TRAGOVI IDENTITETA – KULTURA TETOVIRANJA

Jedan od ženstvenijih, ako ne i najženstveniji motiv japanske kulture je stablo
trešnje u cvatu. Sam motiv je veoma cijenjen u samurajskoj kulturi gdje latice cvijeta
predstavljaju kapljice krvi. Motiv trešnje u cvatu možemo protumačiti kao lomljivost
i krhkost ljudskog života.
Japanci su vjerovali kako je njihova tetovaža svojevrsni talisman i zaštita od
zlih duhova. Danas Japance i njihov način tetoviranja primarno zaokuplja estetika i
dekorativna svrha, za razliku od početnog spiritualizma i vjerovanja.
Japanski stil tetoviranja je veoma prepoznatljiv po svojim jarkim bojama i
tome što tetovaža zauzima veći dio tijela. Njihove tetovaže prožete su većim dijelom
florom i faunom te mitskim bićima. Vizualno su veoma efektne i dopadljive.
Vibrantnost boja i fluidnost oblika japanskih tetovaža podsjeća na njihovu tehniku
izrade drvoreza. Nisu slučajno prvi tetovirači bili majstori drvoreza.
Slika 19. Otisak japanskog drvoreza – Trešnjin cvat, 191 x 54 cm
Sposobnost japanskog dizajna da se prilagodi vremenu bivanja njegova nositelja je
upravo jedan od razloga tolike popularnosti. Japanska tetovaža je razrađen sustav
simbola spreman ispričati priču u svakom trenutku.
Tijekom godina u Japanu se razvila i određena kultura kažnjavanja ljudi kroz
tetovaže. Označavanjem nekoga tetovažom značilo bi da pripada nepoželjnom dijelu
društva. Ovakva praksa se nije dugo zadržala i tetovaže su opet vratile svoju prvotnu
ulogu.
Tijekom Drugog svjetskog rata japanski car je zabranio tetovaže ne bi li
popravio sliku o Japanu u zapadnjačkoj kulturi. Ovim činom tetovažama se iznova
pripisuje doza bunta i kriminala. Zbog svojeg dubokog značenja, ali i nikada u
potpunosti razjašnjene društvene uloge, Yakuze ili japanska mafija je često
povezivana s tetovažama, najčešće onima koje krase cijelo tijelo.
Danas mnogi ljudi s ponosom nose japanske tetovaže upravo zbog svojeg
fluidnog dizajna, jakih boja i duboka značenja povezana s mnogim aspektima života.
21