Priručnik u PDF formatu - Institut za razvoj obrazovanja

jedne strane, te ekonomska, socijalna i kulturna prava s druge strane, potvrðujuæi tako univerzalnostljudskih prava. Stoga pravo NA visoko obrazovanje i prava U visokom obrazovanju moraju bitipriznata i zaštiæena. Štoviše, kroz visoko obrazovanje se dolazi u dodir s mnogobrojnim drugimljudskim pravima, posebno s onima vezanima uz zaposlenje i socijalno osiguranje. Bez obrazovanja2pojedincima je onemoguæen pristup primjerenom zaposlenju. U Hrvatskoj postoji 317,5773 4nezaposlenih i nizak postotak visoko obrazovanih ljudi (Hrvatska: 7.2% , EU prosjek: 20% ), štotrenutno predstavlja jednu od najveæih prepreka za razvoj zemlje i integraciju u EU. Navedenopokazuje da se ljudsko pravo na obrazovanje ne primjenjuje u praksi; dodatno, pokazuje da sustavvisokog obrazovanja nije dovoljno demokratièan i da su potrebne hitne promjene.Postoji velik broj problema u pogledu ljudskih prava koji ne mogu biti riješeni ukoliko pravo na visokoobrazovanje nije prihvaæeno kao preduvjet za zaštitu drugih ljudskih prava. Visoko obrazovanjedjeluje kao multiplikator, poveæavajuæi uivanje svih individualnih prava i sloboda tamo gdje je pravona visoko obrazovanje uèinkovito zajamèeno, dok kršenje ili nepoštivanje prava na visokoobrazovanje pojedincima uskraæuje uivanje mnogih drugih prava i sloboda.Identificiranje i eliminacija prepreka ostvarenju prava na visoko obrazovanje je kljuè napretka. UHrvatskoj je ljudsko pravo na obrazovanje daleko od toga da bude smatrano ljudskim pravom ili pakda bude kljuèni element u razvoju demokracije u visokom obrazovanju i u našem društvu opæenito.Takvo stanje se oèituje kroz nedovoljno izdvajanje proraèunskih sredstava za obrazovanje i struènousavršavanje (Hrvatska: 1% BDPa; prosjeèno izdvajanje u razvijenim zemljama: 5-6% BDP-a).Meðunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banka ili Meðunarodni monetarni fond, kao icjelokupna meðunarodna donatorska zajednica, ne pokazuju zanimanje za pravo na visokoobrazovanje. Postoje dva razloga za uskraæivanje potrebne podrške. Naime, ne postojirazumijevanje da poštivanje ljudskog prava na visoko obrazovanje moe doprinijeti nacionalnomrazvoju. Ljudsko je pravo stoga koncepcijski gotovo nepoznato hrvatskoj javnosti. Drugi je razlog tajšto slubeno priznanje bilo kojeg prava iziskuje stvaranje prikladnog pravnog okvira za zaštitupriznatog prava. Razlog zašto se mnoge drave protive prepoznavanju i pravnoj zaštiti ljudskogprava na/u obrazovanju jest èinjenica da kršenje ljudskih prava stvara visoke troškove u pogledudravne obveze da pravno zaštiti ljudska prava. Pribjegavanje pravnoj zaštiti zahtijeva prethodnopostojanje pojedinaène i društvene predanosti poštivanju ljudskog prava na visoko obrazovanje. Obveze na podruèju ljudskih prava: uèiniti visoko obrazovanje dostupnim, pristupaènim,prihvatljivim i prilagodljivim.Pravo na visoko obrazovanje ne moe postojati bez odgovarajuæih dravnih obveza i obvezaakademskih ustanova. U Hrvatskoj i dalje ostaju neriješeni kljuèni problemi u sustavu visokogobrazovanja u vezi sa ljudskim pravima na/u obrazovanju koje dravne inicijative još nisu pokrile2. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/3. Dravni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr4. Hrvatska u 21. stoljeæu, Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju: koncepcija promjena odgojno obrazovnog sustava u RH, 2002, p.12(dalje u tekstu: Hrvatska u 21. stoljeæu)7