PROSTOR - Arhitektonski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

186 PROSTOR 1[45] 21[2013] Prikazi knjiga | Reviews of BooksVelimir NeidhardtIdealni gradAndrija MutnjakoviæThe Ideal CityAndrija MutnjakoviæThe latest book by academician Andrija Mutnjakoviæ entitled IdealCity is a search for the ideal city, the most significant topic relatedto the spatial and civilization issues in the lives of humans. As thehighest possible achievement of human efforts, the city showsmost comprehensively the development of civilization. A great stepwas made from romantic definitions of urbanity as ominous abyssof civilization, such as for example Mumford’s evocation of Necropolis,to the consideration of cities as the fundamental contributionto the national development. The global reach of information can,through time, change these definitions, but the city remains growingon the premise that the man has created the city, and the cityhas created the man. Six sections of the book speak symbolicallyabout the city with chronological references to the historical peoplerelated to the culture of the land that Croats inherited as their newhomeland. The book presents the cities of the Illyrians, Diocletian,Dalmatinac, Vranjanin, Petris, Sixtus etc, implying thereby a progressiveformation of the city in the Mediterranean culture.Art studio AzinoviæZagreb, 2012.Str. 295, ilustrirano, prilozi, hrvatski/engleski[30,5/29 cm, kolor, tvrdi uvez]Recenzenti: Joško Belamariæ, Ante VulinPrijevod: Sanja Pehnec, Krunoslav SimonKompjutorska grafika: Ivan ZidarDizajn: Borut BenèinaISBN 978-953-6271-72-6Najnovija knjiga akademika Andrije Mutnjakoviæatraganje je za idealnim gradom kaonajvažnijom prostorno-civilizacijskom temomcjelokupnoga ljudskoga razvoja. 1Zbog pojašnjenja, funkcionalna definicija gradautjelovljuje devet osnovnih funkcija, i to:nastanjivanje graðana, stvaranje i proizvodnjudobara; cirkuliranje roba, ljudi i informacija,pohranjivanje roba, trgovanje, štiæenjegraðana, upravljanje, identificiranje s vjerskimi svjetovnim idejama, te na kraju i rekreiranjegraðana. Kad se govori o idealnomu gradu, udefiniciji su sadržane kako planirane prostorno-funkcionalnei novoosmišljene oblikovnekonstrukcije, tako i sociopolitièke odrednicedržave.Idealni grad dakle nadrasta arhitektonsko--urbanistièku vizionarsku domenu te ukljuèujedrevna Aristotelova naèela i institucije, kaoi Platonovu etiku dobra kao krajnjeg smisladržave sretnih, filozofsko nastrojenih ljudi.Idealni grad i sretni grad povijesne su kategorijetlapnje prema obeæanomu ekonomskom,socijalnom, politièkom i ugodnom fizièko--prostornom okruženju èovjekova života.Grad kao najveæe dostignuæe ljudskih naporanajcjelovitije prikazuje razvoj civilizacije. Usuvremenoj epohi, za sada, nema alternativegradu. Trebalo je napraviti velik korak od romantiènihdefinicija urbanih koncentracijakao zlogukih ponora civilizacije, kao što jeprimjerice Mumfordovo prizivanje Nekropolisa,sve do viðenja metropolske mreže gradovai naselja kao temeljnog prinosa nacional-nom razvoju. Prostorna mreža gradova možese slikovito usporediti s moždanim tkivomzemaljskoga prostora. Svekolika informacijskaglobalna dosežnost može s vremenommijenjati spomenute definicije, ali grad ostajerastuæi na tezi èovjek je stvorio grad, gradje stvorio èovjeka. Sve što je spomenuto pridonosiznaèenju ove teme - naše današnjesvetojurajske rasprave koja je integrirana ufascinantnome djelu akademika Andrije Mutnjakoviæa„Idealni grad”.* * *U šesteroèlanoj strukturi knjige simbolièkiperpetuirano spominje se grad koji se svakiput kronološki pridružuje nekoj od povijesnihosoba povezanih s kulturom tla koje su Hrvatibaštinili kao novu domovinu. Tu je Ilirovgrad, Dioklecijanov grad, Dalmatinèev grad,Vranjaninov grad, Petrisov grad i Sikstovgrad. Smisao je u promatranju progresivnogoformljenja grada u kulturi Mediterana te kolikoæe etnici ove regije pridonijeti ideji i oblikovanjugrada.Mutnjakoviæ poèinje s ilirskom prapovijesnomgradinom Monkodonjom, utvrðenim naseljemkoncentriène aglomeracije, na brežuljku5 km od današnjeg Rovinja, koje su stvoriliHistri, uz još 420 utvrðenih naselja, gradinaili kašteljera. Bila su to svojevrsna središtaprotourbane kulture koja æe stvarati grad tijekomvišemilenijske preobrazbe.Slijedi Dioklecijanov grad, najvelebniji spomeniknaše zemlje koji je meðu najpoznatijimantièkim spomenicima u svijetu. Ilir, DalmatinacDioklo, poslije car Dioklecijan, gradi palaèuza svoju mirovinu u ribarskom naseljuAsphalatosu u blizini velike Salone. Dioklecijanovprimjer svjedoèi o težnji vraæanja zavièajnomprostoru koji zauvijek sudbinskiodreðuje èovjeka. Careva gradnja promovirasve odlike idealnoga antièkog novoplaniranoggrada - kako Polibijeva utvrðenog kastruma,tako i Hipodamove miletske ortogonalnehelenistièke koncepcije. U opsežnojpovijesnoj raspravi radi li se o palaèi, vili iligradu, Mutnjakoviæ pokazuje kako je to palaèakoja sadrži grad, urbs quadrata, grad kaojedna kuæa u smislu Platonove inauguracijegrada palaèe, a to upeèatljivo svjedoèi o posvemašnostispoznaje antièke ideje grada -ostvarene na našem tlu.Dalmatinèev grad je sljedeæa sjajna raspravao nastanku novoga utvrðenog grada Pagakoji se poèeo graditi na praznom zemljištu 18.svibnja 1443. u 16 sati. Plan odnosno nacrtgrada odobrio je dužd. Iako je taj plan izgubljennegdje u naslagama povijesti, Mutnjakoviæga nakon iscrpne rasprave atribuira JurjuDalmatincu. Plan se temelji na idealnoj koncepcijiantièkoga grada, a fortifikacije poprimajuutilitaran oblik prilagoðen za neutralizacijunapada novim vatrenim oružjima.Zanimljivo je da je venecijski dužd, koji je stolovaou gradu krivudave srednjovjekovne1 Prikaz knjige u atriju Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti u Zagrebu, 23. 4. 2013.