REAKCIJA GRAŠKA (PISUM SATIVUM SSP

More documents

Recommendations

Info

$c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...$

istraživanja. U trogodišnjim pokusima u Francuskoj, Duchene i sur. (1994.) utvrđuju prinose zrna jarog graška za zrno, koji variraju od 6,46-7,31 t/ha, što je znatno više od rezultata dobivenih ovim istraživanjem. Popović i sur. (1997.) utvrđuju prinose zrna koji su se kretali od 1,59-4,12 t/ha. Dobiveni rezultati vlastitim istraživanjima nešto su u prosjeku niži od ovih rezultata. U području Wimmera u Viktoriji, Bretag i sur. (2000.) nalaze da kasnija sjetva smanjuje prinos za 40%, što su potvrdili i rezultati dobiveni vlastitim istraživanjima. ZAKLJUČAK Na temelju dvogodišnjih istraživanja u Vinkovcima, istražena je reakcija roka sjetve (14.3., 24.3. i 3.4. 1997. te 6.3., 18.3. i 2.4. 1998.), sklopa kod sjetve 840.000 i 1.250.000 biljaka/ha (značajna redukcija sklopa u kasnijim rokovima sjetve) te gnojidbe dušika (0 i 60 kg/ha) na prinos zrna. Prinos zrna varirao je od 0,07-1,72 t/ha u prvoj godini istraživanja u zavisnosti o varijanti, a u drugoj godini istraživanja od 0,14-2,12 t/ha, što je za 10,74% više nego prve godine istraživanja. Tako nizak prinos zrna u obje godine istraživanja posljedica je slabog ostvarenja sklopa, osobito u kasnijim rokovima sjetve. Ostvarenje sklopa u 1997. godini bilo je u rasponu 3,4-75,6%, zavisno o varijanti u pokusu, te druge godine 3,4-74,4%. Tako loše ostvarenje sklopa rezultat je pojave stagnirajućih oborinskih voda prilikom sjetve, osobito u kasnijim rokovima sjetve. To se izravno odrazilo i na komponente prinosa graška, a time i na sam prinos. U odnosu na prvi rok sjetve, prinos zrna u drugom bio je smanjen za oko 73%, odnosno u trećem za oko 94% prve godine istraživanja. Gušći sklop uzrokovao je nešto veći prinos zrna, no nesignifikantno, dok je u varijantama kontrole i gnojidbi dušikom prinos bio jednak. Druge godine prinos zrna značajno se smanjivao što je bio kasniji rok sjetve, tako da je u drugom roku bio manji za oko 71%, odnosno u trećem za oko 90% u odnosu na prvi rok sjetve. U drugoj godini prosječni prinos zrna bio je veći za 10,7% nego prethodne. U 1997. godini masa 1.000 zrna varirala je u zavisnosti o varijanti istraživanja od 224,75 do 232,63 g, a druge godine od 203,90 do 249,73 g. U drugoj godini istraživanja masa 1.000 zrna bila je veća (prosjek 228,81 g) za oko 8% nego prve godine. Prve godine istraživanja niti jedan faktor nije utjecao na to svojstvo, dok je u drugoj godini utjecao samo rok sjetve. U drugom roku sjetve masa 1.000 zrna bila je manja za oko 1% u odnosu na prvi rok, odnosno za oko 12% u trećem roku. Broj mahuna po biljci kretao se prve godine u rasponu od 4,32-7,20 u zavisnosti o varijanti istraživanja, a 1998. godine, značajno izraženija (3,68-7,13). Broj zrna po mahuni prve godine istraživanja iznosio je od 1,62 do 2,50, a druge godine od 2,01 do 2,64 u zavisnosti o varijanti. Niti jedan faktor u obje godine istraživanja nije utjecao na broj zrna po mahuni. U skladu s pretpostavkama u uvodu ovog rada, da će grašak različito reagirati na rok sjetve, sklop i gnojidbu dušikom, utvrđene su značajne razlike u prinosu zrna i važnijim komponentama prinosa zrna graška. Osobito se to odnosi na sjetvu u različitim rokovima sjetve i sklopovima, dok dušična gnojidba uglavnom nije uvjetovala značajne razlike kod navedenih parametara. LITERATURA 1. Brkić, Suzana (2002.): Učinkovitost bakterizacije, gnojidbe dušikom i molibdenom na prirod stočnog graška. Disertacija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 2. Bretag, T.W., Keane, P.J., Price, T.V. (2000): Effect of sowing date on the severity of Ascochyta blight in field peas (Pisum sativum L.) grown in the Wimmera region of Viktoria, Australian Journal of Experimental Agriculture, 40 (8):1113-1119. 3. Danjek, I. (1994.): Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos zrna stočnog graška (Pisum sativum, var. arvense). Poljoprivredna znanstvena smotra, 59(2-3): 211.-219. 4. Duchene, E., Desbureaux, J., Rogues, F.P., Gate, P. (1994): Resistance to frost and to winter conditions of combining pea varieties. Proceedings - Third Congress of the European Society for Agronomy, Abano – Padova, 358-359. 5. Đinović, I. (1986.): Nasljeđivanje komponenti prinosa zrna graška, proteina i vitamina u recipročnim ukrštanjima Pisum sativum var. modullare x Pisum sativum ssp. saccharatum. Disertacija, Novi Sad. 6. Hadživuković, S. (1984.): Statistika. II. izdanje. Privredni pregled, Beograd. 6
7. Hwang, S.F., Gossen, B.D., Turnbull, G.D., Chang, K.F., Howard, R.J., Thomas, A.G. (2000): Seeding date, temperature, and seed treatment affect pythium seedling blight of field pea. Canadian Journal of Plant Pathology – Revue Canadienne de Phytopathologie, 22(4):392-399. 8. Ivezić, Marija, Vukadinović, V. (1987.): Kompjuterska obrada trofaktorijalnih pokusa. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, 17(3-4):409.-424. 9. Kolak, I., Šatović, Z., Rukavina, H., Rozić, I. (1996.): Šampion – visokorodni i kvalitetni kultivar jarog stočnog graška, Sjemenarstvo 13., Zagreb, 325.-336. 10. Kovač, K. (1994): The effect of some intensification factors on the pea yield of intermediary type in maize-growing region (Czech). Rostlinna Vyroba, 40(10): 949-956. 11. McKenzie, R.H., Middleton, A.B., Solberg, E.D., De Mulder, J., Flore, N., Clayton, G.W. (2001): Response of pea to rhizobia inoculation and starter nitrogen in Alberta. Canadian Journal of Plant Science, 81(4):637-643. 12. Mihailović, M. (1991.): Karakteristike novih linija stočnog graška. Zbornik radova, sveska 19, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 219.-226. 13. Popović, S., Stjepanović, M. (1992.): Genetski potencijal različitih sorti stočnog graška u proizvodnji zrna. Sjemenarstvo, 2-3, str.105.-110. 14. Štafa Z. (1997.): Sjetva krmnog (stočnog) graška. Gospodarski list, 16, Zagreb, str. 47. 15. Warkentin T.D., Sloan A.G., Alikhan S.T. (1997): Proximate and mineral composition of field peas, Canadian Journal of plant Science 77 (1): 101-103. 16. ……….. World Yearbook, Stat. Jahrbuch 2001. f. d. Ausland, National Statistics Yearbooks. RESPONSE OF PEA (PISUM SATIVUM SSP. ARVENSE L.) AT SOWING TERM, STAND AND NITROGEN FERTILIZATION AT VINKOVCI AREA SUMMARY The Pea is an exquisite protein crop (it contains 20-37% of protein) used for human diet, animal feeding and as sideration. The hypothesis has been set up that the spring field pea for the grain production (cultivar Sobel) will respond differently to the sowing term, stand (840,000 and 1,250,000 plants ha -1 ) and nitrogen fertilization (0 and 60 kg ha -1 ). In 1997 and 1998 the investigations were conducted via field experiments on semigley soil at Vinkovci sites. Observations and measuring of, for example, phenological phase and more important climatic factors were accomplished during the growing season (temperature and precipitations). The harvest was followed by determination of number of pods, number of grains and grain yield. Obtained results were statistically processed by an adequate method (by a variance analysis of the split-split-plot experiment in four replicates) whereas averages of the reached values were used for the results interpretation. -1 -1 The Vinkovci site was known for the grain yield (t ha ) being 0.07-1.72 t ha in the first investigation year and 0.14-2.12 t ha -1 in the second one. In 1997 thousand grain weight at Vinkovci site varied between 224.75 and 232.63 g whereas in 1998 it was 203.90-249.73 g. Results of the research justified the hypothesis of the optimal sowing date and stand as well as their interaction. Key-words: pea, pod, grain, yield (Primljeno 2. veljače 2004.; prihvaćeno 25. veljače 2004. - Received on 2 February 2004; accepted on 25 February 2004) 7
Page 1 and 2: ISSN 1330-7142 UDK = 635.652:631.31
Page 3 and 4: Rok sjetve, sklop i gnojidba dušik
Page 5: Tablica 5. Opravdanost djelovanja i

REAKCIJA GRAŠKA (PISUM SATIVUM SSP

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?