Mamino Sunce | broj 80

do najintenzivnije organizacije
mozga vezane uz frekvenciju
zvukova i stereofoniju. Upravo
zbog toga ovo razdoblje
naziva se „kritično razdoblje
sazrijevanja slušnog puta“. Iako
je ovo razdoblje vrlo kritično
sazrijevanje slušnog puta ne
završava u potpunosti tada
nego traje znatno duže tako da
postalamički putevi koji imaju
važnu ulogu u razvoju govora
završavaju svoje sazrijevanje
najčešće do 6 godine života.
Mogućnost prepoznavanja čistog
tona kod djece javlja se tek oko
4te godine života, a lokaliziranje
zvuka moguće je od 6og mjeseca
života i unapređuje se sve do
12te godine života. Vrlo je važno
stoga prepoznati oštećenje
sluha što ranije te ga liječiti
kirurški, slušnim pomagalima,
logopedskom terapijom i
roditeljskom potporom i na
taj način omogućiti daljnje
sazrijevanje slušnog puta.
Dijagnosticiranje oštećenja
sluha u dječjoj dobi, osobito
kod male djece, izrazito je
kompleksno i zahtjeva veliki trud
i liječnika i roditelja. Obzirom
i na modifikacije slušnih
mogućnosti koje postoje tijekom
rasta djeteta postoje brojne
tehnike i dijagnostički testovi jer
samo jedan test ne dozvoljava
postavljanje konačne dijagnoze.
Izuzetno je važan neonatalni
screening na sluh koji se izvodi
u svim rodilištima u Hrvatskoj
duži niz godina i značajan je
pokazatelj čuje li dijete dobro
ili je potrebno dijete sa bilo
kakvom sumnjom na oštećenje
sluha uputiti na daljnju obradu
u specijalizirane ustanove.
Uredan neonatalni screening ne
znači da dijete ne može kasnije
razviti oštećenje sluha ili je
oštećenje manje pa se ovakvom
metodom ne može isključiti te
je neophodno da roditelj prati
razvoj slušanja svog djeteta
i kod bilo kakve sumnje na
poremećaj sluha to ukaže
djetetovom liječniku.
Oštećenja sluha u dječjoj kao i
u odrasloj dobi dijelimo u dvije
skupine- provodna oštećenja
sluha gdje postoji problem
na nivou uške, zvukovoda i
srednjeg uha i zamjedbena
ili senzorička oštećenja sluha
gdje postoji oštećenje na nivou
unutrašnjeg uha – pužnice ili
slušnog puta. Zamjedbena
oštećenja pužnice su najčešća
odmah nakon rođenja djeteta i
ukoliko su obostrana potrebno
ih je što ranije dijagnosticirati i
liječiti jer dijete koje ne čuje ili
izrazito teško čuje na oba uha
neće moći razviti govor.
Provodna oštećenja sluha u
dječjoj dobi najčešće su vezana
uz cerumen u zvukovodu, vrlo
često neonatalni screening
rađen odmah po rođenju
može biti pozitivan upravo
zbog velike količine plodne
vode u zvukovodu koja stvara
opstrukciju poput cerumena jer
se nije na vrijeme resorbirala.
Resorpcija će uslijediti nakon
nekoliko dana ili aspiracijom
pod kontrolom mikroskopa,
ali je potrebno ponoviti
dijagnostički test. Kod starije
djece akutna i kronična upala
srednjeg uha ili strano tijelo
zvukovoda, ako traju duže,
mogu dovesti do oštećenja
sluha, međutim najčešće
se radi o jednostranom
kratkotrajnom oštećenju koje
neće imati utjecaja na razvoj
govora kao npr. akutna upala
srednjeg uha. Dugotrajne tzv.
jednostrane kronične upale
srednjeg uha sa ponavljanom
gnojnom sekrecijom, oslabljenim
sluhom na to uho potrebno je
liječiti antibiotskom terapijom, a
nerijetko i kirurški iako obzirom
da su najčešće jednostrane neće
dovesti do poremećaja u razvoju
govora.
Poseban problem predstavlja
kronična upala oba uha koja
se naziva sekretorni otitis.
Sekretorni otitis je karakteriziran
nakupljanjem tekućine u
srednjem uhu bez bolova,
povišenih upalnih parametara i
sekrecije iz uha, gotovo u pravilu
je obostran, smanjuje sluh na
oba uha, a javlja se u 25-40%
djece u dobi od 1 do 5 godina.
Slika 1 A Uredan bubnjić B
Sekretorni otitis s gustom
ljepljivom tekućinom iza
bubnjića koja ga uvlači prema
bubnjištu
Budući da smo napomenuli
da je ovo razdoblje još uvijek
vrijeme u kojem sazrijeva slušni
put, obostrano oštećenje sluha
može dovesti do poremećaja
u razvoju slušnog puta, a time
i do poteškoća ili usporavanja
razvoja govora. Sekretorni otitis
javlja se kao posljedica akutnih
upala uha tijekom kojih nije
došlo do resorpcije tekućeg
upalnog sadržaja u srednjem
uhu koje postoji tijekom upale,
ali može se javiti i kod djece
MaminoSunce
17