Ministarstvo finansija i 

Institut sertifikovanih 

ra~unovo|a Crne Gore 







kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

4. Podr{ka razvoju kapaciteta 

Nacionalnog savjeta 

5. Institucionalno ja~anje i 

podr{ka – Institut sertifikovanih 

ra~unovo|a 


podr{ka – Komisija za hartije 

od vrijednosti 


podr{ka – Agencija za nadzor 

osiguranja 


podr{ka – Poreska uprava 


podr{ka – Privredni sud 

Ministarstvo finansija 


Komisija za hartije od 

vrijednosti 

Agencija za nadzor 

osiguranja 

Poreska uprava 

Privredni sud 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

51



STUB 2: 

MEHANIZMI NADZORA 

10. Uspostavljanje inspekcijskog 

kapaciteta 

11. Razvoj i {irenje koncepta 

interne revizije 

12. Uspostavljanje tijela za nadgledanje 

revizora 

13. Stimulacija mehanizama 

kontrole od strane 

finansijskog sektora 

14. Povezivanje finansijskog 

izvje{avanja i poresko bilansiranja 

15. Izvje{tavanje prema resornim 

ministarstvima 

STUB 3: 

TR@I[NA DISCIPLINA 

16. Kampanja podizanja javne 

svijesti 

17. Popunjavanje, prezentacija i 

obrada baze finansijskih 

izvje{taja 

18. Objelodanjivanje informacija 

uz finansijske izvje{taje za 

finansijski sektor 



pravna lica 


Centralna banka Crne 

Gore, Komisija za hartije 

od vrijednosti, 

Agencija za nadzor 

osiguranja 

Ministarstvo finansija, 

Poreska uprava 

Pravna lica 

stejkholderi 

Zainteresovani stejkholderi 

Privredni sud i 

Komisija za hartije od 

vrijednosti 

Prva polovina 

2009. godine 

Po~ev od 

2009. godine, 

kontinuirano 

Po~ev od 

2009. godine, 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

kontinuirano 

Po~ev od 

2009. godine, 

kontinuirano 

19. Uspostavljanje centara za 

obuku ra~unovo|a i revizora 



kontinuirano 

20 Javni registri i liste Ministarstvo finansija kontinuirano 

52



4.2 Kreiranje komunikacionog plana 

Komunikacioni plan se kreira u svrhe razvoja komunikacije za realizaciju ove 

Strategije i nije dizajniran kao trajni me|uinstitucionalni plan razvoja komunikacije. 

Komunikacioni centar: Centar komunikacije je Nacionalni savjet. NSC }e se sastajati 

najmanje jedanput u ~etiri mjeseca da bi razmotrio realizaciju Akcionog plana i donio 

odluke iz domena svojih nadle`nosti. Sve infromacije za komunikaciju sa javno{}u 

odobrava predsjednik Savjeta ili Savjet, ukoliko se ve}ina ~lanova sloì. Slu`ba za 

odnose sa javno{}u u okviru Ministarstva finansija }e pomagati u ostvarivanju komunikacionog 

plana. 

Komunikaciona mreà: Komunikaciona mreà od NSC ka korisnicima informacija i 

obrnuto zasnovana je po principu koncentri~nih krugova. Klju~ne komunikacione 

ta~ke su, Strategijom navedeni, stejkholderi koji se obavezuju da }e primljene informacije 

na najefikasniji na~in sa {to manje modifikacije dostavljati subjektima koji su 

njihovi stejkholderi i zainteresovani za pitanja razvoja ra~unovodstvene i revizorske 

profesije. ^lanovi Savjeta obezbje|uju protok informacija u oba pravca izme|u komunikacionog 

komiteta i subjekata prema kojima je usmjerena saradnja. Promovi{e se 

i direktna komunikacija ra~unovo|a i revizora sa Savjetom. 

Komunikaciono sredstvo: je posebno dizajnirani meni na sajtu Ministarstva finansija. 

Na ovom web sajtu se publikuju sve vrste registara koje razmatra NSC ili koje vodi 

Ministarstvo finansija. Pored ovog, kao komunikaciona sredstva }e se koristititi 

~asopisi koje izdaju udruènja profesionalnih ra~unovo|a, publikacije, analize i druga 

sredstva komunikacije sa kojima raspolaù stejkholderi. Seminari se profili{u kao 

posebno interesantno sredstvo komunikacije sa ra~unovodstveno – revizorskom profesijom. 

Komunikaciona forma: Za potrebe realizacije ovog projekta }e se dizajnirati poseban 

Izvje{taj o progresu koji }e, u standardizovanoj formi, obra|ivati sva pitanja od 

zna~aja za realizaciju ove Strategije i Akcionog plana. 

Frekventnost komunikacije: Aùriranje informacija na web sajtu, razmjena informacija 

sa stejkholderima i obavljivanje izvje{taja o progresu je predvi|eno kao obavezno jednom 

mjese~no. Svaka zna~ajnija promjena stanja u realizaciji Akcionog plana ili promjeni 

u ra~unovodstveno – revizorskoj profesiji. 

Partneri: Klju~ni partneri za razvoj komunikacije sa javno{}u su stejkholderi ~ije PR 

slu`be, tako|e, doprinose prenosu informacija do krajnih korisnika na {to prihvatljiviji 

i efikasniji na~in. Pored stejkholdera kao partneri u razvoju komunikacije sa 

javno{}u se prepoznaju: Udruènje banaka, Privredna komora, zna~ajnija udruènja 

53



preduzetnika, Agencija za promociju stranih investicija, Unija poslodavaca i Direkcija 

za razvoj malih i srednjih preduze}a. 

Komunikacija sa stejkholderima: Komunikacioni plan je usmjeren na, prije svega, 

odnos sa stru~nom javno{}u, uklju~uju}i profilisane stejkholdere. Komunikacija se 

fokusira na zajedni~ke interese i profilisane strategije, a, tako|e, se i razvijaju komunikacione 

forme, sadràji i kanali komunikacije sa stejkholedrim-a. 

STRATEGIJA NASTUPA PREMA STEJKHOLDERIMA 

54



5. Implementacija plana 

5.1. Pilar I: NORMATIVNO – INSTITUCIONALNI OKVIR 

5.1.1. UPODOBLJAVANJE OKVIRA ZA FINANSIJSKO 

IZVJE[TAVANJE (NI) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 1,5,7. 

Opis aktivnosti: 

Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj statutarnog okvira za revizorsku aktivnost 

eksternog i internog karaktera kako bi se obezbijedilo: 

• Kompletnost 

- Priprema i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

ra~unovodstvu i reviziji 

• Konzistentnost 

- U pripremi novog zakonodavstva posebnu pa`nju usmjeriti nekonzistentnostima 

sa me|unarodno priznatim standardima finansijskog 

izvje{tavanja i ra~unovodstva, te obezbjediti njihovo prevazilaènje i 

eliminisanje konfuzije. 

- Uskladiti zahtjeve za finansijskim izvje{tavanjem od strane korporativnog 

sektora sa onima koji su definisani primarnim i sekundarnim 

zakonodavstvom koje proizilazi iz acquis communautaire. 

• Prakti~nost 

- Zakonom definisati {to se smatra velikim, malim i srednjim preduze}ima 

(SME) uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima, praksom i 

posebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora. 

- Zakonom adresirati uo~ene slabosti postoje}eg zakonodavstva i regulisati 

pitanja koja nijesu bila dovoljno regulisana uz konsultaciju skora{njih komparativnih 

iskustava. 

- Preispitati prag primjene upro{}enih standarda finansijskog izvje{tavanja i 

razviti ove standarde za primjenu na nivou malih i srednjih preduze}a (SME). 

- Uspostaviti motivacioni poreski mehanizam za {to efikasniju primjenu 

novog zakonodavnog okvira. 

- Uspostaviti listu entiteta od javnog interesa za koje se zahtijeva posebno 

finansijsko informisanje i izvje{tavanje. 

- Donijeti podzakonsku regulativu kojom bi se adresirala pitanja od posebnog 

zna~aja: jedinstveni kontni okvir, minimalna pravila za usagla{avanje 

stvarnog sa ra~unovodstvenim stanjem, pravila za procjenjivanje imovine i sl. 

55



O~ekivani rezultati 

Dobiti izbalansirani pristup primjene standarda finansijskog izvje{tavanja sa posebnim 

osvrtom na: 

• Uskla|ivanje sa potrebama razli~itih korisnika finansijskih informacija kao 

{to su kreditori, investitori, partneri i poreski autoritet; 

• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korporativni 

sektor; 

• Uspostavljanje jake osnove za odgovaraju}i nivo finansijskog izvje{tavanja i 

infrastrukture koja treba da ga podràva. 

Klju~ni stejkholderi 

• Institut sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore; 


• Ministarstvo za ekonomski razvoj; 

• Poreska uprava. 

Resursi i budèt 

75 dana konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsultantskog 

dana od €1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj 

cijeni po danu od €250 i €10,000 za podr{ku projektnom timu. 

• Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750 

• Lokalna konsultantska podr{ka: €25.000 

• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: €5.000 

• Podr{ka projektnom timu: €10.000 

• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku 

aktivnostima 

Ukupno procijenjeni tro{kovi aktivnosti 1: € 133.750 

56



5.1.2. UPODOBLJAVANJE OKVIRA ZA OBAVLJANJE 

REVIZIJE (NI) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 2,5,7. 


Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj statutatrnog okvira za finansijsko izvje{tavanje 

kako bi se obezbjedilo: 


- Priprema i usvajanje novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji; 

- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o privrednim dru{tvima; 

- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti; 


- U pripremi novog zakonodavstva o reviziji posebnu pa`nju usmjeriti 

nekonzistentnostima ispoljenim sa me|unarodno priznatim standardima 

obavljanja revizije, te obezbjediti njihovu primjenu u praksi. 

- Obezbjediti {irenje instituta interne revizije kroz promjenu zakonske 

regulative kao nezavisne konsultantske aktivnosti u okviru privrednih i 

drugih subjekata koja treba da potpomogne podizanje kvaliteta 

eksterne revizije i finansijskog izvje{tavanja. 

- Uskladiti zahtjeve za obavljanjem revizije sa onima koji su definisani primarnim 

i sekundarnim zakonodavstvom koje proizilazi iz acquis communautaire. 


- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji definisati prag obaveznosti obavljanja 

eksterne revizije uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima, 

praksom i posebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora. 

- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji pro{iriti konkurentnost u obavljanju 

revizije i mehanizme kontrole kvaliteta obavljanja eksterne revizije. 

- Izmjena zakonodavnog okvira treba da obezbjedi unapre|enje 

eksternog programa provjere kvaliteta sa ovla{}enjima da ga sprovode 

semoregulatorna tijela sa posebnim ovla{}enjem i posebno formiranim 

organima (sa u~e{}em predstavnika stru~nih tijela iz inostranstva), u 

prvoj instanci, i kontrolni organi Ministarstva finansija, u drugoj instanci, 

eksterna kontrola kvaliteta treba da provjeri uskla|enost revizorskih 

poslova sa prihva}enim standardima, posebno imaju}i u vidu: 

- ^lan 29 nove osme EU kompanijske direktive, koja uvodi zahtjeve za 

sve statutarne revizije da budu dio sistema provjere kvaliteta; 

- Preporuke Evropske Komisije 22 ; 

22 Evropska Komisija je usvojila Preporuke uspostavljaju}i minimalne standarade za sistem eksterne provjere kvaliteta za statutarne 

revizije. Sistem eksterne provjere kvaliteta je razvijen kao provjerljivost uskla|enosti kvaliteta revizije sa proklamovanim standardima 

i da revizori po{tuju Evropska Komisija je usvojila Preporuke uspostavljaju}i minimalne standarade za sitem eksterne provjere 

kvaliteta za statutarne revizije. Sistem eksterne provjere kvaliteta je razvijen kao provjerljivost uskla|enosti kvaliteta revizije sa 

proklamovanim standardima i da revizori poš{tuju eti~ka pravila ponaš{anja (uklju~uju}i nezavisnost kao jedan od klju~nih). Preporuke 

postavljaju obuhvatan set minimalnih zahtjeva za uspostavljanje sistema provjere kvaliteta u zemljama ~lanicama EU sa ciljem da 

se obezbjedi ujedna~enost kvaliteta revizije i uspostavi sistem njegovag nadgledanja i objavljivanja rezultata ovog pra}enja. 

57



- IFAC Iskazi o obavezama ~lanova No.1, Osiguranje kvaliteta 23 . 

- Uspostaviti motivacioni poreski mehanizam za {to efikasniju primjenu 

novog zakonodavnog okvira. 

- Uspostaviti obaveznost organizovanja i razvoja instituta interne revizije 

za velike privredne subjekte. 

- Oja~ati odgovornost organa upravljanja i rukovo|enja privrednim 

dru{tvima za kvalitet angaòvanja eksterne revizije. 

- Kroz izmjene zakonskog okvira obezbjediti obaveznost visokog kvaliteta 

revizorskih izvje{taja za kompanije kotirane na berzama. 


Primjena standarda revizije sa posebnim osvrtom na: 



• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korporativni 

sektor; 

• Uspostavljanje jake osnove za {irenje obavljanja revizije po standardima 

koji garantuju dodatno uvjerenje u kvalitet finansijskog izvje{tavanja. 




• Ministarstvo za ekonomski razvoj 

• Komisija za hartije od vrijednosti; 

• Centralna banka Crne Gore; 

• Agencija za nadzor osiguranja. 



dana od €1250; 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj 

cijeni po danu od € 250 i € 10.000 za podr{ku projektnom timu. 

Konsultatantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750 

• Lokalna konsultantska podr{ka: € 25.00 

• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: € 5.000 

• Podr{ka projektnom timu: € 10.000 


aktivnostima 


23 Iskaz o obavezama ~lanica 1 je primjenljiv za ~lanove tijela IFAC-a koji se bave programima osiguranjem pregleda kvaliteta 

u obavljanju revizije finansijskih izvje{taja. Iskaz se primjenjuje u svim situacijama kad ~lanice sprovode programe za svoj ra~un, u 

ime profesije, ili u ime vlada, regulatornih ili drugih agencija ili ako se programi sprovode od strane drugih tijela 

58



5.1.3. PODR[KA PROCESU PREVO\ENJA IFRS i ISA (NI) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 3,4,5 i 7. 


Aktivnost treba da obezbijedi podr{ku uspostavljanju kontinuiranog procesa 

prevo|enja standarda kroz: 

- U saradnji sa institucijama iz okruènja obezbijediti kori{}enje prevoda teksta 

novih IFRS usvojenih od me|unarodnog Odbora za ra~unovodstvene 

standarde (International Accounting Standards Board) i interpretacija ovih 

standarda usvojenih Komiteta za tuma~enje me|unarodnih finansijskih 

standarda (Interanational Financial Reporting Interpretation Committee); 

- Obezbje|ivanje softvera za asistenciju u procesu prevo|enja; 

- Osposobljavanje grupe (prevodila~ki komitet) koja bi bila dominantno 

sastavljena od ra~unovo|a i revizora sa uklju~enjem profesionalnih 

prevodilaca; 

- Obezbje|ivanje dostupnosti prevoda na neki od jezika u slu`benoj 

upotrebi; 

- Obezbjediti pokri}e operativnih tro{kova za prevo|enje standarda 24 ; 

- Razviti motivacione mehanizme za kontinuirano pobolj{anje prevoda 

na bazi sugestija korisnika; 

- Razvijanje mehanizama saradnje sa sli~nim tijelima u zemljama u kojima 

se standardi prevode na jezike koji su u slu`benoj upotrebi u Crnoj Gori; 


Ostvariti raspoloìvost resursa za implementaciju okvira koji }e osigurati kontinuirano 

prevo|enje me|unarodnih standarda kao osnove za njihovu kvalitetnu primjenu. 

Funkcionalnost treba biti potvr|ivana obezbje|enjem vrlo aùrnog prevo|enja svih 

promjena i stalnim periodi~nim razvojem kvaliteta ukupnih tekstova prevoda standarda. 


• Institut sertifikovanih ra~uno|a Crne Gore; 

• Ministarstvo finansija. 



dana od €1250; 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj 

cijeni po danu od € 250 i € 10.000 za podr{ku projektnom timu. 



24 [to ne obuhvata tro{kove {tampanja koji trebaju biti pokriveni na komercijalnoj osnovi. 

59



• Operativna podr{ka projektu za glavne stejkholdere: €100.000 



aktivnostima 


60



5.1.4. PODR[KA RAZVOJU KAPACITETA NACIONALNOG 

SAVJETA (NI) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 3, 5 i 7. 


Aktivnost treba biti fokusirana na ja~anje sposobnosti NSC da upravlja projektom 

realizacije ove Strategije sa posebnim fokusom na slede}e elemente: 

- {irenje NSC sa uklju~ivanjem predstavnika ra~unovodstveno revizorske 

profesije i predstavnika institucija koje promovi{u investiciona ulaganja 

i razvoj biznisa; 

- {irenje mreè stru~nih saradnika koje je mogu}e konsultovati i 

angaòvati prilikom odlu~ivanja o pojedinim pitanjima sa visokim stepenom 

stru~nih specifi~nosti, oslonjenosti na komparativana iskustva ili 

direktno povezana sa o~ekivanim djelovanjem me|unarodnih tijela za 

uspostavljanje i tuma~enje standarda; 

- Osposobljavanje grupa unutar NSC da se specijalizovano bave 

pojedinim pitanjima kao {to su: razvoj programa edukacije, nadgledanje 

profesionalnih udruènja i tijela ra~unovo|a i revizora, razvoj 

eksternih odnosa i sl.; 

- Osposobljavanje prate}e, malo dimenzionirane slu`be koja bi djelovanje 

NSC u~inila efikasnim na dnevnoj osnovi i obezbijedila realizaciju 

komunikacionog plana; 

- Nadgledanja kvaliteta primjene zakonske i podzakonske regulative i 

potreba njihovog dotjerivanja; 

- Nagledanje ostvarivanja planiranog djelovanja licenciranih ra~unovodstveno 

– revizorkih profesionalnih udruènja i tijela; 

- Potpisivanje i implementacija memoranduma o saradniji sa klju~nim 

stejkholderima koji su nezavisna regulatorna ili druga tijela; 

- Adresiranje urgentnih pitanja implementacije standarda i realizacije ove 

Strategije i akcionog plana prema svim zainteresovanim stranama; 

- Podr{ka programima obuke i razvoju resursa na osnovama dugoro~ne 

odrìvosti i razvoja ovih funkcija; 

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja Vlade Crne Gore i drugih zainteresovanih 

strana. 


Osposobljenje NSC da predstavlja pokreta~ku i kontrolnu snagu za realizaciju projekata 

razvoja ra~unovodstvene i revizorske profesije, te da osigura ve}i stepen relevantnosti 

finansijskih informacija za zainteresovane strane, a posebno investitore. 

61













cijeni po danu od € 250 i € 10,000 za podr{ku projektnom timu. 





aktivnostima 


62



5.1.5. INSTITUCIONALNO JAÂNJE I PODR[KA – 

INSTITUT SERTIFIKOVANIH RAÛNOVO\A (NI) 



Aktivnost treba biti fokusirana na ja~anje sposobnosti Instituta sertifikovanih 

ra~unovo|a kao profesionalnog udruènja na kojem je tenderskom procedurom prenesen 

dio javnih ovla{}enja u implementaciji me|unarodnih ra~unovodstvenih i revizorskih 

standarda i regulacije ra~unovodstvene i revizorske struke. Sadràj aktivnosti 

je fokusiran na: 

- Priprema Akcionog plana za djelovanje Instituta u periodu na koji se 

odnosi ova Strategija i Akcioni plan u pravcu koji }e adresirati minimum 

uspostavljanja procesa rearanìranja Instituta u organizaciju koja na 

efektivniji na~in moè odgovoriti obavezama, unapre|enju njegovih 

poslovnih aktivnosti u promijenjenom ambijentu i obezbjediti 

unapre|enje marketin{kih i drugih programa okrenutih javnosti; 

- Razvoj organizacione strukture koja bi mogla da odgovori obimu 

preuzetih obaveza posebno se fokusiraju}i na razvoj: 

- Nezavisnosti i eti~nosti profesije; 

- Edukaciju i sertifikaciju; 

- Kontinuiranu kontrolu i disciplinu; 

- Publikovanje i vo|enje registara. 

- Pripremiti standardizovanu, u punoj mjeri ISA uskla|enu metodologiju 

obavljanja revizije koja bi bila dostupna i za reviziju malih preduze}a i 

koja bi bila pripremljena u elektronizovanoj formi sa sistemom logi~kih, 

metodolo{kih i kalkulativnih kontrola. 

- Ja~anje radnih tijela i kadrovskog potencijala Instituta, a posebno 

odnose sa javno{}u koji bi trebali pomo}i u ja~anju zainteresovanosti 

javnosti za aktivnosti Instituta; 

- {irenje mreè stru~nih saradnika, visoke stru~ne reputacije, koje je 

mogu}e konsultovati i angaòvati na razli~itim poljima ostvarivanja 

delegiranog javnog interesa i asistiranja u podru~jima razvoja prakse 

primjene me|unarodnih standarda; 

- Organizovanje procesa kontinuiranog prevo|enja ili distribucije prevoda 

na neki od jezika u slu`benoj upotrebi me|unarodnih standarda finansijskog 

izvje{tavanja i standarda revizije, eti~kih kodeksa te priru~nika i 

tuma~enja za njihovu primjenu; 

- Razviti intezivni plan komunikacije me|u ~lanovima i klju~nim stejkholderima. 

63



- Uspostavljanje centra za profesionalno obu~avanje i usavr{avanje sa 

razvijenim i unaprije|ivanim programima, imaju}i u vidu posebno: 

- ~lan 6, 7 i 8 EU osme direktive o kompanijskom zakonodavstvu; 

- IFAC International Education Standard (IES) No. 1 – Ulazni zahtjevi 

za program profesionalnog usavr{avanja ra~unovo|a; 

- IFAC IES No. 2 – Sadràj programa za profesionalno usavr{avanje 

ra~unovo|a; 

- IFAC IES No. 3 – Profesionalne vje{tine; 

- IFAC IES No. 4 – Vrijednosti profesionalne etike i stava; 

- IFAC IES No. 5 – Zahtjevi prakti~nog iskustva; 

- IFAC IES No. 6– Ocjena profesionalne osposobljenosti i kompetentnosti; 

- IFAC IES No. 7 – kontinuirani profesionalni razvoj: Program u~enja 

cijelog ìvota i kontinuiranog razvoja profesionalne kompetentnosti; 

- IFAC IES No. 8 – zahjevi komepetentnosti za revizorku profesiju i 

- Komparativnog iskustva novopriklju~enih zemalja EU u uspostavljanju 

kontinuiranih programa obuke i usavr{avanja 

- Razviti strate{ki poslovni plan koji }e posebno, na realnoj osnovi, obraditi 

pitanje budètiranja i uskla|enosti nov~anih tokova. 

- Obezbjediti podr{ku i implementirati efektivni i efikasni program i reìm 

eksterne kontrole kvaliteta koja posebno mora zadovoljiti slede}e: 

- Kontrolori moraju posjedovati odgovaraju}e profesionalne kvaliteta i 

iskustvo. Njihova nezavisnost (u smislu bilo kakve povezanosti sa 

revizijom koju kontroli{u) i objektivnost moraju biti garantovane. 

- Odgovaraju}i resursi moraju biti dodijeljeni sistemu kontrole kvaliteta 

kako ne bi zavisio od drugih aktivnosti. 

- Obuhvat pregleda kontrole kvaliteta treba da uklju~i i sisteme interne 

kontrole revizorske firme sa odgovaraju}im nivom testiranja 

uskla|enosti procedura i fajlova kako bi se verifikovala adekvatnost 

funkcionisanja. 

- Pravila izme|u pristupa provjere kvaliteta moraju biti diferencirana u 

zavisnosti da li statutarna revizija obuhvata i klijente iz oblasti javnog 

interesa. 

- Da bi se prosu|ivala uspje{nost ovog reìma, moraju biti uspostavljeni 

posebni ciljevi i sitem indikatora u~inkovitosti bazirano na 

me|unarodnoj praksi u ovoj oblasti. 

- Obezbjediti pomo} i uspostaviti procedure za po{tovanje uskla|enosti i 

disciplinske postupke prema ~lanovima koji nepo{tuju nivo uspostavljenog 

kvaliteta posebno imaju}i u vidu: 

- ~lan 30 osme kompanijske direktive EU; 

- Preporuke Evropske Komisije koje se odnose na ovu oblast; 

- IFAC Izjavu o obavezama ~lanica No. 6. 

64



- Redizajnirati u pravcu modernizacije i {irenja javnog interesa za publicisti~ku 

aktivnost Instituta; 

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja NSC i drugih zainteresovanih 

strana. 


Osposobljena, od profesije i javnosti prepoznata asocijacija ra~unovo|a i revizora 

koja posjeduje kapacitet i resurse da bude lider u stalnom podizanju kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja. Resursi koji se zahtijevaju kao neophodni za unapre|enje 

aktivnosti i arhitekture Instituta }e biti vi{e nego produktivno iskori{}eni ukoliko 

podrè strukturu predloènih aktivnosti i obezbjede visok stepen vjerovatno}e da 

budu uspje{ne u budu}nosti. Uskla|enost sa IFAC-ovim izkazom o obavezama ~lanica 

(SMO) je reperna vrijednost u pruànju podr{ke Institutu da obezbjedi u~inkovitost 

svog djelovanja na visokom nivou i time djelovanja profesionalnih ra~unovo|a i 

revizora koji su njegovi ~lanovi. Kao dodatni reper za ocjenu efikasnosti, treba da 

posluì prijedlog samog Instituta iskazan u Akcionom planu za svoje djelovanje u 

duèm periodu. 


• Institut sertifikovanih ra~unovo|a; 



• Nacionalni savjet za ra~unovodstvo i reviziju; 





• Tro{kovi razvoja Strate{kog plana djelovanja: € 10.000; 

• Strano tim liderstvo (175 dana tokom tri godine sa € 1.250 po danu): 

€ 218.750 

• Tehni~ka pomo} iz inostranstva (170 dana po € 1.250 po danu): € 212.500 

• Finansijska podr{ka za ja~anje kapaciteta osoblja i njihovo profesionalno 

anagaòvanje: € 75.000 




aktivnostima 


65



Pilar II: MEHANIZMI KONTROLE 

5.2.1. DRUGOSTEPENA KONTROLA – INSPEKCIJSKI 

KAPACITET (MK) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 4 i 5. 


Aktivnost treba da obezbijedi osposobljavanje unutra{njih resursa Ministarstva finansija 

da obavlja vrstu nadzora rada ra~unovo|a i revizora koja omogu}ava i nov~ano 

ka`njavanje, kao i izricanje seta mjera preventivnog i korektivnog karaktera. Sadràj 

aktivnosti treba da bude usmjeren na: 


- Priprema i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

ra~unovodstvu i reviziji, kao i novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji, 

do kraja 2012. godine; 

- Preispitivanje i izmjena podzakonske regulative koja se odnosi na 

funkcionisanje upravnih organa (uredbe, sistematizacije radnih mjesta i sl.); 

- Preispitati prekr{ajno zakonodavstvo i utvrditi mogu}a ograni~enja koja 

treba eliminisat; 


- U postoje}u organizacionu {emu Ministarstva finansija uklopiti organizacioni 

dio koji bi se bavio pitanjima kontrole kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja, primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarda. 

- Razvoj kapaciteta novog organizacionog dijela u okviru Ministarstva finansija 

obezbjediti regrutovanjem iskusnih revizora i upo{ljavanjem mladih 

stru~njaka motivisanih za usavr{avanje svojih znanja u ovom oblastima. 


- Zakonom definisati obavezu uspostavljanja inspekcijskog nadzora nad 

radom ra~unovo|a i revizora sa mogu}no{}u izricanja nov~anih kazni i 

seta mjera preventivnog i korektivnog karaktera. 

- Zakonom adresirati rije{enje pitanja ko }e obavljati drugostepeni nadzor 

( instanca iznad nadzora koji obavlja samoregulatorno tijelo) nad 

radom ra~unovo|a i revizora. 

- Razmotriti mogu}nosti eksternalizacije ove funkcije u inicijalnom periodu 

koje bi ujedno ostvarivalo i podizanje unutra{njih kapaciteta. 

- Uspostaviti mehanizme koje }e omogu}iti da se obavi kontrola rada 

tamo gdje je on znatno ispod o~ekivanog nivoa. 

- Uspostaviti listu naj~e{}ih propusta koji se pojavljuju u djelovanju 

ra~unovodstvene i revizorske profesije i posebnim preventivnim i 

korektivnim mjerama djelovati na njihovo eliminisanje. 

66



- Razviti sistem obavje{tavanja o slabostima preko djelovanja Instituta 

sertifikovanih ra~unovo|a Crne Gore, Centralne banke i Poreske 

uprave. 

- Djelovanjem nadzora oja~avati nezavisnost u radu revizora. 


Dobiti dodatni mehanizam uticaja, izvan polja samoregulatornog djelovanja, na 

kvalitet obavljanja poslova ra~unovodstva i revizije koji bi na objektivan, nezavisan i 

efikasan na~in dodatno pozitivno uticao na kvalitet finansijskog izvje{tavanja i 

podizanja nivoa primjene me|unarodnih standarda u ovom oblastima. Kroz ovu vrstu 

nadzora, oja~ati djelovanje u pravcu uticaja na o~uvanje finansijske discipline. 

Rezultati }e biti pra}eni kroz broj ostvarenih kontrola, korektivne preporuke i efekat 

na pobolj{anje ukupnog nivo finansijskog izvje{tavanja. 





• Poreska uprava. 


75 dana konsultantskog angaòvanja iz inostranstva po prosje~noj cijeni konsultantskog 

dana od € 1250, 100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj 


• Konsultantskog angaòvanja iz inostranstva: € 93.750 





aktivnostima 


67



68 

5.2.2. RAZVOJ KONCEPTA INTERNE REVIZIJE (MK) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivno{}u: Cilj 4 i 5. 


Aktivnost }e biti fokusirana na razvoj i {irenje koncepta interne revizije kod velikih 

pravnih lica. Interna revizija je nezavisna, objektivna i konsultantska aktivnost unutar 

preduze}a dizajnirane da doda vrijednost i unaprijedi funkcionisanje organizacije 

kroz sistemati~an i disciplinovan pristup evaluciji i unapre|ivanju efktivnosti sitema 

interne kontrole. Klju~ni ciljevi koje interne revizije ostvaruje su: 

- Podizanje adekvatnosti i efikasnosti nekog od odabranih sistema 

interne kontrole u datoj organizaciji; 

- Preispitivanje ta~nosti, pravovremenosti i pouzdanosti ra~unovodstvenih 

i finansijskih izvje{taja i evidencija; 

- Pomo} i saradnja sa eksternom revizijom u podizanju kvaliteta finansijskog 

izvje{tavanja; 

- Saradnja sa eksternim faktorima poreske kontrole, supervizije ili nekih 

drugih oblika nadzora nad poslovanjem, uklju~uju}i i resorna ministarstva. 

Organizovanje kvalitetnog funkcionisanja interne revizije podrazumjeva zainteresovanost 

vlasnika ili drugih stejkholdera za obezbje|enje: trajnost obavljanja funkcije 

interne revizije, dostupnost reviziji svim poslovima, nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost 

u radu internih revizora, adekvatno izvje{tavanje o djelovanju funkcije interne 

revizije i blagovremeno izvje{tavanje o nalazima interne revizije. Samo tako se moè 

ostvariti obaveznost menad`menta da blagovremeno reaguje na preporuke interne 

revizije i dokumentuje aktivnosti preduzete na otklanjanju uo~enih nedostataka. 

Djelovanje interne revizije je me|unarodno standardizovano uz postojanje i razvijenih 

kodeksa profesionalne etike, te pravilima rada interne revizije. 

Da bi koncept interne revizije postao ra{iren, neophodno je obezbjediti: 


- Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ra~unovodstvu i 

reviziji, kao i novog Zakona o ra~unovodstvu i reviziji, do kraja 2012. 

godine; 

- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o privrednim dru{tvima; 

- Revizija, dopuna i izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti; 


- U pripremi novog zakonodvstva o reviziji ugraditi obaveznost organizovanja 

ili eksternalizacije interne revizije u svim velikim preduze}ima. 

- Izmjenama zakona o privrednim dru{tvima dodatno oja~ati obaveznost organizovanja 

i nezavisnost interne revizije u svim dru{tvima koja se defini{u kao velika. 

- Zakonom o hartijama od vrijednosti predvidjeti kontrolu obavljanja interne 

revizije od strane KHOV u akcionarskim dru{tvima (osim banaka i osiguravaju}ih 

dru{tava) koja se kotiraju na organizovanim berzanskim trì{tima.



- Uskladiti zahtjeve za obavljanjem interne revizije sa onima koji su 

definisani primarnim i sekundarnim zakonodavstvom koje proizilazi iz 

acquis communautaire. 


- Zakonom o ra~unodstvu i reviziji definisati prag obaveznosti obavljanja 

interne revizije uskla|eno sa me|unarodno priznatim standardima, praksom 

i posebno specifi~nosti veli~ine crnogorskog privrednog prostora. 

- Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji utvrditi zahtjeve stru~nosti i nezavisnosti 

u obavljanju interne revizije, te propisati na~ela na kojima se 

zasniva obavljanje interne revizije (kontinuiteta, nezavisnosti, nepristrasnosti, 

profesionalne osposobljenosti itd.) 

- Konkurentnost u obavljanju interne revizije i saradnje sa eksternom 

revizijom osigurati kroz izmjene zakona. 

- Donijeti podzakonsku regulativu koja }e na {iroj osnovi obezbjediti kontrolu 

obavljanja i organizovanja interne revizije od strane KHOV kod 

akcionarskih dru{tava koje oni kontroli{u ili koji su emitenti nekontrolisani 

od strane Centralne banke Crne Gore i Agencije za nadzor osiguranja. 


Dobiti izbalansirani pristup primjene standarda interne revizije sa posebnim osvrtom na: 



• Uspostavljanje seta zahtjeva koji ne}e biti dodatno optere}enje za korporativni sektor; 

• Uspostavljanje jake osnove za {ire uspostavljanje i dodatno razvijanje 

obavljanja interne revizije po standardima koji garantuju dodatno uvjerenje 

u kvalitet finansijskog izvje{tavanja. 








100 dana lokalne konsultantske podr{ke po prosje~noj cijeni po danu od € 250 i € 

10.000 za podr{ku projektnom timu. 



• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku aktivnostima 


69



5.2.3. USPOSTAVLJANJE TIJELA ZA NADGLEDANJE 

REVIZORA (MK) 



Aktivnost treba da podrì uspostavljanje operativne strukture u formi samoreguliraju}eg 

tijela za nadzor rada revizora. Po svom sadràju posebno aktivnost treba obuhvatiti: 

• Obuhvat i odgovornost 

- Obuhvat nadgledanja treba da uklju~uje: usavr{avanje, licenciranje, 

uspostavljanje standarda, osiguranje kvaliteta, disciplinski sistem i sl. 

- Odgovornost nadgledanja (istra`na i disciplinska mo}): 

- Promocija uspostavljanja i odràvanja visokih profesionalnih standarda 

obavljanja revizije; 

- Nadgledanje implementacije zakonske i podzakonske regulative; 

- Pregled procedura dobijanja sertifikata sprovedenih od strane 

Instituta; 

- Pruànje stavova i mi{ljenja o prijedlozima akata; 

- Nadgledanje odnosa Instituta sa ~lanovima na pitanjima usavr{avanja, 

sistema obezbje|enja kvaliteta i profesionalne etike. 

- Odgovornost za ja~anje transparetnosti kroz publikovanje programa 

rada i izvje{taja o aktivnostima. 

• Finansiranje i eksterni odnosi 

- Finansiranje sistema nadzora treba biti obezbije|eno na na~in koji }e 

biti osiguran i oslobo|en bilo kakvog uticaja revizorske profesije. 

- Preko Sporazuma o razumijevanju razviti odnose i razmjene informacija 

sa svim klju~nim regulatorima i supervizorskim tijelima i drugim stejkholderima. 

- Posebno dizajniranim uputstvom opisati set aran`mana za osiguranje 

kvaliteta i sistem disciplinovanja posebno uvaàvaju}i mogu}nosti 

saradanje sa kompetentnim autoritetima iz ~lanica EU. 

- Obezbijediti odgovaraju}e resurse i identifikovati sve interne procedure 

i pravila koja se moraju uspostaviti i razviti Akcioni plan kojim bi se 

detaljno razradio okvir za ostvarenje klju~nih ciljeva i planirala sredstva 

za samoodrìvost. 

- Obezbijediti raspoloìvost odgovaraju}e ekspertize iz inostranstva za 

po~etni period rada. 

- Uspostaviti odnose sa tijelima za nadgledanje u okviru EU za dobijanje 

tehni~ke pomo}i transfer ekspertize. 

70



- Aktivnosti uskla|ivati sa dokumentima i iskazima Evropske grupe tijela 

za nadgledanje. 


Dobija se jo{ jedan instrument uvjerenja u pouzdanost finansijskih izvje{taja i time u 

njihovu pouzdanost. Kroz ostvarivanja ovih aktivnosti revizorska profesija dobija na 

zna~aju i interesovanje za regrutovanje novih revizora raste. Finalno ova aktivnost 

doprinosi razvoju revizorskih vje{tina i iskustava, te njihovom trensferu van kontensta 

transfera znanja unutar samih revizorskih ku}a. 









• Tro{kovi podr{ke projektnom timu: € 5.000 

• Opremanje prostora (uklju~uju}i IT): € 15.000 

• Tro{kovi administrativnog osoblja (1 administrator za tri godine): € 30.000 

• Tro{kovi tehni~kog osoblja (1 menadèr): € 75.000 

• Operativni tro{kovi za tri godine: € 60.000 

• Tim lider iz inostranstva (150 dana tokom tri godine po € 1.250 po danu): 

€ 187.500 


aktivnostima 


71



72 

5.2.4. NADZOR KROZ FINANSIJSKI SEKTOR (MK) 



Aktivnost treba da podrì uspostavljanje mehanizama detaljnijeg nadzora kroz poslovanje 

finansijskih institucija. Svoje upori{te dizajniranje ove aktivnosti nalazi u ~injenici 

da finansijske institucije, upravljaju}i rizicima, koriste finansijske izvje{taje svojih 

klijenata ili emitenata razli~itih trì{nih materijala. Interes finansijskih institucija je posjedovanje 

pravovremenih i pouzdanih finansijskih podataka o poslovanju privrednih 

subjekata koje kreditiraju ili koji emituju finansijske instrumente sa kojima trguju. Na 

drugoj strani interes klijenata finansijskih institucija je obezbje|ivanje deficita finansiranja 

preko finansijskog sektora. Ovi interesi mogu biti kanalisani u poseban mehanizam 

nadzora nad kvalitetom finansijskih izvje{taja kroz: 

• Djelovanje bankarskog sektora 

- Podzakonskom regulativom koja se odnosi na regulisanje, utvr|ivanje 

o~ekivanih i neo~ekivanih gubitaka u poslovanju iz kreditnih i drugih 

poslova banaka CBCG koja }e dodatno zahtijevati i motivisati banke 

da insistiraju na kompletnom, pravovremenom i pouzdanom finansijskom 

izvje{tavanju u svim fazama upravljanja kreditnim, operativnim i 

drugim rizicima u poslovanju. 

- Razviti poseban izvje{tajni mehanizam za uo~avanje i ispravljanje 

nepravilnosti u finansijskom izvje{tavanju banaka od strane njihovih klijenata 

(tipiziranje uo~enih propusta, detektovanje ra~unovodstvenih i 

revizorskih propusta, detekcija posebnih klijenata i kreditnih aran`mana 

za koje se propusti vezuju i sl.) 

- Usagla{avati djelovanje kontrole banaka i Instituta, odnosno drugih 

nosilaca kontrole primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarda u 

cilju detektovanja, razmatranja zna~aja, sistematizovanja i djelovanja 

prema slabostima u finansijskom izvje{tavanju privrednih subjekata koji 

se pojavljuju kao klijenti banaka. 

- Izgraditi module za {irenje prakse i saznanja o pojedinim pitanjima primjene 

standarda finansijskog izvje{tavanja i ra~unovodstva koriste}i komunikaciju 

banaka sa klijentima, a posebno u fazama ocjene kreditnih zahtjeva. 

- Kroz Memorandum o saradnji koristiti ocjene CBCG o radu eksternih 

revizora u bankama za unapre|enje djelovanja revizora i {irenja 

repernih standarda kvaliteta. 

- Koristiti nalaze kontrole banaka i iskustva banaka u razvijanju koncepta 

interne revizije. 

• Djelovanja u~esnika na trì{tu kapitala 

- Kroz regulatorne mehanizme izgra|ivati ve}i uticaj u~esnika na trì{ta 

kapitala i organizatora trì{ta na kvalitet finansijskih izvje{taja emitenata. 

- Preko Sporazuma o saradnji regulatora finansijskog trì{ta razviti 

odnose i razmjene informacija sa Komisijom za hartije od vrijednosti



posebno u pravcu sagledavanja informacija o kvalitetu finansijskih 

izvje{taja koje dobijaju od emitenata i u~esnika na trì{tu. 

• Djelovanje sektora osiguranja 

- Podzakonskom regulativom koja se odnosi na regulisanje utvr|ivanje 

rizika u poslovanju osiguravaju}ih kompanija motivisati iste da kod svojih 

klijenata aktivnije insistiraju i stimuli{u cjenovnim mehanizmima na 

kompletnosti, pravovremenosti i pouzdanosti finansijskih izvje{taja. 

- Razviti poseban izvje{tajni mehanizam za uo~avanje i ispravljanje 

nepravilnosti u finansijskom izvje{tavanju osiguravaju}ih kompanija od 

strane njihovih klijenata (tipiziranje uo~enih propusta, detektovanje 

ra~unovodstvenih i revizorskih propusta, detekcija posebnih klijenata i 

kreditnih aran`mana za koje se propusti vezuju i sl.) 

- Usagla{avati djelovanje kontrole osiguranja i Instituta, odnosno drugih 

nosilaca kontrole primjene ra~unovodstvenih i revizorskih standarada u 

cilju detektovanja, razmatranja zna~aja, sistematizovanja i djelovanja 

prema slabostima u finansijskom izvje{tavanju privrednih subjekata koji 

se pojavljuju kao klijenti banaka. 

- Izgraditi module za {irenje prakse i saznanja o pojedinim pitanjima primjene 

standarda finansijskog izvje{tavanja i ra~unovodstva koriste}i komunikaciju 

banaka sa klijentima, a posebno u fazama ocjene kreditnih zahtjeva. 

- Kroz Memorandum o saradnji koristiti ocjene Agencije za nadzor osiguranja 

o radu eksternih revizora za unapre|enje djelovanja revizora i 

{irenja repernih standarda kvaliteta. 


Ostvarenjem aktivnosti se dobija dodatni mehanizam sna`nog uticaja na pobolj{anje kvaliteta 

finansijskog izvje{tavanja na trajnoj osnovi. U privredi u kojoj se intezivno razvijaju privredni 

sektori su prirodno deficitarni sa dugoro~nim finansijskim sredstvima koja moraju o- 

bezbje|ivati preko finansijskog posredovanja. Na ovaj na~in dolazi do {irenja broja subjekata 

koji su zainteresovani za poja~avanje nadzora nad kvalitetom finansijskog izvje{tavanja. 







• Agencija za nadzor osiguranja; 



• Koordinacija sa Svjetskom bankom i be~kom kancelarijom za podr{ku aktivnostima 


73



5.3. Pilar III: TR@I[NA DISCIPLINA 

5.3.1. JAVNA KAMPANJA (TD) 



Aktivnost treba da obezbjedi intezivnu kampanju promovisanja benefita, aktivnosti 

stejkholdera i svih drugih aspekata od zna~aja za podizanje svijesti i uklju~enja {ire 

stru~ne i lai~ke javnosti u ostvarivanje ove Strategije i Akcionog plana. Sadràj 

aktivnosti treba da bude usmjeren na: 


- Izrada plana javne kampanje kod svih stakeholdera, dizajniran u ove 

svrhe; 

- Dizajniranje centra za koordinaciju javne kampanje; 

- Kroz regulativom postavljene zahtjeve objelodanjivanja pove}ati set 

informacija koje treba objelodanjivati kroz uticaja na materijalnu 

zna~ajnost informacije. 


- Osvijetliti zna~aj ra~unovodstvene i revizorske profesije kroz razli~ite 

forme komunikacije sa javno{}u biraju}i najupe~atljivije i najefektivnije. 

- Pove}ati javnu svijest o zna~aju korporativnog upravljanja i 

izvje{tavanja za ukupne ekonomske prilike. 


- Obezbje|ivati informacije, obrazovne vodi~e i tehni~ku pomo} za 

javnost. 

- Za menadère, promovisati benefite kulture po{tenja i otvorene komunikacije, 

usmjeravanja interne revizije u rizi~na podru~ja poslovanja i 

dizajniranja i ohrabrivanja kanala direktne komunikacije sa zaposlenima 

u cilju adresiranja njihovih zabrinutosti. 

- {iriti zna~aj informacija koje se mogu dobiti iz finansijskih izvje{taja. 

- Upostaviti niz seminara dizajniranih za menadère i direktore sa tematskim 

sadràjem od posebnog zna~aja za finansijsko izvje{tavanje. 

- Uspostaviti listu naj~e{}ih propusta koji se pojavljuju u djelovanju 

ra~unovodstvene i revizorske profesije i posebnim preventivnim i 

korektivnim mjerama djelovati na njihovo eliminisanje. 

- Razviti sistem pomo}i malom i srednjem biznisu u ja~anju sopstvenih 

kapaciteta za komunikaciju o pitanjima primjene me|unarodnih standarda 

finansijskog ra~unovodstva i revizije preko Direkcije za razvoj 

malih i srednjih preduze}a. 

74




Dobiti dodatni mehanizam uticaja, izvan polja samoregulatornog djelovanja, na 

kvalitet obavljanja poslova ra~unovodstva i revizije koji bi na objektivan, nezavisan i 

efikasan na~in dodatno pozitivno uticao na kvalitet finansijskog izvje{tavanja i 

podizanja nivoa primjene me|unarodnih standarda u ovim oblastima. Kroz ovu vrstu 

nadzora oja~ati djelovanje u pravcu uticaja na o~uvanje finansijske discipline. 

Rezultati }e biti pra}eni kroz broj ostvarenih kontrola, korektivne preporuke i efekat 

na pobolj{anje ukupnog nivoa finansijskog izvje{tavanja. 



• Ministarstvo finansija 

• Centralna banka Crne Gore 

• Direkcija za razvoj malih i srednjih preduze}a 










aktivnostima 

Ukupno procjenjeni tro{kovi aktivnosti 16: € 77.500 

75



5.3.2. CENTRALIZOVANA BAZA FINANSIJSKIH 

IZVJE[TAJA (MD) 



Aktivnost treba obezbjediti kroz razvoj unosa, sistematizovanja po razli~itim kriterijumima 

i prezentaciju seta uporedivih finansijskih pokazatelja iz finansijskih izvje{taja koji se predaju 

Centralnom registru Privrednog suda. Aktivnost bi trebala biti usmjerena na sljede}e: 

- Kroz zakonodavni okvir oja~ati (odgovaraju}a kaznena politika) 

obaveznost blagovremene i ta~ne predaje finansijskih izvje{taja 

Centralnom registru Privrednog suda u papirnoj i elektronskoj formi, sa 

razmatranjem mogu}nosti skra}enja roka obaveznosti njihove predaje. 

- Obezbjediti odgovaraju}u pravne i tehni~ke mogu}nosti kori{}enja 

podataka iz centralizovane baze za potrebe analize od strane razli~itih 

subjekata, a posebno stejkholdera. 

- Obezbijediti web pristupe (na komercijalnoj osnovi) elektronskim 

podacima iz finansijskih izvje{taja, na solo i konsolidovanoj osnovi. 

- Obezbijediti pothranjivanje podataka o finansijskim izvje{tajima na period 

koji je uskla|en sa EU zahtjevima. 

- Obezbijediti mogu}nost sumiranja i izvje{tavanja o stepenu 

neuskla|enosti izvje{taja sa zakonskim zahtjevima. 

- Podràti uspostavljanje seta procedura i kapaciteta za nadgledanje 

blagovremenosti popunjavanja i predaje finansijskih izvje{taja od 

strane kompanija. 

- Izgraditi izvje{tajne forme koje pokazuju broj finansijskih izvje{taja 

ovjerenih od strane pojedinih agencija za pruànje ra~unovodstvenih 

usluga sa mogu}no{}u analize koncentracije i kvaliteta rada pruàoca 

ra~unovodstvenih usluga. 

- Redizajnirati bazu podataka u pravcu modernizacije i {irenja mogu}nosti 

javnog kori{}enja pretraìvanja baze po razli~itim osnovama. 

- Razvoj mehanizama izvje{tavanja NSC i drugih zainteresovanih strana 

na agregiranoj osnovi. 

- Dizajnirati i implementirati IT strategiju razvoja baze podataka o finansijskim 

izvje{tajima, koja je u skladu sa zahtjevima EU o popunjavanju 

godi{njih izvje{taja i konsolidovanih godi{njih izvje{taja. 


Konzistentantan zakonodavni i regulatorni okvir za popunjavanje i objavljivanje finansijskih 

izvje{taja, koji je uskla|en sa zahtjevima evropskog zakonodavstva uz 

uvaàvanje prelaznog perioda i lokalnih specifi~nosti. Ova aktivnost }e zna~ajno 

doprinijeti javnoj raspoloìvosti podataka iz finansijskih izvje{taja i uticaja javnosti, u 

smislu pruène mogu}nosti da reaguju na javno objavljene podatke. 

76




• Privredni sud; 








• IT podr{ka: € 300.000; 

• Strano tim liderstvo (100 dana tokom tri godine sa € 1.250 po danu): 

€ 125.000 

• Tehni~aka pomo} iz inostranstva (170 dana po € 1.250 po danu): 

€ 212.500 

• Finansijska podr{ka za ja~anje kapaciteta osoblja i njihovo profesionalno 

anagaòvanje: € 75.000 




aktivnostima 

Ukupno procijenjeni tro{ovi aktivnosti 18: € 65.500 

77



5.3.1. OBJELODANJIVANJE INFORMACIJA UZ 

FINANSIJSKE IZVJE[TAJE ZA FINANSIJSKI 

SEKTOR (MD) 

Ciljevi koji se ostvaruju aktivnoš{}u: Cilj 3, 5 i 7. 


Aktivnost treba da obezbjedi minimalne zahtjeve za objelodanjivanjem informacija uz 

finansijske izvje{taje. Objelodanjivanje, na sajtovima regulatora, se odnosi na javnu 

raspoloìvost informacija o aktivnostima kompanije, rezultatima, rizicima i okruènju. 

Finansijski izvje{taji 25 obezbje|uju uvid u agregatne numeri~ke podatke, kao klju~ne 

komponente kvantitativnosti u prezentaciji finansijskih izvje{taja. Kvalitativne informacije 

se uglavnom odnose na kompanijske postupke i procedure validacije bilansnih pozicija, 

poslovne modele i strategije. Informacije mogu biti objelodanjene na bazi zahtjeva 

ili na dobrovoljnoj osnovi. Tip informacija koje se objelodanjuju su u osnovi: 

Obavezna objelodanjivanja 

- Ra~unovodstveni reìmi: finansijski izvje{taji i informacije o vrednovanju 

pozicija, poslovnoj situaciji i perspektivama. 

- Informacije za berze i supervizorska regulatorna tijela: informacije o 

povezanim interesima, sticanjima u~e{~a u kapitalu, limitima izloènosti, 

veli~ini regulatornog kapitala i koeficijentu solventnosti i sl. 

Dobrovoljna objelodanjivanja: sve dodatne informacije. 

Relevantna objelodanjivanja mogu biti definisana upotrebom koncepta materijalnosti po 

kome bi neka informacija trebala biti tretirana kao materijalna ako njeno izostavljanje ili 

pogre{no navo~enje moè promjeniti ili uticati na procjenu ili odluku korisnika te informacije. 

Ostvarivanje aktivnosti minimalno podrazumjeva: 

- Kroz zakonski i podzakonski okvir propisati koje dopunske informacije, 

kao minimum, finansijske institucije trebaju da objavljuju. Dopunske 

informacije podjeliti na kvantitativne i kvalitativne sa minimumom koji 

su dati u Bazelu II Pilar 3 (Trì{na disciplina). 

- Zakonskim okvirima definisati rokove i frekventnost objavljivanja dopunskih 

informacija uz finansijske izvje{taje. 

- Obezbjediti kroz supervizorske aktivnosti na finansijskom trì{tu 

objavljivanje dodatnih informacija, kada se ocijeni da je rizi~ni profil 

kontrolisanih institucija pove}an, te da je obim i kompleksnost aktivnosti 

na ukupnom finansijskom trì{tu pove~ana. 

25 Prezenatacija finansijskih izvje{taja je data IAS 1. 

78



- Centralizovati objavljivanje dopunskih informacija uz finansijske 

izvje{taje na web sajtu regulatornih organa - Centralne banke Crne 

Gore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencije za nadzor osiguranja. 

- Objavljivati rezultate stresnih testiranja i modeliranja u svrhe ocjene 

finansijske stabilnosti. 


Kroz realizaciju ove aktivnosti se obezbje|uje realizacija intencija BIS (Bank for 

International Settlements) i njegovih grupa i tijela razvoja trì{ne discipline kao jedne 

od zna~ajnih trì{nih podr{ki uspostavljanja regulatornih i supervizorskih standarda. 









• IT podr{ka: € 30.000; 




aktivnostima 


79

Untitled - Ministarstvo finansija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?