Rogovlje i rogovi - Hrvatske šume

Tijekom predavanja u lovačkoj kući Brezovica (UŠP Sisak)nici udomaćuju izvan svoga prirodnog prostora.Zabrinutost zbog ovih ”egzotičnih kukaca”je opravdana kada se uzme u obzir dau Hrvatskoj šume prekrivaju 47 posto kopnenepovršine. O problemu invazivnih vrstabolesti i štetnika u šumama Europe govorioje prof. dr. sc. Boris Hrašovec (Šumarski fakultet),a njegovo predavanje imalo je naslov”Invazivne alohtone vrste (IAS) u šumarstvu”.On je nazočne upoznao sa svrhom i radomEuropske organizacije za zaštitu bilja (EPPO),a predstavnik Hrvatske je u toj organizacijikoja donosi upute, regulative i upozorenjao karantenskim i drugim biljnim bolestima ištetnicima. Definirajući invazivnu svojtu istaknuoje kako je to ona svojta koja je unesenau područje u kojemu se prirodno ne javlja iu kojemu je sposobna održavati populacijubez ljudske ili bilo kakve druge intervencije.To je strana vrsta znakovita po svojstvunezavičajnosti i intenzivnom širenju, a čijenaseljavanje ili širenje ugrožava biološkuraznolikost (raznovrsnost). Prije dolaska modernogačovjeka-putnika i čovjeka-trgovcaživotne zajednice (šumski ekosustavi) oblikovalisu se prema načelima konkurecije,suparništva (kompeticije) tijekom prirodnogi dugotrajnog procesa. Zasebne i geografskiizolirane evolucijske linije dovedene su uposljednjem stoljeću u stanje dramatičnogsraza, a ugroženo je i ljudsko zdravlje (primjericeazijski tigrasti komarac, Aedes albopictus).Invazivna svojta unesena je u područje u kojemu se prirodno nejavlja i u kojemu je sposobna održavati populaciju bez ljudske ilibilo kakve druge intervencije.Prof. dr. sc. Boris HrašovecPreventivno djelovanje najjeftinije –Tijekom 2008. godine izravni troškovi borbeprotiv invazivnih štetnih vrsta u Europskojuniji dosegli su između 9,6 i 12,7 milijardieura. Prema procjenama stručnjaka, SjedinjeneAmeričke Države godišnje potroše utu svrhu i do 80 milijardi eura! Od 1950. godine,kako navodi Europska agencija za okoliš,godišnje se više od jedne vrste uspijevaudomaćiti na europskom kontinentu, ado danas je zabilježeno 163 najštetnijih stranihinvazivnih vrsta. U bazu podataka (DA-ISIE) uneseno je 10.961 nezavičajnih svojti,a smatra se da ih 10-15 posto predstavljapotencijalnu opasnost za europsku biološkuraznovrsnost. Europska unija poduzimaodgovarajuće korake djelujući putem prevencije,eradikacije (iskorjenjivanjem) te izolacijei usporenoga širenja. Najjeftiniji i naj -učinkovitiji pristup je preventivno djelovanjekoje podrazumijeva bolju kontrolu umeđudržavnom, međugraničnom i međukontinentalnomprometu te tekuću (fluidnu)izmjenu informacija na svim organizacijskimrazinama. Iskorjenjivanje štetočinjamoguće je, ali uz bezuvjetno poštivanje pro-BROJ 169 • 170 l SIJEČANJ/VELJAČA 2011. HRVATSKE ŠUME 5