09.10.2022 Views

PGVljetopis2022

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

2022. PRVA GIMNAZIJA VARAŽDIN<br />

PRVA GIMNAZIJA VARAŽDIN<br />

2022.


Sadržaj<br />

Prva gimnazija Varaždin<br />

O školi...........................................................................................................................3<br />

Obilježavanja Dana Prve gimnazije Varaždin i proslave 385. godišnjice.............24<br />

Natjecanja..................................................................................................................28<br />

Sport...........................................................................................................................37<br />

Matematički kutak.....................................................................................................42<br />

Informatički kutak..................................................................................................... 44<br />

Prirodoslovni kutak...................................................................................................52<br />

IBDP............................................................................................................................62<br />

Međunarodni kutak...................................................................................................64<br />

Umjetnički kutak........................................................................................................66<br />

Knjižnica.....................................................................................................................72<br />

Projekti i aktivnosti...................................................................................................78<br />

Zabava i rad................................................................................................................94<br />

Kutak za maturante.................................................................................................101<br />

Fotografije razreda i učenika..................................................................................104<br />

Videomaterijali.........................................................................................................148<br />

NAKLADNIK<br />

Prva gimnazija Varaždin<br />

Petra Preradovića 14<br />

ZA NAKLADNIKA<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE<br />

Ivana Vitez, prof.<br />

Sanja Horvatić, prof.<br />

FOTOGRAFIJE<br />

Fotogrupa Prve gimnazije Varaždin<br />

GRAFIČKA PRIPREMA<br />

mr. sc. Bojan Banić, prof.<br />

NASLOVNICA<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

2


O školi<br />

Uvodna riječ ravnateljice – suživot dviju škola<br />

Nakon godinu i pol stalnih promjena u<br />

modelu i većinske online nastave, protekla nam<br />

je godina donijela ipak nešto bolju situaciju<br />

i polako smo se sve više vraćali u našu staru<br />

svakodnevicu koju smo, u međuvremenu, naučili<br />

cijeniti. Kao da smo željeli sve nadoknaditi<br />

sad i odmah, krenuli smo intenzivno, radno,<br />

učenici i nastavnici, svi djelatnici škole. Tako<br />

je ova godina prepuna događanja, uređenja<br />

škole, izazovnih organizacija, izvrsnih uspjeha,<br />

više nego mnoge prije epidemije. Veselili smo<br />

se što smo tu, među zidovima Prve, što se<br />

možemo susretati, normalno funkcionirati. Je<br />

li nas epidemija osvijestila i jesmo li zavoljeli<br />

dolazak u školu? Mislim da jesmo. Naučili smo<br />

cijeniti ono što nam do prije nekoliko godina<br />

možda i nije bilo tako drago, a važno je da<br />

taj osjećaj nosimo u sebi i dalje u životu jer<br />

će nas činiti boljim ljudima, boljim društvom.<br />

Imali smo priliku ove godine iskusiti<br />

suživot s učenicima i kolegama iz Medicinske<br />

škole Varaždin čiji se prostori obnavljaju<br />

i dograđuju. Veselili smo se našim novim<br />

prijateljima i ponosna sam na to što smo svi<br />

zajedno pokazali da se u zajedništvu, kad i<br />

postoje problemi, možemo prijateljski dogovarati.<br />

Dragi naši učenici, nastavnici, svi djelatnici<br />

škole, roditelji, prijatelji, još je jedan ljetopis pred<br />

vama, vrlo je bogat i zanimljiv, od statističkih<br />

pokazatelja do kreativnih i inspirativnih članaka<br />

te fotografija i snimljenih filmova. Vjerujem<br />

da ćete ga pročitati i pregledati cijelog, a mi u<br />

međuvremenu krećemo u novu školsku godinu!<br />

ravnateljica<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Prva gimnazija Varaždin dobila status<br />

European Talent Point!<br />

Na 3. susretu European Talent<br />

Pointova, u organizaciji European Talent<br />

Centra Hrvatska i osnivača Varaždinske<br />

županije, 25. ožujka 2022. godine, Prva<br />

gimnazija dobila je status Europske točke<br />

darovitosti (European Talent Point - ETP).<br />

Takvu je odluku ETC Varaždin donio temeljem<br />

rezultata i ispunjenja zahtjevnih kriterija<br />

i planova za rad s darovitim učenicima u<br />

našoj školi, a sam status školi otvara mnoge<br />

mogućnosti suradnje i projekata. Certifikat<br />

je u ime škole od Csille Fuszek, tajnice<br />

European Talent Support Network i dr. sc.<br />

Miroslava Huđeka, voditelja ETC Hrvatska,<br />

primila ravnateljica Janja Banić. Troje<br />

nastavnika naše škole, koji su prošle godine<br />

završili Radboud Training on High Ability te<br />

time primili certifikat RITHA Practitioner, na<br />

susretu je primilo i ECHA (European Council<br />

for High Ability) certifikate. To su Martina<br />

Vidović, prof. biologije, Marko Šafran,<br />

prof. biologije i mr. sc. Bojan Banić, prof.<br />

informatike. Zajedno s ravnateljicom škole i<br />

stručnom službom od sljedeće školske godine<br />

ti će nastavnici biti članovi Tima za darovite<br />

učenike Prve gimnazije Varaždin. Dokaz je to<br />

kvalitetnog rada i kontinuirane edukacije, ideja,<br />

kreativnosti u radu i inovacija u Prvoj gimnaziji,<br />

ali i velika obveza da se, otvaranjem novih<br />

mogućnosti, krene i dalje i bolje s konkretnim<br />

aktivnostima. Dan prije naša je škola tom<br />

prilikom imala čast i ugostiti delegaciju<br />

Grada Zadra, kao i Gimnazije Ljubuški, a<br />

naknadno i Zadarske županije, predstaviti<br />

školu, Centre izvrsnosti koji u njoj djeluju te<br />

dogovoriti suradnju u obliku moguće razmjene<br />

učenika, zajedničkih projekata i festivala.<br />

ravnateljica<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

3


O školi<br />

Djelatnici škole<br />

A) PROFESORI<br />

PREZIME I IME<br />

PODRUČJE<br />

1. BAKŠAJ, VESNA engleski jezik<br />

2. BANIĆ, BOJAN informatika<br />

3. BARČOT, DENIS fizika, kemija<br />

4. BARLEK, BOJANA hrvatski jezik<br />

5. BARULEK, JURICA povijest<br />

6. BEŠENIĆ, ANAMARIJA fizika<br />

7. BEŠENIĆ IVANČIĆ, JASMINKA francuski jezik<br />

8. BULIĆ, HANA filozofija, logika, sociologija<br />

9. BUREK, KRUNOSLAV vjeronauk<br />

10. BUŠIĆ, ANJA njemački jezik<br />

11. CIKAČ, IVICA engleski jezik, španjolski jezik<br />

12. ČUS SLATKOVIĆ, TIHANA kemija, biologija, laboratorijska<br />

kemija<br />

13. DIVJAK, STANKO matematika<br />

14. DRAGOVIĆ, DRAŽEN etika, filozofija, TOK (IBDP)<br />

15. ERHATIĆ, MILADA matematika<br />

16. FAJFARIĆ, MARTA psihologija<br />

17. FLEGAR, NADA kemija<br />

18. GAZDEK, MARTINA latinski jezik<br />

19. GOLUB MENDAŠ, TAJANA matematika<br />

20. GUŠČIĆ, RAJKO latinski jezik, povijest<br />

21. HAJSOK, IRENA engleski jezik, etika<br />

22. HORVAT, SINIŠA povijest<br />

23. HORVATIĆ, SANJA hrvatski jezik, logika<br />

24. HUZAK, MATIJA fizika<br />

25. IVAČIĆ, NIKOLINA matematika<br />

26. JEFTIĆ, ZORAN TZK<br />

27. JURČIĆ, MIRTA psihologija<br />

28. JURGEC, MAJA geografija<br />

29. KANEŠIĆ, HELENA fizika<br />

30. KELEMEN, SLAVICA glazbena umjetnost<br />

31. KIPKE HORVAT, KSENIJA koordinator IBDP programa, likovna<br />

umjetnost<br />

32. KLAMPFL, IVAN poslovanje i upravljanje u IBDP programu<br />

33. KLAMPFL, LIDIJA kemija, mikrobiologija<br />

34. KLIČEK, JANJA etika<br />

35. KOCIJAN PEVEC, IRENA engleski jezik<br />

36. KRISTAN, HRVOJE engleski jezik<br />

37. KRULJAC, JOSIP geografija<br />

38. KUČAK, LOVORKA biologija, kemija<br />

39. KUNOVIĆ MARTIĆ, KARMEN geografija<br />

40. LAJNVAŠ, IVAN engleski jezik<br />

41. LEKIĆ, GORAN TZK<br />

42. LONČAR, IVAN povijest<br />

43. MAĐARIĆ, KSENIJA hrvatski jezik<br />

44. MELNJAK, ANAMARIJA kemija, biologija<br />

45. MESEK, AMATA glazbena umjetnost<br />

46. MEŠTROVIĆ, DINKO fizika<br />

PREZIME I IME<br />

PODRUČJE<br />

47. MIKAC, VLADIMIR informatika<br />

48. MIKINOVIĆ, LJILJANA njemački jezik<br />

49. MRAZEK BOSILJ, DIJANA engleski jezik<br />

50. NOVAK, LARA matematika<br />

51. NOVAK BELAVIĆ, LJERKA geografija<br />

52. NOVOSEL–MARTINIĆ,<br />

VESNA<br />

53. OSTOVIĆ–ŠLEHTA, TATJANA TZK<br />

informatika<br />

54. PINTARIĆ, IVANA hrvatski jezik<br />

55. PINTARIĆ MANDIĆ, IVA njemački jezik, likovna umjetnost<br />

56. RADIKOVIĆ, SINIŠA etika<br />

57. RUKELJ, KRUNOSLAV geografija<br />

58. RUŽA, TATJANA hrvatski jezik<br />

59. SAČIĆ, DUNJA njemački jezik<br />

60. SAČIĆ, JOSIP matematika<br />

61. SAKAČ, ANICA matematika<br />

62. SAMBOLEC–ŠKERBIĆ,<br />

VINKA<br />

63. SEKELJ, ZDENKO TZK<br />

biologija, kemija<br />

64. SENEČIĆ, MAJA geografija<br />

65. SVETEC, PETRA etika<br />

66. ŠAFRAN, MARKO biologija, mikrobiologija, ESS<br />

(IBDP)<br />

67. ŠEMIGA, JADRANKA njemački jezik<br />

68. ŠTIMEC, MILJENKA hrvatski jezik<br />

69. TOMAŠIĆ HIRŠ, MARIJANA engleski jezik<br />

70. VERŠIĆ, ANDREJA matematika<br />

71. VIDOVIĆ, DALIBOR njemački jezik<br />

72. VIDOVIĆ, MARTINA biologija<br />

73. VITEZ, IVANA hrvatski jezik<br />

74. ZELIĆ, NENSY vjeronauk<br />

75. ZRNA, MARKO koordinator državne mature,<br />

matematika, satničar<br />

76. ŽGANEC, MARKO povijest<br />

77. ŽIGER, TATJANA njemački jezik<br />

78. ŽNIDARIĆ KAJIĆ, IVANA sociologija, politika i gospodarstvo<br />

B) VANJSKI SURADNICI<br />

1. CHRZON–SCHAUMAUN,<br />

BIRGIT<br />

C) STRUČNI SURADNICI<br />

njemački jezik<br />

1. ČELIK, RENATA pedagoginja<br />

2. PAČALAT, ŽELJKA psihologinja<br />

3. HORVATIĆ-BEDENIK,<br />

JASMINKA<br />

knjižničarka<br />

4. MARČETIĆ, MARINELA knjižničarka<br />

D) ADMINISTRATIVNO OSOBLJE<br />

1. BANIĆ, JANJA ravnateljica<br />

2. ANTOLKOVIĆ, ZDENKO laborant u IB programu<br />

3. CIKAČ, SANDRA tajnica<br />

4. MIHALINEC, GORDANA tajnica<br />

5. KOČILA KAŠMO, LAURA voditeljica računovodstva<br />

4


O školi<br />

D) ADMINISTRATIVNO OSOBLJE<br />

6. LEPOGLAVEC, ANA MARIJA administrativni referent<br />

7. PLANTAK, DANICA računovodstveni referent<br />

E) TEHNIČKO OSOBLJE<br />

1. BANIĆ, SANJA spremačica<br />

2. BORŠĆAK, MIRA spremačica<br />

3. GOVEDIĆ, BRANKICA spremačica<br />

4. HABULAN, VERICA spremačica<br />

5. HERCEG, ZDRAVKO spremač<br />

6. KAVUR, MARKO domar<br />

7. KOŠIR, ĐURĐICA spremačica<br />

8. MATIJAŠEC, IVANKA spremačica<br />

9. OREŠKI, VESNA spremačica<br />

10. SAKAČ, DRAGAN spremač<br />

11. SLUNJSKI, IVANKA spremačica<br />

12. ŠPORČIĆ, ROBERT domar<br />

13. TKALČEC, STJEPAN domar<br />

Tim za kvalitetu<br />

1. JANJA BANIĆ 11. JURICA BARULEK<br />

2. RENATA ČELIK 12. VESNA NOVOSEL MARTINIĆ<br />

3. ŽELJKA PAČALAT 13. IVA PINTARIĆ MANDIĆ<br />

4. MILJENKA ŠTIMEC 14. HANA BULIĆ<br />

5. TAJANA GOLUB MENDAŠ 15. TATJANA OSTOVIĆ ŠLEHTA<br />

6. MARIJANA<br />

TOMAŠIĆ HIRŠ<br />

16. MARKO ZRNA<br />

7. ANJA BUŠIĆ 17. KSENIJA KIPKE HORVAT<br />

8. TIHANA ČUS SLATKOVIĆ 18. IVANA GODEC VINCEKOVIĆ<br />

9. KRUNOSLAV RUKELJ 19. MARKO DARABUŠ<br />

10. MATIJA HUZAK<br />

Vijeće roditelja<br />

1. 1.a Jadranka Lucić 9. 2.a Vlatkica Horvat<br />

2. 1.b Marina Čorko 10. 2.b Sandra Selec Pažur<br />

3. 1.c Martina Mutvar 11. 2.c Miljenka Benčić<br />

4. 1.d Petra Martinez-Kos 12. 2.d Ivana Godec Vinceković<br />

5. 1.e Dubravka Jug 13. 2.e Dean Šalamon<br />

6. 1.f Ivana Klapež 14. 2.f Mirjana Kučina<br />

7. 1.g Vinka Sambolec-Škerbić 15. 2.g Valentina Balentović<br />

8. 1.h Zrinka Sočković 16. 2.h Vesna Kosec-Torjanac<br />

17. 3.a Jasna Koren 26. 4.a Divna Pretković<br />

18. 3.b Ivica Hren 27. 4.b Jasminka Bijelić Ljubić<br />

19. 3.c Zoran Košćak 28. 4.c Iva Kelemen Ivančić<br />

20. 3.d Potočnik Barbara 29. 4.d Nataša Mihinjač<br />

21. 3.e Jasminka Vlašić Bekić 30. 4.e Božena Biškup<br />

22. 3.f Anica Vragović 31. 4.f Hana Horvat<br />

23. 3.g Marija Vitez 32. 4.g Dalibor Ivaniš<br />

24. 3.h Slađan Turković 33. 4.h Tatjana Helga Kušćer<br />

25. 3.IB Vladimir Novak 34. 4.IB Petra Detoni<br />

Članovi Školskog odbora<br />

a) predstavnici nastavnika i stručnih<br />

suradnika<br />

1. Miljenka Štimec, prof. – predsjednica<br />

2. Milada Erhatić, prof.<br />

b) predstavnik iz reda roditelja<br />

1. Ivana Godec Vinceković<br />

c) predstavnici osnivača<br />

1. Petra Horvat<br />

2. Igor Klopotan<br />

3. Alenka Trtinjak<br />

d) predstavnik zaposlenika škole<br />

1. Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />

5


O školi<br />

Vijeće učenika ili kako su (nas)<br />

Teletubbiesi (sve) pobijedili<br />

Ljetopis, što je to? – pita<br />

predstavnik 1. razreda u Vijeću (u<br />

virtualnoj grupi).<br />

Ovo… – odgovara voditeljica lijepeći<br />

poveznicu na prošlogodišnji ljetopis<br />

(digitalni).<br />

Uz sveopće zasićenje ovakvom<br />

komunikacijom i oblikom rada<br />

generacija Z je, koliko su to okviri<br />

dopuštali, pokušavala pokrenuti<br />

renesansu staromodnih oblika druženja.<br />

Tako smo samo ove godine, uz obveznu<br />

kutiju za papirnate čestitke za Božić<br />

i Valentinovo, uveli i kutiju poruka za<br />

maturante s kojom su poštari iz Vijeća<br />

učenika imali pune ruke posla. Nije<br />

smetalo ni to što su zimske čestitke<br />

trebale odstajati 48 sati prema uputama<br />

škole prije razvrstavanja i dijeljenja.<br />

Poruke trebaju odstajati<br />

od 11. do 14. veljače<br />

Podržali smo i promovirali inicijative<br />

učenika poput Kluba za štrikanje i<br />

heklanje (Knitting and crocheting group)<br />

i radionice inspirirane art terapijom<br />

(CAS aktivnosti 4. IB). Unatoč tome<br />

što aktivnost vršnjačke podrške Safe<br />

space uz nekoliko pokušaja ove godine<br />

nije zaživjela, većina grupnih aktivnosti,<br />

uključujući i naše rijetke sastanke uživo,<br />

počela je neobično podsjećati na grupnu<br />

podršku i ventiliranje.<br />

Iako to, sada pri kraju školske godine,<br />

uspješno zaboravljamo i ostavljamo iza<br />

sebe, u svakodnevnom životu u školi i<br />

organizaciji svojih aktivnosti često smo<br />

se bavili pitanjima je li prema najnovijim<br />

uputama epidemiologa ono što želimo<br />

dopušteno, je li cjelosatno provjetravanje<br />

učionice potrebno ako je nama hladno,<br />

smiju li mentori ulaziti u prve razrede<br />

fizički ako podliježu samoizolaciji…<br />

Učenici mentori jesu (uglavnom<br />

ušli u razrede i) pružili podršku 1.<br />

razredima. Gotovo svi, osim onih koje su<br />

zdravstvene prilike spriječile.<br />

Od vrlo disciplinirane svakodnevice<br />

trebali su nam odmaci na nešto<br />

laganije i ugodnije aktivnosti. U<br />

natječaju za najbolju masku pobijedili<br />

su Tebetubbiesi. Svi smo se, naime,<br />

pomalo prepoznali u njima.<br />

Humanitarne akcije Interacta osjetno su<br />

obogatile školsko iskustvo te smo ih rado<br />

promovirali putem Vijeća, a bilo nam je<br />

posebno drago što ih vode predsjednik<br />

Vijeća Marko Daraboš i njegov razredni<br />

zamjenik Mihael Kralj.<br />

Predstavnici su informirali svoje razrede<br />

o velikom broju besplatnih radionica,<br />

aktivnosti i stipendija za mlade (npr.<br />

Women in science, Upshift, webinar<br />

za naše učenike o anksioznosti MBM<br />

centra za mentalno zdravlje).<br />

Jedna od prvih aktivnosti koje su<br />

organizirane tako što smo vanjske<br />

goste mogli dovesti u školu bilo je<br />

predstavljanje Studentskog centra u<br />

Varaždinu 24. ožujka 2022. Prije toga<br />

u suradnji s vanjskim institucijama<br />

dominirali su webinari i Zoom sastanci.<br />

Predstavnici iz Vijeća u suradnji s<br />

članovima izvannastavne aktivnosti<br />

English News Agency prijavili su<br />

početkom ožujka učenike naše škole<br />

za sudjelovanje u radijskoj emisiji 60<br />

otkucaja – život mladih u Hrvatskoj i<br />

Europskoj uniji! koju vodi Boris Jokić.<br />

60 otkucaja<br />

Cilj je emisije jačanje glasova mladih<br />

iz svih dijelova Hrvatske i uključivanje<br />

mladih u dijalog o temama koje su<br />

osobno i društveno važne. Zaključak<br />

voditelja na kraju emisije bio je da klinci<br />

nisu samo dobro, „klinci su fakat super“.<br />

Emisija se može poslušati na poveznici:<br />

https://tinyurl.com/2s47jyek.<br />

Učenici iz Vijeća bili su i inicijatori<br />

vraćanja namještaja za sjedenje (i<br />

druženje) u predvorju škole kad su<br />

epidemiološke mjere popustile što može<br />

izgledati kao mali korak ili veliki skok,<br />

ovisno o tome jeste li osobno iskusili<br />

razdoblje zabrane spontanog miješanja<br />

učenika u školi.<br />

Na Dan otvorenih vrata predstavnici iz<br />

Vijeća uz pridružene kolege iz razreda<br />

s entuzijazmom su se aktivirali kao<br />

vodiči učenika osmih razreda u školi.<br />

Među njima su, znamo, neki novi kolege<br />

i novi predstavnici u Vijeću s kojima<br />

ćemo, nadamo se, doživjeti još aktivnije<br />

i opuštenije dane u našoj školi.<br />

Željka Pačalat, prof.<br />

voditeljica Vijeća učenika<br />

Vijeće učenika - posljednji sastanak<br />

Predsjednik i njegov plan<br />

6


O školi<br />

Vijeće učenika<br />

1.a Benedikt Lucić 1.b Lucija Vađunec<br />

1.c Hana Herega 1.d Petar Đuričin<br />

1.e Filip Petrić 1.f Ema Kokot<br />

1.g Antun Kralj 1.h Rea Dreven<br />

2.a Nina Vitez 2.b Nika Mihin<br />

2.c Lorena Benčić 2.d Viktor Peharda<br />

2.e Luka Antončić 2.f Hedi Dujmović<br />

2.g Aleksandra<br />

Balentović<br />

2.h Jana Ivančević<br />

3.a Nela Perić 3.b Laura Vresk<br />

3.c Dorijan Habek 3.d Petar Potočnik<br />

3.e Dina Vlašić Bekić 3.f Iva Stanisavljević<br />

3.g Mislav Putarek 3.h Hana Puškadija<br />

3.IB Jana Kovačić<br />

4.a Klara Medvedec 4.b Tonka Belić<br />

4.c Jan Špiclin 4.d Tia Mihinjač<br />

4.e Dora Kučina 4.f Martin Peršić<br />

4.g Matej Čok 4.h Mateja Nogić<br />

4.IB Marko Daraboš<br />

Primanja za državne prvake i<br />

njihove mentore u školskim<br />

godinama 2019./2020.,<br />

2020./2021. i 2021./2022.<br />

U utorak, 7. rujna 2021., u atriju palače<br />

Varaždinske županije održano je primanje za<br />

učenike koji su školske godine 2019./2020. i<br />

2020./2021. na državnim natjecanjima osvojili<br />

prva mjesta te njihove mentore. Župan Anđelko<br />

Stričak sa suradnicima učenicima i mentorima<br />

podijelio je prigodne poklone i priznanja. Prvu<br />

gimnaziju predstavljalo je čak petero učenika,<br />

državnih prvaka i njihovih mentora, od kojih<br />

je četvero moglo prisustvovati primanju. Naši<br />

prvaci su: Barbara Kelava - matematika<br />

(mentorica Andreja Veršić), Dora Lešnjak -<br />

engleski jezik (mentorica Vesna Bakšaj), Marko<br />

Varga - geografija (mentorica Maja Jurgec),<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki - astronomija<br />

(mentor Denis Barčot) i Fran Magdalenić -<br />

njemački jezik (mentorica Ljiljana Mikinović).<br />

Prva je tako i ove godine škola s najboljim<br />

rezultatima na natjecanjima te s najviše državnih<br />

prvaka. Osim navedenih učenika, prva mjesta<br />

na državnom natjecanju 2019./2020. osvojili su<br />

tadašnji osnovci, danas prvogimnazijalci: Marko<br />

Sokol, Vanda Vrček i, kao dvostruka prvakinja,<br />

Barbara Kelava.<br />

Razvrstavanje pošte<br />

Državni prvaci PGV-a s mentorima<br />

Državne prvake u školskoj godini<br />

2021./2022. i njihove mentore Varaždinska<br />

županija nagradila je na primanju održanom 29.<br />

lipnja 2022. godine.<br />

Ovom prilikom još jednom čestitamo svim<br />

našim državnim prvacima i njihovim mentorima!<br />

Teletubbiesi, najbolja maska<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

7


O školi<br />

Prva gimnazija kao domaćin Srednjoeuropske<br />

informatičke olimpijade – CEOI 2022<br />

Dorijan Lendvaj iz<br />

Hrvatske i Alexandru Luchianov<br />

iz Rumunjske pobjednici su<br />

ovogodišnje Srednjoeuropske<br />

informatičke olimpijade koja je<br />

održana od 24. do 30. kolovoza<br />

2022., a čiji je domaćin bila Prva<br />

Okupljanje sudionika<br />

gimnazija Varaždin. Olimpijada<br />

je održana pod pokroviteljstvom<br />

Predsjednika Republike<br />

Hrvatske, Ministarstva znanosti i<br />

obrazovanja, Varaždinske županije<br />

i Hrvatske zajednice tehničke<br />

kulture, a svi rezultati dostupni<br />

su na mrežnim stranicama<br />

organizatora www.hsin.hr. Najbolji<br />

informatičari srednje Europe<br />

Odmor uz kupanje<br />

Tijekom natjecanja<br />

tako su završili svoje natjecanje i<br />

boravak u našoj županiji, gradu i<br />

školi. Tih je tjedan dana bilo veselo,<br />

naporno, radno, ali vjerujemo da<br />

su uspomene lijepe, prijateljstva<br />

stečena. Hvala izvrsnoj ekipi<br />

Hrvatskog saveza informatičara<br />

na povjerenju ukazanom Prvoj<br />

Prate se rezultati u realnom vremenu<br />

gimnaziji Varaždin kao domaćinu,<br />

vrhunski su organizatori i dobri<br />

prijatelji. Hvala i Varaždinskoj<br />

županiji na svekolikoj podršci<br />

te Vindiji d. d. na donaciji koja<br />

nam je bila izuzetno potrebna.<br />

Moramo istaknuti i predstavnike<br />

naše škole koji su i tijekom ljetnih<br />

dana godišnjih odmora bili itekako<br />

angažirani: Irena Kocijan Pevec,<br />

Dijana Mrazek Bosilj, Bojan Banić,<br />

Vladimir Mikac, Vesna Novosel<br />

Martinić i Janja Banić te prateće<br />

logističke službe škole. Na<br />

kraju, najveće zahvale idu našim<br />

učenicima i dvjema učenicama<br />

XV. gimnazije Zagreb koji su<br />

također dio svog ljeta posvetili<br />

volontiranju tijekom olimpijade,<br />

svatko sa svojim zaduženjima, od<br />

Diskusija nakon prvog dana<br />

vođenja reprezentacija, tehničke<br />

potpore, pisanja objava za<br />

medije na engleskom jeziku i na<br />

našem portalu News for YOUth<br />

te vođenja ceremonije otvaranja<br />

i zatvaranja olimpijade. Moramo<br />

ih spomenuti: Ema Borko, Marko<br />

Daraboš, Elizaveta Donskikh,<br />

Lorena Fluksek, Jana Furdi, Andro<br />

Golub, Dorijan Habek, Magdalena<br />

Jantolek, Ema Kolmanić, Eleonora<br />

Kramer, Dora Lendvaj, Dora<br />

Međimurec, Tina Milijaš, Marta<br />

Murić, Viktor Peharda, Viktor<br />

Pijanec, Ana Strelec i Leona<br />

Štorga. Hvala svima puno, bez<br />

vas sve skupa ne bi bilo moguće!<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Ceremonija zatvaranja<br />

Dorijan Lendvaj i Alexandru<br />

Luchianov - pobjednici olimpijade<br />

Ceremonija zatvaranja<br />

Ceremonija zatvaranja<br />

8


2. Međunarodna konferencija o razvoju talenata i<br />

dodjela RITHA Practitioner i ECHA certifikata<br />

ravnateljici škole<br />

O školi<br />

Na 2. tematskoj Međunarodnoj<br />

konferenciji o razvoju talenata u organizaciji ETC<br />

Hrvatska uživo ili online sudjelovali su i mnogi<br />

naši nastavnici. Tom su prilikom prof. dr. Lianne<br />

Hoogeveen, RITHA Programme Director i župan<br />

Varaždinske županije Anđelko Stričak uručili<br />

certifikate o uspješno završenom jednogodišnjem<br />

poslijediplomskom međunarodnom programu<br />

Radboud International Training on High Ability<br />

(RITHA) generaciji 2021./2022. Certifikate je<br />

primilo ukupno 20 polaznika iz cijele Hrvatske,<br />

a među njima je i ravnateljica Prve gimnazije<br />

Varaždin Janja Banić<br />

koja je uspješno<br />

završila zahtjevan<br />

program. Nositelj je<br />

programa Radboud<br />

University, Nijmehen,<br />

Nizozemska. Svi<br />

promovirani primili<br />

su i certifikat<br />

European Council<br />

for High Ability<br />

(ECHA). Naša<br />

škola sada ima<br />

ukupno četiri<br />

nositelja RITHA<br />

Practitioner certifikata i ECHA certifikata što će<br />

omogućiti kvalitetniji budući rad s talentiranim i<br />

darovitim učenicima. Podsjećamo, u ožujku je Prvoj<br />

gimnaziji Varaždin dodijeljen i status European<br />

Talent Point (Europska točka darovitosti) čime je<br />

škola postala dijelom European Talent Support<br />

Networka.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Čak sedmero učenika Prve gimnazije primilo nagrade<br />

Rotary kluba Varaždin<br />

U četvrtak, 26. svibnja, u skupštinskoj<br />

dvorani Varaždinske županije održana je dodjela<br />

Godišnje nagrade za izvrsnost dr. sc. Franjo<br />

Ruža Rotary kluba Varaždin. Nagrade su u<br />

srednjoškolskoj kategoriji dodijeljene osvajačima<br />

prvih mjesta na državnim natjecanjima ili jednog<br />

od triju prvih mjesta (medalja) na međunarodnim<br />

natjecanjima. U konkurenciji srednjoškolaca<br />

nagradu je primilo ukupno 12 učenika, od<br />

čega čak 7 prvogimnazijalaca, i to: Amalija<br />

Rafaj Škriljevečki za osvojeno prvo mjesto na<br />

državnom natjecanju iz astronomije i osvojenu<br />

brončanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi<br />

iz astronomije i astrofizike, Emanuel Tukač za<br />

osvojenu zlatnu medalju na natjecanju All Star<br />

American Computer Science League u kategoriji<br />

Intermediate te za brončanu medalju pojedinačno<br />

i brončanu medalju ekipno na Srednjoeuropskoj<br />

matematičkoj olimpijadi (MEMO), Bruno<br />

Kosmačin za osvojenu srebrnu medalju na<br />

natjecanju All Star American Computer Science<br />

League u kategoriji Intermediate, Dora Lešnjak<br />

za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju<br />

iz engleskog jezika, Fran Magdalenić za<br />

osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju<br />

iz njemačkog jezika, Marko Varga za osvojeno<br />

prvo mjesto na državnom natjecanju iz geografije<br />

i Barbara Kelava za osvojeno prvo mjesto i prvu<br />

nagradu na državnom natjecanju iz matematike.<br />

Uz zahvalu Rotary klubu na poticanju izvrsnosti<br />

učenika, čestitamo svim dobitnicima!<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Dobitnici Rotary nagrada iz PGV-a<br />

9


O školi<br />

Državna matura 2021./2022.<br />

Školske godine 2021./2022. provedena<br />

je tirnaesta po redu državna matura. Školsko<br />

ispitno povjerenstvo činili su: predsjednica<br />

povjerenstva Janja Banić, ispitni koordinator<br />

Marko Zrna, zamjenik ispitnog koordinatora<br />

Marko Žganec te članovi Zdenko Antolković,<br />

Jurica Barulek, Nikolina Ivačić i Lara Novak.<br />

Uspješnim polaganjem državne<br />

mature učenici gimnazija završavaju svoje<br />

srednjoškolsko obrazovanje. Sama se državna<br />

matura sastoji od dva dijela: obveznog i izbornog.<br />

Obvezni dio sastoji se od ispita iz Matematike,<br />

Hrvatskog jezika i stranog jezika, a učenicima<br />

je dana mogućnost da biraju razinu, osnovnu ili<br />

višu, na kojoj će ih polagati. Izborni dio sastoji se<br />

onih ispita koje učenici sami odaberu i u pravilu<br />

se plažu na višoj razini.<br />

Prije same državne mature učenicima je<br />

ove godine iznimno organizirano pisanje probne<br />

državne mature iz Hrvatskog jezika, Matematike i<br />

stranog jezika na inicijativu NCVVO-a. U te dane<br />

učenici su imali prilike vidjeti kako izgleda proces<br />

pisanja državne mature, od samog okupljanja pa<br />

preko procedure kod ulaska u učionice do samog<br />

pisanja ispita. Škola se potrudila što vjernije<br />

simulirati prave ispite državne mature jer je to<br />

učenicima jedina mogućnost da se pokušaju<br />

upoznati s onime što ih čeka.<br />

Ljetnom roku pristupilo je 176 učenika<br />

naše škole koji su pisali ukupno 795 ispita što čini<br />

prosjek od 4,52 ispita po učeniku. Najpopularniji<br />

izborni ispiti na ljetnom roku bili su:<br />

Predmet<br />

Broj prijava<br />

Fizika 65<br />

Biologija 45<br />

Kemija 43<br />

Psihologija 43<br />

Posebno bi valjalo istaknuti učenice<br />

Rajnu Erjavec i Izidoru Mustak koje su u<br />

potpunosti točno riješile ispit Engleski jezik<br />

A, Lovru Rozmana i Roka Vugrinca koji su u<br />

potpunosti točno riješili ispit Engleski jezik B,<br />

Amaliju Rafaj Škriljevečki koja je u potpunosti<br />

točno riješila ispite Fizika i Matematika A te<br />

Viktora Pijanca koji je u potpunosti točno riješio<br />

ispit Informatika.<br />

Rezulati državne mature ujedno služe i<br />

kao jedan od načina prema kojem se formiraju<br />

rang-liste za upise na studije. Nakon rezultata<br />

ljetnog roka ispita državne mature te formiranja<br />

konačnih rang-lista 68 % učenika steklo je<br />

pravo upisa na studij koji su označili kao prvi<br />

izbor. Najpopularniji fakulteti nakon ljetnog roka<br />

državne mature bili su:<br />

Fakultet<br />

Filozofski fakultet<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

Fakultet organizacije i<br />

informatike u Varaždinu<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

Fakultet<br />

Ekonomski fakultet<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

Broj upisa<br />

22<br />

11<br />

Broj upisa<br />

Medicinski fakultet<br />

9<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

Prošlogodišnjim maturantima želimo da<br />

uspješno završe upisane studije, a ovogodišnjima<br />

da uspješno riješe ispite državne mature te da<br />

upišu željene studije.<br />

10<br />

Marko Zrna, prof.<br />

10


O školi<br />

Interact Club Varaždin 1181<br />

Nove generacije pomažu zajednici<br />

Učenici Prve gimnazije Varaždin i ove<br />

su godine doprinosili zajednici sudjelovanjem<br />

u aktivnostima Interact kluba Varaždin 1181. S<br />

obzirom na to da je zbog pandemije aktivnost<br />

kluba bila ograničena u prošle dvije godine, do ove<br />

godine u klubu su ostali pretežito stariji članovi,<br />

maturanti. Godinu su započeli prezentacijama o<br />

ciljevima Interacta i mogućnostima odlazaka na<br />

kampove i razmjene u inozemstvu za učenike<br />

kako bi obnovili članstvo mlađim generacijama.<br />

Učenici prvih i drugih razreda odazvali su se<br />

pozivu i u velikom broju uključili u klub. Od<br />

prošlogodišnjih 20 članova, klub je ove godine<br />

dostigao čak 56. Ojačani novim članovima,<br />

interactovci su organizirali nekoliko akcija<br />

humanitarnog karaktera. Prva je bila održana<br />

na jesen, a cilj joj je bio očistiti park-šumu uz<br />

rijeku Dravu od smeća. U akciju su se uključili<br />

i rotarijanci te usputni prolaznici, a završila<br />

je velikim uspjehom ‒ šumom bez smeća.<br />

Uslijedile su i brojne pohvale sugrađana na<br />

društvenim mrežama.<br />

Nakon toga održana je božićna akcija<br />

putem koje su učenici prikupljali sredstva za<br />

udrugu Životni zov koja se brine o mačkama bez<br />

vlasnika, a sjedište joj je nedavno bilo izgorjelo<br />

u požaru. Sudjelovali su učenici i profesori<br />

Prve gimnazije Varaždin, ali pridružili su im se i<br />

donatori iz Medicinske škole Varaždin.<br />

Nakon zimskih praznika vodstvo kluba<br />

pripremalo je nove članove za razmjene i<br />

pomagalo im je u postupku prijave. Uskoro je<br />

Božićna akcija za udrugu Životni zov<br />

uslijedila i tradicionalna akcija Džeparac za<br />

maturalac kojom su se prikupljala financijska<br />

sredstva za pripomoć učenicima slabijih<br />

financijskih mogućnosti u plaćanju maturalnog<br />

putovanja. Za kraj godine klub je u suradnji s<br />

Interact klubom Samobor i Rotaract klubom<br />

Varaždin održao online aukciju knjiga, a skupljala<br />

su se financijska sredstva kako bi se ukrajinskim<br />

obiteljima smještenima u Varaždinskoj županiji<br />

kupile potrepštine za život. Nakon aktivne<br />

godine i ojačanja kluba mlađim članovima,<br />

Interact je spreman i sljedeće godine nastaviti<br />

primjećivati i reagirati na probleme u svojoj<br />

zajednici.<br />

Mihael Kralj, 4. IB<br />

(predsjednik 2021./2022.)<br />

Akcija čišćenja park-šume uz Dravu<br />

11


O školi<br />

Državna matura 2020./2021.<br />

Viktor Pijanec dobitnik je nagrade S&T, a<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki dobitnica nagrade Soljačić!<br />

Amalija i Viktor u MZO-u<br />

Nagradu S&T tvrtke, koja je sljednica<br />

nagrade Sakač dodjeljuje se maturantu/ici koji<br />

će najbolje riješiti ispit državne<br />

mature iz informatike, a ukoliko<br />

je više istih kandidata, odlučuju<br />

rezultati matematike više razine.<br />

Nagrada iznosi 5000 EUR.<br />

Nagradu Soljačić dodjeljuje<br />

ugledni hrvatski znanstvenik,<br />

redoviti profesor na Odsjeku za<br />

fiziku na Massachusetts Institute<br />

of Technology (MIT) Marin<br />

Soljačić maturantu/ici s najbolje<br />

riješenim ispitom iz matematike<br />

više razine i fizike, a u slučaju<br />

neriješenih rezultata presuđuje<br />

rezultat hrvatskog jezika.<br />

Iznos te nagrade je 5000 USD.<br />

Iako je nagrada Sakač/S&T u<br />

posljednje tri godine drugi put<br />

stigla u ruke učenika naše škole,<br />

ovo je prvi put da obje nagrade stižu u Prvu<br />

gimnaziju Varaždin, u 4. g! Veliko je to priznanje<br />

samozatajnima Viktoru i Amaliji, školi, njihovim<br />

nastavnicima, centrima izvrsnosti koje su polazili.<br />

Povodom odličnih rezultata na<br />

ovogodišnjoj državnoj maturi župan<br />

Varaždinske županije Anđelko Stričak i<br />

pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu kulturu<br />

i sport Miroslav Huđek organizirali su 22. srpnja<br />

primanje i dodjelu nagrada za maturante s<br />

najboljim uspjehom na državnoj maturi (100<br />

% riješenost nekog predmeta). Naša škola<br />

je i ove godine ponosna na to što je najveći<br />

broj njih stigao iz naših klupa, pa podsjetimo,<br />

to su: Rajna Erjavec, Roko Vugrinec, Lovro<br />

Rozman, Izidora Mustak i osvajači dviju<br />

Primanje u MZO-u<br />

Primanje u MZO-u<br />

Primanje u MZO-u<br />

nagrada Amalija Rafaj Škriljevečki i Viktor<br />

Pijanec.<br />

Dodjela nagrada u Ministarstvu znanosti<br />

i obrazovanja za najbolje<br />

maturante održana je 27. srpnja.<br />

Osim poznatih titula i nagrada<br />

koje su naši Amalija i Viktor<br />

(nagrada S&T tvrtke) osvojili,<br />

tom im je prilikom dodijeljena<br />

i nagrada MZO-a! Govori koje<br />

su održali potvrdili su da su<br />

doista najbolji. Oboje su se<br />

obratili svima prisutnima s puno<br />

poštovanja i zahvalnosti prema<br />

školi, nastavnicima, mentorima,<br />

razredniku i Centrima izvrsnosti<br />

Varaždinske županije koje su<br />

polazili.<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

Primanje u Varaždinskoj županiji<br />

Primanje u Varaždinskoj županiji<br />

12


O školi<br />

Kalendar većih događanja u školskoj godini 2021./2022.<br />

u kojima su sudjelovali ili su ih organizirali učenici i<br />

profesori Prve gimnazije Varaždin<br />

23. – 28. 8. 2021. Erasmus+ projekt SKOK – mobilnost<br />

u Sloveniji<br />

7. 9. 2021. Primanje za državne prvake i njihove<br />

mentore – Varaždinska županija<br />

15. 9. 2021. Varaždinska županija: dodjela nagrade<br />

i stipendije za osvajača medalje na<br />

međunarodnom natjecanju<br />

29. - 30. 9. 2021. Kemijska radionica „Analizom pogodi<br />

koja je sol u vodi“<br />

2. 10. 2021. Manifestacija Europski dani promatranja<br />

ptica (EuroBirdwatch 2021)<br />

11. - 22. 10. 2021. Dani Prve gimnazije Varaždin i<br />

proslava 385. godišnjice škole,<br />

75. godišnjice ŠSD Srednjoškolac i<br />

15. godišnjice IB DP<br />

9. – 24. 10. 2021. EU Code Week 2021<br />

22. 10. 2021. Orijentacijska utrka<br />

6. 11. 2021. Akcija čišćenja Dravske park – šume<br />

23. 11. 2021. Predavanje „Maleno nije bezazleno:<br />

(mikro)plastični otpad u morskom okolišu“<br />

24. 11. 2021. 14. smotra turističke kulture 2021. –<br />

„Kako su jeli naši stari – gastronomska baština<br />

mog zavičaja“<br />

24. 11. 2021. Dodjela zahvalnice Fakulteta<br />

elektrotehnike i računalstva Zagreb<br />

25. 11. 2021. Dabar 2021<br />

26. 11. 2021. Max sucht den Superstar II<br />

2. 12. 2021. Večer matematike<br />

6. – 10. 12. 2021. 1. Festival ljudskih prava 1. dio<br />

6. – 12. 12. 2021. Hour of Code 2021<br />

8. 12. 2021. Varaždinska županija: dodjela nagrade<br />

i stipendije za osvajačicu medalje na<br />

međunarodnom natjecanju<br />

16. 12. 2021. Arheološka učionica: rimski vojnici u<br />

Tiluriju<br />

17. 12. 2021. Interact akcija za Udrugu "Životni zov"<br />

26. 1. 2022. Posjet školi i predavanje veleposlanika<br />

Države Izrael u Republici Hrvatskoj Nj. E. Ilana<br />

Mora<br />

8. 2. 2022. Dan sigurnijeg Interneta<br />

11. 2. 2022. Obilježavanje Međunarodnog dana žena i<br />

djevojaka u znanosti 2022<br />

17. 2. 2022. Kemijska radionica „Kinetika obezbojenja<br />

fenolftaleina“<br />

21. 2. 2022. Obilježavanje Dana materinskog jezika<br />

1. 3. 2022. Maškare na Prvoj<br />

14. 3. 2022. Obilježavanje Dana broja Pi<br />

17. 3. 2022. Klokan bez granica<br />

21. – 22. 3. 2022. 1. Festival ljudskih prava 2. dio<br />

22. – 25. 3. 2022. Humanitarna akcija – pomoć<br />

izbjeglicama iz Ukrajine<br />

25. 3. 2022. Dodjela certifikata European Talent Point<br />

(Europska točka darovitosti)<br />

28. 3. 2022. 9. simulirana sjednica Hrvatskog sabora<br />

31. 3. 2022. Atom liga<br />

7. – 10. 4. 2022. Projekt Marinković nas spaja<br />

22. 4. 2022. Izložba Earth Day 2022<br />

22. 4. 2022. Svečanost dodjela diploma Radboud<br />

International Training on High Ability<br />

Practitioner za ravnateljicu škole<br />

22. 4. 2022. 2. Tematska Međunarodna konferencija o<br />

razvoju talenata u organizaciji ETC Hrvatska<br />

23. 4. 2022. Obilježavanje Dana španjolskog jezika<br />

28. 4. 2022. Predavanje „Primarna produkcija i prijenos<br />

hranjivih tvari u oceanima i morima“<br />

29. – 30. 4. 2022. Izvanučionička nastava škole<br />

3. – 8. 5. 2022. Erasmus+ projekt SKOK – mobilnost u<br />

Srbiji<br />

3. – 10. 5. 2022. Erasmus+ projekt „Under the<br />

European stars“ – mobilnost u Finskoj<br />

9. 5. 2022. Varaždinska županija: dodjela nagrada za<br />

2. mjesto na državnom natjecanju u futsalu<br />

9. 5. 2022. Obilježavanje Dana Europe<br />

9. 5. 2022. Festival matematike u Puli<br />

12. 5. 2022. Predavanje „Kakva je budućnost morskih<br />

plaža u vrijeme klimatskih promjena?“<br />

13. 5. 2022. Večer maturanata<br />

16. 5. 2022. Posjet i predavanje europarlamentarke<br />

Sunčane Glavak<br />

17. – 20. 5. 2022. Upisna kampanja<br />

18. 5. 2022. Dan sporta<br />

22. – 24. 5. 2022. Jugend debattiert kamp<br />

26. 5. 2022. Dodjela nagrada za 1. mjesto na kvizu<br />

„Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“<br />

26. 5. 2022. Dodjela Godišnjih nagrada za izvrsnost<br />

dr.sc. Franjo Ruža Rotary kluba Varaždin<br />

27. 5 .– 7. 6. 2022. Izložba učeničkih materijala „Kako<br />

učim“<br />

3. 6. 2022. Varaždinska županija: dodjela nagrada<br />

i stipendija za osvajače medalja na<br />

međunarodnim natjecanjima<br />

3. 6. 2022. Svečanost proglašenja najboljih maturanata<br />

i podjela svjedodžbi 4. razreda<br />

14. 6. 2022. Dodjela Oskara znanja<br />

15. 6. 2022. Primanje ravnateljice za najuspješnije<br />

učenike na natjecanjima u školskoj godini<br />

2021./2022.<br />

15. 6. 2022. Završna svečanost projekta „Zajedno<br />

u budućnost“ u suradnji s Gospodarskom<br />

školom Varaždin<br />

2. 7. 2022. Završna svečanost projekta Škola<br />

budućnosti by STEMI i Infobip<br />

24. – 30. 7. 2022. Domaćinstvo Srednjoeuropske<br />

informatičke olimpijade<br />

21. – 26. 8. 2022. Erasmus+ projekt SKOK –<br />

domaćinstvo mobilnosti<br />

Osim navedenog, u školi je provedeno: projekti<br />

lokalne, nacionalne i međunarodne razine; različite<br />

vrste i razine natjecanja; sudjelovanja na natječajima;<br />

aktivnosti, projekti i obilježavanja važnih datuma u<br />

školskoj knjižnici; sve popraćeno u ovom ljetopisu, kao i<br />

na<br />

www.gimnazija-varazdin.skole.hr,<br />

www.facebook.com/prvavz,<br />

www.twitter.com/vzdprva.<br />

13


O školi<br />

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI<br />

AKTIVNOST<br />

VODITELJ/I<br />

American Computer<br />

Science League (ACSL)<br />

Bojan Banić<br />

Biosigurnost i biozaštita Tihana Čus Slatković<br />

Book Club<br />

Dijana Mrazek Bosilj<br />

Debatni klub<br />

Petra Svetec / Janja<br />

Kliček<br />

Dramska družina<br />

Theatron<br />

Bojana Barlek<br />

English news agency Irena Kocijan Pevec<br />

English news agency<br />

cooperation and social Dijana Mrazek Bosilj<br />

media<br />

Foto i video grupa Vladimir Mikac<br />

Glazbena radionica Slavica Kelemen<br />

Govorimo francuski Jasminka Bešenić Ivančić<br />

Hrvatsko otvoreno<br />

natjecanja iz informatike Vladimir Mikac<br />

(HONI)<br />

Literarna radionica LITRA Tatjana Ruža<br />

Prošlost za budućnost Siniša Horvat<br />

Školski sportski klub<br />

„Srednjoškolac“<br />

Vijeće učenika<br />

Tatjana Ostović Šlehta<br />

Goran Lekić<br />

Zoran Jeftić<br />

Željka Pačalat<br />

FAKULTATIVNA NASTAVA<br />

AKTIVNOST<br />

VODITELJ<br />

DELF – Francuska jezična<br />

diploma<br />

Jasminka Bešenić Ivančić<br />

DSD grupe<br />

Praktikum kemije<br />

Dalibor Vidović, Anja<br />

Bušić, Iva Pintarić<br />

Mandić, Jadranka<br />

Šemiga, Tatjana Žiger,<br />

Ljiljana Mikinović<br />

Anamarija Melnjak<br />

IZBORNA NASTAVA - opća gimnazija 2. - 4.<br />

razredi<br />

AKTIVNOST<br />

VODITELJ<br />

Francuski jezik<br />

Jasminka Bešenić Ivančić<br />

Informatika<br />

Laboratorijska kemija<br />

Mikrobiologija<br />

Psihologija / Sociologija /<br />

Politika i gospodarstvo<br />

Španjolski jezik<br />

Vladimir Mikac<br />

Tihana Čus Slatković,<br />

Marko Šafran,<br />

Lidija Klampfl<br />

Mirta Jurčić,<br />

Marta Fajfarić,<br />

Hana Bulić<br />

Ivana Žnidarić Kajić<br />

Ivica Cikač<br />

DOPUNSKA NASTAVA<br />

AKTIVNOST<br />

VODITELJ<br />

Dopunska nastava iz<br />

fizike – 1. razredi<br />

Anamarija Bešenić<br />

Dopunska nastava iz<br />

fizike – 2. razredi<br />

Anamarija Bešenić<br />

Dopunska nastava iz<br />

fizike – 3. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

fizike – 4. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

hrvatskog jezika –<br />

4. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

kemije - 1., 2., 3. i 4.<br />

razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

matematike – 1. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

matematike – 2. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

matematike – 3. razredi<br />

Dopunska nastava iz<br />

matematike – 4. razredi<br />

Matija Huzak<br />

Denis Barčot<br />

Ivana Pintarić<br />

Anamarija Melnjak<br />

Lara Novak<br />

Andreja Veršić<br />

Anica Sakač<br />

Anica Sakač<br />

DODATNA NASTAVA<br />

AKTIVNOST<br />

VODITELJ<br />

Dodatna nastava iz<br />

engleskog jezika – Marijana Tomašić Hirš<br />

4. razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

Vinka Sambolec Škerbić<br />

biologije - 4. razredi<br />

Dodatna nastava iz fizike<br />

Helena Kanešić<br />

– 1. razredi<br />

Dodatna nastava iz fizike<br />

– 2. razredi<br />

Dodatna nastava iz fizike<br />

– 4. razredi<br />

Dodatn nastava iz<br />

hrvatskog jezika –<br />

4. razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

kemije – 1. i 2. razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

kemije – 4. razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

matematike – 1. i 4.<br />

razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

matematike – 2. razredi<br />

Dodatna nastava iz<br />

matematike – 3. razredi<br />

Helena Kanešić<br />

Denis Barčot<br />

Ivana Pintarić<br />

Lidija Klampfl<br />

Denis Barčot<br />

Tajana Golub Mendaš<br />

Andreja Veršić<br />

Lara Novak<br />

14


O školi<br />

Upisna kampanja i Dan otvorenih vrata<br />

Za sve<br />

zainteresirane<br />

osmaše i ove<br />

smo godine<br />

sudjelovali na<br />

upisnoj kampanji<br />

održanoj od 17.<br />

do 20. svibnja<br />

Upisna kampanja<br />

2022. u Ivancu,<br />

Novom Marofu, Ludbregu i Varaždinu. Velik interes<br />

učenika za upis u Prvu nagovijestio je već tada izvrsnu<br />

generaciju na upisima. Školu su predstavljali Renata<br />

Čelik, pedagoginja, Željka Pačalat, psihologinja,<br />

Andrijana Petrina, pedagoginja pripravnica, Bojan Banić,<br />

prof. i Janja Banić, ravnateljica, kao i veseli i agilni članovi<br />

školske dramske<br />

družine Theatron<br />

pod vodstvom<br />

prof. Bojane<br />

Barlek: Ema<br />

Kokot, Doroteja<br />

B e d e n i k ,<br />

Elizaveta<br />

Upisna kampanja<br />

Donskikh, Klea<br />

Puškadija, Jakov<br />

Grabar, Karla Halambek i Leona Horvat, a koji su na<br />

sebi nosili oglas s izrekama o školi koje su smislili naši<br />

maturanti.<br />

Debatni klub<br />

Dan otvorenih vrata PGV-a održan je 31.<br />

svibnja i okupio je velik broj učenika osmih razreda,<br />

što nas je jako razveselilo.<br />

Učenicima je predstavljena<br />

škola, razgledali su<br />

prostore i prisustvovali<br />

nastavi. Voditelji grupa bili<br />

su naši učenici – volonteri.<br />

Svi uključeni zaslužuju<br />

zahvalu!<br />

Izreke naših učenika<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

Izreke naših učenika<br />

Članovi debatnog kluba Prve gimnazije Varaždin<br />

i ove godine sudjelovali su na Međužupanijskom<br />

natjecanju iz debate u sklopu organizacije Hrvatskog<br />

debatnog društva. Natjecanje se održalo u šest kola<br />

online na Zoom platformi 26. i 27. 3. 2022. godine<br />

za srednjoškolske debatne klubove. Na natjecanju<br />

sudjelovali su učenici: Ana Strelec (2. a), Jaka Patafta<br />

(1. e) i Ivan Puklavec (2. e). Učenici su pohvaljeni da<br />

su izvrsni govornici natjecanja. Učenica Ana Strelec<br />

dobrovoljno se uključila i u aktivnost Hrvatskog debatnog<br />

društva kako bi podijelila svoja pozitivna iskustva o<br />

članstvu u Debatnom klubu. U nastavku donosimo<br />

njezina zapažanja.<br />

Debatnom klubu Prve gimnazije Varaždin<br />

pridružila sam se na početku prvog razreda, dakle prije<br />

skoro dvije godine. Znala sam i prije samog ulaska u<br />

debatni klub što je debata i koja joj je zadaća jer imam<br />

dosta članova obitelji koji su po profesiji pravnici te mi<br />

to uopće nije bilo strano. Odmah mi se svidjelo i imala<br />

sam stvarno super ekipu te dvije profesorice koje su nas<br />

vodile i obavljale<br />

stvarno odličan<br />

posao kada su<br />

nas pripremale<br />

za natjecanja pa<br />

je sve bilo puno<br />

lakše. U debati sam najviše naučila kako razmišljati<br />

pod pritiskom te kako se pravilno izražavati što mi<br />

je osim u ostalim predmetima u školi dosta važno i u<br />

svakodnevnom životu. Osim toga, stekla sam puno<br />

znanja, što s natjecanja, što sa samih satova te naučila<br />

neke nove činjenice i pojmove kojima sumnjam da bih se<br />

bavila izvan debate. Smatram da je najvažnija stvar koju<br />

sam stekla samopouzdanje te povjerenje u sebe i ostale<br />

članove ekipe što je pak vrlo korisno u svakodnevnom<br />

životu. Ana Strelec, 2. a<br />

Čestitamo svim učenicima na trudu i radu<br />

tijekom ove školske godine!<br />

Janja Kliček, prof.<br />

15


O školi<br />

Izraelski veleposlanik održao predavanje o holokaustu<br />

učenicima Prve gimnazije Varaždin i razgledao<br />

suvremene školske kabinete<br />

Uoči Međunarodnog dana sjećanja na<br />

žrtve holokausta veleposlanik Države Izrael<br />

u Republici Hrvatskoj Nj. E. Ilan Mor danas je<br />

posjetio i razgledao Prvu gimnaziju Varaždin<br />

gdje je učenicima održao predavanje o tragičnom<br />

stradavanju šest milijuna Židova od 1933. godine<br />

do kraja Drugog svjetskog rata.<br />

- Drago mi što sam ponovno ovdje<br />

u Varaždinu i Varaždinskoj županiji koji su<br />

doista posebni među hrvatskim gradovima i<br />

županijama. Zadovoljstvo je bilo razgledati Prvu<br />

gimnaziju Varaždin, školu koja spaja znanost i<br />

kulturu, a raspolaže opremom koja je impresivna<br />

te vjerujem da ćemo pokrenuti suradnju<br />

izraelskih škola s vašom i drugim školama iz<br />

Varaždinske županije. Za židovsku zajednicu 27.<br />

siječnja poseban je dan, koji su Ujedinjeni narodi<br />

donošenjem rezolucije proglasili Međunarodnim<br />

danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Toga<br />

dana Crvena armija oslobodila je logor smrti<br />

Auschwitz. U povijesti su, nažalost, postojali<br />

genocidi, no ono što se dogodilo židovskom<br />

narodu jedinstveno je. „Šoa“ je hebrejski izraz<br />

za holokaust i označava katastrofu, a to je riječ<br />

koja najbolje opisuje što je zadesilo šest milijuna<br />

Židova – rekao je Nj. E. g. Ilan Mor na početku<br />

svojega predavanja.<br />

Pripadnici židovskog naroda pretrpjeli<br />

su strašno nasilje, nažalost i ovdje u Varaždinu,<br />

podsjetila je zamjenica župana Silvija Zagorec.<br />

- U srpnju 1941. godine iz Varaždina su u svega<br />

nekoliko dana odvedeni gotovo svi Židovi. Taj<br />

tragičan događaj podsjetnik nam je da se moramo<br />

suprotstaviti svakom obliku diskriminacije i<br />

isključivosti. Posebno je važno obrazovati mlade<br />

i govoriti im o holokaustu i svim drugim tragičnim<br />

povijesnim događajima. Zato je ovo predavanje<br />

koje je Nj. E. Ilan Mor održao gimnazijalcima<br />

važan doprinos u prenošenju znanja mladima<br />

i podizanju svijesti koliko je važno poštovati<br />

različitosti i živjeti u međusobnom razumijevanju.<br />

Tolerancija, jednakost i sloboda nemaju i ne<br />

smiju imati alternativu – istaknula je zamjenica<br />

župana Silvija Zagorec.<br />

Nj. E. Ilan Mor razgledao je suvremene<br />

kabinete Prve gimnazije, laboratorij za<br />

molekularnu biologiju i Hololab – laboratorij<br />

za izradu holograma. Riječ je o najmodernijim<br />

kabinetima kakve nema nijedna škola u<br />

Hrvatskoj, a u koje je Varaždinska županija kao<br />

osnivač škole prošle godine uložila 1,2 milijuna<br />

kuna.<br />

Budući da je Izrael poznat po svojem<br />

programu prepoznavanja i razvoja rada s<br />

darovitim učenicima, veleposlanik je ujedno<br />

imao priliku čuti sve što Prva gimnazija Varaždin,<br />

ali i Centri izvrsnosti Varaždinske županije<br />

poduzimaju za kvalitetno obrazovanje učenika.<br />

- Čast nam je bila ugostiti uglednog<br />

gosta, a osobito uoči Dana sjećanja na žrtve<br />

holokausta, velike tragedije. Također nam je<br />

drago što su naši učenici imali priliku čuti njegovo<br />

predavanje i tako se dodatno educirati o svemu<br />

što se događalo u to vrijeme. Naša je škola<br />

uz podršku Varaždinske županije ove godine<br />

prvi put organizirala Festival ljudskih prava,<br />

za koji želimo da postane tradicija i doprinos<br />

građanskom odgoju i obrazovanju učenika, s čim<br />

smo također upoznali Veleposlanika. U svemu<br />

tome vidim priliku za suradnju na obrazovnom<br />

planu, tim više što Izrael veliku pažnju posvećuje<br />

darovitim učenicima – rekla je ravnateljica Prve<br />

gimnazije Varaždin Janja Banić.<br />

Uz učenike i djelatnike Prve gimnazije<br />

Varaždin predavanju je prisustvovao i<br />

Milivoj Dretar, predsjednik Zajednice udruga<br />

antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske<br />

županije.<br />

#WeRemember<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

16


O školi<br />

Projekti uređenja starog dijela škole<br />

Obnovljena fasada<br />

Unatoč vrlo nepovoljnim okolnostima<br />

ove smo godine uspjeli, uz veliku podršku<br />

našeg osnivača, Varaždinske županije, urediti<br />

fasadu starog dijela naše škole, izgrađenog<br />

1876. godine, i to istočno i južno pročelje, a<br />

nastavljamo sa sjevernim i zapadnim. Riječ je o<br />

važnoj i nužnoj investiciji jer su dijelovi fasade već<br />

bili dotrajali i tako opasni<br />

za prolaznike. Budući da<br />

je stari dio zgrade škole<br />

dio zaštićene jezgre<br />

grada Varaždina i kao<br />

takvo kulturno dobro bilo<br />

je važno i zaštititi ga od<br />

daljnjeg propadanja.<br />

Po prijavi na natječaj<br />

Ministarstva kulture<br />

Razgled obavljenih radova<br />

Obnovljeno južno pročelje<br />

odobreno nam je 100.000,00 kn, dok je ostatak u<br />

iznosu od 460.000,00 kn osigurala Varaždinska<br />

županija. Tim su sredstvima sanirana dva<br />

vanjska pročelja. Ove nam je godine, po<br />

novoj prijavi, Ministarstvo kulture ponovno<br />

odobrilo 100.000,00 kn, a Varaždinska županija<br />

prihvatila je sufinanciranje ostatka u iznosu<br />

od 428.000,00 kn, a s<br />

radovima na dvorišnim<br />

pročeljima počinjemo<br />

početkom rujna. Tako će,<br />

možda već za svoju 386.<br />

godišnjicu u listopadu,<br />

škola u cijelosti zablistati<br />

u svom novom ruhu.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Primanje za najuspješnije učenike na natjecanjima u<br />

školskoj godini 2021./2022.<br />

U srijedu, 15. lipnja 2022. godine, u 13.30 u prostoru Regionalnog obrazovnog centra<br />

ravnateljica škole održala je skromno primanje najuspješnijih učenika na natjecanjima ove školske<br />

godine koji su osvojili 1. mjesto na županijskoj razini (pojedinačno ili ekipno) te jedno od prva tri<br />

mjesta / nagrade na državnoj ili međunarodnoj razini.<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

17


O školi<br />

Nastava za njemačku jezičnu diplomu<br />

DSD II<br />

Učenici i učenice četvrtih razreda koji su<br />

pohađali fakultativnu nastavu Njemačkog<br />

jezika polagali su već tradicionalno i ove<br />

školske godine ispit DSD II (Deutsches<br />

Sprachdiplom). Njemačka jezična diploma međunarodno je<br />

priznata diploma koju izdaje njemačko Ministarstvo kulture, a ispit<br />

je standardizirani prema Zajedničkom europskom referentnom<br />

okviru za jezike na razini B2/C1. Učenici s položenim ispitom za<br />

DSD II vladaju jezikom obrazovanih govornika njemačkog jezika i<br />

mogu se uključiti u visokoškolsko obrazovanje u Njemačkoj, Austriji<br />

i Švicarskoj. Pismeni dio ispita održao se 24. studenoga 2021., a<br />

usmeni ispiti održani su od 3. do 13. prosinca 2021. godine. Od<br />

trideset naših učenika, njih 23 uspješno je položilo ispit dok je njih<br />

7 djelomično položilo ispit te će za to dobiti potvrdu o položenim<br />

dijelovima ispita. Učenike su za ispit pripremali nastavnik Dalibor<br />

Vidović i savjetnica za njemačku jezičnu diplomu Birgit Chrzon-<br />

Schamaun. Čestitke učenicima i neka im diploma otvori neka<br />

nova vrata i bude im od koristi!<br />

Jadranka Šemiga, prof.<br />

Državno<br />

natjecanje iz<br />

engleskog jezika<br />

Državno natjecanje iz<br />

engleskog jezika ove je godine<br />

održano na Krku od 27. do 29.<br />

travnja. Domaćin je bila Srednja<br />

škola Hrvatski kralj Zvonimir gdje<br />

je prvog dana održan pisani dio<br />

ispita koji je uključivao pisanje<br />

sastavka, slušanje i čitanje s<br />

razumijevanjem te uporabu<br />

jezika. Drugi dan održan je<br />

usmeni dio natjecanja. Naša<br />

škola ove je godine imala jednog<br />

natjecatelja u kategoriji 2A,<br />

učenika Viktora Vrtara iz 2. g<br />

razreda (mentorica prof. Marijana<br />

Tomašić Hirš). U konkurenciji<br />

od 20 učenika drugih razreda<br />

pozvanih na natjecanje Viktor<br />

je zauzeo 19. mjesto. Čestitke<br />

Viktoru na trudu i plasmanu na<br />

državno natjecanje!<br />

Djelatnost Volonterskog klub Prve gimnazije Varaždin<br />

U školskoj godini<br />

2021./2022. u Volonterskom<br />

klubu Prve gimnazije<br />

Varaždin bilo je aktivno<br />

dvadesetak učenika koji su<br />

svojim izdvojenim vremenom<br />

i angažmanom doprinijeli<br />

još jednoj uspješnoj<br />

volonterskoj godini. Uz još uvijek prisutnu<br />

neizvjesnost uslijed pandemije koronavirusa,<br />

djelatnost se usmjerila na virtualno pomaganje<br />

u učenju te je u tu svrhu ostvarena konstruktivna<br />

suradnja s Udrugom „Zipka“ te osnovnim<br />

školama Druškovec i VI. OŠ Varaždin. Naši<br />

su volonteri, uz prethodni dogovor i prema<br />

mogućnostima, putem digitalnih platformi za<br />

komunikaciju, pomagali osnovnoškolcima u<br />

učenju, svladavanju poteškoća te unapređenju<br />

znanja i vještina.<br />

Tijekom godine bili smo dijelom različitih<br />

akcija te smo, sada već tradicionalno, nastavili<br />

sa skupljanjem plastičnih čepova za Udrugu<br />

oboljelih od leukemije i limfoma u svrhu pomoći<br />

u osiguranju sredstava za nabavu skupih<br />

lijekova potrebnih za liječenje. Uključili smo se<br />

i u akciju Crvenog križa „Solidarnost na djelu“<br />

pri čemu smo prikupljali namirnice dužeg roka<br />

trajanja za potrebite. Naši volonteri uključili su<br />

se i u akciju prikupljanja pomoći za ukrajinske<br />

izbjeglice smještene na području Varaždinske<br />

županije.<br />

Od nastavnika u realizaciji projekta<br />

sudjelovali su profesori Jurica Barulek i Marko<br />

Žganec kao voditelji Volonterskog kluba<br />

te profesorica i psihologinja Željka Pačalat<br />

koja je imala značajnu ulogu u ostvarivanju<br />

suradnje s udrugom „Zipka“. Zahvaljujem<br />

svima uključenima u ovogodišnje aktivnosti<br />

Volonterskog kluba Prve gimnazije Varaždin.<br />

Marko Žganec, prof.<br />

18


O školi<br />

Foto i filmska grupa<br />

Manje drukčija godina<br />

Ove je godine grupa krenula i djelovala<br />

u gotovo „normalnom“ načinu rada. Ove godine<br />

pridružili su nam se novi učenici koji su ili bez<br />

ili s vrlo malo iskustva krenuli istraživati svijet<br />

fotografije. S obzirom na to da je epidemiološka<br />

situacija bila bolja, imali smo više prilika<br />

za terensku nastavu pa smo pokušali i što<br />

više takvih prilika iskoristiti. Nastale su neke<br />

zanimljive fotografije, učenici su ponešto<br />

novoga naučili o fotografiji, a vjerujem da su<br />

se i zabavili.<br />

Zbog nedostatka iskustva učenici<br />

su se sramežljivo javljali za fotografiranje ili<br />

snimanje određenih događaja u školi, no s<br />

vremenom su se priviknuli. Nadajmo se da<br />

će nam sljedeća školska godina biti potpuno<br />

„normalna“ i da ćemo moći nesmetano<br />

obavljati sve aktivnosti.<br />

Vladimir Mikac, prof.<br />

Posjet vojarni 7. gardijske brigade PUMA<br />

Dobrovoljni predstavnici razreda Prve<br />

gimnazije Varaždin uz vodstvo profesora Marka<br />

Žganca posjetili su 27. svibnja 2022. vojarnu 7.<br />

gardijske brigade PUMA koja je Dan oružanih<br />

snaga Republike Hrvatske obilježila prigodnim<br />

Danom otvorenih vrata za vanjske posjetitelje.<br />

Nazočni su imali nesvakidašnju priliku prošetati<br />

prostorom vojarne uz stručno vodstvo te<br />

svjedočiti vizualno atraktivnoj vojnoj vježbi,<br />

okušati se u zahtjevnim fizičkim treninzima<br />

vojnika, obući vojničku opremu i ući u tenk i<br />

oklopna vozila te u rukama držati (naravno<br />

metcima lišeno) oružje i ostalu opremu kojom<br />

se koristi pripadnik gardijske brigade PUMA.<br />

Informirani i ispunjeni dojmovima obilazak<br />

smo završili zajedničkim fotografiranjem za<br />

uspomenu.<br />

19


O školi<br />

Oskari znanja za naše učenice i mentora<br />

Za 1. mjesta na državnim natjecanjima i međunarodnim<br />

natjecanjima, ali isključivo s liste Agencije za odgoj i<br />

obrazovanje, naše će dvije učenice primiti ukupno 3 Oskara<br />

znanja, ove godine u obliku Newtonove jabuke. Amalija<br />

Rafaj Škriljevečki primit će Oskare znanja za 1. mjesto na<br />

državnom natjecanju iz astronomije i brončanu medalju na<br />

Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike. Oskar<br />

znanja primit će i njen mentor Denis Barčot. Vanda Vrček Oskar<br />

znanja primit će za srebrnu medalju na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije. Svečanost<br />

dodjele Oskara znanja održana je 14. lipnja u sportskoj dvorani XV. gimnazije u Zagrebu.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Nagrade i stipendije Varaždinske županije za prva<br />

mjesta / medalje na međunarodnim natjecanjima u<br />

školskoj godini 2021./2022.<br />

Sukladno Odluci<br />

o nagrađivanju učenika<br />

i studenata za posebna<br />

postignuća na međunarodnim<br />

natjecanjima (Službeni<br />

vjesnik Varaždinske županije,<br />

broj 18/22), a prethodno i<br />

Odluci Županijske skupštine<br />

Varaždinske županije od 24.<br />

lipnja 2021. godine, klasa: 602-<br />

01/21-01/9, urbroj: 2186/1-01/1-<br />

21-2, Varaždinska županija<br />

nagrađivala je učenike koji su<br />

na međunarodnim natjecanjima<br />

osvojili jednu od tri medalje / tri<br />

prva mjesta. Uz nagradu svi ti<br />

učenici dobitnici su i stipendije<br />

Varaždinske županije do<br />

završetka obrazovanja. Iz Prve<br />

gimnazije Varaždin nagrade u<br />

novčanim iznosima u školskoj<br />

godini 2021./2022. dobili su u<br />

nekoliko navrata naši učenici:<br />

Emanuel Tukač, Amalija<br />

Rafaj Škriljevečki, Vanda<br />

Vrček, Bruno Kosmačin i<br />

Viktor Pijanec. Oni su sada i<br />

dobitnici stipendije Varaždinske<br />

županije što sve pokazuje<br />

koliko je u našoj županiji<br />

važno obrazovanje, a našim<br />

učenicima svakako će koristiti<br />

tijekom srednjoškolskog<br />

obrazovanja i kasnije na<br />

fakultetima.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

Bruno Kosmačin<br />

Vanda Vrček<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki<br />

Emanuel Tukač<br />

Viktor Pijanec<br />

20


O školi<br />

Rezultati natječajne prijave: Prva gimnazija Varaždin<br />

postaje članicom Mreže SHE škola<br />

Na temelju Natječaja<br />

objavljenog 25. srpnja 2022.<br />

na mrežnoj stranici Agencije<br />

za odgoj i obrazovanje te<br />

motivacijskog pisma i predanog<br />

prijavnog obrasca ravnateljice<br />

Janje Banić, Povjerenstvo za odabir odgojnoobrazovnih<br />

ustanova pregledalo je sve pristigle<br />

prijave. Rok za prijavu bio je svega nekoliko<br />

dana. Prva gimnazija Varaždin odabrana je među<br />

prijavljenim školama i na taj način priključit će<br />

se postojećoj Mreži škola koje promiču zdravlje<br />

u Hrvatskoj. Po ovom smo natječaju jedina<br />

izabrana škola iz Varaždinske županije.<br />

Uloga je mreže SHE (Schools for Health<br />

in Europe Network Foundation) djelovati kao<br />

europska platforma za promicanje zdravlja<br />

u školama pružajući informacije, potičući<br />

istraživanja, dijeleći dobru praksu, ekspertizu<br />

i vještine, kontinuirano zagovarajući zdravlje<br />

u školama, potičući zajedničku suradnju<br />

zdravstvenog i obrazovnog sektora te potičući<br />

razvijanje i implementaciju nacionalnih politika i<br />

promicanja zdravlja u školama. Nova platforma<br />

hrvatske mreže škola koje promiču zdravlje u<br />

srednjoškolskom obrazovanju (SHE) do sada<br />

je uspostavljena u 11 srednjih škola u Republici<br />

Hrvatskoj. Promicanje zdravlja u školama<br />

možemo opisati kao „bilo koju aktivnost koju<br />

poduzimamo da bismo unaprijedili i zaštitili<br />

zdravlje svih unutar školske zajednice“.<br />

Promicanje zdravlja u školama uključuje<br />

zdravstveno obrazovanje koje se podučava u<br />

razredu, no ono uključuje i napore za stvaranje<br />

zdrave školske okoline, školske politike i<br />

nastavnog plana i programa. Promicanje zdravlja<br />

u školskom okruženju pristup je cijele škole i<br />

uključuje više od škole koja provodi aktivnosti<br />

promicanja zdravlja. Škola koja promiče zdravlje<br />

bavi se zdravljem i blagostanjem na sustavni i<br />

integrirani način prema pisanom planu ili politici<br />

škole. Veselimo se provedbi novih aktivnosti i u<br />

našoj školi, imajući na umu sve aspekte zdravlja!<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

Prvoj gimnaziji Varaždin ponovno zahvalnica Fakulteta<br />

elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu<br />

Na svečanoj sjednici povodom Dana<br />

Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb,<br />

a odlukom Fakultetskog vijeća, Prvoj gimnaziji<br />

Varaždin dodijeljena je zahvalnica za uspješan<br />

rad s učenicima, sadašnjim studentima toga<br />

Fakulteta i mogućnost jedne nagrade za najbolje<br />

plasiranog učenika na rang-ljestvicama upisa u<br />

akademsku godinu 2022./2023.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

21


O školi<br />

Centar izvrsnosti Program za šah<br />

Već treća godina postojanja<br />

Centar izvrsnosti<br />

Program za šah djelovao je u<br />

svojoj trećoj godini postojanja<br />

kako bi svoje polaznike kroz<br />

drevnu igru podučio vještinama<br />

pronalaženja pravih poteza,<br />

odnosno donošenja pravih<br />

odluka u pravo vrijeme.<br />

Dobitnički potez za Centar bio<br />

je spuštanje dobne granice za<br />

prijem polaznika nižih razreda<br />

osnovnih škola u rad Centra,<br />

što je bila novost od ove godine.<br />

Nakon pismenog testiranja,<br />

u konačnici (šahovski termin:<br />

kada je malo figura na ploči!),<br />

Centar je pohađalo 36<br />

polaznika raspoređenih u četiri<br />

grupe. Održano je 18 termina<br />

predavanja (nekoliko online).<br />

Festival šaha nije se<br />

održao zbog pandemije, ali se<br />

ipak uspio u cijelosti održati<br />

nezaobilazni projekt Centra –<br />

Pojedinačno prvenstvo učenika<br />

županijskih škola igrano kroz 5<br />

mjesečnih turnira na kojima je<br />

uz polaznike Centra sudjelovalo<br />

ukupno 169 učenika iz 32 škole.<br />

Za proglašenje pobjednika<br />

upriličen je prijem u atriju<br />

županijske palače na kojem su<br />

uz nazočnost uzvanika i medija najuspješniji primili pehare.<br />

Naša županija vrvi šahovskom aktivnošću među mladima<br />

zahvaljujući Centru izvrsnosti za šah kao nositelju šahovskih<br />

projekata.<br />

Mentori: Željko Matkun (voditelj), Jurica Srbiš, Goran<br />

Šegović, Matija Ostović, Ivan Novak, Matija Zadravec, Miljenko<br />

Kelemen, Davor Hižak.<br />

Polaznici: Hrvoje Cafuk, Filip Črepinko, Beata Dmitrović,<br />

Petar Dolenec, Teo Drožđek, Matej Držaić, Leo Farkaš, Matej<br />

Friščić, Lucijan Gerić, Laura Hudin, Benjamin Hunjek, Ana Kanešić,<br />

Petar Kanešić, Matija Kelemenić, Matija Kranjec, Petar Križanić,<br />

Dominik Kučej, Branimir Latin, Martin Maček, Erik Nordio, Lukas<br />

Novoselec, Mihael Pavlic, Tvrtko Pintarić, Mike Pretković, Arsen<br />

Pušac, Fran Sarač, Ivor Sekulić, Filip Smuđ, Fran Supančić, Petra<br />

Šestak, Leo Šobak, Antonio Šprem, Marko Trninić, Mateo Zlatar,<br />

Katja Žganec, Sara Žigmund.<br />

Željko Matkun<br />

voditelj Centra izvrsnosti iz šaha<br />

Promovirani nastavnici u<br />

školskoj godini 2021./2022.<br />

Promovirani nastavnici koji u<br />

šk. god. 2021./2022. temeljem<br />

staža zadržavaju trajno zvanje<br />

ime i prezime<br />

nastavnika<br />

Nada Flegar,<br />

prof.<br />

Nikolina Ivačić,<br />

prof.<br />

Vladimir Mikac,<br />

prof.<br />

Bojan Banić,<br />

prof.<br />

područje<br />

kemija<br />

matematika<br />

informatika<br />

informatika<br />

zvanje<br />

savjetnik<br />

mentor<br />

mentor<br />

izvrsni<br />

savjetnik<br />

ime i prezime<br />

nastavnika<br />

Ljiljana<br />

Mikinović, prof.<br />

Siniša Horvat,<br />

prof.<br />

Ksenija Kipke<br />

Horvat, prof.<br />

Jasminka<br />

Bešenić<br />

Ivančić, prof.<br />

područje<br />

njemački jezik<br />

povijest<br />

likovna<br />

umjetnost<br />

francuski jezik<br />

zvanje<br />

mentor<br />

savjetnik<br />

savjetnik<br />

savjetnik<br />

22


O školi<br />

Deutscher Abend 2021.<br />

U sklopu<br />

obilježavanja<br />

385. godišnjice<br />

osnutka škole<br />

Stručni aktiv<br />

Njemačkog<br />

jezika i učenici<br />

Prve gimnazije<br />

Varaždin odlučili<br />

su održati četvrti<br />

Deutscher Abend<br />

12. listopada<br />

2021. godine u 18<br />

sati. Usred teške epidemiološke situacije i strogih<br />

mjera, broj osoba u publici bio je vrlo ograničen,<br />

ali se program mogao uživo pratiti preko<br />

Facebook stranice škole. Komplicirani uvjeti nisu<br />

obeshrabrili marljive učenike i nastavnike koji<br />

su osmislili bogat i raznolik program, naravno<br />

na njemačkom jeziku i uz poštivanje svih<br />

epidemioloških mjera. Nastavnici organizatori<br />

bili su Anja Bušić, Dunja Sačić i Dalibor Vidović,<br />

uz tehničku pomoć Krunoslava Rukelja. Program<br />

su vodile učenice Jelena Nakić i Dora Lešnjak.<br />

Program je otvorila Renata Turski vokalnom<br />

izvedbom Lachen und Weinen (F. Schubert).<br />

Zatim je Jana Kelemen na flauti odsvirala Loreley<br />

(F. Silcher). Program su svojim recitacijama<br />

obogatile Hana Botić (autorska pjesma Der<br />

Herbst), Leona Horvat (R. M. Rilke: Wenn es<br />

nur einmal so ganz still wäre) i Marta Ivanek (R.<br />

M. Rilke: Du musst das Leben nicht verstehen).<br />

Pokazani su i<br />

videonastupi solo<br />

izvedbe Darije<br />

Gazdek (R.<br />

Schumann: Er,<br />

der Herrlichste<br />

von allen) te Eme<br />

Slunjski i Marte<br />

Petek (Namika:<br />

Je ne parle pas<br />

français). Luka<br />

Kolenko uživo je<br />

otpjevao svoju<br />

obradu pjesme Bis meine Welt die Augen<br />

schließt (Joel Brandenstein & Alexander<br />

Knappe). Ivona Suhić i Vida Pekić izvele su<br />

skeč o (ne)razumijevanju: Zimmerbestellung.<br />

Vidjeli smo i dva kratka filma: Schneewitter und<br />

7 Zwerginnen učenika 4. h (Nikolina Dvekar,<br />

Margareta Obadić, Lana Višnjić, Sara Pepelko,<br />

Nika Kovačić, Jan Kuščer, Petra Rabuzin i<br />

Katarina Strugar) te video prošle generacije<br />

grupe 4. razreda DSD učenika (Mia Sambolec,<br />

Edita Lukić, Jakov Novak, Alisa Pevec, Antonia<br />

Kovačić): Der Weg vom DSD zum Mars.<br />

Vrhunac večeri bila je podjela DSD I diploma,<br />

koje je učenicima uručila savjetnica za njemačku<br />

jezičnu diplomu Birgit Chrzon-Schamaun. Večer<br />

su zaključili profesori Gimnatori (Anja Bušić,<br />

Iva Pintarić-Mandić, Sanja Horvatić, Krunoslav<br />

Rukelj i Dražen Dragović) svojom izvedbom<br />

Irgendwie, irgendwo, irgendwann (Nena).<br />

Logika za početnike i nastavljače 2021./2022.<br />

U miniprojektu izvan nastave Logika<br />

za početnike i nastavljače 2021./2022. mogli<br />

su sudjelovati svi učenici trećih razreda koji<br />

slušaju Logiku kao obvezan predmet ili učenici<br />

trećih i četvrtih razreda koji žele sudjelovati na<br />

natjecanju.<br />

Učenici, koji su za predmet Logika trebali<br />

pomoć, mogli su se javiti prof. Bulić ili prof.<br />

Horvatić tijekom nastavne godine kako bi one s<br />

njima vježbale zadatke za pisane provjere ili za<br />

usmena ispitivanja na redovnoj nastavi. Održano<br />

je ukupno osam sati nastave Logike za učenike<br />

kojima je to bilo potrebno u redovnoj nastavi.<br />

Druga skupina učenika bili su učenici<br />

koji su se spremali za Natjecanje iz Logike. U<br />

ovoj skupini posebno su se istaknuli Emanuel<br />

Tukač, Veronika Vitez i Borna Krog iz 3. g<br />

razreda te Magdalena Žugec iz 3. d razreda.<br />

Održano je ukupno deset sati nastave<br />

Logike za učenike koji su se pripremali za<br />

natjecanje. Svi navedeni učenici sudjelovali<br />

su na međužupanijskom Natjecanju iz Logike,<br />

a mogu se prijaviti na natjecanje i sljedeće<br />

godine bez obzira na to što nemaju više Logiku<br />

kao obvezan predmet.<br />

Sanja Horvatić, prof.<br />

23


O školi<br />

Obilježavanje Dana Prve gimnazije Varaždin i<br />

proslava 385. godišnjice<br />

Pisati ili govoriti o školi koja slavi 385 godina<br />

postojanja nije jednostavno. Iz njezine bogate<br />

povijesti nije lako odabrati podatke i istaknuti<br />

samo taj izbor, stoga sam odlučila izdvojiti važnije<br />

brojke koje se odnose na posljednjih pet godina.<br />

Prva gimnazija Varaždin trenutno obrazuje<br />

765 učenika. U punom radnom vremenu<br />

radi ili dio radnog vremena obavlja 77<br />

nastavnika, 4 stručna suradnika i jedna osoba<br />

u mjeri pripravništva – ukupno 102 djelatnika.<br />

Posljednjih pet godina donijelo nam je veliki<br />

napredak u uvođenju novih metoda rada u<br />

redovnoj nastavi, a okolnosti rada za vrijeme<br />

15 godina IBDP-ja<br />

epidemije dovele su do visoke razine digitalne<br />

osposobljenosti svih nastavnika i stručnih<br />

suradnika, kao i administrativnog osoblja. Pritom<br />

mislim na: korištenje Google Classroom platforme<br />

za online učenje, Zoom platforme za nastavu<br />

u realnom vremenu, mnoštvo alata za izradu<br />

digitalnih obrazovnih sadržaja ili testova te na<br />

hibridni model nastave na kojem ćemo ustrajati.<br />

Uz redovnu nastavu našim smo učenicima<br />

redovito nudili i ostale oblike nastave: od 720 do<br />

više od 1000 učenika godišnje bilo je uključeno<br />

u dopunsku, dodatnu ili fakultativnu nastavu ili<br />

izvannastavne aktivnosti, dakle neki učenici – i<br />

u više njih. U dopunskoj nastavi održano je 2208<br />

sati tijekom 5 godina s ciljem smanjenja privatnih<br />

instrukcija, a sudjelovalo je ukupno 819 učenika.<br />

U dodatnoj nastavi održano je 2385 sati za one<br />

koji žele znati više i pripremati se za natjecanja, a<br />

sudjelovao je ukupno 621 učenik. Izvannastavne<br />

aktivnosti učenici biraju prema svojim interesima<br />

– održano je 4538 sati, a ukupno je sudjelovalo<br />

1784 učenika. Škola nudi i pripremu te polaganje<br />

ispita za stjecanje Njemačke jezične diplome DSD<br />

I i DSD II. Održano je 3990 sati, sudjelovalo je<br />

ukupno 898 učenika dok je u fakultativnoj nastavi<br />

– prema željama učenika – održano 1890 sati i<br />

sudjelovao je ukupno 261 učenik.<br />

24


O školi<br />

15 godina IBDP-ja<br />

Broj učenika, polaznika nekog od centara<br />

izvrsnosti, u našoj je školi najviši – ukupno 650,<br />

prosječno 130 godišnje.<br />

Ako se osvrnemo na uvjete u kojima djelujemo,<br />

važno je istaknuti one najbitnije: kadrovske,<br />

prostorne i tehnološke.<br />

Trenutačni broj nastavnika mentora, savjetnika<br />

i izvrsnih savjetnika ukupno je 34, odnosno 17<br />

mentora, 16 savjetnika, 1 izvrsni savjetnik, a<br />

nastava je u potpunosti stručno zastupljena.<br />

Nastavnici sudjeluju u aktivnostima povezanim<br />

s kurikularnom reformom i izradom testova za<br />

državnu maturu, ocjenjivači su na državnoj<br />

maturi i međunarodnoj IB maturi, sedam je<br />

voditelja županijskih/međužupanijskih stručnih<br />

vijeća, troje je steklo RITHA Practitioner certifikat<br />

poslijediplomskog jednogodišnjeg studija<br />

Radboud University za rad s darovitim učenicima,<br />

moja malenkost pred završetkom je tog studija.<br />

Mnogi od njih drže predavanja na županijskim<br />

i međužupanijskim vijećima, na međunarodnim<br />

konferencijama (CARNET Users' Conference),<br />

na različitim skupovima u organizaciji Agencije<br />

za odgoj i obrazovanje ili u organizaciji udruga<br />

s kojima surađujemo. Dijelimo primjere dobre<br />

prakse i veseli nas što nas mnoge škole prate i<br />

po uzoru na nas pokreću aktivnosti koje smo<br />

mi inicirali i prvi proveli. Svi nastavnici, stručni<br />

suradnici i administrativno osoblje redovito se<br />

educiraju, promotori smo inovacija u obrazovanju –<br />

kreativnost naših nastavnika i učenika na zavidnoj<br />

je razini.<br />

Prostorni uvjeti više su nego odlični: 7500 metara<br />

kvadratnih zatvorenog prostora i 1500 otvorenog,<br />

što nam omogućuje kvalitetan jednosmjenski rad.<br />

U posljednjih pet godina ukupna infrastrukturna<br />

ulaganja, izuzev redovitog održavanja, uključivala<br />

su sanaciju žljebova i krovišta, nove gromobranske<br />

instalacije, cjelovitu rekonstrukciju grijanja u<br />

starom dijelu škole ukupne vrijednosti 776.000,00<br />

kn. Prošle godine realizirano je veliko ulaganje u<br />

vrijednosti od 1.148.000,00 kn za uređenje prostora<br />

kabineta kemije i biologije, posebno laboratorija<br />

za molekularnu biologiju s najsuvremenijim<br />

uređajima, ali i Hololaba, laboratorija za izradu<br />

holograma. Sve navedeno bila su sredstva našeg<br />

osnivača.<br />

Opisujući tehnološke uvjete mogu navesti sljedeće:<br />

nastavnici STEM područja raspolažu hibridnim<br />

računalima koja smo naknadno i poboljšavali,<br />

svi ostali nastavnici i stručni suradnici raspolažu<br />

prijenosnim računalima i dijelom dodatno<br />

tabletima, a administracija desktop računalima.<br />

Povrh toga, ukupan broj prijenosnih računala u<br />

školi je 199, broj desktop računala 6, broj tableta<br />

141, broj projektora 42, broj pametnih ploča 10,<br />

broj pametnih ekrana 6, broj multifunkcionalnih<br />

uređaja kopirka/skener/pisač 17, broj web kamera<br />

i kompleta zvučnika za prijenos nastave uživo iz<br />

učionica 36, broj 3D printera 8, 1 3D skener, 11<br />

holoprojektora. Ostala specifična oprema na<br />

visokoj je razini suvremenosti. Jedna smo od<br />

najbolje opremljenih škola u Republici Hrvatskoj.<br />

Sva nabrojena nastavna pomagala i oprema<br />

koriste se i sve je u funkciji; ne nabavljamo ono<br />

što nam neće poslužiti za rad s našim učenicima.<br />

Za sve navedeno potrebno je redovito godišnje<br />

ulaganje što, prema potrebama, iskazuju školski<br />

stručni aktivi kao dio Godišnjeg plana i programa<br />

rada škole. Svake godine znatan dio opreme dolazi<br />

i u naše Centre izvrsnosti iz biologije i informatike,<br />

a to također osigurava naš osnivač.<br />

Opisani uvjeti osigurali su mogućnost da se<br />

pohvalimo sljedećim brojkama u proteklom<br />

petogodišnjem razdoblju:<br />

• broj 1. županijskih mjesta ukupno: 189<br />

• broj 1. državnih mjesta ukupno: 15<br />

• broj međunarodnih medalja ukupno: 28<br />

• broj dobivenih Oskara znanja ukupno –<br />

učenici 33, nastavnici 17<br />

• mnogobrojne prve nagrade na različitim<br />

Izložba 75 godina ŠSK-a Srednjoškolac<br />

25


O školi<br />

natječajima poput Nagrade Gjalski, Goranovo<br />

proljeće, SFerica, ATOM liga, najbolji esej<br />

u Hrvatskom Saboru, Znanstvenik u meni,<br />

Biosigurnost i biozaštita, Jugend debattiert<br />

international, Europa u školi, Nazor i mi,<br />

Festival matematike i mnogi drugi<br />

Izložba 75 godina ŠSK-a Srednjoškolac<br />

Aktivni smo i u području provođenja projekata,<br />

od školskih, županijskih i nacionalnih do<br />

međunarodnih. U zadnjih pet godina proveli smo 7<br />

Erasmus+ projekata ukupne vrijednosti 188.541,00<br />

EUR, 2 projekta za koje smo od Ministarstva<br />

znanosti i obrazovanja dobili po 10.000,00 i<br />

20.000,00 kn za provedbu, projekte dobivene na<br />

različitim natječajima u vidu sredstava ili opreme<br />

(primjerice od Instituta za razvoj i inovativnost<br />

mladih u STEM području: Generacija NEXT,<br />

Generacija NOW, Škola budućnosti tvrtke STEMI<br />

i Infobip).<br />

Otvaranje novih prostora<br />

Broj ostalih provedenih aktivnosti i projekata u<br />

školi ukupno, zabilježeno i planirano školskim<br />

kurikulumima, jest 249 – prosječno gotovo 50<br />

godišnje.<br />

Jedan od velikih u kojem smo sudjelovali bio je<br />

projekt e-Škole kroz koji smo, prema zadnjem<br />

vrednovanju, dosegnuli najvišu razinu te smo<br />

digitalno zrela škola. U sklopu tog projekta<br />

provedene su stotine sati edukacija, ali najveća je<br />

počela 16. ožujka 2020. godine.<br />

To su naše petogodišnje brojke, zapravo dio njih,<br />

to su činjenice koje su lako provjerljive u našim<br />

Izvješćima o uspjehu i radu škole koja izrađujemo<br />

svake godine iako to nije obveza i ne znam imaju li<br />

druge škole takvu praksu. S velikom odgovornošću<br />

analiziramo svoj rad. Nama je to bitno. Samo tako<br />

možemo sagledati jednu školsku godinu, nastaviti<br />

s dobrim, popraviti ono što nije bilo dobro i uvesti<br />

nešto novo. I da, treba to i glasno reći jer ćemo<br />

samo tako imati uvid u ono što smo napravili. Sve<br />

što sam upravo napisala događa se dan po dan<br />

i najčešće nismo ni svjesni koliko važan, velik i<br />

dobar posao radimo. Kad se sve zbroji, izgleda<br />

impresivno.<br />

Ipak, opet naglašavam: to su brojke. Idu nam u<br />

prilog. Što ili tko stoji iza njih?<br />

Otvaranje novih prostora<br />

Ljudi. Mali i veliki. Naši učenici, naši nastavnici,<br />

stručni suradnici, administracija, tehničko osoblje<br />

– svi. Kako su ti ljudi sve to iznijeli u tako malo<br />

vremena? (Jer pet godina u povijesti Prve<br />

gimnazije samo je sitnica.) Evo odgovora na to<br />

pitanje.<br />

Naši učenici koji od nas odlaze kao odrasli mladi<br />

ljudi – k nama dolaze kao djeca željna znanja,<br />

učenja, iskustava, doživljaja, nezaboravnih<br />

uspomena. To su djeca koja su i u okolnostima<br />

u kojima živimo već godinu i pol pokazala visoku<br />

razinu odgovornosti, djeca koja žele i mogu,<br />

koja shvaćaju važnost svog obrazovanja, kojima<br />

nije svejedno. To su djeca o kojima nam svi<br />

naši suradnici i partneri diljem Europe govore u<br />

superlativu. To su djeca na koju smo ponosni, ne<br />

samo dok su u školi, već i kad ih gledamo kako se<br />

dalje razvijaju, napreduju i rado nam se vraćaju.<br />

26


O školi<br />

Otvaranje novoopremljenih prostora<br />

Naši nastavnici i stručni suradnici oni su koji ne<br />

daju da im ponekad loša percepcija javnosti prema<br />

tom važnom poslu uništi entuzijazam. To su oni<br />

koji su – ponekad baš zbog toga, a uvijek zbog<br />

svakodnevnog rada s djecom – uporni, marljivi,<br />

svestrani, kreativni. To su oni koji se neprestano<br />

pitaju jesu li napravili sve što su mogli, jesu li možda<br />

mogli bolje… A to se zove odgovornost, ljubav<br />

prema poslu, prema učenicima s kojima rade.<br />

Zato nema ponosnijih od njih kad ih ispraćamo u<br />

novi život.<br />

To su i svi ostali djelatnici škole, svatko sa svojim<br />

zaduženjima, sa svojom puzzlom kojom završava<br />

sliku naše škole. Puzzlom koja bi ostavila prazninu<br />

kad ne bi bila ovdje. Logistika na koju, nažalost,<br />

ponekad zaboravljamo, kao i na to koliko nam<br />

znači.<br />

Ali, to su i roditelji. Njihova djeca – naša su, zapravo,<br />

Otvaranje novoopremljenih prostora<br />

velik dio dana, velik dio najosjetljivije životne dobi.<br />

Hvala roditeljima na suradnji, posebno zadnjih<br />

godinu i pol. Da nije bilo velikog razumijevanja,<br />

bilo bi nam teže. Ali, i njima i nama cilj je isti –<br />

ponos (i sreća također), zato jesmo i trebamo biti<br />

na istim stranama.<br />

I mnogi drugi pomažu da naša škola bude<br />

ovakva kakvom sam je opisala. I njima iskazujem<br />

zahvalu jer su tu kad zatreba, jer su spremni na<br />

suradnju kad je predložimo. U prvom redu mislim<br />

na našeg osnivača – Varaždinsku županiju koja<br />

je nezaobilazna materijalna potpora u sustavu,<br />

ali i pomoć svake druge vrste. Tu su i fakulteti,<br />

prijateljske škole, udruge, građani, naši bivši<br />

učenici te mnogi drugi.<br />

Ipak, svi smo mi prvenstveno ljudi, griješimo,<br />

napravimo ponekad nešto što ne bismo trebali,<br />

trenutno smo svi vrlo osjetljivi i ranjivi više nego<br />

inače. Ali, oprostit ćemo si sada i uvijek sve naše<br />

pogreške znajući da one nikad nisu bile uperene<br />

protiv ikoga od nas, opraštat ćemo si zato što je<br />

to ljudski, a ljudskost, iskrenost i poštenje vrline<br />

su koje trebamo posebno njegovati svi zajedno i<br />

jedni prema drugima. Pomagat ćemo si, ne zato<br />

što moramo ili mislimo da trebamo, nego zato što<br />

želimo, a nema važnijeg trenutka za to nego što je<br />

Svečana sjednica Nastavničkog vijeća<br />

sada. Duboko vjerujem u to.<br />

Što dalje? Mi znamo, pratite nas, pitajte nas za pet<br />

godina. Molim Vas za povjerenje da će ova škola<br />

znati u kojem smjeru dalje napredovati u interesu<br />

onih zbog kojih su je isusovci 1636. godine i<br />

osnovali. Ovo nije škola, to je institucija u pravom<br />

smislu te riječi i ona se voli, njoj se posvećuje, nju<br />

se podržava, njome se ponosi. Eto, baš je zato i<br />

opstala 385 godina.<br />

(govor ravnateljice Janje Banić, dipl.inf.<br />

na svečanoj sjednici 25. listopada 2021.)<br />

Svečana sjednica Nastavničkog vijeća<br />

27


O školi<br />

Rezultati natjecanja u školskoj godini 2021./2022.<br />

I ove su školske godine naši učenici bili vrijedni te su sudjelovali na mnogim natjecanjima. Čak njih<br />

213 sudjelovalo je na županijskim natjecanjima, a brojni među njima pozvani su i na sudjelovanje na državnim<br />

razinama natjecanja. S obzirom na to da su popuštene epidemiološke mjere, ove su se godine, nakon dviju<br />

godina stanke, sva natjecanja održavala uživo, a jednako tako i državna pa su naši učenici posjetili brojne<br />

krajeve Lijepe Naše i pritom ostvarili odlične rezultate.<br />

Naši su učenici bili uspješni i na međunarodnim natjecanjima, ostvarivši zavidne rezultate, naročito u STEM<br />

području.<br />

Čestitamo učenicima i njihovim mentorima na uspjesima!<br />

Državna natjecanja školske godine 2021./2022.<br />

Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />

Njemački jezik<br />

Emanuel Tukač, 3. g<br />

Florijan Lalić, 2. g<br />

Damian Kolarić, 2. h<br />

Chiara Habulan, 3. c<br />

Anja Bušić, prof.<br />

Ljiljana Mikinović, prof.<br />

Jadranka Šemiga, prof.<br />

Engleski jezik Viktor Vrtar, 2. g Marijana Tomašić Hirš, prof. 19.<br />

Hrvatski jezik Helena Kučej, 1. h Sanja Horvatić, prof. 11.<br />

Matematika A<br />

Informatika - algoritmi<br />

Informatika - Osnove informatike<br />

Marko Hrenić, 1. g<br />

Barbara Kelava, 2. g<br />

Emanuel Tukač, 3. g<br />

Antun Kralj, 1. g<br />

Borna Krog, 3. g<br />

Bruno Kosmačin, 2. g<br />

Antun Kralj, 1. g<br />

Viktor Pijanec, 4. g<br />

Viktor Pijanec, 4. g<br />

Milada Erhatić, prof.<br />

Andreja Veršić, prof.<br />

Stanko Divjak, prof.<br />

Milada Erhatić, prof.<br />

Stanko Divjak, prof.<br />

Bojan Banić, prof.<br />

Vladimir Mikac, prof.<br />

Astronomija Amalija Rafaj Škriljevečki, 4. g Denis Barčot, prof. 1.<br />

Fizika<br />

Ida Slunjski, 1. b<br />

Antun Kralj, 1. g<br />

Filip Grabar, 2. f<br />

Marko Hrenić, 1. g<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, 4. g<br />

Helena Kanešić, prof.<br />

Denis Barčot, prof.<br />

Geografija Ivan Puklavec, 2. e Krunoslav Rukelj, prof. 8.<br />

Biologija<br />

Kemija<br />

Jan Pavić, 1. g<br />

Vanda Vrček, 2. e<br />

Jan Špiclin, 4. c<br />

Vanda Vrček, 2. e<br />

Lana Krog, 1. f<br />

Jan Pavić, 1. g<br />

Marija Klampfl, 4. g<br />

Domagoj Belić, 2. g<br />

Marko Šafran, prof. Martina<br />

Vidović, prof.<br />

Martina Vidović, prof.<br />

Tihana Čus Slatković, prof., Marko<br />

Šafran, prof.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Denis Barčot, prof.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Filozofija Rene Neuberg-Jagetić, 4. e Dražen Dragović 3.<br />

Povijest Tonka Belić, 4. b Marko Žganec, prof. 25.<br />

4.<br />

6.<br />

10.<br />

13.<br />

2.<br />

2.<br />

5.<br />

21.<br />

21.<br />

2.<br />

8.<br />

12.<br />

4.<br />

4.<br />

8.<br />

11.<br />

13.<br />

17.<br />

2.<br />

3.<br />

4.<br />

2.<br />

4.<br />

7.<br />

17.<br />

20.<br />

LiDraNo<br />

Zoja Sirovec, 4. d – literarno stvaralaštvo<br />

Zoja Sirovec, 4. d – dramsko stvaralaštvo<br />

Dora Lešnjak, 3. f – novinarsko<br />

stvaralaštvo<br />

Tatjana Ruža, prof.<br />

Ksenija Mađarić, prof.<br />

sudjelovanje<br />

sudjelovanje<br />

sudjelovanje<br />

Međunarodna natjecanja školske godine 2021./2022.<br />

Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />

Informatika - ACSL<br />

Bruno Kosmačin, 2. g<br />

Viktor Pijanec, 4. g<br />

Emanuel Tukač, 3. g<br />

Bojan Banić, prof.<br />

1. - zlatna medalja<br />

1. - zlatna medalja<br />

2. - srebrna medalja<br />

Informatika – Dabar Marko Sokol, 2. g Bojan Banić, prof. 2.<br />

Biologija, kemija, fizika: EOES Vanda Vrček, 2. e Martina Vidović, prof. (Biologija), Lidija<br />

Klampfl, prof. (Kemija), Anamarija<br />

Bešenić, prof. (Fizika)<br />

2.<br />

28


O školi<br />

Područje Ime i prezime Mentor/ica Mjesto<br />

Srednjoeuropska matematička<br />

olimpijada<br />

Međunarodna olimpijada iz<br />

astronomije i astrofizike<br />

Miniolimpijada iz astronomije i<br />

astrofizike<br />

Emanuel Tukač, 3. g Andreja Veršić, prof. 2. - srebrna medalja<br />

(individualno)<br />

2. - srebrna medalja<br />

(ekipno)<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, 4. g Denis Barčot, prof. 3.<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, 4. g Denis Barčot, prof. 3.<br />

Ostala natjecanja<br />

Područje Ime i prezime Mentor/ica Mjesto<br />

Matematika, fizika, kemija - ATOM<br />

liga (ekipa 4. g)<br />

Matematika, fizika, kemija – ATOM<br />

liga (ekipa 1. g)<br />

Matematika, fizika, kemija – ATOM<br />

liga (ekipa 2. g)<br />

Matematika, fizika, kemija – ATOM<br />

liga (ekipa 1. g)<br />

Matematika, fizika, kemija – ATOM<br />

liga (ekipa 1. f)<br />

Matematika, fizika, kemija – ATOM<br />

liga (ekipa 2. e)<br />

Matematika – Festival<br />

matematike<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, Iva Vresk, Marija<br />

Klampfl<br />

Filip Kralj, Jona Sedlar, Andrija Punčec<br />

Jana Kelemen, Barbara Kelava, Bruno<br />

Kosmačin<br />

Antun Kralj, Jan Pavić, Marko Hrenić<br />

Noa Lipuš, Marko Bošnjaković i Tamara<br />

Vitković<br />

Matej Nothig, Vito Šalamon i Petar Ivan Sabati<br />

1. ekipa: Matej Nothig (2. e), Ivona Kurtoić (2.<br />

f), Marko Bošnjaković (1. f) i David Horvat (1. f)<br />

2. ekipa: Tamara Vitković (1. f), Borna<br />

Jambrek (1. f), Marko Sokol (2. g) i Bruno<br />

Kosmačin (2. g)<br />

Nikolina Ivačič, prof., Denis Barčot,<br />

prof.<br />

Milada Erhatić, prof., Helena<br />

Kanešić, prof., Lidija Klampfl, prof.<br />

Andreja Veršić, prof., Helena<br />

Kanešić, prof., Lidija Klampfl, prof.<br />

Milada Erhatić, prof., Helena<br />

Kanešić, prof., Lidija Klampfl, prof.<br />

Tajana Golub Mendaš, prof., Helena<br />

Kanešić, prof., Lidija Klampfl, prof.<br />

Marko Zrna, prof., Anamarija<br />

Bešenić, prof., Lidija Klampfl, prof.<br />

Tajana Golub Mendaš, prof.,<br />

Andreja Veršić, prof., Marko Zrna,<br />

prof., Stanko Divjak, prof.<br />

Tajana Golub Mendaš, prof.,<br />

Andreja Veršić, prof., Marko Zrna,<br />

prof., Stanko Divjak, prof.<br />

Biologija - Znanstvenik u meni Jan Špiclin, 4. c Tihana Ćus Slatković, prof., Marko<br />

Šafran, prof.<br />

Njemački jezik - “Jugend<br />

debattiert international”<br />

Politika i gospodarstvo - kviz o<br />

Hrvatskom saboru (ekipa 4. c)<br />

Geografija, politika i gospodarstvo:<br />

međunarodno natjecanje znanja o<br />

Tri mora (ekipa 4. c)<br />

Emanuel Tukač, 3. g Anja Bušić, prof. 3.<br />

Jan Špiclin, Erik Trakoštanec, Teo Čop Ivana Žnidarić Kajić, prof. 1.<br />

Valentina Kranjec, Franka Šegović i Jan Špiclin Ivana Žnidarić Kajić, prof. sudjelovanje<br />

1.<br />

3.<br />

5.<br />

7.<br />

14.<br />

25.<br />

8.<br />

20.<br />

1.<br />

Sportska natjecanja<br />

Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />

TZK – futsal<br />

TZK – atletika<br />

TZK – kros (mladići)<br />

TZK – košarka (mladići)<br />

TZK – košarka (djevojke)<br />

TZK – kros (djevojke)<br />

TZK – plivanje<br />

TZK – šah<br />

Lucija Mišak, Rajna Erjavec, Viktorija Pintarić,<br />

Nika Megloba, Laura Vukešin, Barbara Kelava,<br />

Dora Kuzmić, Magdalena Tot, Ana Cikač, Leonarda<br />

Dubovečak, Nika Horvat, Klara Stankus<br />

Dora Androlić, Matilda Matovinović,<br />

Lucija Mišak, Andrea Vuradin, Jana Koščak,<br />

Klara Koščak, Marija Labaš, Viktorija Vujević,<br />

Dora Kučina, Petra Krajnik<br />

Viktor Pijanec, Ivan Plantak, Borna Krog, Luka<br />

Bača<br />

Matija Pavlic, Bruno Breški, Josip Ančić, Vid<br />

Skenderović, Petar Kelemen, Ilija Cikač, Lovro<br />

Ivanković, Aleksandar<br />

Zember, Filip Slunjski, Tibor Kovačić, Ivan<br />

Horčička, Lovro Rozman<br />

Leona Horvat, Nika Kauzler,<br />

Magdalena Turkalj, Elizabeta Kasun, Doroteja<br />

Bedenik, Viktorija Gašparić, Iva Hrgarek, Pavla<br />

Božović, Doris Hudek, Jana Koščak, Vita<br />

Klapež<br />

Andreja Vuradin, Klara Košćak, Jana Košćak i<br />

Lucija Mišak<br />

Marko Jug, Ivan Turkalj, Filip Kukec, Luka<br />

Antončić i Vili Kelemen<br />

Filip Križanić, Hrvoje Novota, Martin Flegarić,<br />

Abel Sabolek i Jan Posavec<br />

Goran Lekić, prof. 2.<br />

Tatjana Ostović Šlehta, prof. 2.<br />

Zoran Jeftić, prof. 5.<br />

Zoran Jeftić, prof. 9.<br />

Goran Lekić, prof. 9.<br />

Tatjana Ostović Šlehta, prof. 9.<br />

Goran Lekić, prof. 14.<br />

Goran Lekić, prof. 14.<br />

29


O školi<br />

Analiza općeg uspjeha, izostanaka i rezultata državne<br />

mature učenika Prve gimnazije Varaždin u odnosu na prosjek<br />

Varaždinske županije i nacionalni prosjek<br />

Izvori: Školski e-Rudnik Vol. 2 i Školski e-Rudnik Vol. 3<br />

Svi rezultati naše škole svake su godine obuhvaćeni<br />

u Izvješću o uspjehu i radu škole koje je vrlo opširno i<br />

prikazuje rad iz različitih aspekata. Naše je Izvješće javno<br />

objavljeno na mrežnim stranicama škole. Ipak, dobrom<br />

praksom smatramo izdvojiti rezultate koji se odnose na<br />

uspjeh učenika u školi i na ispitima državne mature. Pri tome<br />

sam se koristila podacima koji su javno dostupni u bazama<br />

podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja, Školskom<br />

e-Rudniku s više izdanja, ovisno o podacima koje sadrži.<br />

Posljednji podaci koji su u trenutku pisanja ove analize<br />

objavljeni odnose se na školsku godinu 2020./2021., dakle,<br />

epidemijsku godinu kada smo velik dio vremena proveli na<br />

online nastavi. U ovoj analizi usporedila sam podatke naše<br />

škole s istim programima (gimnazijskim) u našoj županiji i<br />

na nacionalnoj razini. Kako su u ŠeR-u dostupni i podaci<br />

prethodnih godina, moguće je napraviti usporednu analizu i<br />

po godinama te to smatram važnim podatkom za naš ljetopis<br />

u svakoj školskoj godini. Pojedina kretanja za promatranu<br />

školsku godinu, uz naveden apsolutni iznos, izračunala sam<br />

i u postotku. Riječ je o prikazu rezultata u našoj školi ove<br />

školske godine u odnosu na naše rezultate prethodne školske<br />

godine, što je za analizu Tima za kvalitetu škole izuzetno<br />

važno. Zelenom bojom označena su pozitivna kretanja<br />

škole u odnosu na našu prethodnu godinu, a crvenom ona<br />

koja želimo i trebamo popraviti iako nisu toliko značajna u<br />

postotku. U smislu usporedbe s nacionalnom i županijskom<br />

razinom, svi su rezultati u pozitivnom trendu.<br />

Vol. 2 ŠeR-a (koji možete pregledavati na poveznici)<br />

obuhvaća podatke o općem uspjehu i izostancima. U svojoj<br />

sam se analizi odlučila prikazati podatke koji se odnose na<br />

škole koje obrazuju učenike u istom programu kao i naša,<br />

dakle, samo gimnazijske programe.<br />

Opći uspjeh i izostanci – gimnazije školska godina<br />

2020./2021.<br />

Početni prikaz sadrži podatke o općem uspjehu<br />

(prosjek), postotku odličnih učenika, učenika s prosjekom 5.0,<br />

te broju opravdanih i neopravdanih izostanaka po učeniku, i<br />

to za našu školu, Varaždinsku županiju te nacionalnu razinu,<br />

usporedbe radi (pozitivna kretanja za školu označena su<br />

zelenom bojom).<br />

Opći<br />

uspjeh<br />

(prosjek)<br />

%<br />

odličnih<br />

učenika<br />

%<br />

učenika s<br />

prosjekom<br />

5.0<br />

Opr.<br />

izost.<br />

po<br />

učeniku<br />

Neopr.<br />

izost.<br />

po<br />

učeniku<br />

Škola 4,68 69,59% 10,95% 37,89 0,24<br />

Županija 4,51 54,99% 8,35% 48,17 0,44<br />

RH 4,37 44,82% 5,66% 60,36 0,89<br />

Prva gimnazija Varaždin ima najveću prosječnu ocjenu<br />

općeg uspjeha, kao i najveći postotak odličnih učenika<br />

i učenika s prosjekom 5.0. Ujedno, škola ima i najmanji<br />

broj izostanaka po učeniku, opravdanih i neopravdanih.<br />

Uočen je zanemariv pad u općem prosjeku učenika<br />

na svim razinama, a u našoj školi za 0,8 %.<br />

Broj odličnih učenika i smanjenje broj izostanaka u<br />

cijeloj državi, županiji, ali i našoj školi je još uvijek<br />

primjetno što se može povezati s online nastavom.<br />

Opći uspjeh – gimnazije, prosjek po godinama<br />

od 2013./2014. do 2020./2021.<br />

Školska godina<br />

Prosjek<br />

škola<br />

Prosjek<br />

županija<br />

Prosjek<br />

RH<br />

2013./2014. 4,24 4,19 4,08<br />

2014./2015. 4,31 4,23 4,13<br />

2015./2016. 4,39 4,28 4,19<br />

2016./2017. 4,43 4,32 4,21<br />

2017./2018. 4,50 4,37 4,23<br />

2018./2019. 4,49 4,41 4,27<br />

2019./2020. 4,72 4,56 4,43<br />

2020./2021.<br />

4,68<br />

(-0,8%)<br />

4,51 (-1,1%)<br />

4,37<br />

(-13,5%)<br />

Tijekom svih godina prosjek škole veći<br />

je i od nacionalnog i od županijskog prosjeka za<br />

gimnazijske programe. Pozitivna kretanja za školu<br />

označena su zelenom bojom. U odnosu na prethodne<br />

godine i trendove kretanja prosjeka na nacionalnoj,<br />

županijskoj i školskoj razini vidljiv je također neznatni<br />

pad što znači da je utjecaj online nastave bio donekle<br />

ublažen.<br />

Opći uspjeh po razredima – gimnazije, 2020./2021.<br />

Škola 4,66<br />

(-1,1%)<br />

1.razred 2.razred 3.razred 4.razred<br />

4,69<br />

(-1,5%)<br />

4,70<br />

(-1,7%)<br />

4,68<br />

(+1,3%)<br />

Županija 4,47 4,48 4,52 4,58<br />

RH 4,31 4,34 4,41 4,43<br />

Pozitivno kretanje za školu ponovno<br />

je označeno zelenom bojom, a evidentno je da<br />

učenici škole postižu prosjeke više i od nacionalnog<br />

i od županijskog u svim generacijama. Zamijećen<br />

je neznatni pad prosjeka u 1., 2. i 3. razredima (od<br />

1,1 % do 1,7 %) s iznimkom povećanja prosjeka za<br />

1,3 % u 4. razredima.<br />

Izostanci po školskim godinama – gimnazije, od<br />

2013./2014. do 2020./2021.<br />

Izostanci (ukupni) su znatno niži u odnosu<br />

na protekle godine, provođenjem online nastave oni<br />

su se sveli na minimum realiziran uglavnom u dijelu<br />

nastavne godine do ožujka 2020. Naša je škola i<br />

prethodnih godina imala najmanji broj izostanaka,<br />

takav je trend zadržan i u ovim okolnostima.<br />

30


O školi<br />

Školska godina Škola Županija RH<br />

2013./2014. 51,51 60,02 80,63<br />

2014./2015. 59,97 69,94 88,59<br />

2015./2016. 58,72 65,38 79,73<br />

2016./2017. 60,84 67,96 81,61<br />

2017./2018. 63,98 74,98 88,20<br />

2018./2019. 64,81 74,00 88,96<br />

2019./2020. 42,13 48,30 61,21<br />

2020./2021.<br />

38,13<br />

(-9,5%)<br />

48,61<br />

(+0,6%)<br />

61,25<br />

(+0,1%)<br />

Analize koje se odnose na opći uspjeh i izostanke<br />

pokazuju pozitivna kretanja za našu školu i daljnje<br />

smanjenje izostanaka, dok županijska i nacionalna<br />

razina pokazuju neznatno povećanje. Svakako<br />

postoji obrnuto proporcionalna korelacija broja<br />

izostanaka s uspjehom u školi i na državnoj<br />

maturi. Podaci o uspjehu na maturi 2020./2021.<br />

nalaze se u nastavku dokumenta.<br />

Vol. 3 ŠeR-a (koji možete pregledavati na poveznici)<br />

obuhvaća podatke o državnoj maturi i obveznim, ali i<br />

izbornim predmetima, dodatno u usporedbi s ocjenama na<br />

kraju školske godine iz tih predmeta. Ova analiza pokazuje<br />

realnost vrednovanja, ali i kvalitetu pripreme učenika za<br />

ispite državne mature kad se uspoređuje s nacionalnim i<br />

županijskim prosjekom samo gimnazijskih programa i kad se<br />

provjere upisi na fakultete. Ipak, u analizi nedostaju podaci<br />

o upisima na fakultete u inozemstvu koje učenici naše škole<br />

vrlo često biraju u sve većem broju, pa dolazi do odstupanja<br />

u broju/postotku upisanih na fakultete za našu školu.<br />

Postotak učenika koji su izabrali određenu razinu<br />

obveznih predmeta 2020./2021. – samo gimnazijski<br />

programi<br />

Škola<br />

Hrv.<br />

jezik A<br />

razina<br />

89,94%<br />

(-4,38%)<br />

Hrv.<br />

jezik B<br />

razina<br />

10,06%<br />

(+4,38%)<br />

Eng.<br />

jezik A<br />

razina<br />

89,47%<br />

(-4,02%)<br />

Eng.<br />

jezik B<br />

razina<br />

10,53%<br />

(+4,02%)<br />

Mat. A<br />

razina<br />

65,92%<br />

(+1,15%)<br />

Mat. B<br />

razina<br />

34,08%<br />

(-1,15%)<br />

Županija 87,03% 12,97% 78,24% 21,76% 45,78% 54,22<br />

RH 88,29% 11,71% 86,48% 13,52% 54,43% 45,57%<br />

Podaci u gornjoj tablici pokazuju da su se, bez<br />

obzira na nepovoljne okolnosti i online nastavu, učenici<br />

Prve gimnazije Varaždin u znatno većem postotku odlučivali<br />

za više razine svih triju obveznih predmeta. U usporedbi s<br />

gimnazijskim programima u školama Varaždinske županije<br />

te na nacionalnoj razini to odstupanje je veliko i dokazuje<br />

spremnost maturanata naše škole za više razine obveznih<br />

ispita na državnoj maturi te samopouzdanje da će ih<br />

uspješno položiti. Negativan je mali pad postotka prijavljenih<br />

ispita na višoj razini u Hrvatskom jeziku i Engleskom jeziku<br />

(označeno crveno) u našoj školi, a pozitivan je daljnji<br />

trend povećanja postotka učenika koji biraju Matematiku<br />

na višoj razini. U ovom dijelu interpretacija rezultata treba<br />

uzeti u obzir i potrebe fakulteta koje su učenici prijavljivali<br />

i koji možda nisu od učenika tražili višu razinu nekog<br />

obveznog predmeta, ali takvih je u našoj školi manje.<br />

Prosječne ocjene na obveznim ispitima državne<br />

mature 2020./2021. – samo gimnazijski programi<br />

Škola<br />

Hrv.<br />

jezik A<br />

razina<br />

3,88<br />

(+4,3%)<br />

Hrv.<br />

jezik B<br />

razina<br />

3,61<br />

(-19,8%)<br />

Eng.<br />

jezik A<br />

razina<br />

4,25<br />

(-3,2%)<br />

Eng.<br />

jezik B<br />

razina<br />

4,33<br />

(+8,3%)<br />

Mat. A<br />

razina<br />

3,36<br />

(+3,7%)<br />

Mat. B<br />

razina<br />

3,59<br />

(+5,9%)<br />

Županija 3,39 3,08 3,96 3,77 3,13 3,41<br />

RH 3,49 3,20 4,08 3,78 3,20 3,61<br />

Prosječne ocjene na obveznim ispitima<br />

državne mature na kraju školske godine 2021.<br />

pokazuju rast u odnosu na prethodne godine, osim<br />

u Hrvatskom jeziku na B razini i Engleskom jeziku na<br />

A razini koji pokazuje manji pad u postotku. Unatoč<br />

tome ocjene učenika naše škole znatno su veće i od<br />

nacionalnog i od županijskog prosjeka. Zanimljivo je<br />

da, iako je opći uspjeh škole u 4. razredima viši za<br />

1,3 %, postotak rasta ocjena na obveznim ispitima<br />

državne mature još je viši uz navedene iznimke. Iz<br />

tih podataka moguć je zaključak da su ocjene na<br />

kraju nastavne godine ipak realni pokazatelj znanja<br />

provjerenog vanjskim vrednovanjem na obveznim<br />

ispitima državne mature. Takve trendove potrebno je<br />

i zadržati i poboljšati.<br />

Ako usporedimo i prosječnu ocjenu na maturi (po<br />

jedna prosječna ocjena za sve obvezne predmete),<br />

podaci izgledaju ovako:<br />

A razina<br />

B razina<br />

Škola 3,87 (+1%) 3,73 (+3,6%)<br />

Županija 3,53 3,44<br />

RH 3,64 3,57<br />

Zbirna prosječna ocjena mature (u koju ulaze svi<br />

obvezni predmeti) porasla je u našoj školi, iznad je<br />

obaju prosjeka drugih razina, osobito gledano na<br />

županijskoj razini koja je u gimnazijskim programima<br />

ispod nacionalnog prosjeka, no u Prvoj gimnaziji<br />

ocjene su iznad toga, a dodatno su i porasle u odnosu<br />

na proteklu godinu.<br />

U ŠeR-u Vol. 3 na stranicama od 1. do 8. mogu se<br />

pronaći zanimljivi podaci. Korištenjem filtera selekcije<br />

oni su dostupni za svaku školu u Republici Hrvatskoj<br />

i našoj županiji. Zbog opsega ove analize svi ti detalji<br />

nisu ovdje navedeni, no upućujem čitatelje na posjet<br />

bazi putem gore navedene poveznice. Na stranici 10.<br />

moguće je izabrati školu i školsku godinu i pregledati<br />

ocjene izbornih predmeta na maturi.<br />

Dio tih podataka odnosi se na usporedbu ocjena u<br />

školi i ocjena dobivenih vanjskim vrednovanjem,<br />

dakle ispitima državne mature. Reputacija „teške“<br />

škole s visokim kriterijima, koja prati Prvu gimnaziju<br />

Varaždin, nije utemeljena ukoliko se pogleda prosjek<br />

učenika u školi koji je iznad i nacionalnog i županijskog<br />

prosjeka gimnazijskih programa. Usto, više su i ocjene<br />

na obveznim i mnogim izbornim ispitima državne<br />

mature. Ukoliko bi postotak odstupanja ocjena u školi<br />

i na ispitima državne mature bio prevelik, to bi značilo<br />

slabe i loše postavljene kriterije, vrednovanje koje<br />

nije objektivno, ali prvenstveno nedovoljno znanja<br />

stečenog u školi. To ovisi o kriterijima svake pojedine<br />

31


O školi<br />

škole, pa i unutar škole. Kad uspoređujemo objavljene<br />

rezultate prosječnih ocjena za našu školu s gimnazijskim<br />

programima u županiji i cijeloj državi, za obvezne predmete<br />

oni izgledaju ovako (zeleno su označeni pozitivni pokazatelji<br />

za školu):<br />

Šk. god. A razina B razina<br />

% odst.<br />

A razine<br />

% odst.<br />

B razine<br />

Škola 4,35 3,87 3,73 11% -14,2%<br />

Županija 4,11 3,53 3,44 -14,1% -16,3%<br />

RH 3,93 3,64 3,57 -7,4% -9,2%<br />

Odstupanja do 5 % smatraju se zanemarivim. Škola je<br />

u odnosu na RH lošija u odstupanju i to treba revidirati<br />

internim kriterijima vrednovanja, no ipak podaci govore u<br />

prilog objektivnom ocjenjivanju i unutar škole, a osobito<br />

u usporedbi s ostalim gimnazijskim programima na<br />

županijskoj razini. Važan je stvarni pokazatelj znanja kroz<br />

vanjsko vrednovanje na obveznim ispitima državne mature.<br />

Neutemeljeno podizanje zaključnih ocjena u školi nije<br />

dobro jer će ionako kao posljedicu imati veliko odstupanje u<br />

odnosu na maturu. U našoj školi odstupanje za obvezne<br />

predmete je relativno malo, ne pokazuje anomalije u<br />

trendu, što znači da smo prilično objektivni, da naši<br />

učenici mogu biti sigurni u svoje znanje i ne strahovati<br />

od ispita državne mature.<br />

Prosječna ocjena iz izbornih predmeta po školskoj<br />

godini – gimnazije, od 2012./2013. do 2020./2021.<br />

Analiza prosječne ocjene svih izbornih predmeta<br />

po školskim godinama može se također uspoređivati<br />

s nacionalnom ili županijskom prosječnom ocjenom i<br />

trendovima njenog kretanja kroz godine.<br />

Školska<br />

godina<br />

Škola Županija RH<br />

2012./2013. 3,07 2,85 2,85<br />

2013./2014. 3,44 2,93 3,03<br />

2014./2015. 3,57 3,16 3,08<br />

2015./2016. 3,31 3,04 2,96<br />

2016./2017. 3,22 2,86 2,89<br />

2017./2018. 3,32 2,93 2,90<br />

2018./2019. 3,06 2,82 2,81<br />

2019./2020. 2,87 2,70 2,59<br />

2020./2021. 3,13 2,71 2,70<br />

Prva gimnazija zadnjih je 7 godina imala prosječnu ocjenu<br />

na izbornim predmetima najmanje 6 %, a najviše 16 % veću<br />

od prosječne ocjene županije ili države. Doduše, podaci<br />

za izborne predmete ukazuju na slabiju riješenost izbornih<br />

ispita i pad prosječne ocjene za 6,2 % 2019./2020. godinu<br />

u usporedbi s našim rezultatima 2018./2019. s čim nismo<br />

bili zadovoljni, ali što se popravilo 2020./2021. Svejedno,<br />

cilj kojem kao škola trebamo težiti jest podizanje prosječne<br />

ocjene i dalje.<br />

Budući da učenici gimnazija srednjoškolsko obrazovanje<br />

mogu završiti isključivo uspješnim polaganjem obveznih<br />

ispita državne mature te, ovisno o potrebi i želji, polaganjem<br />

ispita izbornih predmeta, o čemu direktno ovise i upisi na<br />

fakultete, škola redovito prati i dinamiku i uspješnost tih<br />

upisa. Jedan od važnih parametara koje pratimo jesu i<br />

postoci naših učenika koji upisuju fakultete svog prvog<br />

izbora i taj se postotak kreće oko 97 % već godinama.<br />

2020./2021. godine na nacionalnoj razini fakultete<br />

upisuje 89,90 % gimnazijalaca, na županijskoj razini<br />

89,26 %, a na školskoj razini 92,18 %. Svakako treba<br />

još jednom naglasiti da u taj postotak nisu uključeni<br />

učenici koji su upisali fakultete u inozemstvu.<br />

Prošle godine naši su se učenici najviše upisali na<br />

Filozofski fakultet u Zagrebu (17), Ekonomski fakultet<br />

u Zagrebu (15), Fakultet elektrotehnike i računarstva<br />

u Zagrebu (11), Fakultet strojarstva i brodogradnje<br />

u Zagrebu (10), Medicinski fakultet u Zagrebu (10),<br />

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu (10) i<br />

tako dalje.<br />

Vrlo često naši učenici na rang-listama fakulteta<br />

zauzimaju i prva mjesta, a mnogi ostvaruju i direktne<br />

upise s obzirom na rezultate određenih natjecanja.<br />

Rad tijekom svih četiriju godina jamči učenicima<br />

škole izvrsne rezultate državne mature. Na stranici<br />

15. ŠeR-a razrađeni su detalji po fakultetima te je<br />

moguće izabrati bilo koju školu u Republici Hrvatskoj<br />

i provjeriti na koje su se fakultete upisali učenici te<br />

škole, pa tako i Prve gimnazije Varaždin. Za sada su<br />

dostupni podaci za akademske godine 2018., 2019.,<br />

2020. i 2021.<br />

Prema svim konkretnim kvantitativnim i kvalitativnim<br />

pokazateljima, kao i mišljenjima i ocjenama stručnjaka<br />

iz sektora obrazovanja, Prva gimnazija Varaždin<br />

škola je s odličnim rejtingom koju upisuju najbolji<br />

učenici ovog dijela Republike Hrvatske. Nastavni<br />

kadar izuzetno je stručan, a mogućnosti koje škola<br />

nudi svojim učenicima mnogobrojne su. Sinergija svih<br />

prostornih, kadrovskih uvjeta, mogućnosti i izvrsnih<br />

učenika daje izvrsne rezultate, priznanja renomiranih<br />

hrvatskih fakulteta, no ipak želimo i trebamo i dalje<br />

raditi na još boljim rezultatima.<br />

Detalji koji nisu navedeni u ovoj analizi mogu se<br />

pregledavati u ŠeR Vol.2 i ŠeR Vol.3. Potražite<br />

rezultate naše škole, usporedite ih s ostalim školama.<br />

To je osobito važno za učenike 8. razreda: provjerite<br />

na spomenutim poveznicama rezultate škole koju<br />

želite upisati!<br />

Ni u jednom dokumentu naše škole nema analize<br />

kojom ćemo prikrivati pravo i činjenično stanje.<br />

Dapače, takve nam analize, kao i svakodnevna<br />

praksa, služe kako bismo detektirali slabije točke<br />

i radili zajednički na njihovom poboljšanju. Ipak,<br />

cjelovita slika škole potkrijepljena ovakvim podacima,<br />

potvrđuje nam da idemo u dobrom smjeru.<br />

Janja Banić, dipl. inf.<br />

32


Kako smo se prilagodili<br />

Iz kuta Stručnog aktiva Engleskog, Španjolskog i Latinskog jezika<br />

Kako smo proživjeli ovu godinu<br />

U odnosu na prethodnu,<br />

u ovoj školskoj godini imali smo<br />

znatno manje online nastave<br />

(desetak dana u siječnju te<br />

nekoliko ranije planiranih<br />

dana), no ipak je opći utisak<br />

članova Aktiva da nam rad<br />

nije bio ništa manje zahtjevan.<br />

Ozračje neizvjesnosti, pritiska<br />

i tjeskobe uslijed događaja u<br />

svijetu ušlo je i u našu školu<br />

i svi smo ga i dalje osjećali,<br />

posebno tijekom zimskih<br />

mjeseci. Učenici i kolege bili<br />

su dosta odsutni s nastave<br />

zbog bolesti pa je često<br />

trebalo organizirati zamjene<br />

kolega i nastavu na platformi<br />

Zoom odsutnim učenicima te<br />

održavati hibridnu nastavu<br />

u razredima, što je posebno<br />

izazovno i zahtijeva dodatnu<br />

koncentraciju i pripreme.<br />

Raspored sati opet se prilično<br />

često mijenjao pa je bilo<br />

otežano dugoročnije planiranje<br />

aktivnosti i provjera. Ove<br />

SA povijesti<br />

godine prvi smo put organizirali<br />

i probnu maturu iz Engleskog<br />

jezika za četvrte razrede<br />

pa smo se trebali educirati i<br />

provesti ispravljanje testova i<br />

analizu rezultata u razredima.<br />

Imali smo i školsko i županijsko<br />

natjecanje s većinom učenika<br />

u školi, ali i s učenicima koji su<br />

pisali online pa smo se i tome<br />

trebali prilagoditi, kao i novim<br />

uputama oko unosa podataka i<br />

druge administracije.<br />

Nevertheless, it was not<br />

all doom and gloom. Ove godine<br />

ipak je bilo i pozitivnih pomaka<br />

u odnosu na prethodnu godinu:<br />

moglo se ići na izvanučioničku<br />

terensku nastavu, od proljeća<br />

lakše su se mogle izvoditi<br />

aktivnosti u razredu (učeničke<br />

prezentacije, debate, grupni<br />

rad, rad u parovima, projekti),<br />

održali smo uživo i Dan otvorene<br />

nastave s radionicama, a ove<br />

godine imali smo i predstavnika<br />

na državnom Natjecanju iz<br />

engleskog jezika. To je bio<br />

Viktor Vrtar iz 2. g razreda<br />

(mentorica: Marijana Tomašić<br />

Hirš, prof.). Od zanimljivosti<br />

možemo dodati da su u sklopu<br />

izvanučioničke nastave učenici<br />

3. e i 3. IB razreda bili na<br />

izvrsnoj predstavi engleskog<br />

autora Alana Ayckbourna Treba<br />

se znati ponašati (u originalu<br />

Table Manners) koja im se<br />

jako svidjela jer na duhovit<br />

način prikazuje način života i<br />

obiteljske odnose u neobičnoj<br />

engleskoj obitelji. Učenici 2. a<br />

imali su dvosatno gostovanje<br />

na Zoomu svjetske putnice i<br />

vloggerice Patricije Lacković<br />

koja im je na engleskom jeziku<br />

predstavila svoje putovanje<br />

na Island i druge zanimljive<br />

svjetske destinacije te im kroz<br />

razgovor na engleskom jeziku<br />

potaknula interes za putovanja.<br />

Hrvoje Kristan, prof.<br />

Ovogodišnji izazovi u nastavi Povijesti<br />

U odnosu na prethodnu<br />

nastavnu godinu obilježenu<br />

koronavirusom i za sve<br />

uključene izazovnom online<br />

nastavom, ova školska<br />

godina ponudila je vraćanje<br />

u školske klupe i postupan<br />

povratak u staro i normalno.<br />

Okolnosti koje je Stručni<br />

aktiv Povijesti dočekao sa<br />

zadovoljstvom te relativno<br />

brzo, nakon početnog šoka i<br />

trenutnog neprepoznavanja<br />

učenika nakon skidanja maski,<br />

osvježio uobičajene oblike<br />

rada prožete metodološkom<br />

raznovrsnošću. Ne uvijek<br />

zadovoljni takvim modelom,<br />

učenici su ponovno postali<br />

aktivnim sudionicima nastave<br />

analizirajući izvore, suradnički<br />

proučavajući pripremljeni<br />

materijal i, za njih najstresnije,<br />

pišući ispite u najrealnijem<br />

mogućem vremenu i mjestu – u<br />

učionici! Unatoč (primoranom)<br />

dobrodošlom unaprjeđenju<br />

vlastitih digitalnih vještina<br />

u prethodnom razdoblju,<br />

za članove Stručnog<br />

aktiva Povijesti ništa ne<br />

može nadomjestiti aktivnu,<br />

nepredvidivu i konstruktivnu<br />

nastavu u učionicama koja<br />

uvijek izvlači najviše iz svih<br />

uključenih. Ostaje izraziti želju<br />

da će sljedeća školska godina<br />

biti „dosadno normalna“, lišena<br />

izolacija sudionika nastavnog<br />

procesa, nužnosti daljnjeg<br />

usavršavanja digitalnih<br />

kompetencija nastavnika te da<br />

će Zoom predavanja biti samo<br />

stihijski podsjetnik na izazovna<br />

vremena koja će svoje mjesto<br />

postupno pronaći u ropotarnici<br />

prošlosti.<br />

33


Kako smo se prilagodili<br />

SA glazbene i likovne umjetnosti<br />

Za budućnost dobro pripremljeni<br />

S malim brojem sati<br />

tjedno u svim gimnazijskim<br />

programima našim je<br />

aktivima oduvijek bio izazov<br />

osmisliti, a naročito provesti<br />

dinamičnu nastavu. Stoga smo<br />

nedostatke nastave na daljinu i<br />

nakon povratka u novo, staro,<br />

normalno odlučile pretvoriti u<br />

prednosti. Dolazak u školske<br />

klupe u rujnu 2021. jedva smo<br />

dočekale, a kabinetska nastava<br />

od proljeća 2022. ponovno nas<br />

je, vjerujem, učinila sretnima.<br />

Kako je u periodu između tih<br />

dvaju datuma trebalo iskoristiti<br />

sva znanja koja smo stekle<br />

tijekom druženja s učenicima<br />

u virtualnom svijetu, nastavile<br />

smo s korištenjem digitalnih<br />

alata i praktičnih aplikacija<br />

poput Linoita, Mentimetra<br />

ili Padleta te tako poticale<br />

zadatke istraživačkog tipa i<br />

suradničko učenje. Naravno,<br />

bilo je očekivano da će se i u<br />

provođenju natjecanja naši<br />

predmeti modernizirati pa smo<br />

10. veljače 2022. proveli prvo<br />

hibridno (školsko) natjecanje iz<br />

područja likovnih umjetnosti.<br />

Izradi plakata u alatu Canva<br />

13 je učenika (12 uživo i jedna<br />

učenica online) pristupilo<br />

natjecanju na temu prikaza<br />

ljudskog tijela u umjetnosti te<br />

u dvosatnom periodu pokazalo<br />

svoja znanja i vještine. Glazba<br />

se stvarala,<br />

skladala i oblikovala<br />

uz pomoć Music<br />

laba, a uglazbiti<br />

videouradak<br />

kreativno je i lako<br />

uz svladavanje<br />

aplikacije Bandlab<br />

i uređivača videa.<br />

Opera nam nije bila<br />

bauk uz zabavnu<br />

Blob operu.<br />

Popularni escape<br />

room provodili smo<br />

i digitalno i uživo<br />

i u oba uživali.<br />

Actionbound nas je potjerao<br />

u šetnju pa smo morali dobro<br />

upoznati glazbeni Varaždin, ali<br />

se i u Opatiji na izvanučioničkoj<br />

nastavi pokazao kao izuzetno<br />

dobar izazov. Sve radove<br />

skupljali smo u Wakelet<br />

aplikaciji.<br />

Za budućnost smo<br />

definitivno dobro pripremljene.<br />

SA društvene grupe predmeta<br />

Iz vesele družine Stručnog aktiva<br />

društvene grupe predmeta<br />

Koliko god se borili s<br />

balansom imena našega aktiva<br />

i situacije s koronavirusom,<br />

teško nam je uspijevalo. No<br />

uvijek aktivne i pokretačke duše<br />

u našem aktivu poticale su na<br />

druženja i ugodne razgovore.<br />

Držali smo se poslovice „U<br />

zdravom aktivu zdrav duh“ te<br />

se družili i izvan škole kako<br />

bi ime našega aktiva ostalo<br />

opravdano.<br />

Uz svakodnevne<br />

brige i boljke (postupnom<br />

obrnutom gradacijom micali<br />

smo se od zoomova i obveznih<br />

epidemioloških mjera) dobro<br />

nam je došao veliki odmor te<br />

smo se nekoliko puta na godinu<br />

počastili domaćim štruklima<br />

koji su postali nezaobilazna<br />

grickalica aktiva u različitim<br />

prigodama (rođendani, svadbe,<br />

preseljenja, druženja).<br />

Projekata<br />

i<br />

miniaktivnosti članova aktiva<br />

ove je godine bilo mnogo, a<br />

najviše u podaktivu Politike i<br />

gospodarstva i Sociologije, no<br />

valja spomenuti i organizaciju<br />

školskih i županijskih natjecanja<br />

iz Vjeronauka te Logike i<br />

Filozofije te međužupanijsko<br />

Natjecanje iz debate.<br />

Zahvalni smo na svakom članu<br />

i na svakoj aktivnosti koja nas<br />

je spajala, maske smo davno<br />

bacili i ostaje nam prava radna<br />

vesela družina!<br />

Sanja Horvatić, prof.<br />

34


Kako smo se prilagodili<br />

SA njemačkog i francuskog jezika<br />

Alte Hasen u 2021./2022. godini<br />

S radošću smo primili<br />

vijest kako će novo obrazovno<br />

razdoblje od ponedjeljka 6.<br />

rujna 2021. godine za sve<br />

učenike započeti u školi, i to u<br />

jednoj, jutarnjoj smjeni. Istina,<br />

pridržavali smo se mjera,<br />

njihovih dopuna i izmjena<br />

na dnevnoj bazi. Bilo je i ove<br />

godine izolacija, samoizolacija<br />

i ponekad je to bio uistinu<br />

pravi izazov, ali dokazali smo<br />

da upravo sve to može čak i<br />

potaknuti naše stvaralačke i<br />

improvizacijske sposobnosti.<br />

Naša škola obilježila je<br />

385. obljetnicu postojanja<br />

i uspješnog djelovanja, a<br />

toj svečanosti Stručni aktiv<br />

SA kemije i biologije<br />

Njemačkog jezika doprinio je<br />

organizacijom Njemačke večeri<br />

(Deutscher Abend). Pjevalo se,<br />

recitiralo, glumilo i improviziralo<br />

na njemačkom jeziku, naravno<br />

pod maskama, a tako nekako<br />

izgledala je i nastava većinu<br />

vremena ove školske godine. U<br />

nastavi stranih jezika govorenje<br />

je vrlo važna komponenta, a<br />

ove su se godine učenici mogli<br />

svojim stečenim znanjima<br />

koristiti u živoj komunikaciji<br />

sa svojim nastavnicima i<br />

ostalim učenicima, što je<br />

veliki napredak u odnosu na<br />

prošle godine. I pod mjerama<br />

radilo se punom parom; već<br />

tradicionalno uspješno su se<br />

provodili DSD I i DSD II ispiti,<br />

kojima se ove godine pridružio i<br />

DELF ispit iz francuskog jezika.<br />

Sudjelovalo se i na Natjecanju<br />

u debati na njemačkom jeziku<br />

Jugend debattiert international<br />

kao i na državnom Natjecanju<br />

iz njemačkog jezika. Postepeno<br />

i polako ukidale su se mjere<br />

jedna za drugom, a kraj je<br />

godine donio toliko željeno<br />

ukidanje epidemioloških<br />

mjera i preporuka i povratak<br />

organizaciji nastave kakva<br />

je bila prije proglašene<br />

pandemije. Kakva god da<br />

nas jesen dočeka, bit ćemo<br />

spremni na sve izazove.<br />

Hibridna nastava te ponovna normala u ovoj<br />

školskoj godini<br />

Nastava u kojoj se koristi<br />

kombinirani pristup, platforma<br />

Zoom i uživo, organizacijski<br />

je zahtjevna i nije jednake<br />

kvalitete kao nastava koja se<br />

provodi samo uživo. Učenici<br />

ponekad slabije čuju, potrebno<br />

je cijelo vrijeme žonglirati<br />

između dvaju razreda, onom<br />

koji je u učionici i virtualnom.<br />

Iako nam je na samom početku<br />

bilo neobično ući u učionice<br />

bez maske, s veseljem smo<br />

dočekali popuštanje mjera i<br />

ponovnu mogućnost rada u<br />

grupama kao i mogućnost<br />

stjecanja vještina izvođenjem<br />

praktičnih radova. Planiranje<br />

i izvođenje različitih pokusa u<br />

kabinetima te laboratorijima,<br />

mikroskopiranje, istraživanje<br />

bioraznolikosti izvan učionice,<br />

u gradskom<br />

parku i uz rijeku<br />

Dravu – Europsku<br />

Amazonu, samo<br />

su neke aktivnosti<br />

koje su vidljivo<br />

podigle učeničku<br />

motivaciju i interes,<br />

a koje nismo bili u<br />

mogućnosti provesti<br />

proteklih godina.<br />

Program<br />

smo iskustveno obogatili<br />

iskoristivši prilike koje su nam<br />

ponudile partnerske institucije<br />

koje su također otvorile svoja<br />

vrata posjetiteljima. Posjetili<br />

smo izložbu u Gradskom<br />

muzeju Varaždin Erik(a) –<br />

vunasti nosorog te sudjelovali<br />

u Festivalu znanosti na<br />

Sveučilištu Sjever, a organizirali<br />

Erik(a) – vunasti nosorog<br />

smo i brojna predavanja te<br />

učenicima ponudili mogućnost<br />

sudjelovanja u raznolikim<br />

projektima.<br />

Za svakog ponešto,<br />

nadamo se da raznoliko<br />

nastavljamo i sljedeće godine!<br />

35


Kako smo se prilagodili<br />

SA Hrvatskoga jezika<br />

Vrlo zahtjevna nastavna godina – DJ nastavnice<br />

Popuštanje epidemioloških mjera usrećilo<br />

je i nastavnice našega aktiva. Didžejanje, novi<br />

oblik nastave opisan novotvorenicom prof.<br />

Pintarić, vrlo je otežavalo nastavni proces:<br />

održavanje redovne nastave uz uključivanje<br />

učenika koji su zbog izolacija i bolesti nastavu<br />

pratili od kuće na Zoomu što je podrazumijevalo<br />

pokretanje i slanje prezentacija, dokumenata i<br />

ostalih materijala u realnom vremenu. Na sve<br />

tehničke postupke tijekom nastave uživo gubilo<br />

se dosta vremena.<br />

Aktivnosti koje se provode u našemu aktivu<br />

nakon popuštanja epidemioloških mjera lakše<br />

su se održavale – natjecanje, Lidrano, LITRA i<br />

nezaobilazni Theatron na svim događanjima u<br />

školi.<br />

Grimase su postale razumljivije nakon skidanja<br />

maski – i učenicima i nastavnicama.<br />

SA Hrvatskoga jezika<br />

SA tjelesne i zdravstvene kulture<br />

Kako smo odradili godinu ovu…<br />

Školska godina započela je samo<br />

naizgled uobičajeno ‒ započela je s izmijenjenim<br />

sastavom aktiva TZK-a jer pridružila su se dvojica<br />

novih, mlađih profesora ‒ Goran Lekić i Zoran<br />

Jeftić pa je profesorica Tatjana Ostović-Šlehta<br />

postala najstarija članica aktiva i po godinama<br />

staža i po nekim drugim (glupim) godinama.<br />

Sreću povratka pomutile su mjere<br />

koje su se stalno mijenjale, od upotrebe (čitaj<br />

neupotrebe) rekvizita do miješanja razreda<br />

u dvorani, ali s vremenom stanje se polako<br />

vraćalo na staro. Mi profesori imali smo osjećaj<br />

da su nam svi razredi prvi, uvodili smo ih u<br />

ritam nastave, pokušavali prepoznati sa Zooma<br />

i pomalo sa strepnjom shvaćali koliko je štete<br />

nanijelo ovo razdoblje neaktivnosti. Bilo je<br />

to vidljivo bez ikakva istraživanja, a mnogi<br />

prestaju aktivno trenirati u klubovima. Odmah se<br />

krenulo s pripremama obilježavanja 75 godina<br />

Srednjoškolca, dobili smo novi logo, izrađivale<br />

su se sportske iskaznice, tražili su se novi<br />

dresovi, okupljale se ekipe jer prva natjecanja<br />

su sramežljivo kucala na vrata Srednjoškolca.<br />

Za sve što smo planirali isto smo tako očekivali<br />

da bude neplanski otkazano, da nestane u još<br />

jednom valu COVID-a.<br />

Uvodimo novitete u nastavi kako bismo<br />

učenike što bolje motivirali i pripremili za<br />

samostalno vježbanje, sve pršti novitetima, ali<br />

ne zaboravljamo osnove – trčanja, kolutanja,<br />

ljuljanja.<br />

Mi profesori u oceanu administracije i<br />

obveza pokušavali smo pronaći način, sheme,<br />

sisteme kako bi se bilo najbolje i najbrže<br />

organizirati, a zapravo smo svi radili sve i svatko<br />

je pomagao svakome. Svi poznajemo gotovo<br />

sve učenike, zasigurno znamo sve ekipe i<br />

trudimo se da i vrhunskim sportašima i onima<br />

koji bi iz dvorane najradije pobjegli pružimo što<br />

više i zapravo to je najveći uspjeh ovog aktiva u<br />

ovoj godini.<br />

Poslije zimskih praznika polako počinje<br />

odigravanje međurazrednih utakmica, veliko<br />

veselje, radost, navijanje i napokon ponovo<br />

smijeh i glazba u dvorani.<br />

I tako, malo-pomalo, došli smo do devet<br />

nastupa na Državnim prvenstvima i tako, malopomalo,<br />

došao je i Dan sporta i tako smo eto,<br />

malo-pomalo, dobili i sportaša i sportašicu<br />

generacije i tako je sada nekako kao sve po<br />

starom.<br />

Tko je sve donio odličja i tko je pobijedio<br />

na Danu sporta, kako su se proveli maturanti u<br />

srazu s profesorima, čitajte u nastavku.<br />

profesori TZK-a<br />

36


SPORT<br />

75 godina ŠSD-a „SREDNJOŠKOLAC”<br />

Odmah na početku nastavne godine<br />

počelo se s pripremama događaja kojima ćemo<br />

obilježiti 75. godina Školskog sportskog društva<br />

„Srednjoškolac” koji se poklapa s 385. godina<br />

Prve gimnazije Varaždin.<br />

Aktiv TZK-a odlučio se za dva događaja:<br />

tradicionalnu izložbu i orijentacijsku utrku!<br />

Otvorenje izložbe bilo je 18. 10. 2022. u predvorju<br />

dvorane.<br />

Postavka izložbe u retro-stilu obuhvatila<br />

je prikaz rekvizita, dresova, sprava, spomenica<br />

pa su učenici vidjeli djelić onoga „kako je to<br />

nekada bilo“! Za razliku od prethodnih, ova<br />

izložba obogaćena je upotrebom tehnologije pa<br />

smo mogli vidjeti film „Srednjoškolac” i fotografije<br />

u PowerPoint prezentaciji što je izložbi dalo<br />

dinamičnost i svježinu.<br />

22. 10. 2021. održana je orijentacijska<br />

utrka „Srednjoškolac 75” u kojoj je sudjelovalo<br />

više od 60 učenika koji su, podijeljeni u 12 timova<br />

u Dravskoj šumi, osim same orijentacije rješavali<br />

dodatne zadatke. Bilo je organizacijski zahtjevno,<br />

ali učenici su se uz samo natjecanje i dobro<br />

zabavili, boravili su na svježem zraku i barem se<br />

malo družili.<br />

Proglašene su najbolje ekipe koje su<br />

nagrađene slatkišima. Sva događanja završila<br />

su u večernjim satima istog dana na svečanoj<br />

sjednici gdje je jedan od govora posvećen upravo<br />

Srednjoškolcu.<br />

Izložba Srednjoškolac 75<br />

Orijentacijska utrka Srednjoškolac 75<br />

Svečana sjednica<br />

Orijentacijska utrka Srednjoškolac 75<br />

Orijentacijska utrka Srednjoškolac 75<br />

37


SPORT<br />

SPORT<br />

Županijska natjecanja<br />

Nakon gotovo tri godine bez natjecanja,<br />

učenici su željni nastupa, naročito maturanti<br />

– željni ostaviti trag, da njihovo ime bude<br />

zabilježeno u analima „Srednjoškolca“.<br />

Ispitivanja (dosađivanja) učenika kada<br />

ćemo, kako ćemo i hoćemo li traju od početka<br />

godine i u prvom polugodištu uspijeva se održati<br />

samo županijsko i državno natjecanje iz krosa.<br />

Usprkos stalnoj strepnji zbog samoizolacija,<br />

odgađanjima, testiranjima, zamjenama<br />

natjecatelja u zadnji tren, natjecanja sve više<br />

hvataju ritam, mjere popuštaju i osim badminton<br />

ekipe u ženskoj konkurenciji, uspijevamo<br />

ostvariti nastup sa svim prijavljenim ekipama.<br />

Nema odgode, odustajanja… I zaista se isplatilo<br />

jer ovakvu godinu i ovakve rezultate nitko nije<br />

očekivao.<br />

Djevojke nastupaju u sedam sportova<br />

(kros, plivanje, nogomet, rukomet, košarka,<br />

odbojka i atletika), a mladići u osam (kros,<br />

badminton, plivanje, šah, nogomet, rukomet,<br />

košarka i odbojka). Djevojke osvajaju 5 prvih<br />

mjesta, a mladići 4, pa tako 9 ekipa odlazi na<br />

državna natjecanja. Nevjerojatno! Nenadmašno!<br />

Najbolje do sada. Svaka čast, dragi naši sportaši!<br />

Lijepo je vidjeti kako naši učenici (od kojih su<br />

neki odlični ili vrhunski sportaši) prate, planiraju<br />

i s kakvom željom iščekuju nastup za školu, a<br />

onda se takva inspiracija i vraća.<br />

DISCIPLINA<br />

DJEVOJKE<br />

EKIPNO OSVOJENO<br />

MJESTO<br />

Atletika 1.<br />

Futsal 1.<br />

Kros 1.<br />

Odbojka 1.<br />

Košarka 2.<br />

Plivanje 2.<br />

Rukomet 2.<br />

MLADIĆI<br />

Košarka 1.<br />

Kros 1.<br />

Odbojka 1.<br />

Plivanje 1.<br />

Šah 1.<br />

Badminton 2.<br />

Futsal<br />

2. u skupini<br />

Rukomet 4.<br />

Dvostruke pobjednice 1. E - Marta Babok , Nika Kauzler,<br />

Iva Hrgarek, Dora Androlić, Lora Rajčević, Pavla Božović<br />

Dvostruki pobjednici 4. B - Ivan Horčička, Marko Jug, Niko<br />

Margeta, Ivan Plantak, Jakov Jozić, Matija Pavlic<br />

38


SPORT<br />

Državna natjecanja<br />

Baza je državnih natjecanja Poreč odakle<br />

se eventualno odlazi na neko drugo borilište.<br />

Državna natjecanja održavaju se relativno brzo<br />

nakon županijskih, konkurencija je naravno velika<br />

i teško se probiti u drugi krug ili osvojiti medalju,<br />

ali to je uspjelo dvjema ženskim ekipama – futsal<br />

i atletika. Obje ekipe razveselile su nas srebrnim<br />

medaljama i ovu već sjajnu godinu zaokružile s<br />

onim najdražim, a to je odličje. Srebrne medalje,<br />

drugo mjesto u državi.<br />

Uvijek ima onaj mali žal, ona tiha<br />

neispunjena želja – možda je moglo biti i zlato<br />

jer sportaši su kompetitivni i uvijek žele više.<br />

Osim što su obje ekipe imale pletenice<br />

kao zaštitni znak, bilo je lijepo koliko su bile<br />

podrška jedne drugima i koliko su funkcionirale<br />

kao ekipa, kao tim.<br />

Bilo je i drugih ekipa kojima je malo<br />

nedostajalo da uđu u završnicu (košarka,<br />

odbojka…), ali biti na državnom – velika je stvar.<br />

Tako da su zaista mnogi ostvarili svoj san i uživali<br />

u ovoj sportskoj godini.<br />

DISCIPLINA<br />

Futsal<br />

(djevojke)<br />

Atletika<br />

(djevojke)<br />

DISCIPLINA<br />

OSVOJENO<br />

MJESTO<br />

IME I PREZIME<br />

2. mjesto Lucija Mišak 4. f, Rajna Erjavec 4. f, Viktorija Pintarić 3. g, Klara Stankus 3.<br />

e, Nika Megloba 3. d, Barbara Kelava 2. g, Magdalena Tot 2. f, Dora Kuzmić<br />

2. f, Leonarda Dubovečak 2. b, Ana Cikač 2. a<br />

2. mjesto Dora Androlić 1. e, Klara Koščak 3. d, Dora Kučina 4. d, Jana Koščak 1. f,<br />

Andrea Vuradin 4. b, Lucija Mišak 4. f, Marija Labaš, Viktorija Vujović 3. e,<br />

Matilda Matovinović 1. h, Petra Krajnik 1. h<br />

OSVOJENO<br />

MJESTO<br />

IME I PREZIME<br />

Košarka (mladići) 2. mjesto u skupini Matija Pavlic 4. b, Luka Vragović 3. g, Josip Ančić 3. a, Vid Skenderović 1. a,<br />

Petar Kelemen 3. g, Ilija Cikač 2. d, Lovro Ivanković 3. a, Aleksandar Zember,<br />

Filip Slunjski, Tibor Kovačić 3. g, Ivan Horčička, Lovro Rozman<br />

Odbojka (mladići) 2. mjesto u skupini Toni Jezidžić 2. h, Jaša Berger 2. c, Ivan Mlinarić 4. g, Leon Vidmanić 2. c,<br />

Roko Vugrinec 4. a, Željko Đolonga 1. g, Jan Zdelar 2. g, Viktor Pijanec 4. g,<br />

Filip Križanić 4. g, Martin Flegarić 4. g, Ivan Majetić 2. c, Petar Đuričin 1. d<br />

Odbojka<br />

(djevojke)<br />

2. mjesto u skupini Marta Babok 1. e, Lora Rajčević 1. e, Leda Pikija 1. f, Jana Mišak 1. f, Tara<br />

Fošnar 2. f, Petra Ptiček 2. d, Rea Vegar 2. d, Mia Kovačić 2. h, Neva<br />

Bartolec-Koljnrekaj 4. c, Bela Runjak, Ema Kovačić 4. f, Sarah Lacković 2. h<br />

Kros (mladići) 5. mjesto Viktor Pijanec 4. g, Ivan Plantak 4. b, Borna Krog 3. g i Luka Bača 3. g<br />

Kros (djevojke) 9. mjesto Andreja Vuradin 4. a, Klara Košćak 3. d, Jana Košćak 1. f i Lucija Mišak 4. f<br />

Plivanje (mladići) 14. mjesto Marko Jug 4. b, Ivan Turkalj 3.v a, Filip Kukec 1. e, Luka Antončić i Vili<br />

Kelemen 1. e<br />

Šah (mladići) 16. mjesto Filip Križanić 4. g, Hrvoje Novota, Martin Flegarić 4. g, Abel Sabolek 3. e i<br />

Jan Posavec 4. f<br />

Atletika (ž) viceprvakinje Hrvatske - Klara Košćak, Jana<br />

Košćak, Dora Anrolić, Viktorija Vujović, Andrea Vuradin,<br />

Lucija Mišak, Marija Labaš, Dora Kučina, Petra Krajnik i<br />

Matilda Matovinović<br />

Futsal (ž) viceprvaci Hrvatske - Goran Lekić, Lucija Mišak,<br />

Rajna Erjavec, Viktorija Pintarić, Klara Stankus, Nika<br />

Megloba, Barbara Kelava, Magdalena Tot, Dora Kuzmić,<br />

Leonarda Dubovečak i Ana Cikač<br />

39


SPORT<br />

Dan sporta 18. svibnja 2022.<br />

KOŠARKA (M) - 4. A B : 2. D B = 20 : 5<br />

Pobjednici 4. A B:<br />

Jakov Jozić, Matija Pavlic, Roko Vugrinec,<br />

Ivan Plantak, Ivan Horčička, Marko Jug, Niko<br />

Margeta, Tin Barbir, Kristijan Vranješ<br />

KOŠARKA (Ž) - 1. E : 4. E = 10 : 5<br />

Pobjednice 1. E:<br />

Nika Kauzler, Iva Hrgarek, Dora Androlić, Marta<br />

Babok, Lora Rajčević, Pavla Božović<br />

RUKOMET (M) 3. A H : 1. G = 14 : 11<br />

Pobjednici 3. A H:<br />

Gabrijel Drk, Andrej Krobot, Josip Ančić, Ivan<br />

Turkalj, Dorian Lopac, Mario Poljak, Leon Munika<br />

RUKOMET (Ž) - 1. B : 3. B = 18 : 2<br />

Pobjednice 1. B:<br />

Larisa Topolovec, Una Krnić, Karla Halambek,<br />

Dora Beli, Leona Janković, Ivona Čorko, Una<br />

Ivančić, Lorena Filipović, Lucija Vađunec<br />

NOGOMET (M) - 4. B : 4. C H = 6 : 1<br />

Pobjednik 4. B:<br />

Jakov Jozić, Matija Pavlic, Ivan Plantak, Ivan<br />

Horčička, Marko Jug, Niko Margeta<br />

NOGOMET (Ž) - 4. F : 4. E = 6 : 5<br />

Pobjednice 4. F:<br />

Nika Kolarek, Rajna Erjavec, Martina Ivačić,<br />

Patricija Lončarić, Lucija Mišak<br />

ODBOJKA (Ž)<br />

1. E : 4. F = 2 : 1 (25 : 27, 25 : 23, 15 : 6)<br />

Pobjednice 1. E:<br />

Nika Kauzler, Iva Hrgarek, Dora Androlić, Marta<br />

Babok, Lora Rajčević, Pavla Božović<br />

ODBOJKA (M) - 4. G : 2. C H = 2 : 1 (25 : 12,<br />

24 : 26, 15 : 9)<br />

Pobjednici 4. G<br />

Ivan Mlinarić, Vid Ilčić, Viktor Pijanec, Filip<br />

Križanić, Martin Flegarić, Andrej Huzjak, Jan<br />

Lalić, Lovro Đuranec, Ivo Gabud<br />

ODBOJKA ‒ PROFESORICE : MATURANTICE<br />

0 : 2 (2 : 15, 13 : 15)<br />

Maturantice – Neva Bartolec Kolnrekaj, Bela<br />

Runjak, Leona Novosel, Zoja Sirovec, Ella<br />

Lacković, Sara Pepelko, Ema Kovačić<br />

NOGOMET ‒ PROFESORI : MATURANTI<br />

2 : 7<br />

Maturanti ‒ Matija Pavlic, Roko Vugrinec, Ivan<br />

Plantak, Ivan Horčička, Lucija Mišak, Niko<br />

Margeta, Lovro Ivanković, Kristijan Vranješ,<br />

Andrej Huzjak<br />

Maturantice - Neva Bartolec Kolnrekaj, Bela Runjak,<br />

Leona Novosel, Zoja Sirovec, Ella Lacković, Sara<br />

Pepelko, Ema Kovačić<br />

Profesorice - Lara Novak, Andrijana Petrina, Rajko<br />

Guščić, Vinka Sambolec Škerbić, Tatjana Ostović Šlehta,<br />

Miljenka Štimec<br />

Maturanti - Matija Pavlic, Roko Vugrinec, Ivan Plantak,<br />

Ivan Horčička, Lucija Mišak, Niko Margeta, Lovro<br />

Ivanković, Kristijan Vranješ, Andrej Huzjak<br />

Profesori - Zoran Jeftić, Marko Kavur, Krunoslav Burek,<br />

Josip Kruljac, Marko Žganec, Jurica Barulek, Goran Lekić,<br />

Zdenko Antolković<br />

40


SPORT<br />

SPORTAŠICA GENERACIJE 2021./2022.<br />

LUCIJA MIŠAK, 4. F<br />

Lucija Mišak učenica je 4. F razreda<br />

prirodoslovno-matematičke gimnazije. U svom<br />

sportskom odrastanju trenirala je 11 godina tenis<br />

u TK-u Varaždin, a danas je aktivna igračica<br />

ŽNK-a Varteks.<br />

2018. godine primila je nagradu Zajednice<br />

sportskih udruga grada Varaždina za sportski<br />

uzor.<br />

Lucija je sportska referentica svoga razreda s<br />

kojim se natjecala u programu međurazrednih<br />

utakmica u odbojci i futsalu i dovela ih do finala.<br />

Za školu nastupala je u tri različita sporta: kros,<br />

atletika i futsal u kojem je ujedno bila i kapetanica<br />

naše futsal ekipe djevojka.<br />

Županijska natjecanja:<br />

● kros ‒ 1. mjesto timski<br />

● futsal ‒ 1. mjesto timski<br />

● atletika ‒ 1. mjesto timski<br />

SPORTAŠ GENERACIJE 2021./2022.<br />

VIKTOR PIJANEC, 4. G<br />

Viktor Pijanec učenik je 4. g razreda, sve<br />

četiri godine svojeg školovanja odličan je učenik<br />

s uzornim vladanjem. 13 godina treniranja<br />

nogometa u NK Podravina Ludbreg i 8 godina<br />

stolnog tenisa doprinijelo je njegovim nastupima<br />

za različite školske timove. Sa svojim razredom<br />

uspijeva osvojiti prvenstvo škole u odbojci.<br />

Županijska natjecanja<br />

● kros ‒ 1. mjesto timski (4. razred)<br />

2. mjesto timski (1. razred)<br />

● stolni tenis ‒ 2. mjesto (1. razred)<br />

Državna natjecanja<br />

● stolni tenis<br />

● kros ‒ 5. mjesto<br />

● odbojka ‒ 2. mjesto u skupini<br />

Državna natjecanja:<br />

● kros<br />

● futsal<br />

● atletika<br />

‒ 9. mjesto timski<br />

‒ 2. mjesto timski<br />

‒ 2. mjesto timski<br />

Lucija je uzorna učenica, uvijek aktivna<br />

sudionica nastave TZK-a koja svojom ozbiljnošću<br />

i ustrajnošću na nastavi pokazuje sve osobine<br />

kvalitetne mlade sportašice te time služi kao<br />

primjer svim učenicima i sportašima.<br />

Najbolja sportašica generacije Lucija Mišak, 4. f<br />

Najbolji sportaš generacije Viktor Pijanec, 4. g<br />

41


Matematički kutak<br />

Natjecanja iz matematike<br />

Županijsko Natjecanje iz matematike<br />

Na županijskom Natjecanju iz matematike<br />

sudjelovala su 42 učenika, a čak 21 natjecatelj<br />

polazi našu školu. Naši su učenici osvojili sva<br />

prva, druga i treća mjesta u kategorijama u<br />

kojima su se natjecali (A varijanta). Redom<br />

prema plasmanu to su: u kategoriji 1. razreda<br />

najbolji u županiji su: Antun Kralj, Marko Hrenić i<br />

Andrija Punčec (mentorica Milada Erhatić, prof.);<br />

u kategoriji 2. razreda: Barbara Kelava, Bruno<br />

Kosmačin (mentorica Andreja Veršić, prof.), Ivona<br />

Kurtoić (mentor Stanko Divjak, prof.); u kategoriji<br />

3. razreda: Emanuel Tukač, Borna Krog,<br />

Veronika Vitez (mentor Stanko Divjak, prof.); u<br />

kategoriji 4. razreda: Iva Vresk, Lovro Đuranec,<br />

Viktor Pijanec (mentorica Nikolina Ivačić, prof.).<br />

Na županijskom Natjecanju sudjelovali su još<br />

i: Marko Bošnjaković, Borna Jambrek, David<br />

Horvat, Luka Knapić (mentorica Tajana Golub<br />

Mendaš, prof.), Marko Sokol (mentorica Andreja<br />

Veršić, prof.), Matej Nöthig (mentor Marko Zrna,<br />

prof.), Jelena Nakić (mentorica Lara Novak,<br />

prof.), Mislav Putarek (mentor Stanko Divjak,<br />

prof.), Filip Križanić (mentorica Nikolina Ivačić,<br />

prof.).<br />

Čestitke našim učenicima i mentorima na<br />

odličnim rezultatima!<br />

Troje plasiranih na<br />

Hrvatsku matematičku olimpijadu<br />

Na državno Natjecanje iz matematike,<br />

koje se ove godine održalo u Vodicama,<br />

bili su pozvani: Antun Kralj, Marko Hrenić,<br />

Barbara Kelava, Emanuel Tukač i Borna<br />

Krog. U kategorijama u kojima su se natjecali<br />

Marko Hrenić i Barbara Kelava osvojili su<br />

2. nagradu, a Emanuel Tukač 3. nagradu.<br />

Nagrađeni učenici plasirali su se i na Hrvatsku<br />

matematičku olimpijadu. Barbara Kelava bila je<br />

dio ekipe Republike Hrvatske na 11. Europskoj<br />

matematičkoj olimpijadi za djevojke koja se ove<br />

godine održala u Egeru. Emanuel Tukač ostvario<br />

16. Srednjoeuropska matematička olimpijada<br />

Na 16. Srednjoeuropskoj matematičkoj<br />

olimpijadi održanoj u Bernu, Švicarska, Emanuel<br />

Tukač, 3. g, osvojio je dvije srebrne medalje.<br />

Jednu srebrnu medalju osvojio je u pojedinačnoj<br />

konkurenciji, čime je ujedno postao najbolje<br />

plasirani član hrvatske reprezentacije, a drugo<br />

srebro osvojio je u ekipnoj konkurenciji kao član<br />

reprezentacije Hrvatske.<br />

Čestitke za Emanuela, mentore i sve<br />

članove reprezentacije Hrvatske!<br />

Dva srebra za Emanuela<br />

je plasman na 16. Srednjoeuropsku matematičku<br />

olimpijadu koja se u kolovozu održala u Bernu.<br />

Emanuel i ostali članovi reprezentacije Hrvatske<br />

42


Matematički kutak<br />

Ostala matematička natjecanja<br />

I ove školske godine<br />

učenici su se odazvali na<br />

natjecanje Klokan bez granica,<br />

Festival matematike u Puli i<br />

Statističku olimpijadu.<br />

Na međunarodnom<br />

natjecanju Klokan bez granica<br />

među 10 % najboljih u Republici<br />

Hrvatskoj bilo je čak 18 naših<br />

učenika. Svi sudionici su, kao<br />

i svake godine dosad, dobili<br />

na poklon torticu, kalendarić<br />

i kemijsku olovku dok su oni<br />

najuspješniji dobili dodatnu<br />

nagradu. U kategoriji Cadet (1.<br />

razred) najuspješniji iz naše<br />

škole redom su: Marko Hrenić,<br />

Tamara Vitković, Antun Kralj,<br />

Marko Bošnjaković, Majda<br />

Jug, Lana Krog, Luka Knapić,<br />

Borna Jambrek i David Horvat.<br />

U kategoriji Junior (2. razred)<br />

najuspješniji su: Barbara Kelava,<br />

Bruno Kosmačin, Ivona Kurtoić,<br />

Matej Nothig, Dorijan Ferenec<br />

i Marko Sokol. U kategoriji<br />

Junior PL (3. razred, 5 ili više<br />

sati Matematike) najuspješniji iz<br />

naše škole bio je Borna Krog.<br />

U kategoriji Student PL (4.<br />

razred, 5 ili više sati Matematike)<br />

najuspješniji su: Lovro Đuranec i<br />

Iva Vresk. Posebno valja istaknuti<br />

učenicu Barbaru Kelava iz 2.<br />

g razreda koja je sve zadatke<br />

točno riješila.<br />

U<br />

organizaciji<br />

Matematičkog društva Istra Pula<br />

na 16. Festivalu matematike<br />

sudjelovalo je<br />

osmero naših<br />

učenika.<br />

Oni su bili<br />

podijeljeni u<br />

dvije skupine<br />

i natjecali su se u ekipnom<br />

natjecanju iz matematike pod<br />

nazivom Ekipa za 5+. Natjecanje<br />

se održalo u online okruženju, a<br />

u konkurenciji je bilo 58 ekipa.<br />

Naše ekipe osvojile su osmo i<br />

dvadeseto mjesto. Ekipu koja je<br />

osvojila osmo mjesto čine: Matej<br />

Nothig, Ivona Kurtoić, Marko<br />

Bošnjaković i David Horvat.<br />

Drugu ekipu, koja je osvojila<br />

dvadeseto mjesto, čine: Tamara<br />

Vitković, Borna Jambrek, Marko<br />

Sokol i Bruno Kosmačin. Mentori<br />

učenicima su: Tajana Golub<br />

Mendaš, prof., Andreja Veršić,<br />

prof., Marko Zrna, prof., i Stanko<br />

Divjak, prof.<br />

Stručni aktiv nastavnika<br />

Matematike<br />

43


Informatički kutak<br />

Centar izvrsnosti iz informatike za srednje škole<br />

u šk.god. 2021./2022. - u brojkama<br />

3. Barbara Kelava, 6. mjesto, Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

4. Noah Sitar, 7. mjesto, Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

Radionice:<br />

3D i senzori - od ideje do realizacije<br />

Primjena naprednih algoritama u rješavanju<br />

programskih zadataka<br />

Izrada 3D računalnih igara<br />

Hololab - izrada holograma<br />

Ukupan broj učenika: 33<br />

Broj mentora: 7<br />

- voditeljica: Janja Banić (Prva gimnazija<br />

Varaždin)<br />

- Bojan Banić (Prva gimnazija Varaždin)<br />

- Andrija Bernik (Sveučilište Sjever)<br />

- Vesna Novosel Martinić (Prva<br />

gimnazija Varaždin)<br />

- Dinko Meštrović (Prva gimnazija<br />

Varaždin)<br />

- Vladimir Mikac (Prva gimnazija<br />

Varaždin)<br />

- Marko Šafran (Prva gimnazija<br />

Varaždin)<br />

Učenici su sudjelovali na županijskom,<br />

državnom i na međunarodnom natjecanju.<br />

Županijsko natjecanje:<br />

Kategorija Algoritmi – srednje škole 1. razred<br />

(samo polaznici CI-ja):<br />

1. Marko Hrenić, 2. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

Kategorija Algoritmi – srednje škole 2.<br />

razred (samo polaznici CI-ja):<br />

1. Bruno Kosmačin, 1. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

2. Jana Furdi, 3. mjesto – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

Kategorija Algoritmi – srednje škole 3. razred<br />

(samo polaznici CI-ja):<br />

1. Emanuel Tukač, 1. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

2. Vito Mudri, 2. mjesto – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

Kategorija Algoritmi – srednje škole 4. razred<br />

(samo polaznici CI-ja):<br />

1. Viktor Pijanec, 1. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

2. Ivo Gabud, 2. mjesto – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

3. Emerik Vuk, 2. mjesto –<br />

Elektrostrojarska škola Varaždin<br />

Kategorija Osnove informatike – prirodoslovnomatematičke<br />

gimnazije (samo polaznici CI-ja):<br />

1. Viktor Pijanec, 1. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

2. Emanuel Tukač, 2. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

3. Vito Mudri, 3. mjesto – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

4. Barbara Kelava, 4. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

5. Domagoj Belić, 6. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

6. Noah Sitar, 9. mjesto – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

7. Jana Furdi, 10. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

Državno natjecanje (samo polaznici CI-ja):<br />

1. Bruno Kosmačin, 2. mjesto u kategoriji<br />

Algoritmi za 2. razrede – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

2. Viktor Pijanec, 11. mjesto u kategoriji<br />

Algoritmi za 4. razrede – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

3. Viktor Pijanec, 4. mjesto u kategoriji<br />

Osnove informatike za prirodoslovnomatematičke<br />

gimnazije – Prva gimnazija<br />

Varaždin<br />

44


Informatički kutak<br />

Centar izvrsnosti iz informatike za srednje škole u<br />

šk.god. 2021./2022. - u brojkama<br />

Na finalu sudjelovali su još i sljedeći<br />

polaznici CI-ja: Luka Knapić i Marko Hrenić u<br />

kategoriji Junior te Barbara Kelava, Jana Furdi,<br />

Marko Sokol, Noah Sitar, Sebastjan Varga i<br />

Vito Mudri u kategoriji Intermediate.<br />

Radovi izrađeni u ostalim radionicama bit će<br />

predstavljeni na Danu otvorenih vrata.<br />

Janja Banić, dipl.inf.<br />

voditeljica Centra izvrsnosti za srednje škole<br />

Hrvatska informatička olimpijada (polaznik CIja):<br />

1. Bruno Kosmačin, 16. mjesto – Prva<br />

gimnazija Varaždin<br />

All Star ACSL<br />

Ove godine održano je online finale. S<br />

obzirom na maksimalni broj bodova osvojenih<br />

tijekom četiriju kola kvalifikacija, 15 učenika i<br />

ove se godine plasiralo na All Star American<br />

Computer Science League, od čega 11<br />

polaznika CI-ja.<br />

U pojedinačnoj konkurenciji učenici,<br />

polaznici CI-ja, osvojili su medalje u kategoriji<br />

Intermediate, i to Bruno Kosmačin, 2. g Prve<br />

gimnazije Varaždin i Viktor Pijanec, 4. g Prve<br />

gimnazije Varaždin zlatnu medalju, a Emanuel<br />

Tukač, 3. g Prve gimnazije Varaždin srebrnu<br />

medalju.<br />

Hololab<br />

Hololab<br />

45


Informatički kutak<br />

ACSL All-Star 2022: dva zlata i srebro<br />

za učenike Prve!<br />

I ove su školske godine, 2021./2022.,<br />

na ACSL natjecanju ponovno sudjelovala 2<br />

tima učenika Prve gimnazije Varaždin, a ujedno<br />

i polaznika Centra izvrsnosti Varaždinske<br />

županije. U 4 kola kvalifikacija sudjelovalo je više<br />

od 500 škola iz SAD-a, Kanade, Europe i Azije u<br />

više različitih kategorija, a učenici Prve gimnazije<br />

Varaždin uspjeli su se ponovno kvalificirati na<br />

finalno All Star American Computer Science<br />

League natjecanje koje se već drugu godinu<br />

zaredom umjesto u SAD-u održalo online u<br />

subotu 28. svibnja 2022. godine. U konkurenciji<br />

od 640 učenika u kategoriji Intermediate i 561<br />

učenika u kategoriji Junior iz cijelog svijeta<br />

također su sudjelovali i učenici Prve iz oba<br />

kvalificirana tima. Učenici su se natjecali isključivo<br />

individualno tako da se prvi dio natjecanja<br />

sastojao od 3 sata programiranja, a drugi od<br />

rješavanja čak 20 problemskih zadataka u roku<br />

od jednog sata. Ostvareni rezultati ponovno<br />

su bili odlični, s osvojene 3 medalje. Tako su u<br />

timu Intermediate zlatnu medalju osvojili Bruno<br />

Kosmačin, 2. g i Viktor Pijanec, 4. g s osvojenim<br />

maksimalnim brojem bodova, a učenik Emanuel<br />

Tukač, 3. g, srebrnu medalju. Osim navedenih<br />

učenika vrijedi istaknuti učenike koji su osvojili<br />

maksimalan broj bodova u jednom području.<br />

Tako su učenici Jana Furdi, 2. g, i Marko Sokol, 2.<br />

g, osvojili maksimalan broj bodova u rješavanju<br />

problemskih zadataka, a učenici Marko Hrenić, 1.<br />

g, i Antun Kralj, 1. g, maksimalan broj bodova iz<br />

programiranja. Učenici koji su također sudjelovali<br />

na natjecanju i zauzeli vrlo visok plasman bili<br />

su Noah Sitar, 2. g, Barbara Kelava, 2. g, Vito<br />

Mudri, 3. g i Sebastjan Varga, 3. IB u kategoriji<br />

Intermediate, a u kategoriji Junior Jan Pavić, 1.<br />

g, Vito Weiser, 1. g, Luka Knapić, 1. f i Marko<br />

Bošnjaković, 1. f. Svi nagrađeni učenici osvojili<br />

su vrijedne nagrade koje će im biti poslane na<br />

kućnu adresu.<br />

Na taj smo način nastavili tradiciju<br />

osvajanja medalja na međunarodnim<br />

informatičkim natjecanjima te se nadamo<br />

sudjelovanju na natjecanju i sljedeće godine, ali<br />

ovoga puta uživo. Mentor učenicima je Bojan<br />

Banić. Velike čestitke svima!<br />

Bojan Banić, prof.<br />

Diplome za nagrađene učenike<br />

46


Informatički kutak<br />

Županova nagrada za ACSL-ovce<br />

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak<br />

priredio je primanje u Županijskoj palači za učenike<br />

Prve gimnazije Varaždin, ujedno i polaznike Centra<br />

izvrsnosti iz informatike za srednje škole, osvajače<br />

dviju zlatnih medalja i srebrne medalje na finalnom<br />

online All Star American Computer Science League<br />

natjecanju održanom 28. svibnja 2022. godine. Tom<br />

su prigodom Viktor Pijanec iz 4. g i Bruno Kosmačin<br />

iz 2. g razreda za osvojenu zlatnu medalju, kao i<br />

Emanuel Tukač iz 3. g za osvojenu srebrnu medalju u<br />

kategoriji Intermediate nagrađeni vrijednim novčanim<br />

nagradama. Na primanju su učenici ukratko opisali<br />

svoje iskustvo s natjecanja te zahvalili na dobivenim<br />

nagradama. Uz župana i učenike primanju bili<br />

su nazočni mentor učenika Bojan Banić, prof.,<br />

ravnateljica Prve gimnazije Janja Banić, dipl. inf., kao<br />

i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i<br />

sport dr. sc. Miroslav Huđek, koji su se također obratili<br />

prisutnima prigodnim riječima. Varaždinska županija<br />

time je ponovno potvrdila da nastavlja pratiti i cijeniti<br />

rad i rezultate naših učenika i mentora, a mi ćemo im<br />

se i nadalje odužiti svojim rezultatima.<br />

Bojan Banić, prof.<br />

Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici ‒ HONI<br />

2021./2022.<br />

Hrvatsko otvoreno<br />

natjecanje<br />

u<br />

informatici natjecanje<br />

je u programiranju<br />

putem interneta na<br />

koje se mogu prijaviti svi zainteresirani učenici iz<br />

Hrvatske i cijelog svijeta. Ovaj je program Hrvatski<br />

savez informatičara pokrenuo 2006. godine s ciljem<br />

priprema nadarenih učenika informatičara osnovnih i<br />

srednjih škola Hrvatske za informatička natjecanja te<br />

za natjecanja i pripreme mladih informatičara Europe<br />

i svijeta prije međunarodnih natjecanja.<br />

Natjecanje se odvijalo tijekom cijele školske<br />

godine u ukupno šest kola, a ove godine sve se izvodilo<br />

pod malo drugačijim uvjetima zbog epidemiološke<br />

situacije.<br />

Svako kolo trajalo je tri sata, a rješavalo se<br />

sedam zadataka u programskim jezicima Pascal, C,<br />

C++, Python i Java. Ove godine najbolje je mjesto<br />

ostvario Bruno Kosmačin (2. g) koji je u kategoriji prvih<br />

i drugih razreda zauzeo visoko treće mjesto. Najbolji u<br />

kategoriji trećih i četvrtih razreda bio je Viktor Pijanec<br />

(4. g) na 28. mjestu.<br />

U kategoriji prvih i drugih razreda sudjelovali<br />

su i (poredani prema broju bodova u ukupnom<br />

poretku): Jana Furdi (2. g), Marko Hrenić (1. g), Antun<br />

Kralj (1. g), Barbara Kelava (2. g), Noah Sitar (2. g),<br />

Vito Weiser (1. g) i Filip Grabar (2. f).<br />

U kategoriji trećih i četvrtih razreda sudjelovali<br />

su i (poredani prema broju bodova u ukupnom<br />

poretku): Emanuel Tukač (3. g) i Ivo Gabud (4. g)<br />

Čestitam svim učenicima na ostvarenim rezultatima!<br />

Vladimir Mikac, prof.<br />

47


Informatički kutak<br />

Međunarodno<br />

natjecanje<br />

Dabar 2021<br />

Na međunarodnom<br />

je natjecanju iz računalnog<br />

razmišljanja i programiranja<br />

Dabar 2021 ove školske<br />

godine sudjelovalo čak 274<br />

učenika Prve gimnazije<br />

Varaždin u jedinstvenoj<br />

kategoriji za srednjoškolce<br />

GigaDabar. Natjecanje<br />

se održalo od 8. do 12.<br />

studenoga 2021. na<br />

CARNET-ovom sustavu<br />

MOOC na kojem učenici<br />

rješavaju 12 zadataka uz<br />

vremensko ograničenje<br />

od 40 minuta. Organizator<br />

natjecanja za Hrvatsku je<br />

udruga Suradnici u učenju uz<br />

podršku Hrvatskog saveza<br />

informatičara, Visokog<br />

učilišta Algebra, CARNET-a<br />

i Ministarstva znanosti i<br />

obrazovanja.<br />

Rezultati su ponovno<br />

bili odlični te se čak 47<br />

učenika plasiralo među 10<br />

% najboljih na državnoj<br />

razini. Ipak, najbolji rezultat<br />

postigao je učenik Marko<br />

Sokol, 2. g, osvojivši 2.<br />

mjesto s 11,88 bodova od<br />

ukupno mogućih 12.<br />

Naši su učenici time ponovno<br />

utvrdili svoje znanje iz<br />

informatike i računalnog<br />

razmišljanja te se nadamo<br />

sličnim rezultatima i sljedećih<br />

godina. Bravo!<br />

Bojan Banić, prof.<br />

HIO 2022<br />

Na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu 29.<br />

svibnja 2022. održana je 28. Hrvatska informatička<br />

olimpijada (HIO) na kojoj su sudjelovala 22<br />

najuspješnija učenika na državnom natjecanju iz<br />

informatike i online HONI natjecanju u školskoj<br />

godini 2021./2022. Natjecanje se sastojalo od<br />

rješavanja četiriju problemskih zadataka na algoritamskoj osnovi po uzoru i u<br />

skladu s pravilima svjetskih i regionalnih informatičkih olimpijada tijekom pet<br />

sati u programskih jezicima Python, Pascal, C i C++ na Linux platformi.<br />

Zahvaljujući odličnim<br />

rezultatima na državnom<br />

natjecanju iz programiranja,<br />

kao i na HONI natjecanju, ove<br />

je godine od naših učenika bio<br />

pozvan Bruno Kosmačin, 2. g,<br />

te je na kraju zauzeo odlično<br />

16. mjesto. Bruno je na taj<br />

način stekao dodatno iskustvo<br />

te zamalo izbjegao poziv na<br />

dodatne Izborne pripreme,<br />

a samim time i pokušaj<br />

Bruno Kosmačin<br />

plasiranja u Hrvatsku informatičku reprezentaciju. Kao škola ponovno smo se<br />

istaknuli kao jedna od dviju najboljih škola u programiranju u Hrvatskoj.<br />

Oracle akademija u<br />

Prvoj gimnaziji Varaždin<br />

Bojan Banić, prof.<br />

Naša škola, kao član<br />

Oracle akademije (Oracle<br />

Academy) od svibnja 2016.<br />

godine, nudi mogućnost<br />

unapređenja znanja, razvoja<br />

vještina i inovacija u području<br />

informacijskih znanosti i<br />

računalne tehnologije.<br />

Zahvaljujući navedenom programu, svim naših učenicima<br />

i nastavnicima omogućeno je stjecanje raznovrsnih kompetencija<br />

iz područja informacijskih tehnologija. Time postaju osposobljeni<br />

za polaganje stručnih certifikata koje potražuju razne tvrtke,<br />

ali i obrazovne ustanove. Inače, Oracle akademija globalni<br />

je edukacijski program prisutan u više od 120 zemalja širom<br />

svijeta, tako da će sigurno i neki od naših učenika uspješno steći<br />

međunarodno priznati Oracle certifikat.<br />

Bojan Banić, prof.i<br />

Vesna Novosel-Martinić, prof.<br />

48


Informatički kutak<br />

Europe Code Week i Computer Science<br />

Education Week<br />

U našoj se<br />

školi i ove godine<br />

tradicionalno u<br />

povodu Europskog<br />

tjedna programiranja<br />

(EU Code Week)<br />

održao niz radionica<br />

s ciljem popularizacije i promocije programiranja<br />

u terminu od 9. do 24. listopada, kao što su:<br />

1. Pseudodabar – računalno razmišljanje u<br />

rješavanju problema<br />

2. Vizualni Python – upoznavanje<br />

učenika s interaktivnim sučeljem u učenju<br />

programskog jezika Python<br />

3. HTML/CSS – upoznavanje učenika s<br />

HTML i CSS jezicima.<br />

Voditelji radionica bili su profesori<br />

informatike Bojan Banić, Vesna Novosel Martinić<br />

i Vladimir Mikac, a radionice su bile održane<br />

tijekom redovnih sati nastave Informatike pri<br />

čemu su se učenici susreli s novim i inventivnim<br />

načinima učenja programiranja. Veselimo se<br />

takvim i sličnim inicijativama u budućnosti.<br />

Osim toga, u našoj se školi tradicionalno<br />

nastavila obilježavati inicijativa Sata kodiranja<br />

(Hour of Code), a ove<br />

školske godine termin<br />

obilježavanja bio je<br />

od 6. do 12. prosinca<br />

2021. Radi se o<br />

globalnom pokretu<br />

pokrenutom s ciljem<br />

demistifikacije programiranja u trajanju jednog<br />

školskog sata na kojem je sudjelovalo više od<br />

100 milijuna učenika u više od 180 država svijeta.<br />

Događaj je pokrenula neprofitna organizacija<br />

Code.org uz podršku najvećih svjetskih kompanija<br />

kao što su Facebook, Google, Microsoft, Apple,<br />

Amazon, uprava brojnih sveučilišta… U našoj su<br />

školi profesori informatike Bojan Banić, Vesna<br />

Novosel-Marinić i Vladimir Mikac inicijativu<br />

proveli tako da su u većini razreda na predmetu<br />

Informatika omogućili učenicima rješavanje<br />

niza zanimljivih algoritamskih zadataka vezanih<br />

uz gradivo koje uče i koji su bili posebno<br />

pripremljeni za takvu vrstu događaja. Radujemo<br />

se provođenju takvih aktivnosti i u budućnosti<br />

zbog velikog interesa naših učenika.<br />

Dan sigurnijeg interneta 2022.<br />

Bojan Banić, prof.<br />

Drugi dan drugog<br />

tjedna drugog mjeseca, tj. 8.<br />

veljače 2022. godine, ponovno<br />

smo obilježili Dan sigurnijeg<br />

interneta u organizaciji<br />

profesora informatike Bojana<br />

Banića, Vesne Novosel-<br />

Martinić i Vladimira Mikaca.<br />

Tema ovogodišnjeg Dana bila<br />

je Zajedno za bolji internet,<br />

tako da su učenici na<br />

radionicama pomoću<br />

posebno pripremljenih<br />

multimedijskih materijala<br />

i webinara dobili dodatne<br />

informacije o prednostima<br />

i nedostacima interneta,<br />

zaštiti osobnih podataka,<br />

nasilju preko interneta,<br />

mogućnostima komunikacije<br />

uporabom<br />

interneta,<br />

internetskim prijevarama,<br />

opasnostima na društvenim<br />

mrežama, kao i načinima<br />

zaštite vlastite privatnosti.<br />

Nakon odrađenih radionica<br />

učenici su pomoću mobilne<br />

aplikacije, razvijene unutar<br />

Centra za sigurniji internet,<br />

provjerili svoje znanje, a na<br />

taj su način ujedno sudjelovali<br />

i u nagradnoj igri s vrijednim<br />

nagradama.<br />

Zbog iznimne važnosti<br />

Dan sigurnijeg interneta<br />

obilježava se u više od 140<br />

zemalja svijeta u koordinaciji<br />

zajedničke mreže Insafe/<br />

INHOPE i uz potporu Europske<br />

komisije i nacionalnih centara<br />

za sigurniji internet u Europi. U<br />

Republici Hrvatskoj koordinator<br />

aktivnosti je Centar za sigurniji<br />

internet s brojnim partnerima i<br />

suradnicima.<br />

Bojan Banić, prof.<br />

49


Informatički kutak<br />

Generacija NOW 2021./2022.<br />

G E N E R A C I J A N O W 2 0 2 1 . / 2 0 2 2 .<br />

mjerenje brzine<br />

svjetlosti<br />

Institut za razvoj i inovativnost mladih<br />

P R V A G I M N A Z I J A<br />

V A R A Ž D I N<br />

I ove smo školske godine nastavili sudjelovati na projektu<br />

generacije NOW 2022 iako smo dio nastave proveli online. Osnovna<br />

tema radova bila je izrada različitih uređaja kao pomoć u učenju<br />

STEM predmeta, a jedan od tih uređaja jest uređaj za mjerenje brzine<br />

svjetlosti koji smo predstavili na projektu. Uređaj radi na principu da<br />

senzor pušta foton koji putuje do prepreke, a pritom se mjeri vrijeme u<br />

pikosekundama koje je potrebno fotonu da dođe od izvora do prepreke<br />

i odbije se natrag do senzora. Konačno, dobiveni rezultati prikazuju se<br />

na LCD zaslonu te se na taj način može vidjeti učinkovitost navedenog<br />

senzora. Program je pisan u Arduino C jeziku, a upravo smo na taj način<br />

mogli vidjeti konkretnu primjenu arduina i određenih senzora u nastavi i<br />

boljem i kvalitetnijem savladavanju STEM predmeta.<br />

Učenici koji su predstavljali projekt bili su učenici Viktor Vrtar, 2.<br />

g i Petar Đuričin, 1. d, a od nastavnika bili su uključeni Dinko Meštrović,<br />

Marko Šafran, Vesna Novosel-Martinić, Bojan Banić i Janja Banić.<br />

Zahvaljujući velikom interesu učenika te iznimnoj važnosti<br />

primjene IoT-a u praksi sigurno ćemo i dalje sudjelovati na ovakvom i<br />

sličnim projektima.<br />

Bojan Banić, prof.<br />

SENZORI<br />

Proveli smo istraživanje o brzini svjetlosti i brzini kretanja kolica koju smo dobili uz<br />

pomoć mjerenja s dva različita senzora. Njih su napravili učenici uz pomoć profesora.<br />

Arduino Nano pločica je glavna sastavnica senzora koja sadrži kod pomoću kojega se<br />

odvijaju mjerenja. Kućišta senzora su isprintana na 3D printerima.<br />

Prvi senzor pušta foton koji putuje do prepreke.<br />

Mjeri vrijeme u pikosekundama koje je fotonu<br />

potrebno da od izvora dođe do prepreke i odbije se<br />

natrag do senzora.<br />

Drugi senzor mjeri put, vrijeme i brzinu kretanja kolica<br />

niz kosinu, a radi slično kao i prvi senzor; na predmet<br />

ispali zvučni val koji se odbija od njega. Spojen je na<br />

računalo i bilježi podatke u tablicu.<br />

Senzor se sastoji od 6 dijelova, a to su: kućište, zaslon<br />

koji prikazuje vrijeme u pikosekundama, prekidač koji<br />

je spojen s otpornikom, breadboard na koji se spajaju<br />

sve žice, senzor i Arduino Nano pločica.<br />

Arduino pločica<br />

kućište<br />

Senzor se sastoji od 5 dijelova, a to su: kućište,<br />

breadboard, Arduino Nano pločica, senzor za<br />

kretanje i senzor za vlagu i temperaturu. Senzor za<br />

vlagu i temperaturu je potreban jer brzina zvuka<br />

ovisi o tim parametrima.<br />

kućište<br />

senzor za<br />

kretanje<br />

breadboard<br />

senzor<br />

zaslon<br />

Arduino<br />

pločica<br />

senzor za<br />

vlagu i<br />

temp.<br />

prekidač<br />

breadboard<br />

Graf prikazuje<br />

ovisnost<br />

vremenskog<br />

intervala<br />

potrebnog da<br />

foton svjetlosti<br />

prijeđe zadani put.<br />

Graf prikazuje<br />

ovisnost puta koji<br />

kolica prijeđu u<br />

određenom<br />

vremenu.<br />

Petar Đuričin i Magdalena Pinc, Prva gimnazija Varaždin<br />

50


Informatički kutak<br />

Škola budućnost 2021./2022. by STEMI i Infobip<br />

Projekt Škola budućnosti<br />

2021./2022. by STEMI & Infobip<br />

nastavak je projekta na kojem smo<br />

sudjelovali i prošle školske godine.<br />

Na navedenom smo projektu uz<br />

mentorstvo Infobipovih inženjera i<br />

stručnjaka, za razliku od prošle školske<br />

godine, mogli izrađivali ChatBotove,<br />

ne samo vezane uz ključne probleme<br />

današnjeg društva, nego i o školi te o<br />

neprofitnim udrugama. Zahvaljujući<br />

navedenom upravo je jedan od<br />

ChatBotova bio vezan uz međunarodni<br />

IBDP program dok su ostali bili vezani<br />

uz probleme današnjeg društva.<br />

Učenici su na taj način mogli prikupiti<br />

najnaprednija znanja i vještine na<br />

polju umjetne inteligencije te smanjiti<br />

jaz koji postoji između IT sektora i<br />

obrazovanja. Unatoč velikom interesu<br />

učenika, voditelji timova učenika koji<br />

su uspješno izradili ChatBotove bili su<br />

Leonard Pokos, 2. a, Bruno Kosmačin,<br />

2. g, Lovro Klindić, 2. g, Jana Furdi, 2.<br />

g, Barbara Kelava, 2. g, Marta Rabuzin,<br />

2. g, Noah Sitar, 2. g, Jana Kovačić, 3.<br />

IB i Sebastjan Varga, 3. IB., a mentori<br />

i koordinatori na projektu bili su Bojan<br />

Banić, prof., Krunoslav Rukelj, prof.<br />

i ravnateljica Janja Banić, dipl inf.<br />

Nagrada učenicima i nastavnicima<br />

bila je sudjelovanje na nezaboravnom<br />

događaju održanom 2. srpnja 2022. u<br />

kampusu Infobipa Alpha Centaury.<br />

Nadamo se nastavku navedenog<br />

projekta kao i novim zanimljivim<br />

ChatBotovima.<br />

.<br />

Bojan Banić, prof<br />

51


Prirodoslovni kutak<br />

Dinamična godina u<br />

Centru izvrsnosti za biologiju<br />

Godina prepuna događanja je<br />

iza nas. Uz radionice subotom,<br />

radionice Kluba istraživača koje su se odvijale tijekom<br />

tjedna, novi program za učenike 5. i 6. razreda,<br />

sudjelovali smo na raznim natjecanjima, festivalima<br />

i znanstvenim konferencijama te u projektima. Ovaj<br />

put veći dio priče ispričat ćemo vam fotografijama,<br />

kažu da fotografije govore više od riječi:<br />

Svečano otvaranje<br />

Laboratorija za<br />

molekularnu biologiju CIB-a<br />

Svečano otvaranje<br />

Laboratorija za<br />

molekularnu biologiju CIB-a<br />

Hedi Dujmović i Antonija<br />

Težak u akciji_radionica<br />

Život na solarno napajanje<br />

na Festivalu znanosti<br />

Jan Pavić na Festivalu<br />

znanosti podučava<br />

vršnjake o zelenom čaju i<br />

mikroorganizmima<br />

Vanda Vrček osvojila srebrnu medalju na Europskoj<br />

olimpijadi prirodoslovnih znanosti<br />

Jan Pavić u Klubu<br />

istraživača istražuje kako<br />

temperature otapala utječe<br />

na antimikrobijalnu<br />

učinkovitost ekstrakta<br />

zelenog čaja<br />

Kakav je život u susjedstvu<br />

biljke čivitnjače objasnile<br />

su vršnjacima na Festivalu<br />

znanosti Lorena Filipović i<br />

Ivona Čorko<br />

Jan Špiclin predstavlja<br />

svoje istraživanje na<br />

državnom Natjecanju iz<br />

biologije<br />

Vanda Vrček priprema<br />

se u Klubu istraživača za<br />

Europsku prirodoslovnu<br />

olimpijadu<br />

eksperimentalnih znanosti<br />

Istaknuli bismo i važnija događanja i uspjehe naših<br />

polaznika:<br />

● listopad 2021.: Jan Špiclin, Erin Begović<br />

i njihov mentor Marko Šafran predstavili<br />

su svoja istraživanja na Međunarodnoj<br />

znanstvenoj konferenciji „Hrana i klimatske<br />

promjene”, Sveučilište Sjever, Koprivnica<br />

● listopad 2021.: održano je svečano otvaranje<br />

Laboratorija za molekularnu biologiju Centra<br />

izvrsnosti za biologiju Varaždinske županije<br />

● studeni – veljača 2021.: Martina Vidović<br />

sudjelovala je u programu RITHA Practitioner<br />

in Gifted Education Sveučilišta Radboud kao<br />

Onsite Facilitator<br />

● ožujak 2022.: Martina Vidović sudjelovala je u<br />

nastavi Seminara uz kolegij Metodička praksa<br />

nastave biologije kao gost u raspravama sa<br />

studentima Biološkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog<br />

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu<br />

te je studentima predstavila svoje iskustvo<br />

u nastavi vezano uz seminarsku temu<br />

„Prilagodba nastave učenicima: Daroviti<br />

učenici”<br />

● ožujak 2022: Vanda Vrček u 2. je krugu<br />

kvalifikacijskog testiranja za Europsku<br />

52


Prirodoslovni kutak<br />

prirodoslovnu olimpijadu ostvarila najbolji<br />

rezultat iz biologije i kemije te se plasirala u<br />

tim koji će na olimpijadi predstavljati Hrvatsku<br />

(mentorica: Martina Vidović, prof.)<br />

● ožujak 2022.: voditeljima Centra Martini<br />

Vidović i Marku Šafranu na 3. Susretu<br />

Europskih talent točaka dodijeljen je ECHA<br />

certifikat za rad s darovitim učenicma<br />

● travanj 2022.: Ana-Mariji Beatrice Šikić,<br />

mentorici u CIB-u, Raudboud Sveučilište<br />

na 2. Međunarodnoj tematskoj konferenciji<br />

„Razvoj talenata“ dodijelilo je certifikat RITHA<br />

Practitioner in Gifted Education<br />

● svibanj 2022.: državno Natjecanje iz<br />

biologije, Sv. Martin na Muri<br />

Natjecanje u znanju:<br />

■ Vanda Vrček, 2. razred, 3. mjesto (mentorica:<br />

Martina Vidović, prof.).<br />

Natjecanje u istraživačkim radovima:<br />

■ Jan Pavić, 1. razred, 2. mjesto, naziv<br />

rada „Utjecaj temperature otapala na<br />

antimikrobijalnu učinkovitost ekstrakta<br />

zelenog čaja (Camellia sinensis var. sinensis)“<br />

(mentor: Marko Šafran, prof.)<br />

■ Jan Špiclin, 4. razred, 4. mjesto, posebna<br />

nagrada za najbolji poster i demonstraciju<br />

rada (glasovi publike), naziv rada „Utjecaj<br />

fenola iz ekstrakta zelenog matcha čaja na<br />

smanjenje stope oštećenja DNA molekule<br />

iz sperme lososa uslijed izlaganja UV-A<br />

zračenju“ (mentor: Marko Šafran, prof.).<br />

● svibanj 2022.: Vanda Vrček osvojila je<br />

srebrnu medalju na Europskoj olimpijadi<br />

prirodoslovnih znanosti, Hradec Kralove,<br />

Češka<br />

● svibanj 2022.: polaznici Centra populariziraju<br />

znanost – održali su radionice na Festivalu<br />

znanosti na Sveučilištu Sjever, Varaždin<br />

(mentori: Martina Vidović, prof. i Marko Šafran,<br />

prof.)<br />

● svibanj 2022.: Marko Šafran na<br />

Međužupanijskom stručnom vijeću nastavnika<br />

biologije Koprivničko-križevačke, Međimurske<br />

i Varaždinske županije održao je izlaganje pod<br />

nazivom: „Istraživački radovi učenika u Klubu<br />

istraživača Centra izvrsnosti za biologiju”<br />

● lipanj 2022.: Jan Špiclin plasirao se u<br />

finale natjecanja ZUM (Znanstvenik u meni),<br />

finale natjecanja održano je u srpnju u Zadru<br />

(mentor: Marko Šafran, prof.)<br />

● od rujna do danas: Mario Slatki, Igor Vilaj i<br />

Martina Vidović, mentori u Centru, sudjelovali<br />

su u izradi nastavnih materijala za darovite<br />

učenike u sklopu projekta HRZZ-a „Learning<br />

biology in epidemiologically adapted research<br />

environment” as a part of Thematic Call<br />

for Research Projects “Health, Economic<br />

and Educational Aspects of the COVID-19<br />

Pandemic”, Prirodoslovno-matematički<br />

fakultet, Zagreb.<br />

Pozivamo sve učenike koji bi voljeli<br />

eksperimentirati i steći slična iskustva da nam se<br />

pridruže u CIB-u!<br />

Voditelji Centra izvrsnosti:<br />

Martina Vidović, prof.<br />

Marko Šafran, dipl.ing.<br />

Instagram: cib_varazdin<br />

Izložba učeničkih materijala Kako učim<br />

Tri naše maturantice izložile su materijale<br />

za učenje Biologije koje su same izradile: Lucija<br />

Mišak, Marta Majcen i idejna pokretačica ove<br />

inicijative Leonarda Novoselec.<br />

Izložba je bila otvorena za javnost od 27. 5.<br />

2022. do 3. 6. 2022. u našoj školskoj knjižnici.<br />

Učenice su nam kroz pisani opis i same radove<br />

dale uvid u svoje vizualne stilove učenja. Bilo je<br />

tu detaljnih anatomskih crteža, mentalnih mapa<br />

i ostalih materijala kojima su se koristile tijekom<br />

procesa učenja.<br />

Posjetitelji su se mogli inspirirati u<br />

pronalaženju ili unaprjeđivanju svog stila učenja<br />

jer, kao što su sažele autorice u opisu svog<br />

pristupa učenju, učenje samo čitanjem teksta<br />

može umarati i biti slabije razumljivo, a korištenje<br />

ovih materijala koje su izradile pomoglo im je u<br />

sistematizaciji i shvaćanju gradiva.<br />

Vinka Sambolec Škerbić, prof.<br />

Izložba Kako učim<br />

53


Prirodoslovni kutak<br />

Biosigurnost i biozaštita<br />

Izložba: Prva državna smotra Biosigurnosti i biozaštite<br />

U veljači 2020. godine u Hrvatsku<br />

je stigao potpuno novi i dosad nepoznati<br />

koronavirus, SARS-CoV-2. Bilo je potrebno<br />

preko noći promijeniti svoje dotadašnje životne<br />

navike, prilagoditi se novonastaloj situaciji i<br />

prihvatiti nove norme u društvu. Svima nam je<br />

to vrlo teško palo i nitko na to nije bio spreman.<br />

Samo pola godine kasnije stiglo je i prvo cjepivo<br />

koje je najučinkovitiji način u borbi protiv virusa,<br />

međutim ljudi su prema cjepivu bili vrlo skeptični.<br />

Zbog svega navedenog prepoznata je iznimna<br />

važnost edukacije mladih ljudi o zaštiti od<br />

zaraznih bolesti. Iz tog je razloga u osnovne i<br />

srednje škole uveden pilot projekt Biosigurnost<br />

i biozaštita čiji su nositelji Klinika za infektivne<br />

bolesti Dr. Fran Mihaljević, Hrvatsko društvo za<br />

biosigurnost i biozaštitu Hrvatskog liječničkog<br />

zbora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u<br />

partnerstvu s OŠ Vijenac iz Osijeka i Agencijom<br />

za odgoj i obrazovanje. Tijekom čitave nastavne<br />

godine 2020./2021. i 2021./2022. u našoj se školi<br />

intenzivno radilo na toj izvannastavnoj aktivnosti<br />

pod vodstvom profesorice Tihane Čus<br />

Slatković, a postignut je i izniman uspjeh<br />

na natjecanju prošle godine, čak visoko 2.<br />

mjesto u državi!<br />

S obzirom na to da smo osvojili 2. mjesto,<br />

sve čime smo se sve bavili prošle godine<br />

predstavili smo na Danima gimnazije 13.<br />

listopada 2021. Izložbu su s profesoricom<br />

pripremili ovogodišnji sudionici aktivnosti:<br />

Elena Draganić, 2. d, Rafaela Nađ, 2.<br />

d, Petra Ptiček, 2. d, Nika Mihin, 2. b, Ivona<br />

Šmitlehner, 2. b, Lorena Fluksek, 3. c, Marija<br />

Erceg, 3. c, Martin Horvat, 3. c, Franka Šegović,<br />

4. c i Jan Špiclin, 4. c koji je uz profesoricu Tihanu<br />

Čus Slatković predstavio izložbu. Napravili<br />

smo istraživački rad Utjecaj nošenja maski na<br />

količinu izdahnutih spora plijesni u zrak, proveli<br />

anketu Cijepljenjem protiv SARS-CoV-2 virusa,<br />

DA ili NE?, napravili virtualnu izložbu Ratovi<br />

protiv nevidljivih neprijatelja, izradili zanimljive i<br />

edukativne stripove… Nakon predstavljanja svih<br />

naših aktivnosti, svih materijala s našeg plakata<br />

i izložbe, proveli smo kviz o načinima zaštite<br />

od zaraznih bolesti, a najuspješniji sudionik za<br />

nagradu dobio je simboličnu nagradu, FFP2<br />

zaštitnu masku, s porukom koju smo željeli<br />

poslati, a to je: Nosimo maske, perimo ruke,<br />

držimo fizičku, ali ne i socijalnu distancu –<br />

zaštitimo sebe i druge!<br />

Jan Špiclin, 4. c<br />

Projekt: Učenje biologije u epidemiološki prilagođenom<br />

istraživačkom okruženju<br />

Učenici 4. a i 4. h razreda Prve gimnazije<br />

Varaždin u školskoj godini 2021./2022. sudjelovali<br />

su u projektu „Učenje biologije u epidemiološki<br />

prilagođenom istraživačkom okruženju” uz mentoricu<br />

profesoricu Tihanu Čus Slatković. Tako smo uz pomoć<br />

ponuđenih materijala istraživali riječne rakove i<br />

prehranu prilagođenu uvjetima u kojima žive pojedine<br />

ljudske populacije na Zemlji. Nakon svake cjeline dobili<br />

smo priliku provjeriti svoje znanje putem provjera na<br />

platformi BUBO, a isto tako i dati povratnu informaciju<br />

voditeljima projekta. Učili smo raspoznavati rakove<br />

prema dihotomskom ključu, promatrajući gene tražiti<br />

evolucijske povezanosti te smo upoznali mnoge<br />

zanimljive načine moderne prehrane koji omogućuju<br />

bolju kvalitetu života određenim dijelovima populacije.<br />

Aktivnosti su često bile izazovne, no uspješno smo<br />

ih savladali te ponosno prezentirali svoje rezultate<br />

vršnjacima u razredu.<br />

Izidora Mustak, 4. a<br />

54


Prirodoslovni kutak<br />

Ptičja posla<br />

Topla i slojevita odjeća,<br />

čvrsta obuća i dalekozori?<br />

Ovim sastojcima dodali smo<br />

i determinacijske ključeve<br />

za ptice te je 8 učenika bilo<br />

spremno za promatranje<br />

ptica u sklopu manifestacije<br />

„Europski dani promatranja<br />

ptica“ (EuroBirdwatch) koju<br />

organiziraju BirdLife partneri<br />

iz Europe i središnje Azije.<br />

Ovo promatranje, održano 2.<br />

listopada 2021. na HE Varaždin,<br />

bilo je nešto siromašnije i<br />

po broju vrsta (10) i po broju<br />

prebrojanih jedinki (143),<br />

no usprkos tome učenici su<br />

vježbali korištenje dalekozora i<br />

brusili determinacijske vještine<br />

što i nije jednostavno kada je<br />

ptica u letu. U ovom su, petom<br />

po redu, prebrojavanju u sklopu<br />

EuroBirdwatcha, sudjelovali<br />

Hedi Dujmović, Dunja Maria<br />

Friščić, Andro Golub, Petra<br />

Grula, Jana Kovačić, Josipa<br />

Kovačić, Lana Simon i Antonija<br />

Težak.<br />

Promatranje ptica<br />

u sklopu „Europskih dana<br />

promatranja ptica” samo je<br />

jedna od aktivnosti koju već<br />

nekoliko godina organiziramo<br />

za učenike naše škole, a<br />

nekad i za širu zajednicu. Kako<br />

bismo okrunili sve dosadašnje<br />

ptičarske aktivnosti, početkom<br />

listopada 2021. organizirali<br />

smo izložbu otvorenu za<br />

javnost „Ptičja posla“. U holu<br />

ispred kabineta Biologije<br />

izložili smo fotografije najčešće<br />

prebrojanih vrsta, rezultate<br />

svakog promatranja i sumarne<br />

rezultate. Koji su rezultati naših<br />

aktivnosti? Organizirano je<br />

6 promatranja ptica u sklopu<br />

Zimskog prebrojavanje ptica<br />

vodarica (IWC), prebrojano<br />

je 2849 jedinki, a najbrojnije<br />

su bile liske s 1452 jedinke.<br />

U sklopu IWC-a ukupno je<br />

prebrojano 15 vrsta, najveći<br />

broj vrsta zabilježili smo 2019.<br />

– njih 13. Najviše prebrojanih<br />

jedinki bilo je 2017. godine<br />

kada smo na smrznutom<br />

Motičnjaku kliknuli na brojaču<br />

849 puta. U sklopu „Europskih<br />

dana promatranja ptica”<br />

(EuroBirdwatch) održano je 5<br />

promatranja s 746 prebrojenih<br />

jedinki i 30 različitih vrsta.<br />

Najviše vrsta zabilježeno<br />

je 2019. godine (njih 15), a<br />

najveći broj jedinki prebrojen<br />

je 2016. godine (193). No,<br />

ono što je bitnije od brojki<br />

promatranih ptica jest to što<br />

je u ovim aktivnostima ukupno<br />

sudjelovalo 102 učenika.<br />

Prezentirali smo i rezultate<br />

Akcije kartiranja i prebrojavanja<br />

gnijezdećih kolonija gačaca<br />

u Hrvatskoj koju smo proveli<br />

u proljeće 2021. u kojoj<br />

su prebrojena 492 aktivna<br />

gnijezda s mladim ptićima na<br />

19 različitih lokaliteta (od toga<br />

je 240 gnijezda bilo na lokalitetu<br />

u Vidovcu). Tom je akcijom, u<br />

kojoj je sudjelovalo 16 učenika,<br />

pronađeno 15 novih lokacija<br />

gniježđenja ovih ptica u našoj i<br />

Međimurskoj županiji.<br />

Stručnu i logističku<br />

podršku pružila nam je<br />

Udruga BIOM i JU „PRIRODA<br />

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE“.<br />

Anamarija Melnjak, prof. i<br />

Martina Vidović, prof.<br />

Upoznavanje s karakteristikama najčešćih<br />

vrsta ptica<br />

Promatranje i determinacija ptica<br />

55


Prirodoslovni kutak<br />

Ekspedicija Europskom Amazonom<br />

Jeste li znali da je području uz našu rijeku<br />

Dravu u rujnu 2021. godine UNESCO dodijelio status<br />

Prekograničnog rezervata Mura-Drava-Dunav?<br />

Rijetki su popratili medijske napise o toj temi, a svijest<br />

o važnosti bioraznolikosti ovog područja još uvijek nije<br />

na razini koju Drava zaslužuje. Kako to promijeniti?<br />

Edukacijom.<br />

Učenici 2. razreda, motivirani za terenska<br />

istraživanja, okupili su se jedno lipanjsko subotnje<br />

prijepodne uz rijeku kako bi upoznali bioraznolikost<br />

živog svijeta uz rijeku Dravu i u rijeci Dravi te naučili<br />

zašto je područje, koje nam je doslovno pred nosom<br />

i često ga uzimamo zdravo za gotovo, popularno<br />

nazvano Europska Amazona.<br />

Dalekozori, mreže za lov organizama,<br />

kadice i povećala, aplikacije za snimanje glasanja<br />

ptica, priručnici za određivanje vrsta samo su dio<br />

naše opreme koju smo kao biolozi istraživači koristili<br />

tijekom terenskog istraživanja. Što smo sve radili?<br />

Razvijali smo strpljivost u opažanju i lovu,<br />

životinje rijetko poziraju u trenutku kad ih želite vidjeti,<br />

potrebno je strpljivo promatrati i pretraživati područje<br />

te vješto iskoristiti pribor za prikupljanje uzoraka kako<br />

bi popis zanimljivih organizama bio što veći. Vodeni<br />

krpelji, virnjaci, žabe, različiti rakovi, trzalci i vretenca<br />

Sitni vodeni organizmi otkrivaju nam kvalitetu vode<br />

Promatrali smo veliku bijelu čaplju i sive čaplje,<br />

galebove, vjetruše, labudove, patke, uživjeli se u<br />

zanimljive živote ptica pričajući priče o pčelaricama,<br />

vodomarima, bregunicama, kuliku sljepčiću, maloj<br />

čigri i mnogim drugim važnim vrstama koje možemo<br />

naći na području rezervata. Odigrali smo i nekoliko<br />

igara te je vrijeme doslovno proletjelo.<br />

Druženje i opuštanje u prirodi neizostavni<br />

su dodatak ovoj našoj ekspediciji – taman nam je<br />

tako nešto bilo potrebno za kraj nastavne godine.<br />

Zaključak je da što smo više pod stresom, više<br />

vremena trebamo provoditi u prirodi. Uz prirodu<br />

treba dodati malo društva, a u Europsku Amazonu<br />

obavezno povesti prijatelje.<br />

U lovu na vodene životinje<br />

samo su neke vrste koje smo ulovili u kanalu uz<br />

rijeku. Jeste li znali da pomoću organizama možemo<br />

procijeniti i kvalitetu vode? Niste? Nismo ni mi, ali<br />

sad znamo. Većinu vodenih organizama pomoću<br />

kojih smo procijenili kakvoću vode lako smo ulovili te<br />

ih pažljivo promotrili povećalom kako bismo utvrdili<br />

o kojim organizmima je riječ. Pokušali smo uhvatiti<br />

i ribe, nismo uspjeli, morat ćemo još malo vježbati<br />

zamah mrežom. Nadamo se da ćemo imati još prilika.<br />

Prijepodne je uvijek dinamično uz rijeku,<br />

zvukovi rijeke i života dopiru sa svih strana. Izoštrili<br />

smo naša osjetila, slušali smo glasanja različitih<br />

ptica koje nastanjuju rezervat, a glasan live koncert<br />

priredili su nam slavuj i crnokapa grmuša. Vježbali<br />

smo i vještinu zapažanja detalja, promatrali smo<br />

gnijezdeću populaciju piljaka na mostu te naučili<br />

razlike između piljaka i lastavica i njihovu važnost.<br />

Piljak ili lastavica, mislim da je piljak!<br />

Na samom kraju zahvalili bismo JU-u Priroda<br />

Varaždinske županije na ustupljenim dalekozorima<br />

i priručnicima za ptice te tiskanim materijalima<br />

koji su izdani u sklopu Interreg projekta Protecting<br />

and restoring ecological connectivity in the Mura-<br />

Drava-Danube river corridor through cross-sectoral<br />

cooperation. Suradnjom smo obogatili naša iskustva.<br />

učenici 2. d, 2. e, 2. f i 2. g i<br />

prof. Martina Vidović<br />

56


Prirodoslovni kutak<br />

Natjecanje Znanstvenik u meni<br />

Drugu godinu zaredom naš Jan Špiclin osvaja prvo<br />

mjesto na državnom natjecanju “Znanstvenik u meni”<br />

U subotu 2. srpnja<br />

održala se 4. državna<br />

završnica natjecanja<br />

„Znanstvenik u meni“ u<br />

sunčanom Zadru. Jan Špiclin<br />

ove se godine predstavio<br />

sa svojim originalnim<br />

istraživačkim radom „Utjecaj<br />

fenola iz zelenog matcha čaja<br />

na smanjenje stope oštećenja<br />

DNA molekule iz sperme<br />

lososa uslijed izlaganja<br />

UV-A zračenju“. Nakon što<br />

je najprije osvojio najviše<br />

bodova na recenziji samog<br />

rukopisa i videa istraživačkog<br />

rada, Jan je na pozornici<br />

još jednom briljirao. Svojim<br />

samouvjerenim nastupom,<br />

a posebno odgovorima na<br />

postavljena pitanja, očarao je<br />

stručni žiri.<br />

Zbog toga, drugu<br />

godinu zaredom, pripala mu<br />

je titula državnog prvaka<br />

u kategoriji originalnih<br />

istraživačkih radova. Mentori<br />

Janu bili su prof. Marko Šafran<br />

i prof. Tihana Čus Slatković.<br />

Iskrene čestitke Janu i<br />

samo tako naprijed!<br />

„Moramo skupit’ sve” – vrste!<br />

Hrast, bukva, smreka, lipa, grab, lijeska…<br />

Znate li raspoznati osnovne vrste drveća?<br />

Iskustvo je pokazalo da učenici (a i odrasli) sve slabije<br />

raspoznaju živi svijet koji ih okružuje. Žir tako postaje<br />

lješnjak, smreka bor, a za brezu više nitko ne zna<br />

(osim možda za „Brezu“ Slavka Kolara).<br />

Kako bismo to promijenili, premjestili smo<br />

učionicu u Šetalište Vatroslava Jagića. U parku nam je<br />

na dohvat ruke velika bioraznolikost drveća koju smo<br />

imali priliku istražili, odgonetnuti identitete različitih<br />

stabala pomoću aplikacija „PlantNet“ i „Seek“. Nismo<br />

na tome stali, izradili smo i kartice za identifikaciju<br />

vrsta koristeći se fotografijama kore, listova, plodova<br />

i cvjetova te zanimljivih informacija iz literature o<br />

korisnosti biljaka, kako bi još više detalja zapamtili i<br />

trajnije zadržali vrste u našem mentalnom herbariju.<br />

Istraživačkog i kolekcionarskog izazova<br />

prihvatili su se učenici 1. a, 1. b, 1. c, 1. e, 1. f i 1. h te<br />

2. d, 2. e, 2. f i 2. g razreda, a neki su od njih nastavili<br />

s kolekcionarskim poslom i u slobodno vrijeme te<br />

u aplikaciji „Seek“ dostigli najviši nivo sakupljača<br />

različitih vrsta.<br />

Zašto je toliko važna bioraznolikost?<br />

Citirat ćemo sira Davida Attenborougha,<br />

poznatog prirodoslovca: „Planet Zemlju dijelimo s<br />

ostalim živim svijetom – to je najfantastičniji sustav<br />

za održavanje života koji se može zamisliti, nastao<br />

tijekom mnogih milijardi godina. Kada bi opadala<br />

bioraznolikost, kolebala bi se i stabilnost planeta – te<br />

su dvije pojave međusobno povezane. Dakle, kako<br />

bismo naš planet ponovno učinili stabilnim, moramo<br />

mu vratiti bioraznolikost, baš ono što smo mu oduzeli.<br />

To je jedini izlaz iz krize koju smo sami stvorili.“<br />

Mi smo napravili prvi korak, potrudili smo upoznati se<br />

s njome. Sljedeće godine nastavljamo korak dalje!<br />

Prepoznajte vrstu!<br />

Martina Vidović, prof.<br />

57


Prirodoslovni kutak<br />

Monitoring ugroženog riječnog ili plemenitog raka<br />

na Motičnjaku<br />

Nakon četiri godine ponovljena je<br />

suradnja u udruženoj akciji Biološkog odsjeka<br />

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u<br />

Zagrebu (PMF), Prve gimnazije Varaždin (PGV)<br />

i Kluba podvodnih aktivnosti Drava Varaždin<br />

(KPA Drava). Predstavnici triju partnera okupili<br />

su se da doprinesu cilju očuvanja riječnog ili<br />

plemenitog raka, Astacus astacus (Linnaeus,<br />

1758). Podsjećamo, sve je krenulo s dojavom<br />

ronioca KPA-a Drava koji već više od 40 godina<br />

borave i rone u akvatoriju Motičnjaka. Ronioci su<br />

tijekom urona na Motičnjaku 17. 4. 2017. izvijestili<br />

o velikom broju uginulih rakova što je potaknulo<br />

intenzivnija istraživanja ove populacije.<br />

Tim s PMF-a predstavljali su prof. dr. sc.<br />

Ivana Maguire, doktorandica Leona Lovrenčić<br />

i doc. dr. sc. Sandra Hudina. S njima su na<br />

terensko istraživanje došli i studenti 2. godine<br />

molekularne biologije kao i Erasmus+ studenti<br />

u okviru kolegija Terenska nastava iz botanike i<br />

zoologije, u pratnji prof. dr. sc. Mladena Kučinića<br />

i prof. dr. sc. Božene Mitić te asistenta Danijela<br />

Škrtića, mag. exp. biol.<br />

KPA Drava predstavljali su ronioci<br />

Nikola Podhraški i Igor Rak vođeni Daliborom<br />

Đorđevićem. Koordinatorica terenskog<br />

dijela akcije bila je Vinka Sambolec Škerbić,<br />

profesorica biologije i kemije, profesorica PGV-a<br />

i članica KPA-a Drava.<br />

Riječni rak ugrožena je vrsta na<br />

globalnoj i nacionalnoj razini te je stoga<br />

strogo zaštićena vrsta i uvrštena je na „Crveni<br />

popis slatkovodnih rakova Hrvatske“, a za<br />

njegovo proučavanje potrebno je imati dozvolu<br />

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.<br />

Ovaj naš zavičajni ili autohtoni rak ključna je<br />

vrsta u slatkovodnom ekosustavu te o njemu<br />

ovise druge vrste kako bi preživjele. Riječni<br />

rak bitno doprinosi čistoći i kvaliteti vode jer<br />

svojim načinom života pridonosi kruženju<br />

energije u sustavu i održava sustav u ravnoteži.<br />

Treba ga razlikovati od pridošlice ‒ alohtonog<br />

signalnog raka, Pacifastacus leniusculus<br />

(Dana, 1852). Signalni rak strana je invazivna<br />

vrsta koja ugrožava zavičajne vrste rakova<br />

zbog kompeticije za prostor i hranu te posebno<br />

zbog prenošenja bolesti račje kuge, na koju je<br />

sam relativno otporan, a koja izaziva masovni<br />

pomor autohtonih vrsta rakova. Ova invazivna<br />

vrsta lako je prepoznatljiva po karakterističnom<br />

tirkizno-bijelom obojenju na spoju pomičnog i<br />

nepomičnog dijela kliješta.<br />

Ako želite saznati više o povijesti<br />

autohtonih vrsta rakova u Europi i prijetnjama<br />

koje za njih predstavljaju invazivne vrste,<br />

pogledajte ovaj kratki animirani film: https://www.<br />

youtube.com/watch?v=zUEg-qORHtA.<br />

Nakon što je populacija rakova na<br />

Motičnjaku preživjela masovni pomor uslijed<br />

izbijanja račje kuge prije četiri godine, u subotu<br />

4. 6. 2022. provedeno je uzorkovanje rakova<br />

kako bi se prikupila tkiva koja će biti obrađena u<br />

Laboratoriju za molekularne analize Zoologijskog<br />

zavoda PMF-a. Rezultati analiza pokazat će u<br />

kakvom je stanju populacija rakova u Motičnjaku<br />

te postoje li u rakovima ove populacije neke<br />

značajke koje im pomažu da ne obole od račje<br />

kuge, odnosno koje su im pomogle da prežive<br />

prethodno izbijanje račje kuge. Također, u sklopu<br />

bilateralnog hrvatsko-njemačkog istraživačkog<br />

projekta koji financira Ministarstvo znanosti<br />

obrazovanja i sporta, znanstvenici su uzeli<br />

uzorke iz kojih će pokušati uzgojiti soj račje kuge<br />

prisutan u jezeru Motičnjak te ispitati njegovu<br />

virulentnost. Ovi vrijedni podaci dat će smjernice<br />

za buduću zaštitu/upravljanje populacijom<br />

riječnog raka u Motičnjaku, a svi se možemo<br />

pridružiti njegovu očuvanju.<br />

Rakovi su lovljeni posebnim vršama za<br />

lov rakova koje su večer ranije postavili članovi<br />

KPA-a Dava pod koordinacijom Vinke Sambolec<br />

Škerbić. Uz uzorkovanje pomoću vrša, ronioci<br />

Igor Rak i Dalibor Đorđević rakove su prikupili i<br />

uronom, s dna jezera.<br />

prof. dr. sc. Ivana Maguire<br />

doc. dr. sc. Sandra Hudina<br />

Vinka Sambolec Škerbić, prof.<br />

58


Prirodoslovni kutak<br />

Kemijski bor – nagradna igra tijekom<br />

prosinca 2021<br />

Već tradicionalno, i ove školske godine<br />

okitili smo kemijski bor (Marija Klampfl, Jan<br />

Pavić i Jan Špiclin, pod mentorstvom profesorice<br />

Lidije Klampfl). Otopine koje su se nalazile u<br />

kemijskom posuđu uglavnom su otopine iz<br />

područja analitičke kemije.<br />

Učenici su pripremili i nagradna pitanja.<br />

Zadatak je bio odgonetnuti koja je tvar u pitanju<br />

za svaku pojedinu boju (kao odgovor trebalo je<br />

priložiti kemijski sastav, naziv ili formulu tvari).<br />

Listić za odgovore nalazio se ispod bora. Ispunjeni<br />

listić trebalo je presavinuti i ubaciti u limenku s<br />

odgovorima. Listić s najviše točnih odgovora bio<br />

je nagrađen kemijskom nagradom. Kemijski bor<br />

nalazio se u hodniku između učionica 23 i 24, a<br />

rok do kojeg su se mogli predati odgovori bio je<br />

17. 12. 2021.<br />

Najviše točnih odgovora ponudila je<br />

učenica Vanda Vrček iz 2. e razreda. Od<br />

šest mogućih rješenja, Vanda je ponudila pet<br />

ispravnih.<br />

Ostali odgovori bili su vrlo kreativni.<br />

Posebno bi se mogao istaknuti vrlo domišljat<br />

odgovor cedevita prema bojama cedevite:<br />

cedevita s okusom šumskog voća, bazge, limete,<br />

limuna…<br />

Ispravna rješenja su:<br />

1. ljubičasta ‒ KMnO4<br />

2. plava ‒ Cu(NH3)4(OH)2<br />

3. zelena – zelena prehrambena boja<br />

4. žuta – K2CrO4<br />

5. narančasta ‒ K2Cr2O7<br />

6. crvena ‒ Fe(SCN)3.<br />

Kemijski bor<br />

Lidija Klampfl, prof. i<br />

Jan Špiclin, 4. c<br />

Kemijska radionica Analizom pogodi koja je sol u vodi<br />

Ponovno smo<br />

kemijali u našoj školi.<br />

Nakon duge pauze<br />

zbog epidemioloških<br />

mjera, ovog<br />

rujna konačno<br />

smo otvorili vrata<br />

našeg kemijskog<br />

kabineta za učenike 2., 3. i 4. razreda. U<br />

novoopremljenoj učionici Kemije, nekadašnjem<br />

amfiteatru, 29. i 30. rujna 2021. održane<br />

su kemijske radionice Analizom pogodi<br />

koja je sol u vodi. Radi se o radionicama<br />

iz ciklusa Kemijsko-inženjerskih radionica<br />

HDKI-ja.<br />

Eksperimentiralo je 27 učenika, a<br />

voditelj radionice bio je doc. dr. sc. Tomislav<br />

Portada, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković.<br />

Tomislav Portada kemičar je s kojim smo radili i<br />

proteklih godina na promicanju znanosti među<br />

mladima.<br />

Zadatak koji<br />

su rješavali učenici<br />

bio je modificirani<br />

oblik zadatka s<br />

Međunarodne<br />

kemijske olimpijade<br />

održane u Gruziji<br />

2016. Učenicima je<br />

bilo potrebno dobro snalaženje u vještinama<br />

kombinatorike kao i u poznavanju boja i struktura<br />

taloga anorganskih spojeva. Predviđeno vrijeme<br />

trajanja radionice bilo je četiri sata. Među<br />

učenicima našlo se i nekih koji su razotkrili taloge<br />

već nakon sat vremena. Svi su uspješno odredili<br />

tajnovite tvari koje su im bile zadane. Učenici su<br />

pokazali interes za organizaciju novih kemijskih<br />

radionica. Veselimo se budućim kemijskim<br />

susretima!<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

59


Prirodoslovni kutak<br />

Predavanje Maleno nije bezazleno: (mikro)plastični<br />

otpad u morskom okolišu<br />

Na prvom u nizu<br />

predavanja ekološke tematike u<br />

ovoj školskoj godini saznali smo<br />

kako je moguće da godišnje<br />

u naše tijelo unosimo količinu<br />

plastike sadržane u jednoj<br />

kreditnoj kartici, zašto je južni<br />

Jadran zagađeniji živom nego<br />

sjeverni, zašto se plastična boca<br />

razgrađuje i do 450 godina u<br />

moru te je li Coca-Cola najveći<br />

ambalažni zagađivač mora.<br />

Dobili smo još niz zanimljivih<br />

informacija vezanih uz ekologiju<br />

mora.<br />

Predavanje je održao<br />

dr. sc. Vlado Cuculić, kemičar s<br />

Instituta Ruđer Bošković (Zavod<br />

za istraživanje mora i okoliša,<br />

Laboratorij za fizičku kemiju<br />

tragova), u utorak 23. 11. 2021.<br />

u 16 sati.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Primarna produkcija i prijenos hranjivih tvari u<br />

oceanima i morima (primjer: Lastovsko otočje u<br />

Jadranskom moru)<br />

Sljedeće u nizu<br />

predavanja ekološke tematike<br />

u ovoj školskoj godini bilo je<br />

predavanje „Primarna produkcija<br />

i prijenos hranjivih tvari u<br />

oceanima i morima (primjer:<br />

Lastovsko otočje u Jadranskom<br />

moru)”.<br />

Na prethodnom<br />

predavanju slušali smo o<br />

mikroplastici. Ovaj put saznali<br />

smo kako naš otok Lastovo stoji<br />

uz bok Baltiku, otočju Bermuda<br />

te Havajima. Još jedno slučajno<br />

otkriće dovelo je do toga da naši<br />

znanstvenici na otoku Lastovu<br />

provode brojna istraživanja<br />

s ciljem doprinosa hrvatskih<br />

znanstvenika u očuvanju<br />

globalne bioraznolikosti.<br />

Predavanje je održala<br />

izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić,<br />

predstojnica botaničkog<br />

zavoda na Biološkom odsjeku<br />

Prirodoslovno-matematičkog<br />

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,<br />

u četvrtak 28. 4. 2022. u 15 sati.<br />

Predavanje su slušali svi<br />

koje zanimaju ekološke teme,<br />

koje brinu klimatske promjene te<br />

oni koji žele dati svoj doprinos u<br />

očuvanju bioraznolikosti našeg<br />

planeta. Saznali su i zbog čega<br />

je danas u istraživanju važan<br />

interdisciplinirani pristup, tj.<br />

kakve veze biološko istraživanje<br />

ima s fizikom, kemijom,<br />

geografijom, matematikom,<br />

ekonomijom i IT-jem.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Kakva je budućnost morskih plaža u vrijeme klimatskih<br />

promjena?<br />

Na posljednjem u nizu<br />

predavanja ekološke tematike<br />

u ovoj školskoj godini, 12.<br />

svibnja 2022. (četvrtak) u 15<br />

sati održano je predavanje<br />

Kakva je budućnost morskih<br />

plaža u vrijeme klimatskih<br />

promjena?. Predavanje je<br />

održala dr. sc. Kristina Pikelj,<br />

docentica na geološkom odsjeku<br />

Prirodoslovno-matematičkog<br />

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br />

Cilj predavanja bio je<br />

vezan uz klimatske promjene<br />

i hoće li ih plaže preživjeti, a<br />

predavanje je bilo geološkog<br />

karaktera (ovakav predmet imaju<br />

učenici 4. razreda prirodoslovne<br />

gimnazije). S obzirom na to da<br />

je obalni ekosustav najugroženiji<br />

zbog prirodnih i antropogenih<br />

utjecaja, vrijedno je bilo saznati<br />

kakva je budućnost koja nas<br />

čeka te na koji način možemo,<br />

vireći u prošlost, predvidjeti<br />

buduće promjene koje se u ovom<br />

slučaju odnose na morske plaže.<br />

Klimatske promjene ne<br />

odnose se samo na globalno<br />

zagrijavanje, nego i na migracije<br />

organizama, nepredvidive<br />

požare, oluje, isušivanje te porast<br />

razine mora. Porast razine mora<br />

ima posebni utjecaj na morske<br />

plaže.<br />

Od 1997. razina mora<br />

pokazuje prirast od 102 mm (+/-<br />

4,0) (NASA, Globale Climate<br />

Change, Vital Signs of the<br />

Planet). U posljednjih 100 godina<br />

porast je od 20 cm (Church i<br />

White, 2011.), a za narednih<br />

50 ‒ 100 godina predviđa se<br />

porast od 4 cm. Do 2100. godine<br />

predviđa se porast od 30 cm do<br />

2 m (Horton i dr., 2014. Kopr i dr.<br />

2014.).<br />

Jedan od primjera<br />

posljedica takvih promjena jest<br />

klif Duilovo u Splitu. Klif se seli<br />

prema unutrašnjosti što se može<br />

jasno vidjeti. Naime, kuća koja je<br />

na njemu sagrađena sada ima<br />

temeljni dio koji strši u zraku. Ovo<br />

je posljedica kretanja podloge<br />

prema unutrašnjosti. Radi se<br />

o općem problemu u Republici<br />

60


Prirodoslovni kutak<br />

Hrvatskoj koji je posljedica<br />

aktivnosti kao što su: nasipavanje<br />

obale, uređenje plaža,<br />

nedostatak studija o utjecaju na<br />

okoliš, neuključenost struke pri<br />

donošenju odluka, neadekvatna<br />

upotreba materijala, erozija i<br />

degradacija obalnog prostora.<br />

Posljedice ovih promjena, u<br />

slučaju ljetovanja u vikendici prvi<br />

red do mora, bit će promjena<br />

lokacije vikendice.<br />

Drugi razlozi zbog kojih<br />

je važno zaštiti plaže su: plaže<br />

su staništa (za kornjače, ptice,<br />

kukce, biljke i dr.), prirodna su<br />

tampon-zona u zaštiti obale<br />

(plaža rasprši valove), plaža je<br />

mjesto za odmor i rekreaciju.<br />

Pitanja od interesa vezana uz<br />

tematiku su koliko je brz porast<br />

razine mora te čega smo se<br />

spremni odreći na obali da bismo<br />

je sačuvali.<br />

Na nama je odluka<br />

hoćemo li promjene prepustiti<br />

prirodi ili ćemo kontrolirano<br />

popravljati što možemo. Svaki<br />

pojedinac ima utjecaj na buduće<br />

promjene. Za početak, potrebno<br />

je smanjiti utjecaj na globalno<br />

zagrijavanje, reciklirati, koristiti<br />

se javnim prijevozom, biciklom ili<br />

se, ipak, odlučiti na pješačenje.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Kemijska radionica Kinetika obezbojenja fenolftaleina<br />

U našoj je školi 17. veljače 2022. održana kemijska radionica u<br />

kojoj je sudjelovalo desetero učenika od prvog do četvrtog razreda.<br />

Učenici su određivali brzinu izbjeljivanja fenolftaleina. Postupak se<br />

koristi kao metoda za određivanje koncentracije tvari. Purpurna boja<br />

koju indikator fenolftalein poprima u lužnatoj otopini nije postojana,<br />

nego tijekom vremena blijedi, a brzina kojom blijedi ovisna je o<br />

koncentraciji lužine.<br />

Zadatak u radionici bio je otkriti na koji način brzina obezbojenja<br />

ovisi o koncentraciji lužine. Ponovili smo niz korisnih kemijskih<br />

vještina: tehnike vaganja, pipetiranje, pripremanje i razrjeđivanje<br />

otopina. Također smo naučili kako snimiti i analizirati spektar otopine<br />

na prijenosnom spektrofotometru te kako obraditi rezultate mjerenja<br />

u tabličnom kalkulatoru.<br />

Imali smo priliku vidjeti i što se događa s fenolftaleinom kad<br />

se nalazi u vrlo koncentriranoj sumpornoj kiselini: nastaje stabilan<br />

karbokation koji je narančastocrvene boje za razliku od fenolftaleina<br />

koji je purpurno obojen.<br />

Radionicu iz ciklusa kemijsko-inženjerskih radionica vodio<br />

je doc. dr. sc. Tomislav Portada, kemičar iz Instituta Ruđer Bošković<br />

koji je prethodnih godina u našoj školi već održao nekoliko radionica<br />

iz kemije te student prve godine kemije na PMF-u Mihael Belas,<br />

prošlogodišnji državni prvak iz kemije.<br />

Lidija Klampfl, prof.<br />

Kemijska radionica Ususret predstojećim blagdanima<br />

Kemija je ona znanost koja nas već desetljećima uveseljava za proslavu Nove godine. Za pregršt<br />

različitih boja i oblika na noćnom novogodišnjem nebu zaslužna je upravo kemija. Iako za proslavu Nove<br />

godine nismo bili u školi i nismo izrađivali vatromet, naši maturanti su uz pomoć profesorice Lidije Klampfl<br />

odlučili uljepšati Božić i novogodišnje blagdane ostalim učenicima i djelatnicima naše škole. Naravno,<br />

kako drugačije, nego uz pomoć kemije. Posljednji tjedan nastave prvog polugodišta maturanti su se u<br />

holu škole igrali vatrom, a dobrovoljcima su palili šake. Uz to, palili su etanol u praznom galonu, radili<br />

krijesnice i palili pod zelenim plamenom. Na opće oduševljenje učenika i profesora odlučeno je da se taj<br />

događaj mora nastaviti i sljedećih godina.<br />

Jan Špiclin, 4. c<br />

61


IBDP<br />

International Baccalaureate Diploma<br />

Programme u Prvoj gimnaziji Varaždin –<br />

prvih 15 godina<br />

Školsku godinu 2021./2022. započeli<br />

smo obilježavanjem prvih 15 godina provedbe<br />

IBDP programa u našoj školi. Kako se naših 15<br />

poklopilo s 385 godina škole, proslava je bila<br />

jednostavna, ali dostojanstvena, kao što i priliči<br />

navedenim brojevima. Uz visoke uzvanike,<br />

obećavajuće govore i riječi podrške, vjerujemo da<br />

će IBDP program, kao i svi nacionalni programi<br />

škole, i dalje napredovati i razvijati se u skladu<br />

s vremenom, tehnologijom, ali i specifičnostima<br />

koje našu školu čine „pravim“ i prvim izborom<br />

brojnih generacija.<br />

IBDP zajednica tim je povodom osmislila<br />

izložbu svih svojih dosadašnjih učenika, njihovih<br />

priča i uspjeha potaknutim programom na koji<br />

smo ponosni. Kontaktirali smo s učenicima svih<br />

15 generacija, zamolili ih da s nama podijele<br />

svoje uspjehe i životne priče, pokoju fotografiju<br />

i nadali se da ćemo u njima pronaći i ponešto<br />

vlastitih zasluga ugrađenih u njihove uspjehe.<br />

Bili smo iznenađeni velikim odazivom, odlučili<br />

smo da ćemo s tom praksom nastaviti i dalje, a<br />

izložba velikih panoa s njihovim riječima i slikom<br />

bila je velik uspjeh na koji smo ponosni.<br />

Osmislili smo interaktivnu kartu svijeta<br />

u koju su se naši Alumni locirali prema mjestu<br />

studija ili života, ima ih posvuda, a upravo je<br />

ta karta bila najinteresantniji i najposjećeniji<br />

„izložak“ na izložbi.<br />

Uspješna evaluacija i akreditacija programa<br />

završena je tijekom 2021./2022.<br />

Aktivnosti redovite petogodišnje<br />

evaluacije provedbe IBDP programa u školi<br />

započete su u jesen 2020. Sama evaluacija u<br />

raznim je oblicima trajala godinu dana, a u jesen<br />

2021. stigao je vrlo pozitivan nalaz, a time i<br />

obnova akreditacije za daljnji rad. Specifičnost<br />

IBDP programa jest da on nikada ne miruje.<br />

To je program koji se neprestano ažurira na<br />

svim razinama vertikalnog i horizontalnog<br />

postojanja. Kako živimo u iznimno turbulentnom<br />

vremenu neprestanih promjena, tako i program<br />

na svim svojim razinama nastoji biti up-todate<br />

s društvenim, tehnološkim, a nedavno<br />

i zdravstvenim izazovima. U tom kontekstu<br />

iznimno nam je drago da se tijekom evaluacije<br />

pokazalo da mi razumijemo i pratimo sve<br />

aktivnosti IB obrazovnog okvira, da amo ažurni<br />

koliko nam mogućnosti dopuštaju i da smo<br />

kontinuirano uspješni u svojim rezultatima. I kao<br />

što je naša IB World School Manager zaključila<br />

evaluacijski proces, naš Akcijski plan pokazuje<br />

potencijal i namjeru da se od postignutih odličnih<br />

rezultata sada fokusiramo na razvoj prema<br />

izvrsnosti. Mi znamo kako i znamo da možemo.<br />

Neobično nam je drago da smo dio velike,<br />

svjetske obitelji International Baccalaureate, da<br />

smo jedna od 5000 IBO škola u svijetu, da sa<br />

svojih 15 godina aktivno sudjelujemo u gotovo<br />

55 godina postojanja programa i da doprinosimo<br />

ažuriranjima programskih okvira, tehnologije i<br />

strategije, koji se upravo događaju na svjetskoj<br />

razini.<br />

Nadamo se da će u vremenu pred nama<br />

(period 2021. – 2026.) biti dovoljno mudrosti da<br />

se lokalno održe trendovi prepoznati na svjetskoj<br />

razini, a sve u korist izvrsnosti ne samo IBDP<br />

programa, već i cijele škole.<br />

62


IBDP<br />

Izvrsni rezultati Međunarodne mature<br />

Svake godine pratimo uspjehe naših<br />

IBDP maturanata na Međunarodnoj maturi, ali i<br />

pozicije tih uspjeha nakon nostrifikacije u sustav<br />

Državne mature. Rezultati i uspjesi kontinuirano<br />

su izvrsni.<br />

Analizom uspjeha u IBDP sustavu<br />

vidljivo je da već godinama držimo gornju<br />

sredinu u elementima koji se mjere. Prosjek<br />

ocjena po predmetima u pravilu nam je jednak<br />

ili viši u odnosu na svjetski prosjek. Prosjek<br />

ukupno postignutih bodova (ekvivalent našem<br />

prosjeku ocjena razreda) jest 34 (prevodi se u<br />

sustav Republike Hrvatske kao odličan uspjeh<br />

razreda). Prosjek svih ocjena je 5,41 (vrlo dobar<br />

u prijevodu), a najuspješniji učenici postižu<br />

gotovo maksimalni broj bodova (opći uspjeh), u<br />

ovoj generaciji najbolji uspjeh bio je 42 boda (od<br />

45 mogućih).<br />

visoko na listama studija na koje se žele upisati<br />

(i u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu). Izuzetno<br />

smo ponosni i na činjenicu da su izvrsni studenti<br />

i da ih u ovom trenutku, osim u Hrvatskoj, najviše<br />

studira u Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, ali i<br />

u SAD-u, UK-u, Danskoj, Belgiji i Bugarskoj.<br />

Ponosni smo i na nekoliko doktora znanosti,<br />

kao i na uspješne karijere u strukama u raznim<br />

državama svijeta.<br />

Uspjesi i upisi aktualnih generacija IBDP<br />

programa u školi<br />

Školska godina 2021./2022 bila je<br />

također prepuna izazova u provedbi nastave,<br />

izazvanih limitiranim prostorom i pravilima<br />

korištenja kabineta, suživotom dviju škola u<br />

istoj zgradi i brojnim drugim detaljima. Bez<br />

obzira na to učenici i profesori bili su aktivni u<br />

raznim aktivnostima u nastavi i izvan nastave<br />

i razreda. Tu izdvajam sve one aktivnosti koje<br />

su doprinosile izgradnji zajedništva i suradnje,<br />

a osobito vrlo aktivan volonterski rad i inicijative<br />

učenika u pomoći svih vrsta svojim kolegama i<br />

obiteljima iz Ukrajine.<br />

Započeli smo interdisciplinarnu suradnju<br />

vezanu za aktualne ekološke teme i organizirali<br />

izložbu da potaknemo svijest o rastućem<br />

problemu zagađenja okoliša i hiperprodukciji<br />

otpada. Ovom ćemo se problematikom baviti i u<br />

sljedećoj godini.<br />

Uspjeh na Međunarodnoj maturi upisuje<br />

se u sustav Državne mature i prevodi u sustav<br />

ocjena Republike Hrvatske (nostrifikacija<br />

AZVVO-a). U tom prijevodu ocjena redovito<br />

pratimo uspjehe triju predmeta koji čine Državnu<br />

maturu (Hrvatski jezik, strani jezik i Matematika).<br />

Ocjene iz Hrvatskog jezika (materinski jezik A<br />

u IBDP sustavu) ove su godine prevedene kao<br />

odlične (66,7 %) i vrlo dobre (33,3 %), nižih nije<br />

bilo. Engleski jezik (strani jezik B) imao je 100<br />

% odličnih ocjena. Iz Matematike (Mathematics<br />

Analysis & Approaches) ocjene su prevedene<br />

kao odlične (22,3 %) i vrlo dobre (50 %). U ovim<br />

postotcima obuhvaćene su obje razine predmeta<br />

(i viša i standardna razina u nastavi) jer se u<br />

sustav Državne mature Republike Hrvatske<br />

obje IB razine prevode kao A razina na državnoj<br />

maturi. Iz rečenoga proizlazi činjenica da učenici<br />

u IBDP programu postižu izuzetno dobre i<br />

konkurentne rezultate uz koje su u pravilu vrlo<br />

Upisali smo novu generaciju IBDP, 20<br />

učenika, generaciju May 2024. Nadamo se da<br />

ćemo u godini koja dolazi moći više vremena<br />

posvetiti školskim, pedagoškim temama, kao<br />

što je razvoj vještina i metoda rada, da će rad<br />

u razredu poticati zajedništvo i suradnju i da su<br />

dani izolacija i straha od druženja iza nas.<br />

Ksenija Kipke, prof.<br />

IBDP koordinator<br />

63


Međunarodni kutak<br />

Debata na njemačkom (Jugend debattiert in Mittel- und Osteuropa)<br />

Uspješni debatanti<br />

I ove su godine naši<br />

učenici ostvarili odlične<br />

rezultate na natjecanju Jugend<br />

debattiert, natjecanju u debati<br />

za učenike njemačkog jezika<br />

u srednjoj i istočnoj Europi.<br />

Naši kandidati Veronika Vitez<br />

i Emanuel Tukač odabrani<br />

su u prvom krugu državnog<br />

natjecanja među osam najboljih<br />

kandidata. Od 22. do 24. svibnja<br />

2022. godine u Zadru je održan<br />

pripremni kamp za polufinalno<br />

i finalno natjecanje. Pripremali<br />

su se debatirajući s ostalim<br />

polufinalistima, a posjetili su i<br />

Austrijsku knjižnicu Alois Mock,<br />

gdje su prisustvovali radionici<br />

te Odjel za germanistiku<br />

Sveučilišta u Zadru. U polufinalu<br />

održanom 25. svibnja putem<br />

platforme Zoom odabrano je<br />

četvero finalista, a među njima<br />

bio je i naš učenik Emanuel<br />

Tukač koji je dan kasnije u<br />

finalnom natjecanju osvojio<br />

izvrsno treće mjesto u državi.<br />

Tema polufinalne debate bila<br />

je Treba li u hrvatske škole<br />

uvesti drugi strani jezik kao<br />

obavezan predmet?, a finalne<br />

Trebaju li u Hrvatskoj mladi<br />

dobiti biračko pravo već sa 16<br />

godina?. Učenike je za debatu<br />

pripremala profesorica Anja<br />

Bušić. Organizaciju i trošak<br />

pripremnog kampa i natjecanja<br />

preuzela je njemačka<br />

Središnjica za obrazovanje u<br />

inozemstvu (ZfA).<br />

Anja Bušić, prof.<br />

Emanuel Tukač<br />

Engleska novinarska grupa i novinski portal NewsForYouth<br />

Povratak sastancima uživo<br />

Članovi Engleske novinarske grupe<br />

ove su se godine uglavnom vratili sastancima<br />

uživo uz pokoji sastanak putem aplikacije<br />

Zoom. Googleova virtualna učionica i dalje je<br />

služila za dijeljenje najraznovrsnijih materijala,<br />

članaka, prezentacija, uputa. Osim što su<br />

učenici pisali razne članke, osvrte i recenzije<br />

koje smo objavljivali na novinskom portalu News<br />

for YOUth, usavršavali su svoje znanje o raznim<br />

stilovima pisanja i vrstama teksta za novine.<br />

Povodom Dana španjolskog jezika<br />

članovi Engleske novinarske grupe imali su<br />

priliku razgovarati s Elom Varošanec Krsnik,<br />

mladom i uspješnom prevoditeljicom književnih<br />

poslastica sa španjolskog jezika. Ela je<br />

odgovorila na brojna pitanja naših novinara i<br />

dala im zanimljivu i cjelovitu sliku svojega puta<br />

od učenice Klasične gimnazije u Zagrebu do<br />

profesije književnoga prevoditelja. Predviđeno<br />

vrijeme za intervju nije bilo dovoljno za sva<br />

postavljena pitanja i odgovore prepune anegdota<br />

i doživljaja s Elinih brojnih putovanja na kojima<br />

je upoznavala i zavoljela španjolsku kulturu i<br />

jezik, ali i činjenice i savjete vezane uz zanimljiv<br />

posao prevoditelja. Članica Engleske novinarske<br />

grupe razgovor je pretočila u članak objavljen<br />

na našem međunarodnom novinskom portalu<br />

NewsforYOUth koji možete pronaći na poveznici<br />

https://newsforyouth.org/2022/04/22/spanishlanguage-literature-and-culture-intertwined-in-aprofession-of-literary-translator-ela-varosaneckrsnik/<br />

Ni ove godine ne smijemo zaboraviti<br />

spomenuti da smo osim radova naših učenika,<br />

članova Engleske novinarske grupe, objavljivali<br />

i članke učenika koji su pristizali iz naših škola<br />

partnera kao što je švedska škola Katedralskolan<br />

Lund. Za kraj prilažemo i poveznicu na naš<br />

novinski portal News for YOUth kako biste i<br />

sami vidjeli o čemu se tu radi i pronašli članke<br />

koji odgovaraju vašim interesima te se uvjerili u<br />

talent naših mladih novinara.<br />

https://newsforyouth.org/<br />

Irena Kocijan Pevec, prof. i<br />

Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />

64


Međunarodni kutak<br />

Talent-show Max sucht den Superstar II<br />

Supertalenti s Prve<br />

Da Prvoj gimnaziji Varaždin ne nedostaje<br />

talentiranih učenika, poznato je već odavno, a<br />

pokazalo se to i na posljednjem izdanju talentshowa<br />

Max sucht den Superstar II. Riječ je o<br />

natjecanju za učenike srednjih škola na kojem<br />

imaju priliku pokazati neki svoj talent, a uvjet je<br />

da to bude na njemačkom jeziku. Organizira ga<br />

Europski kulturni krug u suradnji s Gospodarskom<br />

školom Varaždin od 2015. godine. Natjecati<br />

se mogu srednjoškolci iz cijele Hrvatske, a<br />

prvogimnazijalci neizostavni su natjecatelji još<br />

od samih početaka.<br />

Autori filma<br />

Ove je školske godine Max održan 26.<br />

11. 2021. Nažalost, nije se mogao održati uživo<br />

iz poznatih nam razloga, stoga je završnica<br />

emitirana s kanala YouTube. Nastupili su učenici<br />

iz Zagreba, Varaždina, Sesveta, Krapine,<br />

Zlatara, Metkovića i Rijeke, a natjecali su se<br />

u dvije kategorije – u glazbenim i scenskim<br />

nastupima. Naši su se učenici iskazali u obje<br />

kategorije. Učenici 4. h razreda (Nikolina<br />

Dvekar, Nika Kovačić, Jan Kušćer, Margareta<br />

Obadić, Sara Pepelko, Petra Rabuzin, Katarina<br />

Strugar i Lana Višnjić) predstavili su se kratkim<br />

filmom pod nazivom Schneewitter und sieben<br />

Zwerginnen. Mentorica je bila profesorica Anja<br />

Bušić. U glazbenom dijelu programa nastupio<br />

je naš učenik Luka Kolenko s pjesmom koju je<br />

sam napisao i skladao pod nazivom Alles was<br />

ich will. Mentorica mu je bila profesorica Dunja<br />

Sačić. U obje su kategorije naši učenici osvojili<br />

prva mjesta. Čestitamo još jednom svima!<br />

DELF ‒ Diplôme d’études en langue française<br />

U ožujku ove godine naši su<br />

učenici pristupili polaganju<br />

DELF ispita. Nakon dugih<br />

priprema i marljivog rada te<br />

odličnog rezultata na ispitu<br />

(organiziranom u suradnji<br />

s Francuskom ambasadom<br />

i Francuskim institutom u Zagrebu) vlasnice<br />

međunarodno priznate diplome, koja nema rok<br />

trajanja, postale su učenice 4. h razreda Alitas<br />

Narančić, Mateja Nogić, Vinka Petek, Karla<br />

Šargač, Ana Šestak te učenica 3. d razreda<br />

Korana Močnik. U postotku su rezultati riješenosti<br />

ispita izvrsni (od 85 % do 92 % riješenosti ispita).<br />

Félicitations, nos chers élèves!<br />

Votre prof. de français<br />

Jasminka Bešenić Ivančić<br />

65


Umjetnički kutak<br />

DRAMSKA DRUŽINA THEATRON<br />

Na samom početku godine, u kutu<br />

školskog dvorišta, bilo nas je samo nekoliko.<br />

Troje starih Theatronaca, profesorica Bojana<br />

Barlek i ja. To je bio prvi sastanak Theatrona ove<br />

školske godine. Glavna je tema bila rad družine u<br />

tekućoj godini koja je tek započela. Rad družine<br />

bio je tek nejasna sjenka u budućnosti. Ni sam<br />

nisam znao u što se upuštam, ali zanimala me<br />

gluma. Uglavnom, bilo je planirano Theatronovo<br />

uskrsnuće nakon pandemije: nedovršene<br />

predstave, recitali, monolozi. Sve je trebalo<br />

ponovo zaživjeti. Tijekom narednih tjedana<br />

skupila se šarolika skupina glumica i glumaca.<br />

Neki su bili stari članovi, ali došlo je i mnogo<br />

novih. MNOGO novih članova, a svaki je htio<br />

ulogu.<br />

Prvi je zadatak bio osmisliti predstavu<br />

za Dan škole. Na kraju smo se dogovorili<br />

za predstavu o razvoju školstva, simbolično<br />

nazvanu Od Huma do Zooma. Iz svih naših<br />

ideja nastao je trominutni film. Nije se smjelo<br />

glumiti na pozornici uživo. Taj je film čak imao<br />

premijeru, ali nije bio za Oscara. Toliko toga bilo<br />

je izbačeno, izrezano, odbačeno i ubačeno. Nije<br />

bio ni glumački zahtjevan, ali bio je zabavan jer<br />

smo ga sami osmislili, režirali, odglumili i snimili.<br />

Sudjelovali smo svi upisani u družinu – nas<br />

dvadesetak: Magdalena Vincek iz 1. A, Jakov<br />

Grabar, Karla Halambek i Marija Majcen iz 1. B,<br />

Zara Lu Sakač iz 1. C, Vanessa Posavec iz 1. D,<br />

Ema Kokot, Iva Tomiek i Mihael Pjatakov iz 1. F,<br />

Leona Horvat, Fran Rabuzin i Dora Vidaković iz<br />

2. A, Katarina Novosel iz 2. B, Lorena Benčić iz<br />

2. C, Elizaveta Donskikh i Klea Puškadija iz 2.<br />

D, Karla Ivančić i Laura Vukešin iz 3. B, Doroteja<br />

Bedenik iz 3. C, Bard Krsto Plemić iz 3. IB-a te<br />

Iva Miljković i Dolores Pretković iz 4. A razreda,<br />

Jurica u Zemlji Čudesa<br />

Povratak na staro<br />

Od Huma do Zooma<br />

a imali smo još snimateljicu Elenu Draganić iz 2.<br />

D uz našu članicu Elizavetu. Od velike nam je<br />

pomoći bio profesor Vladimir Mikac koji je sve<br />

montirao.<br />

Sljedeći je zadatak bio napraviti božićnu<br />

predstavu za djecu djelatnika naše škole.<br />

Kamera je također bila obvezna. No tada je<br />

nastao kaos. Dobro se sjećam. Koga ima, koga<br />

nema, tko je prisutan, a tko nije, tko ima ulogu,<br />

a tko ne… Neki su ponovo bili u samoizolaciji.<br />

Kada je došao dan snimanja, pucali su živci.<br />

Profesorica Barlek imala je nastavu pa smo<br />

snimanje po gradskim ulicama i trgovima, ujutro<br />

zbog svjetla, morali odraditi sami, ali o tome<br />

nećemo. (Sjećate se, mi smo dramska družina, a<br />

ne filmska.) Nakon uređivanja videa profesorica<br />

je odlučila ne pokazati ga djeci. Nije dobro ispalo.<br />

Ipak je dospio do profesora koji su nam pripremili<br />

premijeru u razredu pa su na kraju sigurno i neka<br />

djeca vidjela našega Juricu u Zemlji Čudesa.<br />

U drugom polugodištu obnavljali<br />

smo predstavu DNA koja je trebala biti izvedena<br />

prije dvije godine na županijskom LiDraNu, dan<br />

nakon što je sve zatvoreno zbog pandemije.<br />

Iako nismo trebali snimati predstavu kamerom,<br />

dogodili su se isti problemi kao u božićnoj<br />

predstavi. Koga ima, koga nema, tko je prisutan,<br />

a tko nije, tko ima ulogu, a tko ne i na kraju smo<br />

morali odustati jer nakon svih preinaka teksta<br />

i zamjena glumaca predstava je izgubila bit.<br />

Također, nismo je imali gdje odigrati. Skupnih<br />

scenskih nastupa na LiDraNu više nema, a i<br />

dugo nismo znali hoćemo li moći nešto izvoditi<br />

za publiku u zatvorenom prostoru. Svejedno,<br />

imali smo još posla. Nekoliko nas sudjelovalo<br />

je u upisnoj kampanji glumeći ljude sendviče.<br />

Nakon turneje po Podravini i Zagorju i nakon<br />

66


Umjetnički kutak<br />

što su se dvije maturantice iz družine posvetile<br />

ponajprije svojim maturalnim obvezama, na<br />

kraju je dvanaest nas upornih članova družine<br />

(Magdalena, Jakov, Karla Halambek, Ema, Iva,<br />

Leona, Dora, Lorena, Elizaveta, Klea, Doroteja,<br />

Bard) s profesoricom Barlek odlučilo pripremiti<br />

recital za maturante Velik sam bio dok sam<br />

bio dijete koji smo uspješno izveli na njihovoj<br />

svečanoj podjeli svjedodžbi.<br />

Držite nam fige da sljedeće godine<br />

konačno možemo zaboraviti na probe na<br />

parkiralištu, na kamere i na maske koje su nas<br />

sputavale.<br />

Jakov Grabar, 1. b<br />

LITra – Literarna radionica<br />

Od ove godine rad u literarnoj radionici<br />

mjeri se na litre, kaže naša Dora (u jednoj<br />

svojoj pjesmi) stoga nije čudno da naziv ovoj<br />

izvannastavnoj aktivnosti baš dobro stoji. Evo<br />

zašto.<br />

Od ukupno deset prijavljenih članova u<br />

rujnu, u ovoj je izvannastavnoj aktivnosti punom<br />

parom proteklih mjeseci radilo tek sedam,<br />

češće šest literarno nadahnutih duša – učenica<br />

koje vole čitati, raspravljati o tekstovima i pisati<br />

(uglavnom) na zadane teme: Zoja Sirovec, 4. d,<br />

Teodora Hublin, 3. e, Dora Lešnjak, 3. f, Tina<br />

Milijaš, 3. h, Anamarija Hrastovec, 2. e, Ida<br />

Hižak, 1. e te povremeno Vanda Vrček, 2. e.<br />

LITRA i Lidija Deduš<br />

Naši su tjedni sastanci – literarne<br />

radionice – kojima je zadatak potaknuti osobne<br />

literarne pogone. Prvi korak rada uvijek je<br />

čitanje teksta, potom rasprava i interpretacija<br />

pa izdvajanje pojmova koji najviše privuku<br />

pozornost učenika. Najčešće biramo manje<br />

poznate naslove domaćih autora jer su izazovi<br />

koje nude nepoznati tekstovi uvijek zanimljiviji<br />

pothvat od recikliranja, naravno.<br />

Nakon izbora pojmova (nekada imenica, glagola,<br />

sintagmi…) započinje avantura asocijacija i novih<br />

značenja, a baš to su mjesta na kojima nastaju<br />

naši novi tekstovi: pjesme i priče, lirske proze.<br />

Evo naslova i autora koji su nas inspirirali ove<br />

godine: uvod u zbirku Razglednice iz prašnjave<br />

LITRA i Lidija Deduš<br />

republike Lidije Deduš te pjesma Ogledalo;<br />

tekst Carla Gustava Junga Čovjek i njegovi<br />

simboli; priča Ogledala Ksenije Kušec; kratke<br />

priče Lydije Davis Priča u krug i Pseća dlaka;<br />

pjesme Danijela Dragojevića Litra, Kad muze<br />

utihnu, Črčkarija, Jutro i Usred rečenice; pjesme<br />

Radost pisanja, Trema i Nekima je draga poezija<br />

Wislawe Szymborske; priče i pjesme više autora<br />

s motivom autobusa; lirska proza Nula Darije<br />

Žilić te stihovi Vesne Parun i Ivana Slamniga.<br />

Razgovarajući o temama i motivima ovih<br />

naslova, postupno su se stvarali novi prostori<br />

za naša literarna istraživanja. U tome nam je<br />

pomogla i gošća, autorica Lidija Deduš koja nas<br />

je posjetila u studenome 2021. U „razgovoru pod<br />

maskama“ s pjesnikinjom neke su stvaralačke<br />

dileme literata dobile potpuno nova rješenja.<br />

Dvosatno druženje s njom, čitanje stihova i<br />

razmjena mišljenja o vezi pisanja i čitanja, bilo<br />

je nadahnuće i jak poticaj za nastanak novih<br />

tekstova s kojima smo sudjelovali na školskoj i<br />

županijskoj smotri LiDraNo.<br />

LITRA i Lidija Deduš<br />

67


Umjetnički kutak<br />

Veliki izazov za sve članice LITRE bilo<br />

je i sudjelovanje na natječaju Po(e)zitiva<br />

zagrebačke Škole za grafiku, dizajn i medijsku<br />

produkciju koja je i ove godine raspisala natječaj<br />

za najbolji pjesnički rad učenika srednjih škola u<br />

Republici Hrvatskoj. Premda je izazov bio velik,<br />

jer je ovogodišnji zadatak natječaja bio – igrati<br />

se riječima – rezultati objavljeni sredinom lipnja,<br />

na samome završetku nastavne godine, donijeli<br />

su ugodan vjetar u leđa vrijednim članicama<br />

radionice.<br />

Među sedam pobjedničkih pjesama<br />

čak tri su pjesme naših autorica: 3. Osam<br />

strofa dnevno Dore Lešnjak; 4. Nebo je more<br />

Tine Milijaš i 7. Samo da zauvijek ostanem<br />

tu Zoje Sirovec; a među autorima čije će<br />

pjesme biti objavljene u zborniku Po(e)zitive (uz<br />

pobjedničke), našle su se i pjesme: Predstava<br />

Anamarije Hrastovec i Krivnja Ide Hižak.<br />

(Pjesme će biti objavljene u zborniku Po(e)zitive<br />

do kraja kalendarske godine.)<br />

Sudeći prema ovim rezultatima, naša<br />

literarna druženja nastavljamo i sljedeće školske<br />

godine – jedan dan u tjednu u svima poznatoj<br />

šestici, u poticajnom i kritičkom okružju i uz<br />

razgovore o čitanju.<br />

Dragoj Zoji Sirovec, jedinoj ovogodišnjoj<br />

literatici-maturantici i državnoj lidranovki u<br />

dramskom izrazu želimo ostvarenje svih snova<br />

– i pjesničkih i dramskih!<br />

Tatjana Ruža, prof.<br />

voditeljica LITRE<br />

LiDraNo 2022.<br />

Školska razina Lidrana u Prvoj gimnaziji<br />

Varaždin održana je 2. veljače 2022.<br />

U kategoriji literarnih radova prijavljeno<br />

je 17 radova (osam pjesama, jedna pjesma u<br />

prozi, pet kratkih priča, dvije priče i jedna lirska<br />

proza). U kategoriji novinarskih radova prijavljen<br />

je jedan rad. U kategoriji pojedinačnih scenskih<br />

nastupa nastupilo je devet učenika.<br />

Prema županijskim brojčanim<br />

odrednicama za višu razinu smotre predlaže<br />

se pet literarnih radova, jedan novinarski i četiri<br />

pojedinačna scenska nastupa.<br />

Povjerenstvo koje čine profesorice<br />

Miljenka Štimec, Ksenija Mađarić, Ivana Vitez i<br />

Sanja Horvatić za višu razinu smotre u kategoriji<br />

literarnih radova predložilo je:<br />

● kratku priču A bila sam tako blizu<br />

(Aleksandra Balentović, 2. g, mentorica:<br />

Ivana Pintarić, prof.)<br />

● kratku priču Koja je moja najdraža<br />

boja? (Vida Kos, 1. d, mentorica: Ksenija<br />

Mađarić, prof.)<br />

● pjesmu Sjećanja (Tina Milijaš, 3. h,<br />

mentorica: Tatjana Ruža, prof.)<br />

● pjesmu Lutka na rozim koncima (Zoja<br />

Sirovec, 4. d, mentorica: Tatjana Ruža,<br />

prof.)<br />

● pjesmu u prozi Smisao vremena (Eva<br />

Kišić, 1. d, mentorica: Ksenija Mađarić,<br />

prof.).<br />

U kategoriji novinarskih radova za<br />

županijsku razinu predložen je rad Moderno<br />

poimanje slobode (Dora Lešnjak, 3. f, mentorica:<br />

Ksenija Mađarić, prof.).<br />

U kategoriji pojedinačnih scenskih<br />

nastupa za županijsku smotru predložene su:<br />

Zoja Sirovec, 4. d (monolog Lutke iz Černobila<br />

M. Kolanović, mentorica Tatjana Ruža, prof.),<br />

Iva Miljković, 4. a (pjesma Unutra T. Gromače,<br />

mentorica Ksenija Mađarić, prof.), Dolores<br />

Pretković, 4. a (monolog Bolji život M. Kolanović,<br />

mentorica Ksenija Mađarić, prof.) i Fran Rabuzin,<br />

2. a (pjesma Mala velika moja I. Sarajlića,<br />

mentorica Ivana Vitez, prof.).<br />

Županijska Smotra Lidrano održana je u<br />

Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu<br />

15. ožujka 2022. te su za državnu Smotru<br />

LiDraNo predložene: maturantica Zoja Sirovec<br />

iz 4. d razreda u dvije kategorije (literarno i<br />

dramsko stvaralaštvo) i Dora Lešnjak iz 3. f<br />

razreda u kategoriji novinarskog stvaralaštva.<br />

Državna Smotra literarnog, dramskog i<br />

novinarskog stvaralaštva održana je u Vodicama<br />

od 27. do 29. travnja 2022., a Zoja je bila jedna<br />

od dviju učenica koje su svojim pojedinačnim<br />

scenskim nastupima zastupale Varaždinsku<br />

županiju. Monolog Černobilske lutke iz<br />

istoimene priče Maše Kolanović odlično je izvela<br />

pred mnogobrojnim stručnim povjerenstvom i<br />

zahtjevnom lidranovskom publikom.<br />

Sanja Horvatić, prof.<br />

68


Umjetnički kutak<br />

Lutka na rozim koncima<br />

Svoje konce<br />

krenula si odmotavati<br />

čim si me prvi put ugledala.<br />

Boju si odabrala<br />

saznavši koja mi je najdraža.<br />

Prvom riječi<br />

zavezala si mi<br />

urednu mašnicu<br />

oko lijeve ruke,<br />

a zagrljajem koji je uslijedio –<br />

malo čvršću oko desne.<br />

Primijetivši da se ne žalim,<br />

pa čak i hvalim tvoje mašnice –<br />

nastavila si ih s osmijehom vezati.<br />

Svakim sljedećim trenutkom<br />

sve su više nalikovale<br />

na neuredne čvorove,<br />

prečvrste za moju mladu<br />

i neiskusnu kožu.<br />

Kad si završila,<br />

pružila si mi srebrne škare u ruku.<br />

Sjećanja<br />

čujem zvukove.<br />

čujem riječi.<br />

čujem dokaze života<br />

koji više ne postoji.<br />

čuju se papuče.<br />

čuje se krletka.<br />

okrenem se<br />

i gledam u prazninu iza sebe.<br />

zvukovi odjekuju.<br />

hodam dalje<br />

sve dublje i dublje<br />

u njihovu sjenu.<br />

Tina Milijaš, 3. h<br />

I sada visim ovdje<br />

sva omotana rozim koncem<br />

ispod kojeg krvarim<br />

i stenjem u rezovima,<br />

no barem mi je toplo<br />

i osjećam se sigurno.<br />

Srebrne škare<br />

još uvijek čvrsto stišćem u pesnici.<br />

Previše se bojim približiti ih koncima<br />

jer znam da bi pad s ove visine bio bolniji.<br />

Zato samo nastavljam plesati<br />

vođena pokretima<br />

tvojih brižnih ruku.<br />

Ponekad ispustim suzu,<br />

no konci ju upiju<br />

prije no što shvatim<br />

da je potekla.<br />

Zoja Sirovec, 4. d<br />

Zoja Sirovec - LIDRANO<br />

69


Umjetnički kutak<br />

Book club<br />

Napokon sastanci uživo<br />

Nakon dviju vrlo<br />

neobičnih i izazovnih godina<br />

prepunih alternativnih načina<br />

održavanja sastanaka i<br />

druženja članovi Book cluba<br />

ove su se godine napokon<br />

vratili sastancima uživo. U<br />

prvom polugodištu čitali smo<br />

znanstvenofantastični klasik<br />

Franka Herberta Dune u<br />

iščekivanju premijere filma<br />

u kinima. Razgovarali smo,<br />

analizirali, a zatim i uspoređivali<br />

ovaj popularni klasik s filmskim<br />

rješenjem koje nikoga nije<br />

razočaralo.<br />

Osim toga, redovito<br />

smo pratili i informirali se o<br />

tome što pojedini članovi čitaju<br />

uz obveznu lektiru u svoje<br />

slobodno vrijeme, čuli smo<br />

pregršt zanimljivih preporuka<br />

te se pohvalili pokojom novom<br />

kupljenom knjigom.<br />

Pri samom kraju<br />

nastavne godine članovi<br />

Book cluba dobili su i priliku<br />

družiti se uživo s umirovljenim<br />

profesorom doktorom Myrlom<br />

Guyem Jonesom koji je i sam<br />

član Book cluba, ali poprilično<br />

drugačijeg, članovi su uglavnom<br />

umirovljeni profesori i inženjeri<br />

te ne čitaju beletristiku, a<br />

učenici su sa zanimanjem<br />

slušali o tome kakve tekstove<br />

čitaju u njegovu klubu. Profesor<br />

Jones, zahvaljujući svojim<br />

akademskim postignućima,<br />

ušao je u novo izdanje knjige<br />

Who is Who in America, a zbog<br />

srodnih interesa i bogatoga<br />

životnog iskustva učenicima<br />

je bio iznimno zanimljiv<br />

sugovornik.<br />

Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />

U drugom polugodištu<br />

uglavnom smo se vratili<br />

isprobanom receptu čitanja<br />

kratkih priča najrazličitijih<br />

žanrova kako bismo zadovoljili<br />

sve ukuse. Pred kraj godine<br />

humoristične priče ponovno su<br />

bile najpoželjnije, a veći broj<br />

naročito zanimljivih pronašli<br />

smo na sljedećoj poveznici:<br />

https://americanliterature.<br />

com/50-great-feel-good-storie<br />

s?fbclid=IwAR0jRdmChmlu3W<br />

SVpjuLF0teSz_QNr5xuzgeL_<br />

bzOwkmEYp1v31IXpXCRpc.<br />

70


Umjetnički kutak<br />

Glazbena radionica<br />

Glazba na daljinu<br />

daljinu. Na daljinu smo i razgovarali o filmu i<br />

komentirali film i zahvalili svima koji su omogućili<br />

nastanak filma. Ako prepišete ovu poveznicu<br />

ili očitate kod, možete i vi na daljinu upoznati<br />

glazbu gimnazijalca. bit.ly/pgv21gg<br />

Za božićne blagdane potaknuli smo<br />

mnoge učenike na humanitaran rad i povezanost<br />

s glazbom, ali, naravno, na daljinu.<br />

Natjecateljski izazov u konkurenciji<br />

glazbenih spotova prihvatili smo, iako se<br />

održavao na daljinu. Vrlo su blisko surađivali<br />

autor teksta i glazbe Luka Kolenko, redateljica<br />

spota Greta Rukelj i montažer Luka Knapić.<br />

Rezultat je njihova rada spot koji možete<br />

pogledati na daljinu. bit.ly/3pgvspo<br />

U povijesti glazbe maske su se s veseljem<br />

pripremale i stavljale prilikom sudjelovanja u<br />

izvođenju glazbe. Mnoge kulture još održavaju<br />

običaje u kojima se lice kod izvođenja glazbe<br />

pokriva i na takav način glazba dolazi u prvi<br />

plan ili prenosi poruku. Covid maske za nas su<br />

bile obvezne do 1. travnja ove školske godine<br />

i poručile su da nije poželjno baviti se aktivno<br />

pjevanjem i sviranjem. Tako smo mi glazbu ove<br />

školske godine morali upoznavati na daljinu.<br />

U Dane naše gimnazije održali smo promociju<br />

filma našeg gimnazijalca i genija u glazbi na<br />

Kolekcija gimnazijske glazbe<br />

Ako se želite podsjetiti posljednjih skoro<br />

dvadeset godina gimnazijske glazbe bez maski<br />

i zabrana, možete to učiniti na ovoj poveznici ili<br />

kodu. bit.ly/glarad<br />

Nadamo se da će sljedeći naslov u<br />

ljetopisu biti: Glazba na blizinu.<br />

Slavica Kelemen, prof.<br />

71


Knjižnica<br />

Treba li nam ta pusta statistika?<br />

Bez obzira na to što su priče o statistici<br />

dio dosadne grane matematike, svake godine<br />

zaključimo kako je statistika u knjižnici nužna<br />

kako bismo prikupili podatke o čitanosti, analizirali<br />

ih i na temelju njih donijeli zaključke o budućim<br />

aktivnostima kao i o nabavi potrebne građe. Iako<br />

nas je i ove godine dočekao jedan dio nastave na<br />

daljinu, imajući iskustva iz prethodne, učenicima<br />

smo nudili djela za obvezno i izborno čitanje,<br />

stručne knjige, referentnu literaturu i periodiku u<br />

e-izdanju, brinući se o zaštiti autorskih prava.<br />

Za maturante statistika se odnosi na sve četiri<br />

godine školovanja, od 9. mjeseca 2018. do 6.<br />

mjeseca 2022. godine.<br />

Učenik koji je pročitao najviše knjiga i<br />

sigurno možemo reći da je najviše posjećivao<br />

knjižnicu i aktivno i sa žarom sudjelovao u njezinim<br />

aktivnostima proglašen je najčitateljem generacije.<br />

To je Jan Špiclin iz 4. c razreda.<br />

Razred koji je u navedenom razdoblju<br />

pročitao najviše knjiga jest 4. a razred, a tome je<br />

sigurno doprinijela i njihova profesorica hrvatskoga<br />

jezika Ksenija Mađarić.<br />

Najčitatelji po razredima:<br />

4. A Izidora Mustak, 4. B Matija Pavlic, 4. C Jan<br />

Špiclin, 4. D Tia Mihinjač, 4. E Ivana Janković, 4. F<br />

Tomislav Čosić, 4. G Ivor Vidović, 4. H Ana Šestak,<br />

4. IB Katarina Šac.<br />

Statistika je „izbacila“ i prvo troje učenika<br />

koji su najviše čitali. Prvog smo istaknuli, 2. mjesto<br />

pripada Ani Šestak, a 3. Izidori Mustak.<br />

Najčitanija djela za obvezno čitanje u posljednje<br />

četiri godine su: Šenoin Prijan Lovro, Zločin i kazna<br />

Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i Posljednji<br />

Stipančići Vjenceslava Novaka.<br />

Za Državnu maturu učenici su najčešće posuđivali<br />

priručnike iz matematike i psihologije i zbirke<br />

zadataka iz fizike, a za pripremu natjecanja<br />

Latinsko-hrvatski rječnik.<br />

Od knjiga za izborno čitanje na prvom je mjestu<br />

Lovac u žitu, jedini roman J. D. Salingera koji već<br />

desetljećima izaziva divljenje čitatelja, pogotovo<br />

srednjoškolskog uzrasta.<br />

Od stručnih knjiga Ustav Republike Hrvatske<br />

zauzeo je premoćno 1. mjesto.<br />

Najčitanija knjiga na njemačkom jeziku jest Crazy<br />

Benjamina Leberta, a na engleskom jeziku The<br />

Great Gatsby Scotta F. Fitzgeralda.<br />

Najčitanije knjige u šk. god. 2021./22. su:<br />

● od djela za obvezno čitanje: Posljednji<br />

Stipančići Vjenceslava Novaka<br />

● od djela za izborno čitanje premoćno se<br />

ustoličio autobiografski roman Plava ptica<br />

Vesne Marić ili roman o Mostarki koja je<br />

uspjela pobjeći od rata, nagrađen 2009.,<br />

napisan u izbjeglištvu na engleskom jeziku,<br />

a tek nakon deset godina preveden je na<br />

hrvatski jezik (statistika nam pokazuje da<br />

su djela o ratnim zbivanjima 90-ih godina<br />

prošlog stoljeća itekako zanimljiva današnjim<br />

čitateljima).<br />

Najčitatelji školske godine 2021./22. su:<br />

1. razredi: Jakov Grabar, 1. B<br />

Jakova posebno pohvaljujemo za njegovu strast<br />

i zanos čitanjem i to ne samo djela iz lijepe<br />

književnosti, već i ozbiljnog proučavanja stručnih<br />

knjiga iz raznih područja znanosti i umjetnosti.<br />

Navodimo samo nekoliko autora i naslova kako<br />

biste dobili dojam o njegovoj svestranosti: Yual<br />

Noah Harari, Sapiens: kratka povijest čovječanstva<br />

i 21 priča za 21. stoljeće; Velike ideje književnosti,<br />

urednice Emice Calogjera Rogić; James Gleick,<br />

Kaos; Manfred Spitzer, Epidemija pametnih<br />

telefona; Michio Kaku, Fizika budućnosti; Clifford<br />

A. Pickover, Strast za matematikom… Jakov je<br />

nadasve zanimljiv čitatelj koji bira djela s užitkom.<br />

2. razredi: Lana Maček iz A razreda<br />

3. razredi: Antonia Filipović iz H razreda.<br />

Najviše su, kao i prošle školske godine, čitali<br />

učenici trećih razreda.<br />

Čestitamo svim spomenutim učenicima!<br />

S obzirom na to da je u jednom dijelu<br />

školske godine raspored omogućavao ulazak u<br />

knjižnicu jednom po jednom učeniku sa svrhom<br />

posudbe knjiga bez mogućnosti korištenja prostora<br />

knjižnice kao mjesta za učenje i razne aktivnosti,<br />

dolazak samo jednog razreda pod jednim odmorom<br />

i vraćenih knjiga u karanteni do nove posudbe, a<br />

i straha od uzimanja knjiga kojima se netko drugi<br />

koristio, moramo se miriti s činjenicom da su učenici<br />

manje posuđivali i dolazili, ali su imali ponuđeno<br />

bogatstvo e-sadržaja u predmetu Školska knjižnica<br />

na Google Classroomu. No u drugom dijelu školske<br />

godine dočekali smo i normalno funkcioniranje, a<br />

time i nove aktivnosti u knjižnici koje su privukle<br />

mnogo učenika s vidljivom željom da nastavimo<br />

djelovati kao u dobra stara vremena.<br />

Jasminka Horvatić-Bedenik, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

72


Knjižnica<br />

Izložbom i predavanjem doprinijeli smo<br />

obilježavanju 385. obljetnice škole<br />

"Naši mali profesori"<br />

Školska knjižnica, 11.-22. listopada 2021.<br />

Otvorenje izložbe fotografija<br />

11.listopada 2021. u 14,15 h<br />

.<br />

Učenici su mogli nekoliko dana pogađati<br />

tko je tko na fotografiji, a poslije smo im otkrili<br />

imena.<br />

Naša poruka učenicima jest da vrijeme<br />

koje nam je dano iskoristimo najbolje što<br />

možemo jer izgubljeno se vrijeme više ne<br />

može nadoknaditi, a s obzirom na to da su<br />

izložbe izrazito posjećene, nadamo se da je cilj<br />

ostvaren. Kineska poslovica samo potvrđuje<br />

naše htijenje: „Komadić vremena komadić je<br />

zlata. Ali komadićima zlata ne možemo kupiti<br />

komadić vremena.“<br />

Druženje sa starim prijateljem knjižnice<br />

Izložba fotografija Naši mali profesori<br />

Funkcionalno opremljen, prozračan i<br />

prostran prostor školske knjižnice Prve gimnazije<br />

Varaždin vrlo je pogodan za organiziranje općih<br />

i tematskih izložbi, ne samo za naše učenike i<br />

djelatnike, već i za javnost.<br />

Izložba Naši mali profesori proširena<br />

je i nadopunjena izložba iz 2013. godine kada<br />

je izazvala oduševljenje učenika, djelatnika i<br />

javnosti i postigla neočekivanu posjećenost.<br />

Otvorena je prvog dana obilježavanja značajne<br />

385. godišnjice naše škole, 11. listopada 2021.<br />

godine. Izložili smo niz fotografija iz mladih dana<br />

današnjih profesora naše škole i umirovljenika.<br />

Hvala svim sudionicima što su odlučili dio svoje<br />

intime, koja se godinama skrivala u albumima,<br />

podijeliti sa svima nama. Predstavili smo četiri<br />

životna razdoblja: predškolsko, osnovnoškolsko,<br />

srednjoškolsko i studentsko.<br />

Nismo željeli da razgledavanjem izložaka<br />

posjetitelji, a posebno naši učenici promatraju<br />

samo ljepotu naše mladosti jer svaka mladost<br />

to podrazumijeva. Željeli smo osvijestiti kod<br />

učenika misao o prolaznosti i o starenju kao<br />

neumitnosti s kojom moramo živjeti.<br />

Damir Vujnovac, putopisac, putnik<br />

svijetom, prijatelj i donator naše knjižnice,<br />

predstavio nam je 15. listopada 2021. u 18<br />

sati niz knjiga poznatih hrvatskih putopisaca<br />

održavši na Zoomu predavanje Putujmo s<br />

knjigom. Zanimljivim i posebnim predstavljanjem<br />

putopisaca započeli smo u knjižnici i<br />

obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige. Damir<br />

nas je kratkim i osebujnim osvrtima na knjige<br />

Hrvoja Ivančića, Jasena Boke, Jurja Bubala,<br />

Stipe Božića, Tomislava Perka i drugih vodio<br />

raznim predjelima svijeta koja mnogi od nas<br />

nikada neće imati prilike posjetiti. On posebno<br />

cijeni kad se čovjek dobro pripremi za putovanje<br />

na koje kreće, kad izdrži na njemu i stvori priču<br />

poslije koje počinje nastajanje knjige što nije<br />

nimalo lak zadatak. Hvala Damiru što je sve nas<br />

potaknuo da u knjižnici posegnemo za nekim od<br />

vrlo lijepo prezentiranih putopisa!<br />

Jasminka Horvatić-Bedenik, prof.<br />

i dipl. knjižničar<br />

Damir Vujnovac<br />

73


Knjižnica<br />

Darujmo dio djetinjstva!<br />

Humanitarna akcija prikupljanja slikovnica i<br />

knjiga za mlade<br />

Knjižnica Dječjeg vrtića<br />

Leptirić s našim doniranim<br />

slikovnicama<br />

Već četvrtu godinu<br />

14. veljače naša<br />

škola i OŠ Trnovec<br />

sudjeluju u obilježavanju<br />

Međunarodnog<br />

dana darivanja knjiga<br />

koji se na inicijativu<br />

dječje spisateljice Amy<br />

Broadmoore obilježava<br />

od 2012. godine sa<br />

svrhom poticanja čitanja.<br />

To je i jedan od<br />

glavnih ciljeva naše<br />

knjižnice pa smo se i<br />

ove godine s radošću<br />

pridružili humanitarnoj akciji „Čitam, dam, sretan<br />

sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj“. Od<br />

7. do 14. veljače 2022. učenici i djelatnici obje<br />

škole mogli su u knjižnicu donijeti očuvane i<br />

nove slikovnice i knjige za mlade. To je bila prva<br />

aktivnost ove školske godine koja nas je vratila<br />

u normalno funkcioniranje i stoga nam je bila<br />

još draža nego prijašnjih godina. Više od 300<br />

slikovnica darovali smo Međimurskoj udruzi za<br />

ranu intervenciju<br />

– MURID koja<br />

provodi projekt<br />

Pripovjedači priča<br />

za laku noć u<br />

bolnici i Dječjem<br />

vrtiću Leptirić iz<br />

Ljubešćice koji su<br />

našim slikovnicama<br />

oformili malu,<br />

Prikupljene slikovnice<br />

funkcionalnu i<br />

prelijepu knjižnicu. Volonteri MURID-a uspavljivat<br />

će mališane u bolnicama pričama iz naših<br />

slikovnica, a roditelji i djeca moći će posuđivati u<br />

vrtiću u Ljubešćici slikovnice za čitanje kod kuće.<br />

Ovom akcijom naglašavamo koliko je čitanje važno<br />

od najranije dobi jer obogaćuje dječji rječnik,<br />

razvija maštu i ljubav prema knjizi. Radost našeg<br />

darivanja i dječjeg uživanja u pročitanom postaje<br />

obostrana.<br />

Jasminka Horvatić-Bedenik, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

Uspješan Spoj naslijepo<br />

Ako je život rijeka što teče,<br />

ljubav je zlato nataloženo<br />

Zbog tog zlata koje svi priželjkujemo i tražimo,<br />

obilježavamo Dan zaljubljenih – Valentinovo i<br />

nastojimo onima koji su nam dragi na neki način<br />

pokazati svoje osjećaje i obradovati ih. Zbog tog<br />

zlata osjećamo se tako bogati kada smo voljeni.<br />

Naše drage učenike i kolege pozvali smo stoga<br />

na Blind date, Spoj naslijepo – sa stihovima.<br />

Sto pjesama hrvatskih autora, skrivenih u lijepo<br />

ukrašenim svitcima pozivale su na susret, susret<br />

naslijepo. Sto naših korisnika odazvalo se i<br />

izabralo svoj svitak. Iz osmijeha koje su stihovi<br />

izazvali zaključujemo kako su spojevi uspjeli i<br />

unijeli malo zlatnog sjaja u rijeku života te će on,<br />

riječima Vesne Parun, biti sve sjajniji.<br />

Ako je život rijeka što teče,<br />

ljubav je zlato nataloženo.<br />

Ona ga u svom koritu njiše<br />

A zlato raste. I što ga dalje<br />

u sebi nosi sve zlatnija je.<br />

Marinela Marčetić, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

74


Knjižnica<br />

O pjesmi koju Vesna nikada neće napisati<br />

Na Dan pjesništva<br />

radionicu „Razbacani stihovi”<br />

ove smo godine posvetili Vesni<br />

Parun. Sudjelovali su učenici 1. b:<br />

Jakov Grabar, Karla Halambek,<br />

Una Ivančić, Lana Simon i Marija<br />

Majcen; 1. d: Eva Kišić, Izabella<br />

Kurti, Josip Plantak i Vanessa<br />

Posavec; 2. e: Anamarija<br />

Hrastovec, Jana Kelemen, Jana<br />

Komes, Paula Ivaniš i Terezija<br />

Malbašić te Elena Balažinec,<br />

Ema Borko, Ivona Kurtoić,<br />

Josipa Nakić i Renata Turski iz 2.<br />

f. Učenici su se upoznali s nizom<br />

zanimljivih detalja iz bogatog<br />

života Vesne Parun, života koji je<br />

započeo prije točno sto godina,<br />

10. travnja 1922., na otoku<br />

Zlarinu. Saznali su kojim se<br />

sve književnim vrstama koristila<br />

govoreći o svojim ljubavima<br />

i neshvaćanjima s kojima se<br />

suočavala; o kritikama koje je<br />

primala i davala, ratovima koje<br />

je vodila u sebi i izvan sebe.<br />

Učenici su u knjižnici pronalazili<br />

skrivene, razbacane stihove<br />

Vesne Parun i slagali ih u njezine<br />

prekrasne pjesme. Pjesme su<br />

zatim pročitali i iznijeli svoje<br />

dojmove o njima. Najpoznatije<br />

Vesnine stihove poslušali smo<br />

u izvedbi nekolicine dramskih<br />

umjetnika. Na kraju radionice<br />

učenici su izabrali stihove koji<br />

im se najviše sviđaju i od njih<br />

sastavili svoju pjesmu, pjesmu<br />

koju Vesna neće nikada napisati,<br />

a možda ju je već napisala...<br />

Marinela Marčetić, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

Šareni rječnik<br />

Europski dan jezika<br />

prigoda je da posebno<br />

naglasimo kako je znanje<br />

stranih jezika iznimno vrijedno i<br />

važno, osobito u vrijeme kada je<br />

komunikacija između različitih<br />

naroda i govornika različitih<br />

jezika sve dostupnija. Učenici<br />

naše škole uče i po nekoliko<br />

stranih jezika i rado sudjeluju<br />

u aktivnostima u kojima<br />

mogu primijeniti svoje znanje,<br />

pa tako i u radionici izrade<br />

višejezičnog rječnika koju već<br />

tradicionalno organiziramo<br />

za Europski dan jezika. Naš<br />

šareni, višejezični rječnik svake<br />

godine naraste i dobije nove<br />

stranice. Ove godine obogaćen<br />

je pojmovima iz književnosti.<br />

Zadane pojmove učenici su s<br />

hrvatskoga jezika prevodili na<br />

strane jezike pod nadzorom<br />

svojih profesora. Sudjelovali su: prof. Marijana Tomašić Hirš i<br />

učenici 3. c i 3. f (engleski jezik, drugi strani jezik); prof. Jasminka<br />

Bešenić Ivančić i članovi grupe Parlons francois iz 3. h (francuski<br />

jezik); prof. Rajko Guščić s učenicima 2. e razreda (latinski jezik);<br />

prof. Jadranka Šemiga s učenicima 3. c i 3. f (njemački jezik) te<br />

prof. Ivica Cikač s polaznicima izborne nastave 4. a, 4. b, 4. c, i 4.<br />

d (španjolski jezik).<br />

Marinela Marčetić, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

75


Knjižnica<br />

Zrno po zrno<br />

U radu s učenicima u<br />

Školskoj knjižnici nastojimo<br />

probuditi ljubav prema znanju<br />

te posijati zrno hrabrosti<br />

za istraživanje i mijenjanje<br />

svijeta. Tijekom školske<br />

godine upoznajemo učenike<br />

s događajima koji su mijenjali<br />

povijest, pozivajući ih da o njima<br />

razmišljaju, uključe se u njihovo<br />

obilježavanje te sudjeluju u<br />

humanitarnim akcijama.<br />

Obilježavamo,<br />

primjerice, Međunarodni dan<br />

mira i Svjetski dan za mir i<br />

razvoj te Dan potpisivanja<br />

Opće deklaracije Ujedinjenih<br />

naroda o ljudskim pravima 1948.<br />

Dokument je donesen nakon<br />

što su cijelo jedno desetljeće<br />

u nekim dijelovima svijeta na<br />

snazi bili zakoni koji su cijelim<br />

skupinama ljudi osporavali prava<br />

na život, slobodu i sigurnost.<br />

Tih vremena spominjemo se i<br />

sjećanjem na Kristalnu noć te<br />

obilježavanjem Dana sjećanja<br />

na holokaust (27. 1., 28. 4.). Ta<br />

događanja potrebno je promišljati<br />

kroz povijesnu, sociološku,<br />

psihološku, pa i književnu prizmu<br />

jer tako stječemo najvjerniju<br />

sliku onoga što nam se možda<br />

čini nemogućim. Zato je, uz niz<br />

drugih, Dnevnik Anne Frank tekst<br />

koji uvijek preporučujemo, a ove<br />

godine bavili smo se i djelom<br />

Viktora Frankla Čovjekovo<br />

traganje za smislom, ili zašto<br />

se niste ubili? Unatoč svim<br />

deklaracijama zločini su se<br />

događali i u našoj bližoj povijesti<br />

pa se s posebnim pijetetom<br />

sjećamo Domovinskog rata i<br />

žrtve Vukovara. Također smo<br />

svjesni strašnih zbivanja u drugim<br />

dijelovima svijeta, posebice<br />

u Ukrajini. Uz izražavanje<br />

zgražanja nad tim zbivanjima<br />

podršku stradalnicima pružili<br />

smo i prikupljanjem pomoći za<br />

izbjeglice. Obilježavanjem pak<br />

Međunarodnog dana migranata<br />

pružamo podršku svima<br />

prinuđenima napustiti svoje<br />

domove. Nažalost, bez doma se<br />

ostaje i prirodnim katastrofama.<br />

Jedna takva je i potres koji je 2020.<br />

pogodio Sisačko-moslavačku<br />

županiju. S Elektrostrojarskom<br />

školom Varaždin pokrenuli smo<br />

akciju #KROVZAPETRinju kojom<br />

je prije godinu dana izgrađena<br />

opremljena montažna kućica za<br />

jednu obitelj iz Gline. Ovu obitelj<br />

posjetili smo ovoga svibnja s<br />

donacijom artikala potrebnih<br />

za normalan život u još uvijek<br />

nenormalnim uvjetima. U akciji<br />

su sudjelovali učenici i djelatnici<br />

naše škole. Takvim akcijama naši<br />

učenici solidariziraju se s onima<br />

u potrebi. Također, Međunarodni<br />

dan svjesnosti o gubitku i<br />

bacanju hrane podsjeća nas<br />

kako je te životno važne resurse<br />

potrebno racionalno koristiti i<br />

ravnopravno dijeliti. Uz to, osim<br />

Međunarodnog dana tolerancije<br />

i Međunarodnog dana zaštite<br />

od diskriminacije, kad pozivamo<br />

na prihvaćanje različitosti,<br />

dijalog i suradnju, obilježavamo<br />

i Dan zaštite vjerskih sloboda.<br />

Ukazujemo i na važnost prava<br />

žena i naglašavamo njihova<br />

postignuća na Međunarodni dan<br />

žena, a na međugeneracijsko<br />

zbližavanje pozvali smo izložbom<br />

Naši mali profesori uz Dan starijih<br />

osoba.<br />

Bez kvalitetnog<br />

obrazovanja, slobode riječi<br />

i čuvanja baštine nema<br />

razumijevanja među ljudima. Zato<br />

je od iznimnog značaja pravo na<br />

obrazovanje u sigurnom okružju<br />

koje se obilježava 9. rujna,<br />

zatim Dan pisaca i novinara u<br />

zatvoru jer bismo bez objektivnog<br />

informiranja bili osuđeni na mrak<br />

dezinformacija. O baštini pak<br />

skrbimo radionicama i izložbama.<br />

Uz znanje, angažiranost i brigu<br />

za ljude i okoliš potrebno je i<br />

zrno zdravlja te obilježavamo<br />

dane kada posebnu pozornost<br />

pridajemo nekom zdravstvenom<br />

problemu, dane zdravstvenih<br />

djelatnika i dane darivatelja krvi i<br />

organa.<br />

Vjerujemo kako će<br />

sudjelovanje u aktivnostima koje<br />

organiziramo biti plodonosno za<br />

naše učenike i za zajednicu u<br />

kojoj će djelovati.<br />

Marinela Marčetić, prof. i<br />

dipl. knjižničarka<br />

76


Projekti i aktivnosti<br />

Marinković nas spaja 2022.<br />

Marinković nas – ponovno – spaja<br />

„Marinković nas spaja“ manifestacija je i<br />

projekt u kojemu naša škola s ponosom i radošću<br />

sudjeluje već pet godina. Nakon što je 2020.<br />

godine otkazana manifestacija, a 2021. održana<br />

u virtualnome obliku, ove smo godine napokon<br />

boravili na rodnom otoku velikoga hrvatskog<br />

književnika Ranka Marinkovića. Sedam učenica<br />

drugih razreda – Lorena Benčić, Nika Horvat,<br />

Lina Kukec, Nika Mađarić, Vida Pekić, Lana<br />

Tukač i Ana Torjanac – u pratnji profesorice<br />

Ivane Pintarić sudjelovalo je u projektu koji se<br />

održavao od 7. 4. do 10. 4. 2022. na otoku Visu.<br />

Sudjelovale su i Gimnazija Lucijana Vranjanina<br />

iz Zagreba, V. gimnazija „Vladimir Nazor“ iz<br />

Splita i sami domaćini Srednja škola Antun<br />

Matijašević Karamaneo s profesoricom Ivanom<br />

Koceić. Učenici su tijekom dramskih radionica<br />

koje je vodio kazališni redatelj i izv. prof. Goran<br />

Golovko dublje analizirali radnju i emocije koje<br />

opterećuju glavne junake Marinkovićeve drame<br />

„Glorija“ te zamišljali pojedine scene kojih nema<br />

u radnji drame, ali se oslanjaju na nju. Tijekom<br />

subotnjega programa pod nazivom „Nova<br />

čitanja Ranka Marinkovića“ sudjelovali smo i<br />

na nekoliko predavanja koje su održale dr. sc.<br />

Dragica Dujmović Markusi, Nina Vojtek Šabić,<br />

prof., Suzana Piacun, prof., doc. dr. sc. Andrea<br />

Milanko i izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec.<br />

Tada smo se susrele i s gospođom Dunjom<br />

Bezjak, velikom prijateljicom i donatoricom naše<br />

škole. Tijekom našega boravka na otoku bilo<br />

je organizirano razgledavanje Marinkovićeva<br />

rodnog kraja, Visa i Komiže te groblja gdje je<br />

pokopan Ranko Marinković. Učenice su naučile<br />

kako surađivati s novim ljudima, kako se ponašati<br />

na sceni, a naučile su i mnogo toga o životu i<br />

djelu Ranka Marinkovića što će im zasigurno<br />

biti od pomoći na satima književnosti. Osim<br />

što su sudjelovale na radionicama, učenice<br />

su istraživale otok i saznale nešto o životu u<br />

potpuno drugačijoj sredini.<br />

učenice i profesorica<br />

77


Projekti i aktivnosti<br />

Prvi Festival ljudskih prava u<br />

Prvoj gimnaziji Varaždin<br />

Ove školske godine Prva gimnazija<br />

Varaždin organizirala je prvi Festival ljudskih<br />

prava s ciljem promicanja građanskog odgoja i<br />

obrazovanja. Festival je u početku bio zamišljen<br />

kao tjedan različitih aktivnosti, no zainteresiranost<br />

učenika i djelatnika škole potaknula nas je na<br />

proširenje projekta te je tjedan ljudskih prava<br />

postao festival koji smo održavali u nekoliko<br />

dijelova.<br />

Prvi dio Festivala organiziran je od<br />

6. do 10. prosinca 2021. godine te smo tako<br />

obilježili Međunarodni dan ljudskih prava koji<br />

se tradicionalno obilježava 10. prosinca u<br />

znak sjećanja na dan kada je potpisana Opća<br />

deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim<br />

pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti<br />

čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život,<br />

slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Naše<br />

aktivnosti bile usmjerene prema upoznavanju<br />

i nadopunjavanju znanja o ljudskim pravima<br />

te stjecanju vještina za stvaranje otvorenijeg,<br />

demokratičnijeg i inkluzivnijeg društva. U tome<br />

su nam pomogli naši suradnici: predavačice iz<br />

SOS Rijeka – centra za nenasilje i ljudska prava,<br />

profesor povijesti Milivoj Dretar, pedagoginja<br />

Snežana Pavlović koja je odgovorna osoba<br />

za obrazovanje o holokaustu u Ministarstvu<br />

prosvete Republike Srbije, predavačice iz Kuće<br />

ljudskih prava, Sanja Barić, predstojnica Katedre<br />

za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci i<br />

naša profesorica Ivana Žnidarić Kajić. Posebno<br />

nas veseli to što su inicijativu prepoznali učenici<br />

Prve gimnazije Varaždin te što ih je više od 300<br />

sudjelovalo u prvim aktivnostima.<br />

U ožujku, točnije 21. i 22. ožujka<br />

2022. godine, nastavili smo s aktivnostima. U<br />

ponedjeljak 21. ožujka 2022. godine organizirali<br />

smo odlazak na židovsko groblje u Varaždinu<br />

kojim smo zaokružili priču o holokaustu. Ova je<br />

priča započela posjetom varaždinskoj sinagogi,<br />

predavanjem profesorice Snežane Pavlović<br />

o Viktoru Franku te posjetom i predavanjem<br />

veleposlanika Izraela Ilana Mora. Dolazak<br />

veleposlanika uoči Međunarodnog dana sjećanja<br />

na žrtve holokausta posebno je obogatio i<br />

uveličao naš Festival. Veleposlanik je našim<br />

učenicima održao predavanje o holokaustu,<br />

događaju koji se u židovskoj povijesti naziva<br />

ŠOA, a označava katastrofu koju je doživjelo<br />

šest milijuna pripadnika židovske vjere od<br />

1933. godine do kraja Drugog svjetskog rata.<br />

Veleposlanik je uputio poruku kako antisemitizam<br />

nije problem samo židovskog naroda, već<br />

svakog pojedinca na ovom svijetu, odnosno<br />

78


Projekti i aktivnosti<br />

antisemitizam, ali i mržnja generalno, problem<br />

su cijelog društva. Dužnost je škole da mijenja<br />

društvo koje je tolerantno na mržnju i nasilje, da<br />

odgoji demokratski usmjerene građane koji su<br />

svjesni povijesnih tragedija i koji ne okreću glavu<br />

u slučaju diskriminacije drugih osoba, neovisno o<br />

njihovoj rasi, spolu, rodu, vjerskom ili političkom<br />

opredjeljenju. Veleposlanik je poručio kako prije<br />

svega u životu moramo biti ljudi, spremni na<br />

reakciju u situacijama kršenja ljudskih prava.<br />

Potaknuti ovim riječima, kao i osjećajem<br />

za altruizam, i mi smo kao škola odlučili reagirati<br />

na novonastalu situaciju krajem veljače 2022.<br />

godine. U utorak 22. ožujka 2022. godine<br />

organizirali smo tri aktivnosti. Najprije smo otvorili<br />

izložbu „Daleko od doma“, koja je tematizirala<br />

izbjegličke krize i prava izbjeglica s naglaskom<br />

na krizu u Ukrajini. Osim toga, na izložbi su bili<br />

izloženi i radovi, tj. fotografije učenika koji su se<br />

prijavili na nagradni natječaj u sklopu Festivala.<br />

Prvu i drugu nagradu osvojila je učenica Maja<br />

Benić iz 4. c razreda sa svojim fotografijama<br />

„Pravo na slobodno kretanje“ i „Pravo na slobodu<br />

mišljenja i informiranja“. Treću nagradu osvojila<br />

je Jelena Krklec, učenica 2. b razreda, sa<br />

svojom fotografijom „Tragovi neželjenih“. Nakon<br />

otvaranja izložbe u ROC-u je održano predavanje<br />

„Ukrajinska kriza iz povijesne perspektive“.<br />

Predavanje je održao profesor Hrvoje Klasić,<br />

izvanredni profesor povijesti na Filozofskom<br />

fakultetu u Zagrebu. Profesor Klasić na svoj nam<br />

je jedinstven i zanimljiv način objasnio kontekst<br />

rata u Ukrajini te nam dao odgovore na brojna<br />

pitanja koja smo postavljali.<br />

Zajedno s izložbom i predavanjem<br />

započela je humanitarna akcija prikupljanja<br />

pomoći za potrebite u krizi. Akcija je trajala tri<br />

dana, a razvijala se u nekoliko smjerova. S jedne<br />

strane, naše poznate humanitarke – profesorica<br />

Marinela Marčetić i profesorica Jasminka<br />

Horvatić Bedenik u knjižnici su skupljale novčane<br />

donacije. Od sakupljene 2241 kune kupljene su<br />

stvari za izbjeglice koje su smještene u Areni<br />

u Varaždinu. S druge su strane učenici IB<br />

programa u sklopu svojih CAS aktivnosti, pod<br />

vodstvom profesorice Željke Pačalat, u holu<br />

škole prikupljali potrepštine sukladno popisu<br />

Crvenog križa. Ove smo donacije najprije 29.<br />

ožujka odnijeli u skladište Crvenog križa, a<br />

zatim smo dan kasnije posjetili ukrajinske obitelji<br />

smještene u Radovanu i Druškovcu. Osim<br />

toplih riječi i prijateljskih pozdrava s njima smo<br />

razmijenili različita iskustva života u Hrvatskoj i<br />

Ukrajini te stekli nove prijatelje.<br />

Ovim smo aktivnostima završili prvi<br />

Festival ljudskih prava, koji ćemo, nadamo se,<br />

pretvoriti u dugogodišnju tradiciju. Zahvaljujemo<br />

Varaždinskoj županiji na financijskoj podršci,<br />

svim predavačima, nastavnicima i učenicima na<br />

širenju aktivnosti Festivala ljudskih prava.<br />

S razlogom je Prva pr(a)va!<br />

Programski voditelji festivala:<br />

Renata Čelik, prof., Andrijana Petrina, prof.,<br />

Rajko Guščić, prof.<br />

79


Projekti i aktivnosti<br />

Nove hrvatske riječi učenika<br />

Prve gimnazije Varaždin<br />

Miniprojektom Nove hrvatske riječi<br />

učenici Prve gimnazije Varaždin priključili<br />

su se 16. kolu Natječaja časopisa Jezik<br />

za odabir najbolje hrvatske riječi. Učenici<br />

su trebali do 10. prosinca 2021. prijaviti<br />

riječ profesoricama Hrvatskoga jezika, a<br />

prof. Sanja Horvatć prijavila je riječi naših<br />

učenika na jezik.hr@gmail.com. Rječnik<br />

novih riječi izradila je tajnica časopisa Jezik<br />

Ljubica Josić, a o riječima je odlučivalo<br />

povjerenstvo iz Jezikova uredništva (Sanda<br />

Ham, Nataša Bašić, Mario Grčević, Mile Mamić,<br />

Dubravka Smajić), znanstvenici iz tehničkih<br />

područja (Igor Čatić i Zvonimir Jakobović) te<br />

književnik Hrvoje Hitrec i prevoditelj Marko<br />

Kovačić.<br />

Pravila Natječaja su:<br />

‒ svatko može poslati najviše pet riječi<br />

‒ riječ ne smije biti zabilježena ni u jednom<br />

hrvatskom rječniku<br />

‒ prednost imaju zamjene za nepotrebne i<br />

neprilagođene tuđice (poglavito anglizme)<br />

‒ traže se prijedlozi za nepotrebne tuđice,<br />

a ne za hrvatske riječi (no nekoliko puta<br />

očito je nagrađena i zamjena za hrvatsku<br />

riječ)<br />

‒ ne traže se zamjene za dobro i široko<br />

prihvaćene (prilagođene) riječi poput<br />

džezva, bojler, radijator, jastuk...<br />

Na Natječaj je u 16. kolu pristiglo 250 novih riječi,<br />

a iz naše škole 17:<br />

1. Matko Mavrek, 1. H<br />

tuširaonica – prostorija ispunjena primarno<br />

tuš-kabinama (npr. u studentskom domu ili<br />

kampu)<br />

2. Anja Lazar, 1. H<br />

nadoci/nadočevi – zajednički naziv za<br />

baku i djeda (kao što su mama i tata<br />

roditelji)<br />

3. Sara Tepeš, 2. B<br />

kosoboj – bojenje kose<br />

neskromohval – flex<br />

žutokor – banana<br />

računostroj – kalkulator<br />

strujovodnik – kabel<br />

3. Mihael Smud, 3. IB<br />

naleđnik – ruksak<br />

trepomaz – maskara<br />

kavarnik – džezva (također već usvojeno,<br />

no u džezvi može kuhati i čaj)<br />

suhopuh – sušilo za kosu<br />

prizorokazač – scenarij<br />

4. Jaka Patafta, 1. e<br />

čamčarenje – rafting<br />

5. Dora Androlić, 1. e<br />

hukač – dah iz usta na hladnom zraku<br />

zumeri – osobe na Zoomu (e-nastavi ili na<br />

e-predavanju preko platforme Zoom)<br />

e-studenti – osobe na online nastavi<br />

snjegotvor, snjegator – stvar koja puše<br />

umjetni snijeg, top za snijeg.<br />

Natječaj je bio otvoren do 22. prosinca<br />

2021. (dan rođenja dr. Ivana Šretera), a Nagrada<br />

se trebala dodijeliti sredinom ožujka na Danima<br />

hrvatskoga jezika, no ove godine Povjerenstvo,<br />

ipak, nije izabralo najbolje riječi te je Natječaj<br />

ostavilo otvorenim do 22. prosinca 2022.<br />

Riječi koje su ušle u uži krug su:<br />

protucjepnik i protucjepiša (antivakser), prodišnik<br />

(respirator), kovidnica (COVID-potvrda),<br />

potresište (mjesto potresa), poplavište (mjesto<br />

poplave), naleđnik (ruksak), obuvalica (žlica<br />

za cipele), dosjetica (aforizam), rajčić (cherry<br />

tomato), utjecajnik (influencer). Prutcjepnik i<br />

protucjepiša nisu dobili dovoljan broj glasova, uz<br />

prodišnik postoji već hrvatska riječ dišnik u istom<br />

značenju. Kovidnica, riječ koja je dobila najviše<br />

glasova, upotrebljava se već, ali ne za COVIDpotvrdu,<br />

nego za COVID-novčani dodatak (isti<br />

tvorbeni način kao božićnica i uskrsnica).<br />

Sretno svima na produženom Natječaju!<br />

80


Projekti i aktivnosti<br />

Projekt: Ličnost, emocije i radna uspješnost<br />

nastavnika: dinamička perspektiva<br />

Prva gimnazija Varaždin i njezinih 17<br />

profesora ove se školske godine aktivno uključilo<br />

u projekt pod nazivom „Ličnost, emocije i radna<br />

uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva“<br />

koji vode profesori Odjela za psihologiju<br />

Filozofskog fakulteta u Zadru. Istraživanje se<br />

vodi u 65 gimnazija u Republici Hrvatskoj, a<br />

financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Cilj<br />

je istraživanja istražiti ulogu emocija i strategija<br />

emocionalne regulacije nastavnika u objašnjenju<br />

njihove radne uspješnosti vodeći pritom računa o<br />

učincima stabilnih osobina ličnosti i promjenjivih<br />

situacijskih karakteristika te uzimajući u obzir<br />

dinamičnu prirodu emocionalnih iskustava<br />

nastavnika. Kako bi se postigao ovaj cilj,<br />

profesori i njihovi učenici ispunjavali su<br />

upitnik u četiri vremenska razdoblja (listopad<br />

2021., prosinac 2021., veljača 2022., travanj<br />

2022.). Profesori su ispunjavali upitnik kojim<br />

su se ispitivale njihove karakteristike ličnosti,<br />

emocije, emocionalna regulacija, neki aspekti<br />

psihološke dobrobiti i samoprocijenjena kvaliteta<br />

poučavanja, a učenici su ispunjavali upitnik kojim<br />

su se ispitivali percipirana kvaliteta poučavanja<br />

ciljanog profesora, afektivno-motivacijski procesi<br />

i školski uspjeh. Svi podaci prikupljali su se<br />

online, tj. putem poveznice koju je dostavio<br />

istraživački tim. Profesori su upitnik ispunjavali<br />

individualno (gdje i kada to žele, ali u zadanom<br />

vremenskom okviru) dok su učenici ispunjavali<br />

upitnik grupno (na računalu) za vrijeme redovne<br />

nastave, tj. pod nadzorom koordinatora.<br />

Prezentaciju rezultata na razini škole<br />

obavit će istraživački tim 31. kolovoza 2022. na<br />

sjednici Nastavničkog vijeća.<br />

U našoj školi organizaciju i koordinaciju<br />

projekta preuzele su pedagoginja Renata Čelik<br />

i njezina pripravnica pedagoginja Andrijana<br />

Petrina.<br />

Projekt: Provedba znanstvenog istraživanja učinaka<br />

CARNET-ova projekta – e-Škole: Razvoj sustava<br />

digitalno zrelih škola (II. faza)<br />

Ove školske godine nastavili smo s<br />

drugom fazom projekta „e-Škole: Cjelovita<br />

informatizacija procesa poslovanja škola i<br />

nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno<br />

zrelih škola za 21. stoljeće“ u koji smo se kao<br />

škola uključili još 2015. godine.<br />

Istraživanje učinaka provedbe druge faze<br />

projekta e-Škole pod vodstvom je stručnjaka<br />

Centra za primijenjenu psihologiju Filozofskog<br />

fakulteta u Rijeci i vodi ga prof. dr. sc. Svjetlana<br />

Kolić-Vehovec te se ono u mnogočemu<br />

nadovezuje na dijelove istraživanja učinaka<br />

pilot-projekta održanog od 2015. do 2018.<br />

godine. Ukupno u drugoj fazi sudjeluje 368 škola<br />

iz Republike Hrvatske.<br />

Osnovna je svrha istraživanja druge faze<br />

prikupljanje podataka o stavovima, iskustvima i<br />

digitalnim kompetencijama djelatnika škole kako<br />

bi se kasnije mogao utvrditi efekt tih aktivnosti<br />

na spomenute varijable. S drugom fazom<br />

projekta započeli smo u studenom 2021. godine,<br />

a završetak projekta očekuje se u ožujku 2023.<br />

godine. U tom razdoblju sudionici (profesori,<br />

stručni suradnici, ravnatelji, stručnjaci za tehničku<br />

podršku, administrativno osoblje i roditelji) u<br />

četiri faze prolaze kroz online ispitivanja i fokus<br />

grupe. Ove školske godine održana je tek prva<br />

faza, odnosno početno online ispitivanje u kojem<br />

su sudjelovali nastavnici i ravnateljica.<br />

S nestrpljenjem čekamo ostatak<br />

istraživanja i rezultate!<br />

81


Projekti i aktivnosti<br />

Projekt: Petogodišnje samovrednovanje rada škole –<br />

iskustva učenika s nastavom realizirano u suradnji s<br />

vanjskim suradnikom Instituta za društvena istraživanja<br />

u Zagrebu dr. sc. Petrom Bezinovićem, prof.<br />

Nakon dulje stanke Prva gimnazija<br />

Varaždin ponovo je pokrenula proces<br />

samovrednovanja škole s ciljem analiziranja,<br />

interpretiranja i vrednovanja kvalitete nastave<br />

i cjelokupnog rada škole. Prikupljeni rezultati<br />

iskoristit će se kao podloga za planiranje daljnjeg<br />

unapređivanja rada škole. S tom svrhom postigli<br />

smo suradnju s vanjskim suradnikom dr. sc.<br />

Petrom Bezinovićom koji nam je pomogao<br />

u tehničkom dijelu pripremanja upitnika. Od<br />

siječnja do ožujka zajednički smo dogovarali<br />

koncept upitnika te osmišljavali pitanja koja će<br />

biti motivirajuća za sve naše učenike. Uzimajući u<br />

obzir opseg ispitivanja i količinu predmeta za koje<br />

smo željeli čuti iskustva učenika, istraživanje smo<br />

podijelili u dvije faze. Pod vodstvom pedagoginje<br />

Renate Čelik i pedagoginje pripravnice<br />

Andrijane Petrine s prvim smo ispunjavanjima<br />

započeli u ožujku 2022. godine, a drugi su dio<br />

upitnika učenici ispunjavali u svibnju. Učenici<br />

su u upitnicima nastojali opisati svoja iskustva s<br />

nastavom te dati svoje prijedloge za unapređenje<br />

kvalitete nastave. Učenici su ovaj zadatak rado<br />

prihvatili te su iskoristili priliku za dijeljenje svog<br />

mišljenja do kojeg nam je izrazito stalo. Rezultate<br />

ćemo obraditi tijekom ljeta i konkretne razvojne<br />

planove predstaviti učenicima i profesorima<br />

početkom sljedeće školske godine.<br />

Zbornica je ove školske godine bila mjesto<br />

prave pozitive<br />

Dvogodišnja socijalna<br />

distanca potaknula nas je da<br />

ove godine u našem kolektivu,<br />

ali i u kolektivu Medicinske<br />

škole, koji se s nama družio<br />

u poslijepodnevnoj smjeni,<br />

širimo puno pozitivne energije.<br />

Stoga smo našu zbornicu<br />

nastojali ispuniti bojama,<br />

sretnim mislima te time svima<br />

uljepšati (i olakšati) radne<br />

dane. Za Božić smo se okupili<br />

i uz božićne pjesme, toplu<br />

čokoladu, ples i puno smijeha<br />

okitili smo „zborničko drvce“.<br />

Iskoristili smo i našu ploču u<br />

zbornici za dijeljenje pozitivnih<br />

poruka te obilježavanje nekih<br />

dana kao što je Međunarodni<br />

dan sreće.<br />

Nadamo se da smo<br />

ovime naše djelatnike uspjeli<br />

podsjetiti da je „Dan bez<br />

smijeha, izgubljen dan“.<br />

pedagoginje:<br />

Renata Čelik, prof. i<br />

Andrijana Petrina, prof.<br />

82


Projekti i aktivnosti<br />

Mogućnosti u budućnosti – studenti, fakulteti i<br />

zoomovi<br />

Uz dobru volju brojnih bivših učenika,<br />

suradnju s vanjskim institucijama, uz<br />

koordinaciju Vijeća učenika i dobrog duha<br />

prof. Martine Vidović kad treba povezati ljude,<br />

naši učenici i ove su godine imali priliku čuti<br />

iz prve ruke kakvo ih iskustvo može čekati na<br />

željenom fakultetu. Zahvaljujemo svima koji su<br />

podijelili informacije, iskustva i osvrte koji su<br />

nam dragocjeni. S obzirom na to da je ostvaren<br />

velik broj aktivnosti koordiniranih ili promoviranih<br />

putem Vijeća učenika, ovdje ćemo ih sve barem<br />

spomenuti iako je u okvirima pojedinih razreda i<br />

predmeta bilo još mnogo aktivnosti korisnih za<br />

profesionalno usmjeravanje učenika.<br />

Predstavljanja fakulteta iz perspektive<br />

studenata – koordinacija Vijeća učenika<br />

fakultet datum izlagač(i)<br />

Edukacijskorehabilitacijski<br />

fakultet<br />

Ekonomski<br />

fakultet u<br />

Zagrebu<br />

Fakultet<br />

elektrotehnike i<br />

računarstva<br />

Medicinski<br />

fakultet u<br />

Zagrebu<br />

Fakultet<br />

strojarstva i<br />

brodogradnje<br />

Biotehnologija<br />

u Zagrebu i<br />

Rijeci<br />

2.12.2021. Pia Paska<br />

8.12.2021. Mia Sajko<br />

9.12.2021. Marija Vuković<br />

10.12.2021. Korina Klampfl<br />

i Magdalena<br />

Briševac<br />

16.12.2021. Ela Đipalo i<br />

Vedran Kocijan<br />

16.12.2021. Marija Biškup,<br />

Anamarija<br />

Šest, Lara<br />

Jerec<br />

Fizika (PMF) 17.12.2021. Patricija<br />

Kranjčić<br />

Biologija (PMF)<br />

i Integrirani<br />

studij Biologija i<br />

kemija<br />

20.12.2021. Dora Košić,<br />

Petra Špicar<br />

Stomatološki 21.12.2021. Marija Ilčišin<br />

fakultet<br />

Studenti su pozvali buduće kolege na<br />

posebna događanja svojih fakulteta (npr. Mia<br />

Sajko na Digitalnu kavu Ekonomskog fakulteta,<br />

Karla Grudenić na čajanke sa studentima PBF-a)<br />

i pomagali su nam odgovarajući na konkretne<br />

upite i molbe za pomoć.<br />

Korina i Magdalena, Medicinski fakultet<br />

Suradnja s predstavnicima vanjskih institucija<br />

– promocija putem Vijeća učenika<br />

28. 10. 2021. – Studiranje u inozemstvu, predavanje<br />

Filipa Cirkvenčića (IntegralEDU); dodatno<br />

i SRZ 4. d<br />

25. – 27. 11. 2021. – Virtualna Smotra sveučilišta<br />

23. 11. 2021. – Kamo nakon srednje, predavanje<br />

Ane Uglešić (Institut za razvoj obrazovanja)<br />

1. 12. 2021. – Klasična filologija i zadarsko<br />

sveučilište, predavanje Linde Mijić, prof. i studenata<br />

u organizaciji prof. Rajka Guščića<br />

16. 12. 2021. – Arheološka radionica: rimski<br />

vojnici u Tiluriju – održao prof. dr. sc. Domagoj<br />

Tončinić u koordinaciji s prof. Ivanom Vitez<br />

20. 12. 2021. – psihološko testiranje neodlučnih<br />

maturanata, Tihana Hrkač, psihologinja (Hrvatski<br />

zavod za zapošljavanje); individualno savjetovanje<br />

u prosincu i siječnju<br />

28. 1. 2022. – Marketing kao posao budućnosti i<br />

Dizajniram svoju budućnost, predavanja Ružice<br />

Krpan i Ivane Žižić (Algebra)<br />

28. 1. 2022. – Predstavljanje Vojnog učilište<br />

MORH-a, Iris Žuti, poručnica<br />

10. 2. 2022. – Predstavljanje Pravnog fakulteta u<br />

Zagrebu, profesorica Mateja Held<br />

23. 2. 2022. – Regionalni webinar: Zašto je važno<br />

što upisati?<br />

15. 6. 2022. – EducationUSA, sajam visokog<br />

obrazovanja (Institut za razvoj obrazovanja)<br />

Željka Pačalat, dipl. psiholog<br />

Marija, FER<br />

83


Projekti i aktivnosti<br />

Istraživanja o kompetencijama i dobrobiti učenika<br />

Iz učeničke perspektive ova je školska<br />

godina zasigurno bila zasićena istraživanjima.<br />

Uz istraživačke projekte usmjerene na kvalitetu<br />

nastave, čiju su koordinaciju na školskoj<br />

razini preuzele školske pedagoginje, školska<br />

psihologinja preuzela je projekte usmjerene<br />

na kompetencije i dobrobit učenika. S iscrpnim<br />

interesom istraživača za njih same učenici su se<br />

različito nosili, o čemu govori i anegdota jednog<br />

od istraživača, g. Jokića, o komentaru koji je<br />

učenica „jedne varaždinske gimnazije“ dodala<br />

uz odgovor na anketno pitanje. Pitanje je bilo je<br />

li se za vrijeme pandemije zaljubila. A odgovor:<br />

„Prestanite više postavljati takva boomerska<br />

pitanja.“<br />

Evo ipak pregleda istraživačkih projekata s<br />

boomerskim i sličnim pitanjima.<br />

Naziv projekta: Model slobodnog odlučivanja o<br />

karijeri: Uloga autonomne karijerne motivacije<br />

te zaštitnih i rizičnih faktora u profesionalnom<br />

razvoju adolescenata (Free Career Choice)<br />

Institucija: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<br />

Voditeljica: dr. sc. Iva Šverko<br />

Školska koordinatorica: Željka Pačalat, prof.<br />

Više o projektu<br />

Nastavljeno je anketno praćenje učenika onih<br />

razrednih odjela koji su se prošle godine sami<br />

prijavili za trogodišnji projekt o donošenju<br />

karijernih odluka. Osnovni je cilj ovog projekta<br />

istražiti i pratiti kako učenici osnovnih i srednjih<br />

škola donose odluku o svojem budućem<br />

zanimanju, uzimajući u obzir različite faktore koji<br />

tome doprinose.<br />

Naziv projekta: COORDINATE: COhort<br />

cOmmunity Research and Development<br />

Infrastructure Network for Access Throughout<br />

Europe<br />

Institucija: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u<br />

suradnji s 18 europskih institucija<br />

Voditeljica: dr. sc. Andreja Brajša<br />

Školska koordinatorica: Željka Pačalat, prof.<br />

Više o projektu<br />

Petero učenika dobrovoljaca sudjeluje u<br />

četverogodišnjem projektu koji kroz radionice<br />

traži njihovo mišljenje o ključnim pitanjima koja<br />

se tiču istraživačkih aktivnosti u kojima sudjeluju<br />

mladi.<br />

Naziv projekta: PISA – Programme for<br />

International Student Assessment<br />

Institucija: Nacionalni centar za vanjsko<br />

vrednovanje obrazovanja<br />

Voditeljica: Ana Markočić Dekanić, prof.<br />

Školska koordinatorica: Željka Pačalat, prof.<br />

Više o projektu<br />

Godina 2022. jest i godina novog vala velikog<br />

međunarodnog PISA istraživanja nakon što su<br />

aktivnosti planirane za 2021. na razini cijelog<br />

svijeta odgođene zbog pandemije. Radi se o<br />

najvećem svjetskom istraživanju u obrazovanju<br />

koje je krajem 1990-ih godina pokrenula<br />

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj<br />

(OECD) s ciljem prikupljanja međunarodno<br />

usporedivih podataka o znanju i kompetencijama<br />

petnaestogodišnjih učenika.<br />

Istraživanjem PISA nastoji se ispitati koliko<br />

su mladi pripremljeni za potpuno i aktivno<br />

sudjelovanje u društvu. Istraživanje ispituje<br />

tri vrste pismenosti – čitalačku, matematičku i<br />

prirodoslovnu (uz dodatne provjere pojedinih<br />

godina). Republika Hrvatska priključila se trećem<br />

ciklusu PISA istraživanja (PISA 2006) i od tada je<br />

sudjelovala u svim ciklusima istraživanja (PISA<br />

2009, PISA 2012, PISA 2015, PISA 2018).<br />

Istraživanje je provedeno tako da je nasumično<br />

odabrano 42 učenika u dobi od 15 godina od<br />

kojih je velika većina pristala sudjelovati u<br />

projektu u kojem su nekoliko sati odgovarali na<br />

pitanja slična popularnim mozgalicama.<br />

Dok iz medija najčešće čujemo da Republika<br />

Hrvatska tek treba dostići prosjek zemalja<br />

OECD-a u sve tri vrste pismenosti, a Europa ima<br />

cilj smanjiti udio učenika koji ne dostižu osnovnu<br />

razinu pismenosti ispod 15 posto, učenici naše<br />

škole na prošlom su ispitivanju 2018. postigli<br />

prosječni rezultat iznad razine koju postiže<br />

prosječni srednjoškolac u Hrvatskoj, ali i iznad<br />

razine prosječnog hrvatskog gimnazijalca.<br />

Nadamo se da će i ovogodišnje ispitivanje<br />

potvrditi dobru razinu korištenja znanja stečenih<br />

u osnovnoj školi kod naših učenika, ali i napredak<br />

kod cijele populacije.<br />

Naziv projekta: Testiranje 5C modela pozitivnog<br />

razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno<br />

mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)<br />

84


Projekti i aktivnosti<br />

Institucija: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

Voditeljica: doc. dr. sc. Miranda Novak<br />

Školska koordinatorica: Željka Pačalat, prof.<br />

Više o projektu<br />

P.R.O.T.E.C.T. je višegodišnje istraživanje<br />

pozitivnog razvoja mladih u kojem sudjeluju<br />

srednje škole u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku,<br />

Rijeci i Splitu. Cilj je istraživanja ispitati više od<br />

6000 srednjoškolaca koji su upisali prvi razred<br />

u školskoj godini 2021./2022. Istraživanje<br />

će se provoditi tijekom njihova cjelokupnog<br />

srednjoškolskog obrazovanja kako bi se dobio<br />

što bolji uvid u kvalitetu života današnje mladeži.<br />

Sudionici jednom godišnje ispunjavaju upitnik<br />

o rizičnim ponašanjima, odnosu prema sebi i<br />

vršnjacima, raspoloženjima te odnosu prema<br />

obitelji i školi. Manji broj učenika koji su se<br />

dobrovoljno javili uključen je u studiju pomoću<br />

mobilne aplikacije koja će u razdoblju od 7<br />

dana učenicima slati kratki set pitanja tri puta<br />

dnevno. Uz to, aplikacija će pratiti korištenje<br />

mobitela i društvenih mreža, spavanje i kretanje<br />

adolescenata. Sva zapažanja i zaključci<br />

o općenitom funkcioniranju mladih bit će<br />

podijeljeni s donositeljima odluke i stručnjacima<br />

koji neposredno rade s mladima, uključujući<br />

zaposlenike škola.<br />

Naziv projekta: Nacionalno praćenje učinaka<br />

pandemije i potresa<br />

Institucija: Institut za društvena istraživanja u<br />

Zagrebu<br />

Voditelji: dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić<br />

Školska koordinatorica: Željka Pačalat, prof.<br />

Više o projektu<br />

U šk. god. 2020./21. naša je škola, kao i 160<br />

drugih osnovnih i srednjih škola na području<br />

cijele Republike Hrvatske, sudjelovala u prvoj<br />

dionici istraživanja u kojoj su prikupljena iskustva<br />

i perspektive velikog broja učenika, nastavnika i<br />

drugih zaposlenika škole. Dobiveni rezultati, koji<br />

su govorili o negativnim učincima preduge online<br />

nastave za velik broj učenika i nastavnika u smjeru<br />

smanjenog usvajanja gradiva, niže motivacije<br />

i općenito lošijeg funkcioniranja, poslužili su<br />

kao osnova za donošenje odluke Ministarstva<br />

o držanju škola otvorenima u protekloj školskoj<br />

godini. Na kraju ove nastavne godine ponovno<br />

su prikupljene perspektive i iskustva učenika<br />

i nastavnika kako bi se provjerili efekti druge (i<br />

drugačije) pandemijske školske godine.<br />

„Zajedno u budućnost“<br />

u suradnji s<br />

Gospodarskom školom<br />

Zajedno u budućnost — radionica o toleranciji<br />

Tijekom cijelog drugog polugodišta ove<br />

školske godine 18 učenika naše škole i učenika<br />

Gospodarske škole Varaždin sudjelovalo je u<br />

projektu „Zajedno u budućnost” koji je osmislila i<br />

vodila psihologinja Gospodarske škole Romana<br />

Grđan, prof. Kroz niz individualnih i grupnih<br />

aktivnosti učenici su se upoznavali s vlastitim<br />

i tuđim preferencijama u razmišljanju, kao i<br />

prednostima i slabostima koje iz njih proizlaze.<br />

Širi cilj projekta bio je poticanje kritičkog<br />

mišljenja i tolerancije prema različitosti te jačanje<br />

samopoštovanja učenika i poštovanja prema<br />

drugima. Provedene su i popratne aktivnosti za<br />

roditelje i zainteresirane nastavnike. Završna<br />

aktivnost za učenike, održana 15. lipnja, bila<br />

je izrada društvenih igara na temu tolerancije,<br />

kojima će se, nadamo se, moći koristiti i drugi<br />

učenici obiju škola.<br />

Iz naše škole sudjelovali su Lucija<br />

Posavec, Rea Dreven i Helena Kučej (1. h),<br />

David Hosni i Lorena Posilović (1. g), Rea<br />

Kovač i Lana Plantak (3. a), Hana Bajkovec i<br />

Marta Turković (3. h), a školska koordinatorica<br />

projekta bila je psihologinja Željka Pačalat, prof.<br />

Sudionici su prepoznali povezivanje dviju škola<br />

kao jaku stranu projekta i doprinos ukupnom<br />

poticajnom iskustvu.<br />

Željka Pačalat, dipl. psiholog<br />

Zajedno u budućnost — izrada društvene igre<br />

85


Projekti i aktivnosti<br />

Erasmus+ projekt „Under The European Stars“<br />

Prva mobilnost Erasmus+ projekta<br />

Under The European Stars vrlo uspješna<br />

Prva mobilnost Erasmus+ projekta Under<br />

The European Stars održana je u Finskoj od 3. do<br />

10. 5. 2022., u nekadašnjoj finskoj prijestolnici,<br />

gradu Turku. Pripreme za odlazak u najsjeverniju<br />

zemlju ovog projekta bile su dugotrajne,<br />

zanimljive i važne, uzevši u obzir samu temu<br />

ovog projekta. Profesori su organizirali za<br />

učenike nekoliko planinarenja na obližnje planine<br />

te tako posjetili nekoliko puta Ivanščicu i Ravnu<br />

goru. Digitalna detoksikacija, povratak prirodi,<br />

svrsishodno korištenje tehnologije, timski rad te<br />

razvijanje otpornosti na različite životne izazove<br />

glavni su aspekti projekta. Finci su pred učenike<br />

i nastavnike stavili vrlo zahtjevne zadatke koji<br />

su uključivali snalaženje u prirodi, spavanje u<br />

asketski opremljenim bungalovima, samostalno<br />

pripremanje hrane te bicikliranje 150 kilometara<br />

u tri dana. Da sve ne bi bilo toliko jednostavno<br />

kao što zvuči, sve su to začinili povremenom<br />

kišom, jakim vjetrom u prsa i temperaturama<br />

ispod 10 °C. Nakon završenoga izazova učenici<br />

su morali isprobati tradicionalnu finsku saunu i<br />

skok u hladno jezero, tek netom što je taj dan<br />

padala susnježica. U projektu sudjeluju četiri<br />

zemlje: Finska, Mađarska, Španjolska i Hrvatska.<br />

U Finskoj je boravilo ukupno osam učenica<br />

i učenika iz Prve gimnazije Varaždin (Hrvoje<br />

Brđanović, Noa Planinc, Viktorija Pintarić,<br />

Gabrijela Fruk, Laura Pažur, Dorijan Habek, Vito<br />

Šalamon i Sebastjan Varga) u pratnji profesorice<br />

TZK-a Tatjane Ostović Šlehte i profesora<br />

Geografije Krunoslava Rukelja. Sljedeće dvije<br />

mobilnosti u Mađarsku i Španjolsku planiraju<br />

se za rujan i listopad, a mi ćemo biti domaćini u<br />

proljeće 2023.<br />

Tim profesora koji rade na projektu su<br />

Krunoslav Rukelj, Tatjana Ostović Šlehta, Hana<br />

Bulić, Vinka Sambolec Škerbić te koordinatorica<br />

projekta Ivana Žnidarić Kajić.<br />

O našim pripremama i projektu pišu i mediji:<br />

https://evarazdin.hr/nasim-krajem/erasmus-projekt-under-the-european-stars-ucenici-prve-gimnazije-putuju-u-finsku-397117/?fbclid=IwAR2X-<br />

LAWgchvEnb0Q9533s53EsNKqsjbhdL_uywbq0BYuQJ754kECJ0xxdd4<br />

https://evarazdin.hr/nasim-krajem/foto-sto-suucenici-prve-gimnazije-naucili-u-finskoj-u-erasmus-projektu-397604/<br />

Doživljaj Finske iz perspektive Vite Šalamona<br />

i Gabrijele Fruk<br />

U utorak 3. svibnja 2022. učenici Hrvoje<br />

Brđanović, Gabrijela Fruk, Dorijan Habek, Laura<br />

Pažur, Viktorija Pintarić, Noa Planinc, Vito<br />

Šalamon i Sebastjan Varga u pratnji profesora<br />

Krunoslava Rukelja te profesorice Tatjane<br />

Ostović Šlehta krenuli su na prvu mobilnost<br />

Erasmus+ projekta Under The European Stars<br />

u Finskoj. Uzbuđene putnike pred Prvom<br />

gimnazijom Varaždin u sedam sati ujutro čekao<br />

je mali autobus. Njime su putovali do Zračne<br />

luke Franjo Tuđman u Zagrebu i tako započeli<br />

svoje uzbudljivo putovanje. Mjesta za spavanje<br />

u autobusu nije bilo zbog adrenalina i treme,<br />

čula se glazba, smijeh i razgovor. Kada su<br />

došli do zračne luke, uslijedila je uobičajena<br />

procedura prijave i ukrcaja u zrakoplov. Let<br />

Zagreb – Helsinki trajao je oko tri sata te je<br />

slijetanje bilo malo prije dva sata poslijepodne.<br />

Svi su bili oduševljeni zračnom lukom Helsinki<br />

koja ne samo da je velika, nego je spojena s<br />

podzemnom željeznicom do koje treba nekoliko<br />

sekundi dizalom. Prvi vlak vodio je do Pasile,<br />

a drugi do Turkua. Na željezničkom kolodvoru<br />

u Turkuu putnike su dočekale njihove obitelji<br />

domaćini i povele ih kući.<br />

Prvog dana boravka u Finskoj, 4. svibnja,<br />

putnici su se upoznali sa školom Liedon Lukio,<br />

86


Projekti i aktivnosti<br />

dobili su plan i program za naredne dane i<br />

odradili prvi ice breaker. U ice breakeru učenici<br />

su bili podijeljeni u grupe u kojima su trebali<br />

biciklirati sljedećih dana i ukrašavali su majice<br />

koje su bile u boji njihova tima. Škola je naše<br />

učenike oduševila izgledom i svime što pruža<br />

finskim učenicima. Osim učionica s naprednom<br />

tehnologijom, u školi se nalaze soba za biljar i<br />

druženje, soba sa stolom za stolni tenis i velika<br />

katedra. Uz školu se nalazi dvorana u kojoj<br />

je velik teren za košarku, nogomet i ostale<br />

dvoranske sportove, posebna soba s umjetnom<br />

stijenom za penjanje i teretana kojom se učenici<br />

mogu besplatno koristiti te izvan nje još veliko<br />

nogometno igralište koje okružuju biciklistička<br />

staza i šuma. Učenici su okusili i jedan obrok u<br />

školskoj kantini kakav inače jedu finski učenici<br />

– palačinke sa špinatom, salatu od tune i raženi<br />

kruh. To se našim učenicima svidjelo, ali nije ih<br />

zasitilo kao hrvatske delicije.<br />

U četvrtak 5. svibnja borba s biciklima<br />

počela je već u sedam ujutro kada su biciklirali<br />

do prvog broda, kruzera Viking Glory. Na<br />

kruzeru su finski učenici održali prezentaciju o<br />

brodu, organizirali igru traženja tijekom koje su<br />

mobiteli bili skupljeni u vreću te jogu. S kruzera<br />

su sišli na otok Lemlandu gdje su već otprije s<br />

određenim grupama biciklirali. Tura je imala<br />

tridesetak kilometara tijekom kojih su se grupe<br />

raspale zbog fizičkih nemogućnosti ponekih<br />

stranih učenika, no zato su naši učenici bili fizički<br />

spremni i po putu sakupili jedni druge te zajedno<br />

došli do sljedećeg trajekta koji je vodio do otoka<br />

Sommarön. Na otoku Sommarönu biciklirala<br />

se još jedna kraća ruta do kućica u kojima su<br />

učenici bili smješteni.<br />

U petak 6. svibnja dan je započeo<br />

doručkom, podjelom zadataka vezanih uz obroke<br />

i mindfulness radionicom. U radionici su se<br />

izrađivale ovce od češera u koji su se zataknule<br />

drvene nožice i brodići od kore drva s papirnatim<br />

jedrom. Na jedro je bilo potrebno napisati sve<br />

što pojedinca stresira. Nakon toga krenulo se<br />

s razgledavanjem otoka biciklima. Bicikliralo se<br />

do arhipelaga od kojeg se dalje išlo pješice zbog<br />

velikog kamenja na putu. Hodalo se do obale na<br />

kojoj je slijedila radionica disanja tijekom koje su<br />

neki zaspali te puštanje brodića u more. Tu se<br />

jednom našem učeniku dogodila nezgoda u kojoj<br />

je rasjekao obrvu, no zbog dobre pripremljenosti<br />

finskih učenika, prva pomoć odmah mu je bila<br />

pružena. Poslije slobodnog vremena slijedilo<br />

je istezanje i mogućnost odlaska na kupanje<br />

u hladnom jezeru te kasnije odlazak u saunu.<br />

Nakon večere slijedilo je druženje i ples uz vatru<br />

te odlazak na spavanje. Da ne bi zaspali gladni,<br />

naši učenici u ponoć su išli peći piletinu koju su<br />

prethodno kupili u trgovini.<br />

U subotu 7. svibnja bio je dan polaska<br />

s otoka. Buđenje je bilo oko devet sati jer su<br />

se trebale očistiti kućice i pojesti doručak. Put<br />

biciklima počeo je u deset sati i trideset minuta.<br />

U prvom dijelu puta trebalo je proći s jednog<br />

kraja otoka na drugi. Taj dio puta iznosio je osam<br />

kilometara i većina učenika taj je dio završila<br />

za četrdeset i pet minuta. Nakon toga išlo se<br />

trajektom do drugog otoka po kojem se vozilo dva<br />

sata. Nakon trajekta trebalo je oko pet kilometara<br />

do restorana u kojem je za ručak bila poslužena<br />

juha od bundeve. Ručak je trajao sat vremena,<br />

a nakon toga došao je najteži dio puta odnosno<br />

šezdesetak kilometara do mjesta Kaarina. Taj<br />

put nisu trebali biciklirati svi, ali prema dogovoru<br />

s profesorima ekipa iz Hrvatske išla je zajedno<br />

do kraja. Iako su bili gladni, želja za jelom u<br />

Hesburgeru vodila je učenike i zajedno su svi<br />

stigli do cilja. Po većinu učenika tamo su došle<br />

obitelji, no neki su još morali biciklirati do mjesta<br />

Lieta gdje je smještena škola.<br />

U nedjelju 8. svibnja bio je Majčin dan i<br />

zbog toga je obitelj sama birala program za taj<br />

dan. Većina obitelji odlučila je ručati u nekom<br />

restoranu i učenike odvesti u Järvelu. Järvelä<br />

87


Projekti i aktivnosti<br />

je javna sauna uz jezero u kojem su se naši<br />

hrabri učenici i okupali. Nakon saune većina<br />

učenika okupila se u školskoj dvorani gdje su svi<br />

zajedno igrali košarku, no s obzirom na to da je<br />

bila nedjelja, dvorana nije bila dugo otvorena pa<br />

su se svi premjestili na nogometni teren gdje su<br />

zaigrali nogomet. Nakon utakmice učenici su se<br />

uputili kući gdje su večerali i krenuli na počinak.<br />

Posljednji dan boravka bio je 9. svibnja<br />

– razgledavanje grada Turkua. U deset sati bio<br />

je dogovoren sastanak pred glavnom crkvom i<br />

njezino razgledavanje. Nakon crkve slijedila je<br />

šetnja do glavne gradske knjižnice u koju ulazak<br />

nažalost nije bio moguć zbog štrajka koji se<br />

odvijao. Poslije razgledavanja knjižnice uputili<br />

su se do glavne trkaće staze u Turku nakon koje<br />

je uslijedilo slobodno vrijeme do 16 sati. Većina<br />

učenika raspršila se po robnim kućama gdje<br />

su ujedno i ručali. Nakon slobodnog vremena<br />

učenici su se vraćali kućama i ponovno se<br />

sastali u šest sati popodne kada je bio zakazan<br />

internacionalni program koji je započeo<br />

prezentacijom Španjolaca. Nakon njih slijedili<br />

su Hrvati s kratkim filmom i pjesmom Ja sem<br />

Varaždinec. Mađari su se nadovezali na nas<br />

sa svojim tradicionalnim pjesmama i kolom, a<br />

na kraju su bili Finci sa svojom tradicionalnom<br />

pjesmom. Poslije svih predstava učenici su imali<br />

slobodno vrijeme pa su se svi učenici okupili u<br />

školskoj dvorani gdje su igrali nogomet i košarku.<br />

U 2.30 sati 10. svibnja hrvatski učenici<br />

sastali su se na autobusnoj stanici u Turkuu.<br />

Autobus je kretao u 2.45. Za razliku od polaska,<br />

pri povratku je u autobusu vladala tišina. Od<br />

tuge i umora svi su spavali sve do aerodroma u<br />

Helsinkiju. Tamo su obavili prijavu za avion koji<br />

je polijetao u 7.40 i sletio u Zagreb u 9 sati. Pred<br />

aerodromom nalazio se isti mali autobus koji<br />

je učenike vozio u Zagreb. U autobusu se čuo<br />

razgovor pun dojmova i iskustava koje su naši<br />

učenici stekli kroz protekle dane. Toj prekrasnoj<br />

avanturi došao je kraj pred Prvom gimnazijom<br />

Varaždin ispred koje su naše putnike dočekali<br />

roditelji.<br />

Naši učenici uspješni na<br />

međunaronom natjecanju<br />

znanja o Tri mora<br />

Inicijativa Tri mora<br />

neformalna je politička<br />

platforma inicijative<br />

zemalja istočne<br />

i srednje Europe<br />

(država članica EU) na<br />

potezu Baltik – Jadran – Crno more. Inicijativa<br />

je to koja je pokrenuta 2016. godine upravo u<br />

Hrvatskoj, i to u Dubrovniku. Kako bi se informiralo<br />

učenike i studente, poljska zaklada Jagiellonska<br />

odlučila je u svim državama članicama Inicijative<br />

organizirati kviz o geografskom, političkom,<br />

kulturološkom i povijesnom znanju država<br />

članica. Natjecanje se<br />

sastoji od dva dijela.<br />

Prvi dio bio je kviz koji<br />

su sudionici rješavali<br />

29. listopada, a nakon<br />

toga 30 najboljih iz<br />

svake države putovalo<br />

je u svoj glavni grad<br />

8. studenoga igrati stratešku igru Intermarium.<br />

Valentina Kranjec, Franka Šegović i Jan Špiclin<br />

iz 4. c učenici su<br />

naše škole koji su se<br />

prijavili na ovaj kviz<br />

te su ostvarili izvrstan<br />

rezultat ušavši među<br />

30 najboljih sudionika<br />

u Republici Hrvatskoj<br />

što im je omogućilo<br />

sudjelovanje u igranju<br />

strateške igre Intermarium u Zagrebu koja<br />

ih je oduševila i pobliže im dočarala politiku<br />

država versajske Europe. Učenici su izrazili<br />

veliko zadovoljstvo što<br />

su na ovakav način<br />

interdisciplinarno učili<br />

geografiju, politiku i<br />

povijest te imali priliku<br />

upoznati i ostale<br />

sudionike sličnih<br />

interesa.<br />

Bravo, Franka, Jan i Valentina!<br />

88


Uspjesi naše učenice Marte Ivanek<br />

Projekti i aktivnosti<br />

O školi digitalnog aktivizma i Erasmus+ projektu<br />

Youth against cyberbullying<br />

Naša učenica Marta Ivanek izabrana je<br />

na natječaju i pozvana na sudjelovanje u Školi<br />

digitalnog aktivizma u Kaštel Kambelovcu od<br />

24. do 26. rujna 2021. godine. Projekt je bio u<br />

organizaciji zaklade Solidarna. Ciljevi same<br />

škole bili su pokrenuti mlade na internetski<br />

aktivistički rad. Neka od predavanja i radionica<br />

bile su: Činjenice: Kako do njih i zašto su<br />

važne za aktivizam?, Kako izvući najbolje od<br />

društvenih mreža?, Satira – oruđe aktivzma<br />

i brojne druge. Na temelju uspješnog rada u<br />

ovom projektu organizatori su Martu pozvali<br />

na sudjelovanje u Erasmus+ projektu naziva<br />

Youth againts cyberbulling pa je naša Marta<br />

otputovala u Kopenhagen krajem ožujka 2022.<br />

U Danskoj su se susreli mladi iz Italije, Srbije,<br />

Francuske, Danske, Mađarske i Hrvatske<br />

Uspješan projekt Priča o varaždinskom zelju<br />

kojima je uz radni dio bilo<br />

omogućeno upoznati i<br />

osjetiti puls Skandinavije,<br />

jedan drugačiji način<br />

života i upoznavanje<br />

kulture. Danska je Martu<br />

oduševila, a ovaj projekt<br />

zasigurno joj je bio vjetar<br />

u leđa u pogledu novih<br />

projekata, aktivnosti, ali i<br />

putovanja. Svoje stečeno<br />

znanje i iskustvo Marta je prenijela učenicima<br />

trećih razreda za koje je u našoj školi organizirala<br />

kvalitetnu radionicu o cyberbullingu s naglaskom<br />

na prepoznavanje i suzbijanje te društvene<br />

pojave.<br />

14. smotra turističke kulture 2021. – Kako su jeli naši<br />

stari – gastronomska baština mog zavičaja<br />

Kao jedna od pet<br />

najuspješnijih srednjih škola<br />

izabranih na organiziranom<br />

natječaju Turističke kulture,<br />

naša je škola 24. 11. 2021.<br />

virtualno predstavila projekt<br />

Priča o varaždinskom zelju na<br />

ovogodišnjoj državnoj smotri te<br />

na stručnom skupu Građanskog<br />

odgoja i obrazovanja. Učenici<br />

Prve gimnazije Varaždin<br />

istraživali su tradicionalnu<br />

gastronomiju našeg kraja te<br />

su nakon svih prikupljenih<br />

informacija i starih recepata<br />

izradili digitalnu kuharicu<br />

s posebnim naglaskom na<br />

varaždinsko zelje koje je<br />

zaštićeno markicom izvornosti<br />

Europske unije. Priču o našem<br />

zaštićenom zelju saznali su<br />

intervjuirajući gospođu Mariju<br />

Cafuk koja je ujedno i čuvarica<br />

sjemena našeg zelja. Školu su<br />

predstavili učenici 4. c razreda:<br />

Jan Špiclin, Marta Ivanek,<br />

Franka Šegović, Elena Huzjak<br />

i Tea Mišak uz mentorstvo<br />

profesorice Ivane Žnidarić Kajić.<br />

Ovo je bila jedna prekrasna<br />

prilika za predstavljanje<br />

gastronomije našeg kraja i za<br />

promociju varaždinskog zelja<br />

diljem Hrvatske.<br />

Na poveznici možete<br />

pogledati intervju s učenicima<br />

koji se nalazi u sklopu emisije<br />

Kajkavci VTV televizije:<br />

https://www.youtube.com/<br />

watch?v=XJ_xrQsnxak<br />

Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />

89


Projekti i aktivnosti<br />

Aktivnosti izborne Sociologije<br />

Posjet Gradskom muzeju Varaždin<br />

Sedmoga dana mjeseca travnja 2022.<br />

52 učenika izborne nastave Sociologije posjetilo<br />

je Gradski muzej Varaždin kako bi nastavom na<br />

terenu učili o modi u povijesti. Kustosice muzeja<br />

učenicima su pokazale dio postava naziva<br />

Kultura odijevanja te aktualnu izložbu naziva<br />

Šošte-raj, priče o cipelama iz Gradskog muzeja<br />

Varaždin. Učenici su izložbe obišli uz iskaznicu<br />

MIŠ koja im je omogućila besplatan ulaz i<br />

vodstvo. Izrazili su veliko zadovoljstvo ovakvim<br />

oblikom nastave koji se zbog pandemije duže<br />

vrijeme nije mogao realizirati.<br />

Nastavu na terenu organizirale su profesorice<br />

Hana Bulić i Ivana Žnidarić Kajić.<br />

Učenici izborne Sociologije obilježili Svjetski<br />

dan voda<br />

Svjetski dan voda obilježava se 22.<br />

ožujka svake godine kako bi se skrenula<br />

pozornost ljudi diljem svijeta na važnost<br />

očuvanja vode za piće. Učenici koji su prošle<br />

godine sudjelovali u projektu Voda – plavo<br />

zlato izradili su edukativnu društvenu igru s<br />

ucrtanim važnim izvorima vode naše županije<br />

namijenjenu osnovnim školama s ciljem<br />

osvješćivanja važnosti čuvanja vode. Ove smo<br />

godine uz pomoć sponzorstva tvrtke Varkom d.<br />

d., kojoj ovim putem i zahvaljujemo, umnožili<br />

našu edukativnu društvenu igru i poslali je<br />

svim osnovnim školama naše županije te na taj<br />

način obilježili Svjetski dan voda. Učenici su se,<br />

osim što su društvene igre pakirali i pripremali<br />

pošiljke, također dobro zabavili i sami igrajući<br />

igru od izvora od izvora pod motom Svaka kap<br />

je bitna.<br />

Profesorici su se povratno javile<br />

zahvalne škole među kojima izdvajamo zahvalu<br />

Centra Tomislav Špoljar:<br />

Zovem se Ksenija Kezele i radim u Centru za<br />

odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar te sam<br />

razrednica četvrtog razreda. Obradovala nas<br />

je igra koju su kreirali Vaši učenici u sklopu<br />

projekta „Voda – plavo zlato“. Čitav projekt i<br />

angažman Vaših učenika vrijedan je hvale.<br />

Moji učenici vrlo rado igraju ovu igru. U privitku<br />

Vam šaljem jednu fotografiju svojih učenika u<br />

ovoj aktivnosti i tekst koji je objavljen u našim<br />

školskim e-novinama, a vezan je uz Vaš poklon.<br />

Hvala Vama i Vašim učenicima.<br />

Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />

90


Projekti i aktivnosti<br />

Aktivnosti izbornog predmeta<br />

Politika i gospodarstvo<br />

Škola ambasador Europskog parlamenta<br />

Ove se školske godine naša škola<br />

uključila u program Škole ambasadora Europskog<br />

parlamenta te su u sklopu programa s učenicima<br />

izborne Politike i gospodarstva provedene<br />

brojne aktivnosti. Obilježili smo 10. prosinca<br />

Međunarodni dan ljudskih prava predavanjem<br />

kojemu je tema bila Ustav RH: Ljudska prava<br />

u doba pandemije COVID-19, a velika nam<br />

je čast bila što smo o ljudskim pravima slušali<br />

od stručnjakinje ustavnog prava i predstojnice<br />

katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u<br />

Rijeci dr. sc. prof. Sanje Barić. Sudjelovali smo na<br />

Festivalu tolerancije, na edukacijskom programu<br />

Film i diskusija: integracija izbjeglica u sklopu<br />

Festivala tolerancije. Učenicima je najzanimljivije<br />

bilo čuti iskustvo mlade Sirijke koja je dobila azil<br />

u Republici Hrvatskoj. Nagham Oufan školuje se<br />

i živi u Zagrebu, izrazila je zadovoljstvo životom u<br />

našoj državi, načinom kako je primljena te navodi<br />

kako planira ostati i školovati se u Hrvatskoj.<br />

Sudjelovali smo na Festivalu ljudskih prava i na<br />

taj način iskazali solidarnost s Ukrajinom. Naši<br />

su učenici u školi organizirali zid dobrodošlice za<br />

učenicu iz Ukrajine, ali i za sve druge učenike koji<br />

su mogli pročitati zanimljive i poučne informacije<br />

o Ukrajini. Učenike je posjetila naša zastupnica<br />

u Europskom parlamentu gospođa Sunčana<br />

Glavak. Učenici su iz prve ruke slušali o iskustvu<br />

rada u EP-u, a ponovili su i ulogu Europskog<br />

parlamenta i ostalih institucija EU-a. U razgovoru<br />

sa zastupnicom dotakle su se teme utjecaja<br />

pandemije na mentalno zdravlje, važnosti<br />

medijske pismenosti i problema dezinformiranja,<br />

uloga zastupnika u EP-u, budućnosti EU-a,<br />

uloge mladih u kreiranju politika i brojne druge.<br />

Obilježili smo Dan materinskog jezika u suradnji<br />

sa srednjom školom s otoka Raba. Dan Europe<br />

obilježili smo 9. svibnja, a obilježavanje je bilo<br />

organizirano u Zagrebu u druženju s učenicima<br />

i profesorima iz ostalih škola iz cijele Hrvatske.<br />

Učenici su sudjelovali u pub kvizu, razgovorima<br />

o budućnosti Europe i raznim radionicama<br />

poput vrijedne radionice o mentalnom zdravlju<br />

mladih i socijalizaciji u pandemiji. Program<br />

je organizirao Ured Europskog parlamenta u<br />

Republici Hrvatskoj. Bilo je i drugih aktivnosti,<br />

ali najvažnije je da su učenici prolazili module<br />

kroz koje su usvajali vrijedna znanja o Europskoj<br />

uniji.<br />

Program su provodile profesorice Hana Bulić i<br />

Ivana Žnidarić Kajić.<br />

91


Projekti i aktivnosti<br />

9. simulirana sjednica Hrvatskog sabora<br />

Za učenike srednjih škola 28. ožujka<br />

2022. godine u 10 sati održana je 9. simulirana<br />

sjednica Hrvatskog sabora. Simuliranu<br />

sjednicu videokonferencijskim putem otvorio je<br />

predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Prvu<br />

gimnaziju Varaždin predstavljalo je pet učenica<br />

četvrtog razreda: Jelena Mišak, Helena Bosilj,<br />

Maja Benić, Antonija Lazar i Tea Mišak pod<br />

mentorstvom profesorica Ivane Žnidarić Kajić i<br />

Hane Bulić. Na sjednici je sudjelovao ukupno<br />

153 učenika iz 49 škola diljem Republike<br />

Hrvatske. Tema ovogodišnje sjednice bila je<br />

Zakon o suzbijanju diskriminacije. U ime Kluba<br />

zastupnika Prve gimnazije Varaždin izlagale<br />

su Helena Bosilj koja je predložila promjenu<br />

postojećeg Zakona o suzbijanju diskriminacije<br />

amandmanom o kojem se glasalo na kraju<br />

sjednice i donošenje novog Zakona o suzbijanju<br />

virtualnog nasilja te Jelena Mišak koja je<br />

izlaganjem naglasila problem marginaliziranih<br />

društvenih skupina u našem društvu s posebnim<br />

naglaskom na beskućnike. Uz amandman<br />

Prve gimnazije Varaždin posebno bih<br />

istaknula predložene amandmane u ime Kluba<br />

zastupnika Gimnazije Antuna Gustava Matoša<br />

Zabok i Srednje<br />

škole Pregrada<br />

koji su se temeljili<br />

na diskriminaciji i<br />

neravnopravnom<br />

položaju žena u<br />

društvu. Svi učenici zastupnici svojim su<br />

amandmanima, govoreći u ime kluba zastupnika,<br />

kroz odbore ili u pojedinačnoj raspravi te<br />

replikama pokazali ozbiljnost i odgovornost pri<br />

obnašanju veoma važne i nimalo lake dužnosti<br />

kao što je dužnost zastupnika/zastupnice<br />

Hrvatskog sabora. Otvaranjem simulirane<br />

sjednice predsjednik Hrvatskog sabora Gordan<br />

Jandroković naglasio je glavnu ulogu politike,<br />

a to je da politika mora biti korisna za društvo,<br />

politika mora voditi računa o javnom dobru te je<br />

to ustvari prvi smisao politike.<br />

9. simuliranu sjednicu Sabora možete pogledati<br />

na sljedećem linku:<br />

https://www.youtube.com/watch?app=desktop<br />

&v=44cTeUQZjzo.<br />

Tea Mišak, 4. c<br />

Naši učenici osvojili su prvo mjesto u kvizu<br />

Koliko poznaješ Hrvatski sabor<br />

Velik uspjeh postigli su učenici 4. c<br />

razreda koji su sudjelovali u kviz-natjecanju<br />

o poznavanju Hrvatskog sabora za učenike<br />

srednjih škola. Od ukupno 50 škola diljem<br />

Hrvatske i 150 učenika koji su u tročlanim<br />

timovima rješavali kviz, naši su učenici osvojili<br />

prvo mjesto s najvećim mogućim brojem<br />

bodova čime su pokazali izvanredno znanje<br />

u poznavanju Hrvatskog sabora, njegove<br />

ustavne uloge, nadležnosti i zakonodavnih<br />

procedura, ali i ustroja državne vlasti i političkog<br />

sustava. Služba za građane Hrvatskoga sabora<br />

26. 5. 2022. organizirala je svečani prijem<br />

i uručivanje nagrada i priznanja učenicima<br />

osnovnih i srednjih škola s ostvarenim najboljim<br />

rezultatima na ovogodišnjem kviz-natjecanju<br />

Koliko poznaješ Hrvatski sabor. Čestitku uživo<br />

učenicima je uputio i sam predsjednik Sabora.<br />

Učenici su imali priliku pratiti dio zasjedanja<br />

Sabora te razgledati građevinu Sabora iznutra.<br />

Nakon dodjele nagrada, za učenike i mentore<br />

organiziran je ručak te ugodno druženje s<br />

ostalim nagrađenim učenicima. Čestitamo<br />

na izvrsnom rezultatu učenicima 4. c razreda<br />

Janu Špiclinu, Eriku Trakoštancu i Teu Čopu<br />

koje je za natjecanje pripremala Ivana Žnidarić<br />

Kajić, prof.<br />

92


Projekti i aktivnosti<br />

Humanost učenika 4. c razreda<br />

Učenici 4. c razreda u ulozi dobrovoljnih<br />

darivatelja krvi<br />

Za svaku je pohvalu inicijativa učenika<br />

4. c razreda koji su odlučili biti dio društva koji<br />

želi dati svoj doprinos i pomoći darivanjem krvi.<br />

Učenici Elizabeta Cikač, Helena Bosilj, Tea Mišak<br />

i Jan Špiclin naš su ponos i nadamo se da će<br />

postati uzor i utjecati na druge da poduzmu isto<br />

jer kako naš Jan kaže: „Doniranje krvi privilegija<br />

je nas zdravih.“<br />

Božićno iznenađenje za učenike Centra Tomislav<br />

Špoljar<br />

Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />

Razred 4. c javio se na školski natječaj<br />

Glazbene radionice te je bez konkurencije<br />

na najbolji način pokazao svoju humanost i<br />

kreativnost. Razrednim projektom Blagdansko<br />

darivanje iznenadio je učenike Centra Tomislav<br />

Špoljar, a nama uljepšao predblagdansko<br />

vrijeme. Pogledajte video:<br />

https://carnet-my.sharepoint.com/personal/<br />

slavica_kelemen_skole_hr/_layouts/15/<br />

onedrive.aspx?id=%2Fpersonal%2Fslavica%5F<br />

kelemen%5Fskole%5Fhr%2FDocuments%2FU<br />

torak%2FRazredni%20projekt%20cetvrtog%20<br />

c%20razreda%2Emp4&parent=%2Fpersonal%-<br />

2Fslavica%5Fkelemen%5Fskole%5Fhr%2FDoc<br />

uments%2FUtorak&ga=1<br />

O posjetu naših učenika možete pročitati i na<br />

mrežnoj stranici Centra Tomislav Špoljar: http://<br />

centar-tomislavspoljar.hr/?page_id=20197<br />

93


Zabava i rad<br />

Izvanučionička nastava 1. b i 1. d razreda<br />

Mrak. Tama. Noć. Hladnoća travanjskoga<br />

jutra i naš umor. Ne brinite se, tako je izgledao<br />

samo početak izleta dok smo čekali autobus i<br />

ukrcavali se. Jutro smo dočekali na autocesti.<br />

Sunce se zlaćano prelijevalo preko polja, ljudi su<br />

se budili i dolazili raditi na polja. Sunce je slalo<br />

svoje zlatne zrake u naš uspavani autobus. Do<br />

Virovitice svi smo se već razbudili. Kod Osijeka<br />

već smo počeli biti živahni. Na kraju smo do<br />

Vukovara došli i brže nego što smo očekivali.<br />

No samo smo prošli kroz Vukovar i produžili<br />

do Vučedola, jedino smo nakratko zastali na<br />

Memorijalnom groblju Vukovar. Ono se nalazi<br />

nasuprot miniranoj šumi kao tiho utočište mira<br />

nasuprot ratu – dvije suprotnosti.<br />

Vučedol, lokalitet smješten pored<br />

Dunava, izgleda nekako usamljeno, kao da je<br />

usred ničega što samo pojačava dojam unutar<br />

muzeja. Iznutra je ispunjen drevnim artefaktima,<br />

a izvana okružen šumama i rijekom. To samo<br />

pojačava dojam da smo bili u drugom svijetu.<br />

Nakon razgleda otišli smo na mjesto na kojem su<br />

neki ljudi, nažalost, otišli u drugi svijet. Na Ovčari<br />

smo osjetili jad i čemer. Tišinu. Mjesto života na<br />

koje je došla smrt. Oranice na kojima buja život,<br />

koje drugima omogućuju život, vidjele su tragičnu<br />

smrt. Smrt iz mržnje. Nakon Ovčare naš posjet<br />

Vukovaru više nije bio isti. Ispred vodotornja<br />

predahnuli smo gledajući Dunav kako se vuče.<br />

Vodotoranj, prepun ožiljaka i tragova prošlosti,<br />

bio je iskustvo za najhrabrije. Nije bilo lako biti na<br />

takvoj visini, no pogled je zaista bio fantastičan<br />

kako nam je turistička agencija i obećala na<br />

svom letku. Ono što smo ranije gledali s visine<br />

kasnije smo gledali uživo tijekom obilaska grada.<br />

Shvatili smo da je to malen grad, ali s itekako<br />

velikim srcem i važnošću za Hrvatsku.<br />

Na kraju, kad smo dobili malo slobodnog<br />

vremena, sami smo istraživali grad, jeli sladoled,<br />

kupovali knjige i suvenire i zabavljali se. Prije<br />

no što smo se zaputili u Varaždin, stali smo<br />

na Trpinjskoj cesti te se slikali s tenkom. Pri<br />

povratku neki su uspjeli još malo zaspati, a drugi<br />

su pjevali i zabavljali se. Sa sigurnošću možemo<br />

reći da smo se na izletu zabavili, zbližili i nešto<br />

naučili te da ćemo ga dugo pamtiti. Uostalom,<br />

evo još nekoliko dojmova iz našega razreda.<br />

Jakov Grabar, 1. b<br />

(…) Bilo je to moje prvo putovanje u grad heroj<br />

Domovinskoga rata i to je u meni izazvalo<br />

uzbuđenje i poštovanje. Jedva sam čekala da<br />

stignemo, a istovremeno sam se bojala onoga<br />

š t o ć u t a m o v i d j e t i i o s j e t i t i . ( U n a I v a n č i ć , 1 . b )<br />

(…) Potresno je i tužno obilaziti mjesta sjećanja<br />

u Vukovaru. Zato je svaki korak našeg puta bio<br />

ispunjen ponosom i dubokom zahvalnošću. U<br />

Varaždin smo se vratili umorni, ali opet sretni i<br />

bogatiji za još jednu uspomenu.<br />

Izražavamo veliko poštovanje i ogromnu zahvalu<br />

poginulim braniteljima, vojnicima i svim ljudima<br />

koji su takvo što morali proći. (Ivona Čorko i<br />

učenici 1. b razreda)<br />

Na ovome sam izletu bila krajem travnja 2022.<br />

To je zapravo bila izvanučionička nastava na<br />

kojoj su bili učenici 1. b i 1. d razreda, njihove<br />

razrednice profesorice Bojana Barlek i Lara<br />

Novak i profesor Vladimir Mikac. (…)<br />

Eto, to je bio naš prvi izlet na kojem smo bili kao<br />

razred. Bio je zaista nezaboravan i poučan te je<br />

na mene ostavio velik dojam. Nadam se da će<br />

biti još takvih izleta u budućnosti.(Dora Beli, 1. b)<br />

94


Zabava i rad<br />

Izlet bajka 1. e i 1. g razreda<br />

Nacionalni park Risnjak posjetili smo na<br />

Dan izvanučioničke nastave naše škole 29. 4.<br />

Sastali smo se ispred škole u 5 sati i 45 minuta, a<br />

krenuli prema odredištu u 6 sati.<br />

Već se ujutro moglo vidjeti da će dan biti<br />

prekrasan. U autobusu nam se predstavio naš<br />

vodič Nikola, a društvo su nam radili učenici 1.<br />

g razreda te naši profesori. U početku je autobus<br />

bio uspavan. Svima je bilo rano, no atmosfera je<br />

postala bolja kada je svatko malo odspavao. Nakon<br />

četiri sata vožnje stigli smo u Risnjak. Oko<br />

nas bilo je samo zelenilo. Kada smo stigli, upoznali<br />

smo našeg čuvara prirode. On nam je ispričao<br />

neke informacije o samome parku. Nakon<br />

toga zajedno smo krenuli po šetnici, kroz šumu<br />

prema glavnome cilju, izvoru rijeke Kupe. Šetnica<br />

je zaista bila bajkovita. Bilo je jako toplo, ali<br />

cijelo je vrijeme puhao vjetrić koji je olakšavao<br />

naporno hodanje. Uz to, u pozadini se čuo šum<br />

rijeke. Ta šetnja nam je trebala. Svi smo se družili,<br />

razgovarali i uživali u prirodi. Do samog izvora<br />

pješačili smo jedan sat i trideset minuta. Stvarno<br />

je vrijedilo. Izvor je djelovao nestvarno. Cijeli prizor<br />

podsjetio nas je na neki isječak iz američkog<br />

filma. Preporučili su nam da ne pijemo vodu iz<br />

izvora zato što se jedna grupa koja je posjetila<br />

izvor razboljela nakon što je pila upravo tu vodu.<br />

Ipak, jedna naša učenica odlučila se na taj rizik<br />

unatoč jasnim uputama (njezin identitet nećemo<br />

otkriti :)), no na kraju je sve bilo u redu. Naš Filip<br />

bio je glavna zvijezda izleta. Skinuo je čarape i<br />

izuo cipele te krenuo u vodu. Stao je na kamen.<br />

Umalo da nije i skočio na glavu. Bio je to zanimljiv<br />

prizor. Došlo je i vrijeme za povratak do autobusa.<br />

Svi smo već bili umorni, a trebalo je pješačiti<br />

još sat i pol, no na sreću išli smo drugim, manje<br />

strmim putem. Bilo je teško, ali brzo je prošlo.<br />

Sljedeća postaja bila je špilja Vrelo. Malo smo se<br />

smrzavali, ali bilo je lijepo vidjeti sve te stalaktite<br />

i stalagmite. Naravno, ne smijemo zaboraviti i<br />

stalagnate. Nakon špilje uslijedio je posjet Fužinama.<br />

To je vrlo malo mjesto u Gorskom kotaru.<br />

Upoznali smo neke lokalne ljude dok smo kupovali<br />

slatkiše i vodu u trgovini. Pitali su se začuđeno<br />

što radimo u takvom mjestu. Nakon kratkog<br />

vremena provedenog u Fužinama, krenuli smo<br />

prema Varaždinu. Međutim, izlet ne bi bio izlet<br />

da se ne stane na nekom stajalištu s Burger Kingom.<br />

Jako je brzo prošlo 45 minuta. Sjeli smo u<br />

autobus i do Varaždina nam je preostalo oko dva<br />

sata vožnje. U autobusu je bilo vrlo zanimljivo.<br />

Pjevalo se i uživalo. Atmosfera je bila odlična.<br />

U Varaždin smo stigli oko pola devet navečer.<br />

Ovaj izlet svima će ostati u dobrom sjećanju.<br />

Bilo je baš onako kako je trebalo biti. Jednostavno,<br />

a lijepo.<br />

učenici 1. e razreda<br />

95


Zabava i rad<br />

Nastava izvan učionice za razrede 1. h i 4. e<br />

U petak 29. travnja 2022. u pet sati<br />

autobusom smo krenuli prema Rijeci. Oko<br />

sedam sati došli smo na odmaralište Draganić.<br />

Ostali smo tamo tridesetak minuta kako bismo<br />

nešto pojeli i malo se odmorili. Ostatak putovanja<br />

slušali smo o povijesti grada Karlovca i ostalih<br />

mjesta kroz koja smo prošli. Dolaskom u Rijeku,<br />

prvo smo obišli Trsatsku gradinu i posjetili Trg<br />

svetog Vida. Šetnjom do Korza vidjeli smo stari<br />

dio grada i gradsku uru, a zatim je uslijedilo<br />

slobodno vrijeme za ručak i šetnju gradom.<br />

Nakon što smo iskoristili slobodno vrijeme,<br />

krenuli smo prema Opatiji. Tamo smo vidjeli<br />

Villu Angiolinu i kip Djevojke s galebom. Tijekom<br />

slobodnog vremena mogli smo kušati opatijske<br />

kolače ili se pak okupati u moru. Kući smo krenuli<br />

oko šesnaest sati. U autobusu smo se zabavljali<br />

pjevajući i razgovarajući. S nama je putovao<br />

4. e razred, njihova razrednica Nikolina Ivačić,<br />

prof., Stanko Divjak, prof. te naša razrednica<br />

Sanja Horvatić, prof. Putovanje se odvijalo bez<br />

problema i s puno zabave.<br />

Nives Kruhoberec i Erja Horvatić, 1. h<br />

Izvanučionička nastava 2. a i 2. g razreda<br />

Učenici 2. a i 2. g razreda u pratnji<br />

svojih razrednica Ivane Vitez i Andreje Veršić<br />

te profesorice Lovorke Kučak, uz pjesmu i<br />

osmijehe na licu, uputili su se 29. travnja 2022.<br />

na svoju prvu srednjoškolsku izvanučioničku<br />

nastavu. U jutarnjim su satima krenuli ispred<br />

škole prema spilji Lokvarki – jednoj od najljepših<br />

spilja hrvatskog krša. Nakon razgleda ljepota<br />

spilje put su nastavili prema prekrasnoj i<br />

sunčanoj Opatiji. Prolazeći šetnicom Lungomare<br />

upoznali su predivne opatijske plaže, slavne<br />

znamenitosti poput Parka i Ville Angioline te kip<br />

Djevojke s galebom. Slobodno vrijeme neki su<br />

učenici iskoristili za kušanje sladoleda, neki za<br />

promatranje brojnih aktivnosti duž plaže, a neki<br />

za posjet Amerikanskim vrtovima. Zadovoljni,<br />

sretni i veseli u popodnevnim su satima, uz<br />

pjesmu i veselje, krenuli prema Varaždinu.<br />

96


Zabava i rad<br />

Jednodnevna izvanučionička nastava 3. a i 3. b:<br />

Trst, Opatija, Rijeka<br />

Ove je godine (konačno!) realizirana izvanučionička<br />

nastava. Razred 3. a uputio se zajedno<br />

s 3. b autocestom preko Gorskog kotara<br />

do Rijeke. Prvi razgled po dolasku bio je Trsat;<br />

razgled crkve i svetišta te šetnja do Trsatske gradine.<br />

Nakon zajedničke razredne fotografije put<br />

se nastavio prema centru Rijeke i razgledu grada<br />

uz lokalnog vodiča. U poslijepodnevnim satima<br />

stiglo se u Opatiju. Slobodno vrijeme iskorišteno<br />

je za šetnju uz gradske znamenitosti i ispijanje<br />

kave uz prekrasan pogled na more. Povratak u<br />

Varaždin protekao je u autobusu ispunjen glazbom<br />

hitova učenika. Sve u svemu – dalo bi se<br />

ponoviti!<br />

3. a razred<br />

4. a i 4. b: Karta mi je v žepu<br />

Sunčanog travanjskog jutra 29. 4. učenici<br />

4. a i 4. b ukrcali su se u autobus s kartama<br />

u džepu i krenuli na izvanučioničku nastavu u<br />

beli Zagreb grad. U pratnji prof. Baruleka, prof.<br />

Zrne i prof. Žganca učenici su posjetili prijestolnicu<br />

Republike Hrvatske i razgledali Gornji grad<br />

u pratnji vodiča koji je učenike upoznao s nekim<br />

od najstarijih i najpoznatijih znamenitosti Zagreba.<br />

Posjet Zagrebu zaslađen je posjetom Muzeju<br />

čokolade, a prije povratka u Varaždin učenici su<br />

obišli i Muzej iluzija gdje je okinuto nekoliko logično<br />

nelogičnih fotografija za razredne fotoalbume.<br />

Povratna vožnja u Varaždin protekla je uz najfinije<br />

glazbene melodije koje je hrvatska estrada<br />

uspjela proizvesti…<br />

učenici 4. a i 4. b razreda<br />

97


Zabava i rad<br />

Maturalna putovanja trećih razreda<br />

3. a i 3. h (razrednici Iva Pintarić Mandić, prof. i<br />

Dalibor Vidović, prof., pratnja Anamarija Bešenić,<br />

prof.) – Dalmacija: Split, Hvar, Paklinski otoci i<br />

Trogir<br />

3. c razred (razrednik Rajko Guščić, prof.) – Split,<br />

Hvar, Jelsa, Stari Grad, Vrboska, Bol, Trogir<br />

3. d (razrednica Dijana Mrazek Bosilj, prof.,<br />

pratnja Krunoslav Rukelj, prof.) – Zadar, Biograd<br />

na Moru, NP Krka, rafting na Zrmanji, NP Kornati,<br />

Nin<br />

3. f (razrednica Ksenija Mađarić, prof., pratnja<br />

Lara Novak, prof.) – srednja i južna Dalmacija:<br />

smješteni na Makarskoj rivijeri, posjetili Split,<br />

Omiš, Dubrovnik, plovidba po Cetini i do Hvara<br />

3. e (razrednica Irena Kocijan Pevec, prof.,<br />

pratnja Vinka Sambolec Škerbić, prof.) – Trogir,<br />

Hvar, Jelsa, Starigrad, Brač, Split<br />

3. g i 3. b (razrednici Krunoslav Burek, prof. i<br />

Matija Huzak, prof., pratnja Tatjana Ostović<br />

Šlehta, prof.) – Zadar, Šibenik, slapovi Krke, Fun<br />

park Biograd<br />

Maturalac 3. E<br />

U ponedjeljak, 4. 7. 2022., u 5 ujutro 3. E razred<br />

krenuo je na maturalac. Nakon višesatne vožnje<br />

stigli smo u Split gdje nas je dočekao lokalni<br />

vodič i poveo u razgledavanje Dioklecijanove<br />

palače. Uskoro smo se tijekom slobodnog<br />

vremena uvjerili da se zaista nalazimo na moru<br />

gdje su cijene u kafićima više od tamošnje<br />

visoke temperature zraka. Daljnje putovanje<br />

trajektom i autobusom dovelo nas je napokon u<br />

Jelsu – do smještaja u hotelu Fontana Resort.<br />

Čim smo dobili priliku, otišli smo na kupanje na<br />

obližnju plažu, a ostatak večeri nudio je priliku za<br />

zajedničko druženje u hotelu.<br />

U utorak ujutro razgledavali smo zaista<br />

očaravajući grad Hvar i brojili venecijanske<br />

lavove, a zatim uživali u trenutcima slobodnoga<br />

vremena koje se uglavnom trošilo u kafićima. Uz<br />

minimalan broj ranjenih (samo jedan istegnuti<br />

gležanj) vratili smo se u hotel, a ostatak je dana<br />

bio slobodan što smo pametno iskoristili za<br />

odmor i kupanje.<br />

U srijedu je na redu bio posjet OPG-u za<br />

proizvodnju lavande i razgled Starog Grada. U<br />

OPG-u saznali smo mnogo o izradi proizvoda od<br />

lavande i nabavili si prigodne suvenire i priskrbili<br />

lijepe fotografije. U Starom Gradu klonili smo<br />

se vrućine u sjenama starih zgrada. Slobodno<br />

vrijeme u gradu oni znatiželjni iskoristili su da<br />

posjete Tvrdalj Petra Hektorovića. Izlet na Vis,<br />

koji je bio isplaniran za srijedu, prvo je zbog<br />

bure optimistično odgođen, a na kraju nažalost<br />

zbog dodatnog pogoršanja vremenskih uvjeta<br />

definitivno otkazan.<br />

U četvrtak smo uspjeli brodom otploviti<br />

na Brač dok su vremenski uvjeti još bili na našoj<br />

strani. Kupali smo se i sunčali na poznatoj plaži<br />

Zlatnom ratu u Bolu. Osim zabave na plaži taj<br />

dan bavili smo se i slučajem izgubljenog ruksaka<br />

koji je navečer ipak pronađen u hotelu.<br />

U petak je kratki izlet u Vrbosku bio<br />

isplaniran tek za kasno popodne pa je cijeli dan<br />

dotad bio slobodan, u prijevodu: prilika da se<br />

spava do podneva. No to nije sve; navečer nam<br />

je bilo ponuđeno otići s C razredom u disko i<br />

tulumariti, za što se većina razreda i odlučila.<br />

Zadnji smo dan ujutro otišli iz Jelse i<br />

nakon vožnje trajektom pristigli u Trogir, obišli<br />

staru gradsku jezgru, kulu Kamerlengo, naučili<br />

ponešto o gradskim znamenitostima i na brzinu<br />

ručali i u svemu nas tome vrući dan nije mogao<br />

zaustaviti. Na kraju smo se sretno vratili kući i<br />

nakon nekoliko neprospavanih noći, napokon se<br />

odmorili u vlastitim krevetima.<br />

Teodora Hublin, 3. E<br />

98


Zabava i rad<br />

Maturalna putovanja trećih razreda<br />

3. c 3. c<br />

3. e 3. e<br />

3. f 3. f<br />

3. g i 3. b 3. g i 3. b<br />

99


Zabava i rad<br />

Osvrt na maturalno putovanje 4. b i 4. e razreda<br />

Istra (22. do 25. ožujka 2022.)<br />

U ranim jutarnjim satima 22. ožujka<br />

okupili smo se ispred Prve gimnazije Varaždin<br />

te smo zajedno s učenicima 4. b razreda i<br />

profesorima krenuli na naše putovanje Istrom.<br />

Nakon višesatne vožnje autobusom stigli smo<br />

do pulskog Aquariuma koji je bio naša prva<br />

destinacija. Kasnije smo produžili u smjeru<br />

centra Pule gdje smo razgledali njezine kulturne<br />

i povijesne znamenitosti. Najviše smo se zadržali<br />

u pulskoj Areni, a dojmio nas se i Augustov hram.<br />

Istoga smo dana stigli u naš smještaj u Rovinju<br />

gdje smo ugodno dočekani. Večer smo proveli<br />

u šetnji gradom i druženju. Sljedećeg smo dana<br />

posjetili Poreč i njegovu poznatu Eufrazijevu<br />

baziliku, a zatim smo nastavili u smjeru Nove<br />

Vasi gdje smo išli u razgled podzemnih dvorana<br />

Maturalno putovanje 4. a<br />

Umjesto nesuđenog nam Praga, maturalac<br />

4. a osuđen je na Istru. Uz puno povjerenje<br />

razrednika Jurice Baruleka i pokoju kapljicu<br />

oduzete medice bilo je lakše popeti se do<br />

Motovuna. Ovo mjestašce nije vidjelo nekoliko<br />

naših palih boraca nakon neprospavanih<br />

noći. Važno je spomenuti i divnu tetu vodičku<br />

i njezine bebice-zebrice koje su nam ostavile<br />

lijepa sjećanja na Brijune. U Titovu muzeju svi<br />

smo, osim dežurnih ljubitelja povijesti koji su ga<br />

jedva napustili, jedva čekali povratak u autobus.<br />

Tijekom tih je vožnji gitara profesora Dragovića<br />

nakratko uspjela spasiti glazbeni ukus zadnjeg<br />

dijela autobusa. Možda je ta glazba i bila<br />

presudna za naš autobusni prijevoz koji smo<br />

nakon kvara morali zamijeniti lokalnim taksijima.<br />

Ovi prekrasni dani urezani su nam u sjećanje, no<br />

oni su prohujali s vihorom.<br />

Ujedno se ispričavamo profesorima na stvorenim<br />

glavoboljama… :)<br />

Dolores Pretković<br />

jame Baredine. Nakon<br />

toga zabavili smo se<br />

na paintballu i vozeći<br />

karting na Motodromu<br />

Poreč. Trećeg smo<br />

dana uživali u dugoj<br />

vožnji sunčanim<br />

Limskim kanalom<br />

nakon koje smo<br />

posjetili Svetvinčenat<br />

gdje smo pokazali<br />

svoj natjecateljski duh<br />

igrajući igru Escape Castle. Zadnje smo jutro<br />

proveli u razgledu centra Rovinja u kojem smo<br />

bili smješteni. Na putu kući naša posljednja<br />

destinacija bio je grad Motovun gdje su nam<br />

se, uz ostale znamenitosti, osobito svidjele<br />

motovunske zidine. U Varaždin smo se vratili<br />

u večernjim satima puni doživljaja s ovog<br />

nezaboravnog putovanja i zahvalni svima koji su<br />

nam ga omogućili.<br />

Ana Dilger-Pintarić, 4. e<br />

Maturalno putovanje 4. c<br />

razreda<br />

Krajem ožujka učenici<br />

4. c razreda proveli<br />

su četiri nezaboravna<br />

dana na maturalnom<br />

putovanju upoznajući<br />

ljepote Slavonije i<br />

Baranje. Posjetili su<br />

Park prirode Kopački rit,<br />

Osijek, imanje Zlatu gredu, Đakovo, Vinkovce,<br />

Park prirode Papuk te doživjeli čari baranjske<br />

vinske ceste. Učenike su vodili razrednica Ivana<br />

Žnidarić Kajić i profesor Josip Kruljac. Naše<br />

učenike ugostili su i učenici vinkovačke gimnazije<br />

u sklopu manifestacije Noć geografije.<br />

Učenica Maja Benić, kao uspomenu na maturalno<br />

putovanje, izradila je video koji možete vidjeti na<br />

sljedećem linku:<br />

https://www.facebook.com/<br />

watch/?v=721250842349842<br />

O posjetu naših učenika pišu i Vinkovčani:<br />

https://gimnazijavk.hr/ljepote-slavonije/<br />

100


Kutak za maturante<br />

Naši najbolji maturanti<br />

Najbolja maturantica i maturant generacije:<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, 4.g<br />

Jan Špiclin, 4.c<br />

Najbolji maturanti razreda:<br />

4. a — Izidora Mustak<br />

4. b — Linda Ljubić<br />

4. c — Jan Špiclin<br />

4. d — Darija Gazdek<br />

4. e — Marta Majcen<br />

4. f — Martina Ivačić<br />

4. g — Amalija Rafaj Škriljevečki<br />

4. h — Margareta Obadić<br />

4. IB — Paula Jukić<br />

Posebne zasluge u školi i promicanju njezina<br />

ugleda:<br />

Marko Daraboš, 4. IB<br />

Marija Klampfl, 4. g<br />

Mihael Kralj, 4. IB<br />

Valentina Kranjec, 4. c<br />

Lucija Mišak, 4. f<br />

Rene Neuberg Jagetić, 4. e<br />

Viktor Pijanec, 4. g<br />

Iva Vresk, 4. g<br />

Najbolja sportašica i sportaš generacije:<br />

Viktor Pijanec, 4. g<br />

Lucija Mišak, 4. f<br />

Najčitatelj u generaciji: Jan Špiclin, 4. c<br />

Razred s najviše pročitanih knjiga: 4. a<br />

Najbolja maturantica generacije<br />

Amalija Rafaj Škriljevečki, 4. g<br />

Najbolji maturant generacije<br />

Jan Špiclin, 4. c<br />

Koncert za kraj<br />

Dočekali smo! Ponovno smijemo pjevati punim plućima!<br />

Zato smo svim učenicima i djelatnicima<br />

Prve gimnazije za kraj ove nastavne godine pripremili<br />

minikoncert u holu škole. Drago nam je da<br />

vam se svidjelo jer da nije, ne biste nas zvali na<br />

bis! Obećavamo da ćemo za jesen pripremiti još<br />

mnogo popularnih napjeva i poskočica, a vas zovemo<br />

da nam se pridružite u kreiranju glazbenog<br />

programa. Do nekih hladnijih i kišovitijih dana prisjetite<br />

se kako smo vas u ponedjeljak 20. lipnja<br />

2022. razveselili vedrim notama „Folsom prison<br />

bluesa“ Johnnyja Casha te zaraznom „Hey ya!“<br />

Outkasta.<br />

Vidimo se u rujnu!<br />

Vaši Gimnatori/Glazbenici – profesori Anja Bušić,<br />

Renata Čelik, Sanja Horvatić, Iva Pintarić Mandić,<br />

Vinka Sambolec Škerbić, Dražen Dragović i<br />

Krunoslav Rukelj<br />

101


Kutak za maturante<br />

Maturanti u uniformama<br />

4. a 4. b<br />

4. c 4. d<br />

4. e 4. f<br />

102


Kutak za maturante<br />

Maturanti u uniformama<br />

4. g 4. h<br />

4. IB<br />

103


2021./2022.<br />

1. a Razrednica: Ivana Pintarić, prof.<br />

1. LAURA BAČANI<br />

2. VITA BREŠKI<br />

3. LEONA IVOŠEVIĆ<br />

4. TARA JAKOPOVIĆ<br />

5. ELIZABETA KASUN<br />

6. FRAN KEREP<br />

7. SIMON KOCIJAN<br />

8. KARLA KOLENKO<br />

9. BENEDIKT LUCIĆ<br />

10. DORA MAJNARIĆ<br />

11. DORA MODRIĆ<br />

12. JANA SABLJAK<br />

13. VID SKENDEROVIĆ<br />

14. KAJA SOLDO<br />

15. LORENA SOPIĆ<br />

16. VIDA ŠKERBIĆ<br />

17. ANJA ŠTAJCAR<br />

18. DORA TONČINIĆ<br />

19. MAGDALENA VINCEK<br />

20. TEA ZEBEC<br />

104


2021./2022.<br />

Razrednica: Bojana Barlek, prof.<br />

1. b<br />

1. DORA BELI<br />

2. IVONA ČORKO<br />

3. LOVRO ČRNILA<br />

4. REA DUBOVEČAK<br />

5. VERONIKA ĐURASEK<br />

6. LORENA FILIPOVIĆ<br />

7. MIA GAL<br />

8. LEON GOLUBIĆ<br />

9. JAKOV GRABAR<br />

10. KARLA HALAMBEK<br />

11. UNA IVANČIĆ<br />

12. LEONA JANKOVIĆ<br />

13. UNA KRNIĆ<br />

14. MEDINA LONČAR<br />

15. MARIJA MAJCEN<br />

16. LANA SIMON<br />

17. IDA SLUNJSKI<br />

18. LARISA TOPOLOVEC<br />

19. LUCIJA VAĐUNEC<br />

105


2021./2022.<br />

1. c Razrednica: Anja Bušić, prof.<br />

1. EMI BOBEK<br />

2. HANA HEREGA<br />

3. LEONA JURIŠA<br />

4. VITO KOS<br />

5. FILIP KUKEC<br />

6. TIA LABAŠ<br />

7. LANA MUTVAR<br />

8. MAJA RACANOVIĆ<br />

9. ZARA LU SAKAČ<br />

10. DORA STRELEC<br />

11. LANA ŠALIG<br />

12. LANA ŠPOLJAR<br />

13. JULIJA ŠTABI<br />

14. ANA TEPEŠ<br />

15. HELENA TURŠĆAK<br />

16. TEO VUKALOVIĆ<br />

17. ANJA ŽITNJAK<br />

106


2021./2022.<br />

Razrednica: Lara Novak, prof.<br />

1. d<br />

1. ARNO BRLEČIĆ<br />

2. EVA ĐULABIĆ<br />

3. PETAR ĐURIČIN<br />

4. TIA HRANIĆ<br />

5. LARA JURIŠA<br />

6. EVA KIŠIĆ<br />

7. VIDA KOS<br />

8. ELENA KOŠĆAK<br />

9. LUNA KRAJINA<br />

10. ELEONORA KRAMER<br />

11. IZABELLA KURTI<br />

12. TENA MARIA MESARIĆ<br />

13. EMA NAĐ<br />

14. MAGDALENA PINC<br />

15. JOSIP PLANTAK<br />

16. LENA POPOVIĆ<br />

17. VANESSA POSAVEC<br />

18. MIA SUČIĆ<br />

19. NIKA ŠPOLJARIĆ<br />

20. MARIJA-ANA ŠVAGELJ<br />

21. IDA TOMAC<br />

22. LUCIJA VOJNOVIĆ<br />

23. MILADA ZAHREBELNA<br />

24. LUCIJA ZVER<br />

25. ELA ŽUPANIĆ<br />

26. MAŠA ŽUPANIĆ<br />

107


2021./2022.<br />

1. e Razrednica: Martina Vidović, prof.<br />

1. DORA ANDROLIĆ<br />

2. MARTA BABOK<br />

3. LEONA BAJER<br />

4. KATARINA BELČIĆ<br />

5. PAVLA BOŽOVIĆ<br />

6. IVONA DIJANOŠIĆ<br />

7. IDA HIŽAK<br />

8. IVA HRGAREK<br />

9. MAJDA JUG<br />

10. NIKA KAUZLER<br />

11. VILI KELEMEN<br />

12. DORIS LAZAR<br />

13. IVOR LESKOVAR<br />

14. ARIANA MARTINEC<br />

15. MARTA MURIĆ<br />

16. JAKA PATAFTA<br />

17. FILIP PETRIĆ<br />

18. LORA RAJČEVIĆ<br />

19. MARIJA SKENDER<br />

20. LANA STANKOVIĆ<br />

VRČEK<br />

21. VIKTOR STARČEVIĆ<br />

22. VANJA VINKOVIĆ<br />

23. ALEKSANDAR ZEMBER<br />

24. MATEO ŽGANEC<br />

108


2021./2022.<br />

Razrednica: Tajana Golub Mendaš, prof.<br />

1. f<br />

1. ZARA BILIĆ<br />

2. MARKO BOŠNJAKOVIĆ<br />

3. JAN CAHUNEK<br />

4. PATRIK CANJUGA<br />

5. ANA ČUS<br />

6. DAVID HORVAT<br />

7. BORNA JAMBREK<br />

8. VITA KLAPEŽ<br />

9. LUKA KNAPIĆ<br />

10. ANA KNEŽEVIĆ<br />

11. MATIJA KNEŽEVIĆ<br />

12. EMA KOKOT<br />

13. JANA KOŠČAK<br />

14. LANA KROG<br />

15. NOA LIPUŠ<br />

16. VINKA MIKŠAJ<br />

17. JANA MIŠAK<br />

18. FRAN NOVAK<br />

19. DUNJA PETROVIĆ<br />

20. LEDA PIKIJA<br />

21. MIHAEL PJATAKOV<br />

22. IVA TOMIEK<br />

23. TAMARA VITKOVIĆ<br />

109


2021./2022.<br />

1. g Razrednik: Marko Šafran, prof.<br />

1. DEA BUSIJA<br />

2. JAKOV DRAŽIN<br />

3. JAN DUGALIJA<br />

4. ŽELJKO ĐOLONGA<br />

5. PAULINA GOLUB<br />

6. PETAR HACEK<br />

7. DAVID HOSNI<br />

8. MARKO HRENIĆ<br />

9. VJEKO HRGAREK<br />

10. FILIP JURAGA<br />

11. SARA KELEMEN<br />

12. TEODOR KOVŠCA<br />

13. ANTUN KRALJ<br />

14. JAN KUĆA<br />

15. PAVAO KUDELIĆ<br />

16. IVA KUŠTER<br />

17. JAN PAVIĆ<br />

18. LORENA POSILOVIĆ<br />

19. ANDRIJA PUNČEC<br />

20. JONA SEDLAR<br />

21. NOA ŠKERBIĆ<br />

22. VITA VITEZ<br />

23. VITO WEISER<br />

110


2021./2022.<br />

Razrednica: Sanja Horvatić, prof.<br />

1. h<br />

1. ANJA BAČANI<br />

2. VITA ČERPINKO<br />

3. PETRA DRAŠKOVIĆ<br />

4. REA DREVEN<br />

5. JULIA ĐURANEC<br />

6. MONJA GALUNIĆ<br />

7. KLARA HORVAT<br />

8. ERJA HORVATIĆ<br />

9. INES KOCIJAN<br />

10. PETRA KRAJNIK<br />

11. NIVES KRUHOBEREC<br />

12. HELENA KUČEJ<br />

13. ANJA LAZAR<br />

14. LUCIJA MAKOVEC-JEŽ<br />

15. MATILDA MATOVINOVIĆ<br />

16. MATKO MAVREK<br />

17. FRANJO MLINARIĆ<br />

18. SAMANTA NOVAK<br />

19. LUNA PAPEC<br />

20. ANA PETAK<br />

21. LUCIJA POSAVEC<br />

22. DARIJA RATKOVIĆ<br />

23. EVA SOČKOVIĆ<br />

24. DORA URŠANIĆ<br />

111


2021./2022.<br />

2. a Razrednica: Ivana Vitez, prof.<br />

1. LEON ANĐELKOVIĆ<br />

2. LORENA ANIĆ<br />

3. BORNA BARBIR<br />

4. ANA CIKAČ<br />

5. LUCIJA ČEHOK<br />

6. LUKA DIVJAK<br />

7. ANA ĐEKIĆ<br />

8. LEONA HORVAT<br />

9. LORENA KOLARIĆ<br />

10. PETRA KOPJAR<br />

11. DORA LACKOVIĆ<br />

12. ANTONIJA LUČIN<br />

13. LANA MAČEK<br />

14. DINA MAJCEN<br />

15. NOA PLANINC<br />

16. LEONARD POKOS<br />

17. LAURA POSAVEC-<br />

LONČARIĆ<br />

18. FRAN RABUZIN<br />

19. JOSIP SLATKI<br />

20. LARA STOJKOVIĆ<br />

21. ANA STRELEC<br />

22. ANJA ŠPOLJARIĆ<br />

23. DORA VIDAKOVIĆ<br />

24. NINA VITEZ<br />

112


2021./2022.<br />

Razrednik: Josip Kruljac, prof.<br />

2. b<br />

1. LUKA BALENT<br />

2. FRANKA BENE<br />

3. LORENA BOGOVIĆ<br />

4. LEONARDA<br />

DUBOVEČAK<br />

5. KLARA ĐULA<br />

6. JOSIP GRĐAN<br />

7. INES HORVAT<br />

8. NINA IVEZIĆ<br />

9. JELENA KRKLEC<br />

10. ANTONIJA MAJHEN<br />

11. PAULINA MIHALIĆ<br />

12. NIKA MIHIN<br />

13. PETAR MUMLEK<br />

14. EMA MUNKA<br />

15. KATARINA NOVOSEL<br />

16. LAURA PAŽUR<br />

17. PETRA PERŠI<br />

18. FILIP SLUNJSKI<br />

19. EVA ŠIPEK<br />

20. FILIP ŠIPEK<br />

21. IVONA ŠMITLEHNER<br />

22. SARA TEPEŠ<br />

23. TEA TEŽAK<br />

24. IVONA VRČEK<br />

25. ANA ZVONAR<br />

113


2021./2022.<br />

2. c Razrednica: Slavica Kelemen, prof.<br />

1. SARA BARTOLIĆ<br />

2. LORENA BENČIĆ<br />

3. JAŠA BERGER<br />

4. TARA BREŠKI<br />

5. LANA BREŽNJAK<br />

6. ZARA BUJAN<br />

7. PAULA HABULAN<br />

8. NIKA HORVAT<br />

9. PETRA HORVAT<br />

10. LINA KUKEC<br />

11. NIKA MAĐARIĆ<br />

12. IVAN MAJETIĆ<br />

13. LANA MATUNCI<br />

MOLNAR<br />

14. ANA NJEGOVEC<br />

15. VIDA PEKIĆ<br />

16. ELENA POSAVEC<br />

17. NIKA PUZIĆ<br />

18. NIKA SAJKO<br />

19. LOVRO SAVIĆ<br />

20. MATO SOKOL<br />

21. IVONA SUHIĆ<br />

22. KLARA ŠESTAK<br />

23. LANA TUKAČ<br />

24. LEON VIDMANIĆ<br />

114


2021./2022.<br />

Razrednik: Krunoslav Rukelj, prof.<br />

2. d<br />

1. JAKOV BAĐUN<br />

2. ILIJA CIKAČ<br />

3. ELIZAVETA DONSKIKH<br />

4. ELENA DRAGANIĆ<br />

5. TESSA FRUK<br />

6. MARKO JOSEPH<br />

GJERAPIĆ<br />

7. KAJA JUREN<br />

8. MAJA KOKOT<br />

9. VIKTOR KUKOLJA<br />

10. BARBARA LIZATOVIĆ<br />

11. NERI LUČEV<br />

12. TIA MEĐIMOREC<br />

13. LOVRO MIKAŠEK<br />

14. RAFAELA NAĐ<br />

15. VIKTOR PEHARDA<br />

16. IDA POKOS<br />

17. PETRA PTIČEK<br />

18. KLEA PUŠKADIJA<br />

19. LARISA ŠTEFOK<br />

20. KLARA TOT<br />

21. MAGDALENA VABEC<br />

22. REA VEGAR<br />

23. DANA VINCEKOVIĆ<br />

24. VITA VUGRIN<br />

25. VILI VUJOVIĆ<br />

115


2021./2022.<br />

2. e Razrednica: Anamarija Bešenić, prof.<br />

1. LUKA ANTONČIĆ<br />

2. HRVOJE BRĐANOVIĆ<br />

3. MARTA CANJUGA<br />

4. LUCIJA FLEGARIĆ<br />

5. GABRIJELA FRUK<br />

6. PETRA GRIVEC<br />

7. ANAMARIJA<br />

HRASTOVEC<br />

8. HELENA HUĐEK<br />

9. ERIK HUNJEK<br />

10. PAULA IVANIŠ<br />

11. HANA KAJIĆ<br />

12. JANA KELEMEN<br />

13. JANA KOMES<br />

14. UNA KRIŽANIĆ<br />

15. TEREZIJA MALBAŠIĆ<br />

16. MATEJ NÖTHIG<br />

17. LARA PANIĆ<br />

18. EMA PINTARIĆ<br />

19. IVAN PUKLAVEC<br />

20. PETAR IVAN SABATI<br />

21. VITO ŠALAMON<br />

22. MIA ŠIPRAGA<br />

23. LEA VIDAČEK<br />

24. VANDA VRČEK<br />

116


2021./2022.<br />

Razrednica: Helena Kanešić, prof.<br />

2. f<br />

1. ELENA BALAŽINEC<br />

2. EMA BORKO<br />

3. ALEN BRAČKO<br />

4. JANA DRŽANIĆ<br />

5. HEDI DUJMOVIĆ<br />

6. DORIJAN FERENEC<br />

7. TARA FOŠNAR<br />

8. ERIK GAL VUKOVIĆ<br />

9. FILIP GRABAR<br />

10. LEA HIRŠZON<br />

11. ELENA KRIŽNJAK<br />

12. PETAR KUČINA<br />

13. IVONA KURTOIĆ<br />

14. DORA KUZMIĆ<br />

15. JOSIPA NAKIĆ<br />

16. KARLO PRETKOVIĆ<br />

17. MATIJA PUTANEC<br />

18. MARTIN SAMOBOR<br />

19. MATEJ STOČKO<br />

20. LUCIJA ŠAVOR<br />

21. JAKOV ŠKOLNIK<br />

22. ANTONIJA TEŽAK<br />

23. MAGDALENA TOT<br />

24. RENATA TURSKI<br />

117


2021./2022.<br />

2. g Razrednica: Andreja Varšić, prof.<br />

1. ALEKSANDRA<br />

BALENTOVIĆ<br />

2. DOMAGOJ BELIĆ<br />

3. LOVRO BUHIN<br />

4. NIKA ĐURAS<br />

5. JANA FURDI<br />

6. LEA HOJNIK<br />

7. PAVAO HORVAT<br />

8. BARBARA KELAVA<br />

9. PATRIK KIŠIČEK<br />

10. LOVRO KLINDIĆ<br />

11. BRUNO KOSMAČIN<br />

12. JANA KRSNIK<br />

13. FLORIJAN LALIĆ<br />

14. DOROTEA MARKETIN<br />

15. MARTA RABUZIN<br />

16. GRETA RUKELJ<br />

17. NOAH SITAR<br />

18. MARKO SOKOL<br />

19. KLARA STANKUS<br />

20. PAULA VARGA<br />

21. TEA VINCEK<br />

22. IGOR VRDOLJAK<br />

23. VIKTOR VRTAR<br />

24. JAN ZDELAR<br />

118


2021./2022.<br />

Razrednica: Irena Hajsok, prof.<br />

2. h<br />

1. IVANO BANIĆ<br />

2. VIKTORIJA BRAČKO<br />

3. MARTA ČESI<br />

4. IVAN DIJANOŠIĆ<br />

5. ALBA HERCEG<br />

6. VIDA HRGAR<br />

7. JANA IVANČEVIĆ<br />

8. TONI JEZIDŽIĆ<br />

9. ARIJANA JURŠIĆ<br />

10. DAMIAN KOLARIĆ<br />

11. ERIN KOPJAR<br />

12. LANA KOSEC<br />

13. ELIZABETA KOŠIĆ<br />

14. MIA KOVAČIĆ<br />

15. SARAH LACKOVIĆ<br />

16. KARLO LORBEK<br />

17. NICOL MEĐIMUREC<br />

18. PAULA MEŽNARIĆ<br />

19. EMA PAVLAKOVIĆ<br />

20. SARA PINTARIĆ<br />

21. MIRNA SOKOL<br />

22. ENA ŠEPOVIĆ<br />

23. ANA TORJANAC<br />

119


2021./2022.<br />

3. a Razrednik: Dalibor Vidović, prof.<br />

1. JOSIP ANČIĆ<br />

2. DOMINIK BELAJ<br />

3. MIRJAM BEZAK<br />

4. HANA ČAVLEK<br />

5. MISLAV KOREN<br />

6. REA KOVAČ<br />

7. VIDA KOVAČ<br />

8. DORIAN LOPAC<br />

9. VIKTORIJA MAJCEN<br />

10. LUCIJA MARTINEC<br />

11. IVONA NOVOSEL<br />

12. NELA PERIĆ<br />

13. LANA PLANTAK<br />

14. LORETTA POKOS<br />

15. NIKOLINA POKOS<br />

16. DORA RODEŠ<br />

17. PAULA SVIBEN<br />

18. KORINA ŠKEGRO<br />

19. NEA TUĐAN<br />

20. IVAN TURKALJ<br />

21. JAN VRŠČAK<br />

120


2021./2022.<br />

Razrednik: Krunoslav Burek, prof.<br />

3. b<br />

1. JANA BENKOVIĆ<br />

2. MARIJA ČAMPA<br />

3. KLARA DVORSKI<br />

4. MATEO FLINČEC<br />

5. HELENA GAL<br />

6. LUKA HACEK<br />

7. GABRIJELA HAVAIĆ<br />

8. BENJAMIN HORVATIĆ<br />

9. JAN HREN<br />

10. KARLA IVANČIĆ<br />

11. MAGDALENA<br />

JANTOLEK<br />

12. MAGDALENA MATEJAK<br />

13. LUCIJA MIKULIĆ<br />

14. LEONA MILOSAVLJEVIĆ<br />

15. HELENA PETRIĆ<br />

16. ELENA PRANJIĆ<br />

17. KORINA SAMAC<br />

18. ENA ŠALAMON<br />

19. IVANA ŠIMUNOVIĆ<br />

20. IVAN VIDOVIĆ<br />

21. LAURA VRESK<br />

22. LAURA VUKEŠIN<br />

23. NINA ZRINSKI<br />

121


2021./2022.<br />

3. c Razrednik: Rajko Guščić, prof.<br />

1. DOROTEJA BEDENIK<br />

2. LUCIJA COPAK<br />

3. LARA DRVARIĆ<br />

4. MARIJA ERCEG<br />

5. LORENA FLUKSEK<br />

6. DORIJAN HABEK<br />

7. CHIARA HABULAN<br />

8. MARTIN HORVAT<br />

9. NOLA KOLAREK<br />

10. KATARINA KOS<br />

11. LUCIJA KOŠĆAK<br />

12. PATRICIJA KOŠĆAK<br />

13. MELANI KOŠIĆ<br />

14. LARA KRNIĆ<br />

15. JULIJANA KURTEK<br />

16. VIKTORIJA MEDVED<br />

17. DOROTEJA MIHALIĆ<br />

18. VILMA OSTROGNAJ<br />

19. JAN PODSEČKI<br />

20. INES SIROČIĆ<br />

21. MATEA STOLNIK<br />

22. LANA ŠTIGLEC<br />

23. TIHANA VALJAK<br />

24. SARA VUKOVIĆ<br />

122


2021./2022.<br />

Razrednica: Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />

3. d<br />

1. ANJA ALEKSANDRIĆ<br />

2. KLARA BOSILJ<br />

3. SARA ČOH<br />

4. BRUNO DUGALIJA<br />

5. DAISY FORTHERGIL<br />

6. LEON HLAD<br />

7. KLARA KOŠČAK<br />

8. NIKA MEGLOBA<br />

9. KORANA MOČNIK<br />

10. LANA MURSELOVIĆ<br />

11. PETAR POTOČNIK<br />

12. JAKOV PRAVICA<br />

13. MANUELA PREKUPEC<br />

14. MIA ROGINA<br />

15. MATEJ ROGINIĆ<br />

16. ANA ROJKO<br />

17. VANJA ŠPANIĆ<br />

18. JAKOB TERSTENJAK<br />

19. LANA TKALČEC<br />

20. MAGDALENA TURKALJ<br />

21. VANJA VIDOVIĆ<br />

22. NIKO VUČETIĆ<br />

23. EMANUEL VUKOVAC<br />

24. UNA VUKOVIĆ<br />

25. MAGDALENA ŽUGEC<br />

123


2021./2022.<br />

3. e Razrednica: mr. sc. Irena Kocijan-Pevec, prof.<br />

1. IVAN BENČIK<br />

2. MORENO BIŠKUP<br />

3. VITA BOLFEK<br />

4. BRUNO BREŠKI<br />

5. KATARINA BUKOVEC<br />

6. ANAMARIA CMREČAK<br />

7. FRAN ČURDIJA<br />

8. TEODORA HUBLIN<br />

9. STELA KUKEC<br />

10. DORA MEĐIMOREC<br />

11. ANAMARIJA MRKONJIĆ<br />

12. LOVRO NAĐ<br />

13. BELA PAVLEK<br />

14. LOVRO PIROVIĆ<br />

15. DORA RAZLOG<br />

16. ABEL SABOLEK<br />

17. MATEO STANEČIĆ<br />

18. KLARA STANKUS<br />

19. LUCIJA SVRTAN<br />

20. JANA ŠUMIGA<br />

21. RADA TOPOLNJAK<br />

22. ANAMARIJA VIŠNJIĆ<br />

23. DINA VLAŠIĆ BEKIĆ<br />

24. VIKTORIJA VUJOVIĆ<br />

124


2021./2022.<br />

Razrednica: Ksenija Mađarić, prof.<br />

3. f<br />

1. KATJA BALAŽINEC<br />

2. EMILI BELAVIĆ<br />

3. MIHAEL BIŠKUP<br />

4. BORKO BOŽIĆ<br />

5. NIKA BRIŠKI<br />

6. NIKOLINA CIRIMOTIĆ<br />

7. LEON GRDEN<br />

8. PETAR KELEMEN<br />

9. LUKA KOLENKO<br />

10. TIBOR KOVAČIĆ<br />

11. IVA KRIŠTO<br />

12. DORA LEŠNJAK<br />

13. JELENA NAKIĆ<br />

14. HRVOJE NOVOTA<br />

15. LEONA PAČALAT<br />

16. FRANJO PAVLOVIĆ<br />

17. LANA PEHARDA<br />

18. EMA PTIČEK<br />

19. NELA PUČEK<br />

20. REA SIMENDIĆ<br />

21. MARIN SODAR<br />

22. IVA STANISAVLJEVIĆ<br />

23. TONKA ŠOŠA<br />

24. IVAN ŠPOLJAR<br />

25. LUKA VRAGOVIĆ<br />

26. EMINA VUKOVIĆ<br />

125


2021./2022.<br />

3. g Razrednik: dr. sc. Matija Huzak, prof.<br />

1. LUKA BAČA<br />

2. MIA DUKOVIĆ<br />

3. DUNJA HRASTIĆ<br />

4. IVAN ILČIĆ<br />

5. DAVID ISTER<br />

6. HELENA KOLAREK<br />

7. BORNA KROG<br />

8. ANA MARIJA<br />

LUKAČEVIĆ<br />

9. GABRIJELA MAJCEN<br />

10. MAGDALENA MIKŠAJ<br />

11. VITO MUDRI<br />

12. OZREN PEVEC<br />

13. VIKTORIJA PINTARIĆ<br />

14. MISLAV PUTAREK<br />

15. MIHAEL ŠINKO<br />

16. LEONA ŠTORGA<br />

17. LORENA TKALČEC<br />

18. EMANUEL TUKAČ<br />

19. VERONIKA VITEZ<br />

20. ENA VUGRINEC<br />

126


2021./2022.<br />

Razrednica: Iva Pintarić Mandić, prof.<br />

3. h<br />

1. HANA BAJKOVEC<br />

2. HANA BOTIĆ<br />

3. KLARA BOŽIĆ<br />

4. GABRIJEL DRK<br />

5. ANJA DUHOVIĆ<br />

6. ANTONIA FILIPOVIĆ<br />

7. ANDREJ KRBOT<br />

8. DORA KUKOVEC<br />

9. PAULA LEVAČIĆ<br />

10. TINA MILIJAŠ<br />

11. LARA MIŠAK<br />

12. LEON MUNKA<br />

13. NINA PEJNOVIĆ<br />

14. ELA PINTARIĆ<br />

15. MARIO POLJAK<br />

16. HANA PUŠKADIJA<br />

17. ANJA SOKOL<br />

18. VIKTOR SOKOL<br />

19. MARTA TURKOVIĆ<br />

20. LETICIA TURŠČAK<br />

21. IVANA VRANOVIĆ<br />

22. KAROLINA ZAGORŠĆAK<br />

127


2021./2022.<br />

3. IB Razrednica: Ksenija Kipke-Horvat, prof.<br />

1. DUNJA MARIA FRIŠČIĆ<br />

2. ANDRO GOLUB<br />

3. PETRA GRULA<br />

4. JANA KOVAČIĆ<br />

5. JOSIPA KOVAČIĆ<br />

6. PETAR MAJCEN<br />

7. ANJA MARTINEZ<br />

8. RUDY NOVAK<br />

9. BARD KRSTO PLEMIĆ<br />

10. MIHAEL SMUD<br />

11. SEBASTIJAN VARGA<br />

12. SARA VUGREK<br />

128


2021./2022.<br />

129


2021./2022.<br />

4. a Razrednik: Jurica Barulek, prof.<br />

JURICA BARULEK, PROF. EMA ANDROCI ALI AVDIJA PATRICIJA CILER<br />

LANA ČAJAVEC<br />

GABRIJELA GRABROVEC LUKA HANŽEK<br />

SAŠKA PARLAJ JOVAN<br />

IVANA KOTIŠČAK<br />

LUCIJA KRUŠELJ ELLA LACKOVIĆ ANTONIJA LAZAR<br />

KLARA MEDVEDEC<br />

IVA MILJKOVIĆ IZIDORA MUSTAK DORA POLJAK<br />

130


2021./2022.<br />

DOLORES PRETKOVIĆ<br />

JANA SMOLIĆ-ROČAK TENA TKALEC SARA TRNOVČANEC<br />

ELA VABEC ANTONIO VINKOVIĆ KRISTIAN VRANJEŠ ROKO VUGRINEC<br />

131


2021./2022.<br />

4. b Razrednik: Marko Žganec, prof.<br />

MARKO ŽGANEC, PROF. TIN BARBIR<br />

TONKA BELIĆ FLORA BOJANIĆ<br />

MORANDINI<br />

KLARA FLORJANIĆ<br />

ANTONELA FURJAN<br />

VIKTORIJA GAŠPARIĆ<br />

NINA GERIĆ<br />

BRUNA HERCIGONJA<br />

IVAN HORČIČKA<br />

VERONIKA HORVAT<br />

EMA - ELENA HORVATIĆ<br />

DORIS HUDEK<br />

PATRICIJA JADANIĆ<br />

JAKOV JOZIĆ<br />

MARKO JUG<br />

132


2021./2022.<br />

LANA KRAJNC<br />

LINDA LJUBIĆ<br />

NIKO MARGETA<br />

LEONA NOVOSEL<br />

MATIJA PAVLIC<br />

IVAN PLANTAK<br />

KAJA TURKOVIĆ<br />

ANDREA VURADIN<br />

SABINA VURADIN<br />

133


2021./2022.<br />

4. c<br />

Razrednica: Maja Jurgec, prof.<br />

(zamjenska razrednica: Ivana Žnidarić-Kajić, prof.)<br />

MAJA JURGEC, PROF.<br />

IVANA ŽNIDARIĆ-KAJIĆ,<br />

PROF.<br />

NEVA BARTOLEC-<br />

KOLJNREKAJ<br />

MAJA BENIĆ<br />

HELENA BOSILJ<br />

KARLA CHYTIL ELIZABETA CIKAČ TEO ČOP<br />

DENIS JAKOB HRUŠOCI<br />

ELENA HUZJAK NIKO IVANČIĆ MARTA IVANEK<br />

LUKA JELUŠIĆ<br />

VALENTINA KRANJEC LARA LACKOVIĆ VERONIKA MEŠTRIĆ<br />

134


2021./2022.<br />

TAŠA MIHIN<br />

FRANJO MILIĆ JELENA MIŠAK TEA MIŠAK<br />

PIA PLEVKO LAURA RODANO FRANKA ŠEGOVIĆ JAN ŠPICLIN<br />

ERIK TRAKOŠTANEC<br />

SVEN VUGRINEC<br />

135


2021./2022.<br />

4. d Razrednik: dr. sc. Ivica Cikač, prof.<br />

IVICA CIKAČ, PROF. JURAJ CESAR DOMINIK CIGIĆ LEA CVETKO<br />

ANA ČOVRAN<br />

DARIJA GAZDEK JANA HORVAT MATEA KENĐEL<br />

JAN KOLARIĆ<br />

EVA KOVAČIĆ<br />

TIA MIHINJAČ<br />

KLARA MIKULČIĆ<br />

136


2021./2022.<br />

MAJDA MORIĆ<br />

ANA NENADIĆ<br />

LEONARDA NOVOSELEC LOVRO PAVLIČEVIĆ<br />

ZOJA SIROVEC JAKOV SMOLIĆ DENIS ŠANTEK LUKA ŠINKO<br />

LANA VINTER<br />

137


2021./2022.<br />

4. e Razrednica: Nikolina Ivačić, prof.<br />

NIKOLINA IVAČIĆ, PROF. ELENA BIŠKUP ZITA BOŽOVIĆ LUKA CAR<br />

KARLA ČESI<br />

ANA DILGER - PINTARIĆ HANA FOTAK LOVRO IVANKOVIĆ<br />

IVANA JANKOVIĆ<br />

FRAN KOVAČIĆ DORA KUČINA MARIJA LABAŠ<br />

ANJA LEKIĆ<br />

FRAN MAGDALENIĆ MARTA MAJCEN RENE NEUBERG-JAGETIĆ<br />

138


2021./2022.<br />

LOVRO ROZMAN<br />

BELA RUNJAK LEO SIMON NOA STOLNIK<br />

MIHAEL TEŽAČKI<br />

MIRTA VENCHIARUTTI -<br />

CIKAČ<br />

139


2021./2022.<br />

4. f Razrednica: Lidija Klampfl, prof.<br />

LIDIJA KLAMPFL, PROF. IVA CESAR NOA CINGULA TOMISLAV ĆOSIĆ<br />

RAJNA ERJAVEC<br />

ELENA GLUHAK MATIJA HAVAIĆ MARTINA IVAČIĆ<br />

KLARA KOLAK<br />

NIKA KOLAREK EMA KOVAČIĆ PATRICIJA LONČARIĆ<br />

ELIZABETH MARKOVIĆ<br />

ANGELA MESARIĆ LUCIJA MIŠAK MARTIN PERŠIĆ<br />

140


2021./2022.<br />

LOVRO PETROVIĆ<br />

JAN POSAVEC MARTA SEVER PETRA ŠOKMAN<br />

DORA TEŽAK<br />

LARA VRČEK<br />

141


2021./2022.<br />

4. g Razrednik: Denis Barčot, prof.<br />

DENIS BARČOT, PROF. LOVRO BOGOVIĆ LARA BUBNJAR MATEJ ČOK<br />

LOVRO ĐURANEC<br />

MARTIN FLEGARIĆ IVO GABUD DANIJEL GAŠPARIĆ<br />

ANDREJ HUZJAK<br />

VID ILČIĆ LUKA IVANIŠ MARIJA KLAMPFL<br />

FRAN KLINDIĆ<br />

FILIP KRIŽANIĆ IVONA KUHARIĆ JAN LALIĆ<br />

142


2021./2022.<br />

IVAN MLINARIĆ<br />

MISLAV MLINARIĆ VIKTOR PIJANEC ANITA PLATNJAK<br />

LEONA PUŠKADIJA<br />

AMALIJA RAFAJ<br />

ŠKRILJEVEČKI<br />

IVOR VIDOVIĆ<br />

IVA VRESK<br />

143


2021./2022.<br />

4. h Razrednica: Tihana Čus Slatković, prof.<br />

TIHANA ČUS SLATKOVIĆ,<br />

PROF.<br />

NIKOLINA DVEKAR LEONARDA HUĐ LANA INJIĆ<br />

NIKA KOVAČIĆ<br />

JAN KUŠĆER ALITAS NARANČIĆ MATEJA NOGIĆ<br />

MARGARETA OBADIĆ<br />

SARA PEPELKO<br />

VINKA PETEK<br />

IZIDORA POSAVEC<br />

KOVAČ<br />

PETRA RABUZIN<br />

EMMA SLUNJSKI KATARINA STRUGAR KARLA ŠARGAČ<br />

144


2021./2022.<br />

ANA ŠESTAK<br />

EVA ŠKERBIĆ<br />

LANA VIŠNJIĆ<br />

145


2021./2022.<br />

4. IB Razrednica: Miljenka Štimec, prof.<br />

MILJENKA ŠTIMEC, PROF. HANA BILIĆ LANA CVETKO MARCELA ČEGELJ<br />

MARKO DARABOŠ<br />

EMA GALIĆ PAULA JUKIĆ SARA KOVAČIĆ<br />

MIHAEL KRALJ<br />

ANNA LECHNER EVA MAKOVEC-JEŽ MARTA PETAK<br />

GITA SOČKOVIĆ EMA SOVA<br />

KATARINA ŠAC LANA ŠEGOVIĆ<br />

146


2021./2022.<br />

STELA ŠEGOVIĆ<br />

LUNA VIDOVIĆ<br />

NIKA VUGRINEC<br />

147


Videomaterijali<br />

Najbolji maturanti 2022. The best of PGV 2021./2022.<br />

PGV virtualna šetnja<br />

Maturalno putovanje 4.c razreda<br />

Priča o Varaždinskom zelju<br />

148


Videomaterijali<br />

Gimnazijalac glazbeni genijalac<br />

Luka Kolenko - Vergib mir<br />

9. simulirana sjednica Hrvatskog sabora Radio emisija 60 otkucaja Borisa Jokića<br />

IRIM projekt 2022.<br />

149


u r e d @ g i m n a z i j a - v a r a z d i n . s k o l e . h r<br />

+ 3 8 5 4 2 3 0 2 1 2 2<br />

w w w . g i m n a z i j a - v a r a z d i n . h r<br />

w w w . f a c e b o o k . c o m / p r v a v z<br />

w w w . t w i t t e r . c o m / v z d p r v a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!