PSS 41
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
1
2 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
3
4 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Sadr`aj<br />
SECURITY NOVOSTI 10<br />
INTERVJU 14<br />
In`enjer u ko`i menad`era 14-15<br />
@ivot kroji promene 17-18<br />
MENAD@MENT 20<br />
Nova bezbednosna strategija 20-22<br />
SECURITY PRAKSA 28<br />
Sistemi za daljinski monitoring 28-29<br />
Izbor alata za upravljanje 29-30<br />
TEHNIKA 32<br />
Korak do centralizacije sistema 35<br />
[iroko polje aplikacija 38-40<br />
Solid state tehnologija 42-44<br />
AKTUELNO 44<br />
Sicurezza 2010. 45-46<br />
DA LI SE ZNA 53<br />
Pecanje po tabovima 53-54<br />
Za bolju hotelsku uslugu 54-55<br />
Novi standardi - vi{estruka korist 55-56<br />
TEMA<br />
BROJA<br />
Koska je<br />
ba~ena 24-27<br />
45 33<br />
Professional Security Systems<br />
izdava~: IN TEAM d.o.o.Beograd •ŸŸ adresa redakcije: Gradski park 2, Beograd Ÿ•Ÿ tel: 011/37 71 562, 011/ 31 62 091, tel/fax: 011/37 71 561 Ÿ•Ÿ e-mail: pss@pss-magazine.com<br />
www.pss-magazine.com,<br />
teku}i ra~un: 355-1067900-47 Ÿ PIB 103673280<br />
gl. i odgovorni urednik: Dragica [ipka •Ÿ direktor: Branislav [ipka • e-mail: komentari@pss-magazine.com, marketing@pss-magazine.com<br />
redakcijski odbor: prof. dr Mi}o Bo{kovi}, mr Jadranko Janev, Nenad Ognjanovi}, Vladimir Kos<br />
saradnici redakcije: Vladimir Paji}, Du{an Dun|er, Nikola Puziga}a, Ijan Kameron, David Salomon, Martina Paningel,<br />
Marko Puri}, Andreas Volf, Ijan Rozbi, Milo{ Mi~i}, Toni Lin~<br />
prevodioci: Nata{a [ipka, Dilaver ^au{evi}<br />
marketing: Dragica [ipka •Ÿ web: @eljko [ipka •Ÿ tehni~ki urednik: Mirjana Stepanovi}<br />
lektura i korektura: Nata{a [ipka •Ÿ {tampa: AMD sistem, Beograd<br />
CIP broj: 351.74/.76 katalogizacija u publikaciji Narodne biblioteke Srbije<br />
COBISS.SR-ID112914956
8<br />
DOBRE ODLUKE<br />
Tekuća godina se približava kraju. Kakva god da je bila,<br />
u ljudskoj prirodi je da se nada da će sledeća biti bolja.<br />
Ako ništa drugo, praznični rituali će nam bar malo<br />
popraviti raspoloženje. Decembar je pravo vreme da<br />
razmislimo o uspesima i neuspesima i postavimo sebi<br />
nove ciljeve za narednu godinu. Bez obzira na to da li su<br />
naši planovi mali ili veliki, važno je da sledeću godinu<br />
započnemo na pravi način. Možda bi trebalo da se<br />
zapitamo zašto baš Nova godina mora biti povod za neki<br />
novi početak. Važno je da odlučno donosite odluke za<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
koje smatrate da su dobre, pozitivne i da će unaprediti<br />
vaš život i rad. Za početak, ukoliko odlučite da negde<br />
otputujete, ponesite magazin <strong>PSS</strong> i poklonite ga prvom<br />
bezbednjaku u hotelu, ali ako ste u grupi koja voli da<br />
ostane u svom domu sa porodicom i prijateljima, uživajte<br />
zajedno u gastronomskim specijalitetima. To je provereno<br />
dobra varijanta. Što je najvažnije, muškarci mogu i bez<br />
leptir mašni, a dame bez visokih potpetica. Opušteno!<br />
Uostalom, dobra godina počinje dobrim odlukama, zato<br />
budite samouvereni!<br />
U ime redakcije magazina <strong>PSS</strong>, svim čitaocima,<br />
saradnicima i poslovnim prijateljima želimo<br />
srećnu i uspešnu 2011!
Da se bolje razumemo!<br />
DA NE BUDE NESPORAZUMA!<br />
Kursevi nemačkog i engleskog jezika specijalno kreirani za poslovne ljude u<br />
malim i srednjim preduzećima.<br />
Oformite grupe od pet do deset polaznika, i mi dolazimo kod vas.<br />
Program obuke može biti kreiran prema vašim potrebama.<br />
CENTAR ZA STRANE JEZIKE<br />
Kontakt telefoni:<br />
011 316 20 91<br />
011 377 15 61<br />
011 377 15 62<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
9
Security NOVOSTI<br />
Ko i kako obezbeđuje državni vrh<br />
i državne institucije?<br />
Vlada Srbije donela je uredbu kojom se određuje način<br />
obezbeđivanja čelnih ljudi u državi kao i obezbeđivanja<br />
državnih institucija. Reč je o poslovima koje obavlja Ministarstvo<br />
unutrašnjih poslova, Bezbednosno-informativna<br />
agencija, Vojno-bezbednosna agencija, Vojna policija i jedinice<br />
Vojske Srbije.<br />
Osobe na koje se odnosi uredba su predsednik Srbije,<br />
pred sednik Narodne skupštine, predsednik Vlade, ministar<br />
spoljnih poslova, ministar odbrane, ministar unu trašnjih<br />
poslova, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, direk<br />
tor Bezbednosno-informativne agencije, direktor Vojno‐bez<br />
bednosne agencije, direktor Vojno-obaveštajne<br />
agen ci je, direktor policije, strani državnici – nosioci najviših<br />
državnih funkcija tokom službenih poseta Republici<br />
Sr biji, kao i nosioci najviših pravosudnih funkcija i drugi<br />
dr žavni funkcioneri u zavisnosti od procene ugroženosti,<br />
a po preporuci Biroa za koordinaciju rada službi bezbedno<br />
sti. Uredba se odnosi na sledeće objekte: Narodnu<br />
skup štinu, Generalni sekretarijat predsednika Republi ke,<br />
Vla du, ministarstva. Pod poslovima bezbednosne za štite,<br />
u smislu ove uredbe podrazumevaju se mere kon tra obave<br />
štajne zaštite, bezbednosne mere, mere preventivno<br />
teh ničke zaštite, mere fizičke zaštite, mere preventivnome<br />
dicinske zaštite.<br />
Neke od mera kontraobaveštajne zaštite su: otkrivanje indikatora<br />
i blagovremeno sprečavanje terorističke, ekstremi<br />
stičke, obaveštajne i druge subverzivne delatnosti stranih<br />
obaveštajnih službi, organizacija i lica usmerenih na<br />
ugro žavanje lica i objekata, učešće u proceni, predlaganju,<br />
propisivanju i realizaciji mera kontraobaveštajne zašti<br />
te, kao i u njihovom usklađivanju sa merama bezbed nosne<br />
zaštite, primenjivanje mera protivprislušne zaštite.<br />
Panasonic oprezno ulagaže u Srbiju<br />
Informacija o otva ranju Panasonic fabrika u Svilajncu<br />
1. januara 2011, prema poslednjim izjavama koje dolaze<br />
iz te kompanije – i nije tako pouzdana. Svilaj nac je svakako<br />
jedna od interesantnih lokacija. Iako se na tom projek<br />
tu radi, odluka još nije zvanično doneta i nije izvesna<br />
onoliko koliko se to procenjuje u Srbiji.<br />
Ištvan Štark, direktor marketinga za jugoistočnu Evropu,<br />
objašnjava da je direktor kompanije u Japanu nedavno<br />
najavio ubrzani lokalni razvoj ove kompanije u Srbiji, kao<br />
i planove da pojača svoje prisustvo u čitavom regionu.<br />
Jedino što mogu da kažem jeste da je pravi trenutak<br />
za ulaganja, pa Panasonic istražuje mogućnosti da to što<br />
bolje učini – izjavio je Štark na konferenciji za no vi nare.<br />
Trenutno se ozbiljno razmatra ulaganje u Svilaj nac. Direktor<br />
je dodao da Panasonic razmatra tržišta u razvoju,<br />
kao što su Kina i Indija. Stav menadžmenta je da svakako<br />
treba razmotriti lokalni razvoj i proizvodnju određenih<br />
pro iz voda u svakom regionu i da treba otvarati lokalne fabri<br />
ke u svakom regionu.<br />
Dok istražuju mogućnosti za ulaganje u neku zemlju investitori<br />
su vrlo oprezni, dodaje Štark. Istražuju niz faktora,<br />
među kojima su politička stabilnost, obučenost radne<br />
snage, postojanje odgovarajuće infrastrukture, veličina<br />
tržišta, kao i karakteristike okolnih tržišta.<br />
Interesovanje za ulaganje u Srbiju je veliko, ali nisu<br />
samo evropske zemlje zainteresovane – kaže Štark. Prodaja<br />
Panasonic proizvoda raste u Srbiji i to posebno tokom<br />
prošle godine. Tržištu nudimo najmodernije pro iz vode<br />
i sada demonstriramo 3D televizore. Oni su za sada<br />
do stupni samo imuć nijim kupcima i onima koji prate nove<br />
teh no logije, ali su svakako budućnost televizije.<br />
I dok iz kompanije Panasonic još uvek nema zvaničnih<br />
po tvrda da je Svilajnac njihova sledeća adresa, budućnost<br />
ove fabrike se u Srbiji ne dovodi u pitanje. Ministar<br />
ekonomije je najavio da će fabrike proraditi u oktobru,<br />
10 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
a slične najave su stizale iz opštine Svilajnac, iako bi prema<br />
poslednjoj najavi fabrika trebalo da bude otvorena početkom<br />
januara naredne godine. Panasonic u Svilajancu<br />
bi, kako je najavljeno, trebalo da bude najveća fabri ka<br />
ovog proizvođača u Evropi, površine od čak 18.000 kvadratnih<br />
metara, a prema poslednjoj informaciji, za po četak<br />
će biti iznajmljene Rojmove hale od 2.500 kvadratnih<br />
metara.<br />
Novi izgled saobraćajnih i vozačkih dozvola<br />
Nova dokumenta koja će od naredne godine dobiti svaki<br />
vozač po isteku starih izgledaće poput novih ličnih karata.<br />
Nove vozačke i saobraćajne dozvole moći će da se<br />
zamene sukcesivno. Krajnji rok za zamenu starih za nove<br />
do zvole je 10. jun 2014. godine, do kada će svi vozači<br />
mo rati da zamene stara dokumenta.<br />
Vozačka dozvola biće pretežno roze boje, s biometrijskim<br />
podacima na dva pisma i jezika. Uz srpski, podaci će bit<br />
ispisani i na engleskom. Takva će biti i saobraćajna dozvola,<br />
samo što na njoj neće stajati fotografija, nego čip<br />
sa svim podacima.<br />
Izgled novih dokumenata i podaci na njima prilagođeni su<br />
evropskim standardima.<br />
Kad za to dođe vreme, kako je objavljeno u Politici, svaki<br />
vozač moraće za vozačku dozvolu da izdvoji 800, a za<br />
sa obraćajnu 1.200 dinara. Dozvole će važiti 10 godina.<br />
Ali, to nije sve. Uz saobraćajnu dozvolu, uz registraci ju<br />
vozila izdaje se i nalepnica cene 400 dinara, koju je vlasnik<br />
obavezan da nalepi sa unutrašnje desne strane šo feršajbne.<br />
Prema rečima Dragana Markovića, državnog sekretara<br />
MUP-a, da bi se izbegla gužva oko zamene dokumenata,<br />
kao što je bio slučaj kod zamene pasoša i ličnih karata,<br />
policija planira da zaposli nove radnike na ovim poslovima<br />
i kupi još novih računara.<br />
Uskoro jedinstveni registar kaznenih poena<br />
Kazneni poeni za saobraćajne prekršaje od 1. novembra<br />
uno siće se u jedinstveni registar MUP Srbije. Pravilnik<br />
o vo đenju evidencije o kaznenim poenima i oduzimanju<br />
vo začkih dozvola propisuje i tačnu proceduru za oduzimanje<br />
dokumenata. U trenutku kada na osnovu uvida u regi<br />
star, policija utvrdi da je vozač kršenjem sao bra ćaj nih<br />
pro pisa stekao 18 negativnih poena, postupak odu zimanja<br />
vozačke dozvole pokreće se istog dana, a najka snije<br />
u roku od tri dana.<br />
Poeni su se upisivali u službene beleške prvih devet meseci<br />
od primene novog zakona, a sada će biti zavedeni<br />
u kompjuterski sistem, čime će biti formiran jedinstveni<br />
re gistar MUP-a. Registar će sadržati podatke o vozaču,<br />
po datke o odlukama kojima su izricani kazneni poeni, broj<br />
kaznenih poena i podatke iz vozačke dozvole.<br />
Kaznene poene izriču prekršajne sudije, a oni će biti evidentirani<br />
u registru, koji se vodi u jedinstvenom informacionom<br />
sistemu MUP-a. Registar će evidentirati i podatke<br />
u vezi sa izvršenjem mera zabrane upravljanja vozilom,<br />
kako domaćih tako i stranih vozača, koji će o trajanju te<br />
mere biti obavešteni najkasnije u roku od pet dana - kažu<br />
u saobraćajnoj policiji.<br />
Uvođenje kaznenih poena predstavlja jednu od najvećih<br />
promena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja, koja<br />
se primenjuje od 10. decembra prošle godine. U<br />
saobraćajnoj policiji tvrde da su ove odredbe, uz oštrije<br />
novčane kazne, uticale na to da se broj nesreća u ovoj<br />
godini značajno smanji.<br />
Kada vozač sakupi 18 negativnih poena, ostaje pri vreme<br />
no bez dozvole. Vreme do ponovnog dobijanja vo začke<br />
dozvole nije ograničeno i može trajati duže od dve<br />
go dine. Kada vozač dobije presudu o zabrani upravljanja<br />
zbog negativnih bodova, prvo će morati da plati kaznu za<br />
sve prekršaje koje je počinio. Nakon toga moraće da izdrži<br />
zaštitnu meru koju određuje sud, zatim još 90 dana mirovanja,<br />
kada sledi novi lekarski pregled i obavezna predavanja<br />
u Agenciji za bezbednost saobraćaja. Kada sve<br />
to obavi, moraće da položi stručni ispit o bezbednosti<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
11
Security NOVOSTI<br />
saobraćaja. Tek kada ispuni sve uslove, biće mu vraćena<br />
do zvola – objašnjava sagovornik iz saobraćajne policije.<br />
Kazneni poeni ne upisuju se u dozvolu, kako bi se spre čila<br />
mogućnost korupcije saobraćajnih policajaca. Poda tak<br />
o njihovom broju zna samo vozač. U slučaju da vozač napravi<br />
više prekršaja, kazneni poeni se određuju za sva ki<br />
slučaj, a izriče se jedinstvena kazna koja predsta vlja zbir<br />
pojedinačno izrečenih poena. Negativni poeni za sa obraćajne<br />
prekršaje poništavaju se posle dve godine. U evi -<br />
denciji vozača, međutim, ostaju kazneni bodovi koje je<br />
vo zač dobio u međuvremenu.<br />
boljim poslovnim rezultatima u njihovoj delatnosti. Ovaj<br />
do gađaj je bio interesantan svima koji koji su želeli da se<br />
upo znaju s našim proizvodima, upoznaju naše partnere,<br />
i među prvima saznaju o najnovijim dostignućima naše<br />
kom panije – izjavio je Klod Kolaro, generalni direktor Oracle<br />
za Srbiju.<br />
Šta je kompjuterski oblak ili cloud hosting?<br />
Drugo oduzimanje dozvole sa 15 poena<br />
Vozačima koji su privremeno ostali bez dozvole zbog 18<br />
sa kupljenih negativnih bodova, prag do novog gubitka<br />
dozvole smanjen je za tri boda. Svako kome je već oduzimana<br />
dozvola zbog sakupljenih 18 bodova, sledeći put<br />
će izgubiti dozvolu ako sakupi 15 bodova. Nakon sakupljenih<br />
15 kaznenih bodova, sledeće oduzimanje dozvole<br />
je sa 12 sakupljenih bodova.<br />
Najnovija IT rešenja – Oracle dan<br />
Kompanija „Oracle“ je sredinom novembra organizovla<br />
tradicionalnu proslavu “Oracle dan” u hotelu Hajat, na kojoj<br />
su predstavljena najnovija dostignuća kompanije.<br />
Oracle dan je imao za cilj da upozna partnere i klijente<br />
kompanije sa novim hardverom i softverima. Prikaza na<br />
su najnovija dostignuća iz „Oracle“ sveta, kao što su Oracle<br />
Fusion Middleware, Business Intelligence, Enter prise<br />
Performance Management i Oracle Exadata.<br />
Cilj kompanije Oracle je da ponudi svojim klijentima<br />
i partnerima inovativne proizvode i rešenja, koja im mogu<br />
pomoći da ostvare što bolje poslovne rezultate. Verujemo<br />
da je Oracle dan u Srbiji pružio priliku svim našim<br />
partnerima da vide i nauče mnogo toga od naših vodećih<br />
stručnjaka, kao i da prihvate IT načine, koji doprinose<br />
Ukoliko već imate veb sajt, verovatno znate da je hosting<br />
infrastruktura na kojoj je vaša veb stranica (ili neki<br />
Internet servis) fizički smeštena kod Internet provajdera.<br />
Infrastruktura obuhvata računarske resurse i Internet<br />
konekciju, kako bi vaš veb sajt bio dostupan svima.<br />
Ukoliko vaša veb prezentacija postaje sve popularnija, ili<br />
ste joj dodali nove funkcije, kao što su audio, video, e-<br />
tr go vina, baze podataka itd, uskoro ćete shvatiti, da je<br />
potrebno više snage procesiranja i resursa da idete u korak<br />
sa novim potrebama. U suprotnom pristup posetilaca<br />
vašem sajtu će biti spor, a njegovo funk cionisanje može<br />
biti ugroženo.<br />
Što je sajt posećeniji, biće vam potrebno više od standardnog<br />
zajedničkog hostinga, na kom se nalaze prezentacije<br />
drugih korisnika. Dok cloud hosting nije uveden,<br />
korisnici su mogli samo da presele pre zentaciju na odvojeni<br />
ili namenski server. Problem nasta je kada shvatite da<br />
pla ćate za celokupni server, čak i kada koristite samo njegov<br />
mali deo. Većina ljudi međutim, zaista želi da plati<br />
samo za ono što je zapravo iskorišćeno.<br />
Dobra vest je da cloud hosting, zbog tehnologije nazvane<br />
virtuelizacija, sada nudi hosting infrastrukturu koja<br />
se može menjati u skladu sa vašim potrebama. Sa cloud<br />
ser verom, možete početi sa malim veb sajtom koji će<br />
se proširivati, ali tako da plaćate samo ono što zaista<br />
koristi te. Promenjivost cloud servera ne mora da bude<br />
jedno smer na. U poslovanju postoje periodi manje i veće<br />
12 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
potražnje. Sa cloud serverom možete povećati i sma njiti<br />
raspoložive računarske resurse, kako biste ih prilago dili<br />
ovim varijacijama. Na ovaj način, posetioci su uvek zadovoljni<br />
vašim brzim sajtom, a vi ne trošite uzalud novac.<br />
Prednosti cloud hostinga nisu samo fleksibilnost i optimizacija<br />
troškova. Sa standardnim hostingom ili namenskim<br />
serverima problem može nastati zbog kvara ili održavanja<br />
servera kao i drugim delovima infrastrukture, koje inženjeri<br />
popravljaju i po nekoliko sati. Cloud hosting je pame<br />
tniji način korišćenja hostinga, koji stalno pravi kopi ju<br />
sebe na fizički odvojenom serveru. Ako postoji neki problem<br />
sa primarnim serverom, kopija vašeg cloud servera<br />
postaje aktivna u roku od nekoliko minuta, umesto nekoliko<br />
sati.<br />
karakteristična radna odela, sa istaknutim znakom Beogradskog<br />
vodovoda. Građani će tako moći da prepoznaju<br />
zaposlene u ovom javnom komunalnom preduzeću. Za<br />
potrebe ovog preduzeća, kompanija Yumco je sašila letnja,<br />
zimska i ode la za prelazna godišnja doba. JKP Beogradski<br />
vodovod i kanalizacija već 118 godina snabdeva<br />
Beograđane kva litetnom pijaćom vodom, a 105 godina<br />
održava kana liza cioni sistem prestonice.<br />
Protest oružara u Beogradu<br />
Odelo za bolju bezbednost<br />
Radnici JKP Beogradski vodovod i kanalizacija od ove<br />
jeseni nosiće nove uniforme. Zahvaljujući tome, biće ne<br />
samo prepoznatljivi, već će se na taj način povećati i -<br />
stepen bezbednosti. Pošto ekipe Beogradskog vodovoda<br />
dežuraju 24 časa dnevno, nova uniforma je<br />
obeležena upadljivim fluorescentnim trakama. Čitači<br />
vodomera i radnici ekipa koje otklanjaju kvarove imaće<br />
Samostalni sindikat „Zastava oružja“ organizovao je<br />
novembra meseca protest na Novom Beogradu ispred<br />
zgrade državnog preduzeća „Jugoimport SDPR“, koje<br />
kragujevačkim oružarima duguje 50 miliona dolara. U<br />
saopštenju Odbora sindikata se navodi da je proizvodni<br />
proces fabrike potpuno ugrožen i da sva nastojanja da<br />
se reši problem nedostatka posla i likvidnosti preduzeća<br />
sa nadležnim institucijama nisu dala odgovarajuće rezultate.<br />
Prema saopštenju sindikata, više stotina zaposlenih<br />
je učestvovalo u protestu u Beogradu i bilo je spremno<br />
da ostane danonoćno u fabrici do konačnog ispunjenja<br />
zahteva, tj. dok se fabrici ne isplati dug od 50 miliona<br />
dolara za robu koja je izvezena preko državne kompanije<br />
Jugoimport SDPR. Dodatni motiv za protest ispred ove<br />
institucije jeste taj što „Jugoimport SDPR“ nije uplatio<br />
pare fabrici za već isporučenu robu, kako bi se radnicima<br />
isplatile zarade, navodi se u saopštenju.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
13
INTERVJU<br />
Dragica Šipka<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Intervju sa Dejanom Petrovićem<br />
Inženjer u koži menadžera<br />
Marketinška koncepcija koja se zasniva na istim aršinima davno je napuštena, pošto se pokazala kao loš izbor. Svako<br />
tržište ima svoje karakteristike i specifičnosti. Stoga se Samsung fokusirao na promociju brenda i novu strategiju, koja<br />
se ogleda u ujedinjenju lokalnih partnera i stvaranju jake mreže na globalnom nivou. Uprkos činjenici da je Samsung<br />
svetski gigant, u kompaniji smatraju da tržišta u razvoju zahtevaju domaćeg poznavaoca prilika. To je pravi put da<br />
ostva re svoj cilj i postanu svetski lideri u bezbednosnoj industriji do 2012. godine<br />
Ovako Dejan Petrović ukratko<br />
komentariše strategiju<br />
kompanije Samsung, u kojoj<br />
je nedavno počeo da radi kao<br />
menadžer prodaje za Jugoistočnu<br />
Evropu. Inače rođen u Valjevu, posle<br />
osnovne škole i gimnazije, studirao<br />
je na Elektrotehničkom fakultetu.<br />
Inženjerski posao mu je, kaže,<br />
još uvek interesantan, zbog čega<br />
nastavlja njim da se bavi. Rodni<br />
grad je zamenio prestoničkom<br />
gužvom i brzim tempom života.<br />
Karijeru je započeo pre više od<br />
deset godina, a u Samsung je<br />
došao sa pozicije izvršnog direktora<br />
u srpskoj kompaniji Master CCTV<br />
Centar, najvećem distributeru<br />
bezbednosne opreme u regionu.<br />
Za magazin <strong>PSS</strong> Dejan Petrović<br />
objašnjava svoje principe rada,<br />
kao i planove kompanije Samsung<br />
na svetskom tržištu bezbednosne<br />
opreme. Pošto se zna da je ovaj<br />
gigant prve poslovne korake<br />
načinio davne 1938. godine i danas<br />
okuplja preko 250.000 zaposlenih<br />
širom sveta, ne čudi ambicija<br />
da do 2012. godine dominira<br />
u bezbednosnoj industriji.<br />
<strong>PSS</strong>: Samsung je već uveliko<br />
potvrdio snagu svog brenda. Kako<br />
komentarišete trenutnu strategiju<br />
vaše kompanije?<br />
Ono što nas čini drugačijim<br />
od ostalih jeste nova i, rekao<br />
bih, avangardna razvojna i<br />
marketinška strategija. Poznato<br />
vam je da je početkom 2010.<br />
godine došlo do akvizicije dve<br />
koreanske kompanije – Samsung<br />
Electronic i Samsung Techwin.<br />
One su se ujedinile u jedinstven<br />
sekjuriti brend – Samsung.<br />
Menadžment se drži stava da<br />
nijedna internacionalna kompanija<br />
ne može biti dovoljno uspešna<br />
na globalnom, ako pre toga nije<br />
postigla uspeh na lokalnom nivou.<br />
Zato smo odlučili da okupimo<br />
najbolje lokalne timove u jedan<br />
sistem. To daje odlične rezultate,<br />
naročito od kada se svetska<br />
ekonomija okrenula lokalnim<br />
menadžerima. Sa lokalnog se<br />
povezujemo na globalni nivo gde<br />
razmenjujemo ideje, strategiju,<br />
znanje i iskustvo, objašnjava naš<br />
sagovornik.<br />
<strong>PSS</strong>: Kako procenjujete budući<br />
razvoj kompanije Samsung u Srbiji?<br />
14<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Za sada je teško predvideti kako će<br />
se situacija razvijati. Istina je da su<br />
planovi jasno definisani i da postoji<br />
dobra volja da se oni ostvare, ali ne<br />
bih želeo da dajem ishitrene izjave.<br />
Smatram da je region Jugoistočne<br />
Evrope u razvoju, ali da globalni<br />
igrači nisu dovoljno upoznati<br />
sa poslovnim ambijentom,<br />
potrošačkim navikama, kao<br />
i najboljim marketinškim<br />
strategijama u lokalnim sredinama.<br />
Mnoge velike kompanije do skora<br />
nisu sagledavale bitne razlike<br />
između zemalja Jugoistočne<br />
Evrope. Za njih je to bilo<br />
jedinstveno, nepodeljeno tržište.<br />
Inače, Srbija je veoma jako tržište<br />
u razvoju, ali se mora pojačati<br />
marketing. Suguran sam da je<br />
Samsung uočio razliku u poslovnoj<br />
klimi, zaposlenima, kao i nekim<br />
drugim obeležjima u zemljama<br />
u regionu. Zato je i krenuo<br />
u osvajanje tržišta u razvoju.<br />
<strong>PSS</strong>: Prema vašoj oceni, šta najviše<br />
zanima investitore?<br />
Mislim da su odavno ofucane<br />
parole poput one „dođite da<br />
investirate u Srbiju“. Danas<br />
investitori traže kompetitivne<br />
prednosti. Pre svega, interesuju ih<br />
provajderi koji nude kompletna<br />
rešenja, kakav je Samsug. Dakle,<br />
svaki investitor teži da nabavi<br />
standardizovanu opremu od<br />
jednog proizvođača, koja se<br />
jednostavno integriše u jedinstveni<br />
interoperabilni sistem. Na taj način<br />
se izbegavaju dodatne tehničke<br />
i komercijalne poteškoće. Što se<br />
kaže, i vuk sit, i ovce na broju.<br />
<strong>PSS</strong>: Danas se sve više pribegava<br />
integrisanim bezbednosnim<br />
rešenjima. Korisnici insistiraju<br />
na opremi jednog proizvođača.<br />
Zašto?<br />
Ako ne možete da ponudite<br />
integrisana bezbednosna rešenja,<br />
niste konkurentni na tržištu.<br />
Istina je da postoje nezavisne<br />
kompanije koje proizvode softvere<br />
za integraciju opreme, ali to nikada<br />
nisu kompletna rešenja, koje nudi<br />
kompanija Samsung. Svaka ozbiljna<br />
kompanija lansira nove proizvode<br />
i unapređuje postojeće verzije,<br />
ali je mnogo lakše da u okviru svog<br />
razvoja usklađuje nova softverska<br />
rešenja sa postojećim proizvodom.<br />
Tako je najlakše izbeći probleme<br />
kada govorimo o interoperabilnosti.<br />
Naravno, nemaju svi proizvođači<br />
privilegiju da ovo ostvare. Na sreću,<br />
Samsung ima takve kapacitete.<br />
<strong>PSS</strong>: Znamo da Samsung ima<br />
bogat porfolio proizvoda. Da li<br />
možete da nam kažete nešto više<br />
o tome?<br />
Tačno je da Samsung ima bogat<br />
portfolio proizvoda po najboljim<br />
cenama i sa izvanrednom<br />
tehničkom podrškom. Nekada je<br />
bio prepoznatljiv kao proizvođač<br />
analognih CCTV kamera. Danas<br />
se sve više fokusira da postane<br />
snabdevač kompletnih rešenja.<br />
Tako je ponuda obogaćena<br />
kompletnim IP portfolijom;<br />
IP kamerama od boks, dom,<br />
spid‐dom, preko mrežnih servera<br />
do video-rikordera, ali je važno<br />
pomenuti i našu stratešku odluku<br />
o ulasku na tržište sistema<br />
kontrole pristupa, protivprovalnih<br />
uređaja i video‐interfona. Stalno<br />
se ulaže u razvoj. Eto recimo, do<br />
kraja godine biće prezentovano<br />
170 novih proizvoda, što je<br />
impozantan broj za period od<br />
godinu dana. A što je najvažnije,<br />
takav razvojni trend će biti<br />
nastavljen i sledeće godine.<br />
Samsung nudi kompletna<br />
hardverska i softverska rešenja na<br />
vertikalnim tržištima (transport,<br />
maloprodaja, škole, gradovi...). Može<br />
se reći da ovaj trend još uvek nije<br />
dovoljno popularan na regionalnim<br />
tržištima, ali se nadam da će se<br />
to uskoro promeniti. Samsung je<br />
spreman i za tu utakmicu.<br />
<strong>PSS</strong>: Samsung je ove godine<br />
učestvovao na svim velikim<br />
svetskim sajmovima. Na nedavno<br />
održanom sajmu u Esenu<br />
predstavljene su najnovije<br />
termovizijske kamere. Da li je to,<br />
takođe, novi proizvodni trend?<br />
Moglo bi se reći da jeste. To je<br />
profesionalna elektronika. Prednost<br />
termalnih kamera je što „vide“<br />
danju i noću u svim vremenskim<br />
okolnostima, čak i po kiši, snegu,<br />
magli, dimu, prašini... Kamere<br />
registruju infracrveno zračenje<br />
zahvaljujući specijalnim senzorima,<br />
tj. registruju toplotnu energiju<br />
van opsega vidljive svetlosti koju<br />
svaki objekat ili živo biće emituje.<br />
U stvari, one prepoznaju objekte<br />
po njihovoj toploti, pod uslovom<br />
da se ona razlikuje od pozadinske<br />
temperature. Javnost nije mnogo<br />
obaveštena o tome da u okviru<br />
kompanije Samsung Techwin<br />
postoji divizija koja proizvodi<br />
profesionalnu opremu za odbranu<br />
zemlje, poput helikoptera, bornih<br />
kola, tenkova itd. Kao što je<br />
mnogima poznato, granica između<br />
Južne i Severne Koreje je jedna<br />
od najbolje čuvanih granica, tzv.<br />
demilitarizovana zona. Pokrivena<br />
je Samsungovom profesionalnom<br />
opremom.<br />
<strong>PSS</strong>: Šta još poručujete čitaocima<br />
<strong>PSS</strong> magazina?<br />
Svim čitaocima i budućim krajnjim<br />
korisnicima poručujem da ima<br />
razloga za optimizam. Budući<br />
da su tradicionalno jaka tržišta<br />
u fazi stagnacije, stvaraju se nove<br />
mogućnosti za razvoj postojećih<br />
tržišta u regionu. Imajući u vidu<br />
da je Samsung u Evropi zabeležio<br />
najbrži rast od 2008. godine, nema<br />
sumnje da su pred nama nove<br />
šanse i mogućnosti za razvoj,<br />
što treba iskoristiti, iako je za to<br />
potrebno mnogo rada. U borbi<br />
za svoje mesto na tržištu ne treba<br />
odustati. Dejan Petrović danas<br />
radi na relaciji Beograd–London.<br />
Putuje često i ponosan je što može<br />
da kaže da su mnogi kontakti sa<br />
inostranim partnerima prerasli<br />
u prijateljstva. I dok se priprema<br />
da zapliva u novim menadžerskim<br />
vodama, <strong>PSS</strong> magazin mu želi puno<br />
uspeha u budućem radu.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
15
16 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Dragica Šipka<br />
pss@pss-magazine.com<br />
INTERVJU<br />
Bivši izraelski oficir, Mirza David, upozorava na značaj privatnih bezbednjaka<br />
Život kroji promene<br />
Mirza David, bivši izraelski oficir, nedavno je bio gost crnogorske firme za bezbednost Guard Popović Security. Danas<br />
je vlasnik Međunarodne akademije za bezbednost u Izraelu, u kojoj se obučavaju najbolji telohranitelji širom sveta.<br />
U razgovor sa njim, načeli smo vruću temu – privatni sektor bezbednosti i njegova uloga u borbi protiv terorizma<br />
periodu od 2001. do 2004. godine u Izraelu<br />
U je zabeležen povećan broj napada<br />
terorista‐samoubica na javnim mestima, kada je<br />
njihov broj iznosio od 10 do 12 napada mesečno.<br />
Od 2005. godine, teroristički napadi na gradskim<br />
ulicama u Izraelu značajno su redukovani.<br />
Na sreću, Izrael se hrabro suočio i izborio sa ovom<br />
zastrašujućom pretnjom. Dobrim delom zasluga<br />
pripada firmama za privatnu bezbednost, koje su<br />
bile veoma značajan faktor u ovoj borbi.<br />
<strong>PSS</strong>: Kako vidite ulogu privatnih firmi za<br />
obezbeđenje u okviru šireg bezbednosnog<br />
sistema?<br />
IMA LI ORGANIZOVANI KRIMINAL I DRUGU STRANU?<br />
Na teritoriji bivše Jugoslavije puno se govori<br />
o problemu organizovanog kriminala, kao i o tome<br />
koliko je organizovani kriminal na ovim prostorima<br />
pretnja za stabilnost i bezbednost regiona.<br />
Organizovani kriminal najviše nanosi štetu zajednici<br />
i društvu, ali se ne percipira kao opšta panika i strah.<br />
SAD najčešće opisuju kao zemlju razvijenog<br />
organizovanog kriminala, čija definicija nije ista u svim<br />
evropskim zemljama. I prostitucija je organizovani<br />
kriminal. Ipak, ima li Holandija problema sa tim?<br />
Svaka država treba detaljno da razmotri<br />
učešće privatnog sektora na polju nacionalne<br />
bezbednosti. Najbolji primer za to je Izrael.<br />
Zbog specifične bezbednosne situacije, u Izraelu<br />
postoje brojne privatne kompanije, koje<br />
obezbeđuju svako mesto na kome se okuplja<br />
veliki broj ljudi. Ove bezbednosne službe moraju<br />
da izađu na kraj ne samo sa uobičajenim sitnim<br />
kriminalnim prestupima, već sa mnogo većim<br />
izazovima – terorizmom u različitim oblicima.<br />
Zaposleni u privatnim firmama za bezbednost<br />
uspešno sprečavaju terorističke napade, iako se<br />
zasluga za to često pripisuje vojsci i policiji.<br />
<strong>PSS</strong>: Prema vašoj oceni kakav treba da bude<br />
odnos privatnog i javnog sektora bezbednosti?<br />
Da bi se stvorili uslovi za efikasno zajedničko<br />
delovanje, odnos između privatnih bezbednosnih<br />
kompanija i države mora da bude potpuno<br />
otvoren. Obaveštajne policijske službe putem<br />
izveštaja informišu privatne bezbednosne<br />
kompanije o potencijalnim pretnjama. Obuku<br />
privatnih bezbednosnih službi sprovodi država,<br />
koja računa na njihovu pomoć u slučaju<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 17
vanrednih situacija i prirodnih<br />
nepogoda. Kao dobra ilustracija<br />
ove saradnje može da posluži<br />
nedavno održana vežba u Izraelu,<br />
u kojoj je učestvovala cela država,<br />
tako što je prošla kroz simulaciju<br />
napada balističkog projektila.<br />
Privatni timovi za bezbednost<br />
evakuisali su građane sa javnih<br />
prostora, organizovali spasilačke<br />
službe i policiju, a u slučaju potrebe<br />
delovali pod njihovom komandom.<br />
Dobra saradnja između privatnih<br />
bezbednosnih kompanija<br />
i vladinih bezbednosnih tela je od<br />
neprocenjive važnosti za prevenciju<br />
rizika, što je u načelu osnovni cilj<br />
za sve aktere. U mnogim zemljama<br />
treba podstaći saradnju između<br />
vlade i privatnih bezbednosnih<br />
kompanija. Bez obzira na<br />
konkurenciju koja postoji kod obe<br />
strane, iz sopstvenog iskustva<br />
smo naučili da je potrebno<br />
uspostaviti ravnotežu između ova<br />
dva sektora. Obe strane treba da<br />
budu posvećene svom poslu, da bi<br />
postojali bolji bezbednosni uslovi<br />
za sve građane u državi.<br />
<strong>PSS</strong>: Kako komentarišete trenutno<br />
stanje u Crnoj Gori?<br />
Moguće je da Crna Gora bude<br />
meta osvete, kao i sve druge države<br />
koje su angažovane u borbi protiv<br />
Al Kaide, kazao je osnivač i direktor<br />
izraelske Međunarodne akademije<br />
za bezbednost, koja planira da<br />
otvori svoje predstavništvo u Crnoj<br />
Gori.<br />
Takođe je dodao da Crna Gora<br />
treba da teži članstvu u Nato, kao<br />
i da ne treba da povlači svoje<br />
vojnike iz misija, što se dogodilo<br />
u Avganistanu i Somaliji, gde<br />
je međunarodna zajednica<br />
angažovana u borbi protiv pirata.<br />
Sutra ćete možda imati problem<br />
sa piratima na Mediteranu i<br />
biće vam potrebna podrška.<br />
U ovom trenutku, učešćem u<br />
misiji u Avganistanu, podržavate<br />
vrlo važan cilj koji podržavaju svi,<br />
čak i Rusija, rekao je David koji<br />
je u Podgorici razgovarao sa <strong>PSS</strong><br />
magazinom.<br />
<strong>PSS</strong>: Koliko je realno da tako<br />
mala država kao što je Crna Gora,<br />
koja je na periferiji globalnih<br />
dešavanja, bude meta terorističkih<br />
napada?<br />
Podsetiću vas da je na Baliju,<br />
koji je turistička destinacija,<br />
u terorističkom napadu stradalo je<br />
200 ljudi, iako Bali nije bio na meti<br />
neke specijalne terorističke grupe.<br />
U suštini, teroristi ne biraju mesto.<br />
Da sam na poziciji vaših lidera,<br />
uložio bih velike napore da sprečim<br />
terorističke napade. Ne treba praviti<br />
paniku, ali ljudi treba da imaju svest<br />
da se to može desiti uvek i svuda,<br />
podseća Mirza David.<br />
<strong>PSS</strong>: Da li se slažete sa procenama<br />
crnogorskih službi bezbednosti<br />
da su ekstremni islamisti najveća<br />
pretnja za nacionalnu bezbednost<br />
Crne Gore?<br />
Ne. Ekstremni islamisti su pretnja<br />
svima, čak i muslimanima.<br />
Ekstremisti su za sada u Crnoj<br />
Gori samo manjina koja je prilično<br />
bučna.<br />
<strong>PSS</strong>: Šta je onda najveća opasnost<br />
po nacionalnu bezbednost Crne<br />
Gore?<br />
To ne mogu da kažem, jer nisam<br />
toliko upoznat sa bezbednosnim<br />
izazovima u Crnoj Gori. Na to<br />
pitanje ne bih mogao dati pravi<br />
odgovor, čak i da se deset godina<br />
bavim Crnom Gorom. Ovde sam<br />
da prenesem znanje i iskustvo koje<br />
smo stekli u Izrealu, a na vama je da<br />
vidite kako ćete to upotrebiti.<br />
Veoma je važno da se prenese<br />
poruka o zaštiti nacionalne<br />
bezbednosti. Mi smo pre<br />
11. septembra upozoravali šta se<br />
može desiti, ali su ljudi u svetu<br />
i SAD mislili da to pričaju samo<br />
izraelski zaluđenici.<br />
Mi sada upozoravamo na druge<br />
pretnje. Dok smo mi ovde mirno<br />
razgovarali, Ahmadinedžad je bio<br />
u poseti Libanonu. Ako bi ikada<br />
bilo upotrebljeno nuklearno<br />
oružje, ne bi bio pogođen samo<br />
Tel Aviv, nego i Crna Gora. Mi samo<br />
upozoravamo na šta treba biti<br />
spreman.<br />
<strong>PSS</strong>: Na šta bi to Crna Gora trebalo<br />
da bude pripremljena?<br />
Uzmite primer Izraela, u kome je<br />
do 2002. godine bilo mesečno<br />
12 napada bombaša samoubica<br />
u centrima izraelskih gradova.<br />
Nakon toga smo preuzeli inicijativu<br />
i značajno smanjili njihovu<br />
aktivnost. Identifikovali smo četiri<br />
ključna faktora, koji su ojačali<br />
našu spremnost da se suočimo<br />
sa neumoljivim terorizmom<br />
i nasiljem koje nam je veoma dugo<br />
zagorčavalo život.<br />
Prvi faktor je snažno političko<br />
jedinstvo i percepcija da svaki<br />
incident treba da nas učini jačim.<br />
Opozicija nije koristila incidente<br />
da se suprotstavi partijama na<br />
vlasti, već su zajedničkim snagama<br />
rešavali svaki nastali problem.<br />
Drugi faktor se ogleda u činjenici<br />
da je izraelski državni bezbednosni<br />
aparat (policija, vojna bezbednost<br />
i privatne firme za obezbeđenje)<br />
dobro obučen, profesionalan<br />
i opremljen da se brzo i efikasno<br />
izbori sa savremenim terorističkim<br />
pretnjama.<br />
Treći faktor je civilno stanovništvo.<br />
Svi izraelski građani imaju iskustvo<br />
u vojnoj službi i spremni su da<br />
preventivno reaguju na svaki vid<br />
nasilja, smanje njegove posledice<br />
i pomognu da se nakon incidenta<br />
uspostavi red.<br />
Četvrti faktor je postojanje veoma<br />
predanog i dinamičnog sektora<br />
privatne bezbednosti, koji deluje<br />
onda kada država nije u stanju da<br />
kontroliše situaciju i zaštiti izraelske<br />
građane od opasnosti.<br />
18 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
19
MENADŽMENT<br />
Nikola Puzigaća<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Dodatne vrednosti<br />
Nova bezbednosna strategija<br />
U napetoj ekonomskoj situaciji u kompanijama se rigorozno kontrolišu troškovi i ukida svaki suvišni izdatak iz budzeta.<br />
O bezbednosti menadžeri, međutim, danas razmišljaju drugačije, te ovo neophodno ulaganje ne posmatraju više kao<br />
izvor troškova, već dodatne zarade. Stručnjaci se slažu u jednom – bezbednost znači mnogo više od obezbeđivanja<br />
određene lokacije i samo takav koncept opravdava ulaganje novca u zaštitu imovine, ljudi i poslovanja<br />
Šta to zapravo znači? Efikasnost<br />
zavisi od određenih faktora koji se<br />
mogu precizno izmeriti.<br />
Da biste opravdali buduća<br />
ulaganja u bezbednost<br />
poslovanja i zaštitu na radu,<br />
posmatrajte bezbednost kao<br />
izvor dodatne vrednosti. Samo uz<br />
takvu strategiju postavićete stvari<br />
na svoje mesto i shvatićete da<br />
izdatak za potrebe obezbeđivanja<br />
nije suludo potrošen novac, već<br />
ulaganje u bezbednije poslovanje.<br />
Nažalost, u menadžerskim<br />
krugovima još uvek se provlači teza<br />
da je ulaganje u bezbednost nužno<br />
zlo. Ali evo zašto to nije tačno.<br />
Bilo da se radi o fizičkom<br />
obezbeđenju ili elektronskoj<br />
opremi, često se zapostavlja uloga<br />
i međusobna saradnja internih<br />
i angažovanih bezbednosnih<br />
servisa.<br />
Naime, nove tehnologije<br />
unapređene pod ekonomskim<br />
pritiskom nude izlaz iz ovog<br />
začaranog kruga, ne samo<br />
dobavljačima bazbednosne<br />
opreme nego i njihovim klijentima.<br />
Dobri poznavaoci prilika tvrde<br />
da integracija bezbednosnih<br />
sistema, IT mreža ima važnu<br />
ulogu za menadžment objekata.<br />
Bezbednosni sistemi ne služe samo<br />
kao „štit“ oko objekata, opreme,<br />
robe i drugih dobara na jednoj<br />
lokaciji, već ostvaruju dodatnu<br />
vrednost, smanjuju rizik i redukuju<br />
troškove.<br />
Vrednovanje ostvarene<br />
koristi<br />
Svaka bezbednosna strategija<br />
fokusira se na potencijalne<br />
specifične rizike i opasnosti, između<br />
ostalih i na geografski položaj<br />
lokacije. Bezbednosni sistem<br />
izgrađen po sistemu prstenova,<br />
organizovan je u više bezbednosnih<br />
slojeva. Ovo se vrlo pozitivno<br />
odražava na zaposlene koji su<br />
spokojniji, produktivniji i manje<br />
odsustvuju s posla. Pozitivni efekti<br />
ogledaju se i u manjim premijama<br />
osiguranja, ukoliko je sistem<br />
zaštite od požara dobro isplaniran<br />
i pravilno specifikovan. Ako<br />
nameravate pametno da iskoristite<br />
bezbednosni sistem, važno je da<br />
integrišete samostalne elemente<br />
u jedinstven sistem.<br />
Projektanti sistema su do nedavno<br />
vrlo teško integrisali pojedine<br />
elemente, jer nisu postojale<br />
standardizovane otvorene<br />
platforme, već zatvoreni vlasnički<br />
protokoli. Osim toga, IT menadžeri<br />
su nevoljno delili LAN, WAN i VPN<br />
mreže sa bezbednjacima, zbog<br />
preopterećenosti raspoloživih<br />
kapaciteta. Ipak, tokom poslednjih<br />
pet godina kapaciteti su značajno<br />
uvećani i usklađeni s interfejsima<br />
različitih sistema, što je dovelo do<br />
20<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
olje iskorišćenosti bezbednosnih<br />
sistema.<br />
Od spolja ka unutra<br />
Ulaganje u bezbednosni sistem<br />
u praksi počinje sa perimetarskom<br />
zaštitom, u okviru spoljašnjeg sloja<br />
bezbednosnog koncentričnog<br />
prstena. Ovo je mesto na kome<br />
bezbednosni sistemi sa dodatim<br />
vrednostima direktno pokazuju<br />
svoje mogućnosti. Na aerodromu,<br />
na primer, bezbednosnim štitom<br />
može biti obuhvaćeno sve,<br />
od elektronski nadzirane i fizički<br />
ojačane ograde, koja obaveštava<br />
bezbednosni tim ukoliko neko<br />
pokuša da preskoči ili proseče<br />
ogradu, do detektora na tlu koji<br />
registruju kretanje ljudi kako<br />
ispod ograde, tako i oko ograde.<br />
Integracijom ovakvih sistema sa<br />
sofosticiranim kamerama za nadzor<br />
operateri u kontrolnoj sobi zumiraju<br />
prikaz određene oblasti, vrše<br />
proveru mogućih lažnih alarma,<br />
i daju smernice kolegama u patroli<br />
koji presreću provalnike.<br />
Međutim, ako govorimo<br />
o bezbednosnim sistemima sa<br />
dodatnim vrednostima, integracija<br />
je nešto više od funkcionalnosti<br />
osnovnog sistema. Naime,<br />
perimetarska zaštita koristi<br />
kapacitete uređaja za detekciju<br />
i slanje ranih upozorenja, kao<br />
i usmeravanje osoblja u slučaju<br />
eventualnih proboja granice<br />
poseda.<br />
U nekim farmaceutskim<br />
i petrohemijskim fabrikama<br />
sa punktovima za otpremanje<br />
i na komercijalnim lokacijama<br />
sa perimetrima velike dužine<br />
povezane su radarske, termalne<br />
i optičke kamere za video-nadzor<br />
za nadgledanje specifičnih<br />
lokacija. U ovom slučaju, na<br />
lokaciji se pomoću audio-vizuelnih<br />
alarma automatski detektuje<br />
provalnik i obaveštava operater<br />
u kontrolnoj sobi. Provalnici se<br />
mogu pratiti danonoćno, otkriti<br />
bez obzira na vremenske prilike<br />
ili uslove osvetljenja. Pomoću<br />
funkcije za automatsko aktiviranje<br />
snimanja na osnovu događaja, u<br />
slučaju proboja perimetra unutar<br />
predefinisane zone, izbegnuti<br />
su lažni alarmi. Takođe nije više<br />
potrebno da bezbednosno osoblje<br />
patrolira, pa se tako smanjuju<br />
troškovi dnevnice i povećava<br />
produktivnost zaposlenih na<br />
drugim lokacijama. Takođe se<br />
povećava produktivnost operatera<br />
u kontrolnoj sobi, koji tada imaju<br />
više vremena za obavljanje drugih<br />
zadataka. Procenjeno je da prilikom<br />
posmatranja slike na ekranu<br />
koncetracija posle 20 minuta<br />
značajno opada i operater počinje<br />
da se dosađuje. Kada se ovi<br />
problemi prevaziđu, zaposleni<br />
će biti aktivnije uključeniji u rad,<br />
a njihov rad će se više vrednovati.<br />
IT interfejsi<br />
Ukoliko se signal bezbednosnog<br />
sistema, zasnovan na TCP/IP<br />
(Internet protokol) tehnologiji<br />
bežičnim linkovima poveže sa<br />
LAN/WAN mrežama, sistem zaštite<br />
može privremeno da zadovolji<br />
potrebe i smanji potencijalne<br />
rizike. Na ovaj način se izbegava<br />
postavljanje skupih optičkih<br />
kablova. Ovo iskorišćavanje ‘dodate<br />
vrednosti’ IT mreža uočava se i kod<br />
nedavno lansiranog IRIS Secure<br />
Apps sistema firme Chiron Security<br />
Communications, koji nudi nove<br />
prednosti monitoring centrima.<br />
Ovaj sistem osim što ostvaruje<br />
dodatnu dobit, korisnicima<br />
pruža informacije koje im ranije<br />
nisu bile dostupne, kao i bolju<br />
kontrolu nad mrežom. Iz firme<br />
Chiron poručuju da su uštede,<br />
veća efikasnost i bezbednost, kao<br />
i veća fleksibilnost jednostaznog<br />
i dvostaznog prenosa alarma samo<br />
neke od prednosti za instalatere<br />
bezbednosnih sistema i krajnje<br />
korisnike. Sistem se odlikuje<br />
individualnim, samostalnim<br />
aplikacijama kojima se kontroliše<br />
autorizacija, analiza sistema<br />
i izveštavanje. Monitoring centri<br />
imaju mogućnost trenutnog<br />
pristupa podacima, kao i<br />
arhiviranim podacima, kojima<br />
ranije nisu mogli da pristupaju,<br />
tako da sada brzo i lako rešavaju<br />
potencijalno alarmantne situacije.<br />
Bezbedan pristup sistemu<br />
se ostvaruje preko računara<br />
i mobilnog telefona putem mreže.<br />
Jedna od firmi koja nudi ovu<br />
aplikaciju je nemački monitoring<br />
centar Protego 24, specijalizovan<br />
za povezivanje alarma u<br />
maloprodajnim objektima.<br />
Integracijom bezbednosnih<br />
i IT sistema omogućeno je da se<br />
informacije, podaci i slike sakupljeni<br />
u ovim sistemima iskoriste i izvan<br />
bezbednosnog sektora. Vlasnici<br />
i menadžeri maloprodajnih<br />
objekata mogu da komuniciraju<br />
sa udaljenim lokacijama kada<br />
proveravaju aktivnost prodaje<br />
i da ne gube dragoceno vreme<br />
u putu do prodavnica. Menadžeri<br />
prate događaje preko računara<br />
i analiziraju koliko je povećan<br />
broj ljudi koji ulaze u prodavnicu,<br />
a CCTV snimke koriste za<br />
unapređenje poslovanja.<br />
Kamere za nadzor imaju niz<br />
dodatnih funkcionalnosti. Na<br />
primer, koriste se zajedno sa<br />
tehnologijom video‐analitike za<br />
markiranje scena i incidenata koje<br />
se mogu analizirati u realnom<br />
vremenu i nakon incidenta.<br />
Algoritimi za analizu slika sa kamere<br />
su prilagođeni određenoj lokaciji<br />
i mogu se upotrebiti i za neke<br />
druge, a ne samo bezbednosne<br />
potrebe. Tako su menadžeri<br />
bezbednosti, u engleskoj fabrici za<br />
preradu krompira, na digitalnim<br />
slikama uočili propuste u oblasti<br />
zaštite na radu, koje su mogle<br />
da imaju ozbiljne posledice po<br />
zaposlene i da budu uzrok velike<br />
materijalne štete.<br />
„Zeleno“ svetlo<br />
Mnoge kompanije pronalaze<br />
rešenja kojima će se redukovati<br />
troškovi i povećati operativna<br />
efikasnost. U aktuelnoj<br />
ekonomskoj klimi značajno<br />
je poraslo interesovanje za<br />
‘zelenim’ rešenja, naročito kad<br />
je reč o osvetljenju, koje je vrlo<br />
važan uslov za rad CCTV kamera.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
21
Kvalitet snimka zavisi upravo od<br />
osvetljenja u određenoj prostoriji<br />
koja se nadzire. Specijalizovani<br />
proizvođač za osvetljenje Raytec,<br />
ističe da osvetljenje na bazi LED<br />
dioda predstavlja zeleno rešenje<br />
osvetljenja, budući da mu je,<br />
za istu snagu potrebno manje<br />
električne energije od klasičnih<br />
sistema za osvetljenje na bazi<br />
sijalica sa vlaknom. U poređenju<br />
sa snagom od 200–500 W, koja<br />
je obično potrebna za sijalice sa<br />
užarenim vlaknom, a koje rasipaju<br />
preko 90% ulazne energije u vidu<br />
toplote, i koje treba menjati do<br />
tri puta godišnje, za LED svetiljke<br />
je potrebno manje od 100 W za<br />
uređaje sa najvećom snagom uz<br />
radni vek do 10 godina.<br />
Pored navedenih ušteda,<br />
‘zeleno’ svetlo smanjuje emisiju<br />
ugljen‐dioksida i povećava<br />
korporativnu društvenu<br />
odgovornost. Majk Susman iz<br />
firme TDSi, koja proizvodi sisteme<br />
za kontrolu pristupa, navodi da<br />
se uređaji za kontrolu pristupa<br />
i sistema za menadžment objekta<br />
mogu povezati. Izlazi iz uređaja za<br />
kontrolu pristupa mogu se povezati<br />
sa ulazima sistema osvetljenja<br />
da bi se, (u zavisnosti od toga da<br />
li na lokaciji ima ili nema ljudi),<br />
automatizovalo uključivanje,<br />
odnosno isključivanje svetla.<br />
U skladištu arapske kompanije<br />
Almarai, koja je najveći svetski<br />
proizvođač mlečnih proizvoda,<br />
instaliran je integrisani sistem<br />
sa kontrolom pristupa, CCTV<br />
nadzorom, protivpožarnim,<br />
protivprovalnim i sistemima za<br />
upravljanje objektom na površini<br />
od 3700 m². Ovom integracijom<br />
je pre svega smanjena emisija<br />
ugljen-dioksida i ostvarena ušteda<br />
u potrošnji energije, što je rezultat<br />
efikasnog sistema za uključivanje<br />
osvetljenja i klimatizacije u zgradi<br />
samo kada su zaposleni fizički<br />
prisutni.<br />
Kompanija TDSi učestvovala<br />
je i opremanju šangajskog<br />
metroa, što je jedan od najvećih<br />
projekata kontrole pristupa u<br />
Kini. Sistem EXgarde Enterprise<br />
ovog proizvođača ostvario je<br />
dodatnu vrednost integracijom<br />
sa komandnim i kontrolnim<br />
softverom. Da bi administracija<br />
bila jednostavnija i da bi se lakše<br />
upravljalo kriznim situacijama<br />
u slučaju eventualnih incidenata<br />
ili terorističkih napada, podaci<br />
iz baze se beleže na više od<br />
30 lokacija. Na taj način se,<br />
u slučaju prekida komunikacije<br />
između centra i bilo koje od stanica,<br />
izmene i događaji smeštaju lokalno<br />
sve dok se ponovo ne uspostavi<br />
veza sa glavnim serverom i dok<br />
se baza podataka ponovo ne<br />
sinhronizuje.<br />
Džon Dejvis kaže da su novi<br />
globalni standard u oblasti IP<br />
videa, ONVIF forum i Asocijacija<br />
za međuoperabilnost uređaja<br />
za fizičku bezbednost doprineli<br />
boljoj integraciji različitih sistema<br />
na bazi otvorenog koda (open<br />
source). U poslednjih 18 meseci<br />
zablistala je još jedna tehnološka<br />
inovacija, HDcctv, najavljena kao<br />
digitalna nadogradnja za analogne<br />
CCTV kamere visoke definicije.<br />
Zagovornici ove tehnologije tvrde<br />
da je ekonomična, jer daje digitalne<br />
slike koristeći staru infrastrukturu<br />
koaksijalnih kablova. Neke<br />
globalne neprofitne organizacije<br />
razvijaju standarde i specifikacije<br />
u cilju bolje promocije HDcctv<br />
koncepta u praksi. Ova tehnologija<br />
potiče od HD televizora, koji<br />
su popularni ne samo zbog<br />
kvaliteta, već i zbog jednostavnog<br />
rukovanja. Popularni su i sistemi<br />
za upravljanje posetiocima (VMS)<br />
i služe za verifikaciju i kontrolu<br />
kretanja dobavljača, snabdevača,<br />
privremeno zaposlenih, vozača,<br />
i drugih posetilaca. Stalno zaposleni<br />
mogu sa svog radnog mesta da<br />
preko sofisticirane elektronike<br />
VMS sistema zakazuju i otkazuju<br />
sastanke, rezervišu sobe za<br />
sastanke, zajedno sa potrebnom<br />
audio-vizuelnom pomoćnom<br />
opremom. VMS sistemi i softver<br />
za kontrolu vremena i prisutnosti<br />
zaposlenih dodaju novu<br />
vrednost i integrišu podatke o<br />
vremenu provedenom na lokaciji,<br />
i istovremeno obračunavaju fakture.<br />
Dobit koja se na ovaj način direktno<br />
ostvaruje je ušteda radne snage.<br />
Za kraj možemo zaključiti da<br />
bezbednosni hardver i tehnologija<br />
koja nudi dodatnu vrednost pruža<br />
dobru zaštitu i ostvaruje korist<br />
u pogledu efikasnosti i povraćaja<br />
ulaganja. Ukoliko zaposleni<br />
pravilno primenjuju zaštitne<br />
sisteme, smanjuju se rizik i ukupni<br />
troškovi.<br />
22 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
23
TEMA BROJA<br />
Dragica Šipka<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Održana javna rasprava<br />
Koska je bačena<br />
Jedino mesto gde privatni bezbednjaci mogu dobiti zakon jeste Skupština. Ali poslanici kao da se bave važnijim stvarima.<br />
Pošto je prag tolerancije privatnih bezbednjaka ozbiljno narušen, sada su najpotrebnije trezvene rasprave<br />
Prema nekim statistikama<br />
poslovima obezbeđenja bavi<br />
se između 30.000 i 40.000 ljudi, što<br />
privatni sektor bezbednosti svrstava<br />
u treću naoružanu silu u državi.<br />
Nije precizno utvrđen broj ljudi koji<br />
obavljaju ove poslove, ali spekuliše<br />
se da radnika obezbeđenja ima<br />
više nego aktivnih policajaca<br />
u Ministarstvu unutrašnjih poslova.<br />
Istovremeno, zbog nepostojanja<br />
zakonske regulative ova armija<br />
ljudi i dalje predstavlja sivu zonu<br />
u bezbednosnom miljeu Srbije,<br />
zaključak je istraživanja koje je<br />
nedavno sproveo Beogradski<br />
centar za bezbednosnu politiku.<br />
Ova nevladina organizacija je<br />
među prvima iznela konkretne<br />
podatke, prema kojima se u rukama<br />
bezbednjaka i raznih telohranitelja<br />
nalazi više od 47.000 komada<br />
oružja. Veliki broj zaposlenih radnika<br />
u tim firmama nije prijavljen i ne<br />
plaća porez.<br />
Međutim, postoje i kompanije<br />
koje posluju u okviru postojećih<br />
zakonskih propisa. Obuka za rad<br />
na poslovima obezbeđenja nije<br />
valjano propisana, a trebalo bi<br />
da je elementarni uslov prilikom<br />
zapošljavanja. Stoga je uvođenje<br />
reda u ovaj sektor pitanje od<br />
krucijalnog značaja za Srbiju.<br />
Prokrčiti put u ovoj institucionalno<br />
zapuštenoj oblasti nije ni malo<br />
jednostavno. Pre svega, političko<br />
rukovodstvo ima ozbiljan zadatak<br />
da usmeri bezbednosni sektor,<br />
napravi značajne rezove u sistemu<br />
bezbednosti i osmisli strategiju za<br />
budućnost.<br />
Činjenica da je privatna bezbednost<br />
postala integralni deo nacionalne<br />
bezbednosti, ukazuje na to da<br />
je neophodno doneti zakon<br />
koji će regulisati ovu oblast.<br />
Ovde nije reč samo o uvođenju<br />
novih organizacionih oblika,<br />
već i o izmeni sistema školovanja<br />
novih kadrova. Još veći problem<br />
je to što ne postoji specijalizovana<br />
državna služba, koja bi kontrolisala<br />
rad oko 3.000 privatnih firmi za<br />
obezbeđenje na teritoriji Srbije.<br />
Faktički, kola su krenula nizbrdo<br />
još 1993. godine, kada je prestao<br />
da važi Zakon o društvenoj<br />
samozaštiti. Danas nema zakonskih<br />
odrednica kojima su propisani<br />
uslovi za osnivanje firmi za privatno<br />
obezbeđenje. Da apsurd bude još<br />
veći, Zakon o oružju i municiji ne<br />
24<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
eguliše upotrebu naoružanja kojim<br />
raspolažu radnici obezbeđenja.<br />
Bilans javne rasprave<br />
Upravo prisustvujemo novoj<br />
raspodeli karata na srpskom tržištu<br />
privatnih bezbednjaka, posebno<br />
kad je reč o fizičkom obezbeđenju.<br />
Nedavno vođene javne rasprave<br />
u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu,<br />
čine se kao dobro pokriće<br />
za utisak da su stvari krenule<br />
s mrtve tačke. Ko zna, možda<br />
i jesu. Međutim, nakon konačne<br />
rasprave, održane u Beogradu,<br />
domaćini , tj. Udruženje za privatno<br />
obezbeđenje pri Privrednoj komori<br />
Srbije, nikoga u to nisu ubedili.<br />
Novi zakon trebalo bi da bude<br />
kombinacija četiri predloga, koja<br />
su zasebno uradili MUP, Udruženje<br />
za privatno obezbeđenje, kao<br />
i dve nevladine organizacije.<br />
Jedan od najvećih nedostataka<br />
sadašnjeg Nacrta zakona<br />
o privatnoj bezbednosti svakako<br />
je nepostojanje svesti o značaju<br />
privatne bezbednosti koja<br />
je integralni deo nacionalne<br />
bezbedne strategije Srbije.<br />
Predlagač, nažalost, nije daleko<br />
odmakao od prethodnih verzija,<br />
osim što se naizgled uortačio sa<br />
većinskim vlasnicima pojedinih<br />
stranih kompanija (o čijoj se<br />
vlasničkoj strukturi uglavnom<br />
ćuti), koji su vođeni sopstvenim<br />
interesima poodavno uzeli stvar<br />
u svoje ruke i diktiraju uslove na<br />
srpskom tržištu. I ne samo to.<br />
Ima tu mnogo drugih rabota, od<br />
kojih bi svaku iole ozbiljnu državu<br />
zabolela glava. S jedne strane,<br />
samoprozvana elita privatnih<br />
bezbednjaka oličena u dobrim<br />
poznavaocima prilika (sve pod<br />
okriljem svetskih bezbednosnih<br />
dobročinitelja za Jugoistočnu<br />
Evropu, posebno za Balkan) nema<br />
svest o mogućim tektonskim<br />
poremećajima na tržištu, ali ima<br />
neograničenu provincijalnu veru<br />
u globalizaciju i svetsko slobodno<br />
tržište. Oni smatraju da je njihovo<br />
vreme neograničeno, u zavisnosti<br />
od toga kako se na to gleda.<br />
ŠTA SE VALJA IZA BRDA?<br />
Iza obesti i bahatosti pojedinaca u miljeu privatne bezbednosti<br />
jasno se vidi šta stoji. Opijeni „pregovaračkim uspesima“ oko<br />
najnovijeg Narta zakona o privatnom obezbeđenju i suludim<br />
nastojanjima da udovolje stranim gazdama, kao da ne shvataju<br />
kakvu štetu nanose sopstvenoj državi<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
25
IMA NADE ZA NOMADE<br />
Istina je da je ovaj Zakon neophodan Srbiji i da<br />
će biti usvojen, naglasio je na javnoj raspravi<br />
Meho Omerović, član Odbora za bezbednost<br />
u Skupštini Srbije. Međutim, usled mnogobrojnih<br />
neusklađenosti, potrebno je da se Nacrt još neko<br />
vreme „krčka“, pre nego što bude prosleđen<br />
Vladi Srbije, koja ga dalje predlaže Skupštini na<br />
usvajanje, dodao je u svom izlaganju. Prema<br />
njegovim rečima, poslanike u Parlamentu čeka<br />
mnogo posla oko rebalansa budžeta i seta novih<br />
zakona koje treba usvojiti, pa je izvesno da zakon<br />
neće biti usvojen do sredine naredne godine.<br />
Na kraju, on smatra da zakon ne treba donositi<br />
po svaku cenu, bez prethodno jasno usaglašenih<br />
stavova. Nakon što smo donekle uredili ovu<br />
zapuštenu oblast, sada treba uveriti članove<br />
Odbora za bezbednost u ispravnost budućeg zakona, kako bi oni lobirali za njegovo donošenje<br />
u Skupštini, naglasio je Omerović.<br />
Naravno, pod uslovom da u međuvremenu imaju dirigenta, tj. predsednika, jer će u suprotnom<br />
Odbor za bezbednost zvučati kao raštimovan orkestar, kako smo već navikili da muziciraju srpski<br />
političari.<br />
Pored domaćina, na javnoj raspravi<br />
su govorili i pojedini samozvani<br />
predstavnici virtuelnih asocijacija<br />
i udruženja. Nažalost, nisu<br />
dovoljno vodili računa da suviše<br />
naglašen marketing tokom javne<br />
rasprave može prouzrokovati veću<br />
štetu nego korist njihovoj ličnoj<br />
promociji.<br />
Kako bi plasirali uverljivu priču,<br />
neprekidno su se pozivali na<br />
prijateljstvo sa bezbednosnim<br />
ekspertima iz raznih svetskih<br />
asocijacija. Sva je prilika da su ih<br />
viđali na nekoj od konferencija, gde<br />
su imali taman toliko vremena da<br />
se uzajamno potapšu po ramenu<br />
i popiju kafu u pauzi između dve<br />
diskusije. Sve bi proteklo bez<br />
trunke sumnje da se već odavno<br />
ne zna da su evropski partneri<br />
često dominantniji nego što<br />
treba i kad nastupaju prijateljski<br />
i blagonaklono.<br />
Sukob interesa<br />
Istovremeno, najava donošenja<br />
novog zakona zabrinula je mnoge<br />
vlasnike privatnih firmi, jer nova<br />
pravila igre ugrožavaju njihove<br />
lične interese i obelodanjuju sivu<br />
zonu u kojoj godinama posluju,<br />
uz pomoć pojedinaca iz političke<br />
elite. Zakon bi ih obavezao na<br />
veća izdvajanja u državni budžet,<br />
a mnogi zaposleni ne bi ispunili<br />
ni prvi uslov (proveru da li su<br />
krivično gonjeni), pa bi morali da<br />
zatvore firme. Zato su vlasnici nekih<br />
firmi vršili pritisak na poslanike<br />
u parlamentu da zakon nikada ne<br />
dođe na dnevni red, iako će ovog<br />
puta biti teže zaustaviti taj proces,<br />
tvrde dobri poznavaoci prilika.<br />
Jedan od imperativa budućeg<br />
pridruživanja Evropskoj uniji,<br />
o kojem se mnogo govori, biće<br />
i donošenje zakona o privatnom<br />
obezbeđenju.<br />
Preuzimanje odgovornosti<br />
Pitanje kako danas funkcioniše<br />
Odbor za bezbednost u<br />
Skupštini Srbije može se učiniti<br />
neumesnim na prvi pogled.<br />
Međutim, ako se zna da niko ne<br />
vrši funkciju predsednika Odbora<br />
za bezbednost, a razlog za to je<br />
dobro poznat javnosti (podela<br />
partijskih feuda), onda je pitanje<br />
vrlo jasno. Izgleda da se mora znati<br />
šta je Mikino, a šta Pantino, ali se ne<br />
mora razmatrati ovako važan zakon<br />
koji možda nameće ono što Srbiji<br />
ne ide na ruku.<br />
Ozbiljnost Odbora za bezbednost<br />
neće se meriti samo nedovoljnim<br />
angažovanjem njenih članova,<br />
već spremnošću da se donese<br />
jezgrovit zakon, koji će predstavljati<br />
najvažniji akt kad je reč o privatnom<br />
bezbednosnom sektoru.<br />
Tok promena u privatnom sektoru<br />
bezbednosti je vrlo usporen, kao<br />
što je uostalom slučaj i u mnogim<br />
drugim sektorima. Nevolja je jedino<br />
što je ovde reč o bezbednjacima,<br />
koji se bave specifičnom<br />
delatnošću. Dublja analiza Nacrta<br />
zakona nije moguća u novinskom<br />
članku. Većina prisutnih se tokom<br />
javne rasprave složila da „ekspertski<br />
predlog“ izaziva određene<br />
nedoumice ne samo po pitanju<br />
forme, nego i njegove suštine.<br />
Uprkos labavoj podršci Odbora<br />
za bezbednost u Skupštini Srbije,<br />
menadžeri bezbednosti očekuju da<br />
odgovorni pristupe ozbiljno ovom<br />
problemu.<br />
26 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Dušan Dunđer<br />
pss@pss-magazine.com<br />
TEMA BROJA<br />
Iz ugla bezbednjaka<br />
Loši zakoni su najgora vrsta tiranije<br />
Oblast privatne bezbednosti treba odgovorno i adekvatno urediti, a pre svega očuvati nacionalnu bezbednost, političku<br />
nezavisnost i teritorijalni integritet države Srbije, rekao je za <strong>PSS</strong> Dušan Dunđer, vlasnik beogradskog Protector-a<br />
Veoma je važno da predlagači<br />
zakona o privatnom<br />
obezbeđenju imaju uvid u<br />
probleme koji postoje u ovom<br />
sektoru, naročito zbog činjenice<br />
da strane obaveštajne strukture<br />
pokušavaju da kontrolišu ili kupe<br />
privatne firme za obezbeđenje,<br />
kako bi lakše obavljale misije<br />
na ovim prostorima. U tome im<br />
svesrdno pomažu razne nevladine<br />
organizacije i zavrbovani pojedinci,<br />
objašnjava Dušan Dunđer. Dokaza<br />
za ovu tvrdnju ima mnogo, o čemu<br />
svedoči i nekoliko predloga<br />
zakona raznih domaćih eksperata<br />
za bezbednost, koji prilikom<br />
pisanja predloga namerno nisu<br />
vodili računa o mnogim važnim<br />
detaljima. Između ostalog, dok<br />
su ih prepisivali nisu ih prilagodili<br />
srpskom jeziku, pa su se u tekstu<br />
mogle naći i rečenice poput ove:<br />
„bojovnici učesnici domovinskog<br />
rata imaju prioritet prilikom<br />
zapošljavanje.“ Svi predlozi liče<br />
jedan na drugi i uglavnom se zalažu<br />
za formiranje nezavisne institucije<br />
(izvan MUP-a), koja bi se bavila<br />
licenciranjem, uz pretpostavku da<br />
su oni bogom dani da budu na čelu<br />
tih ustanovljenih tvorevina.<br />
Prema rečima Dušana Dunđera,<br />
nacrt zakona koji predlaže može<br />
poslužiti kao model svim zemljama<br />
u Jugoistočnoj Evropi, naročito ako<br />
se ima u vidu da će se razmatrati u<br />
najvećim strukovnim i sindikalnim<br />
evropskim udruženjima, što je<br />
razlog više da se pažljivo razmotri<br />
i u Srbiji. Posebno što je ovaj<br />
predlog rađen po uzoru na<br />
evropske zemlje sa sličnom stopom<br />
kriminala. Pretežno je koristio<br />
važeće zakone i uredbe Francuske<br />
i Nemačke, koji se oslanjaju na<br />
dobrovoljne principe bezbednosti<br />
i ljudskih prava, kao i osnovne<br />
principe Ujedinjenih nacija.<br />
Uloga privatne bezbednosti<br />
Koliko je bezbednost značajna za<br />
svaku državu najbolje možemo<br />
videti na primeru Francuske,<br />
koja ima približno isti stepen<br />
kriminaliteta kao naša zemlja,<br />
naglasio je Dunđer. Preciznije,<br />
stopa kriminaliteta u odnosu na<br />
broj stanovnika najveća je u Srbiji,<br />
ukoliko se uporedi sa ostalim<br />
evropskim zemljama, osim sa<br />
Španijom i delom Italije i Francuske.<br />
Ako se zna da je Francuska zemlja<br />
sa najkompleksnijim sistemom<br />
bezbednosti u Evropi, logično je<br />
da je njen model bude primenljiv<br />
na naš bezbednosni sistem.<br />
Takođe je poznato da su u regionu<br />
Jugoistočne Evrope neefikasne<br />
državne institucije, autoritativna<br />
i neefikasna policija, izražena<br />
korupcija u državnim organima<br />
i visoka stopa kriminala, onda je<br />
svima jasno zašto je privatni sektor<br />
bezbednosti u naglom usponu.<br />
Povećana potražnja za uslugama<br />
privatnog sektora obezbeđenja<br />
uslovila je ubrzan razvoj<br />
privatizacije sektora bezbednosti u<br />
čitavom regionu.<br />
Istraživanje koje je 2005. godine<br />
sprovela britanska nevladina<br />
organizacija Safeworld u saradnji sa<br />
lokalnim organizacijama civilnog<br />
društva, utvrdilo je da širom<br />
regiona radi preko 200.000 radnika<br />
obezbeđenja. Među njima ima<br />
dosta sumnjivih operativaca, koji<br />
podrivaju napredak ovog sektora,<br />
dok su pojedinci u tesnoj sprezi sa<br />
političkim partijama i političarima<br />
iz vrha vlasti, što je naročito<br />
izraženo u Srbiji. Istovremeno,<br />
postoji i određeni broj kompanija<br />
na tržištu koje su izabrale ispravan<br />
put – utvdile minimalnu cenu rada,<br />
izradile pravila ponašanja unutar<br />
svojih kuća, osnovale sindikat, što<br />
je nesumnjivo uticalo na ukupno<br />
povećanje standarda. Nažalost,<br />
takvih kompanija ima veoma malo,<br />
pa se najpre postavlja pitanje<br />
odgovornosti nadležnih državnih<br />
organa, koji kao i postojeća<br />
strukovna udruženja nisu sproveli<br />
odgovarajuće mere da spreče<br />
javašluk u privatnom sektoru<br />
bezbednosti. Zaključak je da stanje<br />
u privatnom sektoru bezbednosti<br />
nije ni malo ružičasto. Naprotiv.<br />
Haos koji je već godinama negovan<br />
mora se raščistiti efikasnim merama<br />
i čvrstom voljom države. .<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 27
SECURITY PRAKSA<br />
Ijan Kameron<br />
pss@pss-magazine.com<br />
HD doktor<br />
CCTV doktor<br />
Sistemi za daljinski monitoring<br />
Ijan Kameron iz firme Mirasys UK iznosi svoje mišljenje o tome kako operateri mogu da koriste sve prednosti CCTV nadzora<br />
u pokretu, što predstavlja inovaciju u daljinskoj kontroli video-nadzora<br />
nadzora na nivou mobilnog uređaja<br />
i obično su specifične za određeni<br />
hardver, tj. iPhone ili laptop<br />
Nema sumnje da je daljinsko<br />
obavljanje poslova danas<br />
podstaknuto novim mogućnostima<br />
za pristupanje korporativnim<br />
infrastrukturama preko prenosivih<br />
uređaja, kao što su laptop i ‘pametni’<br />
telefon. Posao se danas može<br />
obavljati u pokretu jednostavnije<br />
nego ikad. A kako se CCTV uklapa<br />
u ovu priču?<br />
Izbor platforme sa opcijom<br />
daljinskog pristupa<br />
Sistemi video-nadzora koji se<br />
oslanjaju na IP/PC platforme mogu<br />
sada pristupati podacima preko<br />
LAN mreže ili Interneta. Prilikom<br />
izbora sistema za video-monitoring<br />
koji podržavaju daljinsku kontrolu<br />
video-nadzora, najvažnije je da<br />
postoji podrška za tri pristupa:<br />
pristup preko klijentskog softvera<br />
– za koji je potrebno instalirati<br />
softver za nadzor na računaru,<br />
a koji nudi funkcije dostupne<br />
u centralnom sistemu<br />
pristup iz veb pregledača<br />
(browser-a) – nudi ograničen set<br />
mogućnosti i funkcija za potrebe<br />
nadzora, ali omogućava pristup<br />
videu i podacima preko Interneta<br />
pristup preko aplikacija za<br />
mobilne uređaje – ove aplikacije<br />
omogućavaju kontrolu video<br />
Kakva mreža je potrebna za<br />
saobraćaj video-podataka?<br />
Veće datoteke koje idu uz<br />
megapiksel kamere veoma je<br />
teško prenositi preko mreža sa<br />
malim propusnim opsegom, kao<br />
što su Internet veze standardne<br />
brzine, tako da u ovom slučaju<br />
možete da očekujete sporo<br />
ažuriranje i ograničen pristup<br />
video‐podacima. Ovo je veliki<br />
problem u situacijama u kojima<br />
video-fajlove želite da posmatrate<br />
preko 3G mreže. Dok planirate<br />
sistem najvažnije je da izaberete<br />
odgovarajuću kameru sa<br />
rezolucijom koja će imati podršku<br />
za mobilni pristup.<br />
Primena uređaja kao što su<br />
telefoni, PDA palmtop računari<br />
i tablet računari, slični iPad-u<br />
Prenosivi uređaji su atraktivno<br />
rešenje za eksperte u kontroli<br />
nadzora kojima je potrebna<br />
mobilnost u pristupu<br />
video‐podacima. Na primer,<br />
može se dogoditi da čuvar<br />
uoči neki događaj na monitoru<br />
u kontrolnoj sobi, a da se, do<br />
trenutka kada stigne do mesta<br />
događaja, prizor izmeni. Uz mobilni<br />
pristup video-podacima operateri<br />
kontrolišu situaciju, neposredno<br />
pre stizanja na mesto događaja.<br />
28<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Na osnovu ovih informacija, čuvar<br />
procenjuje situaciju i preduzima<br />
odgovarajuće mere zaštit, a na dati<br />
događaj reaguje samo ako ima<br />
dobru procenu.<br />
4. Potrudite se da korisničko<br />
okruženje na prenosivim<br />
uređajima bude jednostavno<br />
za rukovanje<br />
Potrudite se da korisničko<br />
okruženje bude jednostavno<br />
– na uređajima malih dimenzija,<br />
složena korisnička okruženja mogu<br />
da zbunjuju korisnike. Krajnji cilj<br />
nadzora u pokretu je poboljšanje<br />
efikasnosti u preduzećima, tako što<br />
će eksperti za nadzor izvršavati veći<br />
broj zadataka, a da se istovremeno<br />
nestandardnim korisnicima<br />
omogući pristup informacijama<br />
iz bezbednosnog i video-sistema<br />
i kada su van kancelarija. Zbog toga<br />
je veoma važan uslov da korisničko<br />
okruženje bude jednostavno.<br />
5. Potrudite se da sistem<br />
bude siguran, da se može<br />
kontrolisati i da se njime može<br />
upravljati<br />
Iako daljinski nadzor ima<br />
mnoge prednosti, ovako širok<br />
pristup video-podacima ipak<br />
predstavlja veliki izazov. U cilju<br />
savladavanja ovog izazova, sistem<br />
za video‐monitoring mora biti<br />
obezbeđen tako da se pravo<br />
pristupa CCTV informacijama<br />
dodeljuje samo ovlašćenim<br />
korisnicima uz zaštitu pristupa<br />
lozinkama pomoću sistema za<br />
menadžment prava korisnika.<br />
Ove kontrole bi trebalo da budu<br />
centralizovane unutar glavnog<br />
sistema za video-monitoring, kako<br />
bi postojalo ograničenje za sve<br />
korisnike koji pristupaju daljinski.<br />
Sistem bi trebalo da ima<br />
standardnu opciju za isključivanje<br />
korisnika iz aplikacija za daljinski<br />
nadzor nakon kratkih perioda<br />
neaktivnosti u cilju dodatne zaštite<br />
podataka. Takođe je važno da<br />
prenosivi uređaji budu dodatno<br />
obezbeđeni odgovarajućom<br />
zaštitom na hardverskom nivou,<br />
kao što je PIN kod.<br />
CCTV doktor<br />
Izbor alata za upravljanje<br />
Mrežni CCTV sistemi za<br />
snimanje danas su sve<br />
popularniji. Porastom potražnje za<br />
ovim uređajima, raste interesovanje<br />
za korisne alate kojima se upravljaju<br />
i kontrolišu određene aplikacije,<br />
i tokom instalacije i tokom<br />
održavanja uređaja. Ijan Kameron,<br />
iz kompanije Mirasys UK, predstavlja<br />
najvažnije besplatne alate koji<br />
se mogu integrisati u rešenja za<br />
video‐menadžment.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
29
Mrežni alati<br />
Ukoliko želite pravilno da analizirate<br />
mrežne kapacitete, potrebni su vam<br />
svakako mrežni alati. Oni, pre svega,<br />
održavaju visok stepen performansi<br />
i obezbeđuju raspoloživu propusnu<br />
moć u okviru mreže. Da biste rešili<br />
probleme na mreži, a istovremeno<br />
ostvarili zadovoljavajući kvalitet<br />
rada u okviru infrastrukture<br />
korisnika, potrebni su vam alati<br />
Wireshark i Microsoft Portqry, koji<br />
su u ovoj situaciji nezamenljivi.<br />
Alatke za rad sa diskovima<br />
U većini slučajeva nije jednostavno<br />
odrediti koliko propusnog opsega<br />
i prostora za skladištenje vam<br />
je potrebno za željeni period<br />
arhiviranja snimaka. Da donesete<br />
pravu odluku, koristite kalkulatore<br />
koje nude proizvođači sistema<br />
za video‐manadžment (VMS).<br />
Uz pomoć ‘čarobnjaka’ (Wizards)<br />
mogu se kreirati i formatirati<br />
particije na disku, što omogućava<br />
bolju organizaciju podataka.<br />
Alati kao što je HD_Speed mere<br />
brzinu prenosa podataka na harddisk,<br />
da bi se ostvarile što bolje<br />
performanse. Ukoliko dođe do<br />
problema u toku rada sa diskovima,<br />
poslužiće alati za defragmentaciju,<br />
kao što je Quicksys, koji mogu<br />
popraviti problematične diskjedinice.<br />
Udaljena desktop konekcija<br />
za podršku<br />
Na tržištu danas postoji veliki broj<br />
alata preko kojih se instalateri<br />
prijavljuju na server i tako korisniku<br />
pružaju potrebne usluge, rešavaju<br />
probleme i pružaju podršku. Na taj<br />
način instalateri obezbeđuju brzu<br />
i delotvornu podršku, a da pri tom<br />
ne moraju da angažuju inženjere.<br />
Čak i Windows Remote Desktop<br />
aplikacija, koja već postoji u svakom<br />
Windows sistemu, omogućava da<br />
korisnici imaju solidnu tehničku<br />
podršku i sa veoma udaljenih<br />
lokacija. Za zahtevnije korisnike,<br />
postoje naprednija softverska<br />
rešenja, proizvodi firmi LogMeIn<br />
i Team Viewer, za koje treba izdvojiti<br />
malo veću svotu novca.<br />
Mobilni monitoring<br />
Klijentski softver, namenjen<br />
sistemima za snimanje, veoma<br />
često je besplatan i nudi<br />
mogućnost da različiti korisnici<br />
pristupaju sistemu sa različitih<br />
lokacija i uređaja. Klijentske<br />
aplikacije dostupne su na različitim<br />
platformama, kao Windows<br />
klijentske veb aplikacije, ili kao<br />
mobilne klijentske aplikacije<br />
za uređaje kao što su iPad ili<br />
iPhone. Ove besplatne aplikacije<br />
korisnicima pružaju mogućnost<br />
posmatranja živih i snimljenih<br />
CCTV snimaka. Dobro rešenje<br />
za video-menadžment treba da<br />
sadrži i aplikacije koje prate rad<br />
i performanse sistema i šalju imejl<br />
upozorenja po potrebi.<br />
Video-snimanje<br />
Treba imati u vidu da je softver<br />
za video-nadzor srce svakog<br />
video‐rešenja, pa na njemu ne<br />
treba štedeti. Iako danas postoji<br />
mnogo besplatnih softvera za<br />
video-snimanje, treba imati na umu<br />
da i laici uočavaju prednosti i mane<br />
ovih softvera. Komercijalna rešenja<br />
često su superiorna u pogledu<br />
osnovnog bekapa i podrške kojom<br />
raspolažu za održavanje ili u slučaju<br />
intervencija. Besplatan softver<br />
za snimanje često nudi skromnu<br />
podršku, što je važno znati prilikom<br />
izbora softvera za video-snimanje<br />
koji čine najsloženije i najvažnije<br />
aplikacije koje se koriste prilikom<br />
instaliranja i kontrole CCTV sistema<br />
nadzora.<br />
S obzirom na to, korisnici bi<br />
trebalo da biraju one instalatere<br />
i proizvođače koji uz softver nude<br />
i dobru tehničku podršku.<br />
30 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
31
TEHNIKA<br />
David Salomon<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Samsung<br />
Jednokanalni koder usklađen<br />
sa ONVIF standardom<br />
Kompanija Samsung nedavno je predstavila novi jednokanalni koder, koji je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava<br />
nadogradnju IP sistema nadzora na već postojeći analogni sistem, što je posebno ekonomično za krajnje korisnike<br />
Koder SPE-100 prenosi slike<br />
koje su zabeležene analognim<br />
kamerama u realnom vremenu<br />
putem mreže u 4CIF rezoluciji.<br />
Uređaj raspolaže kapacitetom<br />
za višestruki striming i ima<br />
mogućnost izbora između H.264,<br />
MPEG-4 ili MJPEG kompresije, za<br />
potrebe simultanog prenosa slika<br />
promenljivih rezolucija i brzina<br />
smenjivanja kadrova na različitim<br />
lokacijama na mreži, a da se<br />
propusna moć ne opterećuje.<br />
SPE-100 je namenjen korisnicima<br />
koji žele da iskoriste dobre strane<br />
IP video-saobraćaja i postojeće<br />
analogne i dom kamere – rekao<br />
je Piter Ajnsvort, viši menadžer<br />
proizvoda za Samsung Techwin<br />
Europe Ltd.<br />
Za korisnike koji žele da postojećim<br />
sistemima dodaju analogne brze<br />
dom kamere, važno je da znaju<br />
da SPE-100 podržava i Samsung,<br />
kao i Pelco D/P telemetrijske<br />
protokole. Kada se aktivira<br />
alarm, uređaj SPE-100 se može<br />
programirati da usmerava dom<br />
kameru do prethodno zadatog<br />
položaja i pokrene snimanje<br />
na SD karticu. On istovremeno<br />
može slati alarmno obaveštenje<br />
putem i-mejla. Korisnici će biti<br />
zadovoljniji što uz SPE-100 uređaj<br />
dobijaju i besplatan softver NET-I<br />
za posmatranje slika sa kamere, koji<br />
www.masterbc.co.rs<br />
im olakšava upotrebu grafičkog<br />
okruženja. Ovlašćeni korisnici<br />
mogu putem veb pregledača da<br />
pristupe živim slikama ili slikama<br />
snimljenim na memorijsku karticu,<br />
koja je ubačena u SD slot uređaj<br />
SPE-10. Koder SPE-100 je usklađen<br />
sa ONVIF standardom, a pomoću<br />
Video Loop Through funkcije<br />
može da vrši razmenu zabeleženih<br />
slika sa drugim uređajima, kao<br />
što je monitor za prikaz, ili lokalni<br />
DVR uređaj, pre nego što se izvrši<br />
kodiranje za potrebe prenosa<br />
preko mreže. Uređaj SPE-100 ima<br />
mogućnost dvosmernog audiosaobraćaja,<br />
kojim interaktivno<br />
komunicira između kamere<br />
i kontrolne sobe.<br />
32<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
David Salomon<br />
pss@pss-magazine.com<br />
TEHNIKA<br />
Samsung<br />
Mini kamere sa video-analitikom<br />
Nova serija mini kamera pogodna za diskretan nadzor, kao što su aplikacije nadzora ATM bankomata<br />
Modeli SCB-2020 i SCB-3020 su neke od dodatnih prilagođenih<br />
mini dnevno/noćne kamere funkcija za jednostavnije<br />
sa rezolucijom od 600 TV linija<br />
i ugrađenim Samsung A1 DSP<br />
čipsetom. Osim malih dimenzija<br />
(svega 44,5 x 20,1 mm), ove<br />
kamere imaju ugrađen objektiv od<br />
rukovanje i rad. Ugrađena<br />
video‐analitika, linija virtuelne<br />
ograde i detekcija zadržavanja ljudi<br />
u nadziranom prostoru, čini sistem<br />
„inteligentnijim“, što značajno<br />
3,7 mm i isporučuju se u paketu sa olakšava posao bezbednosnim<br />
konzolnim nosačem za montažu. ekipama, jer ih na vreme upozorava<br />
Oba modela imaju ugrađenu<br />
na sumnjiva ponašanja.<br />
funkciju maskiranja privatnih zona Model SCB-3020 se odlikuje širokim<br />
za blankiranje osetljivih delova dinamičkim opsegom (WDR),<br />
slike, kao što su tastature za unos koji balansira sliku u specifičnim<br />
PIN koda na ATM bankomatima. uslovima osvetljenja, dok funkcija<br />
Obe kamere se odlikuju tehnički<br />
progresivnog skeniranja sprečava<br />
naprednim funkcijama za kreiranje<br />
stvaranje zamrljanosti tokom<br />
slika najvišeg kvaliteta, kao što<br />
objektima na kasama. Njihova<br />
reprodukcije osoba koje se brzo<br />
su digitalne redukcije šuma<br />
nabavna cena je vrlo pristupačna,<br />
kreću.<br />
(DNR) i digitalne stabilizacije<br />
tehnička podrška je besplatna<br />
slike (DIS). Ovi unapređeni<br />
modeli kamera su kompatibilni<br />
sa koaksijalnom kontrolom<br />
Ovi modeli kamera SCB-2020<br />
i SCBB-3020 idealni su za primenu<br />
kod ATM bankomata, zbog svoje<br />
i imaju trogodišnju garanciju, pa je<br />
interesantna kako korisnicima, tako<br />
i instalaterima – poručuje Piter<br />
(CCVC) i imaju višejezični prikaz kompaktnosti, ali sve češće se<br />
Ajnsvort, viši menadžer proizvoda<br />
menija na ekranu, što su samo montiraju u maloprodajnim<br />
za Samsung Techwin Europe.<br />
Dallmeier<br />
Integracija snimača i softvera za menadžment<br />
Nakon integracije snimača firme<br />
Dallmeier iz DMS serije „sećanje<br />
na Leonarda“, i snimača iz DLS serije<br />
sa softverima firme Dorlet, korisnici<br />
imaju dodatne pogodnosti i veći<br />
izbor funkcija. Na primer, ukoliko<br />
se u predefinisanim alarmnim<br />
zonama registruje kretanje, mogu<br />
se definisati postupci koji će biti<br />
automatski implementirani, kao<br />
što je prikaz na monitoru slike sa<br />
određene kamere. Izbor i kontrola<br />
PTZ dom kamera takođe se<br />
mogu obavljati preko sistema za<br />
menadžment. Osim toga, DASS<br />
nudi mogućnost povezivanja<br />
kamera, kao i reprodukciju<br />
snimljenog materijala (unapred<br />
i unazad). Programiranjem se<br />
definišu funkcije alarma i način<br />
njihove naknadne obrade.<br />
Migel Balabriga, tehnički direktor<br />
firme Dallmeier u Španiji<br />
objašnjava:<br />
firma Dorlet je lider na španskom<br />
tržištu, u sektoru sistema za<br />
kontrolu pristupa. Njihovi sistemi<br />
su instalirani u muzejima, bankama,<br />
na aerodromima i u velikim<br />
poslovnim zgradama. Zahvaljujući<br />
procesima integracije, otvorile su<br />
se nove mogućnosti, kao što su<br />
projekti obezbeđivanja aerodroma i<br />
navigacije letelica.<br />
Osim toga, krajnji korisnici mogu<br />
putem jedinstvene zajedničke<br />
platforme za menadžment da<br />
upravljaju i kontrolišu sisteme<br />
za kontrolu pristupa, zaštite<br />
od požara, kao i sisteme za<br />
video‐obezbeđenje.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 33
TEHNIKA<br />
Martina Paningel<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Videotec<br />
Ulisse network cam<br />
Ulisse network cam je novi PTZ sistem za<br />
mrežne kamere, sa integrisanim telemetrijskim<br />
prijemnikom i kućištem, idelan za primenu<br />
u aplikacijama video-nadzora u spoljašnjim sredinama.<br />
Ovaj sistem ostvaruje najbolje performanse sa<br />
mrežnim kamerama koje imaju integrisan<br />
RS232/RS485 telemetrijski izlaz.<br />
Položaj kamere u pan/tilt sistemu može se kontrolisati<br />
preko mreže, ukoliko kamere imaju RS232/RS485<br />
telemetrijski izlaz ili preko namenske RS485 serijske<br />
veze.<br />
Ulisse network cam ima podršku za mrežne kamere<br />
sa integrisanim zum objektivima, kao i za kamere sa<br />
nezavisnim motorizovanim zum objektivima.<br />
Sistem se može nabaviti u više verzija – sa integrisanim<br />
brisačima i IR LED osvetljenjem, za mogućnost<br />
kontinualne rotacije po horizontalnoj osi sa<br />
promenljivom brzinom do najviše 100°/s, dok je<br />
amplituda kretanja po vertikalnoj osi u rasponu od<br />
+90° do –40° i maksimalnom brzinom od 40°/s. ULISSE<br />
NETWORK CAM kontroliše autopan i patrol funkcije po<br />
pozivu sa tačnošću praćenja od 0,02° na prethodno<br />
zadatim pozicijama.<br />
Ulisse network cam opremljen je grejačem<br />
sa termostatskom kontrolom, koji podešava<br />
odgovarajuću radnu temperaturu.<br />
Ovaj sistem za pozicioniranje se primenjuje u velikom<br />
broju različitih instalacija za nadzor: obalskih<br />
i pograničnih patrola, luka i gradova, saobraćajnica<br />
i auto-puteva, zatvorskih i vojnih objekata, kao i za<br />
perimetarski nadzor.<br />
34<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Marko Purić<br />
pss@pss-magazine.com<br />
TEHNIKA<br />
U ponudi CCTV Centra Master<br />
Korak do centralizacije sistema<br />
Već uveliko priznati proizvođači bezbednosne opreme i softvera CDVI i NUUO udruženim snagama osvajaju svetsko<br />
tržište. Rešeni da istraju ponudili su tržištu integrisan sistem kontrole pristupa i sistema video-nadzora<br />
CDVI je kompanija koja se profesionalno bavi<br />
proizvodnjom sistema za kontrolu pristupa<br />
i kontrolu radnog vremena, već uveliko priznata<br />
na globalnom tržištu. Osim toga, ova kompanija<br />
proizvodi kompletan asortiman potrebne prateće<br />
opreme, počevši od kontrolera, pa sve do čitača kartica<br />
i samih kartica. Softver Centaur je sve popularniji u<br />
bezbednosnim krugovima. Unapređen savremenim<br />
opcijama, koje olakšavaju rad sistema sve više<br />
zadovoljava specifične potrebe krajnjih korisnika. Ovaj<br />
softver se može nabaviti na srpskom jeziku u kompaniji<br />
CCTV Centar Master, zastupniku kompanije CDVI, koja<br />
ne odstupa od ideje da je softver koji je preveden na<br />
lokalni jezik određenog tržišta najbolji put da se stekne<br />
poverenje korisnika.Softver kompanije CDVI sadrži<br />
i efikasno rešenje za evidenciju treće smene.<br />
NUUO je kompanija koja se profesionalno bavi<br />
IP opremom za video-nadzor i proizvodi jedan od<br />
vrhunskih softvera za IP opremu. NUUO softver<br />
podržava preko 36 brendova IP kamera i preko<br />
560 modela IP kamera, H.264, MPEG4 i JPEG tipove<br />
kompresije, kao i prikaz i snimanje do 64 kanala, tako da<br />
je funkcionalan i u većim sistemima.<br />
Opšti trend u svetu bezbednosti je centralizacija<br />
sistema bezbednosti, kako bi se olakšalo nadgledanje<br />
i blagovremeno reagovanje u slučaju incidentne<br />
situacije. CDVI je u postojeći, već dosta složen softver<br />
dodao i mogućnost integracije sa softverom NVR<br />
IP+ kompanije NUUO. Na taj način omogućeno je<br />
povezivanje sistema kontrole pristupa i kontrole<br />
radnog vremena sa sistemom mrežnog video‐nadzora.<br />
Celokupna instalacija, povezivanje i programiranje<br />
sistema su veoma jednostavni, tvrde tvorci ove<br />
integracije.<br />
nekoliko sekundi posle dešavanja. Moguća je i ručna<br />
pretraga video-zapisa. Na taj način, osim tekstualne,<br />
sada postoji i mogućnost video-evidencije, pa je<br />
osoblju zaduženom za praćenje celokupnog sistema<br />
posao dodatno olakšan. Takođe, fotografije je moguće<br />
eksportovati i sačuvati za analizu, dok se celokupan<br />
snimak može eksportovati preko NUUO softvera.<br />
Zahvaljujući pojednostavljenoj i efikasnoj integraciji,<br />
krajnji korisnik može biti spokojan, jer povezivanje<br />
oba sistema može obaviti za kratak vremenski period.<br />
Neke od mogućnosti su: pregledanje snimaka sa<br />
određenih kamera povezanih u Centaur sistem, a zatim<br />
reprodukcija snimljenog materijala, jednostavnim<br />
klikom na ikonicu fajla sa snimljenim događajem,<br />
Sve detaljnije informacije o proizvodima i procesu<br />
integracije možete naći na www.masterbc.co.rs<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 35
TEHNIKA<br />
Vladimir Pajić<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Špica na međunarodnoj konferenciji<br />
Pametne e-uprave 2010<br />
Špica je jedna od prvih<br />
evropskih kompanija koja<br />
proizvodi rešenja za kontrolu<br />
pristupa i evidencju radnog<br />
vremena. Sa ciljem da proizvede<br />
što kvalitetnije korisničko rešenje,<br />
Špica je ostvarila saradnju sa HID<br />
Globalom, vodećom svetskom<br />
kompanijom u oblasti identifikacije<br />
i kontrole pristupa. U okviru<br />
partnerskog programa „HID<br />
Genuine“ predstavljeni su terminali:<br />
Time&Attandance, najnoviji<br />
terminal za evidenciju radnog<br />
vremena i terminal DOG20, koji su<br />
ocenjeni kao pouzdani i provereni<br />
proizvodi.<br />
Koncept koji Špica primenjuje<br />
u razvoju svojih rešenja predstavlja<br />
značajan doprinos HID Connect<br />
programu. U okviru ove saradnje<br />
kompanije su učestvovale kao<br />
zlatni sponzori na konferenciji<br />
pod nazivom „Elektronski identitet<br />
i sistemi za e-upravu“, održanoj<br />
28. i 29. oktobra. U protekle<br />
četiri godine ova konferencija se<br />
pozicionirala kao važan regionalni<br />
skup u oblasti savremenih sistema<br />
e-uprave i elektronske identifikacije.<br />
Na ovogodišnjoj konferenciji<br />
predstavljena su nova tehnička<br />
dostignuća u oblasti elektronskog<br />
identiteta i kontrole pristupa. Špica<br />
je ovom prilikom predstavila sistem<br />
za kontrolu pristupa i evidenciju<br />
radnog vremena Time&Space<br />
i demonstrirala integraciju<br />
naprednih tehnologija identifikacije,<br />
kao što su HID iClass i HID Cresendo<br />
ID kartice, zatim napredno<br />
rešenje za fizičku i logičku<br />
kontrolu pristupa, zasnovano<br />
na tehnologiji hibridnih kartica<br />
kao i najsavremenije tehnologije<br />
biometrijske identifikacije.<br />
Peter Klupka, menadžer razvoja<br />
HID Globala, održao je veoma<br />
interesantno predavanje na temu<br />
kontrole pristupa i ukazao na nove<br />
trendove na kojima HID Global<br />
trenutno radi. Darko Korać, direkor<br />
Špica Centra je u nastavku održao<br />
predavanje „Konvergencija fizičkog<br />
i logičkog pristupa“ o najnovijim<br />
rezultatima, koji su dobijeni<br />
u okviru softversko-tehničke<br />
integracije Time&Space sistema<br />
i odgovarajućih HID proizvoda.<br />
36<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Bulevar Mihaila Pupina 165 V<br />
11000 Beograd, Srbija<br />
T: +381 11 222 50 70; 222 50 71<br />
W: www.spica.rs<br />
E: info@spica.rs<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 37
TEHNIKA<br />
Andreas Volf<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Perimetarska zaštita<br />
Široko polje aplikacija<br />
Perimetarska zaštita je široka oblast aplikacija. Ona obuhvata instalacije poput osvetljenja, obezbeđenja kontrolnopropusnih<br />
stanica i ograđenog prostora, kao i senzora za kontrolu granica privatnih poseda. Andreas Volf, menadžer<br />
proizvoda za inteligentni video-nadzor u firmi Dallmeier, objašnjava koje su mogućnosti napredne video-detekcije<br />
Na koji način<br />
video‐nadzor može da<br />
doprinese obezbeđenju<br />
perimetara?<br />
Video-tehnologija koja se koristi za<br />
zaštitu perimetara ima dve važne<br />
funkcije. Pre svega, video-snimci<br />
služe za vizuelno verifikovanje<br />
alarma koje su, recimo, aktivirali<br />
detektori na ogradi. Osim toga,<br />
video-sistemi aktivno otkrivaju<br />
događaje duž granica poseda ili<br />
unutar definisane oblasti.<br />
Šta je potrebno za implemen<br />
taciju video‐nad zo ra<br />
u okviru perimetarske zaštite?<br />
U načelu, najvažnije je osmisliti<br />
detaljan koncept za različite<br />
korisničke aplikacije i izabrati<br />
dobru poziciju kamera. Osim<br />
toga, neophodna su tri osnovna<br />
elementa – kamere, sistem<br />
za video‐analizu i sistem za<br />
menadžment videa i alarma. Slike<br />
moraju biti dovoljno kvalitetne,<br />
čak i kad su snimljene u lošim<br />
svetlosnim uslovima, da bi mogle<br />
da se iskoriste za naknadnu analizu.<br />
Zatim, potreban vam je sistem za<br />
video-analizu koji može da snima,<br />
i sistem za menadžment videa<br />
i alarma.<br />
Šta je važno znati<br />
prilikom planiranja<br />
ovakvog sistema iz aspekta<br />
proizvođača sistema za<br />
video‐analizu?<br />
Pre svega treba jasno definisati<br />
zahteve korisnika. Svaki projekat<br />
ima konkretne specifične<br />
zahteve, naročito kada je reč<br />
o pozicioniranju kamera i načinu<br />
obrade alarmnih događaja.<br />
Kako pravilno instalirati<br />
kamere?<br />
Kod standardne perimetarske<br />
zaštite, kamere se instaliraju<br />
u neposrednoj blizini granica<br />
poseda. U ovu svrhu obično se<br />
koriste jarboli koji služe i kao<br />
nosači za osvetljenje. Kamere treba<br />
instalirati dovoljno visoko tako da<br />
se pouzdano mogu uočiti kretanja<br />
ka kameri. U načelu, dobra visina<br />
za montažu kamere je između<br />
četiri i šest metara. Važno je voditi<br />
računa da su jarboli dovoljno<br />
otporni, kako bi slika bila snimljena<br />
38<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
ez podrhtavanja, čak i kada duva<br />
vetar. Izvor svetlosti treba postaviti<br />
što dalje od kamere kako bi<br />
osvetljenost bila ujednačena, i da bi<br />
se smanjile smetnje koje mogu da<br />
stvore insekti pred kamerom.<br />
Koliki je opseg detekcije<br />
kamere?<br />
Na ovo pitanje se ne može<br />
odgovoriti uopšteno. Dubina polja<br />
detekcije direktno je određena<br />
objektivom i ograničena time šta<br />
se definiše kao najmanji objekat.<br />
Za analizu, ovo su presudni<br />
parametri.<br />
Izbor objektiva određuje vidno<br />
polje kamere, a samim tim<br />
i opseg detekcije. Za precizno<br />
planiranje postoje besplatni alati,<br />
poput programa View Designer<br />
firme Dallmeier. Ovaj program<br />
koristili smo za određivanje<br />
razdaljine između jarbola i kamera<br />
na lokacijama naših klijenata.<br />
Odlučujući faktor za određivanje<br />
razdaljine je odnos veličina<br />
predmeta koji treba detektovati<br />
i maksimalne razdaljine do tog<br />
predmeta. Razdaljina se određuje<br />
u odnosu na rezoluciju izabranih<br />
kamera. Naša preporuka je – deset<br />
procenata vrednosti rezolucije.<br />
Sa standardnim kamerama realna<br />
razdaljina između jarbola bila bi,<br />
dakle, oko 50 metara. Mi obično<br />
biramo veće fokalne razdaljine,<br />
i trudimo se da nam se vidna polja<br />
kamera preklapaju, kako bismo<br />
izbegli mrtve uglove ispod kamera.<br />
Rastojanje između jarbola može<br />
se povećati primenom većih<br />
rezolucija i/ili većih fokalnih<br />
razdaljina. Međutim, veće fokalne<br />
razdaljine uvek prave veće mrtve<br />
uglove, a uz veću rezoluciju<br />
nastaju veće smetnje. Većim<br />
fokalnim razdaljinama, kao ni<br />
većim rezolucijama ne povećava se<br />
dubina vidnog polja. Samim tim,<br />
video-slika neće automatski postati<br />
jasnija i bolja za analizu.<br />
Ipak, kada se interferencije na<br />
slici smanje, na primer primenom<br />
termalnih kamera, opseg se lako<br />
može proširiti do 80 metara.<br />
Ovo je posledica činjenice da se<br />
pomoću termalnih kamera mogu<br />
detektovati samo topli predmeti,<br />
što smanjuje broj smetnji na<br />
slikama.<br />
Šta se sve može<br />
detektovati pomoću<br />
video-analize?<br />
U načelu, video-analiza<br />
otkriva pokretne segmente<br />
na video‐snimku. Ovi pokretni<br />
objekti mogu biti ljudi i vozila,<br />
ali isto tako i grane, trava, životinje<br />
ili senke. Detektovani objekti<br />
podležu iscrpnoj proveri validnosti.<br />
U zavisnosti od sistema analize<br />
detektovani objekat aktivira<br />
određeni broj alarma.<br />
Šta u ovom kontekstu<br />
znači provera validnosti?<br />
Proverom validnosti procenjuje se<br />
značaj objekta, koji se zatim uklapa<br />
u matricu alarma. Važni kriterijumi<br />
su minimalna veličina, granica<br />
dubine detekcije, kao i maksimalna<br />
veličina objekta. Dodatni kriterijum<br />
je „ponašanje“ objekta, tj. način<br />
i pravac njegovog kretanja.<br />
Ove informacije dobijaju se tzv.<br />
trasiranjem, tj. praćenjem objekta<br />
unutar videa. Na primer, napraviti<br />
preciznu skalu veličina često<br />
nije jednostavno, jer se veličina<br />
objekta menja sa dubinom slike.<br />
Zbog toga se koriste modeli koji<br />
uzimaju u obzir faktor perspektive<br />
i koji konvertuju podatke sa<br />
piksela u stvarne vrednosti. Na taj<br />
način, veličine objekata postaju<br />
konstantne u perspektivi, što znači<br />
da je moguće definisati da, na<br />
primer, najveći objekat treba da<br />
bude dimenzija 2,2 x 0,8 metara.<br />
Ovo su osnovni kriterijumi i<br />
parametri kod većine sistema za<br />
video-analizu.<br />
Šta aktivira alarm?<br />
Alarm perimetarske<br />
zaštite može se definisati na<br />
sledeći način: „u definisanoj oblasti<br />
nalazi se validni objekat, koji je u<br />
granicama definisanih dimenzija,<br />
računajući i faktor perspektive,<br />
duže od minimalnog vremenskog<br />
perioda, sa minimalnim kretanjem<br />
u definisanom smeru.” Ukoliko su<br />
ispunjeni ovi kriterijumi, aktivira<br />
se alarm. Jedan ovakav slučaj je<br />
kada, na primer, neka osoba pokuša<br />
da preskoči ogradu i detektuje je<br />
sistem za video-analitiku.<br />
Šta se u tom slučaju<br />
dešava sa alarmom?<br />
Kada se alarm aktivira, pokreću<br />
se dve važne procedure. Alarm<br />
obaveštava video-server, koji ga<br />
koristi kao okidač za snimanje.<br />
Video-server čuva snimke iz perioda<br />
pre i nakon aktiviranja alarma,<br />
čije trajanje se može podesiti,<br />
i povezuju alarm sa odgovarajućom<br />
alarmnom slikom. Snimci alarmnih<br />
situacija čuvaju se u bazi podataka<br />
i mogu se pregledati u bilo koje<br />
vreme.<br />
U okviru druge procedure<br />
alarm se prosleđuje sistemu za<br />
menadžment alarma. Sistem za<br />
menadžment „određuje“ način<br />
obrade alarma. Aplikacije za<br />
video‐nadzor standardno prikazuju<br />
alarmni događaj na monitoru, dok<br />
naredni postupci zavise od zahteva<br />
korisnika. U suštini, snimci ili živi<br />
video sa bilo koje kamere se mogu<br />
prikazati na bilo kom monitoru,<br />
mada korisnici često zahtevaju<br />
da se alarm prosledi centralnom<br />
sistemu. Snimci se mogu proslediti<br />
preko hardvera ili softvera, ili,<br />
što je takođe čest slučaj, u formi<br />
video‐strima.<br />
Sistemi za video-menadžment<br />
mogu se instalirati na bilo kom<br />
mestu. Savremeni video-serveri<br />
omogućavaju prenos videa preko<br />
WAN mreža uz malo zauzimanje<br />
propusnog opsega.<br />
Da li pomoću<br />
video‐tehnologije može<br />
da se identifikuje osoba koja<br />
pokuša da neovlašćeno uđe na<br />
posed? Da li je veća rezolucija<br />
garancija uspeha?<br />
Pojam identifikacije treba<br />
preciznije definisati. Da bi sistem<br />
za video‐analizu identifikovao<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
39
objekat, on mora da se uklopi<br />
u određeni obrazac. Pojedini<br />
objekti mogu biti veoma malih<br />
dimenzija, tako da je nemoguće<br />
identifikovati detalje. Stoga je važno<br />
da prikaz lica osobe koju treba<br />
identifikovati bude dovoljno veliki.<br />
To se teško postiže perimetarskom<br />
zaštitom, npr. detektorom na<br />
ogradi, posebno ako imate<br />
posla sa osobama koje odbijaju<br />
saradnju. Da bi se identifikovali<br />
ljudi, trebalo bi da instalirate<br />
dodatne pokretne kamere sa<br />
većom rezolucijom i dobrim i brzim<br />
objektivima. Pomoću Dallmeier<br />
PTZ dom kamere visoke definicije<br />
(DDZ4010/DDZ4020) mogu se<br />
jasno identifikovati osobe na<br />
rastojanju od 40 do 80 metara. Na<br />
razdaljinama od 80 do160 metara<br />
jasno se prepoznaje ljudska figura.<br />
Ako se alarm aktivira, dom kamere<br />
se usmeravaju na prethodno<br />
definisani položaj u kome je<br />
objekat aktivirao alarm, na primer,<br />
na detektor na ogradi. Od tog<br />
trenutka, dom kamera prati objekat<br />
i samim tim obezbeđuje snimanje<br />
tokom dužeg vremenskog perioda.<br />
Sve ovo dobro zvuči, ali<br />
da li dobro funkcioniše<br />
u praksi?<br />
Video-analiza se ne može uporediti<br />
sa, na primer, sijalicom, koja<br />
svetli ili ne svetli. Kvalitet videoanalitike<br />
varira od ‘problematične’<br />
do ‘odlične’, što u specifičnim<br />
aplikacijama procenjuju uglavnom<br />
eksperti. Najvažniji korak<br />
u ostvarenju zadovoljavajuće<br />
perimetarske zaštite jeste<br />
profesionalno planiranje.<br />
Profesionalni instalateri bi trebalo<br />
da se oslanjaju na podršku<br />
proizvođača, dok krajnje korisnike<br />
treba konsultovati u pogledu<br />
njihovih zahteva. Međutim,<br />
čak i sa najboljim planiranjem i<br />
implementacijom nikada neće<br />
moći da se ostvari savršena<br />
perimetarska zaštita. Uvek će biti<br />
lažnih alarma koji su posledica<br />
vremenskih prilika, prisustva<br />
životinja, i predmeta u vidnom<br />
polju kamere. Mere kojima se<br />
može smanjiti broj lažnih uzbuna<br />
delotvorne su samo ukoliko je<br />
sistem dobro instaliran.<br />
Da li je u sistem moguće<br />
integrisati i neke druge<br />
senzore?<br />
Naravno. Drugi senzori se mogu<br />
integrisati putem hardverske ili<br />
softverske veze. Ovu karakteristiku<br />
su imali snimači u prvim verzijama.<br />
Kako stoje stvari sa<br />
IP rešenjima?<br />
Čist IP koncept je dominantan<br />
trend kod novih instalacija.<br />
Dallmeier u ponudi ima širok<br />
asortiman IP kamera, među kojima<br />
su i HD kamere koje sam ranije<br />
pomenuo. Kada se DVS 1600 koristi<br />
za video-analizu u okviru aplikacije<br />
perimetarske zaštite, uopšte nije<br />
važno koju ćete vrstu prenosa<br />
videa izabrati, pošto su izvodljiva IP,<br />
analogna, kao i hibridna rešenja.<br />
Koliko je bitno<br />
servisiranje i održavanje<br />
ovakvog sistema?<br />
Kod perimetarske zaštite pojavljuju<br />
se uvek slični problemi, sa<br />
životinjama, najčešće zečevima,<br />
koji aktiviraju lažne alarme.<br />
Međutim, ovakvi lažni alarmi mogu<br />
se uspešno suzbiti ukoliko se<br />
pravilno podesi integrisani faktor<br />
perspektive. Međutim, vegetacija<br />
oko perimetra takođe može da<br />
stvori probleme, pa je povremeno<br />
potrebno vrlo pažljivo podesiti<br />
planirane instalacije. Naš asistent za<br />
konfiguraciju može vam podesiti<br />
postojeće analize preko standardne<br />
Internet konekcije, čime ćete izbeći<br />
skupe intervencije na licu mesta.<br />
Internet konekcija se, na primer,<br />
može ostvariti preko kratkoročne<br />
UMTS konekcije. Naravno, moguće<br />
je kreirati i VPN konekcije. Na taj<br />
način se daljinski kontrolišu<br />
perimetarski sistemi nadzora koji<br />
koriste DVS 1600 uređaj.<br />
Više informacija možete naći na:<br />
www.dallmeier.com<br />
40 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
pss@pss-magazine.com<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST <strong>41</strong>
TEHNIKA<br />
Ijan Rozbi<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Solid-state tehnologija<br />
Nova solid-state tehnologija osvetljenja nudi niz prednosti, naročito kada se osvetljenje za CCTV si ste me kombinuje sa<br />
opštim sigurnosnim osvetljenjem, čime su značajno umanjuju troškovi instaliranja, održavanja i rada sistema<br />
Zahvaljujući razvoju LED<br />
dioda velike snage, industrija<br />
osvetljenja se poslednjih godina<br />
pozicionirala na zavidno mesto<br />
u svetu bezbednosti. Možda<br />
je bolje reći da je industrija<br />
bezbednosti veoma brzo<br />
prepoznala prednosti osvetljenja<br />
koje se zasniva na LED diodama.<br />
Razloga ima na pretek. Pre svega,<br />
vek trajanja LED platformi dostiže<br />
vrednost do čak 50.000 sati, što<br />
je 50 puta više od veka trajanja<br />
klasičnih sijalica. LED uređaji troše<br />
manje od 20% električne energije<br />
potrebne za isti stepen osvetljenja,<br />
što utiče na smanjenje troškova<br />
i manju emisije CO 2<br />
.<br />
Sredinom devedesetih godina<br />
nije bilo moguće proizvesti belu<br />
svetlost. Prava revolucija u industriji<br />
osvetljenja bila je pojava belih<br />
LED dioda (tj. plavih LED dioda<br />
presvučenih fosforom). Nekada su<br />
postojale samo infracrvene, crvene<br />
i zelene LED diode koje takođe nisu<br />
mogle da proizvedu belu svetlost.<br />
Proizvođači bezbednosnih sistema<br />
su i pre pojave belih LED dioda<br />
počeli da primenjuju infracrvene<br />
LED iluminatore za skriveni<br />
CCTV nadzor. Infracrvena svetlost,<br />
koju ljudsko oko ne vidi, može<br />
da se koristi za kamere koje rade<br />
u uslovima sa slabim osvetljenjem,<br />
čime se ostvaruju dobri uslovi za<br />
dnevni i noćni nadzor.<br />
Nekada su se za potrebe osvetljenja<br />
namenjenog CCTV sistemima,<br />
koristile tungsten-halogen svetiljke,<br />
a kasnije lampe sa infracrvenim LED<br />
diodama. Moglo bi se reći da su<br />
proizvođači bezbednosnih sistema,<br />
zbog primene LED lampi bili korak<br />
ispred industrije osvetljenja.<br />
Ubrzo nakon pronalaska<br />
belih LED dioda, proizvođači<br />
bezbednosnih sistema su proširili<br />
polje primene bezbednosnog<br />
osvetljenja na sisteme za noćno<br />
snimanje u boji. Kako je to<br />
moguće? Naime, spektar belih<br />
LED dioda mnogo bolje prati<br />
krivulju fotopik dijagrama (photopic<br />
curve) koji prikazuje reakciju<br />
ljudskog oka i kolor kamere na<br />
boju, nego što je to slučaj kod<br />
svetiljki sa užarenim vlaknom.<br />
Nasuprot tome, kraj spektra kod<br />
natrijumskih sijalica velike snage je<br />
u žutom, dok je kod metal-halidnih<br />
lampi u plavom, te nijedna od njih<br />
nije korisna za primenu u kolor<br />
CCTV nadzoru, budući da nastaju<br />
42<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
velika odstupanja od realnih boja<br />
u okviru nadziranog prizora.<br />
Solid state sigurnosno<br />
osvetljenje<br />
Proizvođači bezbednosnih<br />
sistema, poput kompanije<br />
Bosch, stalno rade na razvoju<br />
sigurnosnog osvetljenja na bazi<br />
belih LED dioda, namenjenih<br />
perimetarskim ogradama i kritičnim<br />
infrastrukturnim objektima, poput<br />
elektrana, železnica i aerodroma.<br />
Da biste stekli pravu sliku o tome<br />
kolika ušteda se ostvaruje<br />
primenom belog LED osvetljenja,<br />
zamislite perimetarsku ogradu<br />
dužine 50 km, osvetljenu<br />
metal‐halidnim sigurnosnim<br />
svetlima snage 1kW na svakih<br />
40 metara dužine, na kojoj će biti<br />
postavljeno 1.250 sijalica koje će<br />
trošiti 1,25 MW električne energije.<br />
Ako metal-halidne sijalice zamenite<br />
belim LED svetiljkama, dobijate<br />
isti stepen osvetljenja i smanjenu<br />
potrošnju električne energije od<br />
oko svega 35 W, tako da bi ukupna<br />
potrošnja električne energije<br />
iznosila samo oko 44 kW.<br />
U stvarnim uslovima, ovo je<br />
ušteda od oko 97% ukupnih<br />
troškova za struju. Pored uštede<br />
električne energije, može se<br />
uštedeti i na troškovima održavanja.<br />
Metal‐halidne lampe koje su<br />
uključene 12 sati dnevno, moraju<br />
se menjati svakih 6 meseci.<br />
Primera radi, Bosch AEGIS beli<br />
LED iluminatori su svrstani u<br />
grupu vrlo ekonomičnih, jer traju<br />
najmanje 5 godina a da ne gube<br />
na kvalitetu. Dakle, ušteda koja se<br />
može ostvariti je značajna, posebno<br />
na velikim lokacijama.<br />
Pored svega toga, svetlost LED<br />
lampi se bolje usmerava nego kod<br />
klasičnih izvora svetlosti. Zbog<br />
preciznosti koja se može ostvariti<br />
na mestu koje se nadgleda,<br />
svetlost se ne rasipa (preko 30%<br />
utrošene električne energije) na<br />
susedne oblasti. Što je najvažnije,<br />
primenom LED lampi se eliminiše<br />
svetlosno zagađenje. Usmereno<br />
svetlo ravnomerno i s manje senki<br />
osvetljava nadgledanu oblast i<br />
podiže nivo bezbednosti.<br />
Dupla ušteda<br />
Napredak LED tehnologije<br />
velike snage podstakao je<br />
još neke zanimljive inovacije.<br />
Za osvetljavanje sistema za<br />
video‐nadzor su nekada bile<br />
potrebne zasebne instalacije,<br />
pošto spektar natrijumskih i metalhalidnih<br />
sijalica, koje su se obično<br />
koristile kao sigurnosno osvetljenje,<br />
ne odgovara potrebama<br />
CCTV nadzora u boji. Uz bele<br />
LED iluminatore, osvetljenje sistema<br />
nadzora i sigurnosno osvetljenje<br />
može biti jedna instalacija,<br />
zahvaljujući spektralnom izlazu<br />
bele LED svetlosti koja je idealna<br />
za CCTV kolor nadzor. Jedna od<br />
mnogih prednosti je to što su<br />
manji troškovi opreme i instaliranja,<br />
s obzirom na to da je dovoljna<br />
jedna instalacija, što dalje utiče na<br />
smanjenu potrošnju energije.<br />
Krajnji korisnici su brzo prepoznali<br />
ove prednosti, pa se očekuje<br />
procvat novog segmenta tržišta za<br />
proizvođače bezbednosnih sistema.<br />
Bosch je jedan od pionira procesa<br />
konvergencije i već ima nekoliko<br />
uspešno sprovedenih projekata sa<br />
LED osvetljenjem.<br />
Dobar primer iz prakse su novi<br />
sistemi za detekciju upada, koje<br />
je kreirala firma iz Velike Britanije,<br />
TEW Plus. Osnovu sistema čini<br />
PIR (pasivni infracrveni) detektor,<br />
kojim se aktivira AEGIS beli LED<br />
iluminator. Iluminator omogućava<br />
kreiranje kolor slika svakog<br />
provalnika i emitovanje slika<br />
u centralnu kontrolnu sobu. Pored<br />
dobijanja kolor slike provalnika,<br />
belo svetlo, kao psihološki faktor,<br />
sprečava kriminalne aktivnosti na<br />
nadgledanoj lokaciji.<br />
Usvajanjem i primenom belog<br />
LED osvetljenja unapredili smo<br />
osobine postojećih uređaja.<br />
Zahvaljujući niskoj voltaži<br />
i trenutnom osvetljavanju možemo<br />
da ponudimo instant video-slike<br />
u punom koloru 24 časa. Takođe,<br />
zbog trenutne osvetljenosti,<br />
naši uređaji bolje rade i lakše je<br />
uočiti potencijalnog provalnika<br />
– poručuje Dejvid Farman iz TEW-a.<br />
Ovu vrstu svetiljki koristili smo<br />
i kao samostalno bezbednosno<br />
i sigurnosno osvetljenje. Zadivljeni<br />
smo kvalitetom osvetljenja koje<br />
odlično osvetljava veliku lokaciju,<br />
i štedi energiju.<br />
Sistem smo testirali u trajanju<br />
od osam nedelja u okviru projekta<br />
Network Rail, sprovedenog<br />
u Velikoj Britaniji, i dobili veoma<br />
pozitivne rezultate, jer nije bilo<br />
novih incidenata vandalizama ili<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 43
krađe kablova – poručio je Sajmon<br />
Gudland, specijalista za održavanja<br />
u preduzeću Network Rail.<br />
Novi LED iluminatori za<br />
ekstremne uslove<br />
Osim što LED svetiljke imaju znatno<br />
duži vek trajanja od klasičnih<br />
sijalica, otpornije su i na udar.<br />
Zato su pogodne za korišćenje<br />
u sredinama izloženim vibracijama,<br />
poput saobraćajnih mostova,<br />
stubova, turbina na vetar, brodova<br />
i železničkih mreža. Međutim, kao<br />
i svi poluprovodnici, imaju i neke<br />
nedostatke. Jedan od nedostataka<br />
je opadanje kvaliteta rada nakon<br />
nekog vremena, u odnosu na<br />
temperature u okruženju. Efekat<br />
starenja je takođe zanimljiva<br />
karakteristika, s obzirom na<br />
činjenicu da kvalitet rada<br />
LED svetiljki opada za otprilike 10%<br />
u prvih 6 meseci, nakon čega se taj<br />
proces nastavlja.<br />
Bosch infracrveni i beli iluminatori<br />
su posebno dizajnirani da spreče<br />
opadanje kvaliteta LED svetiljki<br />
i temperaturne fluktuacije,<br />
tako da se ovaj nedostatak<br />
može prevazići. AEGIS uređaj je<br />
opremljen povratnim kolom, koje<br />
kompenzuje svaku degradaciju<br />
izlazne svetlosti koja nastaje usled<br />
povećanja temperature i starenja.<br />
Ovo je patentirana tehnologija,<br />
poznata pod imenom „Constant<br />
Light“. Sistem uz pomoć ove<br />
tehnologije neprestano meri<br />
izlaznu svetlost iz LED svetiljki,<br />
i automatski prilagođava ulazni<br />
napon, kako bi se izlazna svetlost<br />
održavala na konstantnom<br />
nivou. Bosch Constant Light<br />
tehnologija omogućava da izlazna<br />
svetlost AEGIS svetiljki ostane<br />
nepromenjena i na temperaturama<br />
od 50°C.<br />
AEGIS svetiljke opremljene<br />
su i tehnologijom 3D difuzije<br />
(Black Diamond), koja potpuno<br />
ravnomerno osvetljava nadziranu<br />
lokaciju u svim njenim delovima.<br />
Na taj način se garantuje da će sva<br />
energija LED svetiljke biti usmerena<br />
na mesto koja se nadzire bez<br />
„curenja“ svetlosti u pravcu neba,<br />
kao što je slučaj sa iluminatorima<br />
koji emituju svetlost u kružnom<br />
snopu. Pored toga, osvetljenje se<br />
ravnomerno distribuira između<br />
prednjeg plana i pozadine, čime<br />
se eliminiše prevelika osvetljenost<br />
prednjeg plana i ne ugrožava<br />
rad kamere u okviru njenog<br />
dinamičkog opsega. Kad se sve<br />
sabere, efekti ove tehnologije su<br />
veći dinamički opseg i bolje slike<br />
u CCTV sistemu.<br />
Tim uvek pobeđuje<br />
AKTUELNO<br />
svojim svakodnevnim aktivnostima<br />
U menadžeri i njihovi saradnici obavljaju<br />
naizgled rutinske aktivnosti. Jedna od ključnih<br />
aktivnosti zahvaljujući kojoj ostvaruju svoje<br />
planske zadatke jeste dobra međusobna<br />
poslovna komunikacija.<br />
Mnogi poslovni ljudi se slažu u jednom – da<br />
poslovanje nije ništa, bez ljudi koji u njemu<br />
učestvuju. Malo je dobrih menadžera koji<br />
upravljaju kompanijama tako da zaposleni<br />
rade kao jedna celina. Često nije bitna veličina<br />
tima, koliko njegova efikasnost. A do toga<br />
se dolazi dobrom uigranošću, a pre svega<br />
kvalitetnom međusobnom komunikacijom.<br />
<strong>PSS</strong> je posetio firmu Varnost Fitep i upoznao<br />
najmlađi tim u privatnom sektoru kojim<br />
rukovodi direktor Predrag Krstiće, stručnjak<br />
sa dugogodišnjim iskustvom u poslovima<br />
privatnog obezbeđenja.<br />
Uistinu, uverili su nas da su spremni da<br />
naredne godine sprovedu pobedničku<br />
strategiju. Želimo im uspeha u radu.<br />
44 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
pss@pss-magazine.com<br />
<strong>PSS</strong> magazin na Sajmu u Italiji<br />
Sicurezza 2010<br />
Sicurezza je jedini međunarodni sajam<br />
bezbednosnih tehnologija u Italiji, na kom<br />
se od 17. do 19. novembra predstavilo ukupno<br />
328 italijanskih i svetskih kompanija. Ovaj sajam je<br />
bio još jedan susret profesionalaca, koji su iskoristili<br />
priliku da direktno komuniciraju sa klijentima,<br />
procene tehniče karakteristike proizvoda, upoznaju<br />
se s novitetima, učestvuju na seminarima i debatama,<br />
koje su ove godine prvi put činile interaktivni<br />
program Sicurrezze. Sajam je posvećen instalaterima,<br />
projektantima, policiji i menadžerima bezbednosti<br />
koji su na jednom mestu mogli da vide poslednju reč<br />
tehnike – najnoviju protivprovalnu i protivpožarnu<br />
opremu, IP CCTV sisteme, kao i sisteme kontrole<br />
pristupa. Značajno mesto na ovogodišnjem događaju<br />
u Italiji zauzela je sve aktuelnija automatizacija kuća<br />
i zgrada. Takođe, posetioci su se tokom predavanja<br />
detaljnije upoznali s radom obaveštajnih službi,<br />
načinima borbe protiv terorizma, uslugama privatnog<br />
obezbeđenja, kao i specijalizovanom policijskom<br />
opremom.<br />
Nekada lokalni sajam, ove godine značajno je<br />
proširen ne samo prostorno (na 2 hale površine<br />
od 30.000 kvadratnih metara), već i tematski, što<br />
je svakako privuklo nove kategorije posetilaca.<br />
Posebna pažnja je posvećena institucijama, policiji<br />
i međunarodnim organizacijama (Istraživačkom<br />
institutu Ujedinjenih nacija za međunarodne zločine<br />
– UNICRI). Marco Serioli, direktor Milanskog sajma<br />
na konferenciji za štampu je potvrdio da je Sicurezza<br />
pravo mesto za dijalog između privatnog i javnog<br />
bezbednosnog sektora. Ovim se uočava zaokret<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 45
u politici Milanskog sajma, koji budućnost vidi u<br />
integraciji ova dva sektora. U skladu sa tim Sicurezza<br />
je bila domaćin Međunarodnog foruma policije,<br />
čiji je cilj produbljivanje saradnje između policijskih<br />
jednica različitih zemalja i suzbijanje međunarodnih<br />
kriminalnih aktivnosti.<br />
Na Sicurezzi su, kako je najavljeno, održani seminari<br />
– Bezbednost velikih događaja, Bezbednost u<br />
gradovima, Bezbednost u sektoru energetike, na<br />
kojima su kao predavači učestovali predstavnici<br />
javnih i privatnih institucija, menadžeri bezbednosti<br />
za događaje visokog rizika i predstavnici javne<br />
bezbednosti u gradovima.<br />
Drugog dana Sajma svečano su dodeljene Security<br />
and Safety nagrade proizvođačima D-Link, Clamar<br />
Electronics, Ksenia, Venitem, Tre Systems, GPS<br />
Standard, March, Xecur i dr. za različite grupe<br />
proizvoda, koji su prema proceni žirija ispunjavali<br />
kriterijume kao što su pouzdanost, efikasnost<br />
i jednostavnost upotrebe. Vrlo atraktivna tema<br />
za današnju bezbednosnu industriju jeste javna<br />
bezbednost međunarodnih manifestacija, kao što<br />
su Olimpijada i Svetsko prvenstvo u fudbalu. O ovoj<br />
temi se posebno govorilo na konferenciji pod<br />
nazivom Decenija izazova za globalnu bezbednost.<br />
Veliki broj ljudi, pozitivna tenzija, puno novih<br />
kontakata, priče, prospekata, prezentacija, sastanaka<br />
i budućih saradnji - ne izdvajaju Sicurezzu od ostalih<br />
svetskih sajmova, ali trud koji su pojedini italijanski<br />
izlagači uložili u dizajn štandova, mora se prepoznati<br />
kao kvalitet koji izdvaja ovaj događaj.<br />
46 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
AKTUELNO<br />
Nove šanse za balkansko tržište<br />
Securitas sve aktuelniji u regionu<br />
Prateći strategiju razvoja, švedska kompanija Securitas,<br />
koja se bavi pružanjem usluga u oblasti privatne bezbedno<br />
sti, posle akvizicije u Crnoj Gori, svoje poslovanje je<br />
pro širila i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Novi član Secu<br />
ritas familije je Alarm West Group, sa sedištem u Sarajevu<br />
i sa oko 1.200 zaposlenih. Alarm West Group je nastao<br />
1996. godine i danas pokriva veliki deo tržišta u Bosni<br />
i Hercegovini. Ugovor o akviziciji je potpisan 1. decem<br />
bra 2010. godine.<br />
U poslednjem izveštaju agencije IMS Research predviđa<br />
se da će se oprema za video-nadzor više primenjivati<br />
u narednom periodu na balkanskom i ruskom tršištu.<br />
U CCTV će, nakon očekivanih ulaganja stranih inve stito<br />
ra, biti uložena zna čajna sredstva, upravo u onim zemlja<br />
ma u kojima CCTV trenutno nije zastupljen u velikoj<br />
meri. IMS Research procenjuje da se ekonomski razvoj<br />
u ovom re gionu ogleda u razvoju tržišta bezbednosne<br />
opreme, posebno CCTV. Ekspanzija balkanskog tržišta,<br />
kao jednog od najvećih tržišta video‐nad zora u Istočnoj<br />
Evropi, očekuje se tokom narednih 5 godi na. Iako se celo<br />
balkansko tržište ravnomerno razvija, ipak treba pome nuti<br />
da je Rumunija trenutno u prednosti kada je reč o video-nadzoru.<br />
Takođe se procenjuje da će se rumunsko<br />
trži šte od 2011. razvijati intenzivnije od češkog tržišta.<br />
Autor ovog izveštaja, Vilijam Rods, komentariše da su na<br />
slovenač kom tržištu pokrenuti mnogobrojni projekti za video-nad<br />
zor, uprkos činjenici da ova zemlja ima nešto više<br />
od 2 mi li ona stanovnika. Mnogi od ovih projekata tiču se<br />
mrežne opreme za video‐nad zor. Takođe, u Bu ku re štu<br />
će ove godine biti otvoreni novi tržni centri: Tesco, Carrefour,<br />
Wal-Mart i Ikea, iz čega se može zaključiti da je<br />
razvoj vertikalnog tržišta u usponu, što će najviše uti ca ti<br />
na povećanu potražnju opreme za video-nadzor i razvoj<br />
tržišta u narednim godinama.<br />
Video-nadzor u policijskim stanicama<br />
Posle samoubistva pritvorenika Miloša J. (43) u policijskoj<br />
stanici Čukarica i suspenzije komandira ispostave,<br />
šefa smene i jednog pripadnika MUP, u prostorijama za<br />
zadr žavanje u pojedinim stanicama u Beogardu i Srbiji<br />
biće instaliran video-nadzor, saznaje <strong>PSS</strong>. To će omo gući<br />
ti nad gledanje prostorija u kojoj borave osumnjičeni,<br />
a biće sma njena i mogućnost da neko od uhapšenih ugrozi<br />
svoj ili tuđi život. Video-nadzor, inače, postoji u će li ja ma<br />
za za dr žavanje u zgradi PU za grad Beograd, ali i u ne kim<br />
sta ni cama i upravama u Srbiji.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
47
48<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
AKTUELNO<br />
Kamere na „pametnim“ raskrsnicama<br />
ne pišu kazne<br />
Iako su kamere na pojedinim raskrsnicama u funkciji skoro<br />
godinu dana, one još uvek služe za evidenciju gustine<br />
saobraćaja, a ne za kažnjavanje nesavesnih vozača<br />
Od kada je na uglu Ulica Starine Novaka i Cvijićeve postavljen<br />
prvi video-nadzor, broj prekršaja se smanjio za oko<br />
30 posto. Iako ni jedan vozač od tada nije dobio kaznu,<br />
kamere očigledno imaju veoma dobar psihološki uticaj na<br />
vozače. Kada će kazne početi da stižu na kućne adrese<br />
vozača zavisi isključivo od saobraćajne policije – potvrdili<br />
su za <strong>PSS</strong> nadležni iz firme čija je oprema instalirana na<br />
pametnoj raskrsnici. Pametne raskrsnice, koje su u svetu<br />
dugo godina unazad sastavni deo saobraćaja, sni maju<br />
sao braćaj 24 sata dnevno, evidentiraju protok vo zila<br />
i prave video-zapis prekršaja u trajanju od 12 se kun di,<br />
tj. 6 sekundi pre i posle prekršaja. Proces od evi den ti ranja<br />
prekršaja do izdavanja prijave je potpuno auto ma tizovan,<br />
a postoji i mogućnost potrage za vozilima u bekstvu.<br />
Iako je sistem potpuno operativan, od odluke saobra<br />
ćajne policije zavisi od kada će na osnovu video-za pisa<br />
biti pisane prijave. Iako prema novom Zakonu o bezbed<br />
nosti saobraćaja video-snimak važi kao validan dokaz<br />
na sudu, do sada nije napisana ni jedna kazna.<br />
Naime, u saobraćajnoj policiji tvrde da oni nemaju nikakve<br />
veze sa pametnom raskrsnicom u toku ekperi mentalne<br />
faze rada. U komandnom centru se prema na vodima<br />
policije ne vide snimci sa kamera, postavljenih na<br />
uglu Cvijićeve i Starine Novaka, jer nedostaje od go varajući<br />
softver. Prema prvim nezvaničnim infor ma ci jama<br />
kažnjavanje nije ni bilo planirano, a namera je bila da se<br />
na vozače deluje preventivno, tako da oni pažljivije voze,<br />
misleći da mogu biti snimljeni u pre kr šaju. Međutim<br />
prema novim izjavama gradskog sekretara za saobraćaj,<br />
Dragoljuba Đakonovića, u MUP-u čekaju na ateste iz Zavoda<br />
za mere i dragocene metale i Re pu bličkog hidro meteorološkog<br />
zavoda. U interesu Se kre ta rijata i grada nije<br />
samo da nesavesni vozači budu sank ci onisani, već da<br />
se saobraćaj rastereti na kritičnim me sti ma i da se prati<br />
nedozvoljeno kretanje žutim trakama, koje često ometa<br />
vo zila javnog gradskog prevoza.<br />
Osim na pomenutoj raskrsnici, u Beogradu postoji još<br />
13 „pametnih“ raskrsnica na: Bulevaru Mihaila Pupina<br />
kod Palate „Srbija“, Bulevaru Nikole Tesle kod Ušča,<br />
Ras krsnici Tošinog Bunara i Studentske, Trgu Nikole<br />
Pa šića i Vlajkovićeve, Bulevaru Mihaila Pupina kod<br />
zgra de „Ušće“, Raskrsnici Bulevara Nikole Tesle i Bu leva<br />
ra Umetnosti, Bulevaru Mira kod Muzeja „25. Maj“,<br />
Raskrsnici Jurija Gagarina i Omladinskih brigada, Raskrsnici<br />
Jurija Gagarina i Proleterske solidarnosti i Ustanič<br />
koj kog Specijalnog suda. U Sekretarijatu za sao braćaj<br />
najavljeno je postavljanje video-nadzora i na drugim<br />
ras krsnicama, a njihov broj će zavisiti od sred stava koja<br />
budu dodeljena iz budžeta. Raskrsnica kod Pravnog fa kulte<br />
ta je svakako među prvima na tom spisku, pošto se na<br />
toj ras krsnici pravi veliki broj prekr šaja.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
49
svetskih sajmova<br />
Intersec Dubai<br />
16-01-2011 -- 18-01-2011<br />
Dubai, UAE<br />
Lokacija: Dubai International Convention and Exhibition Centre<br />
Organizator: Messe Frankfurt<br />
Telefon: +971 4 338 0102<br />
E-mail: andreas.rex@uae.messefrankfurt.com<br />
www.intersecexpo.com<br />
SAFETY & SECURITY<br />
23-02-2011 -- 26-02-2011<br />
Sofia, Bulgaria<br />
Lokacija: Inter Expo Center<br />
Telefon: +359 2 989 7240<br />
E-mail: fairs@bcci.bg<br />
http://www.bcci.bg/fairs/security/<br />
IFSEC West Africa<br />
15-02-2011 -- 16-02-2011<br />
Lagos, Nigeria<br />
Lokacija: Eko Expo Centre<br />
Organizator: UBM<br />
Telefon: +27 (0)11 835 1565<br />
E-mail: rossc@montgomeryafrica.com<br />
www.ifsecwestafrica.com<br />
Sectech Expo & seminars 2011<br />
29-03-2011 -- 30-03-2011<br />
Oslo, Norway<br />
Lokacija: Radisson SAS Scandinavia Hotel<br />
Organizator: AR Media International AB<br />
Telefon: +46 8 556 306 80<br />
E-mail: deniz@armedia.se<br />
www.sectech.nu<br />
SST Moscow - International Show - Security<br />
and Safety Technologies<br />
15-02-2011 -- 18-02-2011<br />
Moscow, Russia<br />
Lokacija: Crocus Expo<br />
Organizator: Reed Exhibitions<br />
Telefon: +7 495 937 6861<br />
E-mail: Evgenia.bikchurova@reedexpo.ru<br />
www.tbforum.ru<br />
Pragoalarm/Pragosec 2011<br />
17-02-2011 -- 19-02-2011<br />
Prague, Czech Republic<br />
Lokacija: Prague Exhibition Grounds<br />
Organizator: Incheba Expo<br />
Telefon: +420 220 103 478<br />
E-mail: info@incheba.cz<br />
www.incheba.cz<br />
KIPS 2011<br />
23-02-2011 -- 26-02-2011<br />
Kiev, Ukraine<br />
Lokacija: IEC building<br />
Organizator: ITE Group plc<br />
Telefon: +44 207 596 5170<br />
E-mail: ilya.sobolev@ite-exhibitions.com<br />
http://en.kips.com.ua/<br />
SMES<br />
07-04-2011 -- 09-04-2011<br />
Beirut, Lebanon<br />
Lokacija: Beirut International Exhibition & Leisure Center<br />
Organizator: INEGMA<br />
Telefon: +961 1 974 530<br />
E-mail: contact@smesbeirut.com<br />
www.smesbeirut.com<br />
Counter Terror Expo<br />
19-04-2011 -- 20-04-2011<br />
London, UK<br />
Lokacija: Olympia - London<br />
Organizator: Niche Events Ltd<br />
Telefon: +44 (0) 208 542 9090<br />
E-mail: info@niche-events.com<br />
www.counterterrorexpo.com<br />
Secutech<br />
20-04-2011 -- 22-04-2011<br />
Taipei, Taiwan<br />
Lokacija: Nangang Taipei World Trade Center<br />
Organizator: Messe Frankfurt (HK) Ltd<br />
Telefon: + 886 2 2735 3355<br />
E-mail: info@taiwan.messefrankfurt.com<br />
www.messefrankfurt.com<br />
50 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
AKTUELNO<br />
Mips 2011<br />
26-04-2011 -- 29-04-2011<br />
Moscow, Russia<br />
Lokacija: ExpoCenter<br />
Organizator: ITE Group PLC<br />
Telefon: +(44) 02075965000<br />
E-mail: enquiry@ite-exhibitions.com<br />
http://mips-expo.com/organizer/<br />
Elfack 2011<br />
09-05-2011 -- 13-05-2011<br />
Gothenburg, Sweden<br />
Lokacija: Svenska Mässan<br />
Organizator: Svenska Mässan<br />
Telefon: + 46 031-708 80 00<br />
E-mail: infomaster@svenskamassan.se<br />
www.svenskamassan.se<br />
Ifsec 2011<br />
16-05-2011 -- 19-05-2011<br />
Birmingham, UK<br />
Lokacija: NEC Exhibition ground<br />
Organizator: UBM<br />
Telefon: +44 (0) 20 7921 8284<br />
E-mail: peter.poole@ubm.com<br />
www.ifsec.co.uk<br />
Fire & Security 2011<br />
17-05-2011 -- 19-05-2011<br />
Karachi, Pakistan<br />
Lokacija: Karachi Expo Center<br />
Organizator: Pegasus Consultancy<br />
Telefon: (+9221) 111 734 266<br />
E-mail: zara@pegasus.com.pk<br />
www.firesecurity.com.pk<br />
Transport Security Expo<br />
13-09-2011 -- 14-09-2011<br />
London, UK<br />
Lokacija: Olympia - London<br />
Organizator: Niche Events Ltd<br />
Telefon: +44 (0) 208 542 9090<br />
E-mail: info@niche-events.com<br />
www.transec.com<br />
SecurityUser Expo<br />
19-09-2011 -- 21-09-2011<br />
Copenhagen, Denmark<br />
Lokacija: Carlsberg<br />
Organizator: AR Media International AB<br />
Telefon: +46 (0)8 556 306 80<br />
E-mail: info@securityuserexpo.com<br />
www.securityuserexpo.com<br />
Sajber kockanje<br />
Internet je veoma pogodan za finansijske prevare, orga ni zovanje<br />
nagradnih igara, pranje novca, kao i za elektronske<br />
transfere novca<br />
Različiti oblici finansijskih prevara preselili su se na Internet,<br />
kao i prevare putem nagradnih igara, koje u svetu<br />
nisu ništa novo i spektakularno. U igrama na sre ću<br />
putem Interneta obično se vrši utaja poreza. Poli cija ima<br />
pune ruke posla da utvrdi utaju pore za i količinu novca<br />
zarađenu ilegalnim klađenjem. Zadatak policije je i da<br />
istraži način na koji se novac „pere“ i u kojim ze mlja ma<br />
za vršava.<br />
Procenjuje se da na Internetu postoji preko 600 saj tova<br />
za poker, koji godišnje zarade mi li jarde dolara. Neki izvori<br />
tvrde da samo Pokerstars, najpoznatiji među pomenutim<br />
sajtovima, dnevno zaradi preko 1,34 miliona dolara.<br />
Sve što je korisniku Interneta potrebno da bi se kockao<br />
jeste validna kreditna kartica i program koji se preuzima<br />
za samo nekoliko minuta. Rizici da neko „skine“ broj kreditne<br />
kartice postoje, ali su veoma mali zahvaljujući viso<br />
kom stepenu zaštite sajta. Kockari se prvo registruju<br />
na sajtu, a potom ulažu određene sume novca na razne<br />
igre. Najviše se igra poker i to tzv. teksas holdem. Sajt<br />
za koc ka nje obično uzima procenat od svake transakcije,<br />
što uglav nom iznosi 10 odsto. Tako, na primer, ako je<br />
start 50 dolara, igračima se s kartice skida 55 dolara, pošto<br />
5 dolara ide organizatoru. Svi dobici se uplaćuju na<br />
karticu igrača, što je u skladu sa evropskim za konima i<br />
preporukama Evropske asocijacije lutrija. Takvi propisi<br />
postoje da bi se uspostavila bolja kontrola i da bi bilo<br />
sprečene po tencijalne zloupotrebe. Srpska Lutrija je nedav<br />
no pokrenula srpski portal za Internet kockanje, koji<br />
već ima više od hiljadu igrača i zabranjuje pristup malo letni<br />
cima.<br />
Kada se govori o finansijskim prevarama na Internetu<br />
treba napomenuti da su svi oblici podjednako zastupljeni<br />
– od krađe podataka o platnim karticama, njihovog falsi<br />
fi kovanja, krađe naloga za elektronsko bankarstvo, pa<br />
do tzv. „nigerijskih prevara“. Kada su u pitanju „ni ge rijske“<br />
prevare, korisnik putem imejla dobija poruku o neve<br />
rovatnom nasledstvu ili premiji osvojenoj u na grad noj<br />
igri, u ko joj nikada nije učestvovao. Iako je gotovo ne moguće<br />
po ve rovati u to, takve vrste obmane i dalje po stoje<br />
i ne mogu biti sprečene.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 51
AKTUELNO<br />
Zoran Keković<br />
pss@pss-magazine.com<br />
Seminar o proceni rizika<br />
Kako prepoznati opasnost<br />
Sredinom novembra Centar za analizu rizika i upra vljanje krizama u Beogradu održao je prvi stručni seminar za osposobljavanje<br />
kadrova koji obavljaju poslove procene rizika i zaštitu ljudi, imovine i poslovanja<br />
potencijalne opasnosti koje mogu<br />
da ugroze zaposlene i oštete<br />
imovinu, da odrede rizik, predlože<br />
mere zaštite i edukuju zaposlene<br />
da pre po znaju i pravilno tretiraju<br />
nastalu situaciju.<br />
Prvi polaznici ovog seminara<br />
bili su menadžeri bezbed no sti<br />
javnih i privatnih preduzeća,<br />
vlasnici preduzeća za privatno<br />
obezbeđenje, kao i savetnici za<br />
bez bednost u javnim i privatnim<br />
organizacijama. Obuka se sastojala<br />
od 30 nastavnih časova opšteg<br />
i specija li stičkog programa.<br />
U prvom delu programa detalj no<br />
su objašnjene teorijske odrednice<br />
i pojmovi u vezi sa rizikom<br />
i njegovom procenom, dok je<br />
stručni deo obu ke posvećen<br />
standardu u oblasti procene rizika.<br />
Usvajanjem prvog srpskog<br />
standarda u oblasti procene<br />
rizika od strane komisije KS223,<br />
pri Institutu za standar di zaciju<br />
Srbije, prvi put je stvorena realna<br />
osnova za procenu opasnosti od<br />
rizika u cilju zaštite ljudi, imovine<br />
i po slovanja. Ovako donete odluke<br />
zasnovane na proceni rizika predstavljaju<br />
osnovu za primenu jedne<br />
od kategorija zaštite ljudi, imovine<br />
i poslovanja.<br />
Prema mišljenju stručnih<br />
predavača iz Centra za analizu<br />
rizika i upravljanje krizama,<br />
procenu rizika treba da oba vljaju<br />
osposobljeni menadžeri rizika,<br />
koji imaju sertifikate za te poslove.<br />
Sada taj posao obavljaju menadžeri<br />
bezbednosti.<br />
Cilj stručne obuke je upoznavanje<br />
kandi da ta sa osnovnim pojmovima<br />
u vezi sa procenom rizika,<br />
njegovim značajem u upravljanju<br />
organizacijom, meto do lo gi jom<br />
i praktičnom primenom. Nakon što<br />
menadžeri prođu stručnu obuku<br />
osposobljeni su da identifikuju<br />
S obziron na činjenicu da je<br />
procena rizika kompleksan posao,<br />
za koji je potrebno široko znanje<br />
i raznovrsne veštine, stručna obuka<br />
je koncipirana tako da kan didati<br />
uče da prepoznaju i analiziraju<br />
po ten cijalne opasnosti i predlože<br />
mere za njihov tretman.<br />
Rezultati anonimne ankete koju<br />
su kandidati popunili po završetku<br />
kursa pokazali su da je prvi<br />
seminar oce njen kao profesionalan<br />
i kvalitetan. Posebno je istaknut<br />
praktičan rad na primeni standarda,<br />
u kom su naučili da bolje<br />
procenjuju rizik i stečeno znanje<br />
praktično primene.<br />
Više informacija možete naći na<br />
www.caruk.rs<br />
52<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
Miloš Mičić<br />
pss@pss-magazine.com<br />
DA LI SE ZNA<br />
Kartice na udaru nove taktike ‘pecanja’<br />
Pecanje po tabovima<br />
Većina korisnika Interneta<br />
prepoznaje znake pecanja,<br />
kao što su imejlovi u kojima se<br />
od korisnika traži da kliknu na<br />
ponuđeni link, unesu lozinku za<br />
elektronsku poštu ili podatke svog<br />
bankarskog računa. Međutim, novi<br />
koncept pecanja će nasamariti čak<br />
i oprezne korisnike, koje u trenutku<br />
nepažnje može prevariti informacija<br />
na tabovima pregledača.<br />
Kreativni direktor Mozilla<br />
Firefox tima, Aza Raskin, ovakve<br />
napade opisuje kao elegantane,<br />
a jednostavane. Korisnik uobičajeno<br />
ima više otvorenih tabova, a jedna<br />
od tih otvorenih stranica sajta<br />
koristi poseban JavaScript, tako da<br />
se sadržaj stranice sa informacijom<br />
prikazanoj na kartici neprimetno<br />
menja, pa kada korisnik ponovo<br />
otvori taj tab, njen sadržaj izgleda<br />
kao početna stranica sajta koju on<br />
obično posećuje.<br />
Zamislite da korisnik ima šest ili<br />
sedam otvorenih tabova, a jedan<br />
od otvorenih sajtova, koji se<br />
ne nalazi u trenutno aktivnom<br />
tabu, sadrži skript koji miruje par<br />
minuta ili sati, a onda diskretno<br />
transformiše sadržaj stranice,<br />
ikonicu i naslov na samom<br />
tabu, tako da ta stranica izgleda<br />
kao stranica za prijavljivanje na<br />
Gmail nalog.<br />
Nakon ovakvog napada ne menja<br />
se čak ni adresa u adresnom polju.<br />
Umesto toga, ovakvo pecanje<br />
igra na poverenje korisnika koji<br />
ne obraćaju pažnju na detalje,<br />
tj. ono što Raskin naziva prividna<br />
nepromenljivost tabova. Kada<br />
korisnik istovremeno pregleda<br />
mnogo otvorenih tabova i ikonica,<br />
naslovi na kartici su vizuelno<br />
dovoljno jasni nagoveštaji, koji će<br />
ga navesti da pomisli da je ostavio<br />
otvorenu Gmail stranu.<br />
Kada korisnik ponovo klikne<br />
na lažni Gmail tab i ugleda<br />
standardnu Gmail stranu za<br />
prijavljivanje, pomisliće da se u<br />
nekom trenutku odjavio iz svog<br />
Gmail naloga i uneće ponovo<br />
svoje podatke, da bi se ponovo<br />
prijavio. Nakon što korisnik unese<br />
podatke o sebi, prijavi se i pošalje<br />
ih do servera, biće preusmeren<br />
do njegove Gmail strane. Budući<br />
da se korisnik nije ni odjavljivao iz<br />
Gmail naloga, izgledaće kao da je<br />
proces prijavljivanja bio uspešan<br />
– objašnjava Raskin<br />
Praktičan primer<br />
Raskin je na svom sajtu priložio<br />
link sa primerom ovog koncepta<br />
(http://www.azarask.in/blog/post/<br />
a-new-type-of-phishing-attack/),<br />
koji deluje pomalo zastrašujuće<br />
kada ga isprobate. Dok sam pisao<br />
ovaj tekst, bar jednom sam u Firefox<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 53
pregledaču kliknuo na tab u kome<br />
mi je bila otvorena Gmail inbox<br />
strana, samo da bih otkrio da sam<br />
nepažnjom kliknuo na Raskinovu<br />
stranicu, koja se u međuvremenu<br />
preobrazila u lažni Gmail sajt. Važno<br />
je imati na umu da meta ovakvog<br />
napada može biti bilo koji sajt,<br />
ne samo Gmail. Pored toga, Raskin<br />
je naveo još nekoliko primera<br />
opasnijih napada, u kojima se<br />
zloupotrebljava CSS istorija (http://<br />
startpanic.com/).<br />
Naravno, ako surfujete sa<br />
izvanrednim Noscript dodatnim<br />
modulom, a sajt sa zloćudnim<br />
kodom nije na listi sajtova za koje<br />
ste odobrili izvršavanje JavaScript<br />
koda, bićete bezbedni sve dok<br />
ne odobrite javascript za datu<br />
stranicu. Na Safari pregledaču na<br />
mom Mac računaru napad sa test<br />
stranice nije uspeo u potpunosti<br />
(nema favicon ikonice). Kao što<br />
je nekoliko korisnika ispravno<br />
ukazalo, napad sa test stranice je<br />
zapravo bio uspešan u Chrome<br />
pregledaču, mada izgleda da nije<br />
uspeo da izmeni favicon ikonicu u<br />
Chrome tabovima. Pitam se kako<br />
će se nazvati taj novi obik pecanja,<br />
ukoliko ga budu koristili loši momci.<br />
Tabnabbing? Tabgrabbing? Ili imate<br />
bolji izraz?<br />
Istraživač Aviv Raf na veb lokaciji<br />
http://avivraff.com/research/phish/<br />
article.php?854817837, na zanimljiv<br />
način je demonstrirao ovaj koncept,<br />
da bi pokazao kako ovaj napad<br />
može da savlada Firefox pregledač<br />
sa Noscript dodatnim modulom<br />
u punom režimu. Raf je kreirao<br />
svoju stranicu, kao ilustrativnu šalu,<br />
koja se pretapa u početnu Gmail<br />
stranicu, koja se ponovo učitava<br />
svakih 20 sekundi. Ova stranica se<br />
menja u pokazni primer stranice<br />
za pecanje, samo ako se mišem<br />
prebacite u neki drugi tab, ili nakon<br />
10 ponovnih učitavanja (ukoliko se<br />
krećete preko tastature). Tako da<br />
će se stranica promeniti tek nakon<br />
otprilike 3 minuta, osim ako se po<br />
tabovima krećete pomoću miša.<br />
Pokušao sam da nađem način<br />
da zaobiđem primenu JavaScript<br />
koda, da bih dokazao ovaj koncept.<br />
U početku mi je to polazilo za<br />
rukom, ali nisam znao da li se<br />
korisnik prebacio u drugi tab, ili je<br />
ostao u istom. Sada u to mogu da<br />
budem siguran – poručio je Raf<br />
ukratko.<br />
HMS multimedijalni sistem<br />
Za bolju hotelsku uslugu<br />
Hoteli u svetu ne mogu da zamisle svoje poslovanje bez savremenih tehnoloških rešenja, a jedno od njih je i multimedijalni<br />
sistem. Ipak, nešto što je u svetu standard kod nas je po običaju luksuz<br />
prvom srpskom lancu hotela, „A hotelima“,<br />
U primenjena je multimedijalna interaktivna<br />
tehnologija HMS, koja je zamenila klasičan televizijski<br />
program, koji je u mnogim hotelima jedini zabavni<br />
sadržaj. Naime, menadžment je uvideo da ovakav sistem<br />
ne predstavlja luksuz već zdrav napredak, koji ne samo<br />
54<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
da osvežava hotelsku ponudu, već<br />
i modernizuje poslovanje. HMS je<br />
razvio jedinstveno multimedijalno<br />
rešenje, koje je u potpunosti<br />
integrisano sa ostalim softverskim<br />
rešenjima za hotelsko poslovanje,<br />
tako da gost ima mogućnost da<br />
preko televizijskog uređaja u svojoj<br />
sobi naruči film, bira tv kanale,<br />
pregleda veb stranice, koristi skajp,<br />
proverava elektronsku poštu. Pored<br />
toga gost preko tv aparata može da<br />
zakaže buđenje, rezerviše stolove u<br />
restoranu, poziva sobaricu, naručuje<br />
hranu i još mnogo toga. Zoran<br />
Radivojčević, direktor preduzeća<br />
HMS, posebno ističe prednosti<br />
HMS multimedija, kao napredne<br />
tehnologije sa sadržajem visokog<br />
kvaliteta (HD rezolucija slike,<br />
digitalni tv program), jednostavnom<br />
implementacijom i integracijom<br />
sistema sa postojećim hotelskim<br />
sistemima, vrlo prilagodljivim<br />
grafičkim okruženjem, fleksibilnim<br />
uslugama (po potrebama hotela),<br />
jednostavnom upotrebom, na više<br />
jezika.<br />
Šta hotel dobija?<br />
Zadovoljne i lojalne goste<br />
Pristup Internetu iz hotelske sobe<br />
je postao jedan od osnovnih<br />
zahteva. Nakon implementacije<br />
HMS multimedije, gost ima pristup<br />
Internetu u svakoj sobi, preko<br />
tv ekrana, kojem lako pristupaju čak<br />
i manje iskusni korisnici globalne<br />
mreže. Ovaj sistem gostima<br />
omogućava da pristupe hotelskim<br />
sadržajima, ponudama u restoranu i<br />
drugim uslugama.<br />
Povećanje dobiti / novi izvori<br />
prihoda<br />
Osim što povećavaju nivo hotelskih<br />
usluga, HMS sistem može hotelu<br />
doneti dodatnu zaradu. Tu se<br />
pre svega misli na komercijalne<br />
sadržaje, kao što su filmovi, Internet<br />
vezu, oglašavanje drugih kompanija<br />
preko hotelskog multimedijalnog<br />
sistema i sl.<br />
Šta gosti dobijaju?<br />
Standardni tv sa daljinskim<br />
upravljanjem<br />
Gosti koji su navikli na klasičnu<br />
televiziju sa daljinskim upravljačem<br />
ne moraju da se prilagođavaju<br />
novom sistemu, već i dalje mogu<br />
gledati i istraživati mogućnosti<br />
postojećih digitalnih kanala.<br />
Potpuna kontrola prikaza na tv-u<br />
Gost može sam da bira kada želi<br />
da gleda film, a može i da upravlja<br />
videom, tj. stopira, premotava<br />
i koristi sve ostale funkcije za<br />
upravljanje. Takođe postoji<br />
i posebna automatska funkcija, tako<br />
da roditelji mogu da kontrolišu šta<br />
njihova deca gledaju.<br />
Direktna komunikacija sa<br />
hotelskim osobljem<br />
Servis u sobi i usluge hemijskog<br />
čišćenja sada su pristupačniji gostu.<br />
Pre nego što poruči jelo, gost<br />
može da vidi način na koji se jelo<br />
priprema, kao i sastojke tog jela.<br />
Jednostavna upotreba<br />
Posebna pažnja posvećena je<br />
korisničkom okruženju, sa jasno<br />
prikazanim opcijama na ekranu,<br />
kao i daljinskim upravljačem sa<br />
standardnim rasporedom tipki.<br />
Posebna pogodnost ovog sistema<br />
jeste što se svi podaci trenutno<br />
upisuju u recepcijsku i restoransku<br />
aplikaciju kao i finansijski program,<br />
tako da menadžment u svakom<br />
trenutku ima uvid u novonastale<br />
promene. Ovo multimedijalno<br />
rešenje može se dodatno iskoristiti<br />
za oglašavanje trećih lica, odnosno<br />
firmi. Ako bi se sklopio ugovor npr.<br />
sa taksi udruženjem, gosti bi mogli<br />
da naručuju vozila direktno preko<br />
tv uređaja.<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
55
DA LI SE ZNA<br />
Toni Linč<br />
pss@pss-magazine.com<br />
PSIA<br />
Novi standardi –<br />
višestruka korist<br />
Asocijacija za međuoperabilnost uređaja za fizičku bezbednost ubrza no<br />
radi na izradi IP standarda, kojim će biti definisana proizvodnja međuoperabilnih<br />
IP uređaja, i njihova komunikacija u okviru umreženog rešenja<br />
Asocijacija koja izrađuje<br />
standrarde za bezbednosne<br />
uređaje na globalnom nivou,<br />
sprovodi misiju unapređenja<br />
IP uređaja i ubrzano radi na izradi<br />
kompletne specifikacije u cilju<br />
ostvarenja međuoperabilnosti<br />
IP uređaja na nivou čitavog sistema.<br />
Asocijacija PSIA se bavi izradom<br />
specifikacija za različite vrste<br />
uređaja – IP video-uređaje, sisteme<br />
kontrole pristupa, softvere,<br />
uređaje za snimanje i skladištenje<br />
podataka. Preko 1.700 stručnjaka<br />
iz bezbednosne industije je sa<br />
sajta ove asocijacije preuzelo<br />
postojeće PSIA standarde, kojima<br />
se usklađuju IP kamere i sistemi<br />
za video‐nadzor, kao i snimanje<br />
i upravljanje sadržajima sa drugim<br />
uređajima u okviru bezbednosnog<br />
sistema, posebno sa sistemima<br />
za menadžment bezbednosti.<br />
Nezaobilazne su i specifikacije za<br />
video-analitiku, kojima je definisano<br />
kako se platforme za video‐analitiku<br />
integrišu sa sistemima za<br />
video‐menadžment i softverom<br />
za fizičku bezbednost. Na listi<br />
specifikacija nalaze se i one za<br />
zajedničke metapodatke i modele<br />
događaja, a trenutno se izrađuju<br />
specifikacije za uređaje namenjene<br />
kontroli pristupa.<br />
Osnovni cilj je da planiranje,<br />
prodaja i instaliranje IP tehnologije<br />
bude jednostavna koliko i analogna<br />
CCTV tehnologija – procenjuje Skot<br />
Harkins, predsednik kompanije<br />
Honeywell i potvrđuje da je razvoj<br />
standarda za IP platforme važan<br />
korak i za korisnike i za industriju.<br />
Sistemski pristup<br />
Izradom standarda biće zaštićeni<br />
i krajnji korisnici, koji će biti sigurni<br />
da su uložili novac u IP uređaje za<br />
koje će u budućnosti imati tehničku<br />
podršku. Usvajanjem IP standarda<br />
takođe se kreira zajednička<br />
platforma za buduća proširenja<br />
infrastrukture, čime se dugoročno<br />
smanjuju ukupni troškovi.<br />
Asocijacija PSIA neguje sistemski<br />
pristup razvoju standarda, sa<br />
osnovnom idejom da će na taj<br />
način biti stvorena fleksibilna,<br />
bešavna i ekonomična<br />
bezbednosna rešenja. Preporuke<br />
će važiti za široku lepezu<br />
bezbednosnih uređaja, sistema<br />
i izvora podataka iz svih segmenata<br />
bezbednosne industrije i biće<br />
važne odrednice za planiranje<br />
i projektovanje složenih rešenja.<br />
Ovakav pristup omogući će<br />
bezbednjacima da izaberu najbolje<br />
komponente, koje će u potpunosti<br />
zadovoljiti njihove potrebe.<br />
Radna grupa PSIA Systems<br />
zadužena je za proveru<br />
funkcionisanja pojedinačnih<br />
specifikacija u većim<br />
sistemima, kako bi se osigurala<br />
međuoperabilnost različitih<br />
IP uređaja na sistemskom nivou.<br />
Pored toga, ova radna grupa<br />
rukovodi i daje smernice za<br />
planiranje i arhitekturu sistema<br />
u oblastima u kojima radi veći<br />
broj radnih grupa u cilju bolje<br />
organizacije sistema.<br />
Ove IP specifikacije predstavljene<br />
su na 56. Međunarodnom Asis<br />
seminaru, održanom u oktobru<br />
ove godine. Sponzori ovogodišnje<br />
manifestacije bile su kompanije<br />
Arecont Vision, Milestone<br />
i Synectics. Različiti proizvođači<br />
su ovom prilikom demonstrirali<br />
primenu PSIA specifikacija na<br />
mrežnim video‐uređajima,<br />
uređajima za kontrolu<br />
pristupa, kao i platformama za<br />
snimanje i video‐menadžment,<br />
video‐analitiku i umreženim<br />
platformama.<br />
O PSIA<br />
Asocijacija za međuoperabilnost<br />
uređaja za fizičku bezbednost je<br />
globalno udruženje proizvođača<br />
i integratora uređaja za fizičku<br />
bezbednost, koje se bavi<br />
unapređenjem međuoperabilnosti<br />
IP uređaja u svim segmentima<br />
industrije. Specifikacije se razvijaju<br />
u okviru pet radnih grupa u koje<br />
su uključeni inženjeri koji se bave:<br />
IP videom, video-analitikom,<br />
snimanjem i upravljanjem<br />
sadržajima, kontrolisanjem oblasti i<br />
grupa za sisteme. Do ovog trenutka,<br />
PSIA specifikacije preuzelo je preko<br />
1700 profesionalaca za bezbednost.<br />
Više informacija potražite na<br />
http://www.psialliance.org<br />
56<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
BusinessPartners BusinessPartners BusinessPartners<br />
Dragi čitaoci,<br />
budite član rubrike<br />
BusinessPartners – tako ćete biti<br />
lakše dostupni vašim poslovnim<br />
partnerima.<br />
Ispod logotipa svake firme naći ćete<br />
osnovne podatke.<br />
I vi pripadate ovoj grupi.<br />
Zato nas kontaktirajte!<br />
Pošaljite svoje podatke na:<br />
pss@pss-magazine.com<br />
pss-magazine@sbb.co.yu<br />
Digital Security<br />
Španskih boraca 22<br />
11 070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 11 311 8 113<br />
+381 11 311 5 302<br />
www.pelco.co.rs<br />
office@pelco.co.rs<br />
Zvanični zastupnik i sistem-integrator za SCG za<br />
opremu Pelco<br />
Salmont d.o.o<br />
Stojana Aralice 1<br />
11 077 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 11 22 80 870<br />
+381 11 22 80 875<br />
+381 65 21 34 151<br />
www.salmont.co.rs<br />
office@salmont.co.rs<br />
Manifacture and engeneering of security system<br />
Solytron INT d.o.o.<br />
Bulevar Vojvode Mišića 10<br />
11000 Beograd<br />
Tel. +381 11 369 03 55<br />
+381 11 369 04 14<br />
Fax +381 11 369 12 83<br />
www.solytron.rs<br />
office@solytron.rs<br />
Distribucija profesionalne opreme i softvera za<br />
IP video nadzor<br />
Boma<br />
Čarli Čaplina 39 (hala Pionir)<br />
11 000 Beograd<br />
office@boma.rs<br />
www.boma.rs<br />
tel/fax: +381 11 30 30 840<br />
+381 11 30 30 838<br />
Zastupanje, veleprodaja, distribucija, projektovanje,<br />
izvođenje, inženjering<br />
Master CCTV centar<br />
Miloša Bandića 16<br />
11 080 Zemun<br />
tel/fax: +381 11 307 6 444<br />
+381 11 307 6 888<br />
+381 11 316 7 222<br />
www.masterbc.co.rs<br />
masterbc@masterbc.co.rs<br />
Zvanično najveći distributer sigurnosne opreme<br />
Tehnomobil Protech<br />
21000 Novi Sad<br />
Branimira Ćosića 13<br />
tel.: +381 21 427 027<br />
tel./fax: +381 21 531 433<br />
www.tehnomobil-protech.co.rs<br />
Detekcija požara, detekcija otrovnih i eksplozivnih<br />
gasova, kontrola pristupa i evidencija radnog vremena,<br />
protivprovalni sistemi, video nadzor<br />
primion Technology AG<br />
Steinbeisstrasse 2-4<br />
D-72510 Stetten a.k. Markt<br />
Germany<br />
phone +49 (75 73) 952 494<br />
fax +49 (75 73) 952 110<br />
www.primion.de<br />
sidiropoulos@primion.de<br />
Axis Communications GmbH<br />
Lilienthalstr. 25<br />
85399 Hallbergmoos, Germany<br />
Tel.: +49 811 555 08 44<br />
Fax: +49 811 555 08 69<br />
www.axis.com<br />
kai.niedermeyer@axis.com<br />
ISC Contact<br />
Porečka 13<br />
11 000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 329 3 737<br />
+381 11 329 3 738<br />
www.iscc.rs<br />
www.boschsecurity.rs<br />
iscc@eunet.rs<br />
Autorizovani zastupnik za Bosch za SCG<br />
Bosch Security Systems Lic.<br />
Milutina Milankovića 11a<br />
11070 Beograd<br />
tel: +381 11 2052 380<br />
Fax: +381 11 2052 380<br />
www.boschsecurity.rs<br />
bojan.petrovic@bosch.com<br />
Invented for life<br />
Dallmeier electronic GmbH&C.KG<br />
Bahnhofstraβe 16<br />
93047 Regensburg<br />
Germany<br />
phone +49 9<strong>41</strong> 8700-0<br />
fax +49 9<strong>41</strong> 8700-180<br />
www.dallmeier-electronic.com<br />
thomas.dallmeier@dallmeier-electronic.com<br />
IP WAY<br />
Tetovska <strong>41</strong><br />
11 000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 308 95 03<br />
+381 11 308 95 43<br />
www.ipway.rs<br />
info@ipway.rs<br />
Distribucija profesionalne IP video-opreme i softvera za<br />
video-menadžment i nadzor<br />
WLS Electronic<br />
Kraljevačka 5<br />
11000 Beograd<br />
tel./fax. + 381 11 309 70 80<br />
+ 381 11 309 82 72<br />
mobilni + 381 63 232 014<br />
www.wls.izlog.org<br />
wlsbgd@sezampro.rs<br />
Isporuka i montaža protivprovalnih sistema, kontrole<br />
pristupa, sistema video-nadzora, automatskih kapija...<br />
Kobra<br />
Dinarska 14<br />
11000 Beograd<br />
tel./fax: +381 11 3690 323<br />
+381 11 3690 313<br />
+381 11 3692 313<br />
+381 11 2648 368<br />
www.kobra.co.rs<br />
office@kobra.co.rs<br />
Protivprovalni sistemi, kontrola pristupa, detektori<br />
metala, network<br />
Biometrija<br />
Siemens d.o.o. Beograd<br />
Siemens Building Technologies<br />
Omladinskih brigada 21<br />
11070 Beograd, Srbija<br />
tel: + 381 11 20 96 377, fax: + 381 11 20 96 390<br />
sbt.cs@siemens.com<br />
www.siemens.co.rs/sbt, www.sbt.siemens.com<br />
Proizvodnja, projektovanje i montaža integrisanih<br />
sistema zaštite i sistema automatike u zgradama<br />
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 57
www.pss-magazine.com<br />
www.pss.magazine-com<br />
www.pss-magazine.com<br />
BusinessPartners BusinessPartners BusinessPartners<br />
International Counter-Terrorism<br />
and Protection Training Center<br />
Serdara Jola Piletića 2<br />
81000 Podgorica<br />
tel: +382 20 202 845<br />
+382 20 203 243<br />
www.ctp-trainingcenter.com<br />
www.ctp-trainingcenter@t-com.me<br />
Špica Centar<br />
Bulevar Mihaila Pupina 165 V<br />
11 000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 222 50 70; 222 50 71; 222 50 72<br />
info@spica.rs<br />
www.spica.rs<br />
Sectron<br />
Jurija Gagarina 11b<br />
11070 Beograd<br />
tel: +381 11 22 85 030, +381 11 22 85 031<br />
fax: +381 11 22 85 032<br />
www.sectron.co.rs<br />
office@sectron.co.rs<br />
Sistemi za automatsku identifikaciju<br />
security&communication systems<br />
RAK Security Systems<br />
Palmira Toljatija 5<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/faks: +381 11 2608162<br />
www.raksecurity.com<br />
office@raksecurity.com<br />
Distributer sistema elektronske zaštite.<br />
Alarm automatika d.o.o<br />
Gostivarska 25<br />
11000 Beograd<br />
tel. +381 11 3976 939<br />
tel/fax +381 11 3982 992<br />
e-mail: AABeograd@alarmautomatika.com<br />
www.alarmautomatika.com<br />
Izbor proverenih sistema i komponenti potrebnih za<br />
kreiranje rešenja tehničke zaštite<br />
Jonik d.o.o.<br />
11000 Beograd<br />
Francuska 61-65/III<br />
tel/fax: +381 11 22 83 056<br />
+381 11 22 83 086<br />
www.jonik.rs<br />
office@jonik.rs<br />
Jonik<br />
Evidencija radnog vremena i kontrola pristupa, sistem<br />
za pozicioniranje i komunikaciju<br />
Cadex Engineering d.o.o<br />
Braće Kovač 5a<br />
11 000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 344 11 35<br />
+381 11 344 15 79<br />
www.cadex.co.rs<br />
cadex@sbb.co.rs<br />
Projektovanje, ugradnja i održavanje sistema video<br />
nadzora<br />
Alarmcentar d.o.o.<br />
Sarajevska 14/2<br />
11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 361 07 <strong>41</strong>, +381 11 361 08 40<br />
+381 11 264 37 44, +381 11 264 24 17<br />
www.alarmcentar.com<br />
office@alarmcentar.com<br />
Distributeri protivprovalnih i protivpožarnih sistema,<br />
kontrole pristupa, video i audio-interfona, video-nadzora<br />
Ako želite da budete u rubrici<br />
za direktan kontakt, pošaljite e-mail:<br />
marketing@pss-magazine.com<br />
UMREŽAVANJE IMA SVOJU CENU
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST<br />
59
60 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST