M - Klasicna gimnazija u Zagrebu

Schmidt-Rottluff. Druga ekspresionistička grupa, „Der Blaue Reitet“ (njem. der blaueReiter, plavi jahač) osnovana je u Munchenu 1911. Godine, apripadaju joj umjetnicirazličitih stilskih karakteristika: Lyonel Feininger, Alexej von Jawlensky, Vasilij Kandinski,Paul Klee, August Macke, Franc marc, Gabriele Munter. Pripadnici su pariške varijanteekspresionizma: Georges Rouault i Chaim Soutine; austrijske Oskar Kokoschka i EgonSchiele. U Hrvatskoj se javlja između 1916. I 1921. Godine, a predstavnici su „Praškačetvorica“: Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan i Vladimir Varlaj.KUBIZAM (lat. cubus, kocka) – naziv za umjetnički pravac koji se pojavio 1907. Godine.Na pojavu kubizma utjecala su dva faktora: djelo Paula Cezanna i crnačka plastika, azapočinje slikom Pabla Picassa Gospođice iz Avignona. Djela glavnih predstavnikaanalitičkog kubizma, Pabla Picassa i Georgesa Braquea (1910. – 1912.), pokazujunovo shvaćanje prostora izraženo u simultanome prikazivanju objekta svedenog naosnovne geometrijske oblike i viđenog s više strana (poliperspektiva). Sintetičkikubizam formulirao je Juan Gris kao postupak „od valjka prema boci“, tj. Slika sekomponira od geometrijskih oblika i plošnih znakova, a objekt se prepoznajeasocijacijom. Kao tehnika uvodi se kolaž te materijalna stvarnost postaje dijelo slike, aprostor slike stvarno se oprostoruje. Dakle, u analitičkom kubizmu polazi se od predmetaprema apstraktnim elementima, u sintetičkom kubizmu obrnuto.DADAIZAM – umjetnički pokret u likovnoj umjetnosti i književnosti. Nastao je 1916. kaoprotest protiv krvoprolića u Prvome svjetskom ratu i besmislenosti civilizacije kojauništava vlastite vrijednosti. Središta pokreta su Zurich i New York. Pokret negiraustaljene vrijednosti građanskog društva odbacujući i umjetnost samu. Dada je apsurdkoji teži rušenjuu, uništenju starih načela i zakonitosti logike te ismijava „vječnu ljepotu“.Jedan od postupaka dadaista jest negiranje uporabne i afirmiranje estetske namjene„slučajno“ odabrana, već gotova predmeta, što je Marcel Duchamp nazvao ready-made(nađeni predmet kao antiumjetnost). Kolaž od otpadaka i odbačenih sitnica, montažudjela od izrezanih fotografija, slika i crteža, složenih i lijepljenih na podlogu u noviestetski kontekst uvodi Kurt Schwitters. Automatizam i sloboda mašte programatskipovezuju dadaizam s nadrealizmom. Najznačajniji su predstavnici ovog pokreta MarcelDuchamp, Francis Picabia, Jean Arp, Tristan Tzara, Max Ernst, Georges Grosz i KurtSchwitters.FUTURIZAM (lat. futurus, budući) – umjetnički pokret formiran netom prije Prvogsvjetskog rata u Italiji. Pripadnici pokreta odbacuju povijesne stilove i funkcionalizam, avrednuju aktivizam i suvremena tehnička dostignuća. U svojim djelima umjetnici nastojeizraziti simultanost pokreta i vrijeme. Slikari se koriste poentilističkom tehnikom. Uskulpturi rastvaranje površine i presijecanje ploha pokazuje više faza pokreta.Predstavnici su pjesnik Filippo Tommaso Marinetti (manifest 1909.); slikari GinoSeverini, Giacomo Balla i Luigi Russollo; kipari Umberto Boccioni i Carlo Carra tearhitekt i vizionar Antonio Sant Elia.NADREALIZAM (franc. surrealisme) – umjetnički pokret utemeljen manifestom AndreaBretona u Parizu 1924. Godine, iozrastao je neposredno iz talijanskoga metafizičkogslikarstava i dadizma te učenja Sigmunda Freuda. Nakon Dade i apstrakcije u slikarstvose ponovo vraća objekt, ali kroz san i stoga dvosmislen. Iako iracionalnost i imaginacija