šumsko raslinjeZELJASTE BILJKEDobričica(Glechoma hederacea)Piše: Ivica TomićFoto: ArhivaNalazimo jeu svijetlimlistopadnimšumama i šikarama,gajevima, narubovima šuma,u živicama, naobalama rijekai potoka, odnizinskog dobrdskog pojasa.Na rubu šumske sastojineDobričica, koturac (Glechoma hederacea)je zeljasta višegodišnja biljka iz porodiceusnatica (Lamiaceae; Labiatae), rasprostranjenapo cijelom svijetu, a pretežito na područjuSredozemnoga mora i srednje Azije. Dobričicaraste u većem dijelu europskoga kontinenta i Aziji, audomaćena (naturalizirana) je u Sjevernoj Americi. Narasteu visinu 30-40 cm, ima četverobridnu, golu stabljikuili sa po rubovima vrlo kratkim, priljubljenim, premadolje savijenim dlačicama. Stabljika je s uzdignutimi puzećim dijelovima koji nose listove i tijekom zime.Uspravno stoje samo oni ogranci koji su nositelji cvjetova,a nakon cvatnje rastu i dalje prilegnuti u obliku vriježa,puzeći po zemlji te tjerajući korijenje i nove izdanke.Cvatnja i u jesen – Listovi su bubrežastog oblika,nasuprotni, na licu znatno tamniji i sjajniji nego na naličju,nerijetko s primjesom crvenkaste boje. Dugi su4-35 (-80) mm, široki 6-40 (-80) mm. Oni na puzećemdijelu stabljike imaju dužu peteljku od onih listova kojisu na uspravljenim ograncima i srcoliki. Cvjetovi su dvousnati,duguljasti, plavi ili svijetloljubičasti, ponekadružičaste ili bijele boje. Do šest cvjetova skupinasto jeraspoređeno u pazušcima gornjih i srednjih listova, uprividnim pršljenovima. Čaška je duga 5-6,5 mm, a zupcisu joj 3-4 puta kraći od njene cijevi. Vjenčić je dug 10-22 (-25) mm. Cvijet ima četiri prašnika. Biljka cvate odtravnja do lipnja, a nerijetko i po drugi put u jesen. Plodje smeđi cjepavac, dug oko 2 mm, koji se raspada načetiri plodića (oraščića).U svijetlim listopadnim šumama – Dobričicu nalazimou svijetlim listopadnim šumama i šikarama, gajevima,na rubovima šuma, u živicama, na obalama rijekai potoka, od nizinskoga do brdskog pojasa. Uspijeva navlažnim zasjenjenim mjestima, a česta je i na vlažnimlivadama, ledinama i travnjacima, uz plotove, jarke, grmljei putove, u blizini naselja. Raširena je i kao korovpo poljima, njivama i vrtovima. U sastavu je brojnih nizinskih,poplavnih šumskih zajednica, a karakterističnaje vrsta reda Populetalia albae. U Hrvatskoj je vrlo čestai rasprostranjena biljka, a iznimka su primorski krajevi smediteranskim raslinjem. Raste u sloju prizemnoga ra-U Hrvatskoj je vrlo česta i rasprostranjena biljka, a iznimkasu primorski krajevi s mediteranskim raslinjem. Raste usloju prizemnoga rašća u šumi crne johe s trušljikom, šumihrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem te ušumi hrasta lužnjaka i običnoga graba sa cerom.šća u šumi crne johe s trušljikom, šumi hrasta lužnjakai velike žutilovke s drhtavim šašem te u šumi hrasta lužnjakai običnoga graba sa cerom.Hranjivost izdanaka i listova – Biljka je izrazitojakog i ugodnog aromatičnoga mirisa te neznatno gorkogi trpkog okusa. Za jelo se upotrebljavaju aromatičniDijelovi biljkemladi izdanci i listovi koji se beru prije cvatnje, tijekomproljeća i jeseni. Sadrži gorke tvari, trijeslovine (tanine),zelenkasta eterična ulja, smolu, šećer, kremenu kiselinu.U mladim listovima ima 25-65 mg% vitamina C i približno10 mg% karotina. U usporedbi s većinom drugihsamoniklih usnatica, skuhana dobričica može poslužitii kao ukusno povrće (varivo pripremljeno kao špinat).U nekim državama koristi se kao začin, a u Njemačkojfino usitnjene listove ove aromatične zeljanice dodajuproljetnim juhama, salati, namazima, varivima, jajima iliih jedu na kruhu s maslacem. Ovu biljku ne bi trebalokonzumirati sirovu u većoj količini, jer neprokuhani listovinisu sasvim neotrovni.36 HRVATSKE ŠUME BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011.
foresityŠUME ZA GRADOVEZAJEDNIČKA AKCIJA PULE, ROVINJA I CELJAListovi i svijetloljubičasti cvjetoviPrimjena u pučkoj medicini – U pučkoj se medicinidobričica koristi u sljedećim pripravcima: čaju,kapima, sokovima i ljekovitim vinima. Bere se čitavabiljka u cvatu ili pojedinačni listovi i cvjetovi. Sušenjese obavlja u potpuno tankom sloju, najbolje pojedinačno,na sjenovitom mjestu ili na prozračnom tavanu. Podljekarničkim (farmakopejskim) nazivom Herba Hederaeterrestris ili Herba Glechomae upotrebljava se za liječenjedišnih organa i bronhijalne astme, tijekom upalemokraćnih putova, za smirenje kod histerije. Potiče izlučivanježelučanih sokova, olakšava želučane i crijevnePiše FotoChristian GalloZajedničkarevitalizacijaurbanih šumaZa jelo se upotrebljavaju aromatičnimladi izdanci i listovi koji se berutijekom proljeća, prije cvatnje.Dlakava dobričica (Glechoma hirsuta)probleme, povoljno utječe na izlučivanje bubrežnihkamenaca, smiruje bolove kod gihta i reume. Svježimladi listovi služe za pripremu salate, a ujedno liječenavedene bolesti. Pranje čajem od dobričice pomažeu liječenju krasta, šuge i ostalih kožnih osipa domaćihživotinja.Vrlo srodna vrsta je dlakava dobričica (Glechomahirsuta) koja je snažnije razvijena i izrazito dlakava. Svidijelovi su pokriveni dugim, bijelim, stršećim dlačicama,vjenčić je veći, a plod duži. Raste češće u zatvorenim šumamai na sjenovitim mjestima, a manje na otvorenomprostoru, u termofilnim listopadnim šumama i šikarama,od nizinskog do brdskog područja. Između navedenihdviju vrsta postoje mnogi prijelazni oblici i prirodnikrižanci (bastardi). Glavna SkupštinaUjedinjenihnaroda proglasilaje 2011. godinuMeđunarodnomgodinomšuma s ciljempodizanja svijestio održivomupravljanju iodrživom razvojusvih tipova šuma.Na tom bi tragugradovi Rovinj iPula zasigurnoposebnoproslaviliMeđunarodnugodinu šumakada bi uspjeliiz europske kasedobiti značajnasredstva krozkandidiraniprojekt „Šumeza gradove– Foresity“Park šuma ŠijanaIz grada Rovinja, Upravnog odjela za proračun,gospodarstvo i europske fondove doznajemo neštoviše o spomenutom projektu. U okviru “IPAOperativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007. –2013.“ grad Rovinj u suradnji sa gradom Pula, Javnomustanovom Natura Histrica, Istarskom županijom teslovenskim prekograničnim partnerima općinom Celjei Mestni gozd – Celje kandidirao je projekt “Šumeza gradove – Foresity“. Projekt je kandidiran u sklopuprioriteta Očuvanje zaštićenih područja, ekološki značajnihpodručja i kulturne baštine. Ukupni proračunprojekta iznosi 687.537,78 eura (85% iz EU), od čegabi 127.248,21 eura bilo namijenjeno za ulaganja u Parkšumu Zlatni rt – Punta Corrente. Projekt predviđa obnovu,revitalizaciju i uspostavljanje sustava održivogkorištenja gradskih šuma u Puli, Rovinju i Celju. Ova zaštićenapodručja ekološki su veoma značajna za mikroklimuovih gradova te izravno utječu na svakodnevniživot velikog broja stanovnika i posjetitelja. Projekt jeusmjeren na jačanje regionalnog identiteta kroz očuvanjei revitalizaciju prirodnih bogatstava od velikoglokalnog značaja te na upravljanje i daljnje korištenjezaštićenih područja s održivim značajkama.BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 37