13. broj 31. ožujka 2011.

10 31. ožujka 2011. HRVATSKI GLASNIKObnova salantskogdoma kultureAko vas put ovih dan nanese kroza Sa -lantu ili u Salantu, jedva ćete prepoznatinekadašnju zgradu tamošnjeg doma kulture.Radovi na obnovi su u tijeku, promjenastolarije, obnova pročelja, posebnerampe za osobe s invaliditetom.Kako kazuje salantski načelnik ZoltánDunai za Pécsi Hírek, izgradit će se i sunčanikonektor kojim će biti riješeno pitanjetople vode, a ustanova će dobiti imeIntegrirani uslužni prostor zajednice, prvitakvoga tipa u županiji i šire.Radovi obnove započeli su u rujnu 2010.godine, a otvaranje doma predviđeno jeza sredinu svibnja.Posrijedi su ulaganja od 45–46 milijunaforinti, koje je samouprava trebala uložitikao predujam jer se radi o naknadnomfinanciranju projekta. Novi pod, grijanje,rasvjeta, prozori, vrata, suvremena tehnika(svjetlo, ton, pristup internetu, kuhinja,knjižnica, a u zgradi će svoje prostoredobiti niz usluga, klub beba–mama,pravna pomoć, obnovljena je i velikapozornica, svlačionice.Ispred zgrade bit će postavljene klupe uuređenom vrt, stolovi, napravit će se velikaterasa koja će prema potrebi biti ufunkciji ljetne pozornice. Ustanova će bitidom brojnim civilnim udrugama naseljaSalante tako i KUD-u Marica, koji jeponos sela.Nude se i otvaraju nove mogućnosti, aželja je Salanćana da taj prostor doistapostane Trg okupljanja.Razvoj kanalizacijskogsustava u PoganuPogan je ispred drugih naselja. Pokazujeto i najnoviji projekt: izgradnja zatvorenogakanalizacijskog sustava, koji uspješnodjeluje u brojnim naseljima u svijetu,takozvanog Eco-Line sustava pročišćavanjakanalizacije, kaže tamošnja načelnicaAga Dragovac.U okviru programa Új Magyarország fejlesztésiTerv Dél-Dunántúli OperativProgram Pogan je ostvario uspješannatječaj pod nazivom «Razvoj kanalizacijskogsustava u selu Pogan» kojim će seizgraditi umalo 8300 metara kanalizacijskogsustava.Radovi su započeli 1. ožujka, a završetakje predviđen za 31. prosinca 2011.Ukup na je vrijednost projekta 517 122 005Ft, od čega je natječajem dobiveno413 697 604 Ft.Otvorenje izložbe„Krleža, hrvatski klasik kojije govorio mađarski”U sklopu Budimpeštanskoga proljetnog festivala, u srijedu, 23. ožujka, u Dvorani zanacionalne relikvije Nacionalne knjižnice Széchenyi u Budimpešti otvorena je izložbanaslova „Krleža – hrvatski klasik koji je govorio mađarski“, prigodom tridesete obljetnicesmrti velikana hrvatske književnosti.Ivan Bandić László Bóka Piroska Bakos István LőkösNazočne su pozdravili ravnatelj KnjižniceSzéchenyi za znanost dr. László Bóka, veleposlanikRepublike Hrvatske u Mađarskoj mr.sc. Ivan Bandić i glasnogovornica Re publikeMađarske za Europsku Uniju Piros ka Bakos.Vele pos lanik Bandić najavio je postavljanjespomenika Miroslavu Krleži u mađarskomeglavnom gradu, čime će se ostvariti dugogodišnjetežnje hrvatske zajednice u Budim -pešti. Kip će darovati Grad Zagreb i bit ćepostavljen ispred bivše vojne akademije Lu -doviceum, te u povodu tridesete obljetniceKrležine smrti, održat će se spomen-sjednicai svečani program. Glasnogo vornica Bakosnaglasila je aktualnost izložbe jer je Krleža izsuvremenoga gledišta europski stvaratelj kojije govorio svjetske i mađarski jezik. Jedan odbitnih područja presjedanja Mađarske EU-omjest naglasiti mnogostrano kulturološkobogatstvo pojedinih naroda. Izložbu je otvorioi kratak osvrt na Krležin bogati opus daopovjesničar književnosti dr. sc. István Lőkös.Kazališni umjetnik Stipan Đurić na dva jezikaje pročitao Krležin Nekrolog u povodusmrti velikoga mađarskog pjesnika EndreaAdya, a kao glazbeni kuriozitet iz veden jeodlomak Ba la de Petrice Ke rem-puha.Kustosice izložbe, povjesničarka knji žev -nosti Jolán Mann i Annamária Sudár, nastojalesu prikazati Krležine najznačajnije hungaricae,bogatu mađarsku recepciju Krle žinadjela s po sebnim osvrtom na predstave njegovihdrama na mađarskim pozornicama, primjericetrilogiju o Glem bajevima, U agonijiili Leda, prijevode njegovih djela na mađarskijezik „Az ész határán” (Na rubu pameti), „Ahorvát hadisten” (Hrvat ski bog Mars).Ulomci dnevnika Oszkára Jászia, refleksijepojedinih mađarskih književnika Lászla Né -metha, Gyule Illyésa, Györgya Spiróa, Feren -ca Juhásza, analiza partije šaha Tita i Krležeiz pera Mária Pappa samo su pojedini koloritiu šarolikosti izložaka.Izložba je ostvarena u suradnji sa zagre -bač kim Leksikografskim zavodom MiroslavaKrleže, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom,mađarskim Arhivom državnog muzeja izavoda kazališne povijesti, Arhivom mađarskogavojnog muzeja i zavoda te s udovicomStojana Vujičića, a osnovu je osiguralaNacionalna knjižnica Széchenyi.Izložba je otvorena za javnost do 30. trav -nja 2011. godine, od utorka do subote 10–18sati, a za vrijeme posjeta osiguran je i stručnivodič. Po planu Knjižnice, narečena se izložbaželi predstaviti u Dombovaru, Pečuhu iSambotelu, no to ne isključuje postav u drugimgradovima i naseljima.Kristina Goher