Una Barac - Filipović poslovno savjetovanje doo

Croatian Real Estate NewsletterBroj 74, listopad/studeni 2012.TEMA BROJA:IntervjuUna BaracdirektorScott BrownriggPokrovitelji CREN-a:

SADRŽAJ1. TEMA BROJAIntervju:Una Barac, direktor, Scott Brownrigg 32. NAJAVAGreen Building Professionaledukacijski program 2012 / 2013 83. PREDSTAVLJAMODubrovnik PartneRVaš pouzdani poslovni partner u Dubrovniku 134. HUMANITARNI KONCERTVELIKANI VELIKOG SRCABuco i Srđan obljetničkim koncertima pomogliudruzi Veliko srce malom srcu 165. SKRIPTA ZA STRUČNI ISPITBURZA NEKRETNINA IZDAJE NOVU„SKRIPTU ZA STRUČNI ISPIT – pitanja i odgovori“ 186. STATISTIKA6.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – listopad 2012. 196.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku izpodručja građevinarstva 196.2.1 Završene zgrade i stanovi u 2011. 196.2.2. Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja udrugom tromjesečju 2012., pravne osobe s 20 i više zaposlenih 206.2.3. Izdana odobrenja za građenje u rujnu 2012. 20Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 2

1. TEMA BROJAIntervjuUna BaracdirektorScott BrownriggNajljubaznije Vas molimo da sepredstavite našim čitateljima.Ja sam Una Barac, arhitektica,direktorica i dioničar u ScottBrownrigg-u, arhitektonskom uredu ukojem radim već 9 godina. Prije ScottBrownrigg-a, za vrijeme studiranja inakon diplome, radila sam 6 godina uuredu Foster and Partners, a tijekomtog vrlo zanimljivog razdoblja imala sampriliku dobro upoznati Lorda Fosterai njegove partnere, suosnivače tvrtke.Međutim, nakon polaganja državnogispita, osjetila sam da je ipak došlovrijeme da prijeđem u arhitektonskiured u kojem mogu razviti karijeru iostaviti vlastiti trag.Nakon pažljivog razmišljanja pružilami se prilika da se pridružim timuScott Brownrigg-a i odmah sam znalada je upravo to ured kojem se želimpriključiti. Svidjela mi se njihovajednostavna hijerarhija i vrlo liberalanpristup pa sam od početka vidjelamogućnost profesionalnog razvoja iizgradnje vlastite karijere.Ono što mi se posebno svidjelo uScott Brownriggu je bio njihov pristupmeđunarodnim projektima. U trenutkukad sam im se pridružila, mnogoprojekata se radilo na Mediteranu,posebice Cipru, odakle je podrijetlomjedan od naših direktora. Tu sam vidjelapriliku raditi projekte i u Hrvatskoj što jebilo moj veliki san – vratiti se korijenimai raditi u regiji koju sam bila prisiljenanapustiti u teškim okolnostima, bježećiod rata. Vjerovala sam i nadala se,a prilika da radim s Park Plazomna njihovom portfelju Arenaturistapružila mi se 2007. godine. To jesigurno predstavljalo prekretnicu zamene, jer sam svoju energiju usmjerilana dovođenje Scott Brownrigg-a uHrvatsku, što sam na poslijetku iučinila 2010. godine. Naš hrvatski uredsmješten je u Zagrebu, na Zrinjevcu, anaši projekti obuhvaćaju prostor od Istredo Cavtata, uključujući Zagreb.Scott Brownrigg je veliki međunarodniarhitektonski ured sa sjedištem uLondonu. Što sve radite i na koju vrstuprojekata ste fokusirani?Scott Brownrigg je višestrukonagrađivani međunarodni arhitektonskiured, kontinuirano svrstavan međunajboljih 10 britanskih tvrtki iz ovogsektora. Tvrtka nudi međusobnopovezane usluge prostornog planiranja,arhitektonskog projektiranja i dizajnainterijera, a sve to kroz širok spektarprojekata u privatnom i javnom sektoru,uključujući poslovne objekte, turističkeprojekte, stambene, obrazovne i projekteurbane obnove, industrijske i prometnegrađevine, kao i projekte za britanskoministarstvo obrane.Imamo dugogodišnju tradiciju i ugledna britanskom tržištu. Sjedište tvrtke jeu Londonu, a britanski uredi se nalaze iu Guildfordu i Cardiffu. U zadnjih desetgodina okrenuti smo i međunarodnimtržištima pa sad imamo urede uHrvatskoj, na Cipru i partnerski uredu Moskvi, a u procesu smo otvaranjaureda u Singapuru.Molimo Vas da našim čitateljimapredstavite neke od Vaših recentnihprojekata i projekata koje smatrateposebno važnim za Vaše poslovanje. Skojim projektima se posebno ponosite?Chelsea Bridge WharfChelsea Bridge Wharf je zona uLondonu vezana neposredno uz ChelseaBridge i poznatu vrijednu spomeničkugrađevinu Battersea elektrane, na obalirijeke Temze. Sastoji se od 1.126luksuznih stanova, 5.575 četvornihmetara trgovačkih i uredskih prostora,novog zdravstvenog i fitness klubai prvog hotela s 4* hotelskog lancaWandsworth.Ovaj kompleks je projektiran u skladusa svim britanskim standardima izpodručja održivosti, a osvojio je mnoštvoCroatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 3

Nova zgrada okupila je sve zaposlenikeQuintilesa iz dotadašnja tri ureda,što je predstavljalo jedan od najvećihkomercijalnih projekata na britanskomtržištu nekretnina u 2010. godini.Dizajnom interijera osiguran jeinspirativan i održiv radni prostorza sve zaposlenike Quintilesa, a usklopu zgrade predviđeni su i prostoripoput „business loungea“, restorana,konferencijskog krila, krila zaobučavanje zaposlenika i café bara.Fotografija: Chelsea Bridge Wharfdržavnih nagrada od koji su samoneke „Best Social Housing Award“iz područja stanogradnje uz državnupotporu (slično POS-u), „Best PlanningBuilt Project“, „Best Interior DesignAward“ iz područja uređenja interijera,„Best Landscaped Development“iz područja krajobraznog uređenja,a postigao je i „Building for Life“standard. Sve to je potvrda da su ovimkompleksom mješovite namjene visokopostavljeni standardi izvrsnosti u struci.Quintiles, 500 Brook DriveNova zgrada upravnog sjedišta tvrtkeQuintiles nalazi se u sklopu GreenParka, poslovnog parka veličine 73hektara u blizini centra Readinga uVelikoj Britaniji.Scott Brownrigg je zaslužan za projektarhitekture, interijera i opreme ovenove peterokatnice, sagrađene u skladus najvišim standardima zadovoljstvakorisnika, energetske učinkovitosti iodgovornosti prema zaštiti okoliša.Pri izradi projekta ključni elementpredstavljala je i fleksibilnost u odnosuna buduće zahtjeve tvrtke.Zgrada je zanimljive, gotovoskulpturalne forme ovojnice okosredišnjeg atrija pune visine. Ulazniprostor je oblikovan kao staklenikubus postavljen u središte staklenefasade, natkriven ovješenim krovom inaglašen dvjema stubišnim jezgramaod sjajnog stakla. Stubišta postajugotovo skulpturalni elementi jedinstvenestrukture, sačinjena od jedinstvene čeličnecijevi koja formira spiralnu ovojnicu.Radni prostor prima do 700zaposlenika, a zamišljen je kaofleksibilan prostor koji omogućava rad,kako u open space uredima, tako i u tzv.radnim ćelijama.Ovim projektom osvojili smo BCORegional Fit Out of Workspace Award2012. godine i BCO Regional Award forCommercial Workplace 2010. godine,obje iz područja dizajna poslovnih iuredskih zgrada, kao i OAS nagradu zanajbolji projekt izvan Londona 2010.godine.Bodleian arhiv i knjižnica,Sveučilište u OxforduBodleian arhiv i knjižnica, projektvrijedan 26 milijuna funti izrađen zasveučilište u Oxfordu, je prvi arhiv/knjižnica sagrađen u Velikoj Britanijipo uzoru na harvardski model, s ciljemda se u zgradi osigura arhiviranjevelikog broja dokumenata. Ovimprojektom osigurno je 11.706 četvornihmetara prostora za pohranu osammilijuna svezaka iz kolekcije knjižnice.Fotografija: Quintiles, 500 Brook DriveFotografi ja: Bodleian arhiv i knjižnica, Sveučilište u OxforduCroatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 4

Osim jako napetih rokova koje smoispoštovali u potpunosti, veoma smoponosni i činjenicom da je u konačnicikvaliteta bila vrhunska. Svjedočenjagostiju koji su odsjeli u hotelu, te naweb stranicama poput Trip Advisora,dovoljno govore o uspjehu samogprojekta. Bila sam jako ponosna i načinjenicu da za vrijeme trajanja PulaFilm Festivala u našem hotelu vidim ipoznate hrvatske i regionalne filmskeglumce i redatelje.Sve u svemu, projekt je proglašenvelikim uspjehom, budući da jeisporučen na vrijeme, u skladu spredviđenim budžetom i s vrlo visokomrazinom kvalitete u izvedbi. Najboljapotvrda našeg uspjeha i zadovoljstvasamog investitora je podatak datrenutno radimo i na drugoj faziprojekta, koja predstavlja uređenje ipodizanje standarda susjednog hotelaPalma, pretvarajući ga u depandansuHistrije.Vi radite na različitim tržištima. Koje susličnosti, a koje su razlike između tihtržišta i Hrvatske?Drago mi je što mogu primjetiti da senaša građevinska industrija ne razlikujepuno od industrije u zapadnoeuropskimzemljama. Povijesno govoreći, biloje mnogo austro-ugarskog, zatimnjemačkog i austrijskog utjecaja.Hrvatska je u mnogo čemu naprednijaod nekih susjeda, a brz ulazak u EU iopći rezultati globalizacije čine razlikuizmeđu Hrvatske i zapadne Europe svemanjom.Glavni nedostatak iz perspektiverazvoja projekata je činjenica da sesloženost birokracije odražava krozspor i kompleksan sistem planiranja.Naravno da ima pozitivnih pomaka, alitrebamo jači zamah u svemu tome, dane bismo dozvolili da Hrvatska zaostaneu odnosu na druge tranzicijske zemlje,koje bi zbog bržeg procesa razvojai povrata investicije mogle postatizanimljivije stranim ulagačima. Lokalnevlasti morale bi ponuditi poticaj stranimulagačima ne bi li investirali u njihovuzajednicu. Trenutni sustav prostornihplanova je jako kompliciran i odmažepotencijalnim investitorima.S gledišta arhitektonske struke postojiznačajna razlika između Hrvatske iVelike Britanije. Hrvatski arhitekti imajumnogo širu i sveobuhvatniju ulogu.Arhitekt je tu još uvijek odgovoran zadijelove projekta poput troškovnika,izračuna fizike zgrade, protupožarnezaštite, projekt managementa itd. UVelikoj Britaniji se razvija čitav niz novihstruka i konzultanata koji preuzimajuodgovornost za svako od ovih područjaraspolažući specifičnim znanjima paovo smatram procesom koji s arhitekatau Velikoj Britaniji skida određenuodgovornost. Za investitora ovo moždaznači više konzultanata, ali ne nužno iveće troškove. Dosta radimo i u Rusijii bivšim sovjetskim republikama,gdje također primjećujem da je ulogaarhitekta tradicionalnija, kao kod nas.Iz osobnog iskustva znam kakopovremeno može biti frustrirajućeimati velik broj različitih suradnika.Svejedno, vrlo značajnu prednostarhitektima u Velikoj Britanji predstavljapostojanje konzultanata zaduženih zaizradu troškovnika i procjenu troškovagradnje. Ovo dovodi do puno točnijihprocjena troškova, gotovo uvijekunutar 5% vrijednosti projekta odnatječaja do završetka izgradnje. Čaki u Hrvatskoj investitorske tvrtke kojeu svom timu imaju odjel za procjenutroškova gradnje imaju puno boljukontrolu nad investicijom i troškovima,tako da se tu može još puno reći o jošuvijek nedovoljnoj količini vremena ipažnje koja je posvećena ovom dijeluprojektantskog posla. Mi u ScottBrownrigg-u uistinu cijenimo važnosttroškova izgradnje i istinski se trudimoi uspijevamo da nam troškovnici buduprecizni i detaljni, znajući da ovo nijelak zadatak.Koje se razlike između developera uinozemstvu i u Hrvatskoj?Mislim da su developeri u Hrvatskojosobito strpljivi i odlučni. Radeći nadrugim tržištima, primjetila sam davani developeri traže vrlo brz povratinvesticije. Zbog ekonomske krizei kompleksnijeg sustava prostornogplaniranja, developeri s kojimasurađujemo u Hrvatskoj su strpljiviji,hrabriji i usmjereniji k cilju razvojasvojih projekata, usprkos izrazito teškimobjektivnim okolnostima. To nas uScott Brownriggu čini odlučnijima daim pomognemo u tom procesu, a daistovremeno budemo uz njih i na krajukrize da bismo zajedno vidjeli pozitivnerezultate.Mislim da je lako biti uspješandeveloper u vremenima ekonomskograsta, kad je jednostavno posuditinovac, a banke ne postavljaju punopitanja prije odobravanja kredita.Međutim, danas, u doba krize, uprve redove dolaze istinski uspješnideveloperi, a to su oni koji ulažuracionalno, s mjerom, ne preplaćujuzemljišta uzimajući u obzir povratinvesticije, a prije svega - ne odustajuod svojih projekata.Prema Vašem mišljenju, koji je potencijalrazvoja komercijalnih nekretnina uHrvatskoj i gdje vidite Vašu ulogu?Razvoj komercijalnih nekretnina uHrvatskoj se ne bi smio razlikovati odonoga u drugim europskim zemljama.Prije recesije Hrvatska je bila velikorastuće tržište s izvrsnim razvojnimpotencijalom, a ne treba posebnonaglašavati da je globalna recesija imalaulogu u usporavanju gospodarstva uHrvatskoj kao i u ostalim europskimzemljama.Međutim, kako su developeri postalibolje informirani, a moraju i teže raditiu ovom razdoblju recesije i to vrlo čestoza mnogo slabije rezultate, oni tražebrži povrat njihove investicije. Stoga seopet vraćam na dio vezan za birokracijukoji sam ranije spomenula. Vrlo jevažno da se vlada, počevši od središnjihtijela, pa sve do lokalnih uprava posvetiprovođenju značajnih izmjena unutarsustava. Osim sustava prostornogplaniranja, vlada bi možda trebalarazmisliti i o oslobađanju developera ododređenog postotka poreza. Primjerice,britanska vlada omogućila je da suhrvatski državljani koji osnivaju tvrtku uVelikoj Britaniji dvije godine oslobođeniplaćanja poreza, a 4 godine imaju radnuvizu. Trenutno, ovakav reciprocitet, kojibi potaknuo britanske developere dadođu u Hrvatsku, ne postoji s hrvatskestrane.Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 6

Drugo pitanje kojega se moramdotaknuti je pitanje tzv. rabljenihnekretnina, odnosno „distressedproperties“. U Velikoj Britaniji onesu pomogle oporavljanju uzdrmanoggospodarstva. U Hrvatskoj već nekovrijeme velike banke odbijaju priznatida imaju ovakvu vrstu investicija usvom porfoliju i dok sada primjećujemda se takve nekretnine ipak počinjupojavljivati na tržištu, njihova cijena nijenimalo u skladu s njihovim imenom.Mnogi vlasnici ih prodaju po cijenama iz2007., što strane developere navodi nastav da se radi o neozbiljnoj ponudi.Ulaskom Hrvatske u EU pojavit ćese zasigurno određen broj investicijafinanciran od strane europskih fondova,posebice iz područja prometa iinfrastrukture. Ove investicije bi trebaleizazvati izvrsnu odskočnu dasku zagospodarstvo, a sve to bi trebalo imati ipozitivan efekt na tržište komercijalnihnekretnina. Ovo je dodatni razlog dase prihvate reforme, usmjere neki odprocesa i smanji birokracija.Puno radite na hotelskim projektima. Kojisu svjetski trendovi u projektiranju hotelai resorta? Posebno ste fokusirani nainterijere hotela, koji materijali su „in“,koji stilovi se traže?U hotelskim projektima nemamogućnosti primjenjivanja univerzalnihprojektantskih principa. Postojeznačajne razlike između urbanih,odnosno poslovnih hotela i turističkihresorta, a onda dalje razlike izmeđumediteranskih i tropskih resorta.Razdoblje recesije donijelo je porast ubroju i zaradi tzv. „budget hotela“, odkojih su neki izuzetno moderni, a čak sei hosteli pojavljuju kao značajan tržišnielement. To je dovelo do zamjetnogtrenda hotela s malim sobama i istakloneke od brandova poput Ibisa, MotelOnei CitizenM, od kojih neki imaju sobe odsvega 16 četvornih metara. Međutim,ovaj trend ne utječe na luksuzne hotele.Internetske stranice poput Trip Advisorapostale su odlično marketinško oruđe zakvalitetne hotele s najboljim omjeromcijene i kvalitete. Međutim, ovestranice pod veliki pritisak stavljaju onehotele koji imaju slabiju popunjenost.Globalizacija i internet doveli su do togada je gost jako informiran i zahtijevaodređenu razinu kvalitete usluge.Naglasak je često na elementima poputkvalitete kreveta i madraca, brzineinterneta, a u resortima je to dobrazabava i animacija i ponuda hrane.Pored hotela, radili ste veliki brojstambenih projekata. Koje su razlikeizmeđu Velike Britanije, ostalih istočnoeuropskihzemalja u kojima radite iHrvatske? U kojem smjeru će ići razvojstanovanja u budućnosti i koji su trendoviu tom sektoru?Prije recesije u Zagrebu je sagrađenveliki broj stanova. Neki od njih sukvalitetni, ali veliki broj je ostaoneprodan. Problem s neprodanimstanovima ne leži samo u lokaciji, negoi tlocrtu ili korištenim materijalima. Miu Scott Brownrigg-u smo proveli više oddesetljeća učeći kako optimizirati tlocrtei dati najbolju vrijednost za novac, kakoinvestitoru, tako i krajnjem kupcu.U Hrvatskoj je tržište malo i arhitektičesto rade u malim timovima narazličitim tipovima projekata. Međutim,radom na više različitih područjaarhitekture smanjuje se mogućnostusavršavanja i postizanja izvrsnostiu jednom specifičnom sektoru. Ovonaravno nije uvijek slučaj, ali uodređenoj mjeri dovodi do manjeuspješnih projekata koji na kraju ostajuneprodani.U Londonu smo imali sreću raditi nekeod projekata luksuznih stambenihzgrada, pri čemo smo naučili nesamo projektirati prostrane stanoves luksuznim materijalima, nego ivrijednost sustava managementa,odnosno upravljanja zgradom, kojivlasniku stana nudi sigurnost i24-satnu uslugu. Ovaj sustav ne morabiti primjenjivan primjerice samo ugradskim stanovima i većim stambenimzgradama, već može funkcionoirati i ukućama za odmor na obali.Još samo trebamo dočekati oporavakglobalnog gospodarstva i potaknutiprojekte u Hrvatskoj, ali ja sam kao iuvijek optimist!Na kakvom projektu biste željeli raditiu Hrvatskoj? Što bi za Vas bio idealanprojekt?Realna sam i ne volim često koristitiriječ ‘idealno’, a posebno ne ukontekstu struke. Riječ ‘idealan’mnogim arhitektima podrazumijevaprojekt bez ograničenog budžeta iklijenta koji ne vrši pritisak i nemaprigovore na dizajn. Meni je to priličnoutopijski pristup, a već sam rekla dasam realist. Meni ‘idealan projekt’predstavlja isporuku odličnog dizajna,na vrijeme, unutar dozvoljenog budžetai na opće zadovoljstvo klijenta. Uistinuvjerujem u njegovanje odnosa sklijentom, a dosta projekata u ScottBrownrigg-u radimo za mnoge od njih skojima smo prethodno surađivali i kojisu u nas stekli povjerenje.Kako vidite razvoj arhitektonske struke ubudućnosti?Arhitektura i s njom povezane struke,kao i građevinska industrija općenito,dolaze pod utjecaj izuma i primjeneBuilding Information Modelinga(BIM). Autodesk, tvrtka koja stoji izaAutoCADa, već je najavila da će prestatirazvijati ovaj program u doglednovrijeme, budući da ga već polakozamjenjuju Revit-om, revolucionarnim3D programom. Rabeći ovaj program,arhitekti i inženjeri ‘grade’ zgradu u3D modelu iz kojega kasnije ‘izvlače’tlocrte, presjeke, pročelja, obračunepovršina, vrata, prozore, bravariju, asve to pritiskom na jedan gumb. Ovo ćepostupak crtanja učiniti nevjerojatnobrzim, a međusobnu koordinacijustruka jednostavnijom. Također, BIMće, skupa s dislociranom proizvodnjompredgotovljenih građevinskih elemenata,učiniti i proces gradnje bržim iefikasnijim.Ove nove tehnologije će napravitirevoluciju u načinu na koji danasradimo. Velika Britanija je jedna odzemalja na čelu BIM industrije uEuropi, a Scott Brownrigg je već uložioznatna sredstva u obuku zaposlenikai nabavku sofvera. Ovo će našem timuu Hrvatskoj dati značajnu prednostna tržištu u trenutku kad uđemo uEuropsku Uniju i izađemo iz recesije.Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 7

2. NAJAVACroatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 8

Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 9

Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 10

Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 11

3. PREDSTAVLJAMODubrovnik PartneRVaš pouzdani poslovni partner u DubrovnikuDubrovnik PartneR je agencija sasjedištem u Dubrovniku, a osnovniposlovi su odnosi s javnošću i MICE.Dugi niz godina uspješno obavljamosljedeće poslove:• Odnosi s javnošću i protokol• MICE• Event Management• Marketing• Business Planning and ProjectManagement• Wine & Dine• Vjenčanja• Smještaj, putovanja, transferi.Dubrovnik je prestižna MICE destinacijau kojoj se iz godine u godinu održavasve više susreta, konferencija, kongresai konvencija. Dubrovnik je k tomei omiljeni cilj različitih incentiveputovanja. Stoga, kada planiratekonferenciju ili incentive putovanje,važno je imati partnera sa širokim ipreciznim poznavanjem lokalnih prilika,te kontaktima na svim važnim mjestima.Zahtjevno je i odgovorno pripremati iostvarivati posebne događaje koji suvrlo često mješavina kulture, sporta,politike, protokola, sigurnosnog rizika,glamura, eno gastronomije i zabave.Svoje bogato iskustvo stjecali smo krozgodine, organizirajući ili sudjelujući uorganizaciji međunarodnih sportskihsusreta i turnira, kulturnih festivala,koncerata, izložbi i promocija, političkihsusreta, komercijalnih i političkihkampanja.Imamo bogato osobno i kolektivnoiskustvo u planiranju i vođenjunajosjetljivijih protokolarnih procedurau visokoj međunarodnoj politici idiplomaciji, korporativnom protokolu,kulturi i sportu te religiji.Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 13

Nema tako velikog projekta za kojinismo u mogućnosti okupiti potrebanbroj profesionalaca koji će ga realiziratina zadovoljstvo naručitelja. Nema nitako malog projekta na kojem nijespreman surađivati cijeli tim kakobi osjećaj uspješnosti međusobnopodijelili.Team i kontakti:Tilda BogdanovićSibila GrčićAnđela MatićKsenija MatićDubrovnikPartneR d.o.o.Vukovarska 26, 20000 DubrovnikT+385 20 448 180F+385 20 358 008partner@dubrovnikpr.comwww.dubrovnikpr.comOČEKUJEMO VAS U DUBROVNIKU!Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 15

4. HUMANITARNI KONCERTBuco i Srđan40 godišta poslijeVELIKANI VELIKOG SRCABuco i Srđan obljetničkim koncertima pomogliudruzi Veliko srce malom srcu1972. – 2012.Obljetnički koncertiDubrovnik 31.08. & Zagreb 27.10.Koncertima punim emocija,prisjećanjima na neke stare ljubavi inoćne đireve, trubadurski duo Buco iSrđan proslavio je svojih 40 godina radau Dubrovniku i Zagrebu.Taraca impozantne dubrovačke tvrđaveRevelin je 31. kolovoza bila jednostavnopremala za sve koji su tu večer htjeliposlušati Bucu i Srđana. Oni koji suimali sreće koncert su poslušali i nanogama, jer kažu da im za ovakvo divnosjećanje na Dubrovnik nije ni to biloteško.Legendarni duo svoj gotovo dvosatnikoncert započeo je nježnim zvucimausne harmonike pjesme Zelenci, da binastavili sa svojim najvećim hitovimapoput „Zrikavci”, „Cvijeta”, „Dobrojutro Margareta”… Na pozornici suse Bucu i Srđanu pridruživali redomprijatelji, što je pridonijelo osobitointimnoj atmosferi koncerta. Tako jepublika imala prilike čuti Bucovogsina Josipa koji sa prijateljemDživom Brčićem čini gitarski duoĐosi i Dživo a uvelike podsjećaju nanasljednike Buce i Srđana. Zatim imse na pozornici pridružila i poznatadubrovačka Klapa Maestral koja jeobilježila jedan dio Srđanovog života,kada je pjevajući u njoj obilazio svjetskepozornice. Instrumentalni pratnjuna dijelu programa dala je vokalnoinstrumentalnagrupa Sigma u kojojBuco danas nastupa.Buco se ovom prilikom obratio publici,zahvalivši im što se odazvala koncertuu tako velikom broju i rekavši kratko:Puno vam hvala jer Buco i Srđan bezvas ne bi bili ništa. Pjevali bi sami sebiu sobi.Ni u Zagrebu situacija nije bila drukčija:prepuna dvorana Hrvatskog glazbenogzavoda 27. listopada je odzvanjalaugodnim zvukovima gitara, usneharmonike i skladnim glasovima. Gotovonije bilo osobe u dvorani koja u jednomtrenutku nije zapjevala „Povratak“,„Moj brate“ ili „Dugo u noć“, ponesenapredivnim sjećanjima na vlastite djeloveživota koje je ovaj duo obilježio.Uz Đosija i Dživa te band Sigmu koji suse ovim putem prestavili zagrebačkojpublici, poseban užitak svima u dvoranipružilo je gostovanje Hrvoja Hegedušićakoji je s Bucom i Srđanom otpjevaosvevremenske skladbe „Elegija“ i„Razgovara zemlja stara“, a sam jeizveo i predivnu Cesarićevu „Baladu izpredgrađa“. Dozu svježine koncertu sudale ljupke članice zagrebačke KlapeĆakulone, uz koje je cijela dvoranapjevušila legendarne „Neusnule noći“.Oba obljetnička koncerta vodile suAna Brbora Hum, urednica, novinarka,voditeljica i prijateljica koja se prisjetilaCroatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 16

Buco i Srđan zahvaljuju agencijiDubrovnik PartneR na uspješnoorganiziranim koncertima, kao i svimakoji su pomogli da se ova hvalevrijednaobljetnica ostvari:dana kad su Buco i Srđan počeli pjevati,te Jelena Perčin, mlada glumica koja jeodrasla uz njihove pjesme i zahvaljujućisvojim roditeljima imala prilike slušatiBuca i Srđana kako pjevaju na terasinjezine kuće.Ovim slavljeničkim koncertimazaključena je proslava 40. obljetnicerada i djelovanja dua Buco i Srđan.Umjetnici se iskreno zahvaljujuvjernoj publici koja je sudjelovala nakoncertima u Dubrovniku i Zagrebu,svim umjetnicima kao i svima koji supridonijeli humanitarnoj akciji za udruguVeliko srce malom srcu, neprofitnojudruzi liječnika, zdravstvenog osobljai roditelja djece s prirođenim srčanimgreškama i drugim srčanim bolestima.Ova udruga osnovana je 1994. godineu Zagrebu te je kao takva jedna odnajstarijih u Hrvatskoj. Osnovni ciljevisu joj razvijanje svijesti o potrebi ranogutvrđivanja srčanih grešaka, potporanjihovom pravodobnom I pravilnomliječenju, prikupljanje sredstavaza neophodne uređaje, pomagala ilijekove te pružanje psihološke pomoćiroditeljima djece sa srčanim bolestima igreškama.Koncertima Buca i Srđana u Dubrovnikui Zagrebu prikupljeno je 45.345,00 kn,koje je uplaćeno na račun udruge Velikosrce malom srcu.Članovi udruge Veliko srce malom srcuovom prilikom su poručili slijedeće:Vi ste ti koji ste u našoj akciji prepoznalijedinu vrijednost u vremenu - ljudskiživot. I to život djeteta. Zajednosa nama koji se dajemo u ovo bezzadrške pokušali ste promijeniti sutra,te umjesto tuge i boli nekim novimroditeljima i djeci pružili što kvalitetnijeliječenje koje su ti maleni hrabri borcizaslužili.Cij koji smo sebi zadali jeljestvica koja je postavljena visoko, noupornošću i radom ništa nije nemoguće.....to i potvrđuju naša djeca, djeca sapola srca.Hvala što su naša mala srca postala dioVaših velikih....U Dubrovniku:Grad Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanskažupanija, Turističkazajednica grada Dubrovnika, Zračnaluka Dubrovnik, Croatia Airlines,Elite Travel, Adriatic Luxury Hotels,Dubrovačke ljetne igre, Tiskara Alfa 2,Studio m&m, Boban, Fotostar, GalerijaSebastian, Restoran Renesansa, Ragusa2, Esculap Teo, Atlantska plovidbaDubrovnik, ulaznice.hr, Foto Adria,HDS ZAMP, PZ Pošip Čara, Voda Viva,Dubrovački simfonijski orkestar, FifiSound, Dubrovački vjesnik, Dubrovačkilist, Glas Grada, HR Radio Dubrovnik,Radio Laus, Soundset Ragusa, DuTV,gospođa Paola Dražić ZekićU Zagrebu:Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.,Udruga Veliko srce malom srcu, Zračnaluka Zagreb, Hrvatska pošta, Valamarhoteli i ljetovališta, HUP Zagreb d.d.,Grad Zagreb, Studio m&m, ulaznice.hr, Foto Adria, HDS ZAMP, Hotel ParkDubrovnik, gospodin Davor GjivojeCroatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 17

6.2.2. Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnjau drugom tromjesečju 2012., pravne osobe s 20 i više zaposlenihVrijednost novih narudžaba:- u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje2011. manja je za 20.8%.- u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. manja je za 19.6% uodnosu na isto razdoblje 2011.Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima:- u drugom tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje2011. manja je za 7.4%.- u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. manja je za 10.0% uodnosu na isto razdoblje 2011.U razdoblju od siječnja do lipnja 2012. građevinska poduzećas 20 i više zaposlenih završila su 1.335 stanova, što je za4.2% više nego u istom razdoblju 2011. Potkraj lipnja 2012.ta poduzeća imala su 4.472 stana u gradnji (nezavršenistanovi), što je za 16.5% manje nego u istom razdoblju 2011.Priopćenje: Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambenagradnja u drugom tromjesečju 2012., pravne osobe s 20 i višezaposlenih, Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.6.2.3. Izdana odobrenja za građenje u rujnu 2012.U rujnu 2012. izdano je 748 odobrenja za građenje, štoje manje za 10.7% u odnosu na rujan 2011. Ukupan brojizdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do rujna2012. u usporedbi s istim razdobljem 2011. manji je za12.1%. U rujnu 2012.:- prema vrstama građevina, 84.8% odobrenja izdano je zazgrade, a 15.2% za ostale građevine- prema vrstama građenja, 79.7% odobrenja izdano je zanovogradnju, a 20.3% za rekonstrukcije.Prema izdanim odobrenjima za građenje u rujnu 2012.,predviđeno je građenje 837 stanova s prosječnom površinomod 91.4 m2.Priopćenje: Izdana odobrenja za građenje u rujnu 2012.,Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 20

IZDAVAČ:Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: cren@filipovic-advisory.comŽelja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz ikvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, oddevelopera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija zaposredovanje i dr.Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete nacren@filipovic-advisory.com kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećimmedijem o hrvatskom tržištu nekretnina.Redakcija:urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Marija Noršić i Petra Škevin.Croatian Real Estate Newsletter, listopad/studeni 2012. 21