REAKCIJA GRAŠKA (PISUM SATIVUM SSP

ISSN 1330-7142
UDK = 635.652:631.319; 635.652:631.84
REAKCIJA GRAŠKA (PISUM SATIVUM SSP. ARVENSE L.) NA ROK SJETVE,
SKLOP I GNOJIDBU DUŠIKOM NA PODRUČJU VINKOVACA
Irena Rapčan, M. Jurišić, T. Jurić
Izvorni znanstveni članak
Original scientific paper
SAŽETAK
Grašak je izvanredna bjelančevinasta kultura (sadrži 20-37% bjelančevina), a koristi se u ishrani ljudi,
životinja te kao zelena gnojidba. Postavljena je hipoteza da će jari grašak za proizvodnju zrna (kultivar Sobel)
različito reagirati na rok sjetve, sklop (840.000 i 1.250.000 biljaka/ha) i gnojidbu dušikom (0 i 60 kg/ha).
Istraživanja su obavljena tijekom 1997. i 1998. godine na lokacijama u Vinkovcima putem poljskih pokusa na
semiglejnom tlu. Tijekom vegetacije izvršena su motrenja i mjerenja, primjerice fenološke faze i važniji
klimatski čimbenici (temperatura i oborine). Nakon žetve utvrđen je broj mahuna, broj zrna te prinos zrna.
Dobiveni rezultati obrađeni su statistički odgovarajućim metodama (analizom varijance split-split-plot pokusa
u četiri ponavljanja), a prosjeci dobivenih vrijednosti korišteni su za interpretaciju rezultata. Prinos zrna u
prvoj godini istraživanja varirao je od 0,07-1,72 t/ha, a u drugoj godini od 0,14-2,12 t/ha, a takvi niski prinosi
rezultat su značajne redukcije sklopa, posebno u kasnijim rokovima sjetve. U prvoj godini masa 1.000 zrna
varirala je između 224,75-232,63 g, a u 1998. 203,90-249,73 g. Rezultati istraživanja opravdali su hipotezu,
prije svega u pogledu optimalnog roka sjetve i sklopa te njihovom međusobnom djelovanju.
Ključne riječi: grašak, mahuna, zrno, prinos
UVOD
Jednostavnost uporabe, sjetva, gnojidba, zaštita, žetva i čuvanje omogućuju toj kulturi brzo širenje.
Posljednja tri desetljeća neke zemlje Europe, Azije i Afrike te Australija daju prednost grašku u
odnosu na soju pa se površine i prinosi iz godine u godinu povećavaju (Kolak i sur., 1996.). Za
očekivati je da se i u Republici Hrvatskoj povećaju površine na kojima se uzgaja grašak za zrno i
voluminoznu krmu, s obzirom na povoljne klimatske i edafske činitelje.
U Tablici 1. prikazane su površine i prinos graška u nekim europskim zemljama i Hrvatskoj 2001.
godine.
Tablica 1. Površine i prinos zrna graška u nekim europskim državama i Hrvatskoj 2001. godine
Table 1. Areas and yield of pea in some Eeuropean countries and Croatia during 2001
Država - State
Austrija
Češka
Danska
Francuska
Mađarska
Njemačka
Poljska
Rusija
Velika Britanija
Hrvatska
Površina – Area
(000 ha)
26
33
60
417
50
164
20
575
102
4
Prinos - Yield
(t ha -1 )
2,40
2,55
3,00
4,03
1,80
3,40
2,32
1,74
3,05
1,86
_______________
Mr.sc. Irena Rapčan, asistent, dr.sc. Mladen Jurišić, izv. prof, i dr.sc. Tomislav Jurić, izv. prof. – Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg. Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek
1

Krmni grašak ima određene gospodarske prednosti nad sojom, iako ima nižu krmnu vrijednost. Prije
svega se to odnosi na kraću vegetaciju, veći prinos mase te prinos zrna (isti ili nešto veći od soje).
Ostavlja tlo u dobrom stanju te nije potrebna nikakva obrada zrna, već se nakon žetve može mljeti i
dodavati u smjese za ishranu stoke (Štafa, 1997.).
Kovač (1994.) nalazi da vrijeme statistički značajno utječe na prinos zrna graška. Toplija područja,
prema autoru, daju relativno veće razine minerala, pepela i ukupnih bjelančevina te niži prinos zrna
nego hladnija područja i godine (Warkentin i sur., 1997.). Hwang i sur. (2000.) nalaze da postoji
nekoliko razlika u nicanju i prinosu zrna između rokova sjetve od kraja travnja do sredine svibnja, ali
je nicanje bilo niže za 10-15%, a prinos zrna za 20-25% niži pri sjetvi potkraj svibnja, nego početkom
lipnja. Popović i Stjepanović (1992.) nalaze da broj biljaka u žetvi varira od 103 do 128 biljaka/m 2
te
da analiza odnosa prinosa zrna i broja biljaka pokazuje slabu negativnu korelaciju. Danjek (1994.)
navodi da prihrana početkom cvatnje i početkom formiranja mahuna povećava broj mahuna i broj zrna
po biljci, ali nesignifikantno. Gnojidba dušikom povećava prinos zrna. Autor nalazi da je u uvjetima
sušne godine predsjetveno dodani dušik utjecao na povećanje broja formiranih mahuna po biljci, broja
zrna po biljci, broja zrna po mahuni, mase 1.000 zrna i prinosa zrna po biljci te na smanjenje udjela
zrna u masi nadzemnog dijela biljke i prinosa. Kovač (1994.) nalazi da gnojidba vrlo značajno utječe
na prinos zrna graška. Količine dodanog dušičnog gnojiva (20, 40 ili 60 kg/ha) povećale su prinos zrna
graška u 24% od 58 pokusa u Alberti u prosjeku za 9% (Mc Kenzie i sur., 2001.). Brkić (2002.) navodi
da se količine dušika u gnojidbi u nas kreću od 40-150 kg/ha, ali da dušik treba unijeti samo u količini
koja mora zadovoljiti potrebe graška, dok se značajnije ne razvije nitrofiksacija.
U ovom radu istražena je reakcija jarog graška za proizvodnju zrna na rok sjetve, sklop i gnojidbu
dušikom. Obrađena je i međuzavisnost navedenih čimbenika značajnih za ostvarenje optimalnog
prinosa i kakvoće.
MATERIJAL I METODE
Istraživanja su obavljena tijekom 1997. i 1998. godine na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta u
Osijeku – Vinkovcima na površinama P.J. Ekonomija Vinkovci. Prve godine pokusa pretkultura je bila
ječam, a druge godine pšenica. Obrada tla bila je konvencionalna. U obje godine korišten je kultivar
Sobel. Veličina osnovne parcelice bila je 10 m 2
.
Grašak je sijan u tri roka sjetve obje godine, i to: 14.03., 24.03. i 03.04.1997. te 06.03., 18.03. i
02.04.1998. godine. Sklopovi u obje godine pokusa regulirani su razmakom unutar redova (za S1=
840.000 biljaka/ha = 6 cm i za S2 = 1.250.000 biljaka/ha = 4 cm), uz razmak između redova 20 cm.
Ostvarenje sklopa u 1997. godini bilo je u rasponu 3,4-75,6% zavisno, o varijanti u pokusu, te druge
godine 3,4-74,4%. Varijante gnojidbe dušikom u obliku KAN-a su kontrola G1 = 0 kg/ha i G2 = 60
kg/ha. Gnojidba KAN-om u količini od 225 kg/ha obavljena je za svaki rok sjetve posebno i to:
09.05.1997. i 07.05.1998. za prvi rok, 17.05.1997. i 19.05.1998. za drugi rok te 27.05.1997. i
22.05.1998. godine za treći rok sjetve. Broj mahuna i broj zrna po mahuni utvrđeni su nakon žetve,
kao i prinos zrna vaganjem zrna sa svake parcelice posebno. Pokus je višefaktorijalan (split-split-plot).
Glavni faktor je rok sjetve s tri razine. Drugi faktor je sklop s dvije razine (840.000, odnosno
1.250.000 biljaka/ha). Treći faktor je gnojidba dušikom s dvije razine (0 i 60 kg/ha).
Dobiveni pokazatelji obrađeni su statistički odgovarajućim metodama, odnosno analizom varijance u
svim kombinacijama pokusa (Hadživuković, 1984.; Ivezić i Vukadinović, 1987.). Prosjeci dobivenih
vrijednosti korišteni su za interpretaciju rezultata.
REZULTATI I RASPRAVA
Tablica 2. analize varijance pokazuje da na broj mahuna po biljci niti jedan faktor nije imao značajan
utjecaj u obje godine. Drugi rok sjetve u prvoj godini pokusa utjecao je neznačajno na povećanje broja
mahuna po biljci, u odnosu na prvi rok za 0,4 odnosno treći rok sjetve za 0,81 odnosno za 0,52 i 1,03 u
drugoj godini. Gušći sklop od 1.250.000 biljaka/ha je u 1997. godini uvjetovao neznačajno smanjenje,
a 1998. godine povećanje broja mahuna po biljci. Primjenom dušika, broj mahuna po biljci bio je
nesignifikantno veći u prvoj godini (za 0,27, a drugoj za 0,40).
2

Rok sjetve, sklop i gnojidba dušikom nisu statistički opravdano utjecali na broj zrna po mahuni niti
jedne godine istraživanja (Tablica 3.).
U prvoj godini provođenja pokusa uočen je trend smanjenja broja zrna po mahuni pomicanjem roka
sjetve prema kasnijem, dok je druge godine taj trend bio obrnut. U obje godine istraživanja gušći sklop
utjecao je neznačajno na manji broj zrna po mahuni. Gnojidba dušikom postigla je 1997. godine nešto
manji, a 1998. godine nešto veći broj zrna po mahuni, no nesignifikantno.
Tablica 2. Opravdanost djelovanja ispitivanih faktora na broj mahuna po biljci 1997. i 1998. godine
Table 2. Factors effect on pod number per plant during 1997 and 1998
Faktori - Factors 1997. 1998.
Utjecaj roka sjetve na broj mahuna po biljci
Sowing rate effect on pod number per plant
R
R 1
R 2
3
5,51
5,91
5,10
5,53
6,05
5,02
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Utjecaj sklopa na broj mahuna po biljci
Stand effect on pod number per plant
S
S 1
2
5,76
5,25
5,39
5,67
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Utjecaj gnojidbe dušikom na broj mahuna po biljci
Nitrogen fertilization effect on pod number per plant
G
G 1
2
5,37
5,64
5,33
5,73
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Tablica 3. Opravdanost djelovanja ispitivanih faktora na broj zrna po mahuni 1997. i 1998. godine
Table 3. Factors effect on corn number per pod during 1997 and 1998
Faktori - Factors 1997. 1998.
Utjecaj roka sjetve na broj zrna po mahuni
Sowing rate effect on corn number per pod
R
R 1
2
2,05
1,95
2,09
2,37
R3
1,78
2,49
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Utjecaj sklopa na broj zrna po mahuni
Stand effect on corn number per pod
S
S 1
2
1,96
1,89
2,38
2,26
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Utjecaj gnojidbe dušikom na broj zrna po mahuni
Nitrogen fertilization effect on corn number per pod
G
G 1
2
2,03
1,82
2,38
2,56
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Analizom varijance utvrđeno je da rok sjetve u 1997. godini nije značajno utjecao na masu 1.000 zrna
za razliku od 1998. (P=1%). U 1998. godini evidentno najveća masa 1.000 zrna (238,97 g) utvrđena je
u prvom roku sjetve, neznatno manja u drugom, dok je signifikantno najmanja bila u posljednjem roku
3

sjetve (210,22 g). Ostali faktori nisu manifestirali signifikantno djelovanje, izuzev interakcije sklopa i
gnojidbe dušikom u 1998. godini na razini P=5% (Tablica 4.). Primjena 60 kg N/ha utjecala je na
smanjenje mase 1.000 zrna u gušćem sklopu za 1,52 g. U svim varijantama pokusa u drugoj godini
masa 1.000 zrna bila je veća za 17,11 g u odnosu na prvu godinu istraživanja.
Tablica 4. Opravdanost djelovanja ispitivanih faktora na masu 1.000 zrna (g) tijekom 1997. i 1998.
Table 4. Factors effect on grain mass (g) during 1997 and 1998
Faktori - Factors 1997. 1998.
Utjecaj roka sjetve na masu 1000 zrn (g)
Sowing term effect on grain mass (g)
R1
R
R 2
229,31 238,97
3
229,97
226,25
237,23
210,22
LSD 5% N.S. 10,864
1% N.S. 14,969
Utjecaj sklopa na masu 1000 zrna (g)
Stand effect on grain mass (g)
S
S 1
2
228,42
228,60
228,07
229,55
LSD 5% N.S.
N.S.
1% N.S.
N.S.
Utjecaj gnojidbe dušikom na masu 1000 zrna (g)
Nitrogen fertilization effect on grain mass (g)
G
G 1
2
227,27
229,75
230,16
227,45
LSD 5% N.S.
N.S.
1% N.S.
N.S.
Statistički značajna interakcija u 1998.
Statistically signifficant interaction in 1998
S x G G1 G2
S
S 1
2
224,93
235,39
231,07
229,55
LSD 5%
10,370
1%
N.S.
Rok sjetve u obje godine istraživanja vrlo je značajno utjecao na prinos zrna (P=1%). Sklop u 1997.
godini nije statistički značajno utjecao na to svojstvo, dok je u 1998. godine značajnost bila na razini
P=5%. Gnojidba dušikom niti jedne godine istraživanja nije značajno utjecala na prinos zrna (Tablica
5.). Prinos zrna kao rezultanta ranije obrađenih komponenata prinosa graška, značajno se razlikovao
(P=1%) u različitim rokovima sjetve obje godine pokusa. Sukladno slabo ostvarenom sklopu u
kasnijim rokovima sjetve prinos zrna bio je najmanji u najkasnijim rokovima prve godine (svega 0,10
t/ha) te 0,17 t/ha u drugoj godini provođenja pokusa. Signifikantno najveći prinos graška ostvaren je u
prvom roku sjetve u prvoj (1,65 t/ha) te drugoj godini (1,76 t/ha). Prinos zrna graška bio je veći u
gušćem sklopu u obje godine, ali samo značajno (P=5%) u 1998. godini. Pri gnojidbi od 60 kg N/ha
prinos zrna bio je neznatno veći. Interakcija roka sjetve i sklopa razlikovala se za P=5% u 1998.
godini, budući da je prinos zna bio veći u gušćem sklopu pri ranijim rokovima sjetve.
Đinović (1986.) navodi da je broj mahuna po biljci jedna od najvažnijih komponenti prinosa. Ovo
svojstvo varira u zavisnosto o utjecaju genotipa i utjecaju vanjske sredine. Autor navodi da genotipovi
sa sitnim plodovima obično formiraju veći broj mahuna po biljci. Broj mahuna po biljci u ovom
istraživanju kretao se 1997. godine u rasponu od 4,32-7,20 u zavisnosti o varijanti istraživanja (u
prosjeku 5,51), a 1998. od 3,68-7,13 (u prosjeku 5,53). Poma i sur. (1994.) nalaze 8,8, odnosno 9,8
mahuna po biljci kod dva različita varijeteta, što su vrijednosti znatno veće nego one dobivene
vlastitim istraživanjima. U trogodišnjem prosjeku ispitivanja Duchene i sur. (1994.) nalaze da se broj
mahuna po biljci za sedam varijeteta kreće od 5,2-8,6. Niže vrijednosti u ovom istraživanju približne
su vrijednostima dobivenih vlastitim istraživanjima.
4

Tablica 5. Opravdanost djelovanja ispitivanih faktora na prinos zrna (t/ha) tijekom 1997. i 1998.
Table 5. Factors effect on grain yield (t ha -1
) during 1997 and 1998
Faktori -
Factors
1997. 1998.
Utjecaj roka sjetve na prinos zrna (t/ha)
Sowing term effect on grain yield (t ha -1 )
R1
R
R 2
1,65 1,76
3
0,44
0,10
0,51
0,17
LSD 5% 0,3375 0,2457
1% 0,4650 0,3385
Utjecaj sklopa na prinos zrna (t/ha)
Stand effect on grain yield (t ha -1 )
S
S 1
2
0,71
0,75
0,72
0,90
LSD 5% N.S. 0,1228
1% N.S. N.S.
Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos zrna (t/ha)
Nitrogen fertilization effect on on grain yield
(t ha -1 )
G
G 1
2
0,73
0,73
0,81
0,81
LSD 5% N.S. N.S.
1% N.S. N.S.
Statistički značajna interakcija u 1998.
Statistically significant interaction in 1998
R x S S1 S2
R
R 1
R 2
3
1,52
0,47
0,17
2,00
0,55
0,16
LSD 5%
0,2376
1%
N.S.
Brkić (2002.) nalazi da se broj mahuna po biljci pri različitim količinama gnojidbe dušikom (0, 40, 80
i 120 kg/ha) kreće od 6,05-7,33 odnosno u dvogodišnjem prosjeku 6,6 mahuna po biljci. Dobivene
vrijednosti komparabilne su s vrijednostima u ovim istraživanjima. Broj zrna po mahuni je svojstvo
koje ima nisku varijabilnost (Mihailović, 1991.). Varira od 4-6. U pravilu kultivari sitnijeg zrna imaju
više zrna po mahuni. Prve mahune su krupnije i s više zrna, dok su mahune u vršnom dijelu stabljike
sitnije i slabo ozrnjene. Broj zrna po mahuni u pokusu prve se godine istraživanja kretao prosječno
1,93, a druge godine prosječno 2,33 u zavisnosti o varijanti istraživanja. Ispitujući sedam varijeteta
krmnog graška, Duchene i sur. (1994.) nalaze da je broj zrna po mahuni varirao od 3,4 do 4,9. Nešto
niže vrijednosti evidentirane su u obje godine pokusa.
U dvogodišnjim pokusima s različitim dozama gnojidbe dušikom (0, 40, 80 i 120 kg/ha), Brkić (2002.)
nalazi da je broj zrna po mahuni bio 4,68 u prosjeku. Dobivene vrijednosti znatno su više od dobivenih
vlastitim istraživanjima. Masa 1.000 zrna vrlo je značajno svojstvo koje u zavisnosti o ekološkim
uvjetima pokazuje relativno malu varijabilnost, odnosno visoko je nasljedno svojstvo (Mihailović i
Mišković, 1988.). Autori nalaze jaku pozitivnu korelaciju između mase 1.000 zrna i prinosa zrna
(r=0,86). Mihailović (1991.) nalazi da masa 1.000 zrna značajno utječe na ukupan prinos zrna. U
1997. godini masa 1.000 zrna varirala je u zavisnosti o varijanti istraživanja od 224,75-232,63 g, dok
je u 1998. godini varirala u granicama 203,90-249,73 g. Trogodišnjim pokusima u Francuskoj,
ispitujući komponente prinosa sedam varijeteta jarog graška za zrno, Duchene i sur. (1994.) nalaze da
se masa 1.000 zrna kreće od 239-321 g, a dobiveni rezultati podudaraju se s rezultatima dobivenim
vlastitim istraživanjima. Popović i Stjepanović (1992.) bilježe da se prinos zrna graška (trinaest
kultivara) tijekom dvogodišnjih istraživanja kretao od 1,35-3,62 t/ha. Prinos zrna u prvoj godini
istraživanja varira zavisno o varijanti pokusa od 0,07-1,72 t/ha (u prosjeku 0,73 t/ha), a u drugoj godini
istraživanja od 0,14-2,12 t/ha (u prosjeku 0,81 t/ha), što je za 10,74% više nego prve godine
5

istraživanja. U trogodišnjim pokusima u Francuskoj, Duchene i sur. (1994.) utvrđuju prinose zrna
jarog graška za zrno, koji variraju od 6,46-7,31 t/ha, što je znatno više od rezultata dobivenih ovim
istraživanjem. Popović i sur. (1997.) utvrđuju prinose zrna koji su se kretali od 1,59-4,12 t/ha.
Dobiveni rezultati vlastitim istraživanjima nešto su u prosjeku niži od ovih rezultata. U području
Wimmera u Viktoriji, Bretag i sur. (2000.) nalaze da kasnija sjetva smanjuje prinos za 40%, što su
potvrdili i rezultati dobiveni vlastitim istraživanjima.
ZAKLJUČAK
Na temelju dvogodišnjih istraživanja u Vinkovcima, istražena je reakcija roka sjetve (14.3., 24.3. i 3.4.
1997. te 6.3., 18.3. i 2.4. 1998.), sklopa kod sjetve 840.000 i 1.250.000 biljaka/ha (značajna redukcija
sklopa u kasnijim rokovima sjetve) te gnojidbe dušika (0 i 60 kg/ha) na prinos zrna. Prinos zrna
varirao je od 0,07-1,72 t/ha u prvoj godini istraživanja u zavisnosti o varijanti, a u drugoj godini
istraživanja od 0,14-2,12 t/ha, što je za 10,74% više nego prve godine istraživanja. Tako nizak prinos
zrna u obje godine istraživanja posljedica je slabog ostvarenja sklopa, osobito u kasnijim rokovima
sjetve. Ostvarenje sklopa u 1997. godini bilo je u rasponu 3,4-75,6%, zavisno o varijanti u pokusu, te
druge godine 3,4-74,4%. Tako loše ostvarenje sklopa rezultat je pojave stagnirajućih oborinskih voda
prilikom sjetve, osobito u kasnijim rokovima sjetve. To se izravno odrazilo i na komponente prinosa
graška, a time i na sam prinos.
U odnosu na prvi rok sjetve, prinos zrna u drugom bio je smanjen za oko 73%, odnosno u trećem za
oko 94% prve godine istraživanja. Gušći sklop uzrokovao je nešto veći prinos zrna, no
nesignifikantno, dok je u varijantama kontrole i gnojidbi dušikom prinos bio jednak. Druge godine
prinos zrna značajno se smanjivao što je bio kasniji rok sjetve, tako da je u drugom roku bio manji za
oko 71%, odnosno u trećem za oko 90% u odnosu na prvi rok sjetve. U drugoj godini prosječni prinos
zrna bio je veći za 10,7% nego prethodne.
U 1997. godini masa 1.000 zrna varirala je u zavisnosti o varijanti istraživanja od 224,75 do 232,63 g,
a druge godine od 203,90 do 249,73 g. U drugoj godini istraživanja masa 1.000 zrna bila je veća
(prosjek 228,81 g) za oko 8% nego prve godine. Prve godine istraživanja niti jedan faktor nije utjecao
na to svojstvo, dok je u drugoj godini utjecao samo rok sjetve. U drugom roku sjetve masa 1.000 zrna
bila je manja za oko 1% u odnosu na prvi rok, odnosno za oko 12% u trećem roku. Broj mahuna po
biljci kretao se prve godine u rasponu od 4,32-7,20 u zavisnosti o varijanti istraživanja, a 1998.
godine, značajno izraženija (3,68-7,13). Broj zrna po mahuni prve godine istraživanja iznosio je od
1,62 do 2,50, a druge godine od 2,01 do 2,64 u zavisnosti o varijanti. Niti jedan faktor u obje godine
istraživanja nije utjecao na broj zrna po mahuni.
U skladu s pretpostavkama u uvodu ovog rada, da će grašak različito reagirati na rok sjetve, sklop i
gnojidbu dušikom, utvrđene su značajne razlike u prinosu zrna i važnijim komponentama prinosa zrna
graška. Osobito se to odnosi na sjetvu u različitim rokovima sjetve i sklopovima, dok dušična gnojidba
uglavnom nije uvjetovala značajne razlike kod navedenih parametara.
LITERATURA
1. Brkić, Suzana (2002.): Učinkovitost bakterizacije, gnojidbe dušikom i molibdenom na prirod
stočnog graška. Disertacija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
2. Bretag, T.W., Keane, P.J., Price, T.V. (2000): Effect of sowing date on the severity of Ascochyta
blight in field peas (Pisum sativum L.) grown in the Wimmera region of Viktoria, Australian
Journal of Experimental Agriculture, 40 (8):1113-1119.
3. Danjek, I. (1994.): Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos zrna stočnog graška (Pisum sativum, var.
arvense). Poljoprivredna znanstvena smotra, 59(2-3): 211.-219.
4. Duchene, E., Desbureaux, J., Rogues, F.P., Gate, P. (1994): Resistance to frost and to winter
conditions of combining pea varieties. Proceedings - Third Congress of the European Society for
Agronomy, Abano – Padova, 358-359.
5. Đinović, I. (1986.): Nasljeđivanje komponenti prinosa zrna graška, proteina i vitamina u
recipročnim ukrštanjima Pisum sativum var. modullare x Pisum sativum ssp. saccharatum.
Disertacija, Novi Sad.
6. Hadživuković, S. (1984.): Statistika. II. izdanje. Privredni pregled, Beograd.
6

7. Hwang, S.F., Gossen, B.D., Turnbull, G.D., Chang, K.F., Howard, R.J., Thomas, A.G. (2000):
Seeding date, temperature, and seed treatment affect pythium seedling blight of field pea.
Canadian Journal of Plant Pathology – Revue Canadienne de Phytopathologie, 22(4):392-399.
8. Ivezić, Marija, Vukadinović, V. (1987.): Kompjuterska obrada trofaktorijalnih pokusa. Znanost i
praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, 17(3-4):409.-424.
9. Kolak, I., Šatović, Z., Rukavina, H., Rozić, I. (1996.): Šampion – visokorodni i kvalitetni kultivar
jarog stočnog graška, Sjemenarstvo 13., Zagreb, 325.-336.
10. Kovač, K. (1994): The effect of some intensification factors on the pea yield of intermediary type
in maize-growing region (Czech). Rostlinna Vyroba, 40(10): 949-956.
11. McKenzie, R.H., Middleton, A.B., Solberg, E.D., De Mulder, J., Flore, N., Clayton, G.W. (2001):
Response of pea to rhizobia inoculation and starter nitrogen in Alberta. Canadian Journal of Plant
Science, 81(4):637-643.
12. Mihailović, M. (1991.): Karakteristike novih linija stočnog graška. Zbornik radova, sveska 19,
Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 219.-226.
13. Popović, S., Stjepanović, M. (1992.): Genetski potencijal različitih sorti stočnog graška u
proizvodnji zrna. Sjemenarstvo, 2-3, str.105.-110.
14. Štafa Z. (1997.): Sjetva krmnog (stočnog) graška. Gospodarski list, 16, Zagreb, str. 47.
15. Warkentin T.D., Sloan A.G., Alikhan S.T. (1997): Proximate and mineral composition of field
peas, Canadian Journal of plant Science 77 (1): 101-103.
16. ……….. World Yearbook, Stat. Jahrbuch 2001. f. d. Ausland, National Statistics Yearbooks.
RESPONSE OF PEA (PISUM SATIVUM SSP. ARVENSE L.) AT SOWING TERM,
STAND AND NITROGEN FERTILIZATION AT VINKOVCI AREA
SUMMARY
The Pea is an exquisite protein crop (it contains 20-37% of protein) used for human diet, animal feeding and
as sideration. The hypothesis has been set up that the spring field pea for the grain production (cultivar
Sobel) will respond differently to the sowing term, stand (840,000 and 1,250,000 plants ha -1 ) and nitrogen
fertilization (0 and 60 kg ha -1
). In 1997 and 1998 the investigations were conducted via field experiments on
semigley soil at Vinkovci sites. Observations and measuring of, for example, phenological phase and more
important climatic factors were accomplished during the growing season (temperature and precipitations).
The harvest was followed by determination of number of pods, number of grains and grain yield. Obtained
results were statistically processed by an adequate method (by a variance analysis of the split-split-plot
experiment in four replicates) whereas averages of the reached values were used for the results interpretation.
-1 -1
The Vinkovci site was known for the grain yield (t ha ) being 0.07-1.72 t ha in the first investigation year
and 0.14-2.12 t ha -1
in the second one. In 1997 thousand grain weight at Vinkovci site varied between 224.75
and 232.63 g whereas in 1998 it was 203.90-249.73 g. Results of the research justified the hypothesis of the
optimal sowing date and stand as well as their interaction.
Key-words: pea, pod, grain, yield
(Primljeno 2. veljače 2004.; prihvaćeno 25. veljače 2004. - Received on 2 February 2004; accepted on
25 February 2004)
7