197824324

Ukoliko je nemoguća kontrola bolesti primjenom lijekova tada se pribjegava kirurškom
zahvatu. Kirurški zahvat je u slučaju CB česti, ali nije kurativni. Međutim unatoč nemogućnosti
potpunog ozdravljenja kirurškim zahvatom, kod CB se na taj način postiže dugotrajnija remisija te
bolja kvaliteta života. 70% bolesnika s CB zahtijeva tijekom života barem jedan kirurški zahvat. 80%
pacijenata sa afekcijom tankog crijeva, u slučaju CB, treba tijekom života kirurški zahvat, dok oni koji
imaju samo kolitis zahtjevaju kirurški zahvat u 50% slučajeva (5). Zbog velike incidencije ponovnog
recidiva bolesti na mjestu anastomoza nakon resekcija, prednost imaju minimalne resekcije i
strikturoplastike (1). Indikacije za operaciju CB jesu: opstrukcije refraktorne na medikamentoznu
terapiju, strikture, fistule, apscesi, masivna krvarenja, displazije i karcinomi debelog crijeva. Tada se
resecira zahvaćeni segment crijeva i najčešće radi primarna anastomoza ili se postavlja primarna
ileostoma. Za razliku od CB, UC se može kirurški izliječiti. Operacija izbora je proktokolektomija s
ileoanalnom anastomozom i formiranje zdjeličnog rezervoara(poucha) s mogućim kasnijim
komplikacijama u vidu pouchitisa (3).
Nutritivni status kod bolesnika s upalnom bolesti crijeva diktira parametre rasta te spolni
razvoj. Zbog dijagnoze gotovo četvrtina svih bolesnika u dječjoj i adolescentnoj dobi, točnije u
razdoblju ubrzanog rasta i razvoja, trebaju dodatnu nutritivnu potporu (4). U trenutku dijagnoze upalne
bolesti crijeva kod većine pacijenata zabilježen je određeni stupanj malnutricije. 85% djece sa CB i
65% djece sa UC u trenutku dijagnoze ima poremećaj rasta (2). Smanjeni unos hrane, uz povećani
katabolizam te malapsorpciju doprinosi pothranjenosti. Smanjena potreba za unosom hrane veže se uz
loše opće stanje praćeno mučninom, nadutosti, dijarejom, povraćanjem te bolovima u trbuhu. Studije
provedene na pacijentima uzrasta od 5-25 godine života pokazuju da većina djece s upalnom bolešću
crijeva nikad ne postigne očekivanu visinu, posebice muški spol (2). Deficit težine i visine može se
izračunati prema omjeru aktualne visine i težine te očekivane vrijednosti prema 50-toj percentili za
dob. Samom dobivenom vrijednošću može se odrediti trajanje malnutricije. U slučaju kraćeg trajanja
malnutricije očekuje se gubitak u težini, dok dugotrajnija malnutricija nepovoljno utječe na rast u
visinu (2).Osim afekcije težine i visine, dolazi i do zakašnjelog puberteta te zastoja u spolnom razvoju.
Ukoliko je pacijent razvio sekundarna spolna obilježja,a nije postigao svoj maksimalni potencijal rasta
u visinu, ireverzibilno će ostati smanjenog rasta, dok će pacijenti, koji su postigli remisiju prije razvoja
sekundarnih spolnih obilježja postići očekivanu visinu (2). Pristup pacijentu u određivanju nutritivne
potpore je individualan, budući da pacijentima neke namirnice odgovaraju, dok druge provociraju
simptome. O značaju nutritivne prehrane govori činjenica da enteralna prehrana ima ulogu primarne
standardne terapije u liječenju bolesnika od CB. Posebna pozornost u nutritivnoj prehrani se pridaje
protuupalnom djelovanju kratkolančanih masnih kiselina, posebice butiratu, zatim probioticima te
omega-3 masnim kiselinama. Od novijih strategija terapijskog pristupa primjenjuje se enteralna
prehrana sa dodatkom transformirajućeg čimbenika rasta (1).
8