01.08.2017 Views

PSS 41

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

1


2 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

3


4 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Sadr`aj<br />

SECURITY NOVOSTI 10<br />

INTERVJU 14<br />

In`enjer u ko`i menad`era 14-15<br />

@ivot kroji promene 17-18<br />

MENAD@MENT 20<br />

Nova bezbednosna strategija 20-22<br />

SECURITY PRAKSA 28<br />

Sistemi za daljinski monitoring 28-29<br />

Izbor alata za upravljanje 29-30<br />

TEHNIKA 32<br />

Korak do centralizacije sistema 35<br />

[iroko polje aplikacija 38-40<br />

Solid state tehnologija 42-44<br />

AKTUELNO 44<br />

Sicurezza 2010. 45-46<br />

DA LI SE ZNA 53<br />

Pecanje po tabovima 53-54<br />

Za bolju hotelsku uslugu 54-55<br />

Novi standardi - vi{estruka korist 55-56<br />

TEMA<br />

BROJA<br />

Koska je<br />

ba~ena 24-27<br />

45 33<br />

Professional Security Systems<br />

izdava~: IN TEAM d.o.o.Beograd •ŸŸ adresa redakcije: Gradski park 2, Beograd Ÿ•Ÿ tel: 011/37 71 562, 011/ 31 62 091, tel/fax: 011/37 71 561 Ÿ•Ÿ e-mail: pss@pss-magazine.com<br />

www.pss-magazine.com,<br />

teku}i ra~un: 355-1067900-47 Ÿ PIB 103673280<br />

gl. i odgovorni urednik: Dragica [ipka •Ÿ direktor: Branislav [ipka • e-mail: komentari@pss-magazine.com, marketing@pss-magazine.com<br />

redakcijski odbor: prof. dr Mi}o Bo{kovi}, mr Jadranko Janev, Nenad Ognjanovi}, Vladimir Kos<br />

saradnici redakcije: Vladimir Paji}, Du{an Dun|er, Nikola Puziga}a, Ijan Kameron, David Salomon, Martina Paningel,<br />

Marko Puri}, Andreas Volf, Ijan Rozbi, Milo{ Mi~i}, Toni Lin~<br />

prevodioci: Nata{a [ipka, Dilaver ^au{evi}<br />

marketing: Dragica [ipka •Ÿ web: @eljko [ipka •Ÿ tehni~ki urednik: Mirjana Stepanovi}<br />

lektura i korektura: Nata{a [ipka •Ÿ {tampa: AMD sistem, Beograd<br />

CIP broj: 351.74/.76 katalogizacija u publikaciji Narodne biblioteke Srbije<br />

COBISS.SR-ID112914956


8<br />

DOBRE ODLUKE<br />

Tekuća godina se približava kraju. Kakva god da je bila,<br />

u ljudskoj prirodi je da se nada da će sledeća biti bolja.<br />

Ako ništa drugo, praznični rituali će nam bar malo<br />

popraviti raspoloženje. Decembar je pravo vreme da<br />

razmislimo o uspesima i neuspesima i postavimo sebi<br />

nove ciljeve za narednu godinu. Bez obzira na to da li su<br />

naši planovi mali ili veliki, važno je da sledeću godinu<br />

započnemo na pravi način. Možda bi trebalo da se<br />

zapitamo zašto baš Nova godina mora biti povod za neki<br />

novi početak. Važno je da odlučno donosite odluke za<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

koje smatrate da su dobre, pozitivne i da će unaprediti<br />

vaš život i rad. Za početak, ukoliko odlučite da negde<br />

otputujete, ponesite magazin <strong>PSS</strong> i poklonite ga prvom<br />

bezbednjaku u hotelu, ali ako ste u grupi koja voli da<br />

ostane u svom domu sa porodicom i prijateljima, uživajte<br />

zajedno u gastronomskim specijalitetima. To je provereno<br />

dobra varijanta. Što je najvažnije, muškarci mogu i bez<br />

leptir mašni, a dame bez visokih potpetica. Opušteno!<br />

Uostalom, dobra godina počinje dobrim odlukama, zato<br />

budite samouvereni!<br />

U ime redakcije magazina <strong>PSS</strong>, svim čitaocima,<br />

saradnicima i poslovnim prijateljima želimo<br />

srećnu i uspešnu 2011!


Da se bolje razumemo!<br />

DA NE BUDE NESPORAZUMA!<br />

Kursevi nemačkog i engleskog jezika specijalno kreirani za poslovne ljude u<br />

malim i srednjim preduzećima.<br />

Oformite grupe od pet do deset polaznika, i mi dolazimo kod vas.<br />

Program obuke može biti kreiran prema vašim potrebama.<br />

CENTAR ZA STRANE JEZIKE<br />

Kontakt telefoni:<br />

011 316 20 91<br />

011 377 15 61<br />

011 377 15 62<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

9


Security NOVOSTI<br />

Ko i kako obezbeđuje državni vrh<br />

i državne institucije?<br />

Vlada Srbije donela je uredbu kojom se određuje način<br />

obezbeđivanja čelnih ljudi u državi kao i obezbeđivanja<br />

državnih institucija. Reč je o poslovima koje obavlja Ministarstvo<br />

unutrašnjih poslova, Bezbednosno-informativna<br />

agencija, Vojno-bezbednosna agencija, Vojna policija i jedinice<br />

Vojske Srbije.<br />

Osobe na koje se odnosi uredba su predsednik Srbije,<br />

pred sednik Narodne skupštine, predsednik Vlade, ministar<br />

spoljnih poslova, ministar odbrane, ministar unu trašnjih<br />

poslova, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, direk<br />

tor Bezbednosno-informativne agencije, direktor Vojno‐bez<br />

bednosne agencije, direktor Vojno-obaveštajne<br />

agen ci je, direktor policije, strani državnici – nosioci najviših<br />

državnih funkcija tokom službenih poseta Republici<br />

Sr biji, kao i nosioci najviših pravosudnih funkcija i drugi<br />

dr žavni funkcioneri u zavisnosti od procene ugroženosti,<br />

a po preporuci Biroa za koordinaciju rada službi bezbedno<br />

sti. Uredba se odnosi na sledeće objekte: Narodnu<br />

skup štinu, Generalni sekretarijat predsednika Republi ke,<br />

Vla du, ministarstva. Pod poslovima bezbednosne za štite,<br />

u smislu ove uredbe podrazumevaju se mere kon tra obave<br />

štajne zaštite, bezbednosne mere, mere preventivno<br />

teh ničke zaštite, mere fizičke zaštite, mere preventivnome<br />

dicinske zaštite.<br />

Neke od mera kontraobaveštajne zaštite su: otkrivanje indikatora<br />

i blagovremeno sprečavanje terorističke, ekstremi<br />

stičke, obaveštajne i druge subverzivne delatnosti stranih<br />

obaveštajnih službi, organizacija i lica usmerenih na<br />

ugro žavanje lica i objekata, učešće u proceni, predlaganju,<br />

propisivanju i realizaciji mera kontraobaveštajne zašti<br />

te, kao i u njihovom usklađivanju sa merama bezbed nosne<br />

zaštite, primenjivanje mera protivprislušne zaštite.<br />

Panasonic oprezno ulagaže u Srbiju<br />

Informacija o otva ranju Panasonic fabrika u Svilajncu<br />

1. januara 2011, prema poslednjim izjavama koje dolaze<br />

iz te kompanije – i nije tako pouzdana. Svilaj nac je svakako<br />

jedna od interesantnih lokacija. Iako se na tom projek<br />

tu radi, odluka još nije zvanično doneta i nije izvesna<br />

onoliko koliko se to procenjuje u Srbiji.<br />

Ištvan Štark, direktor marketinga za jugoistočnu Evropu,<br />

objašnjava da je direktor kompanije u Japanu nedavno<br />

najavio ubrzani lokalni razvoj ove kompanije u Srbiji, kao<br />

i planove da pojača svoje prisustvo u čitavom regionu.<br />

Jedino što mogu da kažem jeste da je pravi trenutak<br />

za ulaganja, pa Panasonic istražuje mogućnosti da to što<br />

bolje učini – izjavio je Štark na konferenciji za no vi nare.<br />

Trenutno se ozbiljno razmatra ulaganje u Svilaj nac. Direktor<br />

je dodao da Panasonic razmatra tržišta u razvoju,<br />

kao što su Kina i Indija. Stav menadžmenta je da svakako<br />

treba razmotriti lokalni razvoj i proizvodnju određenih<br />

pro iz voda u svakom regionu i da treba otvarati lokalne fabri<br />

ke u svakom regionu.<br />

Dok istražuju mogućnosti za ulaganje u neku zemlju investitori<br />

su vrlo oprezni, dodaje Štark. Istražuju niz faktora,<br />

među kojima su politička stabilnost, obučenost radne<br />

snage, postojanje odgovarajuće infrastrukture, veličina<br />

tržišta, kao i karakteristike okolnih tržišta.<br />

Interesovanje za ulaganje u Srbiju je veliko, ali nisu<br />

samo evropske zemlje zainteresovane – kaže Štark. Prodaja<br />

Panasonic proizvoda raste u Srbiji i to posebno tokom<br />

prošle godine. Tržištu nudimo najmodernije pro iz vode<br />

i sada demonstriramo 3D televizore. Oni su za sada<br />

do stupni samo imuć nijim kupcima i onima koji prate nove<br />

teh no logije, ali su svakako budućnost televizije.<br />

I dok iz kompanije Panasonic još uvek nema zvaničnih<br />

po tvrda da je Svilajnac njihova sledeća adresa, budućnost<br />

ove fabrike se u Srbiji ne dovodi u pitanje. Ministar<br />

ekonomije je najavio da će fabrike proraditi u oktobru,<br />

10 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


a slične najave su stizale iz opštine Svilajnac, iako bi prema<br />

poslednjoj najavi fabrika trebalo da bude otvorena početkom<br />

januara naredne godine. Panasonic u Svilajancu<br />

bi, kako je najavljeno, trebalo da bude najveća fabri ka<br />

ovog proizvođača u Evropi, površine od čak 18.000 kvadratnih<br />

metara, a prema poslednjoj informaciji, za po četak<br />

će biti iznajmljene Rojmove hale od 2.500 kvadratnih<br />

metara.<br />

Novi izgled saobraćajnih i vozačkih dozvola<br />

Nova dokumenta koja će od naredne godine dobiti svaki<br />

vozač po isteku starih izgledaće poput novih ličnih karata.<br />

Nove vozačke i saobraćajne dozvole moći će da se<br />

zamene sukcesivno. Krajnji rok za zamenu starih za nove<br />

do zvole je 10. jun 2014. godine, do kada će svi vozači<br />

mo rati da zamene stara dokumenta.<br />

Vozačka dozvola biće pretežno roze boje, s biometrijskim<br />

podacima na dva pisma i jezika. Uz srpski, podaci će bit<br />

ispisani i na engleskom. Takva će biti i saobraćajna dozvola,<br />

samo što na njoj neće stajati fotografija, nego čip<br />

sa svim podacima.<br />

Izgled novih dokumenata i podaci na njima prilagođeni su<br />

evropskim standardima.<br />

Kad za to dođe vreme, kako je objavljeno u Politici, svaki<br />

vozač moraće za vozačku dozvolu da izdvoji 800, a za<br />

sa obraćajnu 1.200 dinara. Dozvole će važiti 10 godina.<br />

Ali, to nije sve. Uz saobraćajnu dozvolu, uz registraci ju<br />

vozila izdaje se i nalepnica cene 400 dinara, koju je vlasnik<br />

obavezan da nalepi sa unutrašnje desne strane šo feršajbne.<br />

Prema rečima Dragana Markovića, državnog sekretara<br />

MUP-a, da bi se izbegla gužva oko zamene dokumenata,<br />

kao što je bio slučaj kod zamene pasoša i ličnih karata,<br />

policija planira da zaposli nove radnike na ovim poslovima<br />

i kupi još novih računara.<br />

Uskoro jedinstveni registar kaznenih poena<br />

Kazneni poeni za saobraćajne prekršaje od 1. novembra<br />

uno siće se u jedinstveni registar MUP Srbije. Pravilnik<br />

o vo đenju evidencije o kaznenim poenima i oduzimanju<br />

vo začkih dozvola propisuje i tačnu proceduru za oduzimanje<br />

dokumenata. U trenutku kada na osnovu uvida u regi<br />

star, policija utvrdi da je vozač kršenjem sao bra ćaj nih<br />

pro pisa stekao 18 negativnih poena, postupak odu zimanja<br />

vozačke dozvole pokreće se istog dana, a najka snije<br />

u roku od tri dana.<br />

Poeni su se upisivali u službene beleške prvih devet meseci<br />

od primene novog zakona, a sada će biti zavedeni<br />

u kompjuterski sistem, čime će biti formiran jedinstveni<br />

re gistar MUP-a. Registar će sadržati podatke o vozaču,<br />

po datke o odlukama kojima su izricani kazneni poeni, broj<br />

kaznenih poena i podatke iz vozačke dozvole.<br />

Kaznene poene izriču prekršajne sudije, a oni će biti evidentirani<br />

u registru, koji se vodi u jedinstvenom informacionom<br />

sistemu MUP-a. Registar će evidentirati i podatke<br />

u vezi sa izvršenjem mera zabrane upravljanja vozilom,<br />

kako domaćih tako i stranih vozača, koji će o trajanju te<br />

mere biti obavešteni najkasnije u roku od pet dana - kažu<br />

u saobraćajnoj policiji.<br />

Uvođenje kaznenih poena predstavlja jednu od najvećih<br />

promena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja, koja<br />

se primenjuje od 10. decembra prošle godine. U<br />

saobraćajnoj policiji tvrde da su ove odredbe, uz oštrije<br />

novčane kazne, uticale na to da se broj nesreća u ovoj<br />

godini značajno smanji.<br />

Kada vozač sakupi 18 negativnih poena, ostaje pri vreme<br />

no bez dozvole. Vreme do ponovnog dobijanja vo začke<br />

dozvole nije ograničeno i može trajati duže od dve<br />

go dine. Kada vozač dobije presudu o zabrani upravljanja<br />

zbog negativnih bodova, prvo će morati da plati kaznu za<br />

sve prekršaje koje je počinio. Nakon toga moraće da izdrži<br />

zaštitnu meru koju određuje sud, zatim još 90 dana mirovanja,<br />

kada sledi novi lekarski pregled i obavezna predavanja<br />

u Agenciji za bezbednost saobraćaja. Kada sve<br />

to obavi, moraće da položi stručni ispit o bezbednosti<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

11


Security NOVOSTI<br />

saobraćaja. Tek kada ispuni sve uslove, biće mu vraćena<br />

do zvola – objašnjava sagovornik iz saobraćajne policije.<br />

Kazneni poeni ne upisuju se u dozvolu, kako bi se spre čila<br />

mogućnost korupcije saobraćajnih policajaca. Poda tak<br />

o njihovom broju zna samo vozač. U slučaju da vozač napravi<br />

više prekršaja, kazneni poeni se određuju za sva ki<br />

slučaj, a izriče se jedinstvena kazna koja predsta vlja zbir<br />

pojedinačno izrečenih poena. Negativni poeni za sa obraćajne<br />

prekršaje poništavaju se posle dve godine. U evi -<br />

denciji vozača, međutim, ostaju kazneni bodovi koje je<br />

vo zač dobio u međuvremenu.<br />

boljim poslovnim rezultatima u njihovoj delatnosti. Ovaj<br />

do gađaj je bio interesantan svima koji koji su želeli da se<br />

upo znaju s našim proizvodima, upoznaju naše partnere,<br />

i među prvima saznaju o najnovijim dostignućima naše<br />

kom panije – izjavio je Klod Kolaro, generalni direktor Oracle<br />

za Srbiju.<br />

Šta je kompjuterski oblak ili cloud hosting?<br />

Drugo oduzimanje dozvole sa 15 poena<br />

Vozačima koji su privremeno ostali bez dozvole zbog 18<br />

sa kupljenih negativnih bodova, prag do novog gubitka<br />

dozvole smanjen je za tri boda. Svako kome je već oduzimana<br />

dozvola zbog sakupljenih 18 bodova, sledeći put<br />

će izgubiti dozvolu ako sakupi 15 bodova. Nakon sakupljenih<br />

15 kaznenih bodova, sledeće oduzimanje dozvole<br />

je sa 12 sakupljenih bodova.<br />

Najnovija IT rešenja – Oracle dan<br />

Kompanija „Oracle“ je sredinom novembra organizovla<br />

tradicionalnu proslavu “Oracle dan” u hotelu Hajat, na kojoj<br />

su predstavljena najnovija dostignuća kompanije.<br />

Oracle dan je imao za cilj da upozna partnere i klijente<br />

kompanije sa novim hardverom i softverima. Prikaza na<br />

su najnovija dostignuća iz „Oracle“ sveta, kao što su Oracle<br />

Fusion Middleware, Business Intelligence, Enter prise<br />

Performance Management i Oracle Exadata.<br />

Cilj kompanije Oracle je da ponudi svojim klijentima<br />

i partnerima inovativne proizvode i rešenja, koja im mogu<br />

pomoći da ostvare što bolje poslovne rezultate. Verujemo<br />

da je Oracle dan u Srbiji pružio priliku svim našim<br />

partnerima da vide i nauče mnogo toga od naših vodećih<br />

stručnjaka, kao i da prihvate IT načine, koji doprinose<br />

Ukoliko već imate veb sajt, verovatno znate da je hosting<br />

infrastruktura na kojoj je vaša veb stranica (ili neki<br />

Internet servis) fizički smeštena kod Internet provajdera.<br />

Infrastruktura obuhvata računarske resurse i Internet<br />

konekciju, kako bi vaš veb sajt bio dostupan svima.<br />

Ukoliko vaša veb prezentacija postaje sve popularnija, ili<br />

ste joj dodali nove funkcije, kao što su audio, video, e-<br />

tr go vina, baze podataka itd, uskoro ćete shvatiti, da je<br />

potrebno više snage procesiranja i resursa da idete u korak<br />

sa novim potrebama. U suprotnom pristup posetilaca<br />

vašem sajtu će biti spor, a njegovo funk cionisanje može<br />

biti ugroženo.<br />

Što je sajt posećeniji, biće vam potrebno više od standardnog<br />

zajedničkog hostinga, na kom se nalaze prezentacije<br />

drugih korisnika. Dok cloud hosting nije uveden,<br />

korisnici su mogli samo da presele pre zentaciju na odvojeni<br />

ili namenski server. Problem nasta je kada shvatite da<br />

pla ćate za celokupni server, čak i kada koristite samo njegov<br />

mali deo. Većina ljudi međutim, zaista želi da plati<br />

samo za ono što je zapravo iskorišćeno.<br />

Dobra vest je da cloud hosting, zbog tehnologije nazvane<br />

virtuelizacija, sada nudi hosting infrastrukturu koja<br />

se može menjati u skladu sa vašim potrebama. Sa cloud<br />

ser verom, možete početi sa malim veb sajtom koji će<br />

se proširivati, ali tako da plaćate samo ono što zaista<br />

koristi te. Promenjivost cloud servera ne mora da bude<br />

jedno smer na. U poslovanju postoje periodi manje i veće<br />

12 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


potražnje. Sa cloud serverom možete povećati i sma njiti<br />

raspoložive računarske resurse, kako biste ih prilago dili<br />

ovim varijacijama. Na ovaj način, posetioci su uvek zadovoljni<br />

vašim brzim sajtom, a vi ne trošite uzalud novac.<br />

Prednosti cloud hostinga nisu samo fleksibilnost i optimizacija<br />

troškova. Sa standardnim hostingom ili namenskim<br />

serverima problem može nastati zbog kvara ili održavanja<br />

servera kao i drugim delovima infrastrukture, koje inženjeri<br />

popravljaju i po nekoliko sati. Cloud hosting je pame<br />

tniji način korišćenja hostinga, koji stalno pravi kopi ju<br />

sebe na fizički odvojenom serveru. Ako postoji neki problem<br />

sa primarnim serverom, kopija vašeg cloud servera<br />

postaje aktivna u roku od nekoliko minuta, umesto nekoliko<br />

sati.<br />

karakteristična radna odela, sa istaknutim znakom Beogradskog<br />

vodovoda. Građani će tako moći da prepoznaju<br />

zaposlene u ovom javnom komunalnom preduzeću. Za<br />

potrebe ovog preduzeća, kompanija Yumco je sašila letnja,<br />

zimska i ode la za prelazna godišnja doba. JKP Beogradski<br />

vodovod i kanalizacija već 118 godina snabdeva<br />

Beograđane kva litetnom pijaćom vodom, a 105 godina<br />

održava kana liza cioni sistem prestonice.<br />

Protest oružara u Beogradu<br />

Odelo za bolju bezbednost<br />

Radnici JKP Beogradski vodovod i kanalizacija od ove<br />

jeseni nosiće nove uniforme. Zahvaljujući tome, biće ne<br />

samo prepoznatljivi, već će se na taj način povećati i -<br />

stepen bezbednosti. Pošto ekipe Beogradskog vodovoda<br />

dežuraju 24 časa dnevno, nova uniforma je<br />

obeležena upadljivim fluorescentnim trakama. Čitači<br />

vodomera i radnici ekipa koje otklanjaju kvarove imaće<br />

Samostalni sindikat „Zastava oružja“ organizovao je<br />

novembra meseca protest na Novom Beogradu ispred<br />

zgrade državnog preduzeća „Jugoimport SDPR“, koje<br />

kragujevačkim oružarima duguje 50 miliona dolara. U<br />

saopštenju Odbora sindikata se navodi da je proizvodni<br />

proces fabrike potpuno ugrožen i da sva nastojanja da<br />

se reši problem nedostatka posla i likvidnosti preduzeća<br />

sa nadležnim institucijama nisu dala odgovarajuće rezultate.<br />

Prema saopštenju sindikata, više stotina zaposlenih<br />

je učestvovalo u protestu u Beogradu i bilo je spremno<br />

da ostane danonoćno u fabrici do konačnog ispunjenja<br />

zahteva, tj. dok se fabrici ne isplati dug od 50 miliona<br />

dolara za robu koja je izvezena preko državne kompanije<br />

Jugoimport SDPR. Dodatni motiv za protest ispred ove<br />

institucije jeste taj što „Jugoimport SDPR“ nije uplatio<br />

pare fabrici za već isporučenu robu, kako bi se radnicima<br />

isplatile zarade, navodi se u saopštenju.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

13


INTERVJU<br />

Dragica Šipka<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Intervju sa Dejanom Petrovićem<br />

Inženjer u koži menadžera<br />

Marketinška koncepcija koja se zasniva na istim aršinima davno je napuštena, pošto se pokazala kao loš izbor. Svako<br />

tržište ima svoje karakteristike i specifičnosti. Stoga se Samsung fokusirao na promociju brenda i novu strategiju, koja<br />

se ogleda u ujedinjenju lokalnih partnera i stvaranju jake mreže na globalnom nivou. Uprkos činjenici da je Samsung<br />

svetski gigant, u kompaniji smatraju da tržišta u razvoju zahtevaju domaćeg poznavaoca prilika. To je pravi put da<br />

ostva re svoj cilj i postanu svetski lideri u bezbednosnoj industriji do 2012. godine<br />

Ovako Dejan Petrović ukratko<br />

komentariše strategiju<br />

kompanije Samsung, u kojoj<br />

je nedavno počeo da radi kao<br />

menadžer prodaje za Jugoistočnu<br />

Evropu. Inače rođen u Valjevu, posle<br />

osnovne škole i gimnazije, studirao<br />

je na Elektrotehničkom fakultetu.<br />

Inženjerski posao mu je, kaže,<br />

još uvek interesantan, zbog čega<br />

nastavlja njim da se bavi. Rodni<br />

grad je zamenio prestoničkom<br />

gužvom i brzim tempom života.<br />

Karijeru je započeo pre više od<br />

deset godina, a u Samsung je<br />

došao sa pozicije izvršnog direktora<br />

u srpskoj kompaniji Master CCTV<br />

Centar, najvećem distributeru<br />

bezbednosne opreme u regionu.<br />

Za magazin <strong>PSS</strong> Dejan Petrović<br />

objašnjava svoje principe rada,<br />

kao i planove kompanije Samsung<br />

na svetskom tržištu bezbednosne<br />

opreme. Pošto se zna da je ovaj<br />

gigant prve poslovne korake<br />

načinio davne 1938. godine i danas<br />

okuplja preko 250.000 zaposlenih<br />

širom sveta, ne čudi ambicija<br />

da do 2012. godine dominira<br />

u bezbednosnoj industriji.<br />

<strong>PSS</strong>: Samsung je već uveliko<br />

potvrdio snagu svog brenda. Kako<br />

komentarišete trenutnu strategiju<br />

vaše kompanije?<br />

Ono što nas čini drugačijim<br />

od ostalih jeste nova i, rekao<br />

bih, avangardna razvojna i<br />

marketinška strategija. Poznato<br />

vam je da je početkom 2010.<br />

godine došlo do akvizicije dve<br />

koreanske kompanije – Samsung<br />

Electronic i Samsung Techwin.<br />

One su se ujedinile u jedinstven<br />

sekjuriti brend – Samsung.<br />

Menadžment se drži stava da<br />

nijedna internacionalna kompanija<br />

ne može biti dovoljno uspešna<br />

na globalnom, ako pre toga nije<br />

postigla uspeh na lokalnom nivou.<br />

Zato smo odlučili da okupimo<br />

najbolje lokalne timove u jedan<br />

sistem. To daje odlične rezultate,<br />

naročito od kada se svetska<br />

ekonomija okrenula lokalnim<br />

menadžerima. Sa lokalnog se<br />

povezujemo na globalni nivo gde<br />

razmenjujemo ideje, strategiju,<br />

znanje i iskustvo, objašnjava naš<br />

sagovornik.<br />

<strong>PSS</strong>: Kako procenjujete budući<br />

razvoj kompanije Samsung u Srbiji?<br />

14<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Za sada je teško predvideti kako će<br />

se situacija razvijati. Istina je da su<br />

planovi jasno definisani i da postoji<br />

dobra volja da se oni ostvare, ali ne<br />

bih želeo da dajem ishitrene izjave.<br />

Smatram da je region Jugoistočne<br />

Evrope u razvoju, ali da globalni<br />

igrači nisu dovoljno upoznati<br />

sa poslovnim ambijentom,<br />

potrošačkim navikama, kao<br />

i najboljim marketinškim<br />

strategijama u lokalnim sredinama.<br />

Mnoge velike kompanije do skora<br />

nisu sagledavale bitne razlike<br />

između zemalja Jugoistočne<br />

Evrope. Za njih je to bilo<br />

jedinstveno, nepodeljeno tržište.<br />

Inače, Srbija je veoma jako tržište<br />

u razvoju, ali se mora pojačati<br />

marketing. Suguran sam da je<br />

Samsung uočio razliku u poslovnoj<br />

klimi, zaposlenima, kao i nekim<br />

drugim obeležjima u zemljama<br />

u regionu. Zato je i krenuo<br />

u osvajanje tržišta u razvoju.<br />

<strong>PSS</strong>: Prema vašoj oceni, šta najviše<br />

zanima investitore?<br />

Mislim da su odavno ofucane<br />

parole poput one „dođite da<br />

investirate u Srbiju“. Danas<br />

investitori traže kompetitivne<br />

prednosti. Pre svega, interesuju ih<br />

provajderi koji nude kompletna<br />

rešenja, kakav je Samsug. Dakle,<br />

svaki investitor teži da nabavi<br />

standardizovanu opremu od<br />

jednog proizvođača, koja se<br />

jednostavno integriše u jedinstveni<br />

interoperabilni sistem. Na taj način<br />

se izbegavaju dodatne tehničke<br />

i komercijalne poteškoće. Što se<br />

kaže, i vuk sit, i ovce na broju.<br />

<strong>PSS</strong>: Danas se sve više pribegava<br />

integrisanim bezbednosnim<br />

rešenjima. Korisnici insistiraju<br />

na opremi jednog proizvođača.<br />

Zašto?<br />

Ako ne možete da ponudite<br />

integrisana bezbednosna rešenja,<br />

niste konkurentni na tržištu.<br />

Istina je da postoje nezavisne<br />

kompanije koje proizvode softvere<br />

za integraciju opreme, ali to nikada<br />

nisu kompletna rešenja, koje nudi<br />

kompanija Samsung. Svaka ozbiljna<br />

kompanija lansira nove proizvode<br />

i unapređuje postojeće verzije,<br />

ali je mnogo lakše da u okviru svog<br />

razvoja usklađuje nova softverska<br />

rešenja sa postojećim proizvodom.<br />

Tako je najlakše izbeći probleme<br />

kada govorimo o interoperabilnosti.<br />

Naravno, nemaju svi proizvođači<br />

privilegiju da ovo ostvare. Na sreću,<br />

Samsung ima takve kapacitete.<br />

<strong>PSS</strong>: Znamo da Samsung ima<br />

bogat porfolio proizvoda. Da li<br />

možete da nam kažete nešto više<br />

o tome?<br />

Tačno je da Samsung ima bogat<br />

portfolio proizvoda po najboljim<br />

cenama i sa izvanrednom<br />

tehničkom podrškom. Nekada je<br />

bio prepoznatljiv kao proizvođač<br />

analognih CCTV kamera. Danas<br />

se sve više fokusira da postane<br />

snabdevač kompletnih rešenja.<br />

Tako je ponuda obogaćena<br />

kompletnim IP portfolijom;<br />

IP kamerama od boks, dom,<br />

spid‐dom, preko mrežnih servera<br />

do video-rikordera, ali je važno<br />

pomenuti i našu stratešku odluku<br />

o ulasku na tržište sistema<br />

kontrole pristupa, protivprovalnih<br />

uređaja i video‐interfona. Stalno<br />

se ulaže u razvoj. Eto recimo, do<br />

kraja godine biće prezentovano<br />

170 novih proizvoda, što je<br />

impozantan broj za period od<br />

godinu dana. A što je najvažnije,<br />

takav razvojni trend će biti<br />

nastavljen i sledeće godine.<br />

Samsung nudi kompletna<br />

hardverska i softverska rešenja na<br />

vertikalnim tržištima (transport,<br />

maloprodaja, škole, gradovi...). Može<br />

se reći da ovaj trend još uvek nije<br />

dovoljno popularan na regionalnim<br />

tržištima, ali se nadam da će se<br />

to uskoro promeniti. Samsung je<br />

spreman i za tu utakmicu.<br />

<strong>PSS</strong>: Samsung je ove godine<br />

učestvovao na svim velikim<br />

svetskim sajmovima. Na nedavno<br />

održanom sajmu u Esenu<br />

predstavljene su najnovije<br />

termovizijske kamere. Da li je to,<br />

takođe, novi proizvodni trend?<br />

Moglo bi se reći da jeste. To je<br />

profesionalna elektronika. Prednost<br />

termalnih kamera je što „vide“<br />

danju i noću u svim vremenskim<br />

okolnostima, čak i po kiši, snegu,<br />

magli, dimu, prašini... Kamere<br />

registruju infracrveno zračenje<br />

zahvaljujući specijalnim senzorima,<br />

tj. registruju toplotnu energiju<br />

van opsega vidljive svetlosti koju<br />

svaki objekat ili živo biće emituje.<br />

U stvari, one prepoznaju objekte<br />

po njihovoj toploti, pod uslovom<br />

da se ona razlikuje od pozadinske<br />

temperature. Javnost nije mnogo<br />

obaveštena o tome da u okviru<br />

kompanije Samsung Techwin<br />

postoji divizija koja proizvodi<br />

profesionalnu opremu za odbranu<br />

zemlje, poput helikoptera, bornih<br />

kola, tenkova itd. Kao što je<br />

mnogima poznato, granica između<br />

Južne i Severne Koreje je jedna<br />

od najbolje čuvanih granica, tzv.<br />

demilitarizovana zona. Pokrivena<br />

je Samsungovom profesionalnom<br />

opremom.<br />

<strong>PSS</strong>: Šta još poručujete čitaocima<br />

<strong>PSS</strong> magazina?<br />

Svim čitaocima i budućim krajnjim<br />

korisnicima poručujem da ima<br />

razloga za optimizam. Budući<br />

da su tradicionalno jaka tržišta<br />

u fazi stagnacije, stvaraju se nove<br />

mogućnosti za razvoj postojećih<br />

tržišta u regionu. Imajući u vidu<br />

da je Samsung u Evropi zabeležio<br />

najbrži rast od 2008. godine, nema<br />

sumnje da su pred nama nove<br />

šanse i mogućnosti za razvoj,<br />

što treba iskoristiti, iako je za to<br />

potrebno mnogo rada. U borbi<br />

za svoje mesto na tržištu ne treba<br />

odustati. Dejan Petrović danas<br />

radi na relaciji Beograd–London.<br />

Putuje često i ponosan je što može<br />

da kaže da su mnogi kontakti sa<br />

inostranim partnerima prerasli<br />

u prijateljstva. I dok se priprema<br />

da zapliva u novim menadžerskim<br />

vodama, <strong>PSS</strong> magazin mu želi puno<br />

uspeha u budućem radu.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

15


16 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Dragica Šipka<br />

pss@pss-magazine.com<br />

INTERVJU<br />

Bivši izraelski oficir, Mirza David, upozorava na značaj privatnih bezbednjaka<br />

Život kroji promene<br />

Mirza David, bivši izraelski oficir, nedavno je bio gost crnogorske firme za bezbednost Guard Popović Security. Danas<br />

je vlasnik Međunarodne akademije za bezbednost u Izraelu, u kojoj se obučavaju najbolji telohranitelji širom sveta.<br />

U razgovor sa njim, načeli smo vruću temu – privatni sektor bezbednosti i njegova uloga u borbi protiv terorizma<br />

periodu od 2001. do 2004. godine u Izraelu<br />

U je zabeležen povećan broj napada<br />

terorista‐samoubica na javnim mestima, kada je<br />

njihov broj iznosio od 10 do 12 napada mesečno.<br />

Od 2005. godine, teroristički napadi na gradskim<br />

ulicama u Izraelu značajno su redukovani.<br />

Na sreću, Izrael se hrabro suočio i izborio sa ovom<br />

zastrašujućom pretnjom. Dobrim delom zasluga<br />

pripada firmama za privatnu bezbednost, koje su<br />

bile veoma značajan faktor u ovoj borbi.<br />

<strong>PSS</strong>: Kako vidite ulogu privatnih firmi za<br />

obezbeđenje u okviru šireg bezbednosnog<br />

sistema?<br />

IMA LI ORGANIZOVANI KRIMINAL I DRUGU STRANU?<br />

Na teritoriji bivše Jugoslavije puno se govori<br />

o problemu organizovanog kriminala, kao i o tome<br />

koliko je organizovani kriminal na ovim prostorima<br />

pretnja za stabilnost i bezbednost regiona.<br />

Organizovani kriminal najviše nanosi štetu zajednici<br />

i društvu, ali se ne percipira kao opšta panika i strah.<br />

SAD najčešće opisuju kao zemlju razvijenog<br />

organizovanog kriminala, čija definicija nije ista u svim<br />

evropskim zemljama. I prostitucija je organizovani<br />

kriminal. Ipak, ima li Holandija problema sa tim?<br />

Svaka država treba detaljno da razmotri<br />

učešće privatnog sektora na polju nacionalne<br />

bezbednosti. Najbolji primer za to je Izrael.<br />

Zbog specifične bezbednosne situacije, u Izraelu<br />

postoje brojne privatne kompanije, koje<br />

obezbeđuju svako mesto na kome se okuplja<br />

veliki broj ljudi. Ove bezbednosne službe moraju<br />

da izađu na kraj ne samo sa uobičajenim sitnim<br />

kriminalnim prestupima, već sa mnogo većim<br />

izazovima – terorizmom u različitim oblicima.<br />

Zaposleni u privatnim firmama za bezbednost<br />

uspešno sprečavaju terorističke napade, iako se<br />

zasluga za to često pripisuje vojsci i policiji.<br />

<strong>PSS</strong>: Prema vašoj oceni kakav treba da bude<br />

odnos privatnog i javnog sektora bezbednosti?<br />

Da bi se stvorili uslovi za efikasno zajedničko<br />

delovanje, odnos između privatnih bezbednosnih<br />

kompanija i države mora da bude potpuno<br />

otvoren. Obaveštajne policijske službe putem<br />

izveštaja informišu privatne bezbednosne<br />

kompanije o potencijalnim pretnjama. Obuku<br />

privatnih bezbednosnih službi sprovodi država,<br />

koja računa na njihovu pomoć u slučaju<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 17


vanrednih situacija i prirodnih<br />

nepogoda. Kao dobra ilustracija<br />

ove saradnje može da posluži<br />

nedavno održana vežba u Izraelu,<br />

u kojoj je učestvovala cela država,<br />

tako što je prošla kroz simulaciju<br />

napada balističkog projektila.<br />

Privatni timovi za bezbednost<br />

evakuisali su građane sa javnih<br />

prostora, organizovali spasilačke<br />

službe i policiju, a u slučaju potrebe<br />

delovali pod njihovom komandom.<br />

Dobra saradnja između privatnih<br />

bezbednosnih kompanija<br />

i vladinih bezbednosnih tela je od<br />

neprocenjive važnosti za prevenciju<br />

rizika, što je u načelu osnovni cilj<br />

za sve aktere. U mnogim zemljama<br />

treba podstaći saradnju između<br />

vlade i privatnih bezbednosnih<br />

kompanija. Bez obzira na<br />

konkurenciju koja postoji kod obe<br />

strane, iz sopstvenog iskustva<br />

smo naučili da je potrebno<br />

uspostaviti ravnotežu između ova<br />

dva sektora. Obe strane treba da<br />

budu posvećene svom poslu, da bi<br />

postojali bolji bezbednosni uslovi<br />

za sve građane u državi.<br />

<strong>PSS</strong>: Kako komentarišete trenutno<br />

stanje u Crnoj Gori?<br />

Moguće je da Crna Gora bude<br />

meta osvete, kao i sve druge države<br />

koje su angažovane u borbi protiv<br />

Al Kaide, kazao je osnivač i direktor<br />

izraelske Međunarodne akademije<br />

za bezbednost, koja planira da<br />

otvori svoje predstavništvo u Crnoj<br />

Gori.<br />

Takođe je dodao da Crna Gora<br />

treba da teži članstvu u Nato, kao<br />

i da ne treba da povlači svoje<br />

vojnike iz misija, što se dogodilo<br />

u Avganistanu i Somaliji, gde<br />

je međunarodna zajednica<br />

angažovana u borbi protiv pirata.<br />

Sutra ćete možda imati problem<br />

sa piratima na Mediteranu i<br />

biće vam potrebna podrška.<br />

U ovom trenutku, učešćem u<br />

misiji u Avganistanu, podržavate<br />

vrlo važan cilj koji podržavaju svi,<br />

čak i Rusija, rekao je David koji<br />

je u Podgorici razgovarao sa <strong>PSS</strong><br />

magazinom.<br />

<strong>PSS</strong>: Koliko je realno da tako<br />

mala država kao što je Crna Gora,<br />

koja je na periferiji globalnih<br />

dešavanja, bude meta terorističkih<br />

napada?<br />

Podsetiću vas da je na Baliju,<br />

koji je turistička destinacija,<br />

u terorističkom napadu stradalo je<br />

200 ljudi, iako Bali nije bio na meti<br />

neke specijalne terorističke grupe.<br />

U suštini, teroristi ne biraju mesto.<br />

Da sam na poziciji vaših lidera,<br />

uložio bih velike napore da sprečim<br />

terorističke napade. Ne treba praviti<br />

paniku, ali ljudi treba da imaju svest<br />

da se to može desiti uvek i svuda,<br />

podseća Mirza David.<br />

<strong>PSS</strong>: Da li se slažete sa procenama<br />

crnogorskih službi bezbednosti<br />

da su ekstremni islamisti najveća<br />

pretnja za nacionalnu bezbednost<br />

Crne Gore?<br />

Ne. Ekstremni islamisti su pretnja<br />

svima, čak i muslimanima.<br />

Ekstremisti su za sada u Crnoj<br />

Gori samo manjina koja je prilično<br />

bučna.<br />

<strong>PSS</strong>: Šta je onda najveća opasnost<br />

po nacionalnu bezbednost Crne<br />

Gore?<br />

To ne mogu da kažem, jer nisam<br />

toliko upoznat sa bezbednosnim<br />

izazovima u Crnoj Gori. Na to<br />

pitanje ne bih mogao dati pravi<br />

odgovor, čak i da se deset godina<br />

bavim Crnom Gorom. Ovde sam<br />

da prenesem znanje i iskustvo koje<br />

smo stekli u Izrealu, a na vama je da<br />

vidite kako ćete to upotrebiti.<br />

Veoma je važno da se prenese<br />

poruka o zaštiti nacionalne<br />

bezbednosti. Mi smo pre<br />

11. septembra upozoravali šta se<br />

može desiti, ali su ljudi u svetu<br />

i SAD mislili da to pričaju samo<br />

izraelski zaluđenici.<br />

Mi sada upozoravamo na druge<br />

pretnje. Dok smo mi ovde mirno<br />

razgovarali, Ahmadinedžad je bio<br />

u poseti Libanonu. Ako bi ikada<br />

bilo upotrebljeno nuklearno<br />

oružje, ne bi bio pogođen samo<br />

Tel Aviv, nego i Crna Gora. Mi samo<br />

upozoravamo na šta treba biti<br />

spreman.<br />

<strong>PSS</strong>: Na šta bi to Crna Gora trebalo<br />

da bude pripremljena?<br />

Uzmite primer Izraela, u kome je<br />

do 2002. godine bilo mesečno<br />

12 napada bombaša samoubica<br />

u centrima izraelskih gradova.<br />

Nakon toga smo preuzeli inicijativu<br />

i značajno smanjili njihovu<br />

aktivnost. Identifikovali smo četiri<br />

ključna faktora, koji su ojačali<br />

našu spremnost da se suočimo<br />

sa neumoljivim terorizmom<br />

i nasiljem koje nam je veoma dugo<br />

zagorčavalo život.<br />

Prvi faktor je snažno političko<br />

jedinstvo i percepcija da svaki<br />

incident treba da nas učini jačim.<br />

Opozicija nije koristila incidente<br />

da se suprotstavi partijama na<br />

vlasti, već su zajedničkim snagama<br />

rešavali svaki nastali problem.<br />

Drugi faktor se ogleda u činjenici<br />

da je izraelski državni bezbednosni<br />

aparat (policija, vojna bezbednost<br />

i privatne firme za obezbeđenje)<br />

dobro obučen, profesionalan<br />

i opremljen da se brzo i efikasno<br />

izbori sa savremenim terorističkim<br />

pretnjama.<br />

Treći faktor je civilno stanovništvo.<br />

Svi izraelski građani imaju iskustvo<br />

u vojnoj službi i spremni su da<br />

preventivno reaguju na svaki vid<br />

nasilja, smanje njegove posledice<br />

i pomognu da se nakon incidenta<br />

uspostavi red.<br />

Četvrti faktor je postojanje veoma<br />

predanog i dinamičnog sektora<br />

privatne bezbednosti, koji deluje<br />

onda kada država nije u stanju da<br />

kontroliše situaciju i zaštiti izraelske<br />

građane od opasnosti.<br />

18 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

19


MENADŽMENT<br />

Nikola Puzigaća<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Dodatne vrednosti<br />

Nova bezbednosna strategija<br />

U napetoj ekonomskoj situaciji u kompanijama se rigorozno kontrolišu troškovi i ukida svaki suvišni izdatak iz budzeta.<br />

O bezbednosti menadžeri, međutim, danas razmišljaju drugačije, te ovo neophodno ulaganje ne posmatraju više kao<br />

izvor troškova, već dodatne zarade. Stručnjaci se slažu u jednom – bezbednost znači mnogo više od obezbeđivanja<br />

određene lokacije i samo takav koncept opravdava ulaganje novca u zaštitu imovine, ljudi i poslovanja<br />

Šta to zapravo znači? Efikasnost<br />

zavisi od određenih faktora koji se<br />

mogu precizno izmeriti.<br />

Da biste opravdali buduća<br />

ulaganja u bezbednost<br />

poslovanja i zaštitu na radu,<br />

posmatrajte bezbednost kao<br />

izvor dodatne vrednosti. Samo uz<br />

takvu strategiju postavićete stvari<br />

na svoje mesto i shvatićete da<br />

izdatak za potrebe obezbeđivanja<br />

nije suludo potrošen novac, već<br />

ulaganje u bezbednije poslovanje.<br />

Nažalost, u menadžerskim<br />

krugovima još uvek se provlači teza<br />

da je ulaganje u bezbednost nužno<br />

zlo. Ali evo zašto to nije tačno.<br />

Bilo da se radi o fizičkom<br />

obezbeđenju ili elektronskoj<br />

opremi, često se zapostavlja uloga<br />

i međusobna saradnja internih<br />

i angažovanih bezbednosnih<br />

servisa.<br />

Naime, nove tehnologije<br />

unapređene pod ekonomskim<br />

pritiskom nude izlaz iz ovog<br />

začaranog kruga, ne samo<br />

dobavljačima bazbednosne<br />

opreme nego i njihovim klijentima.<br />

Dobri poznavaoci prilika tvrde<br />

da integracija bezbednosnih<br />

sistema, IT mreža ima važnu<br />

ulogu za menadžment objekata.<br />

Bezbednosni sistemi ne služe samo<br />

kao „štit“ oko objekata, opreme,<br />

robe i drugih dobara na jednoj<br />

lokaciji, već ostvaruju dodatnu<br />

vrednost, smanjuju rizik i redukuju<br />

troškove.<br />

Vrednovanje ostvarene<br />

koristi<br />

Svaka bezbednosna strategija<br />

fokusira se na potencijalne<br />

specifične rizike i opasnosti, između<br />

ostalih i na geografski položaj<br />

lokacije. Bezbednosni sistem<br />

izgrađen po sistemu prstenova,<br />

organizovan je u više bezbednosnih<br />

slojeva. Ovo se vrlo pozitivno<br />

odražava na zaposlene koji su<br />

spokojniji, produktivniji i manje<br />

odsustvuju s posla. Pozitivni efekti<br />

ogledaju se i u manjim premijama<br />

osiguranja, ukoliko je sistem<br />

zaštite od požara dobro isplaniran<br />

i pravilno specifikovan. Ako<br />

nameravate pametno da iskoristite<br />

bezbednosni sistem, važno je da<br />

integrišete samostalne elemente<br />

u jedinstven sistem.<br />

Projektanti sistema su do nedavno<br />

vrlo teško integrisali pojedine<br />

elemente, jer nisu postojale<br />

standardizovane otvorene<br />

platforme, već zatvoreni vlasnički<br />

protokoli. Osim toga, IT menadžeri<br />

su nevoljno delili LAN, WAN i VPN<br />

mreže sa bezbednjacima, zbog<br />

preopterećenosti raspoloživih<br />

kapaciteta. Ipak, tokom poslednjih<br />

pet godina kapaciteti su značajno<br />

uvećani i usklađeni s interfejsima<br />

različitih sistema, što je dovelo do<br />

20<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


olje iskorišćenosti bezbednosnih<br />

sistema.<br />

Od spolja ka unutra<br />

Ulaganje u bezbednosni sistem<br />

u praksi počinje sa perimetarskom<br />

zaštitom, u okviru spoljašnjeg sloja<br />

bezbednosnog koncentričnog<br />

prstena. Ovo je mesto na kome<br />

bezbednosni sistemi sa dodatim<br />

vrednostima direktno pokazuju<br />

svoje mogućnosti. Na aerodromu,<br />

na primer, bezbednosnim štitom<br />

može biti obuhvaćeno sve,<br />

od elektronski nadzirane i fizički<br />

ojačane ograde, koja obaveštava<br />

bezbednosni tim ukoliko neko<br />

pokuša da preskoči ili proseče<br />

ogradu, do detektora na tlu koji<br />

registruju kretanje ljudi kako<br />

ispod ograde, tako i oko ograde.<br />

Integracijom ovakvih sistema sa<br />

sofosticiranim kamerama za nadzor<br />

operateri u kontrolnoj sobi zumiraju<br />

prikaz određene oblasti, vrše<br />

proveru mogućih lažnih alarma,<br />

i daju smernice kolegama u patroli<br />

koji presreću provalnike.<br />

Međutim, ako govorimo<br />

o bezbednosnim sistemima sa<br />

dodatnim vrednostima, integracija<br />

je nešto više od funkcionalnosti<br />

osnovnog sistema. Naime,<br />

perimetarska zaštita koristi<br />

kapacitete uređaja za detekciju<br />

i slanje ranih upozorenja, kao<br />

i usmeravanje osoblja u slučaju<br />

eventualnih proboja granice<br />

poseda.<br />

U nekim farmaceutskim<br />

i petrohemijskim fabrikama<br />

sa punktovima za otpremanje<br />

i na komercijalnim lokacijama<br />

sa perimetrima velike dužine<br />

povezane su radarske, termalne<br />

i optičke kamere za video-nadzor<br />

za nadgledanje specifičnih<br />

lokacija. U ovom slučaju, na<br />

lokaciji se pomoću audio-vizuelnih<br />

alarma automatski detektuje<br />

provalnik i obaveštava operater<br />

u kontrolnoj sobi. Provalnici se<br />

mogu pratiti danonoćno, otkriti<br />

bez obzira na vremenske prilike<br />

ili uslove osvetljenja. Pomoću<br />

funkcije za automatsko aktiviranje<br />

snimanja na osnovu događaja, u<br />

slučaju proboja perimetra unutar<br />

predefinisane zone, izbegnuti<br />

su lažni alarmi. Takođe nije više<br />

potrebno da bezbednosno osoblje<br />

patrolira, pa se tako smanjuju<br />

troškovi dnevnice i povećava<br />

produktivnost zaposlenih na<br />

drugim lokacijama. Takođe se<br />

povećava produktivnost operatera<br />

u kontrolnoj sobi, koji tada imaju<br />

više vremena za obavljanje drugih<br />

zadataka. Procenjeno je da prilikom<br />

posmatranja slike na ekranu<br />

koncetracija posle 20 minuta<br />

značajno opada i operater počinje<br />

da se dosađuje. Kada se ovi<br />

problemi prevaziđu, zaposleni<br />

će biti aktivnije uključeniji u rad,<br />

a njihov rad će se više vrednovati.<br />

IT interfejsi<br />

Ukoliko se signal bezbednosnog<br />

sistema, zasnovan na TCP/IP<br />

(Internet protokol) tehnologiji<br />

bežičnim linkovima poveže sa<br />

LAN/WAN mrežama, sistem zaštite<br />

može privremeno da zadovolji<br />

potrebe i smanji potencijalne<br />

rizike. Na ovaj način se izbegava<br />

postavljanje skupih optičkih<br />

kablova. Ovo iskorišćavanje ‘dodate<br />

vrednosti’ IT mreža uočava se i kod<br />

nedavno lansiranog IRIS Secure<br />

Apps sistema firme Chiron Security<br />

Communications, koji nudi nove<br />

prednosti monitoring centrima.<br />

Ovaj sistem osim što ostvaruje<br />

dodatnu dobit, korisnicima<br />

pruža informacije koje im ranije<br />

nisu bile dostupne, kao i bolju<br />

kontrolu nad mrežom. Iz firme<br />

Chiron poručuju da su uštede,<br />

veća efikasnost i bezbednost, kao<br />

i veća fleksibilnost jednostaznog<br />

i dvostaznog prenosa alarma samo<br />

neke od prednosti za instalatere<br />

bezbednosnih sistema i krajnje<br />

korisnike. Sistem se odlikuje<br />

individualnim, samostalnim<br />

aplikacijama kojima se kontroliše<br />

autorizacija, analiza sistema<br />

i izveštavanje. Monitoring centri<br />

imaju mogućnost trenutnog<br />

pristupa podacima, kao i<br />

arhiviranim podacima, kojima<br />

ranije nisu mogli da pristupaju,<br />

tako da sada brzo i lako rešavaju<br />

potencijalno alarmantne situacije.<br />

Bezbedan pristup sistemu<br />

se ostvaruje preko računara<br />

i mobilnog telefona putem mreže.<br />

Jedna od firmi koja nudi ovu<br />

aplikaciju je nemački monitoring<br />

centar Protego 24, specijalizovan<br />

za povezivanje alarma u<br />

maloprodajnim objektima.<br />

Integracijom bezbednosnih<br />

i IT sistema omogućeno je da se<br />

informacije, podaci i slike sakupljeni<br />

u ovim sistemima iskoriste i izvan<br />

bezbednosnog sektora. Vlasnici<br />

i menadžeri maloprodajnih<br />

objekata mogu da komuniciraju<br />

sa udaljenim lokacijama kada<br />

proveravaju aktivnost prodaje<br />

i da ne gube dragoceno vreme<br />

u putu do prodavnica. Menadžeri<br />

prate događaje preko računara<br />

i analiziraju koliko je povećan<br />

broj ljudi koji ulaze u prodavnicu,<br />

a CCTV snimke koriste za<br />

unapređenje poslovanja.<br />

Kamere za nadzor imaju niz<br />

dodatnih funkcionalnosti. Na<br />

primer, koriste se zajedno sa<br />

tehnologijom video‐analitike za<br />

markiranje scena i incidenata koje<br />

se mogu analizirati u realnom<br />

vremenu i nakon incidenta.<br />

Algoritimi za analizu slika sa kamere<br />

su prilagođeni određenoj lokaciji<br />

i mogu se upotrebiti i za neke<br />

druge, a ne samo bezbednosne<br />

potrebe. Tako su menadžeri<br />

bezbednosti, u engleskoj fabrici za<br />

preradu krompira, na digitalnim<br />

slikama uočili propuste u oblasti<br />

zaštite na radu, koje su mogle<br />

da imaju ozbiljne posledice po<br />

zaposlene i da budu uzrok velike<br />

materijalne štete.<br />

„Zeleno“ svetlo<br />

Mnoge kompanije pronalaze<br />

rešenja kojima će se redukovati<br />

troškovi i povećati operativna<br />

efikasnost. U aktuelnoj<br />

ekonomskoj klimi značajno<br />

je poraslo interesovanje za<br />

‘zelenim’ rešenja, naročito kad<br />

je reč o osvetljenju, koje je vrlo<br />

važan uslov za rad CCTV kamera.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

21


Kvalitet snimka zavisi upravo od<br />

osvetljenja u određenoj prostoriji<br />

koja se nadzire. Specijalizovani<br />

proizvođač za osvetljenje Raytec,<br />

ističe da osvetljenje na bazi LED<br />

dioda predstavlja zeleno rešenje<br />

osvetljenja, budući da mu je,<br />

za istu snagu potrebno manje<br />

električne energije od klasičnih<br />

sistema za osvetljenje na bazi<br />

sijalica sa vlaknom. U poređenju<br />

sa snagom od 200–500 W, koja<br />

je obično potrebna za sijalice sa<br />

užarenim vlaknom, a koje rasipaju<br />

preko 90% ulazne energije u vidu<br />

toplote, i koje treba menjati do<br />

tri puta godišnje, za LED svetiljke<br />

je potrebno manje od 100 W za<br />

uređaje sa najvećom snagom uz<br />

radni vek do 10 godina.<br />

Pored navedenih ušteda,<br />

‘zeleno’ svetlo smanjuje emisiju<br />

ugljen‐dioksida i povećava<br />

korporativnu društvenu<br />

odgovornost. Majk Susman iz<br />

firme TDSi, koja proizvodi sisteme<br />

za kontrolu pristupa, navodi da<br />

se uređaji za kontrolu pristupa<br />

i sistema za menadžment objekta<br />

mogu povezati. Izlazi iz uređaja za<br />

kontrolu pristupa mogu se povezati<br />

sa ulazima sistema osvetljenja<br />

da bi se, (u zavisnosti od toga da<br />

li na lokaciji ima ili nema ljudi),<br />

automatizovalo uključivanje,<br />

odnosno isključivanje svetla.<br />

U skladištu arapske kompanije<br />

Almarai, koja je najveći svetski<br />

proizvođač mlečnih proizvoda,<br />

instaliran je integrisani sistem<br />

sa kontrolom pristupa, CCTV<br />

nadzorom, protivpožarnim,<br />

protivprovalnim i sistemima za<br />

upravljanje objektom na površini<br />

od 3700 m². Ovom integracijom<br />

je pre svega smanjena emisija<br />

ugljen-dioksida i ostvarena ušteda<br />

u potrošnji energije, što je rezultat<br />

efikasnog sistema za uključivanje<br />

osvetljenja i klimatizacije u zgradi<br />

samo kada su zaposleni fizički<br />

prisutni.<br />

Kompanija TDSi učestvovala<br />

je i opremanju šangajskog<br />

metroa, što je jedan od najvećih<br />

projekata kontrole pristupa u<br />

Kini. Sistem EXgarde Enterprise<br />

ovog proizvođača ostvario je<br />

dodatnu vrednost integracijom<br />

sa komandnim i kontrolnim<br />

softverom. Da bi administracija<br />

bila jednostavnija i da bi se lakše<br />

upravljalo kriznim situacijama<br />

u slučaju eventualnih incidenata<br />

ili terorističkih napada, podaci<br />

iz baze se beleže na više od<br />

30 lokacija. Na taj način se,<br />

u slučaju prekida komunikacije<br />

između centra i bilo koje od stanica,<br />

izmene i događaji smeštaju lokalno<br />

sve dok se ponovo ne uspostavi<br />

veza sa glavnim serverom i dok<br />

se baza podataka ponovo ne<br />

sinhronizuje.<br />

Džon Dejvis kaže da su novi<br />

globalni standard u oblasti IP<br />

videa, ONVIF forum i Asocijacija<br />

za međuoperabilnost uređaja<br />

za fizičku bezbednost doprineli<br />

boljoj integraciji različitih sistema<br />

na bazi otvorenog koda (open<br />

source). U poslednjih 18 meseci<br />

zablistala je još jedna tehnološka<br />

inovacija, HDcctv, najavljena kao<br />

digitalna nadogradnja za analogne<br />

CCTV kamere visoke definicije.<br />

Zagovornici ove tehnologije tvrde<br />

da je ekonomična, jer daje digitalne<br />

slike koristeći staru infrastrukturu<br />

koaksijalnih kablova. Neke<br />

globalne neprofitne organizacije<br />

razvijaju standarde i specifikacije<br />

u cilju bolje promocije HDcctv<br />

koncepta u praksi. Ova tehnologija<br />

potiče od HD televizora, koji<br />

su popularni ne samo zbog<br />

kvaliteta, već i zbog jednostavnog<br />

rukovanja. Popularni su i sistemi<br />

za upravljanje posetiocima (VMS)<br />

i služe za verifikaciju i kontrolu<br />

kretanja dobavljača, snabdevača,<br />

privremeno zaposlenih, vozača,<br />

i drugih posetilaca. Stalno zaposleni<br />

mogu sa svog radnog mesta da<br />

preko sofisticirane elektronike<br />

VMS sistema zakazuju i otkazuju<br />

sastanke, rezervišu sobe za<br />

sastanke, zajedno sa potrebnom<br />

audio-vizuelnom pomoćnom<br />

opremom. VMS sistemi i softver<br />

za kontrolu vremena i prisutnosti<br />

zaposlenih dodaju novu<br />

vrednost i integrišu podatke o<br />

vremenu provedenom na lokaciji,<br />

i istovremeno obračunavaju fakture.<br />

Dobit koja se na ovaj način direktno<br />

ostvaruje je ušteda radne snage.<br />

Za kraj možemo zaključiti da<br />

bezbednosni hardver i tehnologija<br />

koja nudi dodatnu vrednost pruža<br />

dobru zaštitu i ostvaruje korist<br />

u pogledu efikasnosti i povraćaja<br />

ulaganja. Ukoliko zaposleni<br />

pravilno primenjuju zaštitne<br />

sisteme, smanjuju se rizik i ukupni<br />

troškovi.<br />

22 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

23


TEMA BROJA<br />

Dragica Šipka<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Održana javna rasprava<br />

Koska je bačena<br />

Jedino mesto gde privatni bezbednjaci mogu dobiti zakon jeste Skupština. Ali poslanici kao da se bave važnijim stvarima.<br />

Pošto je prag tolerancije privatnih bezbednjaka ozbiljno narušen, sada su najpotrebnije trezvene rasprave<br />

Prema nekim statistikama<br />

poslovima obezbeđenja bavi<br />

se između 30.000 i 40.000 ljudi, što<br />

privatni sektor bezbednosti svrstava<br />

u treću naoružanu silu u državi.<br />

Nije precizno utvrđen broj ljudi koji<br />

obavljaju ove poslove, ali spekuliše<br />

se da radnika obezbeđenja ima<br />

više nego aktivnih policajaca<br />

u Ministarstvu unutrašnjih poslova.<br />

Istovremeno, zbog nepostojanja<br />

zakonske regulative ova armija<br />

ljudi i dalje predstavlja sivu zonu<br />

u bezbednosnom miljeu Srbije,<br />

zaključak je istraživanja koje je<br />

nedavno sproveo Beogradski<br />

centar za bezbednosnu politiku.<br />

Ova nevladina organizacija je<br />

među prvima iznela konkretne<br />

podatke, prema kojima se u rukama<br />

bezbednjaka i raznih telohranitelja<br />

nalazi više od 47.000 komada<br />

oružja. Veliki broj zaposlenih radnika<br />

u tim firmama nije prijavljen i ne<br />

plaća porez.<br />

Međutim, postoje i kompanije<br />

koje posluju u okviru postojećih<br />

zakonskih propisa. Obuka za rad<br />

na poslovima obezbeđenja nije<br />

valjano propisana, a trebalo bi<br />

da je elementarni uslov prilikom<br />

zapošljavanja. Stoga je uvođenje<br />

reda u ovaj sektor pitanje od<br />

krucijalnog značaja za Srbiju.<br />

Prokrčiti put u ovoj institucionalno<br />

zapuštenoj oblasti nije ni malo<br />

jednostavno. Pre svega, političko<br />

rukovodstvo ima ozbiljan zadatak<br />

da usmeri bezbednosni sektor,<br />

napravi značajne rezove u sistemu<br />

bezbednosti i osmisli strategiju za<br />

budućnost.<br />

Činjenica da je privatna bezbednost<br />

postala integralni deo nacionalne<br />

bezbednosti, ukazuje na to da<br />

je neophodno doneti zakon<br />

koji će regulisati ovu oblast.<br />

Ovde nije reč samo o uvođenju<br />

novih organizacionih oblika,<br />

već i o izmeni sistema školovanja<br />

novih kadrova. Još veći problem<br />

je to što ne postoji specijalizovana<br />

državna služba, koja bi kontrolisala<br />

rad oko 3.000 privatnih firmi za<br />

obezbeđenje na teritoriji Srbije.<br />

Faktički, kola su krenula nizbrdo<br />

još 1993. godine, kada je prestao<br />

da važi Zakon o društvenoj<br />

samozaštiti. Danas nema zakonskih<br />

odrednica kojima su propisani<br />

uslovi za osnivanje firmi za privatno<br />

obezbeđenje. Da apsurd bude još<br />

veći, Zakon o oružju i municiji ne<br />

24<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


eguliše upotrebu naoružanja kojim<br />

raspolažu radnici obezbeđenja.<br />

Bilans javne rasprave<br />

Upravo prisustvujemo novoj<br />

raspodeli karata na srpskom tržištu<br />

privatnih bezbednjaka, posebno<br />

kad je reč o fizičkom obezbeđenju.<br />

Nedavno vođene javne rasprave<br />

u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu,<br />

čine se kao dobro pokriće<br />

za utisak da su stvari krenule<br />

s mrtve tačke. Ko zna, možda<br />

i jesu. Međutim, nakon konačne<br />

rasprave, održane u Beogradu,<br />

domaćini , tj. Udruženje za privatno<br />

obezbeđenje pri Privrednoj komori<br />

Srbije, nikoga u to nisu ubedili.<br />

Novi zakon trebalo bi da bude<br />

kombinacija četiri predloga, koja<br />

su zasebno uradili MUP, Udruženje<br />

za privatno obezbeđenje, kao<br />

i dve nevladine organizacije.<br />

Jedan od najvećih nedostataka<br />

sadašnjeg Nacrta zakona<br />

o privatnoj bezbednosti svakako<br />

je nepostojanje svesti o značaju<br />

privatne bezbednosti koja<br />

je integralni deo nacionalne<br />

bezbedne strategije Srbije.<br />

Predlagač, nažalost, nije daleko<br />

odmakao od prethodnih verzija,<br />

osim što se naizgled uortačio sa<br />

većinskim vlasnicima pojedinih<br />

stranih kompanija (o čijoj se<br />

vlasničkoj strukturi uglavnom<br />

ćuti), koji su vođeni sopstvenim<br />

interesima poodavno uzeli stvar<br />

u svoje ruke i diktiraju uslove na<br />

srpskom tržištu. I ne samo to.<br />

Ima tu mnogo drugih rabota, od<br />

kojih bi svaku iole ozbiljnu državu<br />

zabolela glava. S jedne strane,<br />

samoprozvana elita privatnih<br />

bezbednjaka oličena u dobrim<br />

poznavaocima prilika (sve pod<br />

okriljem svetskih bezbednosnih<br />

dobročinitelja za Jugoistočnu<br />

Evropu, posebno za Balkan) nema<br />

svest o mogućim tektonskim<br />

poremećajima na tržištu, ali ima<br />

neograničenu provincijalnu veru<br />

u globalizaciju i svetsko slobodno<br />

tržište. Oni smatraju da je njihovo<br />

vreme neograničeno, u zavisnosti<br />

od toga kako se na to gleda.<br />

ŠTA SE VALJA IZA BRDA?<br />

Iza obesti i bahatosti pojedinaca u miljeu privatne bezbednosti<br />

jasno se vidi šta stoji. Opijeni „pregovaračkim uspesima“ oko<br />

najnovijeg Narta zakona o privatnom obezbeđenju i suludim<br />

nastojanjima da udovolje stranim gazdama, kao da ne shvataju<br />

kakvu štetu nanose sopstvenoj državi<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

25


IMA NADE ZA NOMADE<br />

Istina je da je ovaj Zakon neophodan Srbiji i da<br />

će biti usvojen, naglasio je na javnoj raspravi<br />

Meho Omerović, član Odbora za bezbednost<br />

u Skupštini Srbije. Međutim, usled mnogobrojnih<br />

neusklađenosti, potrebno je da se Nacrt još neko<br />

vreme „krčka“, pre nego što bude prosleđen<br />

Vladi Srbije, koja ga dalje predlaže Skupštini na<br />

usvajanje, dodao je u svom izlaganju. Prema<br />

njegovim rečima, poslanike u Parlamentu čeka<br />

mnogo posla oko rebalansa budžeta i seta novih<br />

zakona koje treba usvojiti, pa je izvesno da zakon<br />

neće biti usvojen do sredine naredne godine.<br />

Na kraju, on smatra da zakon ne treba donositi<br />

po svaku cenu, bez prethodno jasno usaglašenih<br />

stavova. Nakon što smo donekle uredili ovu<br />

zapuštenu oblast, sada treba uveriti članove<br />

Odbora za bezbednost u ispravnost budućeg zakona, kako bi oni lobirali za njegovo donošenje<br />

u Skupštini, naglasio je Omerović.<br />

Naravno, pod uslovom da u međuvremenu imaju dirigenta, tj. predsednika, jer će u suprotnom<br />

Odbor za bezbednost zvučati kao raštimovan orkestar, kako smo već navikili da muziciraju srpski<br />

političari.<br />

Pored domaćina, na javnoj raspravi<br />

su govorili i pojedini samozvani<br />

predstavnici virtuelnih asocijacija<br />

i udruženja. Nažalost, nisu<br />

dovoljno vodili računa da suviše<br />

naglašen marketing tokom javne<br />

rasprave može prouzrokovati veću<br />

štetu nego korist njihovoj ličnoj<br />

promociji.<br />

Kako bi plasirali uverljivu priču,<br />

neprekidno su se pozivali na<br />

prijateljstvo sa bezbednosnim<br />

ekspertima iz raznih svetskih<br />

asocijacija. Sva je prilika da su ih<br />

viđali na nekoj od konferencija, gde<br />

su imali taman toliko vremena da<br />

se uzajamno potapšu po ramenu<br />

i popiju kafu u pauzi između dve<br />

diskusije. Sve bi proteklo bez<br />

trunke sumnje da se već odavno<br />

ne zna da su evropski partneri<br />

često dominantniji nego što<br />

treba i kad nastupaju prijateljski<br />

i blagonaklono.<br />

Sukob interesa<br />

Istovremeno, najava donošenja<br />

novog zakona zabrinula je mnoge<br />

vlasnike privatnih firmi, jer nova<br />

pravila igre ugrožavaju njihove<br />

lične interese i obelodanjuju sivu<br />

zonu u kojoj godinama posluju,<br />

uz pomoć pojedinaca iz političke<br />

elite. Zakon bi ih obavezao na<br />

veća izdvajanja u državni budžet,<br />

a mnogi zaposleni ne bi ispunili<br />

ni prvi uslov (proveru da li su<br />

krivično gonjeni), pa bi morali da<br />

zatvore firme. Zato su vlasnici nekih<br />

firmi vršili pritisak na poslanike<br />

u parlamentu da zakon nikada ne<br />

dođe na dnevni red, iako će ovog<br />

puta biti teže zaustaviti taj proces,<br />

tvrde dobri poznavaoci prilika.<br />

Jedan od imperativa budućeg<br />

pridruživanja Evropskoj uniji,<br />

o kojem se mnogo govori, biće<br />

i donošenje zakona o privatnom<br />

obezbeđenju.<br />

Preuzimanje odgovornosti<br />

Pitanje kako danas funkcioniše<br />

Odbor za bezbednost u<br />

Skupštini Srbije može se učiniti<br />

neumesnim na prvi pogled.<br />

Međutim, ako se zna da niko ne<br />

vrši funkciju predsednika Odbora<br />

za bezbednost, a razlog za to je<br />

dobro poznat javnosti (podela<br />

partijskih feuda), onda je pitanje<br />

vrlo jasno. Izgleda da se mora znati<br />

šta je Mikino, a šta Pantino, ali se ne<br />

mora razmatrati ovako važan zakon<br />

koji možda nameće ono što Srbiji<br />

ne ide na ruku.<br />

Ozbiljnost Odbora za bezbednost<br />

neće se meriti samo nedovoljnim<br />

angažovanjem njenih članova,<br />

već spremnošću da se donese<br />

jezgrovit zakon, koji će predstavljati<br />

najvažniji akt kad je reč o privatnom<br />

bezbednosnom sektoru.<br />

Tok promena u privatnom sektoru<br />

bezbednosti je vrlo usporen, kao<br />

što je uostalom slučaj i u mnogim<br />

drugim sektorima. Nevolja je jedino<br />

što je ovde reč o bezbednjacima,<br />

koji se bave specifičnom<br />

delatnošću. Dublja analiza Nacrta<br />

zakona nije moguća u novinskom<br />

članku. Većina prisutnih se tokom<br />

javne rasprave složila da „ekspertski<br />

predlog“ izaziva određene<br />

nedoumice ne samo po pitanju<br />

forme, nego i njegove suštine.<br />

Uprkos labavoj podršci Odbora<br />

za bezbednost u Skupštini Srbije,<br />

menadžeri bezbednosti očekuju da<br />

odgovorni pristupe ozbiljno ovom<br />

problemu.<br />

26 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Dušan Dunđer<br />

pss@pss-magazine.com<br />

TEMA BROJA<br />

Iz ugla bezbednjaka<br />

Loši zakoni su najgora vrsta tiranije<br />

Oblast privatne bezbednosti treba odgovorno i adekvatno urediti, a pre svega očuvati nacionalnu bezbednost, političku<br />

nezavisnost i teritorijalni integritet države Srbije, rekao je za <strong>PSS</strong> Dušan Dunđer, vlasnik beogradskog Protector-a<br />

Veoma je važno da predlagači<br />

zakona o privatnom<br />

obezbeđenju imaju uvid u<br />

probleme koji postoje u ovom<br />

sektoru, naročito zbog činjenice<br />

da strane obaveštajne strukture<br />

pokušavaju da kontrolišu ili kupe<br />

privatne firme za obezbeđenje,<br />

kako bi lakše obavljale misije<br />

na ovim prostorima. U tome im<br />

svesrdno pomažu razne nevladine<br />

organizacije i zavrbovani pojedinci,<br />

objašnjava Dušan Dunđer. Dokaza<br />

za ovu tvrdnju ima mnogo, o čemu<br />

svedoči i nekoliko predloga<br />

zakona raznih domaćih eksperata<br />

za bezbednost, koji prilikom<br />

pisanja predloga namerno nisu<br />

vodili računa o mnogim važnim<br />

detaljima. Između ostalog, dok<br />

su ih prepisivali nisu ih prilagodili<br />

srpskom jeziku, pa su se u tekstu<br />

mogle naći i rečenice poput ove:<br />

„bojovnici učesnici domovinskog<br />

rata imaju prioritet prilikom<br />

zapošljavanje.“ Svi predlozi liče<br />

jedan na drugi i uglavnom se zalažu<br />

za formiranje nezavisne institucije<br />

(izvan MUP-a), koja bi se bavila<br />

licenciranjem, uz pretpostavku da<br />

su oni bogom dani da budu na čelu<br />

tih ustanovljenih tvorevina.<br />

Prema rečima Dušana Dunđera,<br />

nacrt zakona koji predlaže može<br />

poslužiti kao model svim zemljama<br />

u Jugoistočnoj Evropi, naročito ako<br />

se ima u vidu da će se razmatrati u<br />

najvećim strukovnim i sindikalnim<br />

evropskim udruženjima, što je<br />

razlog više da se pažljivo razmotri<br />

i u Srbiji. Posebno što je ovaj<br />

predlog rađen po uzoru na<br />

evropske zemlje sa sličnom stopom<br />

kriminala. Pretežno je koristio<br />

važeće zakone i uredbe Francuske<br />

i Nemačke, koji se oslanjaju na<br />

dobrovoljne principe bezbednosti<br />

i ljudskih prava, kao i osnovne<br />

principe Ujedinjenih nacija.<br />

Uloga privatne bezbednosti<br />

Koliko je bezbednost značajna za<br />

svaku državu najbolje možemo<br />

videti na primeru Francuske,<br />

koja ima približno isti stepen<br />

kriminaliteta kao naša zemlja,<br />

naglasio je Dunđer. Preciznije,<br />

stopa kriminaliteta u odnosu na<br />

broj stanovnika najveća je u Srbiji,<br />

ukoliko se uporedi sa ostalim<br />

evropskim zemljama, osim sa<br />

Španijom i delom Italije i Francuske.<br />

Ako se zna da je Francuska zemlja<br />

sa najkompleksnijim sistemom<br />

bezbednosti u Evropi, logično je<br />

da je njen model bude primenljiv<br />

na naš bezbednosni sistem.<br />

Takođe je poznato da su u regionu<br />

Jugoistočne Evrope neefikasne<br />

državne institucije, autoritativna<br />

i neefikasna policija, izražena<br />

korupcija u državnim organima<br />

i visoka stopa kriminala, onda je<br />

svima jasno zašto je privatni sektor<br />

bezbednosti u naglom usponu.<br />

Povećana potražnja za uslugama<br />

privatnog sektora obezbeđenja<br />

uslovila je ubrzan razvoj<br />

privatizacije sektora bezbednosti u<br />

čitavom regionu.<br />

Istraživanje koje je 2005. godine<br />

sprovela britanska nevladina<br />

organizacija Safeworld u saradnji sa<br />

lokalnim organizacijama civilnog<br />

društva, utvrdilo je da širom<br />

regiona radi preko 200.000 radnika<br />

obezbeđenja. Među njima ima<br />

dosta sumnjivih operativaca, koji<br />

podrivaju napredak ovog sektora,<br />

dok su pojedinci u tesnoj sprezi sa<br />

političkim partijama i političarima<br />

iz vrha vlasti, što je naročito<br />

izraženo u Srbiji. Istovremeno,<br />

postoji i određeni broj kompanija<br />

na tržištu koje su izabrale ispravan<br />

put – utvdile minimalnu cenu rada,<br />

izradile pravila ponašanja unutar<br />

svojih kuća, osnovale sindikat, što<br />

je nesumnjivo uticalo na ukupno<br />

povećanje standarda. Nažalost,<br />

takvih kompanija ima veoma malo,<br />

pa se najpre postavlja pitanje<br />

odgovornosti nadležnih državnih<br />

organa, koji kao i postojeća<br />

strukovna udruženja nisu sproveli<br />

odgovarajuće mere da spreče<br />

javašluk u privatnom sektoru<br />

bezbednosti. Zaključak je da stanje<br />

u privatnom sektoru bezbednosti<br />

nije ni malo ružičasto. Naprotiv.<br />

Haos koji je već godinama negovan<br />

mora se raščistiti efikasnim merama<br />

i čvrstom voljom države. .<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 27


SECURITY PRAKSA<br />

Ijan Kameron<br />

pss@pss-magazine.com<br />

HD doktor<br />

CCTV doktor<br />

Sistemi za daljinski monitoring<br />

Ijan Kameron iz firme Mirasys UK iznosi svoje mišljenje o tome kako operateri mogu da koriste sve prednosti CCTV nadzora<br />

u pokretu, što predstavlja inovaciju u daljinskoj kontroli video-nadzora<br />

nadzora na nivou mobilnog uređaja<br />

i obično su specifične za određeni<br />

hardver, tj. iPhone ili laptop<br />

Nema sumnje da je daljinsko<br />

obavljanje poslova danas<br />

podstaknuto novim mogućnostima<br />

za pristupanje korporativnim<br />

infrastrukturama preko prenosivih<br />

uređaja, kao što su laptop i ‘pametni’<br />

telefon. Posao se danas može<br />

obavljati u pokretu jednostavnije<br />

nego ikad. A kako se CCTV uklapa<br />

u ovu priču?<br />

Izbor platforme sa opcijom<br />

daljinskog pristupa<br />

Sistemi video-nadzora koji se<br />

oslanjaju na IP/PC platforme mogu<br />

sada pristupati podacima preko<br />

LAN mreže ili Interneta. Prilikom<br />

izbora sistema za video-monitoring<br />

koji podržavaju daljinsku kontrolu<br />

video-nadzora, najvažnije je da<br />

postoji podrška za tri pristupa:<br />

pristup preko klijentskog softvera<br />

– za koji je potrebno instalirati<br />

softver za nadzor na računaru,<br />

a koji nudi funkcije dostupne<br />

u centralnom sistemu<br />

pristup iz veb pregledača<br />

(browser-a) – nudi ograničen set<br />

mogućnosti i funkcija za potrebe<br />

nadzora, ali omogućava pristup<br />

videu i podacima preko Interneta<br />

pristup preko aplikacija za<br />

mobilne uređaje – ove aplikacije<br />

omogućavaju kontrolu video<br />

Kakva mreža je potrebna za<br />

saobraćaj video-podataka?<br />

Veće datoteke koje idu uz<br />

megapiksel kamere veoma je<br />

teško prenositi preko mreža sa<br />

malim propusnim opsegom, kao<br />

što su Internet veze standardne<br />

brzine, tako da u ovom slučaju<br />

možete da očekujete sporo<br />

ažuriranje i ograničen pristup<br />

video‐podacima. Ovo je veliki<br />

problem u situacijama u kojima<br />

video-fajlove želite da posmatrate<br />

preko 3G mreže. Dok planirate<br />

sistem najvažnije je da izaberete<br />

odgovarajuću kameru sa<br />

rezolucijom koja će imati podršku<br />

za mobilni pristup.<br />

Primena uređaja kao što su<br />

telefoni, PDA palmtop računari<br />

i tablet računari, slični iPad-u<br />

Prenosivi uređaji su atraktivno<br />

rešenje za eksperte u kontroli<br />

nadzora kojima je potrebna<br />

mobilnost u pristupu<br />

video‐podacima. Na primer,<br />

može se dogoditi da čuvar<br />

uoči neki događaj na monitoru<br />

u kontrolnoj sobi, a da se, do<br />

trenutka kada stigne do mesta<br />

događaja, prizor izmeni. Uz mobilni<br />

pristup video-podacima operateri<br />

kontrolišu situaciju, neposredno<br />

pre stizanja na mesto događaja.<br />

28<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Na osnovu ovih informacija, čuvar<br />

procenjuje situaciju i preduzima<br />

odgovarajuće mere zaštit, a na dati<br />

događaj reaguje samo ako ima<br />

dobru procenu.<br />

4. Potrudite se da korisničko<br />

okruženje na prenosivim<br />

uređajima bude jednostavno<br />

za rukovanje<br />

Potrudite se da korisničko<br />

okruženje bude jednostavno<br />

– na uređajima malih dimenzija,<br />

složena korisnička okruženja mogu<br />

da zbunjuju korisnike. Krajnji cilj<br />

nadzora u pokretu je poboljšanje<br />

efikasnosti u preduzećima, tako što<br />

će eksperti za nadzor izvršavati veći<br />

broj zadataka, a da se istovremeno<br />

nestandardnim korisnicima<br />

omogući pristup informacijama<br />

iz bezbednosnog i video-sistema<br />

i kada su van kancelarija. Zbog toga<br />

je veoma važan uslov da korisničko<br />

okruženje bude jednostavno.<br />

5. Potrudite se da sistem<br />

bude siguran, da se može<br />

kontrolisati i da se njime može<br />

upravljati<br />

Iako daljinski nadzor ima<br />

mnoge prednosti, ovako širok<br />

pristup video-podacima ipak<br />

predstavlja veliki izazov. U cilju<br />

savladavanja ovog izazova, sistem<br />

za video‐monitoring mora biti<br />

obezbeđen tako da se pravo<br />

pristupa CCTV informacijama<br />

dodeljuje samo ovlašćenim<br />

korisnicima uz zaštitu pristupa<br />

lozinkama pomoću sistema za<br />

menadžment prava korisnika.<br />

Ove kontrole bi trebalo da budu<br />

centralizovane unutar glavnog<br />

sistema za video-monitoring, kako<br />

bi postojalo ograničenje za sve<br />

korisnike koji pristupaju daljinski.<br />

Sistem bi trebalo da ima<br />

standardnu opciju za isključivanje<br />

korisnika iz aplikacija za daljinski<br />

nadzor nakon kratkih perioda<br />

neaktivnosti u cilju dodatne zaštite<br />

podataka. Takođe je važno da<br />

prenosivi uređaji budu dodatno<br />

obezbeđeni odgovarajućom<br />

zaštitom na hardverskom nivou,<br />

kao što je PIN kod.<br />

CCTV doktor<br />

Izbor alata za upravljanje<br />

Mrežni CCTV sistemi za<br />

snimanje danas su sve<br />

popularniji. Porastom potražnje za<br />

ovim uređajima, raste interesovanje<br />

za korisne alate kojima se upravljaju<br />

i kontrolišu određene aplikacije,<br />

i tokom instalacije i tokom<br />

održavanja uređaja. Ijan Kameron,<br />

iz kompanije Mirasys UK, predstavlja<br />

najvažnije besplatne alate koji<br />

se mogu integrisati u rešenja za<br />

video‐menadžment.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

29


Mrežni alati<br />

Ukoliko želite pravilno da analizirate<br />

mrežne kapacitete, potrebni su vam<br />

svakako mrežni alati. Oni, pre svega,<br />

održavaju visok stepen performansi<br />

i obezbeđuju raspoloživu propusnu<br />

moć u okviru mreže. Da biste rešili<br />

probleme na mreži, a istovremeno<br />

ostvarili zadovoljavajući kvalitet<br />

rada u okviru infrastrukture<br />

korisnika, potrebni su vam alati<br />

Wireshark i Microsoft Portqry, koji<br />

su u ovoj situaciji nezamenljivi.<br />

Alatke za rad sa diskovima<br />

U većini slučajeva nije jednostavno<br />

odrediti koliko propusnog opsega<br />

i prostora za skladištenje vam<br />

je potrebno za željeni period<br />

arhiviranja snimaka. Da donesete<br />

pravu odluku, koristite kalkulatore<br />

koje nude proizvođači sistema<br />

za video‐manadžment (VMS).<br />

Uz pomoć ‘čarobnjaka’ (Wizards)<br />

mogu se kreirati i formatirati<br />

particije na disku, što omogućava<br />

bolju organizaciju podataka.<br />

Alati kao što je HD_Speed mere<br />

brzinu prenosa podataka na harddisk,<br />

da bi se ostvarile što bolje<br />

performanse. Ukoliko dođe do<br />

problema u toku rada sa diskovima,<br />

poslužiće alati za defragmentaciju,<br />

kao što je Quicksys, koji mogu<br />

popraviti problematične diskjedinice.<br />

Udaljena desktop konekcija<br />

za podršku<br />

Na tržištu danas postoji veliki broj<br />

alata preko kojih se instalateri<br />

prijavljuju na server i tako korisniku<br />

pružaju potrebne usluge, rešavaju<br />

probleme i pružaju podršku. Na taj<br />

način instalateri obezbeđuju brzu<br />

i delotvornu podršku, a da pri tom<br />

ne moraju da angažuju inženjere.<br />

Čak i Windows Remote Desktop<br />

aplikacija, koja već postoji u svakom<br />

Windows sistemu, omogućava da<br />

korisnici imaju solidnu tehničku<br />

podršku i sa veoma udaljenih<br />

lokacija. Za zahtevnije korisnike,<br />

postoje naprednija softverska<br />

rešenja, proizvodi firmi LogMeIn<br />

i Team Viewer, za koje treba izdvojiti<br />

malo veću svotu novca.<br />

Mobilni monitoring<br />

Klijentski softver, namenjen<br />

sistemima za snimanje, veoma<br />

često je besplatan i nudi<br />

mogućnost da različiti korisnici<br />

pristupaju sistemu sa različitih<br />

lokacija i uređaja. Klijentske<br />

aplikacije dostupne su na različitim<br />

platformama, kao Windows<br />

klijentske veb aplikacije, ili kao<br />

mobilne klijentske aplikacije<br />

za uređaje kao što su iPad ili<br />

iPhone. Ove besplatne aplikacije<br />

korisnicima pružaju mogućnost<br />

posmatranja živih i snimljenih<br />

CCTV snimaka. Dobro rešenje<br />

za video-menadžment treba da<br />

sadrži i aplikacije koje prate rad<br />

i performanse sistema i šalju imejl<br />

upozorenja po potrebi.<br />

Video-snimanje<br />

Treba imati u vidu da je softver<br />

za video-nadzor srce svakog<br />

video‐rešenja, pa na njemu ne<br />

treba štedeti. Iako danas postoji<br />

mnogo besplatnih softvera za<br />

video-snimanje, treba imati na umu<br />

da i laici uočavaju prednosti i mane<br />

ovih softvera. Komercijalna rešenja<br />

često su superiorna u pogledu<br />

osnovnog bekapa i podrške kojom<br />

raspolažu za održavanje ili u slučaju<br />

intervencija. Besplatan softver<br />

za snimanje često nudi skromnu<br />

podršku, što je važno znati prilikom<br />

izbora softvera za video-snimanje<br />

koji čine najsloženije i najvažnije<br />

aplikacije koje se koriste prilikom<br />

instaliranja i kontrole CCTV sistema<br />

nadzora.<br />

S obzirom na to, korisnici bi<br />

trebalo da biraju one instalatere<br />

i proizvođače koji uz softver nude<br />

i dobru tehničku podršku.<br />

30 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

31


TEHNIKA<br />

David Salomon<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Samsung<br />

Jednokanalni koder usklađen<br />

sa ONVIF standardom<br />

Kompanija Samsung nedavno je predstavila novi jednokanalni koder, koji je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava<br />

nadogradnju IP sistema nadzora na već postojeći analogni sistem, što je posebno ekonomično za krajnje korisnike<br />

Koder SPE-100 prenosi slike<br />

koje su zabeležene analognim<br />

kamerama u realnom vremenu<br />

putem mreže u 4CIF rezoluciji.<br />

Uređaj raspolaže kapacitetom<br />

za višestruki striming i ima<br />

mogućnost izbora između H.264,<br />

MPEG-4 ili MJPEG kompresije, za<br />

potrebe simultanog prenosa slika<br />

promenljivih rezolucija i brzina<br />

smenjivanja kadrova na različitim<br />

lokacijama na mreži, a da se<br />

propusna moć ne opterećuje.<br />

SPE-100 je namenjen korisnicima<br />

koji žele da iskoriste dobre strane<br />

IP video-saobraćaja i postojeće<br />

analogne i dom kamere – rekao<br />

je Piter Ajnsvort, viši menadžer<br />

proizvoda za Samsung Techwin<br />

Europe Ltd.<br />

Za korisnike koji žele da postojećim<br />

sistemima dodaju analogne brze<br />

dom kamere, važno je da znaju<br />

da SPE-100 podržava i Samsung,<br />

kao i Pelco D/P telemetrijske<br />

protokole. Kada se aktivira<br />

alarm, uređaj SPE-100 se može<br />

programirati da usmerava dom<br />

kameru do prethodno zadatog<br />

položaja i pokrene snimanje<br />

na SD karticu. On istovremeno<br />

može slati alarmno obaveštenje<br />

putem i-mejla. Korisnici će biti<br />

zadovoljniji što uz SPE-100 uređaj<br />

dobijaju i besplatan softver NET-I<br />

za posmatranje slika sa kamere, koji<br />

www.masterbc.co.rs<br />

im olakšava upotrebu grafičkog<br />

okruženja. Ovlašćeni korisnici<br />

mogu putem veb pregledača da<br />

pristupe živim slikama ili slikama<br />

snimljenim na memorijsku karticu,<br />

koja je ubačena u SD slot uređaj<br />

SPE-10. Koder SPE-100 je usklađen<br />

sa ONVIF standardom, a pomoću<br />

Video Loop Through funkcije<br />

može da vrši razmenu zabeleženih<br />

slika sa drugim uređajima, kao<br />

što je monitor za prikaz, ili lokalni<br />

DVR uređaj, pre nego što se izvrši<br />

kodiranje za potrebe prenosa<br />

preko mreže. Uređaj SPE-100 ima<br />

mogućnost dvosmernog audiosaobraćaja,<br />

kojim interaktivno<br />

komunicira između kamere<br />

i kontrolne sobe.<br />

32<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


David Salomon<br />

pss@pss-magazine.com<br />

TEHNIKA<br />

Samsung<br />

Mini kamere sa video-analitikom<br />

Nova serija mini kamera pogodna za diskretan nadzor, kao što su aplikacije nadzora ATM bankomata<br />

Modeli SCB-2020 i SCB-3020 su neke od dodatnih prilagođenih<br />

mini dnevno/noćne kamere funkcija za jednostavnije<br />

sa rezolucijom od 600 TV linija<br />

i ugrađenim Samsung A1 DSP<br />

čipsetom. Osim malih dimenzija<br />

(svega 44,5 x 20,1 mm), ove<br />

kamere imaju ugrađen objektiv od<br />

rukovanje i rad. Ugrađena<br />

video‐analitika, linija virtuelne<br />

ograde i detekcija zadržavanja ljudi<br />

u nadziranom prostoru, čini sistem<br />

„inteligentnijim“, što značajno<br />

3,7 mm i isporučuju se u paketu sa olakšava posao bezbednosnim<br />

konzolnim nosačem za montažu. ekipama, jer ih na vreme upozorava<br />

Oba modela imaju ugrađenu<br />

na sumnjiva ponašanja.<br />

funkciju maskiranja privatnih zona Model SCB-3020 se odlikuje širokim<br />

za blankiranje osetljivih delova dinamičkim opsegom (WDR),<br />

slike, kao što su tastature za unos koji balansira sliku u specifičnim<br />

PIN koda na ATM bankomatima. uslovima osvetljenja, dok funkcija<br />

Obe kamere se odlikuju tehnički<br />

progresivnog skeniranja sprečava<br />

naprednim funkcijama za kreiranje<br />

stvaranje zamrljanosti tokom<br />

slika najvišeg kvaliteta, kao što<br />

objektima na kasama. Njihova<br />

reprodukcije osoba koje se brzo<br />

su digitalne redukcije šuma<br />

nabavna cena je vrlo pristupačna,<br />

kreću.<br />

(DNR) i digitalne stabilizacije<br />

tehnička podrška je besplatna<br />

slike (DIS). Ovi unapređeni<br />

modeli kamera su kompatibilni<br />

sa koaksijalnom kontrolom<br />

Ovi modeli kamera SCB-2020<br />

i SCBB-3020 idealni su za primenu<br />

kod ATM bankomata, zbog svoje<br />

i imaju trogodišnju garanciju, pa je<br />

interesantna kako korisnicima, tako<br />

i instalaterima – poručuje Piter<br />

(CCVC) i imaju višejezični prikaz kompaktnosti, ali sve češće se<br />

Ajnsvort, viši menadžer proizvoda<br />

menija na ekranu, što su samo montiraju u maloprodajnim<br />

za Samsung Techwin Europe.<br />

Dallmeier<br />

Integracija snimača i softvera za menadžment<br />

Nakon integracije snimača firme<br />

Dallmeier iz DMS serije „sećanje<br />

na Leonarda“, i snimača iz DLS serije<br />

sa softverima firme Dorlet, korisnici<br />

imaju dodatne pogodnosti i veći<br />

izbor funkcija. Na primer, ukoliko<br />

se u predefinisanim alarmnim<br />

zonama registruje kretanje, mogu<br />

se definisati postupci koji će biti<br />

automatski implementirani, kao<br />

što je prikaz na monitoru slike sa<br />

određene kamere. Izbor i kontrola<br />

PTZ dom kamera takođe se<br />

mogu obavljati preko sistema za<br />

menadžment. Osim toga, DASS<br />

nudi mogućnost povezivanja<br />

kamera, kao i reprodukciju<br />

snimljenog materijala (unapred<br />

i unazad). Programiranjem se<br />

definišu funkcije alarma i način<br />

njihove naknadne obrade.<br />

Migel Balabriga, tehnički direktor<br />

firme Dallmeier u Španiji<br />

objašnjava:<br />

firma Dorlet je lider na španskom<br />

tržištu, u sektoru sistema za<br />

kontrolu pristupa. Njihovi sistemi<br />

su instalirani u muzejima, bankama,<br />

na aerodromima i u velikim<br />

poslovnim zgradama. Zahvaljujući<br />

procesima integracije, otvorile su<br />

se nove mogućnosti, kao što su<br />

projekti obezbeđivanja aerodroma i<br />

navigacije letelica.<br />

Osim toga, krajnji korisnici mogu<br />

putem jedinstvene zajedničke<br />

platforme za menadžment da<br />

upravljaju i kontrolišu sisteme<br />

za kontrolu pristupa, zaštite<br />

od požara, kao i sisteme za<br />

video‐obezbeđenje.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 33


TEHNIKA<br />

Martina Paningel<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Videotec<br />

Ulisse network cam<br />

Ulisse network cam je novi PTZ sistem za<br />

mrežne kamere, sa integrisanim telemetrijskim<br />

prijemnikom i kućištem, idelan za primenu<br />

u aplikacijama video-nadzora u spoljašnjim sredinama.<br />

Ovaj sistem ostvaruje najbolje performanse sa<br />

mrežnim kamerama koje imaju integrisan<br />

RS232/RS485 telemetrijski izlaz.<br />

Položaj kamere u pan/tilt sistemu može se kontrolisati<br />

preko mreže, ukoliko kamere imaju RS232/RS485<br />

telemetrijski izlaz ili preko namenske RS485 serijske<br />

veze.<br />

Ulisse network cam ima podršku za mrežne kamere<br />

sa integrisanim zum objektivima, kao i za kamere sa<br />

nezavisnim motorizovanim zum objektivima.<br />

Sistem se može nabaviti u više verzija – sa integrisanim<br />

brisačima i IR LED osvetljenjem, za mogućnost<br />

kontinualne rotacije po horizontalnoj osi sa<br />

promenljivom brzinom do najviše 100°/s, dok je<br />

amplituda kretanja po vertikalnoj osi u rasponu od<br />

+90° do –40° i maksimalnom brzinom od 40°/s. ULISSE<br />

NETWORK CAM kontroliše autopan i patrol funkcije po<br />

pozivu sa tačnošću praćenja od 0,02° na prethodno<br />

zadatim pozicijama.<br />

Ulisse network cam opremljen je grejačem<br />

sa termostatskom kontrolom, koji podešava<br />

odgovarajuću radnu temperaturu.<br />

Ovaj sistem za pozicioniranje se primenjuje u velikom<br />

broju različitih instalacija za nadzor: obalskih<br />

i pograničnih patrola, luka i gradova, saobraćajnica<br />

i auto-puteva, zatvorskih i vojnih objekata, kao i za<br />

perimetarski nadzor.<br />

34<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Marko Purić<br />

pss@pss-magazine.com<br />

TEHNIKA<br />

U ponudi CCTV Centra Master<br />

Korak do centralizacije sistema<br />

Već uveliko priznati proizvođači bezbednosne opreme i softvera CDVI i NUUO udruženim snagama osvajaju svetsko<br />

tržište. Rešeni da istraju ponudili su tržištu integrisan sistem kontrole pristupa i sistema video-nadzora<br />

CDVI je kompanija koja se profesionalno bavi<br />

proizvodnjom sistema za kontrolu pristupa<br />

i kontrolu radnog vremena, već uveliko priznata<br />

na globalnom tržištu. Osim toga, ova kompanija<br />

proizvodi kompletan asortiman potrebne prateće<br />

opreme, počevši od kontrolera, pa sve do čitača kartica<br />

i samih kartica. Softver Centaur je sve popularniji u<br />

bezbednosnim krugovima. Unapređen savremenim<br />

opcijama, koje olakšavaju rad sistema sve više<br />

zadovoljava specifične potrebe krajnjih korisnika. Ovaj<br />

softver se može nabaviti na srpskom jeziku u kompaniji<br />

CCTV Centar Master, zastupniku kompanije CDVI, koja<br />

ne odstupa od ideje da je softver koji je preveden na<br />

lokalni jezik određenog tržišta najbolji put da se stekne<br />

poverenje korisnika.Softver kompanije CDVI sadrži<br />

i efikasno rešenje za evidenciju treće smene.<br />

NUUO je kompanija koja se profesionalno bavi<br />

IP opremom za video-nadzor i proizvodi jedan od<br />

vrhunskih softvera za IP opremu. NUUO softver<br />

podržava preko 36 brendova IP kamera i preko<br />

560 modela IP kamera, H.264, MPEG4 i JPEG tipove<br />

kompresije, kao i prikaz i snimanje do 64 kanala, tako da<br />

je funkcionalan i u većim sistemima.<br />

Opšti trend u svetu bezbednosti je centralizacija<br />

sistema bezbednosti, kako bi se olakšalo nadgledanje<br />

i blagovremeno reagovanje u slučaju incidentne<br />

situacije. CDVI je u postojeći, već dosta složen softver<br />

dodao i mogućnost integracije sa softverom NVR<br />

IP+ kompanije NUUO. Na taj način omogućeno je<br />

povezivanje sistema kontrole pristupa i kontrole<br />

radnog vremena sa sistemom mrežnog video‐nadzora.<br />

Celokupna instalacija, povezivanje i programiranje<br />

sistema su veoma jednostavni, tvrde tvorci ove<br />

integracije.<br />

nekoliko sekundi posle dešavanja. Moguća je i ručna<br />

pretraga video-zapisa. Na taj način, osim tekstualne,<br />

sada postoji i mogućnost video-evidencije, pa je<br />

osoblju zaduženom za praćenje celokupnog sistema<br />

posao dodatno olakšan. Takođe, fotografije je moguće<br />

eksportovati i sačuvati za analizu, dok se celokupan<br />

snimak može eksportovati preko NUUO softvera.<br />

Zahvaljujući pojednostavljenoj i efikasnoj integraciji,<br />

krajnji korisnik može biti spokojan, jer povezivanje<br />

oba sistema može obaviti za kratak vremenski period.<br />

Neke od mogućnosti su: pregledanje snimaka sa<br />

određenih kamera povezanih u Centaur sistem, a zatim<br />

reprodukcija snimljenog materijala, jednostavnim<br />

klikom na ikonicu fajla sa snimljenim događajem,<br />

Sve detaljnije informacije o proizvodima i procesu<br />

integracije možete naći na www.masterbc.co.rs<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 35


TEHNIKA<br />

Vladimir Pajić<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Špica na međunarodnoj konferenciji<br />

Pametne e-uprave 2010<br />

Špica je jedna od prvih<br />

evropskih kompanija koja<br />

proizvodi rešenja za kontrolu<br />

pristupa i evidencju radnog<br />

vremena. Sa ciljem da proizvede<br />

što kvalitetnije korisničko rešenje,<br />

Špica je ostvarila saradnju sa HID<br />

Globalom, vodećom svetskom<br />

kompanijom u oblasti identifikacije<br />

i kontrole pristupa. U okviru<br />

partnerskog programa „HID<br />

Genuine“ predstavljeni su terminali:<br />

Time&Attandance, najnoviji<br />

terminal za evidenciju radnog<br />

vremena i terminal DOG20, koji su<br />

ocenjeni kao pouzdani i provereni<br />

proizvodi.<br />

Koncept koji Špica primenjuje<br />

u razvoju svojih rešenja predstavlja<br />

značajan doprinos HID Connect<br />

programu. U okviru ove saradnje<br />

kompanije su učestvovale kao<br />

zlatni sponzori na konferenciji<br />

pod nazivom „Elektronski identitet<br />

i sistemi za e-upravu“, održanoj<br />

28. i 29. oktobra. U protekle<br />

četiri godine ova konferencija se<br />

pozicionirala kao važan regionalni<br />

skup u oblasti savremenih sistema<br />

e-uprave i elektronske identifikacije.<br />

Na ovogodišnjoj konferenciji<br />

predstavljena su nova tehnička<br />

dostignuća u oblasti elektronskog<br />

identiteta i kontrole pristupa. Špica<br />

je ovom prilikom predstavila sistem<br />

za kontrolu pristupa i evidenciju<br />

radnog vremena Time&Space<br />

i demonstrirala integraciju<br />

naprednih tehnologija identifikacije,<br />

kao što su HID iClass i HID Cresendo<br />

ID kartice, zatim napredno<br />

rešenje za fizičku i logičku<br />

kontrolu pristupa, zasnovano<br />

na tehnologiji hibridnih kartica<br />

kao i najsavremenije tehnologije<br />

biometrijske identifikacije.<br />

Peter Klupka, menadžer razvoja<br />

HID Globala, održao je veoma<br />

interesantno predavanje na temu<br />

kontrole pristupa i ukazao na nove<br />

trendove na kojima HID Global<br />

trenutno radi. Darko Korać, direkor<br />

Špica Centra je u nastavku održao<br />

predavanje „Konvergencija fizičkog<br />

i logičkog pristupa“ o najnovijim<br />

rezultatima, koji su dobijeni<br />

u okviru softversko-tehničke<br />

integracije Time&Space sistema<br />

i odgovarajućih HID proizvoda.<br />

36<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Bulevar Mihaila Pupina 165 V<br />

11000 Beograd, Srbija<br />

T: +381 11 222 50 70; 222 50 71<br />

W: www.spica.rs<br />

E: info@spica.rs<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 37


TEHNIKA<br />

Andreas Volf<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Perimetarska zaštita<br />

Široko polje aplikacija<br />

Perimetarska zaštita je široka oblast aplikacija. Ona obuhvata instalacije poput osvetljenja, obezbeđenja kontrolnopropusnih<br />

stanica i ograđenog prostora, kao i senzora za kontrolu granica privatnih poseda. Andreas Volf, menadžer<br />

proizvoda za inteligentni video-nadzor u firmi Dallmeier, objašnjava koje su mogućnosti napredne video-detekcije<br />

Na koji način<br />

video‐nadzor može da<br />

doprinese obezbeđenju<br />

perimetara?<br />

Video-tehnologija koja se koristi za<br />

zaštitu perimetara ima dve važne<br />

funkcije. Pre svega, video-snimci<br />

služe za vizuelno verifikovanje<br />

alarma koje su, recimo, aktivirali<br />

detektori na ogradi. Osim toga,<br />

video-sistemi aktivno otkrivaju<br />

događaje duž granica poseda ili<br />

unutar definisane oblasti.<br />

Šta je potrebno za implemen<br />

taciju video‐nad zo ra<br />

u okviru perimetarske zaštite?<br />

U načelu, najvažnije je osmisliti<br />

detaljan koncept za različite<br />

korisničke aplikacije i izabrati<br />

dobru poziciju kamera. Osim<br />

toga, neophodna su tri osnovna<br />

elementa – kamere, sistem<br />

za video‐analizu i sistem za<br />

menadžment videa i alarma. Slike<br />

moraju biti dovoljno kvalitetne,<br />

čak i kad su snimljene u lošim<br />

svetlosnim uslovima, da bi mogle<br />

da se iskoriste za naknadnu analizu.<br />

Zatim, potreban vam je sistem za<br />

video-analizu koji može da snima,<br />

i sistem za menadžment videa<br />

i alarma.<br />

Šta je važno znati<br />

prilikom planiranja<br />

ovakvog sistema iz aspekta<br />

proizvođača sistema za<br />

video‐analizu?<br />

Pre svega treba jasno definisati<br />

zahteve korisnika. Svaki projekat<br />

ima konkretne specifične<br />

zahteve, naročito kada je reč<br />

o pozicioniranju kamera i načinu<br />

obrade alarmnih događaja.<br />

Kako pravilno instalirati<br />

kamere?<br />

Kod standardne perimetarske<br />

zaštite, kamere se instaliraju<br />

u neposrednoj blizini granica<br />

poseda. U ovu svrhu obično se<br />

koriste jarboli koji služe i kao<br />

nosači za osvetljenje. Kamere treba<br />

instalirati dovoljno visoko tako da<br />

se pouzdano mogu uočiti kretanja<br />

ka kameri. U načelu, dobra visina<br />

za montažu kamere je između<br />

četiri i šest metara. Važno je voditi<br />

računa da su jarboli dovoljno<br />

otporni, kako bi slika bila snimljena<br />

38<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


ez podrhtavanja, čak i kada duva<br />

vetar. Izvor svetlosti treba postaviti<br />

što dalje od kamere kako bi<br />

osvetljenost bila ujednačena, i da bi<br />

se smanjile smetnje koje mogu da<br />

stvore insekti pred kamerom.<br />

Koliki je opseg detekcije<br />

kamere?<br />

Na ovo pitanje se ne može<br />

odgovoriti uopšteno. Dubina polja<br />

detekcije direktno je određena<br />

objektivom i ograničena time šta<br />

se definiše kao najmanji objekat.<br />

Za analizu, ovo su presudni<br />

parametri.<br />

Izbor objektiva određuje vidno<br />

polje kamere, a samim tim<br />

i opseg detekcije. Za precizno<br />

planiranje postoje besplatni alati,<br />

poput programa View Designer<br />

firme Dallmeier. Ovaj program<br />

koristili smo za određivanje<br />

razdaljine između jarbola i kamera<br />

na lokacijama naših klijenata.<br />

Odlučujući faktor za određivanje<br />

razdaljine je odnos veličina<br />

predmeta koji treba detektovati<br />

i maksimalne razdaljine do tog<br />

predmeta. Razdaljina se određuje<br />

u odnosu na rezoluciju izabranih<br />

kamera. Naša preporuka je – deset<br />

procenata vrednosti rezolucije.<br />

Sa standardnim kamerama realna<br />

razdaljina između jarbola bila bi,<br />

dakle, oko 50 metara. Mi obično<br />

biramo veće fokalne razdaljine,<br />

i trudimo se da nam se vidna polja<br />

kamera preklapaju, kako bismo<br />

izbegli mrtve uglove ispod kamera.<br />

Rastojanje između jarbola može<br />

se povećati primenom većih<br />

rezolucija i/ili većih fokalnih<br />

razdaljina. Međutim, veće fokalne<br />

razdaljine uvek prave veće mrtve<br />

uglove, a uz veću rezoluciju<br />

nastaju veće smetnje. Većim<br />

fokalnim razdaljinama, kao ni<br />

većim rezolucijama ne povećava se<br />

dubina vidnog polja. Samim tim,<br />

video-slika neće automatski postati<br />

jasnija i bolja za analizu.<br />

Ipak, kada se interferencije na<br />

slici smanje, na primer primenom<br />

termalnih kamera, opseg se lako<br />

može proširiti do 80 metara.<br />

Ovo je posledica činjenice da se<br />

pomoću termalnih kamera mogu<br />

detektovati samo topli predmeti,<br />

što smanjuje broj smetnji na<br />

slikama.<br />

Šta se sve može<br />

detektovati pomoću<br />

video-analize?<br />

U načelu, video-analiza<br />

otkriva pokretne segmente<br />

na video‐snimku. Ovi pokretni<br />

objekti mogu biti ljudi i vozila,<br />

ali isto tako i grane, trava, životinje<br />

ili senke. Detektovani objekti<br />

podležu iscrpnoj proveri validnosti.<br />

U zavisnosti od sistema analize<br />

detektovani objekat aktivira<br />

određeni broj alarma.<br />

Šta u ovom kontekstu<br />

znači provera validnosti?<br />

Proverom validnosti procenjuje se<br />

značaj objekta, koji se zatim uklapa<br />

u matricu alarma. Važni kriterijumi<br />

su minimalna veličina, granica<br />

dubine detekcije, kao i maksimalna<br />

veličina objekta. Dodatni kriterijum<br />

je „ponašanje“ objekta, tj. način<br />

i pravac njegovog kretanja.<br />

Ove informacije dobijaju se tzv.<br />

trasiranjem, tj. praćenjem objekta<br />

unutar videa. Na primer, napraviti<br />

preciznu skalu veličina često<br />

nije jednostavno, jer se veličina<br />

objekta menja sa dubinom slike.<br />

Zbog toga se koriste modeli koji<br />

uzimaju u obzir faktor perspektive<br />

i koji konvertuju podatke sa<br />

piksela u stvarne vrednosti. Na taj<br />

način, veličine objekata postaju<br />

konstantne u perspektivi, što znači<br />

da je moguće definisati da, na<br />

primer, najveći objekat treba da<br />

bude dimenzija 2,2 x 0,8 metara.<br />

Ovo su osnovni kriterijumi i<br />

parametri kod većine sistema za<br />

video-analizu.<br />

Šta aktivira alarm?<br />

Alarm perimetarske<br />

zaštite može se definisati na<br />

sledeći način: „u definisanoj oblasti<br />

nalazi se validni objekat, koji je u<br />

granicama definisanih dimenzija,<br />

računajući i faktor perspektive,<br />

duže od minimalnog vremenskog<br />

perioda, sa minimalnim kretanjem<br />

u definisanom smeru.” Ukoliko su<br />

ispunjeni ovi kriterijumi, aktivira<br />

se alarm. Jedan ovakav slučaj je<br />

kada, na primer, neka osoba pokuša<br />

da preskoči ogradu i detektuje je<br />

sistem za video-analitiku.<br />

Šta se u tom slučaju<br />

dešava sa alarmom?<br />

Kada se alarm aktivira, pokreću<br />

se dve važne procedure. Alarm<br />

obaveštava video-server, koji ga<br />

koristi kao okidač za snimanje.<br />

Video-server čuva snimke iz perioda<br />

pre i nakon aktiviranja alarma,<br />

čije trajanje se može podesiti,<br />

i povezuju alarm sa odgovarajućom<br />

alarmnom slikom. Snimci alarmnih<br />

situacija čuvaju se u bazi podataka<br />

i mogu se pregledati u bilo koje<br />

vreme.<br />

U okviru druge procedure<br />

alarm se prosleđuje sistemu za<br />

menadžment alarma. Sistem za<br />

menadžment „određuje“ način<br />

obrade alarma. Aplikacije za<br />

video‐nadzor standardno prikazuju<br />

alarmni događaj na monitoru, dok<br />

naredni postupci zavise od zahteva<br />

korisnika. U suštini, snimci ili živi<br />

video sa bilo koje kamere se mogu<br />

prikazati na bilo kom monitoru,<br />

mada korisnici često zahtevaju<br />

da se alarm prosledi centralnom<br />

sistemu. Snimci se mogu proslediti<br />

preko hardvera ili softvera, ili,<br />

što je takođe čest slučaj, u formi<br />

video‐strima.<br />

Sistemi za video-menadžment<br />

mogu se instalirati na bilo kom<br />

mestu. Savremeni video-serveri<br />

omogućavaju prenos videa preko<br />

WAN mreža uz malo zauzimanje<br />

propusnog opsega.<br />

Da li pomoću<br />

video‐tehnologije može<br />

da se identifikuje osoba koja<br />

pokuša da neovlašćeno uđe na<br />

posed? Da li je veća rezolucija<br />

garancija uspeha?<br />

Pojam identifikacije treba<br />

preciznije definisati. Da bi sistem<br />

za video‐analizu identifikovao<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

39


objekat, on mora da se uklopi<br />

u određeni obrazac. Pojedini<br />

objekti mogu biti veoma malih<br />

dimenzija, tako da je nemoguće<br />

identifikovati detalje. Stoga je važno<br />

da prikaz lica osobe koju treba<br />

identifikovati bude dovoljno veliki.<br />

To se teško postiže perimetarskom<br />

zaštitom, npr. detektorom na<br />

ogradi, posebno ako imate<br />

posla sa osobama koje odbijaju<br />

saradnju. Da bi se identifikovali<br />

ljudi, trebalo bi da instalirate<br />

dodatne pokretne kamere sa<br />

većom rezolucijom i dobrim i brzim<br />

objektivima. Pomoću Dallmeier<br />

PTZ dom kamere visoke definicije<br />

(DDZ4010/DDZ4020) mogu se<br />

jasno identifikovati osobe na<br />

rastojanju od 40 do 80 metara. Na<br />

razdaljinama od 80 do160 metara<br />

jasno se prepoznaje ljudska figura.<br />

Ako se alarm aktivira, dom kamere<br />

se usmeravaju na prethodno<br />

definisani položaj u kome je<br />

objekat aktivirao alarm, na primer,<br />

na detektor na ogradi. Od tog<br />

trenutka, dom kamera prati objekat<br />

i samim tim obezbeđuje snimanje<br />

tokom dužeg vremenskog perioda.<br />

Sve ovo dobro zvuči, ali<br />

da li dobro funkcioniše<br />

u praksi?<br />

Video-analiza se ne može uporediti<br />

sa, na primer, sijalicom, koja<br />

svetli ili ne svetli. Kvalitet videoanalitike<br />

varira od ‘problematične’<br />

do ‘odlične’, što u specifičnim<br />

aplikacijama procenjuju uglavnom<br />

eksperti. Najvažniji korak<br />

u ostvarenju zadovoljavajuće<br />

perimetarske zaštite jeste<br />

profesionalno planiranje.<br />

Profesionalni instalateri bi trebalo<br />

da se oslanjaju na podršku<br />

proizvođača, dok krajnje korisnike<br />

treba konsultovati u pogledu<br />

njihovih zahteva. Međutim,<br />

čak i sa najboljim planiranjem i<br />

implementacijom nikada neće<br />

moći da se ostvari savršena<br />

perimetarska zaštita. Uvek će biti<br />

lažnih alarma koji su posledica<br />

vremenskih prilika, prisustva<br />

životinja, i predmeta u vidnom<br />

polju kamere. Mere kojima se<br />

može smanjiti broj lažnih uzbuna<br />

delotvorne su samo ukoliko je<br />

sistem dobro instaliran.<br />

Da li je u sistem moguće<br />

integrisati i neke druge<br />

senzore?<br />

Naravno. Drugi senzori se mogu<br />

integrisati putem hardverske ili<br />

softverske veze. Ovu karakteristiku<br />

su imali snimači u prvim verzijama.<br />

Kako stoje stvari sa<br />

IP rešenjima?<br />

Čist IP koncept je dominantan<br />

trend kod novih instalacija.<br />

Dallmeier u ponudi ima širok<br />

asortiman IP kamera, među kojima<br />

su i HD kamere koje sam ranije<br />

pomenuo. Kada se DVS 1600 koristi<br />

za video-analizu u okviru aplikacije<br />

perimetarske zaštite, uopšte nije<br />

važno koju ćete vrstu prenosa<br />

videa izabrati, pošto su izvodljiva IP,<br />

analogna, kao i hibridna rešenja.<br />

Koliko je bitno<br />

servisiranje i održavanje<br />

ovakvog sistema?<br />

Kod perimetarske zaštite pojavljuju<br />

se uvek slični problemi, sa<br />

životinjama, najčešće zečevima,<br />

koji aktiviraju lažne alarme.<br />

Međutim, ovakvi lažni alarmi mogu<br />

se uspešno suzbiti ukoliko se<br />

pravilno podesi integrisani faktor<br />

perspektive. Međutim, vegetacija<br />

oko perimetra takođe može da<br />

stvori probleme, pa je povremeno<br />

potrebno vrlo pažljivo podesiti<br />

planirane instalacije. Naš asistent za<br />

konfiguraciju može vam podesiti<br />

postojeće analize preko standardne<br />

Internet konekcije, čime ćete izbeći<br />

skupe intervencije na licu mesta.<br />

Internet konekcija se, na primer,<br />

može ostvariti preko kratkoročne<br />

UMTS konekcije. Naravno, moguće<br />

je kreirati i VPN konekcije. Na taj<br />

način se daljinski kontrolišu<br />

perimetarski sistemi nadzora koji<br />

koriste DVS 1600 uređaj.<br />

Više informacija možete naći na:<br />

www.dallmeier.com<br />

40 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


pss@pss-magazine.com<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST <strong>41</strong>


TEHNIKA<br />

Ijan Rozbi<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Solid-state tehnologija<br />

Nova solid-state tehnologija osvetljenja nudi niz prednosti, naročito kada se osvetljenje za CCTV si ste me kombinuje sa<br />

opštim sigurnosnim osvetljenjem, čime su značajno umanjuju troškovi instaliranja, održavanja i rada sistema<br />

Zahvaljujući razvoju LED<br />

dioda velike snage, industrija<br />

osvetljenja se poslednjih godina<br />

pozicionirala na zavidno mesto<br />

u svetu bezbednosti. Možda<br />

je bolje reći da je industrija<br />

bezbednosti veoma brzo<br />

prepoznala prednosti osvetljenja<br />

koje se zasniva na LED diodama.<br />

Razloga ima na pretek. Pre svega,<br />

vek trajanja LED platformi dostiže<br />

vrednost do čak 50.000 sati, što<br />

je 50 puta više od veka trajanja<br />

klasičnih sijalica. LED uređaji troše<br />

manje od 20% električne energije<br />

potrebne za isti stepen osvetljenja,<br />

što utiče na smanjenje troškova<br />

i manju emisije CO 2<br />

.<br />

Sredinom devedesetih godina<br />

nije bilo moguće proizvesti belu<br />

svetlost. Prava revolucija u industriji<br />

osvetljenja bila je pojava belih<br />

LED dioda (tj. plavih LED dioda<br />

presvučenih fosforom). Nekada su<br />

postojale samo infracrvene, crvene<br />

i zelene LED diode koje takođe nisu<br />

mogle da proizvedu belu svetlost.<br />

Proizvođači bezbednosnih sistema<br />

su i pre pojave belih LED dioda<br />

počeli da primenjuju infracrvene<br />

LED iluminatore za skriveni<br />

CCTV nadzor. Infracrvena svetlost,<br />

koju ljudsko oko ne vidi, može<br />

da se koristi za kamere koje rade<br />

u uslovima sa slabim osvetljenjem,<br />

čime se ostvaruju dobri uslovi za<br />

dnevni i noćni nadzor.<br />

Nekada su se za potrebe osvetljenja<br />

namenjenog CCTV sistemima,<br />

koristile tungsten-halogen svetiljke,<br />

a kasnije lampe sa infracrvenim LED<br />

diodama. Moglo bi se reći da su<br />

proizvođači bezbednosnih sistema,<br />

zbog primene LED lampi bili korak<br />

ispred industrije osvetljenja.<br />

Ubrzo nakon pronalaska<br />

belih LED dioda, proizvođači<br />

bezbednosnih sistema su proširili<br />

polje primene bezbednosnog<br />

osvetljenja na sisteme za noćno<br />

snimanje u boji. Kako je to<br />

moguće? Naime, spektar belih<br />

LED dioda mnogo bolje prati<br />

krivulju fotopik dijagrama (photopic<br />

curve) koji prikazuje reakciju<br />

ljudskog oka i kolor kamere na<br />

boju, nego što je to slučaj kod<br />

svetiljki sa užarenim vlaknom.<br />

Nasuprot tome, kraj spektra kod<br />

natrijumskih sijalica velike snage je<br />

u žutom, dok je kod metal-halidnih<br />

lampi u plavom, te nijedna od njih<br />

nije korisna za primenu u kolor<br />

CCTV nadzoru, budući da nastaju<br />

42<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


velika odstupanja od realnih boja<br />

u okviru nadziranog prizora.<br />

Solid state sigurnosno<br />

osvetljenje<br />

Proizvođači bezbednosnih<br />

sistema, poput kompanije<br />

Bosch, stalno rade na razvoju<br />

sigurnosnog osvetljenja na bazi<br />

belih LED dioda, namenjenih<br />

perimetarskim ogradama i kritičnim<br />

infrastrukturnim objektima, poput<br />

elektrana, železnica i aerodroma.<br />

Da biste stekli pravu sliku o tome<br />

kolika ušteda se ostvaruje<br />

primenom belog LED osvetljenja,<br />

zamislite perimetarsku ogradu<br />

dužine 50 km, osvetljenu<br />

metal‐halidnim sigurnosnim<br />

svetlima snage 1kW na svakih<br />

40 metara dužine, na kojoj će biti<br />

postavljeno 1.250 sijalica koje će<br />

trošiti 1,25 MW električne energije.<br />

Ako metal-halidne sijalice zamenite<br />

belim LED svetiljkama, dobijate<br />

isti stepen osvetljenja i smanjenu<br />

potrošnju električne energije od<br />

oko svega 35 W, tako da bi ukupna<br />

potrošnja električne energije<br />

iznosila samo oko 44 kW.<br />

U stvarnim uslovima, ovo je<br />

ušteda od oko 97% ukupnih<br />

troškova za struju. Pored uštede<br />

električne energije, može se<br />

uštedeti i na troškovima održavanja.<br />

Metal‐halidne lampe koje su<br />

uključene 12 sati dnevno, moraju<br />

se menjati svakih 6 meseci.<br />

Primera radi, Bosch AEGIS beli<br />

LED iluminatori su svrstani u<br />

grupu vrlo ekonomičnih, jer traju<br />

najmanje 5 godina a da ne gube<br />

na kvalitetu. Dakle, ušteda koja se<br />

može ostvariti je značajna, posebno<br />

na velikim lokacijama.<br />

Pored svega toga, svetlost LED<br />

lampi se bolje usmerava nego kod<br />

klasičnih izvora svetlosti. Zbog<br />

preciznosti koja se može ostvariti<br />

na mestu koje se nadgleda,<br />

svetlost se ne rasipa (preko 30%<br />

utrošene električne energije) na<br />

susedne oblasti. Što je najvažnije,<br />

primenom LED lampi se eliminiše<br />

svetlosno zagađenje. Usmereno<br />

svetlo ravnomerno i s manje senki<br />

osvetljava nadgledanu oblast i<br />

podiže nivo bezbednosti.<br />

Dupla ušteda<br />

Napredak LED tehnologije<br />

velike snage podstakao je<br />

još neke zanimljive inovacije.<br />

Za osvetljavanje sistema za<br />

video‐nadzor su nekada bile<br />

potrebne zasebne instalacije,<br />

pošto spektar natrijumskih i metalhalidnih<br />

sijalica, koje su se obično<br />

koristile kao sigurnosno osvetljenje,<br />

ne odgovara potrebama<br />

CCTV nadzora u boji. Uz bele<br />

LED iluminatore, osvetljenje sistema<br />

nadzora i sigurnosno osvetljenje<br />

može biti jedna instalacija,<br />

zahvaljujući spektralnom izlazu<br />

bele LED svetlosti koja je idealna<br />

za CCTV kolor nadzor. Jedna od<br />

mnogih prednosti je to što su<br />

manji troškovi opreme i instaliranja,<br />

s obzirom na to da je dovoljna<br />

jedna instalacija, što dalje utiče na<br />

smanjenu potrošnju energije.<br />

Krajnji korisnici su brzo prepoznali<br />

ove prednosti, pa se očekuje<br />

procvat novog segmenta tržišta za<br />

proizvođače bezbednosnih sistema.<br />

Bosch je jedan od pionira procesa<br />

konvergencije i već ima nekoliko<br />

uspešno sprovedenih projekata sa<br />

LED osvetljenjem.<br />

Dobar primer iz prakse su novi<br />

sistemi za detekciju upada, koje<br />

je kreirala firma iz Velike Britanije,<br />

TEW Plus. Osnovu sistema čini<br />

PIR (pasivni infracrveni) detektor,<br />

kojim se aktivira AEGIS beli LED<br />

iluminator. Iluminator omogućava<br />

kreiranje kolor slika svakog<br />

provalnika i emitovanje slika<br />

u centralnu kontrolnu sobu. Pored<br />

dobijanja kolor slike provalnika,<br />

belo svetlo, kao psihološki faktor,<br />

sprečava kriminalne aktivnosti na<br />

nadgledanoj lokaciji.<br />

Usvajanjem i primenom belog<br />

LED osvetljenja unapredili smo<br />

osobine postojećih uređaja.<br />

Zahvaljujući niskoj voltaži<br />

i trenutnom osvetljavanju možemo<br />

da ponudimo instant video-slike<br />

u punom koloru 24 časa. Takođe,<br />

zbog trenutne osvetljenosti,<br />

naši uređaji bolje rade i lakše je<br />

uočiti potencijalnog provalnika<br />

– poručuje Dejvid Farman iz TEW-a.<br />

Ovu vrstu svetiljki koristili smo<br />

i kao samostalno bezbednosno<br />

i sigurnosno osvetljenje. Zadivljeni<br />

smo kvalitetom osvetljenja koje<br />

odlično osvetljava veliku lokaciju,<br />

i štedi energiju.<br />

Sistem smo testirali u trajanju<br />

od osam nedelja u okviru projekta<br />

Network Rail, sprovedenog<br />

u Velikoj Britaniji, i dobili veoma<br />

pozitivne rezultate, jer nije bilo<br />

novih incidenata vandalizama ili<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 43


krađe kablova – poručio je Sajmon<br />

Gudland, specijalista za održavanja<br />

u preduzeću Network Rail.<br />

Novi LED iluminatori za<br />

ekstremne uslove<br />

Osim što LED svetiljke imaju znatno<br />

duži vek trajanja od klasičnih<br />

sijalica, otpornije su i na udar.<br />

Zato su pogodne za korišćenje<br />

u sredinama izloženim vibracijama,<br />

poput saobraćajnih mostova,<br />

stubova, turbina na vetar, brodova<br />

i železničkih mreža. Međutim, kao<br />

i svi poluprovodnici, imaju i neke<br />

nedostatke. Jedan od nedostataka<br />

je opadanje kvaliteta rada nakon<br />

nekog vremena, u odnosu na<br />

temperature u okruženju. Efekat<br />

starenja je takođe zanimljiva<br />

karakteristika, s obzirom na<br />

činjenicu da kvalitet rada<br />

LED svetiljki opada za otprilike 10%<br />

u prvih 6 meseci, nakon čega se taj<br />

proces nastavlja.<br />

Bosch infracrveni i beli iluminatori<br />

su posebno dizajnirani da spreče<br />

opadanje kvaliteta LED svetiljki<br />

i temperaturne fluktuacije,<br />

tako da se ovaj nedostatak<br />

može prevazići. AEGIS uređaj je<br />

opremljen povratnim kolom, koje<br />

kompenzuje svaku degradaciju<br />

izlazne svetlosti koja nastaje usled<br />

povećanja temperature i starenja.<br />

Ovo je patentirana tehnologija,<br />

poznata pod imenom „Constant<br />

Light“. Sistem uz pomoć ove<br />

tehnologije neprestano meri<br />

izlaznu svetlost iz LED svetiljki,<br />

i automatski prilagođava ulazni<br />

napon, kako bi se izlazna svetlost<br />

održavala na konstantnom<br />

nivou. Bosch Constant Light<br />

tehnologija omogućava da izlazna<br />

svetlost AEGIS svetiljki ostane<br />

nepromenjena i na temperaturama<br />

od 50°C.<br />

AEGIS svetiljke opremljene<br />

su i tehnologijom 3D difuzije<br />

(Black Diamond), koja potpuno<br />

ravnomerno osvetljava nadziranu<br />

lokaciju u svim njenim delovima.<br />

Na taj način se garantuje da će sva<br />

energija LED svetiljke biti usmerena<br />

na mesto koja se nadzire bez<br />

„curenja“ svetlosti u pravcu neba,<br />

kao što je slučaj sa iluminatorima<br />

koji emituju svetlost u kružnom<br />

snopu. Pored toga, osvetljenje se<br />

ravnomerno distribuira između<br />

prednjeg plana i pozadine, čime<br />

se eliminiše prevelika osvetljenost<br />

prednjeg plana i ne ugrožava<br />

rad kamere u okviru njenog<br />

dinamičkog opsega. Kad se sve<br />

sabere, efekti ove tehnologije su<br />

veći dinamički opseg i bolje slike<br />

u CCTV sistemu.<br />

Tim uvek pobeđuje<br />

AKTUELNO<br />

svojim svakodnevnim aktivnostima<br />

U menadžeri i njihovi saradnici obavljaju<br />

naizgled rutinske aktivnosti. Jedna od ključnih<br />

aktivnosti zahvaljujući kojoj ostvaruju svoje<br />

planske zadatke jeste dobra međusobna<br />

poslovna komunikacija.<br />

Mnogi poslovni ljudi se slažu u jednom – da<br />

poslovanje nije ništa, bez ljudi koji u njemu<br />

učestvuju. Malo je dobrih menadžera koji<br />

upravljaju kompanijama tako da zaposleni<br />

rade kao jedna celina. Često nije bitna veličina<br />

tima, koliko njegova efikasnost. A do toga<br />

se dolazi dobrom uigranošću, a pre svega<br />

kvalitetnom međusobnom komunikacijom.<br />

<strong>PSS</strong> je posetio firmu Varnost Fitep i upoznao<br />

najmlađi tim u privatnom sektoru kojim<br />

rukovodi direktor Predrag Krstiće, stručnjak<br />

sa dugogodišnjim iskustvom u poslovima<br />

privatnog obezbeđenja.<br />

Uistinu, uverili su nas da su spremni da<br />

naredne godine sprovedu pobedničku<br />

strategiju. Želimo im uspeha u radu.<br />

44 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


pss@pss-magazine.com<br />

<strong>PSS</strong> magazin na Sajmu u Italiji<br />

Sicurezza 2010<br />

Sicurezza je jedini međunarodni sajam<br />

bezbednosnih tehnologija u Italiji, na kom<br />

se od 17. do 19. novembra predstavilo ukupno<br />

328 italijanskih i svetskih kompanija. Ovaj sajam je<br />

bio još jedan susret profesionalaca, koji su iskoristili<br />

priliku da direktno komuniciraju sa klijentima,<br />

procene tehniče karakteristike proizvoda, upoznaju<br />

se s novitetima, učestvuju na seminarima i debatama,<br />

koje su ove godine prvi put činile interaktivni<br />

program Sicurrezze. Sajam je posvećen instalaterima,<br />

projektantima, policiji i menadžerima bezbednosti<br />

koji su na jednom mestu mogli da vide poslednju reč<br />

tehnike – najnoviju protivprovalnu i protivpožarnu<br />

opremu, IP CCTV sisteme, kao i sisteme kontrole<br />

pristupa. Značajno mesto na ovogodišnjem događaju<br />

u Italiji zauzela je sve aktuelnija automatizacija kuća<br />

i zgrada. Takođe, posetioci su se tokom predavanja<br />

detaljnije upoznali s radom obaveštajnih službi,<br />

načinima borbe protiv terorizma, uslugama privatnog<br />

obezbeđenja, kao i specijalizovanom policijskom<br />

opremom.<br />

Nekada lokalni sajam, ove godine značajno je<br />

proširen ne samo prostorno (na 2 hale površine<br />

od 30.000 kvadratnih metara), već i tematski, što<br />

je svakako privuklo nove kategorije posetilaca.<br />

Posebna pažnja je posvećena institucijama, policiji<br />

i međunarodnim organizacijama (Istraživačkom<br />

institutu Ujedinjenih nacija za međunarodne zločine<br />

– UNICRI). Marco Serioli, direktor Milanskog sajma<br />

na konferenciji za štampu je potvrdio da je Sicurezza<br />

pravo mesto za dijalog između privatnog i javnog<br />

bezbednosnog sektora. Ovim se uočava zaokret<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 45


u politici Milanskog sajma, koji budućnost vidi u<br />

integraciji ova dva sektora. U skladu sa tim Sicurezza<br />

je bila domaćin Međunarodnog foruma policije,<br />

čiji je cilj produbljivanje saradnje između policijskih<br />

jednica različitih zemalja i suzbijanje međunarodnih<br />

kriminalnih aktivnosti.<br />

Na Sicurezzi su, kako je najavljeno, održani seminari<br />

– Bezbednost velikih događaja, Bezbednost u<br />

gradovima, Bezbednost u sektoru energetike, na<br />

kojima su kao predavači učestovali predstavnici<br />

javnih i privatnih institucija, menadžeri bezbednosti<br />

za događaje visokog rizika i predstavnici javne<br />

bezbednosti u gradovima.<br />

Drugog dana Sajma svečano su dodeljene Security<br />

and Safety nagrade proizvođačima D-Link, Clamar<br />

Electronics, Ksenia, Venitem, Tre Systems, GPS<br />

Standard, March, Xecur i dr. za različite grupe<br />

proizvoda, koji su prema proceni žirija ispunjavali<br />

kriterijume kao što su pouzdanost, efikasnost<br />

i jednostavnost upotrebe. Vrlo atraktivna tema<br />

za današnju bezbednosnu industriju jeste javna<br />

bezbednost međunarodnih manifestacija, kao što<br />

su Olimpijada i Svetsko prvenstvo u fudbalu. O ovoj<br />

temi se posebno govorilo na konferenciji pod<br />

nazivom Decenija izazova za globalnu bezbednost.<br />

Veliki broj ljudi, pozitivna tenzija, puno novih<br />

kontakata, priče, prospekata, prezentacija, sastanaka<br />

i budućih saradnji - ne izdvajaju Sicurezzu od ostalih<br />

svetskih sajmova, ali trud koji su pojedini italijanski<br />

izlagači uložili u dizajn štandova, mora se prepoznati<br />

kao kvalitet koji izdvaja ovaj događaj.<br />

46 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


AKTUELNO<br />

Nove šanse za balkansko tržište<br />

Securitas sve aktuelniji u regionu<br />

Prateći strategiju razvoja, švedska kompanija Securitas,<br />

koja se bavi pružanjem usluga u oblasti privatne bezbedno<br />

sti, posle akvizicije u Crnoj Gori, svoje poslovanje je<br />

pro širila i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Novi član Secu<br />

ritas familije je Alarm West Group, sa sedištem u Sarajevu<br />

i sa oko 1.200 zaposlenih. Alarm West Group je nastao<br />

1996. godine i danas pokriva veliki deo tržišta u Bosni<br />

i Hercegovini. Ugovor o akviziciji je potpisan 1. decem<br />

bra 2010. godine.<br />

U poslednjem izveštaju agencije IMS Research predviđa<br />

se da će se oprema za video-nadzor više primenjivati<br />

u narednom periodu na balkanskom i ruskom tršištu.<br />

U CCTV će, nakon očekivanih ulaganja stranih inve stito<br />

ra, biti uložena zna čajna sredstva, upravo u onim zemlja<br />

ma u kojima CCTV trenutno nije zastupljen u velikoj<br />

meri. IMS Research procenjuje da se ekonomski razvoj<br />

u ovom re gionu ogleda u razvoju tržišta bezbednosne<br />

opreme, posebno CCTV. Ekspanzija balkanskog tržišta,<br />

kao jednog od najvećih tržišta video‐nad zora u Istočnoj<br />

Evropi, očekuje se tokom narednih 5 godi na. Iako se celo<br />

balkansko tržište ravnomerno razvija, ipak treba pome nuti<br />

da je Rumunija trenutno u prednosti kada je reč o video-nadzoru.<br />

Takođe se procenjuje da će se rumunsko<br />

trži šte od 2011. razvijati intenzivnije od češkog tržišta.<br />

Autor ovog izveštaja, Vilijam Rods, komentariše da su na<br />

slovenač kom tržištu pokrenuti mnogobrojni projekti za video-nad<br />

zor, uprkos činjenici da ova zemlja ima nešto više<br />

od 2 mi li ona stanovnika. Mnogi od ovih projekata tiču se<br />

mrežne opreme za video‐nad zor. Takođe, u Bu ku re štu<br />

će ove godine biti otvoreni novi tržni centri: Tesco, Carrefour,<br />

Wal-Mart i Ikea, iz čega se može zaključiti da je<br />

razvoj vertikalnog tržišta u usponu, što će najviše uti ca ti<br />

na povećanu potražnju opreme za video-nadzor i razvoj<br />

tržišta u narednim godinama.<br />

Video-nadzor u policijskim stanicama<br />

Posle samoubistva pritvorenika Miloša J. (43) u policijskoj<br />

stanici Čukarica i suspenzije komandira ispostave,<br />

šefa smene i jednog pripadnika MUP, u prostorijama za<br />

zadr žavanje u pojedinim stanicama u Beogardu i Srbiji<br />

biće instaliran video-nadzor, saznaje <strong>PSS</strong>. To će omo gući<br />

ti nad gledanje prostorija u kojoj borave osumnjičeni,<br />

a biće sma njena i mogućnost da neko od uhapšenih ugrozi<br />

svoj ili tuđi život. Video-nadzor, inače, postoji u će li ja ma<br />

za za dr žavanje u zgradi PU za grad Beograd, ali i u ne kim<br />

sta ni cama i upravama u Srbiji.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

47


48<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


AKTUELNO<br />

Kamere na „pametnim“ raskrsnicama<br />

ne pišu kazne<br />

Iako su kamere na pojedinim raskrsnicama u funkciji skoro<br />

godinu dana, one još uvek služe za evidenciju gustine<br />

saobraćaja, a ne za kažnjavanje nesavesnih vozača<br />

Od kada je na uglu Ulica Starine Novaka i Cvijićeve postavljen<br />

prvi video-nadzor, broj prekršaja se smanjio za oko<br />

30 posto. Iako ni jedan vozač od tada nije dobio kaznu,<br />

kamere očigledno imaju veoma dobar psihološki uticaj na<br />

vozače. Kada će kazne početi da stižu na kućne adrese<br />

vozača zavisi isključivo od saobraćajne policije – potvrdili<br />

su za <strong>PSS</strong> nadležni iz firme čija je oprema instalirana na<br />

pametnoj raskrsnici. Pametne raskrsnice, koje su u svetu<br />

dugo godina unazad sastavni deo saobraćaja, sni maju<br />

sao braćaj 24 sata dnevno, evidentiraju protok vo zila<br />

i prave video-zapis prekršaja u trajanju od 12 se kun di,<br />

tj. 6 sekundi pre i posle prekršaja. Proces od evi den ti ranja<br />

prekršaja do izdavanja prijave je potpuno auto ma tizovan,<br />

a postoji i mogućnost potrage za vozilima u bekstvu.<br />

Iako je sistem potpuno operativan, od odluke saobra<br />

ćajne policije zavisi od kada će na osnovu video-za pisa<br />

biti pisane prijave. Iako prema novom Zakonu o bezbed<br />

nosti saobraćaja video-snimak važi kao validan dokaz<br />

na sudu, do sada nije napisana ni jedna kazna.<br />

Naime, u saobraćajnoj policiji tvrde da oni nemaju nikakve<br />

veze sa pametnom raskrsnicom u toku ekperi mentalne<br />

faze rada. U komandnom centru se prema na vodima<br />

policije ne vide snimci sa kamera, postavljenih na<br />

uglu Cvijićeve i Starine Novaka, jer nedostaje od go varajući<br />

softver. Prema prvim nezvaničnim infor ma ci jama<br />

kažnjavanje nije ni bilo planirano, a namera je bila da se<br />

na vozače deluje preventivno, tako da oni pažljivije voze,<br />

misleći da mogu biti snimljeni u pre kr šaju. Međutim<br />

prema novim izjavama gradskog sekretara za saobraćaj,<br />

Dragoljuba Đakonovića, u MUP-u čekaju na ateste iz Zavoda<br />

za mere i dragocene metale i Re pu bličkog hidro meteorološkog<br />

zavoda. U interesu Se kre ta rijata i grada nije<br />

samo da nesavesni vozači budu sank ci onisani, već da<br />

se saobraćaj rastereti na kritičnim me sti ma i da se prati<br />

nedozvoljeno kretanje žutim trakama, koje često ometa<br />

vo zila javnog gradskog prevoza.<br />

Osim na pomenutoj raskrsnici, u Beogradu postoji još<br />

13 „pametnih“ raskrsnica na: Bulevaru Mihaila Pupina<br />

kod Palate „Srbija“, Bulevaru Nikole Tesle kod Ušča,<br />

Ras krsnici Tošinog Bunara i Studentske, Trgu Nikole<br />

Pa šića i Vlajkovićeve, Bulevaru Mihaila Pupina kod<br />

zgra de „Ušće“, Raskrsnici Bulevara Nikole Tesle i Bu leva<br />

ra Umetnosti, Bulevaru Mira kod Muzeja „25. Maj“,<br />

Raskrsnici Jurija Gagarina i Omladinskih brigada, Raskrsnici<br />

Jurija Gagarina i Proleterske solidarnosti i Ustanič<br />

koj kog Specijalnog suda. U Sekretarijatu za sao braćaj<br />

najavljeno je postavljanje video-nadzora i na drugim<br />

ras krsnicama, a njihov broj će zavisiti od sred stava koja<br />

budu dodeljena iz budžeta. Raskrsnica kod Pravnog fa kulte<br />

ta je svakako među prvima na tom spisku, pošto se na<br />

toj ras krsnici pravi veliki broj prekr šaja.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

49


svetskih sajmova<br />

Intersec Dubai<br />

16-01-2011 -- 18-01-2011<br />

Dubai, UAE<br />

Lokacija: Dubai International Convention and Exhibition Centre<br />

Organizator: Messe Frankfurt<br />

Telefon: +971 4 338 0102<br />

E-mail: andreas.rex@uae.messefrankfurt.com<br />

www.intersecexpo.com<br />

SAFETY & SECURITY<br />

23-02-2011 -- 26-02-2011<br />

Sofia, Bulgaria<br />

Lokacija: Inter Expo Center<br />

Telefon: +359 2 989 7240<br />

E-mail: fairs@bcci.bg<br />

http://www.bcci.bg/fairs/security/<br />

IFSEC West Africa<br />

15-02-2011 -- 16-02-2011<br />

Lagos, Nigeria<br />

Lokacija: Eko Expo Centre<br />

Organizator: UBM<br />

Telefon: +27 (0)11 835 1565<br />

E-mail: rossc@montgomeryafrica.com<br />

www.ifsecwestafrica.com<br />

Sectech Expo & seminars 2011<br />

29-03-2011 -- 30-03-2011<br />

Oslo, Norway<br />

Lokacija: Radisson SAS Scandinavia Hotel<br />

Organizator: AR Media International AB<br />

Telefon: +46 8 556 306 80<br />

E-mail: deniz@armedia.se<br />

www.sectech.nu<br />

SST Moscow - International Show - Security<br />

and Safety Technologies<br />

15-02-2011 -- 18-02-2011<br />

Moscow, Russia<br />

Lokacija: Crocus Expo<br />

Organizator: Reed Exhibitions<br />

Telefon: +7 495 937 6861<br />

E-mail: Evgenia.bikchurova@reedexpo.ru<br />

www.tbforum.ru<br />

Pragoalarm/Pragosec 2011<br />

17-02-2011 -- 19-02-2011<br />

Prague, Czech Republic<br />

Lokacija: Prague Exhibition Grounds<br />

Organizator: Incheba Expo<br />

Telefon: +420 220 103 478<br />

E-mail: info@incheba.cz<br />

www.incheba.cz<br />

KIPS 2011<br />

23-02-2011 -- 26-02-2011<br />

Kiev, Ukraine<br />

Lokacija: IEC building<br />

Organizator: ITE Group plc<br />

Telefon: +44 207 596 5170<br />

E-mail: ilya.sobolev@ite-exhibitions.com<br />

http://en.kips.com.ua/<br />

SMES<br />

07-04-2011 -- 09-04-2011<br />

Beirut, Lebanon<br />

Lokacija: Beirut International Exhibition & Leisure Center<br />

Organizator: INEGMA<br />

Telefon: +961 1 974 530<br />

E-mail: contact@smesbeirut.com<br />

www.smesbeirut.com<br />

Counter Terror Expo<br />

19-04-2011 -- 20-04-2011<br />

London, UK<br />

Lokacija: Olympia - London<br />

Organizator: Niche Events Ltd<br />

Telefon: +44 (0) 208 542 9090<br />

E-mail: info@niche-events.com<br />

www.counterterrorexpo.com<br />

Secutech<br />

20-04-2011 -- 22-04-2011<br />

Taipei, Taiwan<br />

Lokacija: Nangang Taipei World Trade Center<br />

Organizator: Messe Frankfurt (HK) Ltd<br />

Telefon: + 886 2 2735 3355<br />

E-mail: info@taiwan.messefrankfurt.com<br />

www.messefrankfurt.com<br />

50 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


AKTUELNO<br />

Mips 2011<br />

26-04-2011 -- 29-04-2011<br />

Moscow, Russia<br />

Lokacija: ExpoCenter<br />

Organizator: ITE Group PLC<br />

Telefon: +(44) 02075965000<br />

E-mail: enquiry@ite-exhibitions.com<br />

http://mips-expo.com/organizer/<br />

Elfack 2011<br />

09-05-2011 -- 13-05-2011<br />

Gothenburg, Sweden<br />

Lokacija: Svenska Mässan<br />

Organizator: Svenska Mässan<br />

Telefon: + 46 031-708 80 00<br />

E-mail: infomaster@svenskamassan.se<br />

www.svenskamassan.se<br />

Ifsec 2011<br />

16-05-2011 -- 19-05-2011<br />

Birmingham, UK<br />

Lokacija: NEC Exhibition ground<br />

Organizator: UBM<br />

Telefon: +44 (0) 20 7921 8284<br />

E-mail: peter.poole@ubm.com<br />

www.ifsec.co.uk<br />

Fire & Security 2011<br />

17-05-2011 -- 19-05-2011<br />

Karachi, Pakistan<br />

Lokacija: Karachi Expo Center<br />

Organizator: Pegasus Consultancy<br />

Telefon: (+9221) 111 734 266<br />

E-mail: zara@pegasus.com.pk<br />

www.firesecurity.com.pk<br />

Transport Security Expo<br />

13-09-2011 -- 14-09-2011<br />

London, UK<br />

Lokacija: Olympia - London<br />

Organizator: Niche Events Ltd<br />

Telefon: +44 (0) 208 542 9090<br />

E-mail: info@niche-events.com<br />

www.transec.com<br />

SecurityUser Expo<br />

19-09-2011 -- 21-09-2011<br />

Copenhagen, Denmark<br />

Lokacija: Carlsberg<br />

Organizator: AR Media International AB<br />

Telefon: +46 (0)8 556 306 80<br />

E-mail: info@securityuserexpo.com<br />

www.securityuserexpo.com<br />

Sajber kockanje<br />

Internet je veoma pogodan za finansijske prevare, orga ni zovanje<br />

nagradnih igara, pranje novca, kao i za elektronske<br />

transfere novca<br />

Različiti oblici finansijskih prevara preselili su se na Internet,<br />

kao i prevare putem nagradnih igara, koje u svetu<br />

nisu ništa novo i spektakularno. U igrama na sre ću<br />

putem Interneta obično se vrši utaja poreza. Poli cija ima<br />

pune ruke posla da utvrdi utaju pore za i količinu novca<br />

zarađenu ilegalnim klađenjem. Zadatak policije je i da<br />

istraži način na koji se novac „pere“ i u kojim ze mlja ma<br />

za vršava.<br />

Procenjuje se da na Internetu postoji preko 600 saj tova<br />

za poker, koji godišnje zarade mi li jarde dolara. Neki izvori<br />

tvrde da samo Pokerstars, najpoznatiji među pomenutim<br />

sajtovima, dnevno zaradi preko 1,34 miliona dolara.<br />

Sve što je korisniku Interneta potrebno da bi se kockao<br />

jeste validna kreditna kartica i program koji se preuzima<br />

za samo nekoliko minuta. Rizici da neko „skine“ broj kreditne<br />

kartice postoje, ali su veoma mali zahvaljujući viso<br />

kom stepenu zaštite sajta. Kockari se prvo registruju<br />

na sajtu, a potom ulažu određene sume novca na razne<br />

igre. Najviše se igra poker i to tzv. teksas holdem. Sajt<br />

za koc ka nje obično uzima procenat od svake transakcije,<br />

što uglav nom iznosi 10 odsto. Tako, na primer, ako je<br />

start 50 dolara, igračima se s kartice skida 55 dolara, pošto<br />

5 dolara ide organizatoru. Svi dobici se uplaćuju na<br />

karticu igrača, što je u skladu sa evropskim za konima i<br />

preporukama Evropske asocijacije lutrija. Takvi propisi<br />

postoje da bi se uspostavila bolja kontrola i da bi bilo<br />

sprečene po tencijalne zloupotrebe. Srpska Lutrija je nedav<br />

no pokrenula srpski portal za Internet kockanje, koji<br />

već ima više od hiljadu igrača i zabranjuje pristup malo letni<br />

cima.<br />

Kada se govori o finansijskim prevarama na Internetu<br />

treba napomenuti da su svi oblici podjednako zastupljeni<br />

– od krađe podataka o platnim karticama, njihovog falsi<br />

fi kovanja, krađe naloga za elektronsko bankarstvo, pa<br />

do tzv. „nigerijskih prevara“. Kada su u pitanju „ni ge rijske“<br />

prevare, korisnik putem imejla dobija poruku o neve<br />

rovatnom nasledstvu ili premiji osvojenoj u na grad noj<br />

igri, u ko joj nikada nije učestvovao. Iako je gotovo ne moguće<br />

po ve rovati u to, takve vrste obmane i dalje po stoje<br />

i ne mogu biti sprečene.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 51


AKTUELNO<br />

Zoran Keković<br />

pss@pss-magazine.com<br />

Seminar o proceni rizika<br />

Kako prepoznati opasnost<br />

Sredinom novembra Centar za analizu rizika i upra vljanje krizama u Beogradu održao je prvi stručni seminar za osposobljavanje<br />

kadrova koji obavljaju poslove procene rizika i zaštitu ljudi, imovine i poslovanja<br />

potencijalne opasnosti koje mogu<br />

da ugroze zaposlene i oštete<br />

imovinu, da odrede rizik, predlože<br />

mere zaštite i edukuju zaposlene<br />

da pre po znaju i pravilno tretiraju<br />

nastalu situaciju.<br />

Prvi polaznici ovog seminara<br />

bili su menadžeri bezbed no sti<br />

javnih i privatnih preduzeća,<br />

vlasnici preduzeća za privatno<br />

obezbeđenje, kao i savetnici za<br />

bez bednost u javnim i privatnim<br />

organizacijama. Obuka se sastojala<br />

od 30 nastavnih časova opšteg<br />

i specija li stičkog programa.<br />

U prvom delu programa detalj no<br />

su objašnjene teorijske odrednice<br />

i pojmovi u vezi sa rizikom<br />

i njegovom procenom, dok je<br />

stručni deo obu ke posvećen<br />

standardu u oblasti procene rizika.<br />

Usvajanjem prvog srpskog<br />

standarda u oblasti procene<br />

rizika od strane komisije KS223,<br />

pri Institutu za standar di zaciju<br />

Srbije, prvi put je stvorena realna<br />

osnova za procenu opasnosti od<br />

rizika u cilju zaštite ljudi, imovine<br />

i po slovanja. Ovako donete odluke<br />

zasnovane na proceni rizika predstavljaju<br />

osnovu za primenu jedne<br />

od kategorija zaštite ljudi, imovine<br />

i poslovanja.<br />

Prema mišljenju stručnih<br />

predavača iz Centra za analizu<br />

rizika i upravljanje krizama,<br />

procenu rizika treba da oba vljaju<br />

osposobljeni menadžeri rizika,<br />

koji imaju sertifikate za te poslove.<br />

Sada taj posao obavljaju menadžeri<br />

bezbednosti.<br />

Cilj stručne obuke je upoznavanje<br />

kandi da ta sa osnovnim pojmovima<br />

u vezi sa procenom rizika,<br />

njegovim značajem u upravljanju<br />

organizacijom, meto do lo gi jom<br />

i praktičnom primenom. Nakon što<br />

menadžeri prođu stručnu obuku<br />

osposobljeni su da identifikuju<br />

S obziron na činjenicu da je<br />

procena rizika kompleksan posao,<br />

za koji je potrebno široko znanje<br />

i raznovrsne veštine, stručna obuka<br />

je koncipirana tako da kan didati<br />

uče da prepoznaju i analiziraju<br />

po ten cijalne opasnosti i predlože<br />

mere za njihov tretman.<br />

Rezultati anonimne ankete koju<br />

su kandidati popunili po završetku<br />

kursa pokazali su da je prvi<br />

seminar oce njen kao profesionalan<br />

i kvalitetan. Posebno je istaknut<br />

praktičan rad na primeni standarda,<br />

u kom su naučili da bolje<br />

procenjuju rizik i stečeno znanje<br />

praktično primene.<br />

Više informacija možete naći na<br />

www.caruk.rs<br />

52<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


Miloš Mičić<br />

pss@pss-magazine.com<br />

DA LI SE ZNA<br />

Kartice na udaru nove taktike ‘pecanja’<br />

Pecanje po tabovima<br />

Većina korisnika Interneta<br />

prepoznaje znake pecanja,<br />

kao što su imejlovi u kojima se<br />

od korisnika traži da kliknu na<br />

ponuđeni link, unesu lozinku za<br />

elektronsku poštu ili podatke svog<br />

bankarskog računa. Međutim, novi<br />

koncept pecanja će nasamariti čak<br />

i oprezne korisnike, koje u trenutku<br />

nepažnje može prevariti informacija<br />

na tabovima pregledača.<br />

Kreativni direktor Mozilla<br />

Firefox tima, Aza Raskin, ovakve<br />

napade opisuje kao elegantane,<br />

a jednostavane. Korisnik uobičajeno<br />

ima više otvorenih tabova, a jedna<br />

od tih otvorenih stranica sajta<br />

koristi poseban JavaScript, tako da<br />

se sadržaj stranice sa informacijom<br />

prikazanoj na kartici neprimetno<br />

menja, pa kada korisnik ponovo<br />

otvori taj tab, njen sadržaj izgleda<br />

kao početna stranica sajta koju on<br />

obično posećuje.<br />

Zamislite da korisnik ima šest ili<br />

sedam otvorenih tabova, a jedan<br />

od otvorenih sajtova, koji se<br />

ne nalazi u trenutno aktivnom<br />

tabu, sadrži skript koji miruje par<br />

minuta ili sati, a onda diskretno<br />

transformiše sadržaj stranice,<br />

ikonicu i naslov na samom<br />

tabu, tako da ta stranica izgleda<br />

kao stranica za prijavljivanje na<br />

Gmail nalog.<br />

Nakon ovakvog napada ne menja<br />

se čak ni adresa u adresnom polju.<br />

Umesto toga, ovakvo pecanje<br />

igra na poverenje korisnika koji<br />

ne obraćaju pažnju na detalje,<br />

tj. ono što Raskin naziva prividna<br />

nepromenljivost tabova. Kada<br />

korisnik istovremeno pregleda<br />

mnogo otvorenih tabova i ikonica,<br />

naslovi na kartici su vizuelno<br />

dovoljno jasni nagoveštaji, koji će<br />

ga navesti da pomisli da je ostavio<br />

otvorenu Gmail stranu.<br />

Kada korisnik ponovo klikne<br />

na lažni Gmail tab i ugleda<br />

standardnu Gmail stranu za<br />

prijavljivanje, pomisliće da se u<br />

nekom trenutku odjavio iz svog<br />

Gmail naloga i uneće ponovo<br />

svoje podatke, da bi se ponovo<br />

prijavio. Nakon što korisnik unese<br />

podatke o sebi, prijavi se i pošalje<br />

ih do servera, biće preusmeren<br />

do njegove Gmail strane. Budući<br />

da se korisnik nije ni odjavljivao iz<br />

Gmail naloga, izgledaće kao da je<br />

proces prijavljivanja bio uspešan<br />

– objašnjava Raskin<br />

Praktičan primer<br />

Raskin je na svom sajtu priložio<br />

link sa primerom ovog koncepta<br />

(http://www.azarask.in/blog/post/<br />

a-new-type-of-phishing-attack/),<br />

koji deluje pomalo zastrašujuće<br />

kada ga isprobate. Dok sam pisao<br />

ovaj tekst, bar jednom sam u Firefox<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 53


pregledaču kliknuo na tab u kome<br />

mi je bila otvorena Gmail inbox<br />

strana, samo da bih otkrio da sam<br />

nepažnjom kliknuo na Raskinovu<br />

stranicu, koja se u međuvremenu<br />

preobrazila u lažni Gmail sajt. Važno<br />

je imati na umu da meta ovakvog<br />

napada može biti bilo koji sajt,<br />

ne samo Gmail. Pored toga, Raskin<br />

je naveo još nekoliko primera<br />

opasnijih napada, u kojima se<br />

zloupotrebljava CSS istorija (http://<br />

startpanic.com/).<br />

Naravno, ako surfujete sa<br />

izvanrednim Noscript dodatnim<br />

modulom, a sajt sa zloćudnim<br />

kodom nije na listi sajtova za koje<br />

ste odobrili izvršavanje JavaScript<br />

koda, bićete bezbedni sve dok<br />

ne odobrite javascript za datu<br />

stranicu. Na Safari pregledaču na<br />

mom Mac računaru napad sa test<br />

stranice nije uspeo u potpunosti<br />

(nema favicon ikonice). Kao što<br />

je nekoliko korisnika ispravno<br />

ukazalo, napad sa test stranice je<br />

zapravo bio uspešan u Chrome<br />

pregledaču, mada izgleda da nije<br />

uspeo da izmeni favicon ikonicu u<br />

Chrome tabovima. Pitam se kako<br />

će se nazvati taj novi obik pecanja,<br />

ukoliko ga budu koristili loši momci.<br />

Tabnabbing? Tabgrabbing? Ili imate<br />

bolji izraz?<br />

Istraživač Aviv Raf na veb lokaciji<br />

http://avivraff.com/research/phish/<br />

article.php?854817837, na zanimljiv<br />

način je demonstrirao ovaj koncept,<br />

da bi pokazao kako ovaj napad<br />

može da savlada Firefox pregledač<br />

sa Noscript dodatnim modulom<br />

u punom režimu. Raf je kreirao<br />

svoju stranicu, kao ilustrativnu šalu,<br />

koja se pretapa u početnu Gmail<br />

stranicu, koja se ponovo učitava<br />

svakih 20 sekundi. Ova stranica se<br />

menja u pokazni primer stranice<br />

za pecanje, samo ako se mišem<br />

prebacite u neki drugi tab, ili nakon<br />

10 ponovnih učitavanja (ukoliko se<br />

krećete preko tastature). Tako da<br />

će se stranica promeniti tek nakon<br />

otprilike 3 minuta, osim ako se po<br />

tabovima krećete pomoću miša.<br />

Pokušao sam da nađem način<br />

da zaobiđem primenu JavaScript<br />

koda, da bih dokazao ovaj koncept.<br />

U početku mi je to polazilo za<br />

rukom, ali nisam znao da li se<br />

korisnik prebacio u drugi tab, ili je<br />

ostao u istom. Sada u to mogu da<br />

budem siguran – poručio je Raf<br />

ukratko.<br />

HMS multimedijalni sistem<br />

Za bolju hotelsku uslugu<br />

Hoteli u svetu ne mogu da zamisle svoje poslovanje bez savremenih tehnoloških rešenja, a jedno od njih je i multimedijalni<br />

sistem. Ipak, nešto što je u svetu standard kod nas je po običaju luksuz<br />

prvom srpskom lancu hotela, „A hotelima“,<br />

U primenjena je multimedijalna interaktivna<br />

tehnologija HMS, koja je zamenila klasičan televizijski<br />

program, koji je u mnogim hotelima jedini zabavni<br />

sadržaj. Naime, menadžment je uvideo da ovakav sistem<br />

ne predstavlja luksuz već zdrav napredak, koji ne samo<br />

54<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


da osvežava hotelsku ponudu, već<br />

i modernizuje poslovanje. HMS je<br />

razvio jedinstveno multimedijalno<br />

rešenje, koje je u potpunosti<br />

integrisano sa ostalim softverskim<br />

rešenjima za hotelsko poslovanje,<br />

tako da gost ima mogućnost da<br />

preko televizijskog uređaja u svojoj<br />

sobi naruči film, bira tv kanale,<br />

pregleda veb stranice, koristi skajp,<br />

proverava elektronsku poštu. Pored<br />

toga gost preko tv aparata može da<br />

zakaže buđenje, rezerviše stolove u<br />

restoranu, poziva sobaricu, naručuje<br />

hranu i još mnogo toga. Zoran<br />

Radivojčević, direktor preduzeća<br />

HMS, posebno ističe prednosti<br />

HMS multimedija, kao napredne<br />

tehnologije sa sadržajem visokog<br />

kvaliteta (HD rezolucija slike,<br />

digitalni tv program), jednostavnom<br />

implementacijom i integracijom<br />

sistema sa postojećim hotelskim<br />

sistemima, vrlo prilagodljivim<br />

grafičkim okruženjem, fleksibilnim<br />

uslugama (po potrebama hotela),<br />

jednostavnom upotrebom, na više<br />

jezika.<br />

Šta hotel dobija?<br />

Zadovoljne i lojalne goste<br />

Pristup Internetu iz hotelske sobe<br />

je postao jedan od osnovnih<br />

zahteva. Nakon implementacije<br />

HMS multimedije, gost ima pristup<br />

Internetu u svakoj sobi, preko<br />

tv ekrana, kojem lako pristupaju čak<br />

i manje iskusni korisnici globalne<br />

mreže. Ovaj sistem gostima<br />

omogućava da pristupe hotelskim<br />

sadržajima, ponudama u restoranu i<br />

drugim uslugama.<br />

Povećanje dobiti / novi izvori<br />

prihoda<br />

Osim što povećavaju nivo hotelskih<br />

usluga, HMS sistem može hotelu<br />

doneti dodatnu zaradu. Tu se<br />

pre svega misli na komercijalne<br />

sadržaje, kao što su filmovi, Internet<br />

vezu, oglašavanje drugih kompanija<br />

preko hotelskog multimedijalnog<br />

sistema i sl.<br />

Šta gosti dobijaju?<br />

Standardni tv sa daljinskim<br />

upravljanjem<br />

Gosti koji su navikli na klasičnu<br />

televiziju sa daljinskim upravljačem<br />

ne moraju da se prilagođavaju<br />

novom sistemu, već i dalje mogu<br />

gledati i istraživati mogućnosti<br />

postojećih digitalnih kanala.<br />

Potpuna kontrola prikaza na tv-u<br />

Gost može sam da bira kada želi<br />

da gleda film, a može i da upravlja<br />

videom, tj. stopira, premotava<br />

i koristi sve ostale funkcije za<br />

upravljanje. Takođe postoji<br />

i posebna automatska funkcija, tako<br />

da roditelji mogu da kontrolišu šta<br />

njihova deca gledaju.<br />

Direktna komunikacija sa<br />

hotelskim osobljem<br />

Servis u sobi i usluge hemijskog<br />

čišćenja sada su pristupačniji gostu.<br />

Pre nego što poruči jelo, gost<br />

može da vidi način na koji se jelo<br />

priprema, kao i sastojke tog jela.<br />

Jednostavna upotreba<br />

Posebna pažnja posvećena je<br />

korisničkom okruženju, sa jasno<br />

prikazanim opcijama na ekranu,<br />

kao i daljinskim upravljačem sa<br />

standardnim rasporedom tipki.<br />

Posebna pogodnost ovog sistema<br />

jeste što se svi podaci trenutno<br />

upisuju u recepcijsku i restoransku<br />

aplikaciju kao i finansijski program,<br />

tako da menadžment u svakom<br />

trenutku ima uvid u novonastale<br />

promene. Ovo multimedijalno<br />

rešenje može se dodatno iskoristiti<br />

za oglašavanje trećih lica, odnosno<br />

firmi. Ako bi se sklopio ugovor npr.<br />

sa taksi udruženjem, gosti bi mogli<br />

da naručuju vozila direktno preko<br />

tv uređaja.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

55


DA LI SE ZNA<br />

Toni Linč<br />

pss@pss-magazine.com<br />

PSIA<br />

Novi standardi –<br />

višestruka korist<br />

Asocijacija za međuoperabilnost uređaja za fizičku bezbednost ubrza no<br />

radi na izradi IP standarda, kojim će biti definisana proizvodnja međuoperabilnih<br />

IP uređaja, i njihova komunikacija u okviru umreženog rešenja<br />

Asocijacija koja izrađuje<br />

standrarde za bezbednosne<br />

uređaje na globalnom nivou,<br />

sprovodi misiju unapređenja<br />

IP uređaja i ubrzano radi na izradi<br />

kompletne specifikacije u cilju<br />

ostvarenja međuoperabilnosti<br />

IP uređaja na nivou čitavog sistema.<br />

Asocijacija PSIA se bavi izradom<br />

specifikacija za različite vrste<br />

uređaja – IP video-uređaje, sisteme<br />

kontrole pristupa, softvere,<br />

uređaje za snimanje i skladištenje<br />

podataka. Preko 1.700 stručnjaka<br />

iz bezbednosne industije je sa<br />

sajta ove asocijacije preuzelo<br />

postojeće PSIA standarde, kojima<br />

se usklađuju IP kamere i sistemi<br />

za video‐nadzor, kao i snimanje<br />

i upravljanje sadržajima sa drugim<br />

uređajima u okviru bezbednosnog<br />

sistema, posebno sa sistemima<br />

za menadžment bezbednosti.<br />

Nezaobilazne su i specifikacije za<br />

video-analitiku, kojima je definisano<br />

kako se platforme za video‐analitiku<br />

integrišu sa sistemima za<br />

video‐menadžment i softverom<br />

za fizičku bezbednost. Na listi<br />

specifikacija nalaze se i one za<br />

zajedničke metapodatke i modele<br />

događaja, a trenutno se izrađuju<br />

specifikacije za uređaje namenjene<br />

kontroli pristupa.<br />

Osnovni cilj je da planiranje,<br />

prodaja i instaliranje IP tehnologije<br />

bude jednostavna koliko i analogna<br />

CCTV tehnologija – procenjuje Skot<br />

Harkins, predsednik kompanije<br />

Honeywell i potvrđuje da je razvoj<br />

standarda za IP platforme važan<br />

korak i za korisnike i za industriju.<br />

Sistemski pristup<br />

Izradom standarda biće zaštićeni<br />

i krajnji korisnici, koji će biti sigurni<br />

da su uložili novac u IP uređaje za<br />

koje će u budućnosti imati tehničku<br />

podršku. Usvajanjem IP standarda<br />

takođe se kreira zajednička<br />

platforma za buduća proširenja<br />

infrastrukture, čime se dugoročno<br />

smanjuju ukupni troškovi.<br />

Asocijacija PSIA neguje sistemski<br />

pristup razvoju standarda, sa<br />

osnovnom idejom da će na taj<br />

način biti stvorena fleksibilna,<br />

bešavna i ekonomična<br />

bezbednosna rešenja. Preporuke<br />

će važiti za široku lepezu<br />

bezbednosnih uređaja, sistema<br />

i izvora podataka iz svih segmenata<br />

bezbednosne industrije i biće<br />

važne odrednice za planiranje<br />

i projektovanje složenih rešenja.<br />

Ovakav pristup omogući će<br />

bezbednjacima da izaberu najbolje<br />

komponente, koje će u potpunosti<br />

zadovoljiti njihove potrebe.<br />

Radna grupa PSIA Systems<br />

zadužena je za proveru<br />

funkcionisanja pojedinačnih<br />

specifikacija u većim<br />

sistemima, kako bi se osigurala<br />

međuoperabilnost različitih<br />

IP uređaja na sistemskom nivou.<br />

Pored toga, ova radna grupa<br />

rukovodi i daje smernice za<br />

planiranje i arhitekturu sistema<br />

u oblastima u kojima radi veći<br />

broj radnih grupa u cilju bolje<br />

organizacije sistema.<br />

Ove IP specifikacije predstavljene<br />

su na 56. Međunarodnom Asis<br />

seminaru, održanom u oktobru<br />

ove godine. Sponzori ovogodišnje<br />

manifestacije bile su kompanije<br />

Arecont Vision, Milestone<br />

i Synectics. Različiti proizvođači<br />

su ovom prilikom demonstrirali<br />

primenu PSIA specifikacija na<br />

mrežnim video‐uređajima,<br />

uređajima za kontrolu<br />

pristupa, kao i platformama za<br />

snimanje i video‐menadžment,<br />

video‐analitiku i umreženim<br />

platformama.<br />

O PSIA<br />

Asocijacija za međuoperabilnost<br />

uređaja za fizičku bezbednost je<br />

globalno udruženje proizvođača<br />

i integratora uređaja za fizičku<br />

bezbednost, koje se bavi<br />

unapređenjem međuoperabilnosti<br />

IP uređaja u svim segmentima<br />

industrije. Specifikacije se razvijaju<br />

u okviru pet radnih grupa u koje<br />

su uključeni inženjeri koji se bave:<br />

IP videom, video-analitikom,<br />

snimanjem i upravljanjem<br />

sadržajima, kontrolisanjem oblasti i<br />

grupa za sisteme. Do ovog trenutka,<br />

PSIA specifikacije preuzelo je preko<br />

1700 profesionalaca za bezbednost.<br />

Više informacija potražite na<br />

http://www.psialliance.org<br />

56<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST


BusinessPartners BusinessPartners BusinessPartners<br />

Dragi čitaoci,<br />

budite član rubrike<br />

BusinessPartners – tako ćete biti<br />

lakše dostupni vašim poslovnim<br />

partnerima.<br />

Ispod logotipa svake firme naći ćete<br />

osnovne podatke.<br />

I vi pripadate ovoj grupi.<br />

Zato nas kontaktirajte!<br />

Pošaljite svoje podatke na:<br />

pss@pss-magazine.com<br />

pss-magazine@sbb.co.yu<br />

Digital Security<br />

Španskih boraca 22<br />

11 070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 11 311 8 113<br />

+381 11 311 5 302<br />

www.pelco.co.rs<br />

office@pelco.co.rs<br />

Zvanični zastupnik i sistem-integrator za SCG za<br />

opremu Pelco<br />

Salmont d.o.o<br />

Stojana Aralice 1<br />

11 077 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 11 22 80 870<br />

+381 11 22 80 875<br />

+381 65 21 34 151<br />

www.salmont.co.rs<br />

office@salmont.co.rs<br />

Manifacture and engeneering of security system<br />

Solytron INT d.o.o.<br />

Bulevar Vojvode Mišića 10<br />

11000 Beograd<br />

Tel. +381 11 369 03 55<br />

+381 11 369 04 14<br />

Fax +381 11 369 12 83<br />

www.solytron.rs<br />

office@solytron.rs<br />

Distribucija profesionalne opreme i softvera za<br />

IP video nadzor<br />

Boma<br />

Čarli Čaplina 39 (hala Pionir)<br />

11 000 Beograd<br />

office@boma.rs<br />

www.boma.rs<br />

tel/fax: +381 11 30 30 840<br />

+381 11 30 30 838<br />

Zastupanje, veleprodaja, distribucija, projektovanje,<br />

izvođenje, inženjering<br />

Master CCTV centar<br />

Miloša Bandića 16<br />

11 080 Zemun<br />

tel/fax: +381 11 307 6 444<br />

+381 11 307 6 888<br />

+381 11 316 7 222<br />

www.masterbc.co.rs<br />

masterbc@masterbc.co.rs<br />

Zvanično najveći distributer sigurnosne opreme<br />

Tehnomobil Protech<br />

21000 Novi Sad<br />

Branimira Ćosića 13<br />

tel.: +381 21 427 027<br />

tel./fax: +381 21 531 433<br />

www.tehnomobil-protech.co.rs<br />

Detekcija požara, detekcija otrovnih i eksplozivnih<br />

gasova, kontrola pristupa i evidencija radnog vremena,<br />

protivprovalni sistemi, video nadzor<br />

primion Technology AG<br />

Steinbeisstrasse 2-4<br />

D-72510 Stetten a.k. Markt<br />

Germany<br />

phone +49 (75 73) 952 494<br />

fax +49 (75 73) 952 110<br />

www.primion.de<br />

sidiropoulos@primion.de<br />

Axis Communications GmbH<br />

Lilienthalstr. 25<br />

85399 Hallbergmoos, Germany<br />

Tel.: +49 811 555 08 44<br />

Fax: +49 811 555 08 69<br />

www.axis.com<br />

kai.niedermeyer@axis.com<br />

ISC Contact<br />

Porečka 13<br />

11 000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 329 3 737<br />

+381 11 329 3 738<br />

www.iscc.rs<br />

www.boschsecurity.rs<br />

iscc@eunet.rs<br />

Autorizovani zastupnik za Bosch za SCG<br />

Bosch Security Systems Lic.<br />

Milutina Milankovića 11a<br />

11070 Beograd<br />

tel: +381 11 2052 380<br />

Fax: +381 11 2052 380<br />

www.boschsecurity.rs<br />

bojan.petrovic@bosch.com<br />

Invented for life<br />

Dallmeier electronic GmbH&C.KG<br />

Bahnhofstraβe 16<br />

93047 Regensburg<br />

Germany<br />

phone +49 9<strong>41</strong> 8700-0<br />

fax +49 9<strong>41</strong> 8700-180<br />

www.dallmeier-electronic.com<br />

thomas.dallmeier@dallmeier-electronic.com<br />

IP WAY<br />

Tetovska <strong>41</strong><br />

11 000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 308 95 03<br />

+381 11 308 95 43<br />

www.ipway.rs<br />

info@ipway.rs<br />

Distribucija profesionalne IP video-opreme i softvera za<br />

video-menadžment i nadzor<br />

WLS Electronic<br />

Kraljevačka 5<br />

11000 Beograd<br />

tel./fax. + 381 11 309 70 80<br />

+ 381 11 309 82 72<br />

mobilni + 381 63 232 014<br />

www.wls.izlog.org<br />

wlsbgd@sezampro.rs<br />

Isporuka i montaža protivprovalnih sistema, kontrole<br />

pristupa, sistema video-nadzora, automatskih kapija...<br />

Kobra<br />

Dinarska 14<br />

11000 Beograd<br />

tel./fax: +381 11 3690 323<br />

+381 11 3690 313<br />

+381 11 3692 313<br />

+381 11 2648 368<br />

www.kobra.co.rs<br />

office@kobra.co.rs<br />

Protivprovalni sistemi, kontrola pristupa, detektori<br />

metala, network<br />

Biometrija<br />

Siemens d.o.o. Beograd<br />

Siemens Building Technologies<br />

Omladinskih brigada 21<br />

11070 Beograd, Srbija<br />

tel: + 381 11 20 96 377, fax: + 381 11 20 96 390<br />

sbt.cs@siemens.com<br />

www.siemens.co.rs/sbt, www.sbt.siemens.com<br />

Proizvodnja, projektovanje i montaža integrisanih<br />

sistema zaštite i sistema automatike u zgradama<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 57


www.pss-magazine.com<br />

www.pss.magazine-com<br />

www.pss-magazine.com<br />

BusinessPartners BusinessPartners BusinessPartners<br />

International Counter-Terrorism<br />

and Protection Training Center<br />

Serdara Jola Piletića 2<br />

81000 Podgorica<br />

tel: +382 20 202 845<br />

+382 20 203 243<br />

www.ctp-trainingcenter.com<br />

www.ctp-trainingcenter@t-com.me<br />

Špica Centar<br />

Bulevar Mihaila Pupina 165 V<br />

11 000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 222 50 70; 222 50 71; 222 50 72<br />

info@spica.rs<br />

www.spica.rs<br />

Sectron<br />

Jurija Gagarina 11b<br />

11070 Beograd<br />

tel: +381 11 22 85 030, +381 11 22 85 031<br />

fax: +381 11 22 85 032<br />

www.sectron.co.rs<br />

office@sectron.co.rs<br />

Sistemi za automatsku identifikaciju<br />

security&communication systems<br />

RAK Security Systems<br />

Palmira Toljatija 5<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/faks: +381 11 2608162<br />

www.raksecurity.com<br />

office@raksecurity.com<br />

Distributer sistema elektronske zaštite.<br />

Alarm automatika d.o.o<br />

Gostivarska 25<br />

11000 Beograd<br />

tel. +381 11 3976 939<br />

tel/fax +381 11 3982 992<br />

e-mail: AABeograd@alarmautomatika.com<br />

www.alarmautomatika.com<br />

Izbor proverenih sistema i komponenti potrebnih za<br />

kreiranje rešenja tehničke zaštite<br />

Jonik d.o.o.<br />

11000 Beograd<br />

Francuska 61-65/III<br />

tel/fax: +381 11 22 83 056<br />

+381 11 22 83 086<br />

www.jonik.rs<br />

office@jonik.rs<br />

Jonik<br />

Evidencija radnog vremena i kontrola pristupa, sistem<br />

za pozicioniranje i komunikaciju<br />

Cadex Engineering d.o.o<br />

Braće Kovač 5a<br />

11 000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 344 11 35<br />

+381 11 344 15 79<br />

www.cadex.co.rs<br />

cadex@sbb.co.rs<br />

Projektovanje, ugradnja i održavanje sistema video<br />

nadzora<br />

Alarmcentar d.o.o.<br />

Sarajevska 14/2<br />

11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 361 07 <strong>41</strong>, +381 11 361 08 40<br />

+381 11 264 37 44, +381 11 264 24 17<br />

www.alarmcentar.com<br />

office@alarmcentar.com<br />

Distributeri protivprovalnih i protivpožarnih sistema,<br />

kontrole pristupa, video i audio-interfona, video-nadzora<br />

Ako želite da budete u rubrici<br />

za direktan kontakt, pošaljite e-mail:<br />

marketing@pss-magazine.com<br />

UMREŽAVANJE IMA SVOJU CENU


MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />

59


60 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!