You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sadržaj<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
O školi...........................................................................................................................3<br />
Natjecanja..................................................................................................................18<br />
Kako smo se prilagodili............................................................................................23<br />
Matematički kutak.....................................................................................................29<br />
Informatički kutak......................................................................................................31<br />
Prirodoslovni kutak...................................................................................................36<br />
IBDP........................................................................................................................... 44<br />
Međunarodni kutak...................................................................................................46<br />
Umjetnički kutak........................................................................................................48<br />
Knjižnica.....................................................................................................................54<br />
Projekti i aktivnosti...................................................................................................59<br />
Kutak za maturante...................................................................................................67<br />
Fotografije razreda i učenika....................................................................................74<br />
Videomaterijali.........................................................................................................118<br />
NAKLADNIK<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
Petra Preradovića 14<br />
ZA NAKLADNIKA<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE<br />
Miljenka Štimec, prof.<br />
Ksenija Mađarić, prof.<br />
FOTOGRAFIJE<br />
Fotogrupa Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong><br />
GRAFIČKA PRIPREMA<br />
mr. sc. Bojan Banić, prof.<br />
NASLOVNICA<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
2
O školi<br />
Uvodna riječ ravnateljice<br />
S puno vjere i nade krenuli smo u ovu<br />
školsku godinu, sigurni kako ćemo je uspjeti<br />
i završiti uživo u školi, ali uz malu pomoć<br />
novootkrivenog načina – hibridnog učenja.<br />
Nažalost, epidemiološka situacija demantirala<br />
nas je već nakon dva mjeseca i ponovno<br />
smo svoje djelovanje preselili u virtualne<br />
prostore Google Classrooma, Zooma, Exam.<br />
neta i sličnih platformi. Sada možda već<br />
nešto mudriji, s više znanja, odlučili smo da<br />
nas, iako se gledamo preko ekrana, situacija<br />
neće spriječiti u namjeri da napravimo najviše<br />
moguće, da organiziramo svečanosti, druženja,<br />
predavanja, radionice. Odlučili smo da ništa<br />
na što imamo ikakav utjecaj nije neizvedivo.<br />
I uspjeli smo. Ove su godine učenici<br />
Prve gimnazije sudjelovali na mnogobrojnim<br />
natjecanjima, ali i natječajima, projektima,<br />
aktivnostima, nastavnici su se uporno i<br />
kontinuirano stručno usavršavali, marljivo<br />
savladavali uvijek nove alate i tehnike kako<br />
bi unaprijedili nastavu, a roditelji su svojim<br />
prijedlozima i inicijativama bili kvalitetna<br />
potpora i korektivni faktor. Bila je ovo najteža<br />
godina u novijoj povijesti škole, ali tu smo,<br />
nismo se predali. U inat virusu svi zajedno<br />
mnogo smo toga napravili i postigli i vjerujem<br />
da ćete sa zadovoljstvom čitati o uspjesima,<br />
prvenstveno naših učenika. Oni su u cijeloj<br />
situaciji bili najvažniji i tako to treba biti.<br />
Uskraćeno im je mnogo toga, ali koliko<br />
god teško bilo, pokazali su svoju snagu.<br />
Ponosna sam na svakog učenika,<br />
djelatnika i roditelja naše škole. Kad prolistate<br />
drugo online izdanje prvogimnazijskog <strong>ljetopis</strong>a,<br />
znat ćete zašto.<br />
ravnateljica<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
Obrazovanje za rad s darovitim učenicima Centra za društvene znanosti<br />
sveučilišta Radboud iz Nizozemske<br />
U petak, 16. travnja <strong>2021</strong>., održana<br />
je online svečana promocija diplomanata<br />
programa RITHA (Radboud International<br />
Training on High Ability) Practitioner na<br />
sveučilištu Radboud, Nijmegen, Nizozemska.<br />
Na navedenoj promociji čak je troje naših<br />
profesora primilo diplome. To su Martina<br />
Vidović, Bojan Banić i Marko Šafran. Inače,<br />
radi se o poslijediplomskom znanstvenom<br />
programu Centra za društvene znanosti<br />
sveučilišta Radboud koji uz <strong>Varaždin</strong>sku<br />
županiju zajedno provodi obrazovanje<br />
Diplome za profesore Prve<br />
stručnjaka iz područja edukacije darovitih.<br />
Time smo postali jedina škola u Hrvatskoj<br />
s trenutno čak tri profesora koji su prošli<br />
taj izuzetno zahtjevan program za rad s<br />
nadarenim učenicima, a sva će naučena<br />
znanja uspješno implementirati u svoj<br />
svakodnevni i redovni rad. Sudjelovanje u<br />
programu omogućila je <strong>Varaždin</strong>ska županija,<br />
dok su istraživanja zadana programom<br />
provedena u našoj školi. Istog je datuma<br />
započela nova studijska godina i vjerujemo<br />
kako će se broj certificiranih djelatnika škole<br />
u tom području za godinu dana povećati.<br />
Bojan Banić, prof.<br />
3
O školi<br />
Djelatnici škole<br />
A) PROFESORI<br />
PREZIME I IME<br />
PREDMET<br />
1. BAKŠAJ VESNA engleski jezik<br />
2. BANIĆ BOJAN informatika<br />
3. BARČOT DENIS fizika, kemija<br />
4. BARLEK BOJANA hrvatski jezik<br />
5. BARULEK JURICA povijest<br />
6. BEŠENIĆ ANAMARIJA fizika<br />
7. BEŠENIĆ IVANČIĆ JASMINKA francuski jezik<br />
8. BULIĆ HANA filozofija, logika, etika<br />
9. BUREK KRUNOSLAV vjeronauk<br />
10. BUŠIĆ ANJA njemački jezik<br />
11. CIKAČ IVICA engleski jezik, španjolski jezik<br />
12. ČUS SLATKOVIĆ TIHANA kemija, biologija<br />
13. DIVJAK STANKO matematika<br />
14. DRAGOVIĆ DRAŽEN etika, filozofija<br />
15. ERHATIĆ MILADA matematika<br />
16. FAJFARIĆ MARTA psihologija<br />
17. FLEGAR NADA kemija<br />
18. GAZDEK MARTINA latinski jezik<br />
19. GOLUB MENDAŠ TAJANA matematika<br />
20. GUŠČIĆ RAJKO latinski jezik, povijest<br />
21. HAJSOK IRENA engleski jezik, etika<br />
22. HORVAT SINIŠA povijest<br />
23. HORVATIĆ SANJA hrvatski jezik, logika<br />
24. HUZAK MATIJA fizika<br />
25. IVAČIĆ NIKOLINA matematika<br />
26. JURČIĆ MIRTA psihologija<br />
27. JURGEC MAJA geografija<br />
28. KANEŠIĆ HELENA fizika<br />
29. KELEMEN SLAVICA glazbena umjetnost<br />
30. KIPKE HORVAT KSENIJA koordinator IB programa, likovna<br />
umjetnost<br />
31. KLAMPFL IVAN poslovanje i upravljanje u IB<br />
programu<br />
32. KLAMPFL LIDIJA kemija, biologija<br />
33. KOCIJAN PEVEC IRENA engleski jezik<br />
34. KRISTAN HRVOJE engleski jezik<br />
35. KRULJAC JOSIP geografija<br />
36. KUČAK LOVORKA biologija, kemija<br />
37. KUNOVIĆ MARTIĆ KARMEN geografija<br />
38. LAJNVAŠ IVAN engleski jezik, povijest<br />
39. LEKIĆ GORAN TZK<br />
40. LONČAR IVAN povijest<br />
41. MAĐARIĆ KSENIJA hrvatski jezik<br />
42. MARČUN MATEJA logika, voditeljica smjene<br />
43. MELNJAK ANAMARIJA kemija, biologija<br />
44. MESEK AMATA glazbena umjetnost<br />
45. MEŠTROVIĆ DINKO fizika<br />
46. MIKAC VLADIMIR informatika<br />
47. MIKINOVIĆ LJILJANA njemački jezik<br />
PREZIME I IME<br />
PREDMET<br />
48. MRAZEK BOSILJ DIJANA engleski jezik<br />
49. NOVAK LARA matematika<br />
50. NOVOSEL-MARTINIĆ VESNA informatika<br />
51. OSTOVIĆ-ŠLEHTA TATJANA TZK<br />
52. PINTARIĆ IVANA hrvatski jezik<br />
53. PINTARIĆ MANDIĆ IVA njemački jezik, likovna umjetnost<br />
54. PUPIĆ LIDIJA TZK<br />
55. RUKELJ KRUNOSLAV geografija<br />
56. RUŽA TATJANA hrvatski jezik<br />
57. SAČIĆ DUNJA njemački jezik, hrvatski jezik<br />
58. SAČIĆ JOSIP matematika<br />
59. SAKAČ ANICA matematika<br />
60. SAMBOLEC-ŠKERBIĆ<br />
VINKA<br />
61. SVETEC PETRA etika<br />
62. SEKELJ ZDENKO TZK<br />
biologija, kemija<br />
63. ŠAFRAN MARKO biologija<br />
64. ŠEMIGA JADRANKA njemački jezik<br />
65. ŠTIMEC MILJENKA hrvatski jezik<br />
66. TOMAŠIĆ HIRŠ MARIJANA engleski jezik<br />
67. VERŠIĆ ANDREJA matematika<br />
68. VIDERŠČAK MELISSA matematika<br />
69. VIDOVIĆ DALIBOR njemački jezik<br />
70. VIDOVIĆ MARTINA biologija<br />
71. VITEZ IVANA hrvatski jezik<br />
72. ZELIĆ NENSY vjeronauk<br />
73. ZRNA MARKO koordinator državne mature,<br />
matematika<br />
74. ŽGANEC MARKO povijest<br />
75. ŽIGER TATJANA njemački jezik<br />
76. ŽNIDARIĆ KAJIĆ IVANA sociologija, politika i gospodarstvo<br />
B) U ŠKOLI NADOPUNJUJE NASTAVNU NORMU<br />
1. ANIĆ MARINA geografija<br />
2. NOVAK LJERKA geografija<br />
C) VANJSKI SURADNICI<br />
1. CHRZON-SCHAUMAUN<br />
BIRGIT<br />
D) STRUČNI SURADNICI<br />
njemački jezik<br />
1. BANIĆ JANJA ravnateljica<br />
2. ČELIK RENATA pedagoginja<br />
3. PAČALAT ŽELJKA psihologinja<br />
4. HORVATIĆ-BEDENIK<br />
JASMINKA<br />
knjižničarka<br />
5. MARČETIĆ MARINELA knjižničarka<br />
E) ADMINISTRATIVNO OSOBLJE<br />
1. ANTOLKOVIĆ ZDENKO laborant u IB programu<br />
2. KOČIŠ KAŠMO LAURA voditeljica računovodstva<br />
3. LEPOGLAVEC ANA MARIJA administrativni referent<br />
4. MIHALINEC GORDANA tajnica<br />
4
O školi<br />
E) ADMINISTRATIVNO OSOBLJE<br />
5. PLANTAK DANICA računovodstveni referent<br />
6. ZDELAR BARBARA administrativnI referent<br />
F) TEHNIČKO OSOBLJE<br />
1. BANIĆ SANJA spremačica<br />
2. BORŠĆAK MIRA spremačica<br />
3 CRNČEC BRANKICA spremačica<br />
4. GOVEDIĆ BOŽIDAR domar<br />
5. GOVEDIĆ BRANKICA spremačica<br />
6. HABULAN VERICA spremačica<br />
7. HERCEG ZDRAVKO spremač<br />
8. KAVUR DAJANA spremačica<br />
9. KOŠIR ĐURĐICA spremačica<br />
10. MATIJAŠEC IVANKA spremačica<br />
11. OREŠKI VESNA spremačica<br />
12. SAKAČ DRAGAN spremač<br />
13. SLUNJSKI IVANKA spremačica<br />
14. ŠPORČIĆ ROBERT domar<br />
Tim za kvalitetu<br />
1. JANJA BANIĆ 11. JURICA BARULEK<br />
2. RENATA ČELIK 12. VESNA NOVOSEL MARTINIĆ<br />
3. ŽELJKA PAČALAT 13. IVA PINTARIĆ MANDIĆ<br />
4. MILJENKA ŠTIMEC 14. HANA BULIĆ<br />
5. TAJANA GOLUB MENDAŠ 15. ZDENKO SEKELJ<br />
6. MARIJANA<br />
TOMAŠIĆ HIRŠ<br />
16. MARKO ZRNA<br />
7. ANJA BUŠIĆ 17. KSENIJA KIPKE HORVAT<br />
8. TIHANA ĆUS SLATKOVIĆ 18. IVANA GODEC VINCEKOVIĆ<br />
9. KRUNOSLAV RUKELJ 19. ALISA PEVEC<br />
10. MATIJA HUZAK<br />
Vijeće roditelja<br />
1. 1.a Vlatkica Horvat 9. 2.a Jasna Koren<br />
2. 1.b Sandra Selec Pažur 10. 2.b Mihaela Flinčec<br />
3. 1.c Anica Sajko 11. 2.c Zoran Košćak<br />
4. 1.d Ivana Godec Vinceković 12. 2.d Vladimir Novak<br />
5. 1.e Dean Šalamon 13. 2.e Jasminka Bekić<br />
6. 1.f Mirjana Kučina 14. 2.f Anica Vragović<br />
7. 1.g Valentina Balentović 15. 2.g Marija Vitez<br />
8. 1.h Vesna Kosec-Torjanac 16. 2.h Slađan Turković<br />
17. 3.a Divna Pretković 26. 4.a Mario Sajko<br />
18. 3.b Jasminka Bijelić Ljubić 27. 4.b Josip Briševac<br />
19. 3.c Iva Kelemen Ivančić 28. 4.c Darko Vrbanec<br />
20. 3.d Nataša Mihinjač 29. 4.d Silvija Kezele<br />
21. 3.e Božena Biškup 30. 4.e Željka Sakač<br />
22. 3.f Hana Horvat 31. 4.f Damir Kuzminski<br />
23. 3.g Dalibor Ivaniš 32. 4.g Srećko Kušen<br />
24. 3.h Tatjana Helga Kušćer 33. 4.h Tomislav Kiš<br />
25. 3.IB Petra Detoni 34. 4.IB Sandra Lovrenčić<br />
Članovi Školskog odbora<br />
a) predstavnici nastavnika i stručnih<br />
suradnika<br />
1. Miljenka Štimec, prof. - predsjednica<br />
2. Erhatić Milada, prof.<br />
b) predstavnik iz reda roditelja<br />
1. Ivana Godec Vinceković<br />
c) predstavnici osnivača<br />
1. Željko Bedeković<br />
2. Ljiljana Levatić Uskoković<br />
3. Alenka Trtinjak<br />
d) predstavnik zaposlenika škole<br />
1. Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />
5
O školi<br />
Vijeće učenika<br />
Godina raznih izazova<br />
Članovi Vijeća učenika<br />
ove su školske godine u suradnji<br />
sa školskom psihologinjom<br />
uspješno sudjelovali u organizaciji<br />
školskih aktivnosti i događanja<br />
te rješavanju raznih izazova<br />
uzrokovanih pandemijom. Svi<br />
sastanci Vijeća učenika održani<br />
su online putem platforme Zoom.<br />
Iako su komunikacija i interakcija<br />
uživo svima nedostajale, Vijeće je,<br />
međusobno surađujući, ostvarilo sve<br />
zahtjeve učenika i drugih članova<br />
školske zajednice.<br />
Na početku školske godine<br />
upoznali smo nove učenike s planom<br />
rada te odabrali učenike mentore koji<br />
su pomagali učenicima prvih razreda<br />
u prilagodbi novoj okolini. U suradnji s<br />
Elektrostrojarskom školom <strong>Varaždin</strong><br />
organizirali smo humanitarnu akciju<br />
“#KROVZAPETrinju” kako bismo<br />
pomogli jednoj obitelji s područja<br />
pogođenog potresom 29. prosinca<br />
2020. te se aktivno uključili u<br />
njezinu provedbu. Između ostalog,<br />
organiziran je online humanitarni<br />
kviz gdje su ekipe kao donaciju<br />
uspjele sakupiti 1614 kuna.<br />
Vijeće je također<br />
organiziralo već tradicionalan<br />
Božićni kviz te Halloween kviz<br />
znanja. Vijeće učenika ove je<br />
godine također sudjelovalo<br />
u odlučivanju o važnim<br />
mjerama i odredbama na<br />
razini škole, primjerice,<br />
provedbom ankete o<br />
zamjeni smjena prvih i trećih<br />
razreda, odnosno jutarnje i<br />
popodnevne smjene.<br />
Osim službenih predstavnika,<br />
imali smo i aktivne pridružene<br />
članove: Dorijan Habek (2.c),<br />
Jan Posavec (3.f), Mihael<br />
Kralj (3.IB), Jan Tesla Frčko<br />
(4.e) i Marko Varga (4.g).<br />
I ove smo godine, unatoč<br />
težim okolnostima i čestom mijenjanju<br />
modela i načina održavanja<br />
nastave, ostali motivirani i spremni<br />
na zajednički rad i međusobnu<br />
komunikaciju. Nadamo se da ćemo<br />
sljedeće godine nastaviti istim<br />
smjerom, a ovisno o mogućnostima<br />
i u „prirodnom“ školskom okruženju.<br />
Zahvaljujem svima koji su pokazali<br />
interes i volju za rad u Vijeću učenika<br />
te se nadam da ćemo i sljedeće<br />
godine imati isto tako marljivu i<br />
komunikativnu atmosferu kakvu smo<br />
ove godine uspjeli ostvariti.<br />
predsjednik Vijeća učenika<br />
Marko Daraboš, 3.IB<br />
Vijeće učenika<br />
Popis sponzora u školskoj godini 2020./<strong>2021</strong>.<br />
BookZvook, Zagreb; Damir Karakaš, Zagreb; Goran Bubaš, <strong>Varaždin</strong>; Gordan Gjerapic,<br />
Denver; Kazalište Gavella, Zagreb; Mladen Mišak, <strong>Varaždin</strong>; Ružica Fosin, <strong>Varaždin</strong>.<br />
Veliko hvala svima!<br />
6
O školi<br />
Vijeće učenika<br />
1.a Fran Rabuzin 1.b Nika Mihin<br />
1.c Lorena Benčić 1.d Viktor Peharda<br />
1.e Ivan Puklavec 1.f Hedi Dujmović<br />
1.g Aleksandra<br />
Balentović<br />
1.h Damian Kolarić<br />
2.a Paula Sviben 2.b Laura Vresk<br />
2.c Jana Kovačić 2.d Sara Čoh<br />
2.e Petra Grula 2.f Iva Stanisavljević<br />
2.g Mislav Putarek 2.h Andrej Krbot<br />
3.a Klara Medvedec 3.b Ema Horvatić<br />
3.c Jan Špiclin 3.d Juraj Cesar<br />
3.e Fran Kovačić 3.f Martin Peršić<br />
3.g Matej Čok 3.h Mateja Nogić<br />
3.IB Marko Daraboš<br />
4.a Eva Sajko 4.b Magdalena Briševac<br />
4.c Tia Brezovec 4.d Jana Dorić<br />
4.e Laura Lukačić 4.f Miša Janković<br />
4.g Korina Klampfl 4.h Marko Kralj<br />
4.IB Alisa Pevec<br />
Iza ekrana kviza znanja koji je organizirao Marko Varga<br />
Pobjednice natječaja za najbolju masku<br />
Vijeće roditelja<br />
Angažirano u pandemijskoj<br />
situaciji<br />
Po mnogočemu izazovna i posebna za<br />
sve, školska godina 2020./<strong>2021</strong>. takva je bila<br />
i za članove Vijeća roditelja. Predstavljajući<br />
stavove roditelja učenika iz svih razreda te<br />
izražavajući mišljenje o svim relevantnim<br />
pitanjima vezanim uz rad škole, Vijeće roditelja<br />
bilo je iznimno aktivno iako je djelovalo u<br />
virtualnom okruženju. Kao majka učenice<br />
prvog razreda u ovoj situaciji nalazim se prvi<br />
put, no rekla bih da to okruženje ne samo da<br />
nije prekinulo ili smanjilo djelovanje Vijeća, već<br />
mu je dalo i dodatni poticaj.<br />
Kako se u Prvi gimnaziji <strong>Varaždin</strong> njeguje<br />
transparentnost u komunikaciji i obavještavanju<br />
svih uključenih u važne školske teme, tako je<br />
i Vijeće roditelja o tome raspravljalo na četiri<br />
službena sastanka održana preko platforme<br />
Zoom. Na nekim od sastanaka pridružile su<br />
se i psihologinja i pedagoginja te ravnateljica,<br />
zajednički tražeći rješenje za trenutne<br />
probleme. O svemu se, također, vrlo živo<br />
raspravljalo i pisanim putem, kad god je netko<br />
od roditelja želio iznijeti prijedlog ili mišljenje.<br />
Roditelji su na taj način aktivno sudjelovali u<br />
kreiranju školske svakodnevice, razmjenjivali<br />
mišljenja i bili partneri školskoj upravi.<br />
Očekivano, teme koje su protekle<br />
godine najviše okupirale roditelje bile su<br />
vezane uz pandemijsku situaciju. Premda na<br />
nju nismo mogli utjecati, trudili smo se olakšati<br />
okolnosti u kojima su se našla naša djeca, a<br />
s njima i svi mi zajedno. Iako ništa ne može<br />
zamijeniti komunikaciju uživo, čini mi se da<br />
smo uspjeli biti najbliže moguće tome. Kao<br />
osoba koja cijeli svoj radni vijek radi u prosvjeti,<br />
mogu odgovorno reći da je Vijeće roditelja<br />
Prve gimnazije iznadprosječno angažirano i<br />
uključeno u školske aktivnosti.<br />
Želim ovdje zahvaliti gospođi Petri<br />
Detoni koja je Vijećem marljivo predsjedavala<br />
do kraja prvog polugodišta, a isto tako i svim<br />
članovima Vijeća na njihovom trudu i dijeljenju<br />
razmišljanja.<br />
Ivana Godec-Vinceković,<br />
predsjednica Vijeća roditelja<br />
7
O školi<br />
Humanitarna akcija #KROVZAPETrinju<br />
Elektrostrojarska škola<br />
<strong>Varaždin</strong> i <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong><br />
<strong>Varaždin</strong> zajednički su<br />
pokrenule humanitarnu akciju<br />
za pomoć jednoj obitelji s<br />
područja pogođenog potresom<br />
29. prosinca 2020. Akcija<br />
#KROVZAPETrinju bila je<br />
namijenjena kupnji potpuno<br />
opremljenog i grijanog<br />
kontejnera za stanovanje jednoj<br />
četveročlanoj obitelji s malom<br />
djecom ili djecom školskog<br />
uzrasta s područja Petrinje i<br />
okolice, no u međuvremenu<br />
smo s terena primili<br />
informacije da je prikupljena<br />
sredstva korisnije i održivije<br />
usmjeriti na kupnju drvene<br />
i trajne, opremljene kuće.<br />
U akciji je prikupljeno<br />
72.733,26 kn, zahvaljujući<br />
učenicima obiju škola,<br />
djelatnicima, roditeljima i svim<br />
prijateljima te sponzorima.<br />
Nakon procesa pregovaranja o<br />
cijeni kuće uspjeli smo je kupiti<br />
za prikupljen iznos. Ovim putem<br />
zahvaljujemo dobavljaču na<br />
susretljivosti i prilagođavanju<br />
cijene sredstvima koja<br />
smo imali na raspolaganju.<br />
Nakon što smo potvrdili<br />
da je kuća kupljena, u akciju<br />
se s puno dobre volje uključila<br />
i Srednja strukovna škola<br />
<strong>Varaždin</strong> s ponudom izrade<br />
namještaja za unutarnje<br />
uređenje kuće prema nacrtu<br />
koji smo primili od dobavljača.<br />
U kontaktu s inicijativom Ljudi<br />
za ljude, Matejom Medlobi<br />
i dogradonačelnicom Gline<br />
Brankom Bakšić Mitić dobili<br />
smo prijedlog obitelji kojoj<br />
je kućica najpotrebnija.<br />
Projekt je uspješno<br />
realiziran, a 7. svibnja <strong>2021</strong>.<br />
delegacija naših triju škola<br />
otišla je na teren te i formalno<br />
predala kuću samohranoj majci<br />
s djetetom u 7. razredu osnovne<br />
škole. Na terenu je i montiran<br />
sav namještaj, uz prigodne<br />
poklone. Našu su obitelj 26.<br />
svibnja posjetili i predstavnici<br />
Vijeća učenika Korina Klampfl<br />
i Marko Varga, uz novinare<br />
Nove TV, kako bi prethodno<br />
spomenutu obitelj iznenadili<br />
i upoznali. Vijeće učenika<br />
tijekom provedbe akcije<br />
organiziralo je humanitarni<br />
kviz za koji je kotizacija bila<br />
uplata donacije za akciju.<br />
Preostaje nam<br />
sljedeći posjet koji planiramo<br />
ostvariti uz donaciju hrane i<br />
ostalih potrepština jer smo<br />
našoj obitelji obećali kako ih<br />
nećemo ostaviti same i da<br />
ćemo se i dalje, dok za to<br />
postoji potreba, brinuti o njima.<br />
Akcija je provedena sukladno<br />
Zakonu o humanitarnoj pomoći<br />
u razdoblju od 21. siječnja<br />
do 21. ožujka <strong>2021</strong>. godine.<br />
Veliko nam je<br />
zadovoljstvo i izuzetno smo<br />
ponosni što smo uspjeli pomoći<br />
ljudima u potrebi te nastavljamo<br />
i dalje s našim akcijama.<br />
Posebno smo ponosni na naše<br />
učenike koji su pokazali svoje<br />
veliko srce i koliko im je važno<br />
pomagati!<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
8
O školi<br />
Županova nagrada za zlato i srebro na<br />
ACSL All-Star natjecanju<br />
Župan <strong>Varaždin</strong>ske županije Anđelko<br />
Stričak priredio je primanje u Županijskoj palači<br />
za učenike Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong>, ujedno<br />
i polaznike Centra izvrsnosti iz informatike za<br />
srednje škole, osvajače zlatne i srebrne medalje<br />
na finalnom online All Star American Computer<br />
Science League natjecanju održanom krajem<br />
svibnja <strong>2021</strong>. godine. Tom su prigodom Emanuel<br />
Tukač iz 2.g razreda za osvojenu zlatnu medalju<br />
i Bruno Kosmačin iz 1.g za osvojenu srebrnu<br />
medalju u kategoriji Intermediate nagrađeni<br />
iznimno vrijednim nagradama. Učenici su<br />
zahvalili na dobivenim nagradama, istaknuvši<br />
kako ih one motiviraju za daljnja natjecanja na<br />
kojima će sudjelovati u budućnosti. Uz župana i<br />
učenika primanju su bili nazočni mentor učenika<br />
mr. sc. Bojan Banić, prof., ravnateljica Prve<br />
gimnazije Janja Banić, dipl. inf., kao i pročelnik<br />
Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.<br />
sc. Miroslav Huđek, koji su se također obratili<br />
prisutnima prigodnim riječima. <strong>Varaždin</strong>ska<br />
županija time je ponovno potvrdila da cijeni rad<br />
i rezultate naših učenika i mentora te vjerujemo<br />
da će tako biti i u budućnosti.<br />
Bojan Banić, prof.<br />
9
O školi<br />
Državna matura 2019./2020.<br />
Ida Kolmanić, Marko Srpak i Lovro Benjak - najbolji<br />
rezultati u određenim predmetima<br />
Školske godine 2019./2020. provedena<br />
je jedanesta po redu državna matura. Članovi<br />
školskog ispitnog povjerenstvo bili su: Janja<br />
Banić (predsjednica povjerenstva), Marko Zrna<br />
(ispitni koordinator), Ivana Pintarić (zamjenica<br />
ispitnog koordinatora) te Zdenko Antolković,<br />
Jurica Barulek, Nikolina Ivačić i Marko Žganec.<br />
Uspješnim polaganjem državne<br />
mature <strong>gimnazija</strong>lci završavaju svoje<br />
srednjoškolsko obrazovanje. Sama<br />
državna matura sastoji se od dva dijela -<br />
obaveznog i izbornog. Obavezni dio sastoji<br />
se od ispita iz Matematike, Hrvatskog<br />
jezika te stranog jezika, a učenicima je<br />
dana mogućnost da biraju razinu na kojoj<br />
će ih polagati (osnovnu ili višu). Izborni dio<br />
mature sastoji se od ispita koje učenici sami<br />
odaberu i u pravilu se plažu na višoj razini.<br />
Školske godine 2019./2020. po prvi<br />
je put prekinuta tradicija pisanja probne<br />
državne mature iz Matematike zbog<br />
epidemiološke situacije, odnosno zbog<br />
proglašenja pandemije. Iako je to jedini<br />
način da se učenici upoznaju sa samom<br />
provedbom državne mature prije njenog<br />
provođenja, te su se godine zbog pandemije<br />
učenici upoznali sa svim zadaćama koje<br />
su ih čekale tijekom samog provođenja<br />
državne mature i uspješno ih odradili.<br />
Ljetnom roku pristupila su 184<br />
učenika naše škole. Ukupno su napisali<br />
827 ispita što čini prosjek od 4.49<br />
ispita po učeniku. Najpopularniji izborni<br />
ispiti ne ljetnom roku bili su sljedeći:<br />
Predmet<br />
Broj prijava<br />
Fizika 81<br />
Biologija 55<br />
Kemija 51<br />
Psihologija 39<br />
a učenik Lovro Benjak Engleski jezik B.<br />
Jesenskom roku pristupilo je 6<br />
učenika, a ukupno su napisali 15 ispita.<br />
Rezulati državne mature ujedno<br />
služe i kao jedan od načina prema kojem se<br />
formiraju rang liste za upise na studije. Nakon<br />
rezultata ljetnog roka ispita državne mature<br />
te formiranja konačnih rang lista 75% učenika<br />
steklo je pravo upisa na studij koji su označili<br />
kao prvi izbor. Najpopularniji fakulteti nakon<br />
ljetnog roka državne mature bili su sljedeći:<br />
Fakultet<br />
Fakultet organizacje i<br />
informatike u <strong>Varaždin</strong>u<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
Fakultet elektrotehnike i<br />
računarstva Sveučilišta<br />
u Zagrebu<br />
Pravni fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
Filozofski fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
Broj upisa<br />
Nakon jesenskog roka 5 učenika upisalo<br />
je studij koji su označili kao prvi izbor.<br />
Prošlogodišnjim maturantima želimo<br />
da uspješno završe upisane studije, a<br />
ovogodišnjim da uspješno riješe ispite<br />
državne mature te upišu željene studije.<br />
19<br />
14<br />
12<br />
11<br />
Marko Zrna, prof.<br />
Posebno treba istaknuti nekoliko<br />
učenika koji su ostvarili vrhunske rezultate<br />
na maturi; Ida Kolmanić riješila je 100%<br />
ispit Matematika A, dok je na ispitu<br />
Informatika ostvarila rang 1, Marko Srpak<br />
100% je riješio ispite Matematika A i Fizika,<br />
10
O školi<br />
Kalendar većih događanja u školskoj godini 2020./<strong>2021</strong>.<br />
u kojima su sudjelovali ili ih organizirali učenici i<br />
profesori Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong><br />
12.-16.10.2020. Dani Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong> i<br />
proslava 384. godišnjice škole<br />
17.10.2020. Obilježavanje Dana Erasmusa<br />
2020.<br />
10.-25.10.2020. EU Code Week u Prvoj<br />
19.-31.10.2020. Humanitarna akcija<br />
„Solidarnost na djelu“<br />
30.10.2020. Kviz Vijeća učenika<br />
9.-13.11.2020. Natjecanje Dabar<br />
26.11.2020. Predavanje Ilije Srpaka: „Kemija -<br />
mitovi i miskoncepcije o maturi, kemiji i<br />
studiju“<br />
3.12.2020. Večer matematike<br />
4.12.2020. Predavanje Marte Klemenčić, mag.<br />
paed. i mag. edu. phil.: „Svi načini na<br />
koje me iznenadila Bolivija“<br />
7.-13.12.2020. Hour of Code 2020<br />
18.12.2020. Predavanje za profesore škole<br />
- Hrvatska udruga za mirenje, dr. sc.<br />
Srđan Štimac: „Ja sam u pravu, ti si u<br />
krivu. I što ćemo sad?“<br />
8.1.<strong>2021</strong>. Predavanje za profesore škole<br />
– Petra Kruljac, prof.: „Provođenje<br />
pismenih ispita u nastavi na daljinu“<br />
18.1.-19.4.<strong>2021</strong>. eTwinning projekt „Kutijica<br />
podrške – učenici za učenike“ za<br />
učenike iz Sisačko-moslavačke<br />
županije<br />
21.1.-21.3.<strong>2021</strong>. Humanitarna akcija<br />
#KROVZAPETrinju<br />
27.1.<strong>2021</strong>. online strukturirani dijalog - projekt<br />
„Građanskim odgojem do boljeg društva<br />
za mlade“<br />
28.1.<strong>2021</strong>. Predavanje Tamare Rinkovec, mag.<br />
chem.: „Supramolekulska kemija“<br />
9.2.<strong>2021</strong>. Obilježavanje Dana sigurnijeg<br />
interneta<br />
12.2.<strong>2021</strong>. Online kviz „Glazbeni znalci<br />
<strong>gimnazija</strong>lci“<br />
23.2.<strong>2021</strong>. Predavanje za profesore škole –<br />
Forum za slobodu odgoja: „Medijacija<br />
u školi – razine implementacije i prikaz<br />
procesa“<br />
26.2.<strong>2021</strong>. Online svečanost dodjele Oskara<br />
znanja<br />
5.3.<strong>2021</strong>. Humanitarni kviz Vijeća učenika u<br />
sklopu akcije #KROVZAPETrinju<br />
12.3.<strong>2021</strong>. Kviz poznavanja Hrvatskog sabora<br />
14.3.<strong>2021</strong>. Obilježavanje Dana broj pi<br />
16.4.<strong>2021</strong>. Svečanost dodjela diploma<br />
Radboud International Training on High<br />
Ability Practitioner za tri profesora škole<br />
u Prvoj<br />
19.4.<strong>2021</strong>. Sudjelovanje na simuliranoj sjednici<br />
Hrvatskog sabora<br />
23.4.<strong>2021</strong>. Predavanje za profesore škole –<br />
prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija:<br />
„Novi vrli svijet – demokracija, sloboda i<br />
znanost u doba COVID ere“<br />
30.4.<strong>2021</strong>. Zoom panel-rasprava o knjigama i<br />
čitanju s pjesnikinjom Monikom Herceg<br />
i piscem Damirom Karakašem u sklopu<br />
projekta „Knjiga, komp i mob“<br />
10.-31.5.<strong>2021</strong>. Online izložba grupe<br />
„Biosigurnost i biozaštita“<br />
10.5.<strong>2021</strong>. Online radionica „Mindfulness<br />
Techniques for Successfully Coping<br />
with Stress“ u sklopu Erasmus+<br />
projekta „Under the European stars“<br />
27.5.<strong>2021</strong>. Sudjelovanje u projektu „Marinković<br />
nas spaja“<br />
28.5.<strong>2021</strong>. Zoom svečanost proglašenja<br />
najuspješnijih maturanata generacije<br />
<strong>2021</strong>. Prve gimnazije i nagrađivanje<br />
najboljih maturanata<br />
7.6.<strong>2021</strong>. Sudjelovanje na predavanje izv.<br />
prof. dr. sc. Petra Kružića: ˝Utjecaj<br />
klimatskih promjena i invazivnih vrsta<br />
na bioraznolikost u podmorju zaštićenih<br />
područja u Jadranskom moru˝<br />
Osim navedenog, u školi je provedeno:<br />
projekti lokalne, nacionalne i međunarodne<br />
razine; različite vrste i razine natjecanja;<br />
sudjelovanja na natječajima; aktivnosti, projekti<br />
i obilježavanja važnih datuma u školskoj<br />
knjižnici; sve popraćeno u ovom <strong>ljetopis</strong>u, kao<br />
i na<br />
www.<strong>gimnazija</strong>-varazdin.skole.hr,<br />
www.facebook.com/prvavz,<br />
www.twitter.com/vzdprva.<br />
11
O školi<br />
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI<br />
AKTIVNOST<br />
VODITELJ/I<br />
ACSL<br />
Bojan Banić<br />
Biosigurnost i biozaštita Tihana Čus Slatković<br />
Book Club<br />
Dijana Mrazek Bosilj<br />
Debatni klub<br />
Petra Svetec<br />
Dramska družina<br />
Theatron<br />
Bojana Barlek<br />
English news agency Irena Kocijan Pevec<br />
English news agency<br />
cooperation and social Dijana Mrazek Bosilj<br />
media<br />
Foto i video grupa Vladimir Mikac<br />
Glazbena radionica Slavica Kelemen<br />
Govorimo francuski Jasminka Bešenić Ivančić<br />
HONI<br />
Vladimir Mikac<br />
Knjiga, komp, mob Tatjana Ruža<br />
Primijenjena geografija Maja Jurgec/Josip Kruljac<br />
Prošlost za budućnost Siniša Horvat<br />
Lidija Pupić<br />
Školski sportski klub<br />
„Srednjoškolac“<br />
Tatjana Ostović Šlehta<br />
Zdenko Sekelj/Goran<br />
Lekić<br />
Vijeće učenika<br />
Željka Pačalat<br />
Volonterski kljub Marko Žganec<br />
FAKULTATIVNA NASTAVA<br />
AKTIVNOST<br />
VODITELJ<br />
Fizika i IT<br />
Dinko Meštrović<br />
Dalibor Vidović, Anja<br />
Bušić, Iva Pintarić<br />
DSD grupe<br />
Mandić, Jadranka<br />
Šemiga, Tatjana Žiger,<br />
Ljiljana Mikinović<br />
DELF – Francuska<br />
jezična diploma<br />
Jasminka Bešenić Ivančić<br />
IZBORNA NASTAVA - opća <strong>gimnazija</strong> 2. - 4.<br />
razredi<br />
AKTIVNOST<br />
VODITELJ<br />
Francuski jezik<br />
Jasminka Bešenić Ivančić<br />
Vladimir Mikac,<br />
Informatika<br />
Vesna Novosel-Martinić<br />
Laboratorijska kemija<br />
Mikrobiologija<br />
Psihologija / Sociologija /<br />
Politika i gospodarstvo<br />
Španjoslki jezik<br />
Tihana Čus Slatković,<br />
Marko Šafran,<br />
Lidija Klampfl<br />
Mirta Jurčić,<br />
Marta Fajfarić,<br />
Hana Bulić<br />
Ivana Žnidarić Kajić<br />
Ivica Cikač<br />
DOPUNSKA NASTAVA<br />
AKTIVNOST<br />
VODITELJ<br />
Dopunska nastava iz<br />
fizike – 1. razredi<br />
Anamarija Bešenić<br />
Dopunska nastava iz<br />
fizike – 2. razredi<br />
Anamarija Bešenić<br />
Dopunska nastava iz<br />
fizike – 3. razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
fizike – 4. razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
kemije - 1., 2., 3. i 4.<br />
razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
matematike – 1. razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
matematike – 2. razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
matematike – 3. razredi<br />
Dopunska nastava iz<br />
matematike – 4. razredi<br />
Matija Huzak<br />
Denis Barčot<br />
Anamarija Melnjak<br />
Lara Novak<br />
Anica Sakač<br />
Ivana Premužić<br />
Melissa Videršćak<br />
DODATNA NASTAVA<br />
AKTIVNOST<br />
VODITELJ<br />
Dodatna nastava iz<br />
Martina Vidović<br />
biologije – 1. razredi<br />
Dodatna nastava iz fizike<br />
Helena Kanešić<br />
– 1. razredi<br />
Dodatna nastava iz fizike<br />
– 3. razredi<br />
Dodatna nastava iz fizike<br />
– 4. razredi<br />
Dodatn nastava iz<br />
hrvatskog jezika –<br />
4. razredi<br />
Dodatna nastava iz<br />
kemije – 1. i 4. razredi<br />
Dodatna nastava iz<br />
kemije – 2. razredi<br />
Dodatna nastava iz<br />
kemije – 3. razredi<br />
Dodatna nastava iz<br />
matematike –<br />
1. i 2. razredi<br />
Dodatna nastava iz<br />
matematike – 3. i 4.<br />
razredi<br />
Denis Barčot<br />
Helena Kanešić<br />
Ivana Pintarić<br />
Lidija Klampfl<br />
Vinka Sambolec Škerbić<br />
Denis Barčot<br />
Melissa Videršćak<br />
Tajana Golub Mendaš<br />
12
O školi<br />
Debatni klub<br />
Članovi Debatnog kluba ove su se godine,<br />
usprkos otežanim okolnostima, rado odazivali<br />
virtualnim sastancima na kojima su uvježbavali svoje<br />
debatantske vještine.Iako su nas epidemiološke mjere<br />
spriječile provedbu mnogih aktivnosti uživo, zahvaljujući<br />
organizaciji Hrvatskoga debatnoga društva, naš je<br />
školski tim sudjelovao na međužupanijskom natjecanju<br />
iz debate za kontinentalnu Hrvatsku koje se održalo 27.<br />
i 28. ožujka <strong>2021</strong>. preko platforme Zoom. Boje škole<br />
branile su učenice Ana Strelec (1.a), Klara Tot (1.d) te Rea<br />
Galić (4.a), koja je javno pohvaljena i uvrštena u deset<br />
najboljih govornika natjecanja. Rea je time uspješno<br />
zaključila dugogodišnji staž sudjelovanja na debatnim<br />
natjecanjima te je, s obzirom na to da se oprašta od<br />
srednje škole, i sama odlučila napisati mali osvrt na<br />
svoje članstvo u<br />
Debatnom klubu<br />
koji donosimo u<br />
nastavku.<br />
Čestitamo svim<br />
učenicima na<br />
trudu i radu<br />
tijekom ove<br />
školske godine,<br />
a Rei želimo<br />
puno uspjeha u<br />
svladavanju novih životnih izazova!<br />
Petra Svetec, prof.<br />
POSEBNI OKVIR<br />
Čemu me naučio Debatni klub<br />
U prvom sam se razredu prijavila za<br />
Debatni klub kako bih se oslobodila straha<br />
od javnih nastupa. Kao članica Debatnog<br />
kluba već četiri godine mogu zamijetiti i brojne<br />
prednosti koje mi je to donijelo. Mogućnost<br />
sagledavanja situacija iz više perspektiva uvijek<br />
mi je bila od pomoći u pisanju eseja, kao i<br />
sustavnost u slaganju argumenata. Informirala<br />
sam se o brojnim temama iz povijesti, politike,<br />
geografije, sociologije i opće kulture koje su<br />
se također pokazale korisnima – primjerice, o<br />
EU, zemljama trećeg svijeta, kapitalizmu, ali<br />
često i o jednostavnijim temama, poput treba<br />
li lik antijunakinje prevladavati kao glavni lik u<br />
filmovima i knjigama. Osim što sam se gotovo<br />
u potpunosti riješila straha od javnog nastupa,<br />
primijetila sam da se lakše snalazim kada mi<br />
u govoru nedostaje neka riječ ili kada trebam<br />
obraniti određeni stav. No, prije svega, kako i<br />
u ostalim aktivnostima, tako i u ovoj, velik dio<br />
uspjeha nosi upornost jer nije uvijek bilo lako.<br />
Naprotiv, u početku je čak bilo i strašno, no uz<br />
ustrajnost i redovitost vidljivi su rezultati, a dobri<br />
prijatelji i stečene uspomene samo su bonus.<br />
Rea Galić, 4.a<br />
13
O školi<br />
Nastava za njemačku jezičnu diplomu<br />
DSD I<br />
Ove se godine 31 učenik<br />
drugih razreda naše škole<br />
pripremao za ispit DSD I,<br />
ispit za njemačku jezičnu<br />
diplomu na razini B1<br />
europskog referentnog<br />
okvira za jezike. Pismeni dio ispita polagali su<br />
10. ožujka, a prije i poslije proljetnih praznika<br />
proveli su se i usmeni dijelovi ispita. U ovome<br />
trenutku još nam nisu poznati rezultati pismenog<br />
dijela ispita pa ćemo samo još jednom učenicima<br />
zaželjeti da ih do kraja ove godine iznenade<br />
dobre vijesti. Učenike su za ispit pripremale<br />
prof. Ljiljana Mikinović i Anja Bušić.<br />
Anja Bušić, prof.<br />
DSD II<br />
Učenici i učenice četvrtih razreda koji su<br />
pohađali fakultativnu nastavu za njemački jezik<br />
ponosni su vlasnici njemačkih jezičnih diploma -<br />
DSD II. Od njih 21, dvanaest je učenika položilo<br />
ispit na C1 stupnju, a osam na B2. Jedan učenik<br />
dobiva potvrdu o položenim dijelovima ispita.<br />
Pisani ispit polagali su 24. studenoga 2020., a<br />
usmeni ispiti održani su u prosincu usred covidpandemije<br />
poštujući jake epidemiološke mjere.<br />
Čestitamo sa željom da im njemačka<br />
jezična diploma u budućnosti otvori mnoga<br />
vrata!<br />
Jadranka Šemiga, prof.<br />
Volonterski klub i projekt „Jačanje socijalne<br />
osjetljivosti učenika Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong>“<br />
Unatoč neizvjesnosti i<br />
specifičnim okolnostima<br />
u kojima se odvijao<br />
nastavni proces, članovi<br />
Volonterskog kluba<br />
Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong><br />
pronašli su načina i svojim<br />
radom te izdvojenim<br />
vremenom doprinijeli<br />
još jednoj uspješnoj volonterskoj godini.<br />
Djelatnost se usmjerila na pomoć u učenju<br />
učenicima kojima je to bilo potrebno te je radi<br />
toga ostvarena suradnja s Udrugom „Zipka“<br />
te osnovnim školama Druškovec, Vidovec i<br />
V.OŠ <strong>Varaždin</strong>. Naši volonteri su, uz prethodni<br />
dogovor i prema mogućnostima, putem<br />
digitalnih platformi za komunikaciju pomagali<br />
osnovnoškolcima u učenju, svladavanju<br />
poteškoća te unaprjeđenju znanja i vještina.<br />
U isprekidanim razdobljima boravka u školi<br />
nastavili smo sa skupljanjem čepova za<br />
Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma u svrhu<br />
pomoći u osiguranju sredstava za nabavu<br />
skupih lijekova potrebnih za liječenje.<br />
U rad Volonterskog kluba bilo je<br />
uključeno 29 učenica i učenika Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong>. Od nastavnika u realizaciji projekta<br />
sudjelovali su profesor Marko Žganec,<br />
voditelj Volonterskog kluba, te profesorica<br />
i psihologinja Željka Pačalat koja je imala<br />
značajnu ulogu u ostvarivanju suradnje s<br />
osnovnim školama i svojim je angažmanom<br />
imala ključnu ulogu u realizaciji projekta.<br />
Zahvaljujem svima uključenima u ovogodišnje<br />
aktivnosti Volonterskog kluba Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong>.<br />
Marko Žganec, prof.<br />
14
O školi<br />
Foto i filmska grupa<br />
„Fotkaj kod kuće 2“ (a nešto malo i u školi)<br />
Nastavkom epidemioloških mjera ove<br />
godine naša je grupa djelovala na malo drugačiji<br />
način. Krenuli smo online zbog preporuke da se<br />
ne miješaju učenici iz različitih razreda, pa smo<br />
se bavili fotografiranjem kod kuće, obradom<br />
tih fotografija, a uspjeli smo ubaciti i vrlo malo<br />
terenske nastave gdje smo u mini-timovima od<br />
po dvoje učenika iz istog razreda fotkali i nešto<br />
„u školi“. Neke od fotoradova naših članova<br />
koji su nastali kao rezultat tih aktivnosti možete<br />
vidjeti u prilogu.<br />
Uspjeli smo snimiti videointervju<br />
Glazbene radionice krajem školske godine, a<br />
posebno zahvaljujem našim maturanticama<br />
Nini Krsnik i Rei Galić iz 4.a razreda, koje su<br />
pronašle vremena za snimanje intervjua unatoč<br />
pripremama za državnu maturu.<br />
Zahvaljujem i svim članovima na dobroj<br />
suradnji koja će se sigurno nastaviti i sljedeće<br />
školske godine, uz najavu (i nadu) da ćemo<br />
se druge školske godine ipak moći više baviti<br />
terenskom nastavom, fotografiranjem događaja<br />
u školi i ostalim aktivnostima, što je ove godine,<br />
nažalost, bilo vrlo teško ili čak nemoguće<br />
ostvariti.<br />
Vladimir Mikac, prof.<br />
Dani Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong> i obilježavanje<br />
384. godišnjice<br />
Unatoč situaciji i okolnostima u kojima<br />
škola trenutno djeluje, s našim smo učenicima,<br />
djelatnicima, roditeljima i svim ostalim<br />
gostima u listopadu 2020. podijelili radost<br />
obilježavanja 384. godišnjice Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong> i to onako kako dolikuje našoj školi:<br />
predstavljanjima i predavanjima. Prvi put u 384<br />
godine naša je škola svoj rođendan proslavila<br />
u virtualnom svijetu, no ne i manje zanimljivo.<br />
Morala se tako naša stara ljepotica okrenuti<br />
budućnosti i novim tehnologijama i nastaviti<br />
biti predvodnicom u obrazovanju, školom<br />
koja jasno pokazuje kojim smjerom uspješne<br />
škole trebaju ići, školom primjerom, kao što<br />
je to uvijek i bila u nepunih četiri stoljeća.<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
15
O školi<br />
Dobitnici Oskara znanja<br />
Na ovogodišnjem Oskaru znanja ponovno su bili nagrađeni<br />
naši brojni učenici. To su Ida Kolmanić, Janko Vrček, Nikola Kušen,<br />
Gašpar Haramija, Marko Srpak, Teo Putarek, Marko Varga i Jakov<br />
Novak. Nagrađen je i mentor Bojan Banić. Uz navedene učenike,<br />
a za uspjeh u natjecanju još u kategoriji osnovnih škola, nagrađeni<br />
su i sadašnji učenici Prve gimnazije Barbara Kelava, Vanda Vrček,<br />
Ivona Kurtoić i Marko Sokol. Svečanost je održana online, a učenici i<br />
mentori svoje su Oskare primili poštom. Čestitamo svim dobitnicima!<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
Prvoj gimnaziji <strong>Varaždin</strong> zahvalnica Fakulteta<br />
elektrotehnike i računalstva Sveučilišta u Zagrebu i<br />
Fakulteta strojarstva i brodogradnje<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
Za uspješan rad s učenicima,<br />
sadašnjim studentima Fakulteta elektrotehnike<br />
i računalstva u Zagrebu i Fakulteta strojarstva<br />
i brodogradnje u Zagrebu, naša je škola ove<br />
godine ponovno primila zahvalnice, a na FER-u<br />
i mogućnost nagrade za najbolje plasiranog<br />
učenika škole na rang-ljestvicama upisa u<br />
akademsku godinu <strong>2021</strong>./2022. Budući da je<br />
riječ o kontinuitetu i višegodišnjem priznanju<br />
naših renomiranih fakulteta, to je ujedno i<br />
dokaz izuzetno kvalitetnog rada s učenicima u<br />
Prvoj gimnaziji.<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
16
O školi<br />
Program za šah u okviru Centra izvrsnosti iz informatike<br />
Uspjesi na međunarodnom turniru Kasparov fondacije<br />
Program za šah u<br />
okviru Centra izvrsnosti iz<br />
informatike u svojoj drugoj<br />
godini provođenja uspio se<br />
održati unatoč nepovoljnim<br />
okolnostima zbog pandemije<br />
jer epidemiološke mjere nisu<br />
dozvoljavale rad u učionici.<br />
Kako je šah kompatibilan<br />
za rad na daljinu putem<br />
interneta, 30-ak polaznica<br />
i polaznika tijekom šest<br />
mjeseci, od studenog do<br />
travnja, pohađalo je predavanja koja su održana u<br />
ukupno 27 termina.<br />
Program se odvijao prema preporukama<br />
centara izvrsnosti u radionicama od najmanje pet<br />
polaznika u dva ili tri školska sata. Polaznici su<br />
svrstani u pet radionica prema razini šahovskog<br />
znanja i rezultatima testiranja. Predavanja su<br />
održavana putem aplikacije Skype subotom<br />
prijepodne, a tijekom zimskih i proljetnih praznika i<br />
češće. Rad putem interneta omogućio je uključivanje<br />
u mentorski tim i dvojice šahovskih stručnjaka,<br />
što zbog udaljenosti prebivališta stručnjaka u<br />
normalnim okolnostima ne bi bilo moguće. U rad<br />
Programa uključili su se Nenad Dorić iz Rijeke, bivši<br />
nacionalni izbornik mladih selekcija, te Jurica Srbiš<br />
iz Koprivnice, jedan od najperspektivnijih hrvatskih<br />
šahista.<br />
Mentori Programa za šah u školskoj<br />
godini 2020./<strong>2021</strong>. bili su voditelje Programa Željko<br />
Matkun, instruktor šaha,<br />
šahovska titula I. kategorija;<br />
Noemi Špiranec, ženski<br />
FIDE majstor, nacionalna<br />
reprezentativka; Nenad Dorić,<br />
internacionalni majstor; Jurica<br />
Srbiš, internacionalni majstor;<br />
Goran Šegović, FIDE majstor;<br />
Ivan Novak, instruktor šaha,<br />
majstorski kandidat; Miljenko<br />
Kelemen, majstorski kandidat<br />
i Davor Hižak, II. kategorija.<br />
Šahovski turniri održavali su<br />
se online, a na jedinom ekipnom i međunarodnom<br />
turniru, s više od 200 sudionika, u organizaciji<br />
Kasparov fondacije, polaznici Centra okupljeni u<br />
ekipu 'ŠSVŽ' u seriji od četiri turnira osvojili su 3 prva<br />
mjesta i jedno treće!<br />
Abecedni popis polaznika: Boršić Marko,<br />
Boršić Milan, Cafuk Hrvoje, Črepinko Filip, Dolenec<br />
Petar, Drožđek Teo, Držaić Matej, Friščić Matej,<br />
Friščić Paula, Inkret Janja, Inkret Jelena, Ivanušec<br />
Petar, Jurša Mia, Kanešić Ana, Kanešić Petar,<br />
Kovaček Pavlo, Kovaček Viktor, Kranjec Matija,<br />
Križanić Petar, Mešnjak Krunoslav, Pavlic Mihael,<br />
Pofuk David, Sabolek Abel, Sekulić Ivor, Smuđ Filip,<br />
Supančić Fran, Šobak Leo, Šprem-Kušenić Antonio,<br />
Vuk Sebastijan, Žganec Katja.<br />
Željko Matkun,<br />
voditelj Programa za šah<br />
Gari Kasparov<br />
17
O školi<br />
Rezultati natjecanja u školskoj godini 2020./<strong>2021</strong>.<br />
Ove je godine poseban izazov bio održati sve razine natjecanja u znanju. Dio natjecanja iz<br />
prošle godine odgođen je i održan u prvom polugodištu. Osim toga, prema izmijenjenom vremeniku,<br />
natjecanja iz ove godine održavala su se nešto kasnije u drugom polugodištu. Možemo reći da je<br />
ova godina jedinstvena – u nekim su se područjima u jednoj školskoj godini održala i po dva državna<br />
natjecanja.<br />
Sva državna natjecanja održavala su se online, i to za neke učenike u školi, a za neke kod kuće.<br />
Dakle, malo je za reći da je ova godina bila neizvjesna, no ipak vrlo plodonosna.<br />
Unatoč pandemiji učenici su bili izvrsni. Županijskim natjecanjima pristupilo je 216 učenika. Od tako<br />
velikog broja natjecatelja na svim područjima mnogo učenika pozvano je na državna natjecanja, a<br />
ovdje su svi njihovi rezultati.<br />
Državna natjecanja školske godine 2020./<strong>2021</strong>.<br />
Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />
Njemački jezik Fran Magdalenić, 3.<br />
Emanuel Tukač, 2.<br />
Katarina Strugar, 3.<br />
Chiara Habulan, 2.<br />
Luka Jelušić, 3.<br />
Hana Puškadija, 2.<br />
Engleski jezik Dora Lešnjak, 2.<br />
Lucija Copar, 2.<br />
Ljiljana Mikinović<br />
Anja Bušić<br />
Jadranka Šemiga<br />
Tatjana Žiger<br />
Dunja Sačić<br />
Vesna Bakšaj<br />
Hrvoje Kristan<br />
Španjolski jezik Leonarda Kiš, 4. Ivica Cikač 4.<br />
Hrvatski jezik Izidora Mustak, 3. Ksenija Mađarić 8.<br />
Matematika A Barbara Kelava, 1.<br />
Emanuel Tukač, 2.<br />
Gašpar Haramija, 4.<br />
Nikola Kušen, 4.<br />
Matej Notig, 1.<br />
Informatika Emanuel Tukač, 2.<br />
Nikola Kušen, 4.<br />
Noah Sitar, 1.<br />
Andreja Varšić<br />
Stanko Divjak<br />
Tajana Golub Mendaš<br />
Marko Zrna<br />
1.<br />
5.<br />
5.<br />
6.<br />
6.<br />
10.<br />
1.<br />
13.<br />
1.<br />
2.<br />
9.<br />
17.<br />
20.<br />
Bojan Banić 2.<br />
Astronomija Amalija Rafaj Škriljevečki, 3. Denis Barčot 1.<br />
Fizika Amalija Rafaj Škriljevečki, 3.<br />
Ivona Kurtoić, 1.<br />
Gašpar Haramija, 4.<br />
Geografija Marko Varga, 4.<br />
Lovro Bujanec, 4.<br />
Jan Špiclin, 3.<br />
Marko Pintarić, 4.<br />
Gašpar Haramija, 4.<br />
Kristian Jerak, 4.<br />
Biologija Vanda Vrček, 1.<br />
Viktorija Lukaček, 4.<br />
Denis Barčot<br />
Helena Kanešić<br />
5.<br />
10.<br />
8.<br />
9.<br />
10.<br />
Maja Jurgec 1.<br />
Martina Vidović<br />
Marko Šafran<br />
Kemija Marija Klampfl, 3. Denis Barčot 9.<br />
Filozofija Tea Kranjec, 4.<br />
Rea Galić, 4.<br />
7.<br />
10.<br />
12.<br />
16.<br />
20.<br />
Dražen Dragović 9.<br />
Logika A Matija Pongračić, 4. Hana Bulić 9.<br />
Povijest Tonka Belić, 3. Marko Žganec 25.<br />
Državna natjecanja iz školske godine 2019./2020. – zbog pandemije održana su u prvom<br />
polugodištu ove školske godine<br />
Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />
Njmački jezik Jakov Novak, 3.<br />
Mia Sambolec, 3<br />
Jadranka Šemiga<br />
Tatjana Žiger<br />
5.<br />
7.<br />
16.<br />
3.<br />
3.<br />
18
O školi<br />
Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />
Hrvatski jezik Tea Kranjec, 3.<br />
Izidora Mustak, 2.<br />
Matija Pongračić, 3.<br />
Iva Jagačić<br />
Ksenija Mađarić<br />
4.<br />
4.<br />
6.<br />
Logika B Marko Plantak, 4. Hana Bulić 3.<br />
Kemija Marija Magdalena Koprek, 3.<br />
Marija Klampfl<br />
Edita Lukić, 3<br />
Lidija Klampfl<br />
Denis Barčot<br />
Lidija Klampfl<br />
3.<br />
12.<br />
14.<br />
Matematika A<br />
Matematika B<br />
Emanuel Tukač, 1.<br />
Veronika Vitez, 1.<br />
Iva Vresk, 2.<br />
Gašpar Haramija, 3.<br />
Nika Vrček, 3.<br />
Helena Kolarek, 1.<br />
Stanko Divjak<br />
Nikolina Ivačić<br />
Tajana Golub Mendaš<br />
Anica Sakač<br />
4.<br />
5.<br />
7.<br />
14.<br />
15.<br />
8.<br />
Informatika Nikola Kušen, 3. Bojan Banić 4.<br />
Biologija - istraživački rad Jan Špiclin, 2. Marko Šafran 3.<br />
Astronomija Amalija Rafaj Škriljevečki, 2. Denis Barčot 4.<br />
Geografija Robert Bačani, 3.<br />
Lovro Bujanec, 3.<br />
Maja Jurgec 9.<br />
9.<br />
Povijest Tonka Belić, 2. Marko Žganec 4.<br />
Vjeronauk - ekipno Sandra Tomašković, 3.; Tea Kranjec, 3.; Krunoslav Burek 10.<br />
Ivana Janković, 2.; Elena Biškup, 2.<br />
Fizika - kategorija OŠ Ivona Kurtoić 8. (1.) mentor iz OŠ 1.<br />
Međunarodna online natjecanja školske godine 2020./<strong>2021</strong>.<br />
Područje Ime, prezime i razred Mentor/ica Mjesto<br />
Informatika - ACSL Emanuel Tukač, 2.<br />
Bojan Banić<br />
1. - zlatna medalja<br />
Bruno Kosmačin, 1.<br />
2. - srebrna medalja<br />
Ostala natjecanja<br />
Područje Ime i prezime Mentor/ica Mjesto<br />
Matematika, fizika, kemija - Amalija Rafaj Škriljevečki, Iva Vresk, Nikolina Ivačič, Denis Barčot 1.<br />
ATOM liga (ekipa 3.g)<br />
Marija Klampfl<br />
Matematika, fizika, kemija - Vanda Vrček, Matej Notig, Ivan Puklavec Marko Zrna, Anamarija Bešenic,<br />
2.<br />
ATOM liga (ekipa 1.e)<br />
Lidija Klampfl<br />
Matematika, fizika, kemija - Jana Kelemen, Barbara Kelava, Bruno Andreja Veršić, Helena Kanešić,<br />
6.<br />
ATOM liga (ekipa 1.g)<br />
Kosmačin<br />
Lidija Klampfl<br />
Politika i gospodarstvo - Ema Priher Ivana Žnidarić Kajić 1.<br />
Hrvatski sabor<br />
Politika i gospodarstvo - Tia Brezovec Ivana Žnidarić Kajić 15.<br />
Hrvatski sabor<br />
Njemački jezik - Jugend Mia Sambolec Dunja Sačić, Anja Bušić 1.<br />
debattiert international<br />
Njemački jezik - Jugend Rene Neuberg Jagetić Dunja Sačić, Anja Bušić 1.<br />
debattiert international<br />
Glazbena umjetnost - Europa Matija Pongračić Slavica Kelemen 1. nagrada<br />
u školi<br />
Glazbena umjetnost - Europa Luka Kolenko Slavica Kelemen 2. nagrada<br />
u školi<br />
Matematika - festival<br />
Iva Vresk, Lovro Đuranec, Filip Križanić, Nikolina Ivačić 5.<br />
matematike<br />
Viktor Pijanec<br />
Hrvatski jezik - Nazor i mi Darija Gazdek Ivana Vitez 1.<br />
Hrvatski jezik - SFerice Teodora Hublin Tatjana Ruža 1.<br />
Hrvatski jezik - Nagrada Gjalski Alisa Pevec Tatjana Ruža 2.<br />
Bilogija - Biosigurnost i Jan Špiclin, Marija Erceg, Lorena Tihana Ćus Slatković 2.<br />
biozaštita<br />
Fluksek, Elena Gluhak, Franka Šegović<br />
Biologija - Znanstvenik u meni Jan Špiclin Tihana Ćus Slatković 1.<br />
19
O školi<br />
Analiza općeg uspjeha, izostanaka i rezultata državne<br />
mature učenika Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong> u odnosu na prosjek<br />
<strong>Varaždin</strong>ske županije i nacionalni prosjek<br />
Izvori: Školski e-Rudnik Vol. 2 i Školski e-Rudnik Vol. 3<br />
Iako <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> svake godine izdaje<br />
svoje Izvješće o uspjehu i radu škole, i ove smo godine odlučili<br />
posebno izdvojiti uspjeh naših učenika u školi i na ispitima<br />
državne mature u usporedbi s istim programima u našoj<br />
županiji i na nacionalnoj razini. Budući da analiza omogućuje<br />
i usporedbu više godina, a zadnja za koju postoje podaci u<br />
bazi je 2019./2020., osobito su nam zanimljivi rezultati godine<br />
kad smo prvi put u povijesti škole nekoliko mjeseci održavali<br />
samo online nastavu. Zahvaljujući Školskom e-Rudniku<br />
Ministarstva znanosti i obrazovanja, u mogućnosti smo<br />
prikazati te usporedbe i podijeliti ih s čitateljima našeg <strong>ljetopis</strong>a.<br />
Vol. 2 ŠeR-a (koji možete pregledavati na poveznici)<br />
obuhvaća podatke o općem uspjehu i izostancima. U<br />
svojoj sam se analizi odlučila prikazati podatke koji<br />
se odnose na škole koje obrazuju učenike u istom<br />
programu kao i naša, dakle, samo gimnazijske programe.<br />
Opći uspjeh i izostanci – gimnazije školska godina<br />
2019./2020.<br />
Početni prikaz sadrži podatke o općem<br />
uspjehu (prosjek), postotku odličnih učenika, učenika<br />
s prosjekom 5.0, te broju opravdanih i neopravdanih<br />
izostanaka po učeniku, i to za našu školu, <strong>Varaždin</strong>sku<br />
županiju te nacionalnu razinu, usporedbe radi (pozitivna<br />
kretanja za školu označena su zelenom bojom).<br />
Opći<br />
uspjeh<br />
(prosjek)<br />
Škola 4,72<br />
(+5,1%)<br />
Županija 4,56<br />
(+3,4%)<br />
RH 4,43<br />
(+3,7%)<br />
%<br />
odličnih<br />
učenika<br />
%<br />
učenika s<br />
prosjekom<br />
5.0<br />
Opr.<br />
izost.<br />
po<br />
učeniku<br />
Neopr.<br />
izost.<br />
po<br />
učeniku<br />
72,79% 14,40% 42,03 0,10<br />
59,64% 9,44% 47,98 0,32<br />
49,33% 6,41% 60,40 0,81<br />
2017./2018. 4,50 4,37 4,23<br />
2018./2019. 4,49 4,41 4,27<br />
2019./2020.<br />
4,72<br />
(+5,1%)<br />
4,56 (+3,4%)<br />
4,43<br />
(+3,7%)<br />
Tijekom svih godina prosjek škole veći<br />
je i od nacionalnog i od županijskog prosjeka za<br />
gimnazijske programe. Pozitivna kretanja za školu<br />
označena su zelenom bojom. U odnosu na prethodne<br />
godine i trendove kretanja prosjeka na nacionalnoj,<br />
županijskoj i školskoj razini vidljiv je također porast<br />
i znatno odstupanje u promjeni prosjeka nego<br />
proteklih godina. Takav trend je također direktna<br />
posljedica online nastave.<br />
Opći uspjeh po razredima – gimnazije, 2019./2020.<br />
Škola 4,71<br />
(+6,6%)<br />
Županija 4,49<br />
(4,7%)<br />
RH<br />
1.razred 2.razred 3.razred 4.razred<br />
4,42 (5%)<br />
4,76<br />
(+3,5%)<br />
4,54<br />
(2,2%)<br />
4,42<br />
(4,5%)<br />
4,78<br />
(+6,5%)<br />
4,64<br />
(4%)<br />
4,44<br />
(3,3%)<br />
4,62<br />
(3,8%)<br />
4,56<br />
(2,7%)<br />
4,45<br />
(2,5%)<br />
Pozitivno kretanje za školu ponovno je<br />
označeno zelenom bojom, a evidentno je da učenici<br />
škole postižu prosjeke više i od nacionalnog i od<br />
županijskog u svim generacijama. Ipak, postavlja<br />
se pitanje je li, zapravo, pozitivan i realan trend<br />
velikog povećanja prosjeka po razredima. Gledano<br />
u postotku, naša je škola imala najveći porast<br />
u odnosu na prošlu godinu, veći i od županije i<br />
države, osim u 2. razredima gdje je porast prosjeka,<br />
izražen u postotku, veći od županijskog, ali manji od<br />
nacionalnog.<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> ima najveću prosječnu<br />
ocjenu općeg uspjeha, kao i najveći postotak odličnih učenika<br />
i učenika s prosjekom 5.0. Ujedno, škola ima i najmanji<br />
broj izostanaka po učeniku, opravdanih i neopravdanih.<br />
Evidentno je veliko povećanje odličnih učenika i<br />
smanjenje broj izostanaka u cijeloj državi, županiji, ali<br />
i našoj školi, što se može povezati s online nastavom<br />
od 13. ožujka do kraja nastavne godine 2020.<br />
Opći uspjeh – gimnazije, prosjek po godinama od<br />
2013./2014. do 2019./2020.<br />
Školska godina<br />
Prosjek<br />
škola<br />
Prosjek<br />
županija<br />
Prosjek<br />
RH<br />
2013./2014. 4,24 4,19 4,08<br />
2014./2015. 4,31 4,23 4,13<br />
2015./2016. 4,39 4,28 4,19<br />
2016./2017. 4,43 4,32 4,21<br />
Izostanci po školskim godinama – gimnazije, od<br />
2013./2014. do 2019./2020.<br />
Izostanci su znano niži u odnosu na<br />
protekle godine, provođenjem online nastave oni<br />
su se sveli na minimum realiziran uglavnom u dijelu<br />
nastavne godine do ožujka 2020. Naša je škola i<br />
prethodnih godina imala najmanji broj izostanaka,<br />
takav je trend zadržan i u ovim okolnostima.<br />
Školska godina Škola Županija RH<br />
2013./2014. 51,51 60,02 80,63<br />
2014./2015. 59,97 69,94 88,59<br />
2015./2016. 58,72 65,38 79,73<br />
2016./2017. 60,84 67,96 81,61<br />
2017./2018. 63,98 74,98 88,20<br />
2018./2019. 64,81 74,00 88,96<br />
2019./2020.<br />
42,13<br />
(-35%)<br />
48,30<br />
(-34,7%)<br />
61,21<br />
(-31,2%)<br />
20
O školi<br />
Analize koje se odnose na opći uspjeh i<br />
izostanke pokazuju pozitivna kretanja za našu<br />
školu. Međutim, podaci školske godine 2019./2020.<br />
trebaju se uzeti s rezervom jer odražavaju stanje<br />
nakon naglog prelaska na, do tada neviđenu,<br />
online nastavu, obveze snalaženja učenika i<br />
nastavnika u takvom modelu nastave i sukladno<br />
tome, nižim kriterijima. Svakako će biti zanimljivo<br />
pratiti te podatke za godinu dana, a posebno za prošlu<br />
godinu i u budućim godinama u odnosu na uspjehe<br />
na državnoj maturi. Podaci o uspjehu na maturi<br />
2019./2020. nalaze se u nastavku dokumenta.<br />
Vol. 3 ŠeR-a (koji možete pregledavati na poveznici)<br />
obuhvaća podatke o državnoj maturi i obveznim, ali i<br />
izbornim predmetima, dodatno u usporedbi s ocjenama na<br />
kraju školske godine iz tih predmeta. Ova analiza pokazuje<br />
realnost vrednovanja, ali i kvalitetu pripreme učenika za<br />
ispite državne mature kad se uspoređuje s nacionalnim i<br />
županijskim prosjekom samo gimnazijskih programa i kad se<br />
provjere upisi na fakultete. Ipak, u analizi nedostaju podaci<br />
o upisima na fakultete u inozemstvu koje učenici naše škole<br />
vrlo često biraju u sve većem broju, pa dolazi do odstupanja<br />
u broju / postotku upisanih na fakultete za našu školu.<br />
Postotak učenika koji su izabrali određenu razinu<br />
obveznih predmeta 2019./2020. – samo gimnazijski<br />
programi<br />
Škola<br />
Županija<br />
RH<br />
Hrv.<br />
jezik A<br />
razina<br />
94,32%<br />
(+2,65%)<br />
85,88%<br />
(-0,71%)<br />
88,47%<br />
(-1,89%)<br />
Hrv.<br />
jezik B<br />
razina<br />
5,68%<br />
(-2,65%)<br />
14,12%<br />
(+0,71%)<br />
11,53%<br />
(+1,89%)<br />
Eng.<br />
jezik A<br />
razina<br />
93,49%<br />
(+11,5%)<br />
79,45%<br />
(+6,2%)<br />
83,61%<br />
(-0,71%)<br />
Eng.<br />
jezik B<br />
razina<br />
6,51%<br />
(-11,5%)<br />
20,55%<br />
(-6,2%)<br />
16,39%<br />
(+0,71%)<br />
Mat. A<br />
razina<br />
64,77%<br />
(+8,48%)<br />
45,69%<br />
(+2,89%)<br />
52,10%<br />
(-2,92%)<br />
Mat. B<br />
razina<br />
35,23%<br />
(-8,48%)<br />
54,31%<br />
(-2,89%)<br />
47,90%<br />
(+2,92%)<br />
Podaci u gornjoj tablici pokazuju da su se, bez<br />
obzira na nepovoljne okolnosti i online nastavu, učenici<br />
Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong> u znatno većem postotku odlučivali<br />
za više razine sva tri obvezna predmeta. U usporedbi s<br />
gimnazijskim programima u školama <strong>Varaždin</strong>ske županije<br />
te na nacionalnoj razini, to odstupanje je veliko i dokazuje<br />
spremnost maturanata naše škole za više razine obveznih<br />
ispita na državnoj maturi te samopouzdanje da će ih uspješno<br />
položiti. Pozitivan trend je veći postotak odabira predmeta na<br />
višoj, A razini i manji na B razini (pozitivan trend za našu školu<br />
označen je zelenom bojom). U ovom dijelu interpretacija<br />
rezultata treba uzeti u obzir i potrebe fakulteta koje su učenici<br />
prijavljivali i koji možda nisu od učenika tražili višu razinu<br />
nekog obveznog predmeta, ali takvih je u našoj školi manje.<br />
Prosječne ocjene na obveznim ispitima državne mature<br />
2019./2020. – samo gimnazijski programi<br />
Škola<br />
Hrv.<br />
jezik A<br />
razina<br />
3,72<br />
(+4,8%)<br />
Hrv.<br />
jezik B<br />
razina<br />
4,50<br />
(+16,6%)<br />
Eng.<br />
jezik A<br />
razina<br />
4,39<br />
(-1,3%)<br />
Eng.<br />
jezik B<br />
razina<br />
4,00<br />
(0,0%)<br />
Mat. A<br />
razina<br />
3,24<br />
(+9,1%)<br />
Mat. B<br />
razina<br />
3,39<br />
(+15%)<br />
Županija 3,44 3,64 4,12 3,83 2,97 3,19<br />
RH 3,48 3,59 4,22 3,72 2,95 3,24<br />
Prosječne ocjene na obveznim ispitima<br />
državne mature na kraju školske godine 2020.<br />
pokazuju rast u odnosu na prethodne godine, osim u<br />
Engleskom jeziku na A razini koji pokazuje manji pad<br />
u postotku. Dakle, iako smo trećinu nastave proveli<br />
online, iako su učenici u znatno većem postotku<br />
birali predmete na A razini nego godinu dana prije,<br />
ocjene su također rasle. Zanimljivo je da, iako je<br />
opći uspjeh dosta veći uz odnosu na prethodne<br />
godine, postotak rasta ocjena na obveznim ispitima<br />
državne mature još je viši. Iz tih podataka moguć<br />
je zaključak da su ocjene na kraju nastavne godine<br />
ipak realni pokazatelj znanja provjerenog vanjskim<br />
vrednovanjem na obveznim ispitima državne mature.<br />
Uz navedeno, ocjene učenika naše škole veće su i<br />
od županijskih gimnazijskih programa i od nacionalne<br />
razine tih programa. Iako su i u tim programima<br />
drugih škola ocjene porasle, ipak taj postotak nije<br />
velik kao kod učenika naše škole, a u usporedbi s<br />
razinama je nemjerljiv. Neovisno o modelu nastave,<br />
takve trendove je potrebno i zadržati i poboljšati.<br />
Ako usporedimo i prosječnu ocjenu na maturi (po<br />
jedna prosječna ocjena za sve obvezne predmete),<br />
podaci izgledaju ovako:<br />
A razina<br />
B razina<br />
Škola 3,83 (+3%) 3,60 (+8,4%)<br />
Županija 3,58 3,40<br />
RH 3,63 3,40<br />
Zbirna prosječna ocjena mature (u koju ulaze<br />
svi obvezni predmeti) porasla je u našoj školi i u drugim<br />
školama gimnazijskog programa županije i države.<br />
Međutim, ocjene učenika naše škole i dalje su bitno više.<br />
Na stranicama od 1 do 8 ŠeR-a Vol.3<br />
mogu se pronaći podaci za svaku školu u Republici<br />
Hrvatskoj i našoj županiji, kao i mnogi detalji koji u<br />
ovom dokumentu, zbog opsega, nisu navedeni. Na<br />
stranici 11 moguće je izabrati školu i školsku godinu<br />
i pregledati ocjene izbornih predmeta na maturi.<br />
Već spomenuta usporedba ocjena na kraju<br />
nastavne godine te ocjena na ispitima državne<br />
mature je izuzetno važna za promišljanje o kriterijima<br />
ocjenjivanja. Iako je <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> na glasu<br />
kao stroga i teška škola, ipak su ocjene na kraju<br />
nastavne godine puno više od ostalih <strong>gimnazija</strong> u<br />
županiji i Republici Hrvatskoj, a jednako tako više su<br />
i ocjene na obveznim ispitima te mnogim izbornim<br />
ispitima državne mature. Postotak odstupanja<br />
ocjena na kraju nastavne godine i na državnoj<br />
maturi ne smije biti prevelik jer to znači objektivno<br />
ocjenjivanje u školi i dobro postavljene kriterije.<br />
Vrlo često su ocjene zaključene u školi veće od<br />
ocjena dobivenih na ispitima državne mature, dakle,<br />
vanjskim vrednovanjem. To ovisi o kriterijima svake<br />
pojedine škole, pa i unutar škole. Kad uspoređujemo<br />
objavljene rezultate prosječnih ocjena za našu<br />
školu s gimnazijskim programima u županiji i cijeloj<br />
državi, za obvezne predmete oni izgledaju ovako<br />
(zeleno su označeno pozitivni pokazatelji za školu):<br />
21
Škola<br />
Šk. god. A razina B razina<br />
4,14 3,83 3,60<br />
% odst.<br />
A razine<br />
-8,1%<br />
(+3%)<br />
% odst.<br />
B razine<br />
-15,0%<br />
(-0,3%)<br />
Županija 4,12 3,58 3,40 -15,1% -21,2%<br />
RH 3,95 3,63 3,40 -8,8% -16,2%<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> navedena je u sustavu<br />
ŠeR-a kao primjer dobre podudarnosti ocjena (odstupanje<br />
do 5% u odnosu na ocjene iz predmeta na kraju školske<br />
godine i na maturi – A razina) u engleskom jeziku kao jedina<br />
škola koja provodi gimnazijski program iz naše županije.<br />
Ovi podaci jasno govore o tome koliko su relevantne ocjene<br />
zaključene u školi, a koliko je onda stvarni pokazatelj<br />
znanja kroz vanjsko vrednovanje na obveznim ispitima<br />
državne mature. Neutemeljeno podizanje zaključnih ocjena<br />
u školi nije dobro jer će ionako kao posljedicu imati veliko<br />
odstupanje u odnosu na maturu. U našoj školi odstupanje<br />
za obvezne predmete je relativno malo, što znači da smo<br />
prilično objektivni, da naši učenici mogu biti sigurni u<br />
svoje znanje i ne strahovati od ispita državne mature.<br />
Unatoč višim ocjenama na kraju nastavne godine i prosječne<br />
ocjene mature, odstupanje je u granicama prošlogodišnjeg<br />
u postotku te ne pokazuje anomalije u trendu. ŠeR je sada<br />
baza koja otvara mogućnost praćenja tih trendova za svaku<br />
školu, ovo je trenutno samo za gimnazijske programe.<br />
Prosječna ocjena iz izbornih predmeta po školskoj<br />
godini – gimnazije, od 2012./2013. do 2018./2019.<br />
Analiza prosječne ocjene svih izbornih predmeta<br />
po školskim godinama može se također uspoređivati<br />
s nacionalnom ili županijskom prosječnom ocjenom i<br />
trendovima njenog kretanja kroz godine.<br />
Školska<br />
godina<br />
Škola Županija RH<br />
2012./2013. 3,07 2,85 2,85<br />
2013./2014. 3,44 2,93 3,03<br />
2014./2015. 3,57 3,16 3,08<br />
2015./2016. 3,31 3,04 2,96<br />
2016./2017. 3,22 2,86 2,89<br />
2017./2018. 3,32 2,93 2,90<br />
2018./2019. 3,06 2,82 2,81<br />
2019./2020. 2,87 (-6,2%) 2,70 (-4,3%) 2,59 (-7,8%)<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> zadnjih je 7 godina imala prosječnu<br />
ocjenu na izbornim predmetima najmanje 6%, a najviše<br />
16% veću od prosječne ocjene županije ili države. Podaci<br />
za izborne predmete ukazuju na slabiju riješenost izbornih<br />
ispita i pad prosječne ocjene za 6,2% prošle godine s čim<br />
ne možemo biti zadovoljni i što svakako moramo popraviti,<br />
te ujednačiti kriteriji ocjenjivanja u nastavi.<br />
Učenici <strong>gimnazija</strong> srednjoškolsko obrazovanje<br />
završavaju polaganjem obveznih i (prema želji i potrebi)<br />
izbornih predmeta na državnoj maturi. Bez uspješno<br />
položene mature nisu mogući upisi na fakultete. Jedan od<br />
važnih parametara koje pratimo su i postoci naših učenika<br />
koji upisuju fakultete svog prvog izbora i taj se postotak<br />
kreće oko 97% već godinama. 2019./2020. godine na<br />
nacionalnoj razini fakultete upisuje 89,68% <strong>gimnazija</strong>laca,<br />
na županijskoj razini 89,22%, a na školskoj razini 89,20%.<br />
Svakako treba napomenuti da u taj postotak nisu<br />
uključeni učenici koji su upisali fakultete u inozemstvu.<br />
Prošle godine naši su učenici najviše upisali<br />
Fakultet organizacije i informatike <strong>Varaždin</strong> (18),<br />
zatim Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb<br />
(14), Pravni fakultet Zagreb (13), Filozofski fakultet<br />
Zagreb (10), Medicinski fakultet Zagreb (9) i tako<br />
dalje.<br />
Učenici Prve gimnazije pri upisu zauzimaju<br />
prva mjesta na rang-listama fakulteta, dok neki,<br />
temeljem rezultata natjecanja, imaju i direktne<br />
upise. Rad tijekom sve četiri godine jamči učenicima<br />
škole izvrsne rezultate državne mature. Na stranici<br />
15 ŠeR-a razrađeni su detalji po fakultetima te je<br />
moguće izabrati bilo koji fakultet u Republici Hrvatskoj<br />
i provjeriti koliko ga je koje godine upisalo učenika<br />
iz koje škole, pa tako i Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong>.<br />
Za sada su dostupni podaci za akademske godine<br />
2018., 2019. i 2020.<br />
Podaci koje sada pratimo već godinama<br />
ohrabruju nas u tome da i dalje držimo planiran smjer<br />
razvoja škole te da navedene rezultate naših učenika<br />
s vremenom poboljšavamo. S tim u vezi nadamo se<br />
popravljanju epidemiološke situacije i normalnom<br />
radu u korist učenika.<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> po konkretnim<br />
je podacima, mišljenju stručnjaka koji se bave<br />
analizama obrazovnog sustava i mišljenju kolega iz<br />
drugih škola u Republici Hrvatskoj škola s odličnim<br />
rejtingom. Školu upisuju najbolji učenici ovog dijela<br />
Republike Hrvatske, nastavni kadar je izuzetno<br />
stručan, a mogućnosti koje škola nudi svojim<br />
učenicima mnogobrojne. Sve to daje rezultate, a naši<br />
su učenici prepoznati na fakultetima diljem države, ali<br />
i u inozemstvu, što dijelom dokazuju i priznanja koje<br />
škola svake godine prima od renomiranih hrvatskih<br />
fakulteta.<br />
Detalji koji nisu navedeni u ovoj analizi mogu<br />
se pregledavati u ŠeR Vol.2 i ŠeR Vol.3. Potražite<br />
rezultate naše škole, usporedite ih s ostalim školama.<br />
To je osobito važno za učenike 8. razreda: provjerite<br />
na spomenutim poveznicama rezultate škole koju<br />
želite upisati!<br />
Na kraju, svjesna slabijih točaka, ipak sam<br />
slobodna zaključiti kako je naša škola pravi odabir,<br />
što pokazuju ovi podaci.<br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
22
Kako smo se prilagodili<br />
Iz kuta stručnih suradnica<br />
Slalom obilježen organizacijom i reorganizacijom<br />
Naoružani iskustvom<br />
od prošle godine i svjesni da<br />
će nam strpljenje i fleksibilnost<br />
biti ključni resursi, krenuli smo<br />
hrabro u organizaciju nastave<br />
na početku godine. Jednostavni<br />
nazivi modela nastave koje<br />
je predvidjelo Ministarstvo<br />
(A, B i C) ne opisuju vjerno<br />
tijek ove godine, nego bismo<br />
trebali poduži algebarski izraz<br />
da opišemo što se krije iza<br />
20-ak obavijesti o promjeni ili<br />
nastavku određenog modela<br />
nastave na našoj web-stranici.<br />
Znali smo da školsku godinu<br />
2020./<strong>2021</strong>. nakon dugog<br />
izbivanja započinjemo u<br />
školskim klupama, točnije,<br />
svaki učenik u svojoj klupi.<br />
Zadovoljno smo odahnuli<br />
kad su stolice jedva stale<br />
složene na propisani razmak,<br />
ne znajući koliko dugo će se<br />
tako pripremljena scenografija<br />
koristiti.<br />
Ono što je slijedilo<br />
bio je zahtjevan slalom<br />
obilježen organizacijom i<br />
SA likovne i glazbene umjetnosti<br />
reorganizacijom, anketama,<br />
raspravama, traženjem<br />
i čekanjem smjernica, a<br />
ventiliranje uz primjesu smisla<br />
za humor nametnulo se kao<br />
točka dnevnog reda brojnih<br />
Zoom sastanaka, telefonskih<br />
poziva i opreznih susreta<br />
na hodniku. Mogućnost<br />
brzog prelaska na daljinu<br />
svaki je dan bila izvjesna,<br />
a realizirala se, kako nam<br />
se činilo, nebrojeno puta.<br />
Teme promjene rasporeda,<br />
organizacije smjena, Zoom<br />
prijenosa, rada od kuće, u<br />
školi ili iz susjedne učionice<br />
bile su nepresušne. Pitanje<br />
mentalnog zdravlja obilježilo je<br />
aktivnosti za satove razrednika,<br />
roditeljske sastanke, resurse<br />
za nastavnike i individualni<br />
rad. U retrospektivi, trudili<br />
smo se jako, učenici, roditelji<br />
i zaposlenici škole, ali je bilo i<br />
situacija kad smo imali hrabrosti<br />
da pokušamo mijenjati stvari<br />
koje nisu pod našom kontrolom<br />
i snage da se nosimo sa onim<br />
na što smo možda mogli<br />
utjecati. Mudrost da razlikujemo<br />
jedno od drugoga došla je, po<br />
običaju, tek nakon proživljenog<br />
iskustva.<br />
Unatoč tome, godina<br />
je, osim neprilikama, bila<br />
obilježena i brojnim uspjesima<br />
i postignućima, što je uistinu<br />
zadivljujuće. Objektivni i<br />
nepristrani uvid u učinke rada<br />
u uvjetima pandemije na<br />
dobrobit učenika i nastavnika<br />
dobit ćemo iz istraživačkog<br />
projekta Instituta za društvena<br />
istraživanja u koji smo se uključili<br />
pri kraju godine, ali subjektivno<br />
i pristrano – nadamo se da će<br />
nam iduća godina biti manje<br />
dinamična i izazovna i da ćemo<br />
svi u postojećim preprekama<br />
naći poticaj za gradnju osobne<br />
otpornosti.<br />
Renata Čelik, pedagoginja, i<br />
Željka Pačalat, psihologinja<br />
Kako bismo doskočile<br />
novonastalim uvjetima rada,<br />
na satu likovne umjetnosti<br />
snalazile smo se koristeći<br />
se i u razredu i nastavi na<br />
daljinu različitim digitalnim<br />
platformama. Osim Zoomove<br />
opcije breakout rooms,<br />
koristile smo i Padlet i Linoit,<br />
koji su omogućavali grupni<br />
rad u realnom vremenu, a<br />
istovremeno i virtualne izložbe<br />
učeničkih vježbi i radova<br />
za vrednovanje. Naravno,<br />
vremensko ograničenje<br />
online sata na 30-35 minuta,<br />
Neponovljivo iskustvo ili ipak ne?<br />
i to samo jednom tjedno,<br />
iziskivalo je još jače „kresanje“<br />
nastavnih sadržaja i izvodivih<br />
praktičnih vježbi koji bi trebali<br />
činiti okosnicu ovog odgojnog<br />
predmeta.<br />
U ovoj nastavnoj godini<br />
glazbena umjetnost bila je<br />
osuđena na dobre ili loše<br />
zvučne tehnike, kao i na razinu<br />
glasnoće koju su regulirali<br />
sami sudionici procesa. Žao<br />
nam je zbog toliko „kvarova“<br />
svih mogućih vrsta koji su vas<br />
sputavali u slušanju glazbe<br />
i razgovorima o njoj. Ako ste<br />
glazbu sebično čuvali samo za<br />
sebe i slušajući se pitali „što<br />
i zašto“, naš je cilj postignut.<br />
Vaši kreativni materijali bili su<br />
slobodniji i smjeliji, a primijetili<br />
smo kod nastave uživo preko<br />
platformi da su i članovi obitelji<br />
pjevušili poznate songove i arije.<br />
Nastava na daljinu omogućila<br />
nam je šetnje svjetski poznatim<br />
kazalištima i opernim kućama,<br />
rad u glazbenim laboratorijima<br />
i ples u kućnim papučama.<br />
Neponovljivo iskustvo ili ipak<br />
priželjkujemo nastavu na<br />
blizinu?<br />
23
Kako smo se prilagodili<br />
SA hrvatskog jezika<br />
Kad teatar apsurda postane stvarnost…<br />
Na kraju ove izazovne<br />
školske godine zaista nas više<br />
ništa ne bi trebalo iznenaditi.<br />
Ova je školska godina bila<br />
puna preokreta, iznenadnih<br />
promjena modela nastave i<br />
promjena rasporeda. Teško<br />
je bilo popratiti sve odluke<br />
stožera nacionalnih, stožera<br />
lokalnih, stožera školskih,<br />
stožera razrednih… I još -<br />
izmjene odluka i dopune odluka<br />
tih stožera… A istovremeno<br />
održavati kakvu-takvu nastavu.<br />
S vremenom smo se<br />
navikli i prestali čuditi (a pjesnici<br />
bi trebali biti čuđenje u svijetu,<br />
kako kaže Šimić). Umjesto<br />
soneta, ditiramba i epigrama,<br />
čitali smo nove obavijesti i<br />
provjeravali raspored. Umjesto<br />
romana i priča, provjeravali<br />
smo situaciju u Classroomu.<br />
Umjesto čitanja drama, mi smo<br />
ih proživljavali, a teatar apsurda<br />
postao je naša svakidašnjica.<br />
Svakidašnju jadikovku smo<br />
živjeli, Godota nismo dočekali,<br />
a svakog smo se jutra budili<br />
kao Gregor Samsa.<br />
Stalno smo se nanovo<br />
prilagođavali, prebacivali<br />
iz učionice na digitalne<br />
platforme, premještali termine<br />
testova, pomicali rokove. Uz<br />
skraćene nastavne sate i Zoom<br />
kvadratiće teško je razgovarati<br />
o književnosti, a još teže<br />
„glancati“ jezični standard.<br />
Distopija je postala realnost,<br />
kazališne predstave daleka<br />
prošlost, a literarni susreti<br />
uživo prustovska sjećanja. Za<br />
održavanje scenskih nastupa<br />
na školskom Lidranu dobili<br />
smo propusnicu za dvorište u<br />
zimskim uvjetima, a sretnici na<br />
županijskom Lidranu vidjeli su<br />
kazališne daske (koje ponekad<br />
zaista život znače).<br />
Život je postao san,<br />
online nastava kazna bez<br />
zločina, dolazak u školu kratki<br />
izlet, razgovori traganje za<br />
izgubljenim vremenom, odiseje<br />
su postale virtualne, a u<br />
digitalnim bespućima svi smo<br />
prošli iste putove u mraku, u<br />
znaku traženja.<br />
I na kraju spas u Krležinim<br />
stihovima – kak bu tak bu, a bu<br />
vre nekak kak bu (jer nigdar ni<br />
tak bilo da ni nekak bilo).<br />
Školski Lidrano u novim okolnostima<br />
Novo normalno<br />
24
Kako smo se prilagodili<br />
SA društvene grupe predmeta<br />
Iako smo se prilagodili, ne ponovilo se!<br />
Ove je školske godine<br />
zbog epidemioloških preporuka<br />
nastupila velika reorganizacija<br />
i „novo normalno“: mjerenje<br />
temperature pri dolasku i<br />
odlasku iz škole, nošenje<br />
maski, redovita dezinfekcija,<br />
a kontakti između učenika i<br />
učenika, učenika i nastavnika,<br />
nastavnika i nastavnika svedeni<br />
su samo na one nužne. Ove<br />
smo godine ipak donekle imali<br />
nastavu uživo pa time i priliku<br />
upoznati i doživjeti naše nove<br />
učenike i razrede. No, maske<br />
nam u tome nisu previše izašle<br />
ususret te smo nerijetko morali<br />
pogađati tko je učenik ispod<br />
maske. Maske nisu surađivale<br />
ni prilikom komunikacije<br />
pa smo na neke odgovore,<br />
naročito učenika iz zadnjih<br />
klupa, i to nakon nekoliko<br />
ponavljanja, pokušavali mudro,<br />
ali neodređeno kimati glavom u<br />
znak razumijevanja i potpore.<br />
Nastava se održavala i u<br />
jednoj i u dvije smjene, malo<br />
uživo, malo online, većinom<br />
kombinirano, a raspored se<br />
svako malo mijenjao. Zbog<br />
toga se na trenutke činilo<br />
da je planiranje školskih<br />
obaveza, ali i privatnih, Sizifov<br />
posao. Vjerujemo da su se<br />
povremeno s obiju strana<br />
katedre mogla čuti pitanja<br />
„Jesmo li sutra u školi ili online?<br />
I po kojem ono rasporedu?“.<br />
Zoom nastava svakako<br />
je unijela poboljšanja u<br />
ovogodišnju kvalitetu nastave<br />
te učenicima unatoč nastavi<br />
online dala neki dojam realne<br />
nastave. Bonus je dodatno bio i<br />
taj da smo neki od nas lica svojih<br />
učenika prvi put vidjeli upravo<br />
preko ekrana, uz pokojeg<br />
člana obitelji i zainteresiranog<br />
kućnog ljubimca. No, takva<br />
je nastava učenicima dala i<br />
bezbroj mogućnosti lovljenja<br />
krivina, isključivanje iz nastave<br />
zbog interneta koji „šteka“ i<br />
„izbacuje ih sa Zooma“, sporih<br />
internetskih veza kad je trebalo<br />
predati zadatke ili testove,<br />
kamere koje iz nekog razloga ne<br />
rade, a bilo je tu i igranja igrica<br />
za vrijeme nastave, izležavanja<br />
u krevetu i pojavljivanja<br />
na nastavi u pidžami.<br />
Usavršavali smo se<br />
u osmišljavanju testova i<br />
zadataka kako bismo učenike<br />
mogli što realnije vrednovati,<br />
a učenici su bili vrlo kreativni<br />
u snalaženju i suradnji prilikom<br />
rješavanja. Visoki prosjeci<br />
govore tome u prilog iako smo<br />
ponekad dobivali odgovore i<br />
rješenja na pitanja i zadatke iz<br />
drugih grupa i razreda. Mora se<br />
priznati da je bilo dinamično i<br />
nikad dosadno! Izazova je bilo<br />
– organizacijskih, tehničkih,<br />
stalna neizvjesnost i prilagodbe<br />
rasporeda, planiranih aktivnosti<br />
i obveza, ali uz međusobnu<br />
podršku kolega i dobru<br />
suradnju od strane učenika,<br />
sve smo to izgurali. Naučili smo<br />
biti spremni na sve, naučili smo<br />
se prilagoditi situaciji iz minute<br />
u minutu i mi profesori, ali i<br />
naši učenici. Ova će generacija<br />
učenika zasigurno biti spremna<br />
uhvatiti se ukoštac sa životom,<br />
brzim društvenim promjenama<br />
i svime što život nosi. Iz svega<br />
čovjek može izvući i ono dobro,<br />
no, ipak, ne ponovilo se. Ništa<br />
ne može zamijeniti naše susrete<br />
uživo, žamor u razredu i na<br />
hodnicima te kucanje na vrata<br />
kabineta „jer imaju neko pitanje“<br />
pa završavamo još jednu<br />
izazovnu godinu i podsjećamo<br />
se: „Nigdar ni tak bilo da ni<br />
nekak bilo“ s nadom da se od<br />
jeseni družimo samo „na blizu“.<br />
Klupe čekaju učenike<br />
25
Kako smo se prilagodili<br />
SA tjelesne i zdravstvene kulture<br />
Kako se održavala nastava TZK u<br />
doba pandemije? Kakav je to tjelesni online,<br />
na Classroomu? Iskreno, to je pitanje koje su<br />
postavljali mnogi roditelji, kolege, poznanici...<br />
Eto, kako je to bilo...Pitanja i iskrena<br />
radoznalost (ponekad čak uz malo podsmijeha)<br />
nisu iznenađenje, jer je TZK predmet koji je<br />
vjerojatno najviše vezan upravo za praktični<br />
rad, dvoranu, rekvizite. Prošli smo sve moguće<br />
oblike, verzije i kombinacije – od postavljanja<br />
zadataka na Classroomu, kombinacije jedan<br />
sat u dvorani drugi u učionici, dvorana, ali bez<br />
korištenja rekvizita ili samo nekoliko rekvizita,<br />
Zoom i tako u krug.<br />
Najteži je način svakako bio Classroom,<br />
bez kontakta, komunikacije s učenicima, osim<br />
putem računala. Svijet žamora, vike, trčanja i<br />
skakanja zamijenili su odgovori na računalu.<br />
Zadaci su se svodili na poticanje na vježbanje<br />
te videosnimke u kojima su mogli saznati nešto<br />
novo i korisno. Bilo je tu i dobrih i korisnih<br />
trenutaka, npr. neki su učenici pisali o vlastitim<br />
treninzima, koga prate na društvenim mrežama,<br />
pa smo i mi mogli saznati nešto novo. Bilo je i<br />
zgodnih anegdota, npr. kada su dobili zadatak<br />
da uz video i glazbu nauče korak bečkog valcera<br />
i pošalju fotografiju ili snimku: stizale su snimke<br />
plesa s plišanim medvjedićima, psima, macama,<br />
ali najsretniji su bili roditelji koji su mogli malo<br />
zaplesati sa svojom djecom.<br />
Na predavanjima u razredu i putem<br />
Zooma učilo se o raznim sportovima popularnim<br />
i onim malo poznatim, primjeni IKT-a u sportu<br />
i aplikacijama kojima se mogu bilježiti vlastiti<br />
rezultati, ljetnim i zimskim olimpijskim igrama,<br />
lokomotornom sustavu, gledali su se filmovi, npr.<br />
‘Upoznaj samog sebe’ o obitelji Kostelić, vrlo<br />
inspirativan film, možda najviše maturantima<br />
koji su u niskom startu očekivali početak ispita<br />
državne mature.<br />
Pisali su se i testovi, ispunjavali kvizovi<br />
- sasvim jedan drugi svijet. I zapravo sve je to<br />
bilo jako dobro i poučno jer učenici, zapravo,<br />
malo znaju o sportu i sportskoj kulturi. Sve je<br />
bilo popraćeno različitim filmićima, klipovima,<br />
interesantno, brzo, poučno, ali zapravo gubili<br />
smo osnovnu svrhu, smisao i cilj – kretanje.<br />
Kretanje za što nam služi taj lokomotorni sustav<br />
o kojem smo učili, kretanje koje ćemo mjeriti tim<br />
Eto, kako je to bilo…<br />
aplikacijama o kojima smo učili. Gubili smo na<br />
tom području na kojem smo davno počeli gubiti,<br />
a sada je situacija bila gora nego ikad.<br />
Roditelji su bili najzahvalniji kada je<br />
‘zadaća’ bila da moraju izaći i poslati rezultate<br />
šetnje, trčanja ili vožnje biciklom. Bilo čega. Naši<br />
učenici zadaće i ocjene uzimaju jako odgovorno.<br />
I zapravo, nažalost ili nasreću, mnogi učenici koji<br />
nikada ne bi samostalno počeli vježbati pokrenuli<br />
su se jer su došli u takvo stanje s bolnim leđima<br />
ili uopće lošim općim stanjem da više nisu mogli<br />
izdržati da nešto ne poduzmu.<br />
Vježbalo se putem Zooma. Nekada<br />
pod vodstvom profesora ili je nekoliko učenika<br />
pripremilo vježbe koje su se posložile određenim<br />
redoslijedom i nakon početnih nelagoda<br />
postala je to prava rutina. Vrijeme nam nije<br />
bilo naklonjeno (bio je mračno, kišno, hladno,<br />
nepredvidivo), pa kada smo u rijetkim trenucima<br />
‘bili u školi’, vježbalo se u dvorani. Učenici u<br />
dvorani nisu nosili maske, pa su profesori vrlo<br />
često završavali u samoizolaciji. Koristilo se malo<br />
rekvizita i najviše su uživali maturanti koji su se<br />
znali posložiti u ekipe, po sportovima, opuštajući<br />
se od obaveza i stresa.<br />
U početku smo svi bili presretni kada<br />
smo se vraćali u dvoranu, ali ubrzo su odmah<br />
slijedile izolacije, samoizolacije, pojedini razredi<br />
na Zoomu, nije bilo kontinuiteta, dva vrlo različita<br />
i teško spojiva medija za predmet TZK. Uskoro<br />
smo stoički i bez ikakvih emocija prihvaćali svaku<br />
promjenu, polako otupjeli i zapravo iščekujući<br />
kraj školske godine.<br />
Tako je to bilo...<br />
Nije bilo nikakvih natjecanja, ni<br />
međurazrednih, ni županijskih, ni državnih. Nije<br />
bilo ni Dana sporta, ali smo unatoč tome na<br />
temelju održanih natjecanja i rezultata uspjeli<br />
izdvojiti dvoje odličnih sportaša koji nose titulu<br />
sportaša i sportašice generacije.<br />
26
Kako smo se prilagodili<br />
SA povijesti<br />
Nekako smo se svi<br />
nadali da će online nastava, tj.<br />
barem ona svakodnevna, od<br />
jeseni i početka nove školske<br />
2020./<strong>2021</strong>. godine biti samo dio<br />
povijesti, ali, nažalost, bili smo<br />
u krivu. Opet nas je pandemija<br />
koronavirusa sa svojim novim<br />
valom prikovala za ekrane naših<br />
računala i fizički nas odvojila<br />
jedne od drugih i od naše škole.<br />
Ali <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> nije<br />
„prva i prava“ zato jer se ne zna<br />
nositi s poteškoćama, nego<br />
baš zato jer sigurno plovi i kroz<br />
olujna razdoblja kao što je ovo u<br />
kojem se nalazimo.<br />
Aktiv povijesti u novoj<br />
nastavnoj godini utvrdio je<br />
SA njemačkoga jezika<br />
Ipak smo se prilagodili<br />
gradivo koje smo morali naučiti u<br />
proljeće 2020. godine, za vrijeme<br />
prvog vala pandemije. Platforma<br />
Classroom apsolvirana je, a<br />
pokazala se kao veoma korisna<br />
za kontakt i razmjenu radnih<br />
materijala s učenicima. Više nije<br />
riječ samo o kriznom alatu, kako<br />
smo na Classroom gledali na<br />
početku, nego ga sada slobodno<br />
možemo smatrati nezamjenjivim<br />
pomoćnim sredstvom za<br />
nastavu, ali i kao preglednu<br />
i ažurnu školsku zbornicu.<br />
Naravno, nije se stalo samo<br />
na Classroomu jer se u novoj<br />
školskoj godini s koronom tražilo<br />
još više prilagođavanja kako<br />
bi učenici što manje u nastavi<br />
SA informatike<br />
osjetili izvanredne okolnosti.<br />
Nastavnici povijesti upoznali su<br />
se i s nekim drugim platformama<br />
i alatima koji doprinose<br />
raznovrsnijoj nastavi, ali i online<br />
provjeri znanja. Exam.net,<br />
Nearpod, Kahoot, Historymap i<br />
dr. samo su neki od alata koje<br />
su nastavnici i učenici koristili<br />
u ovoj nastavnoj godini kako bi<br />
stekli i provjerili znanje i vještine<br />
iz povijesti.<br />
Virus koji nam je<br />
promijenio i slobodno vrijeme<br />
i vrijeme za učenje i posao<br />
pokazao nam je da smo spremni<br />
prilagoditi se načinima koji<br />
su nam možda prije bili teško<br />
zamislivi.<br />
Stalna na tom svijetu samo<br />
mijena jest…<br />
Taj citat Petra Preradovića dolazi<br />
spontano na pamet kad promišljamo kako smo<br />
se u stručnom aktivu njemačkog jezika borili s<br />
posljedicama koje je covid-pandemije ostavila na<br />
naš rad u okolnostima koje je ona diktirala. Nije<br />
bilo lako, a u otežavajuće uvjete rada možemo<br />
ubrojiti stalne promjene rasporeda i neprestano<br />
prilagođavanje novonastalim, često frustrirajućim<br />
situacijama.<br />
Nastava je ipak u odnosu na prošlu<br />
školsku godinu, kada se odvijala preko zadataka i<br />
prezentacija na Classroomu, ove godine bila puno<br />
kvalitetnija jer se radilo preko Zooma u realnom<br />
vremenu.<br />
U nastavi stranog jezika govorenje je jedan<br />
od najvažnijih elemenata, a sada su učenici preko<br />
Zooma mogli koristiti naučena znanja i vještine u<br />
živoj komunikaciji s profesorima i ostalim učenicima<br />
u radu u paru ili u grupi u nastavi na daljinu. To je<br />
bila najveća prednost ove digitalne platforme.<br />
Sve u svemu bilo je izazovno, bilo je teško<br />
i za nastavnike i za učenike, ali smo uspjeli dati<br />
najbolje od sebe.<br />
Radujemo se i nadamo se idućoj coronafree<br />
školskoj godini u školskim klupama.<br />
Classroom i Exam.net<br />
olakšali nam rad<br />
Teška vremena epidemije nastavljaju<br />
se i tijekom ove školske godine. Izmjenjivanje<br />
nastave na daljinu i u školi, promjene rasporeda,<br />
pritisak zbog straha od bolesti i neizvjesnosti. Sve<br />
su to realnosti koje uzrokuju promjenu načina<br />
života na koji učenici, ali ni mi, nismo bili spremni.<br />
Postavljajući specifične, realistične i mjerljive ciljeve<br />
nastojali smo ih odraditi na najbolji mogući način u<br />
postojećim uvjetima.<br />
Iskustvo u korištenju platforme Google<br />
Classrooma od prošle godine uvelike je olakšalo rad<br />
ove godine. Rad na Zoomu za nastavu u realnom<br />
vremenu isto je dobrobit koja nam olakšava. Hvala<br />
velikom Googleu koji nam je osigurao besplatne<br />
licence, kao i ukidanje ograničenja koja su postojala<br />
prije kovida. Za pisane provjere znanja najviše smo<br />
koristili alat Exam.net, trenutno jedan od najboljih<br />
programa za online vrednovanje koji postoje na<br />
tržištu, za koji je sredstva za licencu izdvojila škola,<br />
a koristi se i kod većine ostalih predmeta. Unatoč<br />
odličnoj prilagodbi na postojeću situaciju, ipak se<br />
nadamo da ćemo sljedeće godine ipak više vremena<br />
provoditi u našim učionicama s našim učenicima.<br />
Kao pozitivno možemo izdvojiti iskustva<br />
stečena u radu s online alatima namijenjenim<br />
za rad/nastavu na daljinu, a što ćemo sigurno, u<br />
jednom dijelu nastave, koristiti i ubuduće.<br />
27
Kako smo se prilagodili<br />
SA kemije i biologije<br />
Vidljiv nedostatak praktičnoga rada<br />
Profesori kemije i<br />
biologije u ovoj su školskoj<br />
godini, kao i ostali nastavnici<br />
naše škole, nastavu provodili<br />
u kombinaciji preko Google<br />
Cassrooma i Zooma. Za<br />
razliku od prethodne godine,<br />
kad su učenicima zadavani<br />
samo zadaci u vrijeme online<br />
nastave, ove smo godine imali<br />
kontakt s učenicima u realnom<br />
vremenu, što se pokazalo<br />
boljim rješenjem..<br />
Preporučeno nam je<br />
da zbog zdravlja učenika, a i<br />
našeg, nastavu ne održavamo<br />
punih 45 minuta po školskom<br />
satu. Bilo je teško uskladiti<br />
zahtjeve vezano uz ishode za<br />
kemiju i biologiju s dopuštenim<br />
vremenom i opterećenjem<br />
učenika. Zbog toga su se<br />
pojavljivali nesporazumi i<br />
problemi vezano uz rokove i<br />
opširnost zadataka.<br />
Nastojali smo obogatiti<br />
učenike novim iskustvima<br />
organiziranjem različitih<br />
prirodoslovnih predavanja,<br />
omogućili smo im sudjelovanje<br />
u projektima na međunarodnoj<br />
i državnoj razini te prilike da<br />
samostalno istražuju i borave u<br />
prirodi.<br />
Nastava kemije i<br />
biologije specifična je zbog<br />
toga što se kod tih predmeta<br />
preferira primarni izvor znanja<br />
te praktični rad, što u online<br />
okruženju nije izvedivo.<br />
Učenici su bili usmjereni na<br />
digitalne obrazovne sadržaje<br />
te na samostalne istraživačke<br />
radove koje su mogli izraditi<br />
bez korištenja laboratorijske<br />
opreme. Kvaliteta radova kao<br />
i izbor tema nisu bili onakve<br />
razine kakve su pri radu u<br />
prostorima škole. Veselimo se<br />
povratku u školske klupe.<br />
Nastava na daljinu - naša iskustva, naši izazovi,<br />
naše anegdote (učenička perspektiva)<br />
Ova školska godina, kao i prošla, po<br />
mnogočemu je bila posebna, a najviše se to<br />
osjećalo u provođenju nastave; na sve moguće i<br />
nemoguće načine. U ranu jesen svi smo zajedno<br />
ponovno sjeli u školske klupe, ovoga puta pod<br />
maskama. Mnogi učenici su uz smiješak i čuđenje<br />
komentirali da nikad nisu mislili da će se toliko<br />
veseliti ponovnom ulasku u školsku zgradu.<br />
Doduše, nije sve baš bilo isto kao prije, ali ubrzo<br />
su maske, dezinfekcija ruku i mjerenje temperature<br />
postali samo još jedan dio svakodnevne rutine.<br />
Nažalost, nužan rad u dvije smjene nije<br />
odgovarao svima i doveo je do mnogih rasprava, čak<br />
i na službenim sastancima Vijeća učenika. Žustre<br />
rasprave također su se vodile i oko provođenja<br />
nastave miješanih grupa koje su veći dio godine<br />
provele potpuno online, a tek nedavno prešle na<br />
hibridni model ili “pola-pola”, kako ga neki nazivaju<br />
jer je dio učenika online u drugoj učionici. Kao i<br />
uvijek, mišljenja su podijeljena; nekima odgovara<br />
da se cjelokupna nastava održava u školi pa im<br />
je ostatak dana slobodan, a neki smatraju da<br />
bolji raspored koji hibridni model omogućava<br />
nije vrijedan brojnih tehničkih poteškoća. Naime,<br />
spajanje na Zoom sastanke preko mobitela u<br />
učionici za mnoge je bilo iskustvo “puno šumova,<br />
nespretnih položaja kamera i ponavljanja profesora<br />
unedogled”.<br />
Slične žalbe čule su se i od mnogih učenika<br />
koji su morali pratiti nastavu online iz svojih soba<br />
dok je ostatak razreda sjedio u školskim klupama.<br />
Doduše, neki su uspjeli naći i pozitivnu stranu<br />
modela B - kraće trajanje sata jer “dok profa spoji<br />
sve kablove i dok se svi prijave, pol sata već prođe<br />
i onda me ne stigne pitat”, zadovoljno je primijetio<br />
jedan učenik.<br />
Načini ispitivanja ove su godine bili<br />
neobična mješavina starog i novog pa smo i<br />
profesori i mi upoznali čari Exam.neta i drugih<br />
online platformi. Ispiti uživo također su imali svoja<br />
nova pravila pa smo tako imali najrazličitije metode<br />
distribucije i sakupljanja ispita, ali, kako jedna<br />
učenica kaže, “i to je bolje nego složeni radovi od<br />
prošle godine”. Neki se možda s njom ne bi složili,<br />
no na kraju krajeva svi možemo zaključiti da jedva<br />
čekamo da nam se načini rada ili barem raspored<br />
ne mijenja toliko često. Varietas delectat, rekli bi<br />
stari Rimljani, ali mislim da bi se svi više složili<br />
s našim starima koji kažu: “Čega je previše, ni s<br />
kruhom nije dobro.”<br />
Alisa Pevec, 4.IB<br />
28
Matematički kutak<br />
Večer matematike<br />
Već tradicionalna Večer<br />
matematike održana je 3.<br />
prosinca 2020. u online izdanju<br />
putem Zoom platforme, a učenici<br />
i njihovi profesori zabavljali<br />
su se uz kvizove, organizirano<br />
natjecanje u rješavanju<br />
složenijih zadataka, kviz i igru<br />
asocijacije. Tema ovogodišnjeg<br />
druženja bio je Pitagorin poučak,<br />
a učenici su mogli naučiti podosta<br />
zanimljivosti iz prezentacije i<br />
kviza.<br />
Matematička večer<br />
počela je prezentacijom o<br />
Pitagori i njegovoj družbi<br />
pitagorejaca profesorice Tajane<br />
Golub Mendaš kao doprinos<br />
15. Festival matematike -<br />
“Ekipa za 5+”<br />
međunarodnom<br />
E-twining projektu<br />
Pythagorean Theorem<br />
day u kojem su<br />
sudjelovali učenici<br />
4.g razreda. Nakon<br />
prezentacije učenici su<br />
se zabavljali rješavajući<br />
zadatke u grupi s ciljem<br />
da čim prije dođu do<br />
rješenja i tako dođu do pobjede.<br />
Pod budnim okom profesora<br />
matematike koji su nadgledali<br />
cijelu igru, pobjedu je zaslužila<br />
ekipa MGZ učenika 4.g razreda.<br />
Kviz o životu Pitagore sastavio<br />
je učenik Marko Varga iz 4.g,<br />
a provjeravala se „budnost“ i<br />
praćenje prezentacije.<br />
Najbolju koncentraciju<br />
i brzinu pokazala je<br />
grupa kodnog imena<br />
Ogledalo sastavljena<br />
od učenica iz 4.a<br />
(Nina i Rea) i dvojca<br />
iz 4.g (Teo i Jakov).<br />
Čestitke učenicima koji su<br />
osvojili virtualne nagrade, a<br />
svima ostalima zahvaljujemo na<br />
druženju i vidimo se dogodine,<br />
nadamo se uživo!<br />
Tajana Golub Mendaš, prof.<br />
Dan broja Pi<br />
U četvrtak 6. svibnja<br />
održan je 15. Festival<br />
matematike - "Ekipa za 5+"<br />
u organizaciji Matematičkog<br />
društva "Istra" Pula. Ove godine festival je<br />
održan online zbog epidemiološke situacije.<br />
Na festivalu je sudjelovala jedna ekipa učenika<br />
naše škole. Ime ekipe bilo je TRTENIK, a članovi<br />
su bili učenici 3.g razreda - Iva Vresk, Lovro<br />
Đuranec, Filip Križanić i Viktor Pijanec. Učenici<br />
su se natjecali u kategoriji TERA (treći i četvrti<br />
razred srednje škole). Osvojili su peto mjesto, od<br />
ukupno četrdesetak prijavljenih ekipa. Mentorica<br />
učenicima bila je Nikolina Ivačić. Čestitke<br />
učenicima na inicijativi i odličnom rezultatu!<br />
Nikolina Ivačić, prof.<br />
I ove godine<br />
proslavili<br />
smo<br />
dan obilježavanja<br />
matematičke konstante<br />
pi. Iako ima beskonačno<br />
mnogo decimalnih<br />
mjesta, uobičajeno se piše 3.14 pa se dan broja<br />
π obilježava 14. ožujka. Broj Pi je spojio i dva<br />
najpoznatija genija 20. i 21. stoljeća; naime,<br />
na ovaj se poseban dan rodio Albert Einstein,<br />
a umro Stephen Hawking. Naši učenici su se<br />
zabavili uz prigodne pjesmice i nagradne zadatke<br />
koji su im bili objavljeni na Google Classroomu.<br />
U rješavanju zadataka najbolja se pokazala<br />
učenica 3.e razreda Bela Runjak. Zadatke je<br />
osmislila profesorica Nikolina Ivačić.<br />
Nikolina Ivačić, prof.<br />
29
Matematički kutak<br />
ATOM liga<br />
Učenice 3.g pomele konkurenciju<br />
Tri ekipe naših učenika sudjelovale su na<br />
ekipnom natjecanju ATOM liga. To je natjecanje<br />
osnovnih i srednjih škola u znanju matematike,<br />
fizike i kemije. U kategoriji prvih razreda ekipa<br />
učenika 1.e razreda osvojila je visoko drugo<br />
mjesto. Članovi ekipe bili su Vanda Vrček, Matej<br />
Nöthig i Ivan Puklavec. Mentori učenicima u<br />
školi bili su Marko Zrna (matematika), Anamarija<br />
Bešenić (fizika) i Lidija Klampfl(kemija).<br />
Pobjednice ATOM lige - Marija, Amalija i Iva<br />
Šesto mjesto u kategoriji prvih razreda osvojila<br />
je ekipa u sastavu Jane Kelemen (1.e),<br />
Barbare Kelava (1.g) i Brune Kosmačina (1.g).<br />
Mentori učenicima u školi bili su Andreja Veršić<br />
(matematika), Helena Kanešić (fizika) i Lidija<br />
Klampfl (kemija).<br />
U kategoriji trećih razreda ekipa učenica 3.g<br />
razreda pomela je konkurenciju i osvojila prvo<br />
mjesto, i to drugu godinu zaredom! Članice ekipe<br />
bile su Amalija Rafaj Škriljevečki, Iva Vresk i<br />
Marija Klampfl. Mentori učenicama u školi bili<br />
su Nikolina Ivačić (matematika) i Denis Barčot<br />
(fizika i kemija).<br />
Čestitke svim učenicima, a pogotovo<br />
našim prvakinjama!<br />
Natjecanje udruge Šesterokut<br />
Učenici 3.g razreda Iva Vresk i Viktor<br />
Pijanec sudjelovali su na godišnjem timskom<br />
natjecanju u fizici i matematici u organizaciji<br />
udruge Šesterokut. Cilj Šesterokuta je<br />
popularizirati znanost među mladima,<br />
upoznati učenike s aktualnim temama u fizici<br />
i matematici, približiti im istraživački rad i<br />
potaknuti kreativnost u rješavanju problema.<br />
Ekipa se zvala Volimo Branka te je osvojila 5.<br />
mjesto. Mentori učenicima u školi bili su Denis<br />
Barčot (fizika) i Nikolina Ivačić (matematika).<br />
Čestitke učenicima!<br />
Nikolina Ivačić, prof.<br />
30
Informatički kutak<br />
Centar izvrsnosti za informatiku za srednje škole<br />
u brojkama - naša virtualna sezona<br />
3. mjesto Emerik Vuk, 3. razred,<br />
Elektrostrojarska škola <strong>Varaždin</strong><br />
Kako do vlastitog robota?: 7 učenika<br />
Primjena naprednih algoritama u rješavanju<br />
programskih zadataka: 17 učenika<br />
Broj radionica: 2<br />
Broj grupa: 2<br />
Broj mentora: 5<br />
- voditeljica: Janja Banić, dipl. inf. (<strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong>)<br />
- mr.sc. Bojan Banić, prof. (<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong><br />
<strong>Varaždin</strong>)<br />
- Vesna Novosel Martinić, prof. (<strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong>)<br />
- Dinko Meštrović, prof. (<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong><br />
<strong>Varaždin</strong>)<br />
- Marko Šafran, prof. (<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong><br />
<strong>Varaždin</strong>)<br />
Učenici, polaznici Centra, su sudjelovali na<br />
županijskom, državnom i na međunarodnom<br />
natjecanju i to kako slijedi:<br />
Županijsko natjecanje – rezultati za prva tri<br />
mjesta:<br />
Kategorija Algoritmi – polaznici radionice<br />
primjene naprednih algoritama:<br />
1. mjesto Noah Sitar, 1.razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
2. mjesto Barbara Kelava, 1. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
3. mjesto Bruno Kosmačin, 1. razred,<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
1. mjesto Nikola Kušen, 4. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
2. mjesto Marko Varga, 4. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
3. mjesto Gašpar Haramija, 4. razred,<br />
<strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
Dvanaest se učenika plasiralo na All Star<br />
American Computer Science League, finale<br />
koje je i ove godine održano online. Učenici su<br />
se u programiranju i problemskim zadacima<br />
natjecali isključivo individualno. Iako su zadaci<br />
bili opsežniji i teži, naši su učenici ostvarili<br />
iznimne rezultate. Emanuel Tukač iz 2.g<br />
osvojio je zlatnu medalju uz 100% riješenost<br />
svih zadataka, dok je Bruno Kosmačin iz 1.g<br />
osvojio srebrnu medalju.<br />
Čestitamo svim natjecateljima, sudionicima<br />
ACSL finala, a posebno osvajačima medalja!<br />
Sljedeće školske godine pripremamo<br />
iznenađenja i nove radionice, vidimo se u<br />
Centru!<br />
Janja Banić, dipl.inf.<br />
voditeljica Centra izvrsnosti za srednje škole<br />
1. mjesto Emanuel Tukač, 2. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
2. mjesto Vito Mudri, 2. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
1. mjesto Ivo Gabud, 3. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
2. mjesto Viktor Pijanec, 3. razred, <strong>Prva</strong><br />
<strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong><br />
31
Informatički kutak<br />
ACSL All-Star <strong>2021</strong>: zlato i srebro za učenike Prve!<br />
Unatoč pandemiji u školskoj godini<br />
2020./<strong>2021</strong>. na ACSL natjecanju ponovno su<br />
sudjelovala 2 tima učenika Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong>, ujedno i polaznici Centra izvrsnosti<br />
iz informatike <strong>Varaždin</strong>ske županije. U 4<br />
kvalifikacijska kola sudjelovalo je više od 500<br />
škola iz SAD-a, Kanade, Europe i Azije u više<br />
različitih kategorija, a učenici Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong> uspjeli su se ponovno kvalificirati na<br />
finalno All Star American Computer Science<br />
League natjecanje koje se i ove godine, zbog<br />
poznatih okolnosti, umjesto u SAD-u održalo<br />
online 29. svibnja <strong>2021</strong>. godine. U konkurenciji<br />
451 učenika u kategoriji Senior i 580 učenika u<br />
kategoriji Intermediate iz cijelog svijeta sudjelovali<br />
su i učenici naše škole iz oba kvalificirana tima.<br />
Ove su se godine učenici natjecali<br />
isključivo individualno na način da se prvi dio<br />
natjecanja sastojao od 3 sata programiranja, a<br />
drugi od rješavanja čak 20 problemskih zadataka<br />
u vremenskom roku od jednog sata. Ostvareni<br />
rezultati ponovno su bili odlični - osvojene su<br />
2 medalje. U timu Intermediate zlatnu medalju<br />
osvojio je Emanuel Tukač iz 2.g s maksimalnim<br />
osvojenim brojem bodova, a učenik Bruno<br />
Kosmačin iz 1.g osvojio je srebrnu medalju.<br />
Osim navedenih učenika vrlo visok plasman<br />
ostvarili su i ostali učenici koji su sudjelovali na<br />
natjecanju, a to su Nikola Kušen (4.g), Marko<br />
Varga (4.g), Jakov Novak (4.g), Gašpar Haramija<br />
(4.g), Teo Putarek (4.g), Viktor Pijanec (3.g), Vito<br />
Mudri (2.g), Barbara Kelava (1.g), Jana Furdi<br />
(1.g), Marko Sokol (1.g) i Noah Sitar (1.g). Svi<br />
nagrađeni učenici osvojili su vrijedne nagrade<br />
koje će im biti poslane na kućnu adresu.<br />
Na taj smo način obogatili kolekciju<br />
medalja osvojenih na međunarodnim<br />
informatičkim natjecanjima, a nadamo se<br />
sudjelovanju na natjecanju i sljedeće godine,<br />
ali ovoga puta uživo. Mentor učenicima je prof.<br />
Bojan Banić. Velike čestitke svima!<br />
Bojan Banić, prof.<br />
Diplome za nagrađene učenike<br />
32
Informatički kutak<br />
Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici - HONI<br />
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Hrvatsko otvoreno<br />
natjecanje u informatici<br />
natjecanje je u<br />
programiranju putem<br />
interneta na koje se<br />
mogu prijaviti svi zainteresirani učenici iz Hrvatske,<br />
ali i cijelog svijeta. Ovaj je program Hrvatski savez<br />
informatičara pokrenuo 2006. godine, a cilj mu je<br />
priprema nadarenih učenika informatičara osnovnih i<br />
srednjih škola Hrvatske za informatička natjecanja te<br />
za natjecanja i pripreme mladih informatičara Europe<br />
i svijeta prije međunarodnih natjecanja.<br />
Natjecanje se odvijalo tijekom cijele školske<br />
godine kroz šest kola, a ove se godine sve izvodilo<br />
pod malo drugačijim uvjetima zbog epidemiološke<br />
situacije.<br />
Svako kolo trajalo je tri sata, a rješavalo se<br />
sedam zadataka u programskim jezicima Pascal, C,<br />
C++, Python i Java. Ove su godine najbolja mjesto<br />
ostvarili Bruno Kosmačin (1.g), koji je u kategoriji<br />
prvih razreda zauzeo visoko četvrto mjesto, te Nikola<br />
Kušen (4.g), koji je u kategoriji četvrtih razreda zauzeo<br />
odlično peto mjesto. U kategoriji trećih razreda najbolji<br />
je bio Viktor Pijanec (3.g) s osvojenim 15. mjestom,<br />
a u kategoriji drugih razreda Emanuel Tukač (2.g) na<br />
17. mjestu.<br />
Sudjelovali su i Gašpar Haramija (4.g), Ivo<br />
Gabud (3.g), Barbara Kelava (1.g), Noah Sitar(1.g),<br />
Filip Grabar (1.f) i Viktor Vrtar (1.g).<br />
Čestitam svim učenicima na ostvarenim rezultatima!<br />
Vladimir Mikac, prof.<br />
Generacija NOW <strong>2021</strong><br />
U školskoj godini<br />
2020./<strong>2021</strong>. nastavili smo<br />
sudjelovati na projektu<br />
generacije NOW <strong>2021</strong> unatoč<br />
tome što smo veliki dio<br />
nastave održali online. Naziv<br />
ovogodišnjeg projekta bio je<br />
Samovozeći robot. Robot je<br />
napravljen po uzoru na već<br />
postojeće slične robote, a cilj<br />
mu je zaobilaženje prepreka<br />
pomoću ultrazvučnog<br />
senzora. Robot ima veliki broj<br />
mogućnosti koje su ograničene<br />
arhitekturom razvojnog sučelja<br />
Arduino i maštom korisnika.<br />
Sastoji se od karoserije koju su<br />
učenici sami dizajnirali i ispisali<br />
na 3D pisaču te od elektroničkih<br />
dijelova koje je većim dijelom<br />
nabavio organizator. Učenici<br />
su na taj način mogli vidjeti<br />
primjenu Arduina i robotike u<br />
budućnosti, što ih priprema za<br />
izazove koje uključuju kreativni<br />
dizajn, razvoj i implementaciju<br />
budućih projekata.<br />
Projekt su predstavili<br />
učenici 4.g razreda Gašpar<br />
Haramija, Marko Varga i Jakov<br />
Novak, a od nastavnika bili<br />
su uključeni Dinko Meštrović,<br />
Marko Šafran, Vesna Novosel-<br />
Martinić, Bojan Banić i Janja<br />
Banić.<br />
Zahvaljujući velikom<br />
G E N E R A C I J A N O W 2 0 2 1 .<br />
samovozeći<br />
robot<br />
Institut za razvoj i inovativnost mladih<br />
interesu učenika te iznimnoj<br />
koristi primjene IT-a u praksi,<br />
sigurno ćemo i dalje sudjelovati<br />
na sličnim projektima.<br />
Bojan Banić, prof.<br />
P R V A G I M N A Z I J A<br />
V A R A Ž D I N<br />
33
Informatički kutak<br />
Međunarodno<br />
natjecanje<br />
Dabar 2020<br />
Ove je školske<br />
godine čak 160<br />
učenika Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong> sudjelovalo na<br />
međunarodnom natjecanju<br />
Dabar. U jedinstvenoj<br />
kategoriji za srednjoškolce<br />
GigaDabar čak dvadeset<br />
učenika plasirano je među<br />
10% najboljih na državnoj<br />
razini. Ipak, najbolji rezultat<br />
postigao je učenik Samuel<br />
Hublin, 4.e, osvojivši 10,94<br />
bodova od ukupno mogućih<br />
12.<br />
Naši su učenici time<br />
ponovno potvrdili znanje<br />
iz informatike i računalnog<br />
razmišljanja, te se nadamo<br />
sličnim rezultatima i sljedećih<br />
godina. Bravo!<br />
Bojan Banić, prof.<br />
Europe Code Week i Computer<br />
Science Education Week<br />
U našoj se školi i ove godine od 10. do 25.<br />
listopada 2020. godine, povodom Europskog tjedna<br />
programiranja (EU Code Week), održao niz radionica<br />
s ciljem popularizacije i promocije programiranja.<br />
Održane radionice bile su: Pseudodabar -<br />
računalno razmišljanje u rješavanju problema, mikrobit@prvoj -<br />
upoznavanje učenika s mikrobit mikroračunalima, Uvod u Python<br />
- upoznavanje učenika s interaktivnim sučeljem, Online evaluatori<br />
- upoznavanje učenika s različitim online evaluatorima prilikom<br />
učenja programiranja, HTML/CSS - upoznavanje učenika s html<br />
i CSS jezicima. Na radionicama su sudjelovali svi učenici koji<br />
pohađaju predmet Informatika. <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong> <strong>Varaždin</strong> na taj se<br />
način već osmu godinu zaredom pridružila inicijativi koja je ove<br />
godine obuhvaćala više od 50 zemalja svijeta s više od milijun<br />
uključenih učenika i ostalih zainteresiranih.<br />
Na satovima Informatike sudjelovali<br />
smo od 7. do 13. prosinca 2020. godine i na<br />
inicijativi Computer Science Education Week,<br />
koja se ovoga puta održala u online izdanju.<br />
Inače, Sat kodiranja globalni je pokret pokrenut radi demistifikacije<br />
programiranja. U navedenom terminu, tijekom jednog školskog<br />
sata, sudjeluje više od 100 milijuna učenika iz cijelog svijeta.<br />
Događaj je pokrenula neprofitna organizacija Code.org uz podršku<br />
najvećih svjetskih kompanija kao što su Facebook, Google,<br />
Microsoft, Apple, Amazon, uprave brojnih sveučilišta te mnogi<br />
drugi. U našoj je školi inicijativa provedena tako da su profesori<br />
informatike Bojan Banić, Vesna Novosel-Marinić i Vladimir Mikac<br />
u većini razreda koji slušaju predmet Informatiku omogućili<br />
učenicima rješavanje niza zanimljivih algoritamskih zadataka<br />
vezanih uz gradivo koje uče, a te su zadatke posebno pripremili<br />
organizatori za takvu vrstu događaja. Zahvaljujući velikom<br />
interesu, sigurno ćemo nastaviti s organizacijom takvih aktivnosti.<br />
Vježbaonica za studente FOI-a<br />
Bojan Banić, prof.<br />
Unatoč<br />
održavanju<br />
nastave<br />
u online<br />
okruženju i<br />
ove smo školske godine nastavili<br />
uspješnu suradnju s kolegama<br />
s Fakulteta organizacije i<br />
informatike u <strong>Varaždin</strong>u čiji<br />
studenti smjera Informatika<br />
u obrazovanja pohađaju i<br />
odrađuju stručnu praksu iz<br />
predmeta Metodika. Studenti<br />
smjera PPDMI (Pedagoškopsihološko-didaktičkometodička<br />
izobrazba) i redovni<br />
studenti smjera Informatika u<br />
obrazovanju odradili su po tri<br />
sata javnih predavanja te jedan<br />
sat individualna predavanja<br />
na satovima informatike. Osim<br />
toga, studenti pohađaju stručnu<br />
praksu, i to 10 sati nastave<br />
informatike, a redovni studenti<br />
još i nastavu ostalih predmeta.<br />
Profesori mentori<br />
studentima su Vesna Novosel-<br />
Martinić i Bojan Banić koji svojim<br />
savjetima i uputama pomažu u<br />
izvođenju nastave i pripremama<br />
za rad s učenicima te ih na kraju<br />
ocjenjuju.<br />
Bojan Banić, prof. i<br />
Vesna Novosel-Martinić, prof.<br />
34
Informatički kutak<br />
Škola budućnosti by STEMI i Infobip<br />
Naša je škola bila<br />
odabrana kao jedina srednja<br />
škola u <strong>Varaždin</strong>skoj županiji koja<br />
je sudjelovala u projektu Škola<br />
budućnosti by STEMI & Infobip koji je<br />
trajao od 1. travnja do 1. srpnja <strong>2021</strong>.<br />
Nastavnici i učenici koji su sudjelovali<br />
u projektu izrađivali<br />
su, uz mentorstvo<br />
Infobipovih inženjera<br />
i stručnjaka,<br />
ChatBotove vezane<br />
uz ključne probleme<br />
današnjeg društva i<br />
na taj način prikupili<br />
najnaprednija znanja<br />
i vještine na polju<br />
umjetne inteligencije. Jedan od<br />
ciljeva ovog projekta jest smanjivanje<br />
jaza koji postoji između IT sektora i<br />
obrazovanja te postavljanje Hrvatske<br />
među predvodnike u učenju<br />
umjetne inteligencije kod mladih i<br />
Dan sigurnijeg interneta <strong>2021</strong>.<br />
Dan sigurnijeg interneta<br />
prigodno je obilježen 9. veljače<br />
<strong>2021</strong>. u organizaciji profesora<br />
informatike Bojana Banića,<br />
Vesne Novosel-Martinić i<br />
Vladimira Mikaca. Navedenog<br />
su dana na redovnim satovima<br />
informatike na radionicama<br />
učenici dobili dodatne<br />
informacije o prednostima i<br />
nedostacima interneta, zaštiti<br />
osobnih podataka, nasilju<br />
preko interneta, mogućnostima<br />
komunikacije uporabom<br />
interneta, internetskim<br />
prijevarama, opasnostima<br />
na društvenim mrežama,<br />
kao i načinima zaštite<br />
vlastite privatnosti. Nakon<br />
radionice učenici su pomoću<br />
mobilne aplikacije,<br />
razvijene unutar<br />
Centra za sigurniji<br />
internet, provjerili<br />
svoje znanje, a<br />
na taj su način<br />
ujedno sudjelovali<br />
i u nagradnoj<br />
igri s vrijednim<br />
nagradama.<br />
Inače, Dan sigurnijeg<br />
interneta obilježava se u<br />
više od 140 zemalja svijeta u<br />
koordinaciji zajedničke mreže<br />
Insafe/INHOPE, uz potporu<br />
Europske komisije i nacionalnih<br />
centara za sigurniji internet u<br />
Europi. U Republici Hrvatskoj<br />
koordinator aktivnosti je Centar<br />
za sigurniji internet s brojnim<br />
partnerima i suradnicima.<br />
Važnost navedene<br />
tematike svakim je danom<br />
sve veća za učenike, tako da<br />
ćemo takve i slične aktivnosti<br />
nastaviti provoditi i nadalje.<br />
Bojan Banić, prof.<br />
njihovo poticanje na inovativnost i<br />
poduzetništvo jer će upravo oni biti<br />
budući lideri uspješnih tehnoloških<br />
kompanija poput Infobipa. Unatoč<br />
velikom interesu među učenicima za<br />
ovaj projekt ChatBotove su uspješno<br />
izradili Leonard Pokos (1.a), Matej<br />
Nothig (1.e), Vanda Vrček (1.e)<br />
i Petar Ivan Topolnjak (1.e), a<br />
mentori su bili profesori Bojan Banić<br />
i Krunoslav Rukelj. Nakon vrlo<br />
zanimljivog i uspješno odrađenog<br />
projekta veselimo se i budućim<br />
sličnim projektima.<br />
Bojan Banić, prof.<br />
Oracle<br />
akademija u<br />
Prvoj gimnaziji<br />
<strong>Varaždin</strong><br />
Oracle akademija (Oracle<br />
Academy), čiji smo član od<br />
svibnja 2016. godine, globalni je<br />
edukacijski program prisutan u<br />
više od 120 zemalja širom svijeta,<br />
a nudi mogućnosti unapređenja<br />
znanja, razvoja vještina i inovacija<br />
u području informacijskih<br />
znanosti i računalne tehnologije.<br />
Zahvaljujući navedenom<br />
programu, svim naših učenicima<br />
i nastavnicima omogućeno<br />
je stjecanja raznovrsnih<br />
kompetencija iz područja<br />
informacijskih tehnologija koji<br />
postaju osposobljeni za polaganje<br />
stručnih certifikata koje potražuju<br />
razne tvrtke, ali i obrazovne<br />
ustanove. Na taj su način učenici<br />
3.IB razreda koji pohađaju<br />
predmet Computer Science, dobili<br />
mogućnost edukacije iz područja<br />
programiranja u Javi, a neki od<br />
njih steći će i međunarodno<br />
priznati Oracle certifikat.<br />
Bojan Banić, prof.i<br />
Vesna Novosel-Martinić, prof.<br />
35
Prirodoslovni kutak<br />
Centar izvrsnosti za biologiju<br />
Ova je nastavna<br />
godina u Centru<br />
izvrsnosti za biologiju bila potpuno<br />
drugačija od svih dosadašnjih<br />
jer zbog važećih epidemioloških<br />
mjera nismo mogli održavati<br />
praktične radionice. No, to nikako<br />
ne znači da su se biolozi odlučili<br />
ući u stanje hibernacije. Voditelji,<br />
mentori i učenici zasukali su<br />
rukave i ponovno pokazali da se<br />
uz mnogo želje i ljubavi prema<br />
biologiji puno toga može postići<br />
bez obzira na okolnosti. Bilo je<br />
tu stvarno svega, pa najbolje<br />
počnimo redom.<br />
Martina Vidović i Marko<br />
Šafran (voditelji Centra) uspješno<br />
Jan Špiclin<br />
su završili međunarodni studij<br />
za rad s darovitim učenicima<br />
(Radboud International Training<br />
on High Ability) i stekli zvanje<br />
RITHA Practitioner in Gifted<br />
Education. Stečena znanja<br />
koristit ćemo za daljnju edukaciju<br />
mentora, razvoj novih programa,<br />
detekciju visokomotiviranih<br />
učenika za područje prirodoslovlja<br />
te poticanje polaznika na<br />
kritičko razmišljanje i rješavanje<br />
problema. Nakon voditelja,<br />
na redu su i mentori što će<br />
dodatno doprinijeti kvaliteti našeg<br />
programa.<br />
Sve smo češći gosti<br />
Metodike nastave biologije na<br />
Prirodoslovno-matematičkom<br />
fakultetu u Zagrebu, uvijek se rado<br />
odazovemo pozivu i prenosimo<br />
pozitivna iskustva iz našeg<br />
Novi laboratorij<br />
rada. Voditeljica Martina Vidović<br />
sudjelovala je u online nastavi<br />
seminara uz kolegij Metodička<br />
praksa nastave biologije te sa<br />
studentima, voditeljima kolegija<br />
i gostima podijelila iskustva na<br />
temu ˝Daroviti učenici u učenju<br />
biologije˝.<br />
Donosimo i odlične vijesti<br />
o postignućima naših učenika<br />
na natjecanjima i smotrama. Već<br />
treću godinu zaredom u sklopu<br />
Centra djeluje i Klub istraživača<br />
u kojem učenici imaju priliku uz<br />
pomoć mentora samostalno raditi<br />
na istraživačkim projektima. Tako<br />
je naš višegodišnji polaznik Jan<br />
Špiclin (3.c) svojim istraživačkim<br />
radom na temu „Utjecaj<br />
nanočestica srebra na oksidacijski<br />
stres u obične lucerne (Medicago<br />
sativa L.)” u studenom sudjelovao<br />
na državnom Natjecanju iz<br />
biologije za šk. god. 2019./20.<br />
i osvojio odlično treće mjesto,<br />
a posebno nas veseli da su od<br />
svih sudionika Janov razgovor<br />
s povjerenstvom i odgovori na<br />
pitanja ocijenjeni najboljom<br />
ocjenom. Klub istraživača pružio<br />
je logističku podršku Janu pri izradi<br />
njegovog rada za sudjelovanje<br />
na natjecanju „Znastvenik u<br />
meni“ (ZUM) radom „Utjecaj<br />
temperature na antioksidacijski<br />
kapacitet kod jabuke”. Janov je<br />
rad ocijenjen najvišim ocjenama<br />
žirija i recenzenata, čime mu je<br />
pripalo prvo mjesto i poziv na<br />
završnicu natjecanja.<br />
Izvrsni rezultati dolaze i iz<br />
kategorije znanja. Učenice Vanda<br />
Vrček (1.e) i Viktorija Lukaček<br />
(4.g) sudjelovale su na državnom<br />
Natjecanju iz biologije za šk. god.<br />
2020./21. te osvojile redom 5. i 7.<br />
mjesto. Velike čestitke šaljemo<br />
Janu, Vandi i Viktoriji!<br />
Pripremili smo i jednu<br />
veliku novost za sve polaznike u<br />
sljedećoj školskoj godini. Sigurno<br />
ste prolazili hodnicima i pitali se<br />
kakva to buka dolazi iz prostora<br />
biološke zbirke. Sada vam s<br />
velikim veseljem možemo reći<br />
da se radi o potpuno novom<br />
laboratoriju za molekularnu<br />
biologiju s namještajem<br />
prilagođenim istraživačkom<br />
radu. Od uređaja vas čekaju<br />
Janov plakat<br />
mikrobiološki kabinet za rad u<br />
sterilnim uvjetima, PCR uređaj<br />
za umnažanje DNA molekula,<br />
ultracentrifuge, ultrazvučna kupelj<br />
i još mnogo mnogo toga.<br />
Dragi učenici, nadamo<br />
se da će vas ovi odlični rezultati<br />
i novosti koje za vas pripremamo<br />
motivirati da nam se pridružite<br />
sljedeće godine. Što sve radimo u<br />
Centru, saznajte na našoj mrežnoj<br />
stranici i Instagram profilu,<br />
potražite nas na cib_varazdin.<br />
Vidimo se!<br />
Voditelji Centra:<br />
Martina Vidović, prof. biologije<br />
Marko Šafran, dipl. ing.<br />
molekularne biologije<br />
36
Prirodoslovni kutak<br />
Biosigurnost i biozaštita<br />
Pilot-projekt Biosigurnost i biozaštita – izvannastavna<br />
aktivnost u osnovnim i srednjim školama<br />
Republike Hrvatske<br />
Članovi grupe Biosigurnost i biozaštita s voditeljicom<br />
Pandemija koronavirusa svima nam je<br />
promijenila živote na mnogim razinama. Osim<br />
što je nastava ove školske godine uglavnom<br />
bila održana na daljinu, uvedena je i nova<br />
izvannastavna aktivnost kao dio pilot-projekta -<br />
Biosigurnost i biozaštita. Nositelji pilot-projekta<br />
su Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran<br />
Mihaljević“ te Hrvatsko društvo za biosigurnost<br />
i biozaštitu. Partner u pilot-projektu je Osnovna<br />
škola Vijenac. Učenici koji su se uključili u ovu<br />
izvannastavnu aktivnost su Martin Horvat,<br />
2.c, Marija Erceg, 2.c, Lorena Fluksek, 2.c,<br />
Lara Vrček, 3.f, Angela Mesarić, 3.f, Elizabeth<br />
Marković, 3.f, Martina Ivačić, 3.f, Elena Gluhak,<br />
3.f, Franka Šegović, 3.c i Jan Špiclin, 3.c.<br />
Izvannastavnu aktivnost vodila je<br />
profesorica Tihana Čus Slatković. Polaznici<br />
ove vrlo zanimljive, a u ovo doba i vrlo korisne,<br />
izvannastavne aktivnosti tijekom godine učili su<br />
o epidemiologiji, cjepivima, virusima i virusnoj<br />
građi, bakterijama, sporama, širenju patogena,<br />
emergentnim i re-emergentnim bolestim, itd.<br />
Glavni ciljevi projekta bili su: upoznati što<br />
veći broj učenika diljem Hrvatske s važnošću<br />
stručnog, znanstvenog, globalnog i osobnog<br />
pristupa u sprječavanju širenja infektivnih<br />
bolesti, prepoznati istinite informacije u<br />
medijskom prostoru te pobuditi i razviti interes za<br />
STEM područje, istraživanja i suradnički odnos<br />
između učenika. Osim ispunjavanja<br />
osnovnih ishoda programa projekta,<br />
povodom Dana Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong> u listopadu 2020., pod<br />
vodstvom mentorice, održali smo<br />
online predavanje "Zaštitne maske<br />
i korona virus: kako i zašto?". Na<br />
kraju godine prikupili smo sve<br />
svoje radove i izradili e-izložbu<br />
u virtualnom prostoru kojim svi<br />
zainteresirani mogu prošetati na<br />
svojim računalima ili pametnim<br />
mobitelima. Proveli smo anketu<br />
u kojoj smo prikupljali mišljenja<br />
osoba svih dobnih skupina i njihovu<br />
upoznatost s novim cjepivima protiv<br />
SARS-CoV-2 virusa. Saznali smo<br />
da mnogo protivljenja cjepivima<br />
često proizlazi iz neznanja o mehanizmima<br />
djelovanja cjepiva, no isto tako saznali smo da<br />
se unatoč tome većina ispitanika ipak želi cijepiti.<br />
Također, napravili smo istraživanje u kojem smo<br />
ispitivali utjecaj nošenja i nenošenja maske<br />
Natjecatelji s mentoricom prilikom snimanja videa<br />
na količinu spora plijesni prilikom izdisanja.<br />
Nošenje maske, dakako, sprječava širenje<br />
spora plijesni u zrak. Osim toga, izradili smo<br />
poster obogaćen digitalnim materijalima i snimili<br />
video koji smo poslali u Osnovnu školu Vijenac<br />
na Državnu smotru učeničkih radova natjecanja<br />
iz Biosigurnosti i biozaštite. Predstavljanje<br />
učeničkih radova bilo je održano 2. lipnja.<br />
Jan Špiclin, 3.c<br />
Udruga BIOM i JU „PRIRODA<br />
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE“.<br />
37
Prirodoslovni kutak<br />
Biosigurnost i biozaštita<br />
Tim iz Prve osvojio 2. mjesto na Državnoj smotri<br />
učeničkih radova natjecanja iz Biosigurnosti i biozaštite<br />
Ulaskom u finalni<br />
mjesec ove nastavne godine<br />
započelo je natjecanje iz<br />
Biosigurnosti i biozaštite koje<br />
se održalo na daljinu putem<br />
Adobe Connecta. Biosigurnost<br />
i biozaštita izvannastavna<br />
je aktivnost koja je dio pilotprojekta<br />
i održavala se ove<br />
godine u brojnim osnovnim i<br />
srednjim školama, no natjecale<br />
su se 34 srednje i 47 osnovne<br />
škole iz cijele Hrvatske. Na<br />
natjecanju su, uz mene,<br />
sudjelovale i Marija Erceg 2.c,<br />
Predavanje Zaštitne maske<br />
i korona virus: kako i<br />
zašto?<br />
Lorena Fluksek 2.c, Elena<br />
Gluhak 3.f te Franka Šegović<br />
3.c. Svojim izvrsnim plakatom<br />
obogaćenim digitalnim<br />
sadržajima te videouratkom<br />
osvojili smo visoko 2. mjesto u<br />
konkurenciji srednjih škola. Za<br />
natjecanje nas je pripremala<br />
profesorica Tihana Čus<br />
Slatković. Našim izvrsnim<br />
rezultatom osvojili smo<br />
prigodne nagrade, a mentorica<br />
priliku da posjeti Kliniku za<br />
infektivne bolesti „Dr. Fran<br />
Mihaljević“.<br />
Zahvala svim članovima<br />
grupe koji nisu mogli sudjelovati<br />
u natjecanju zbog ograničenja<br />
broja učenika, no pomogli su<br />
u izradi materijala i pridonijeli<br />
osvajanju visokih bodova iz<br />
plakata i videouratka: Martin<br />
Horvat 2.c, Lara Vrček 3.f,<br />
Martina Ivačić 3.f, Elizabeth<br />
Marković 3.f, Angela Mesarić<br />
3.f.<br />
Jan Špiclin, 3.c<br />
Virtualna izložba<br />
„Ratovi protiV nevidljivih<br />
neprijatelja“<br />
U sklopu proslave 384. godišnjice škole, dana<br />
15. listopada 2020. godine, sudionici grupe Biosigurnost i<br />
biozaštita pod vodstvom mentorice Tihane Čus Slatković<br />
održali su aktualno i zanimljivo predavanje. Tom su prilikom<br />
javnost upoznali s pilot-pojektom Biosigurnost i biozaštita,<br />
koji se ove godine prvi put održava kao izvannastavna<br />
aktivnost u osnovnim i srednjim školama Republike<br />
Hrvatske, pa tako i na našoj školi. Učenici su održali<br />
prezentaciju u kojoj su govorili o epidemijama i uzročnicima<br />
bolesti koji su tijekom povijesti mijenjali demografsku sliku<br />
svijeta. Osvrnuli su se na trenutnu pandemiju koronavirusa<br />
te objasnili građu korona virusa i njegovo djelovanje,<br />
objasnili načine kojima se može najbolje od njega zaštititi,<br />
istaknuli podatke u pogledu rasprostranjenosti tog virusa<br />
u Republici Hrvatskoj te pričali o mogućem utjecaju koji bi<br />
nadolazeća gripa i vremenske promjene (zimski mjeseci)<br />
mogli imati na pandemiju.<br />
Na kraju predavanja prikazan je kratak video<br />
u kojem su glavnu ulogu imale osobe koje stoje na prvoj<br />
crti obrane nas i Hrvatske te svoje živote posvećuju borbi<br />
protiv spomenutog virusa, žrtvujući sebe i svoje zdravlje za<br />
najteže oboljele. Radi se, naravno, o liječničkom osoblju,<br />
a u videu su bili prikazani zaposlenici Klinike za infektivne<br />
bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Porukom „Nosimo masku,<br />
držimo fizičku distancu, dezinficirajmo ruke, zaštitimo sebe<br />
i druge!“ pozvali smo sve da njima, ali ih svima nama,<br />
pomognu i pridonesu suzbijanju pandemije.<br />
Tihana Čus Slatković, prof.<br />
Približavajući se<br />
kraju jedne sve samo ne<br />
uobičajene školske godine,<br />
u kojoj je inovativnost<br />
i orginalnost posebno<br />
dolazila do izražaja<br />
zbog nedostupnosti mnogih načina komunikacije,<br />
učenja i poučavanja na koje smo navikli, članovi<br />
izvannastavne aktivnosti "Biosigurnost i biozaštita",<br />
pod vodstvom mentorice Tihane Čus Slatković,<br />
prikupili su sve svoje radove i pripremili e-izložbu u<br />
virtualnom prostoru. Na taj su način, uloživši znatan<br />
trud, zainteresiranoj javnosti predstavili svoje radove<br />
u obliku stripova, rezultata istraživačkog rada „Utjecaj<br />
nošenja maski na količinu izdahnutih spora plijesni<br />
u zrak“, aktualnih informacija vezanih uz pandemiju<br />
virusa SARS-CoV-2 te podataka iz znanstvene<br />
literature o postojećim cjepivima protiv COVID-19.<br />
Članove spomenute izvannastavne aktivnosti činili<br />
su Martin Horvat iz 2.c, Marija Erceg iz 2.c, Lorena<br />
Fluksek iz 2.c, Lara Vrček iz 3.f, Angela Mesarić iz 3.f,<br />
Elizabeth Marković iz 3.f, Martina Ivačić iz 3.f, Elena<br />
Gluhak iz 3.f, Jan Špiclin iz 3.c i Franka Šegović iz<br />
3.c. Virtualna izložba za posjet putem računala ili<br />
pametnih telefona bila je otvorena za javnost tijekom<br />
svibnja <strong>2021</strong>., a pristup je bio moguć preko QR koda<br />
ili skraćene poveznice na pozivu izložbe.<br />
Tihana Čus Slatković, prof.<br />
38
Prirodoslovni kutak<br />
Ornitološki projekt građanske znanosti i/ili<br />
prilika za odmak od računala<br />
Srednjoškolci pomažu znanstvenicima<br />
Tijekom ove školske godine situacija<br />
je malo ograničila naše birdwatch aktivnosti<br />
koje već nekoliko godina provodimo uz rijeku<br />
Dravu, ali nismo se predali, dokazali smo onu<br />
poznatu, kad ima volje ima i načina. Sredinom<br />
ožujka Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode<br />
i Udruga BIOM pozvali su promatrače ptica i<br />
ljubitelje prirode da se tijekom proljeća <strong>2021</strong>.<br />
godine uključe u akciju kartiranja i prebrojavanja<br />
gnijezdećih kolonija gačaca u Hrvatskoj.<br />
Promatrači jesmo, ljubitelji također, odmah smo<br />
prepoznali da je to idealna prilika za nas.<br />
Gnijezda gačaca na lokalitetu u Vidovcu<br />
Okupili smo se u virtualnom okruženju,<br />
upoznali se pobliže s ovim zanimljivim pticama<br />
te razradili metodologiju kako bismo tijekom<br />
ožujka, travnja i svibnja pronašli i obišli lokalitete<br />
u <strong>Varaždin</strong>u, Vidovcu, Trnovcu Bartolovečkom i<br />
Čakovcu. Svaki je učenik posjetio jedan ili više<br />
lokaliteta, promotrili smo gnijezda, utvrdili koja<br />
su aktivna te prebrojavanjem prikupili podatke<br />
važne organizatorima ove akcije. Uz broj<br />
gnijezda odredili smo i vrstu drveća pomoću<br />
aplikacije PlantNet, broj stabala na kojima se<br />
gačci gnijezde, zabilježili geografske koordinate<br />
lokaliteta te fotografirali lokalitet kako bismo<br />
mogli izraditi kartu lokaliteta zabilježenih ovim<br />
našim projektom.<br />
Zanima vas gdje se sve gačci nalaze?<br />
Gdje se nalaze najbrojnije populacije? Pogledajte<br />
na našoj karti: https://www.google.com/maps/d/<br />
edit?mid=1zETuFIGySbBzapJYeDEmF-<br />
AwjSDkT80-&usp=sharing<br />
Zabilježili smo ukupno 492 aktivna<br />
gnijezda s mladim ptićima na 19 različitih<br />
lokaliteta, iznenadio nas je velik broj gnijezda u<br />
Vidovcu, zabilježili smo čak 240, a posebno smo<br />
ponosni na 15 novih lokaliteta koji dosad nisu bili<br />
zabilježeni.<br />
Tko je sve zaslužan za ove vrijedne rezultate?<br />
Elena Draganić, Tessa Fruk, Klea Puškadija i<br />
Dana Vinceković iz 1.d, Gabrijela Fruk i Petar<br />
Ivan Topolnjak iz 1.e, Hedi Dujmović i Antonija<br />
Težak iz 1.f, Mirjam Bezjak, Josipa Kovačić i<br />
Dora Rodeš iz 2.a, Nina Krsnik, Elena Lacković,<br />
Lukrecija Vitković, Domenika Žmuk iz 4.a i Tia<br />
Brezovec iz 4.c. Odlično napravljen posao!<br />
Zašto su ovakve akcije važne?<br />
Praćenje urbanih vrsta ptica poput gačca pruža<br />
priliku za uključivanje šire javnosti u svakodnevni<br />
posao znanstvenika kako bi joj se približila<br />
priroda i povećao interes za promatranje ptica te<br />
kako bi se kroz uključivanje u projekte građanske<br />
znanosti (eng. citizen science) dugoročno<br />
promijenio stav prema prirodi i okolišu. Iznimno<br />
je važno razviti pozitivni stav i povezati mlade<br />
ljude s prirodom. To je razlog zbog kojeg i<br />
uključujemo učenike u ovakve aktivnosti. Drugi<br />
razlog otkrijte u naslovu.<br />
Pridružite nam se sljedeće godine!<br />
mentorice Martina Vidović, prof. i<br />
Anamarija Melnjak, prof.<br />
Gnijezda gačaca na zaštićenom stablu platane u<br />
<strong>Varaždin</strong>u<br />
39
Prirodoslovni kutak<br />
Natjecanje Znanstvenik u meni<br />
Put do prvoga mjesta Jana Špiclina iz 3.c razreda<br />
Eksperimentalni dio istraživačkog<br />
rada<br />
Volja, motivacija,<br />
poticaj i ljubav prema znanosti<br />
dovoljni su razlozi za iskoristiti<br />
vrijeme zimskih praznika<br />
za planiranje istraživačkog<br />
projekta. Usprkos otežanim<br />
uvjetima zbog pandemije,<br />
pod mentorstvom profesorice<br />
Tihane Čus Slatković uspio<br />
sam tijekom zimskih praznika i<br />
početkom drugog polugodišta<br />
napraviti istraživački rad na<br />
temu „Utjecaj temperature<br />
na antioksidacijski kapacitet<br />
kod jabuke“. Sama provedba<br />
istraživanja bila je vrlo složeni<br />
proces u koji smo mentorica<br />
i ja uložili mnogo vremena i<br />
truda. Pisanim radom i videom<br />
kojim sam objašnjavao<br />
istraživanje natjecao sam<br />
se u kategoriji originalnih<br />
istraživačkih radova na<br />
natjecanju Znanstvenik u<br />
meni. Ocijenjen sam najvišim<br />
ocjenama žirija i recenzenata,<br />
čime mi je pripalo prvo mjesto<br />
s velikom prednošću i pozivom<br />
na završnicu natjecanja. Uz<br />
ocjene žirija, bodovalo se i<br />
glasovanje publike pa ovom<br />
prilikom zahvaljujemo svim<br />
ljudima dobre volje koji su<br />
glasali i podržali moj rad. S<br />
prvim mjestom stigao je i poziv<br />
na završnicu.<br />
U petak 11. lipnja<br />
održala se online završnica<br />
natjecanja u kojem je trebalo<br />
u 7 minuta na atraktivan<br />
način predstaviti svoje<br />
cjelokupno istraživanje.<br />
Predstavljanjem svojeg rada<br />
„Utjecaj temperature na<br />
antioksidacijski kapacitet kod<br />
jabuke“ osvojio sam PRVO<br />
mjesto u kategoriji originalnih<br />
istraživačkih radova. Posebno<br />
zahvaljujem prijateljima iz<br />
razreda i mentorici na podršci i<br />
neumornom vježbanju govora<br />
sa mnom.<br />
Jan Špiclin, 3.c<br />
U dobrom društvu sve je lakše - susreti<br />
maturanata i studenata<br />
Iako su danas<br />
informacije<br />
lako dostupne<br />
na internetu,<br />
pokazalo se,<br />
posebice u<br />
ovo online<br />
vrijeme, da<br />
Predstavljanje prirodoslovnih fakulteta je živa riječ<br />
potrebna i<br />
da puno više znači. Na poticaj naših učenika koji su htjeli<br />
stupiti u kontakt s našim bivšim učenicima, sad studentima,<br />
kako bi malo popričali o pripremama za državnu maturu,<br />
o fakultetima koje žele upisati, upotrijebili smo razne<br />
dostupne načine umrežavanja i povezali se sa studentima.<br />
Instagram i Facebook bile su neke od aplikacija koje su<br />
učenici koristili, a pomoću neizostavnog Zooma ugostili<br />
smo mnoge drage nam goste.<br />
Karla Majcen i Klara Poljak predstavile su nam<br />
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Mia Sajko Ekonomski<br />
fakultet u Zagrebu, a Hana Golub Japanski jezik i kulturu<br />
na Filozofskom fakultetu u Puli.<br />
Velik je interes u našoj školi za prirodoslovne<br />
fakultete i medicinu, a odabrati fakultet baš po mjeri učenika<br />
pomogli su nam Vito Topolnjak, Maja Špoljarić i Marta<br />
Mihin, studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Dora<br />
Kermek, studentica Molekularne biologije na Prirodoslovnomatematičkom<br />
fakultetu u Zagrebu, Lorena Šimunić i<br />
Dorotea Neuberg, sad već studentice različitih studija,<br />
predstavile su Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci<br />
te Marija Biškup, studentica koja je završila prediplomski<br />
studij Biotehnologije na Prehrambeno-biotehnološkom<br />
fakultetu u Zagrebu.<br />
Podrška nastavnika i školskog psihologa znači<br />
mnogo, no neprocjenjiva je podrška studenata koji su se<br />
nedavno suočili sa sličnim izazovima. Naši su se studenti<br />
baš potrudili ohrabriti maturante, predstavili su sve aspekte<br />
studiranja (i one manje službene) i ponudili maturantima<br />
pomoć ako im zatreba. Početak je to, vjerujemo, suradnje<br />
koja će se nastaviti i kad naši maturanti upišu željene<br />
fakultete.<br />
Tijekom školske godine organizirali smo i online<br />
savjetovanja o nastavku školovanja, u veljači je obrazovna<br />
agencija Integral edukacijski programi održala webinar za<br />
naše učenike o studiju u inozemstvu, a u ožujku je Institut<br />
za razvoj obrazovanja omogućio savjetovanje za naše<br />
učenike o visokom obrazovanju.<br />
Sretno maturanti i studenti, nastavljamo s druženjem<br />
sljedeće godine!<br />
Martina Vidović, prof. biologije i<br />
Željka Pačalat, dipl. psih.<br />
40
Prirodoslovni kutak<br />
Projekt Radni dan znanstvenika za vrijeme korone<br />
Doktorica Ksenija Božinović na sastanku sa učenicima i njihovom mentoricom<br />
U ožujku <strong>2021</strong>., u sklopu projekta Radni<br />
dan znanstvenika za vrijeme korone, koji u<br />
suradnji s doktoricom Ksenijom Božinović<br />
s Instituta Ruđer Bošković vodi profesorica<br />
Tihana Čus Slatković, učenici Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong> održali su prvi sastanak putem Zoom,<br />
na kojem su kao novinarke sudjelovale Nika<br />
Kovačić i Nikolina Dvekar (učenice 3.h razreda),<br />
a kao znanstveni novaci sudjelovali su Veronika<br />
Meštrić, Franka Šegović i Jan Špiclin (učenici 3.c<br />
razreda). Sastanak je započeo predstavljanjem<br />
znanstvenih novaka, koji su nas informirali<br />
o svojem školovanju te potom postavljali<br />
zanimljiva pitanja doktorici Božinović o njenom<br />
istraživanju i objavljenim znanstvenim člancima,<br />
kao i drugim znanstvenim člancima povezanim<br />
s njenim radom. Pitanjima osobnije prirodne<br />
novinarke su saznale mnoštvo informacija<br />
o doktorici Božinović, njenom školovanju i<br />
istraživanju te o njenom radu na Institutu Ruđer<br />
Bošković. Zadatak znanstvenih novaka bio je<br />
proučiti znanstvene članke koje su dobili od<br />
doktorice te saznati što više o novonastalim<br />
cjepivima protiv koronavirusa, načinima na koji<br />
virusi funkcioniraju, o adenoviralnim vektorima<br />
itd. Dobili su i zadatak pronaći i proučiti dodatnu<br />
znanstvenu literaturu te izraditi prezentaciju u<br />
kojoj će nabrojiti i objasniti za koje bolesti se<br />
koriste adenoviralni vektori u cjepivima (napraviti<br />
pregled onih koji su još u kliničkim ispitivanjima i<br />
nabrojati one koje su odobrene od FDA).<br />
U drugom sastanku,<br />
održanom 29. svibnja <strong>2021</strong>.<br />
godine, znanstveni novaci<br />
iznijeli su doktorici Božinović<br />
rezultate pretraživanja i<br />
proučavanja znanstvene<br />
literature te razgovarali<br />
o načinima i važnosti<br />
svakodnevnog traženja i<br />
proučavanja znanstvenih<br />
radova. Razgovarali smo o<br />
mogućnosti odlaska učenika<br />
s mentoricom na Institut<br />
Ruđer Bošković u skorijoj<br />
budućnosti radi neposrednog<br />
uključivanja u provođenje<br />
znanstvenih istraživanja.<br />
Sudjelovanjem u ovom<br />
projektu dobili smo priliku proučiti znanstvenu<br />
literaturu, naučiti kako ju pronaći i koliko je to<br />
važno u svakodnevnom radu znanstvenika,<br />
naučiti nove stvari, a poznate primijeniti i<br />
povezati s praktičnim radom u znanosti te vidjeti<br />
iz prve ruke kako izgleda rad u znanosti. Cilj<br />
projekta bio je potaknuti naše kritičko i logičko<br />
razmišljanje, ponoviti postojeća te proširiti<br />
nova znanja te naučiti kako izgleda priprema<br />
za znanstveni rad. Naučili smo kako je prvi<br />
korak pripreme za znanstveni rad traženje i<br />
proučavanje najnovije znanstvene literature,<br />
a potom sa svim prikupljenim informacijama<br />
i idejama slijedi osmišljavanje istraživanja te<br />
eksperimentalan rad. Tijekom projekta imali smo<br />
priliku osjećati se kao pravi znanstvenici, a što<br />
ćemo možda u budućnosti i postati, uz ulaganje<br />
velikog truda i rada.<br />
Nika Kovačić i Nikolina Dvekar, 3.h<br />
Posebnu zahvalu zbog sudjelovanja<br />
u našem projektu želimo uputiti dr. sc. Kseniji<br />
Božinović i njenoj voditeljici znanstvene grupe<br />
koja se bavi proučavanjem adenoviralnih<br />
vektora, dr. sc. Dragomiri Majhen, višoj<br />
znanstvenoj suradnici Zavoda za molekularnu<br />
biologiju Laboratorija za staničnu biologiju i<br />
prijenos signala na Institutu Ruđer Bošković.<br />
mentorica Tihana Čus Slatković, prof.<br />
41
Prirodoslovni kutak<br />
Predavanje „Upotreba adenoviralnih vektora u genskoj<br />
terapiji tumora“<br />
U sklopu Dana otvorene<br />
nastave - Dana otvorenih<br />
vrata Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong><br />
dr. sc. Ksenija Božinović<br />
s Instituta Ruđer Bošković<br />
održala je 29. travnja zanimljivo<br />
predavanje odgovorivši na<br />
brojna pitanja, primjerice zašto<br />
dolazi do bolesti, možemo<br />
li popraviti gene, koje sve<br />
poremećaje možemo liječiti<br />
genskom terapijom, koji je<br />
cilj adenoviralnih vektora u<br />
genskoj terapiji tumora i sl. te<br />
potaknula učenike na zanimljivu<br />
raspravu nakon prezentacije.<br />
Predavanju putem Zooma<br />
prisustvovalo je više od 80<br />
sudionika - najbrojniji su bili<br />
učenici, no bilo je i profesora,<br />
suradnika doktorice s instituta<br />
Ruđer Bošković, roditelja i<br />
drugih.<br />
Tihana Čus Slatković, prof.<br />
Predavanje Inspirirani prirodom<br />
Predavanje Inspirirani<br />
prirodom pratilo je 97 učenika i<br />
učenica preko platforme Zoom<br />
povodom Dana otvorenih<br />
dana 29. travnja <strong>2021</strong>. godine.<br />
Predavanje je vodila dr.sc.<br />
Dubravka Sandev, stručni<br />
savjetnik Botaničkog vrta u<br />
Zagrebu, radi promoviranja i<br />
popularizacije prirodoslovlja.<br />
Učenici su u uvodnom<br />
dijelu slušali o bonsaijima. U<br />
povijesnom pregledu saznali<br />
su načine uzgajanja, s kojim<br />
se ciljem uzgajaju te kako se<br />
često pogrešno shvaća da se<br />
prilikom uzgoja bonsaija biljku<br />
muči. Zapravo, baš naprotiv,<br />
brine se o biljci tako da joj se<br />
omoguće što prirodniji uvjeti i<br />
najbolji faktori za rast i razvoj.<br />
Učenike je više od izgleda<br />
samih biljaka oduševila<br />
cijena koja prelazi iznose<br />
od nekoliko desetaka tisuća<br />
dolara za reprezentativne i<br />
stare primjerke, a iznosi mogu<br />
biti i milijunski za veoma<br />
stare primjerke. Učenici su tu<br />
informaciju shvatili kao veoma<br />
zanimljiv i unosan način zarade.<br />
U nastavku su slušali o<br />
biomimikriji te o biomimetici, što<br />
je predavačica zorno tumačila<br />
na različitim primjerima.<br />
Najupečatljiviji je bio primjer<br />
lotosova lista, čija je građa<br />
poslužila kao predložak za<br />
izradu materijala koji odbijaju<br />
vodu i posjeduju mogućnost<br />
samočišćenja kao što može<br />
i lotosov list, sam. Učenici su<br />
dobili i poveznice na filmove<br />
koje mogu pogledati ukoliko<br />
žele više istražiti tu temu.<br />
Zahvaljujemo doktorici<br />
Dubravki Sandev i nadamo<br />
se ponovnom susretu s nekom<br />
drugom botaničkom pričom.<br />
Lidija Klampfl, prof.<br />
42
Prirodoslovni kutak<br />
Ilija Srpak iz Camridgea<br />
Predavanje Kemija - mitovi i miskoncepcije o<br />
maturi, kemiji i studiju<br />
Ilija Srpak, naš bivši učenik, kemijski i<br />
astronomski olimpijac, a sada student kemije<br />
na Cambridgeu, održao je 26. studenoga<br />
predavanje na daljinu preko platforme Zoom<br />
Kemija - mitovi i miskoncepcije o maturi, kemiji<br />
i studiju. Pripremio je odgovore na pitanja<br />
vezano uz studij kemije, uz državnu maturu i uz<br />
studiranje općenito.<br />
Prije održanog predavanja obratio se učenicima<br />
kratkim tekstom:<br />
„Dobar dan, ja sam Ilija Srpak, nekadašnji učenik<br />
ove škole i neki me se od vas sjećaju iz vaših<br />
početaka u srednjoj školi. Danas sam student 3.<br />
godine preddiplomskog studija kemije i prirodnih<br />
znanosti u Cambridgeu, Engleska. Tijekom svog<br />
obrazovanja imao sam privilegij dobiti malo<br />
bolji uvid u to kako kemija nakon srednje škole<br />
izgleda. Međutim, mnogi ljudi još uvijek ne vide<br />
dalje od gradiva srednje škole, što je problem jer<br />
fakultet nije uvijek ono što očekujemo i mnogi su<br />
ljudi iznenađeni i odustanu od studija jer shvate<br />
da to nije za njih.<br />
Stoga, želim pomoći svim mladima koji<br />
su nesigurni, koji žele vidjeti više, ne samo za<br />
studij kemije, nego i ostalih<br />
povezanih područja, kao što<br />
su medicina, molekularna<br />
biologija, fizika i dr. Svi su<br />
dobrodošli i bit će ponešto<br />
za svakoga - o maturi, o<br />
izboru fakulteta.<br />
Želim iskoristiti ovo<br />
predavanje da prođem kroz<br />
najčešće miskoncepcije i<br />
mitove o maturi, studiranju<br />
kemije i studiranju<br />
općenito, kako biste mogli svjesno i pouzdano<br />
donijeti bitne odluke u životu.<br />
Nakon predavanja otvoren sam za pitanja na<br />
koja volim odgovarati i ne treba vas biti strah<br />
pitati.“<br />
Nakon predavanja učenici su dobili predodžbu o<br />
tome što ih na fakultetu i maturi iz kemije očekuje<br />
nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja.<br />
Lidija Klampfl, prof.<br />
Predavanje Supramolekulska kemija<br />
Tamara Rinkovec, magistra kemije,<br />
nekad učenica Prve gimnazije <strong>Varaždin</strong>,<br />
danas doktorandica na sveučilištu KULeuven<br />
(Belgija) te stipendistica Flamanske zaklade<br />
za istraživanje, održala je predavanje o<br />
supramolekulama 28. siječnja <strong>2021</strong>. u kojem<br />
je objasnila gdje se sve u kemiji susrećemo s<br />
pojmom supramolekulska kemija te kako je ona<br />
povezana s drugim znanstvenim disciplinama<br />
kao što su biologija, fizika, IT. Objasnila je što<br />
je zapravo supramolekulska kemija te koji su<br />
principi i karakteristike takvih molekula. Ukazala<br />
je na povezanost supramolekulske kemije s<br />
međumolekulskim privlačnim silama, sintezom<br />
proteina, građom DNA te povezanost s aktualnim<br />
virusom.<br />
Najzanimljiviji dio predavanja učenicima<br />
je bio o organiziranim utrkama među<br />
molekulama. Svaki laboratorij koji sudjeluje u<br />
utrci predlaže svoj „auto“<br />
odnosno molekulu, a timovi<br />
koji sudjeluju u natjecanju<br />
dolaze s originalnim<br />
idejama. Praćenje molekula<br />
odvija se u posebnim<br />
mikroskopskim uvjetima.<br />
Pobjednički tim osvaja<br />
nanotrofej.<br />
Pogledali smo film o<br />
tome. Ako vas zanima<br />
više o utrkama molekula,<br />
pogledajte na poveznicama:<br />
http://skr.rs/zahy<br />
http://skr.rs/zahx<br />
Lidija Klampfl, prof.<br />
43
IBDP<br />
Školska godina iza nas<br />
Internationale Baccalaureate Diploma<br />
Programmme<br />
Bila je ovo specifična godina, obilježena<br />
pandemijom i promjenama proizašlim<br />
iz pokušaja da, usprkos restrikcijama,<br />
funkcioniramo redovito. Godinu su obilježile<br />
brojne promjene i prilagodbe IBO-a, u pokušaju<br />
da se urede svi detalji nastave i ispita u novim<br />
okolnostima. Proizvedeno je mnogo novih<br />
materijala i pravilnika, ažurirani su vremenici i<br />
rasporedi, revidirani ispitni materijali i obaveze.<br />
Ubrzani tempo prilagodbe pratili su webinari i<br />
World School Manager sastanci. Nova nastavna<br />
i ispitna godina intenzivno se pripremala od<br />
kolovoza 2020 i sada ulazi u zadnju fazu, objavu<br />
rezultata.<br />
Promjene i prilagodbe programa<br />
temeljene su s jedne strane na spoznaji da<br />
pandemija neće tako brzo završiti, u nastojanju,<br />
s druge strane, da se pod svaku cijenu izbjegne<br />
potez bez presedana iz 2020., to jest da se ispiti<br />
ne otkazuju otkazivati.<br />
VA pejzažiranje<br />
U veljači slijede novi dokumenti kojima<br />
se regulira izvođenje ispita u uvjetima epidemije.<br />
Regulirani su potencijalni hitni slučajevi,<br />
neočekivani događaji, kao i protokoli za<br />
postupanje prema učenicima, roditeljima, školi i<br />
IBO-u.<br />
Školama su ponuđene dvije opcije mature<br />
(final exams): exam route (uobičajeni postupak) i<br />
non exam route (postupak bez održavanja ispita<br />
i temeljen na IA bodovima). Naša opcija bila je<br />
exam route, ali spletom neočekivanih okolnosti,<br />
u stvarnosti smo imali obje rute, pa čak i više od<br />
toga. Rezultate čekamo, nadamo se da će biti u<br />
okvirima očekivanja.<br />
Ovakva provedba ispita međunarodne<br />
mature, potvrđeno je, bit će i u roku May 2022.<br />
IBDP – rezultati međunarodne mature<br />
VA pejzažiranje<br />
U okolnostima u kojima epidemiološke<br />
mjere diktiraju načine rada u nastavi, IBO je<br />
reducirao ili prilagodio određene cjeline u nastavi,<br />
kao i ispitne materijale na maturi. Radilo se o<br />
svim onim aktivnostima koje su bile temeljene<br />
na praktičnim/laboratorijskim aktivnostima ili<br />
suradnji u bliskom kontaktu. Napravljene su<br />
upute za novi način rada i ispitivanja.<br />
Svake godine pratimo i uspoređujemo<br />
rezultate međunarodne mature unutar škole po<br />
godinama (school), odnosno naša postignuća u<br />
okviru ukupnih IBO rezultata (world). Rezultati<br />
na razini prosjeka ocjena su nam stabilni ili<br />
rastu (M20 - 5,55). Najviši broj bodova postignut<br />
pojedinačno još uvijek je 44 (od 45), a prosjek<br />
ukupnih bodova je uglavnom odličan (M20 – 35).<br />
Ili, prevedeno, prosjek svih ocjena je odličan,<br />
najbolji pojedinačni uspjeh na svjetskoj razini je<br />
98%, a prosječan opći uspjeh je odličan.<br />
44
IBDP<br />
Hana Oblak, 4.IB, sudjeluje u virtualnom zboru IB učenika<br />
iz cijeloga svijeta, u sklopu IBO Virtual Conference, u<br />
prosincu 2020.<br />
Konkurentnost učenika s položenom<br />
međunarodnom maturom u sustavu državne<br />
mature, a nakon pretvorbe ocjena, jasno je<br />
vidljiva. Ako gledamo samo ocjene koje se<br />
prevode u sustav DM kao vrlo dobar i odličan,<br />
to je godišnje ukupno po generaciji od 70 do<br />
85% svih ocjena postignutih na IB maturi.<br />
Godišnje ukupno po predmetima, od 39 do 54%<br />
(matematika), 100% (strani jezik) i od 91% do<br />
100% (hrvatski jezik). Sve ocjene prevode se u<br />
A razinu državne mature.<br />
IBDP 2020./<strong>2021</strong>. – godina za pamćenje<br />
Osim u akademskim postignućima, učenici su se<br />
iskazali i doprinosom zajednici. U okolnostima<br />
koje nisu dopuštale puno interakcije s drugim<br />
ljudima pružali su pomoć u učenju učenicima<br />
osnovnih škola i djeci u udomiteljskim obiteljima,<br />
naučili su kako aktivnim slušanjem iskazati<br />
podršku na platformi 7 cups, pomagali su u<br />
Crvenom križu organizirati pomoć nakon potresa<br />
u Petrinji te nabavljali namirnice za starije<br />
sugrađane u okolnostima pandemije. Bavili<br />
su se volonterskim prevođenjem govora (TED<br />
Talks) i dječjih knjiga, bili su mentori mlađim<br />
generacijama, promovirali čitanje, pomagali<br />
u skloništu za mačke. Od učeničkih projekata<br />
posebno vrijedi izdvojiti oslikavanje zidova<br />
dječje pedijatrije (Lana Cvetko, 3.IB) i izradu<br />
digitalnih planera s ciljem prikupljanja sredstava<br />
za obrazovanje djevojaka u svijetu (Lucija Tot,<br />
4.IB).<br />
Sudjelovali smo i na prvoj IBO Virtual<br />
Conference u prosincu, a osobito smo ponosni<br />
na sudjelovanje Hane Oblak, učenice 4.IB, u<br />
virtualnom zboru IB učenika iz cijeloga svijeta na<br />
tom događanju, kao jedine iz Hrvatske.<br />
Bez obzira na sve, ovo će biti godina<br />
za pamćenje, ali se zaista nadamo da se neće<br />
ponoviti. Htjeli bismo, naime, ponovno moći<br />
raditi u laboratorijima i studiju, veseliti se pranju<br />
laboratorijskog posuđa, odnosno paleta i kistova<br />
u studiju. Htjeli bismo organizirati i prakticirati<br />
izvanučioničku nastavu na IB način, kao što<br />
smo to inače radili, ići na izložbe ili koncerte ili<br />
provoditi CAS projekte uživo ili projekte uopće.<br />
Htjeli bismo odmoriti oči od ekrana i ponovno se<br />
vidjeti, vidjeti uživo, bez maske na licu.<br />
Htjeli bismo provesti GP4, ali prije svega ići na<br />
stručne ekskurzije i maturalno putovanje.<br />
Nadamo se uskoro.<br />
Ksenija Kipke, IBDP koordinator<br />
4.IB<br />
3.IB - u nedostatku maturalca<br />
45
Međunarodni kutak<br />
Debata na njemačkom (Jugend debattiert international)<br />
O glasanju i cijepljenju<br />
Nakon što je prošle<br />
školske godine prvi put u<br />
Hrvatskoj održano natjecanje<br />
u debati na njemačkome<br />
jeziku (Jugend debattiert<br />
international), <strong>Prva</strong> <strong>gimnazija</strong><br />
<strong>Varaždin</strong> može se pohvaliti s<br />
već dvjema prvakinjama. Prošle<br />
je godine uvjerljivu pobjedu<br />
odnijela naša Mia Sambolec<br />
(4.h), a ove je godine briljirala<br />
Rene Neuberg-Jagetić (3.e).<br />
Rene je iskustvo stekla već<br />
lani, a ove se godine usavršila<br />
u vještini debatiranja. Za razliku<br />
od prošle godine, kada smo<br />
barem dio priprema odradili<br />
još u školi, ove se godine sve<br />
odvijalo u online okruženju, od<br />
priprema, do polufinala i finala.<br />
Polufinale je održano<br />
3. svibnja, a osmero hrvatskih<br />
srednjoškolaca debatiralo je<br />
o pitanju treba li u Hrvatskoj<br />
uvesti obavezu glasanja na<br />
izborima. Četvero najboljih ušlo<br />
je u finale, koje je održano 5.<br />
svibnja. Ovaj se puta debatiralo<br />
o pitanju treba li uvesti<br />
obavezno cijepljenje protiv<br />
korone. Nastup naše Rene<br />
oduševio je stručni žiri te je<br />
kao prvoplasirana stekla pravo<br />
sudjelovanja na međunarodnoj<br />
razini natjecanja. Naša je<br />
prvakinja puna dojmova:<br />
„Ove sam godine imala priliku<br />
sudjelovati na natjecanju u<br />
debati na njemačkom jeziku te<br />
sam nekim slučajem uspjela<br />
osvojiti prvo mjesto. Nažalost,<br />
natjecanje i seminari za<br />
pripremu održavali su se online<br />
zbog epidemiološke situacije,<br />
no bez obzira na sve, bilo je<br />
to veoma zabavno iskustvo<br />
zbog kojeg sam unaprijedila<br />
svoje znanje jezika, kao i<br />
tehnike debatiranja koje mogu<br />
primijeniti u svim aspektima<br />
života te ono najbitnije –<br />
upoznala sam mnogo divnih<br />
ljudi koje se veselim upoznati<br />
uživo. Sveukupno se debatiralo<br />
u više krugova (kvalifikacijske,<br />
polufinalne, finalne debate…)<br />
te smo također imali trodnevni<br />
seminar s rumunjskim<br />
natjecateljima u trajanju od<br />
tri dana. Iznenadilo me koliko<br />
predstavnici Rumunjske<br />
hvale svoju državu s obzirom<br />
na političku situaciju, ali<br />
su, naravno, svi natjecatelji<br />
dragi, nadobudni mladi ljudi.<br />
Zahvaljujući pomoći mentorica<br />
i podršci ostalih kandidata,<br />
skoro ni na jednoj debati nisam<br />
osjećala nelagodu ili stres.<br />
Sve u svemu, preporučujem<br />
svima da se bace u nova,<br />
zanimljiva iskustva jer će, u<br />
najmanju ruku, sklopiti mnoga<br />
prijateljstva i razviti samog sebe<br />
kao individualnu osobu koja<br />
razmišlja svojom glavom, a u<br />
najboljem slučaju, predstavljati<br />
državu na međunarodnom<br />
natjecanju u Pragu.“<br />
Nadajmo se da će se<br />
međunarodna razina natjecanja<br />
moći održati uživo i želimo<br />
Rene puno uspjeha.<br />
Dunja Sačić, prof.<br />
Rene Neuberg Jagetić<br />
46
Međunarodni kutak<br />
Engleska novinarska grupa i novinski portal NewsForYouth<br />
Iako ove školske godine nismo bili u<br />
mogućnosti održati ni jedan sastanak uživo,<br />
članovi Engleske novinarske grupe bili su<br />
zaposleniji nego ikad, a svakako i najbrojniji<br />
do sada. Sastanci preko aplikacije Zoom bili<br />
su vrlo uspješni, zanimljivi i interaktivni, a<br />
Googleova virtualna učionica pokazala se kao<br />
idealna za dijeljenje najraznovrsnijih materijala,<br />
članaka, prezentacija, uputa. Osim što su<br />
učenici pisali razne članke, osvrte i recenzije<br />
koje smo objavljivali na novinskom portalu News<br />
for YOUth, puno su naučili o raznim stilovima<br />
pisanja i vrstama teksta za novine.<br />
Među najzanimljivijim i najuspješnijim<br />
aktivnostima svakako je bio „susret“ na Zoomu<br />
s Emom Sabljak, našom bivšom učenicom, a<br />
sada studenticom novinarstva na sveučilištu u<br />
Glasgowu. Učenici su kao pravi profesionalci<br />
pripremili razna pitanja za Emu, na koja je ona<br />
spremno odgovarala, a susret je zbog izvrsne<br />
atmosfere, zanimljivih pitanja i sugovornice<br />
potrajao i mnogo dulje od predviđenog.<br />
Jedna od posljednjih aktivnosti ove<br />
godine bila je Zoom radionica naziva „Kovanje<br />
Zaposleniji nego ikad<br />
novinarskog zanata“. Radionicu je održao Igor<br />
Weidlich, novinar, profesor na Fakultetu političkih<br />
znanosti u Zagrebu, redatelj i član HZSU-a I<br />
HDDU-a, a veliko nam je zadovoljstvo istaknuti<br />
da se taj susret odvio na učeničku inicijativu.<br />
Tijekom radionice učenici su mnogo naučili o<br />
pisanju vijesti, ali i demonstrirali svoje već sada<br />
zavidno znanje u tom području.<br />
Nikako ne smijemo zaboraviti spomenuti<br />
da smo osim radova naših učenika, članova<br />
Engleske novinarske grupe, objavljivali i članke<br />
učenika koji su pristizali iz naših škola partnera<br />
kao što je švedska škola Katedralskolan Lund,<br />
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar te<br />
Ekonomska škola Braća Radić Đakovo. Za kraj<br />
prilažemo i poveznicu za naš novinski portal<br />
News for YOUth kako biste i sami vidjeli o čemu<br />
se tu radi, pronašli članke koji odgovaraju vašim<br />
interesima te se uvjerili u talent naših mladih<br />
novinara.<br />
https://newsforyouth.org/<br />
Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />
S DSD II-diplomom i DAAD-stipendijom na željeni<br />
studij u Njemačkoj<br />
Svake godine, pa tako i ove, njemački<br />
akademski servis za razmjene (DAAD) u suradnji<br />
s organizatorima DSD-a raspisuje natječaj za<br />
stipendiju namijenjen učenicima koji planiraju<br />
studirati u Njemačkoj. Dva glavna uvjeta<br />
stipendije su strano državljanstvo i položeni<br />
DSD II ispit. Kako se stipendija raspisuje diljem<br />
svijeta, izbor kandidata se odvija u dva kruga.<br />
U prvom krugu koordinator DSD-a određene<br />
države, za Hrvatsku je to dr. Ulrich Dronske,<br />
sastavlja listu do 12 nominiranih kandidata koji su<br />
prema njegovom mišljenju i utvrđenim kriterijima<br />
najbolji kandidati te države, što znači da po<br />
akademskom uspjehu pripadaju 10% najboljih u<br />
svojoj školi, imaju visok prosjek ocjena i ističu se<br />
svojim ostalim postignućima.<br />
Nakon prvog kruga nominirani kandidati<br />
ispunjavaju online prijavu na DAAD portalu,<br />
putem kojeg se šalju i svi potrebni dokumenti<br />
dok se dvije preporuke predmetnih profesora<br />
šalju poštom. Svaki kandidat šalje svoj životopis,<br />
dokaz o državljanstvu, školske svjedodžbe,<br />
DSD II diplomu, profil odabranog smjera<br />
na odabranom fakultetu te, osobito važno,<br />
motivacijsko pismo u kojem objašnjava izbor<br />
fakulteta u Njemačkoj i zašto baš on zaslužuje<br />
stipendiju. Nakon pregleda svih prijava izabrani<br />
kandidati obaviješteni su putem DAAD portala o<br />
rezultatima.<br />
Ove godine imala sam tu sreću da između<br />
121 izabranog kandidata iz cijelog svijeta budem<br />
i ja. Budući da je stipendija vezana za određeni<br />
smjer na fakultetu, pravo na stipendiju dobivam<br />
tek nakon uspješnog upisa. Prijava zahtijeva<br />
mnogo uloženog truda i vremena, ne samo<br />
kandidata, već i profesora i koordinatora DSD-a,<br />
tako da sam zahvalna svima koji su mi pomogli<br />
ostvariti ovaj uspjeh.<br />
Alisa Pevec, 4.IB<br />
47
Umjetnički kutak<br />
DRAMSKA DRUŽINA THEATRON<br />
Intenzivno unatoč „zabrani“ rada uživo<br />
Iako je ova školska godina u svim<br />
oblicima bila izazovna zbog trenutačne globalne<br />
pandemije, Theatron se nije dao smesti u svom<br />
radu. Zajedničkim smo snagama i "izvrsnim<br />
informatičkim vještinama" uspjeli i ovu glumačku<br />
godinu privesti kraju u dostojnom duhu. Naravno,<br />
sve to ne bismo mogli bez vodstva profesorice<br />
Bojane Barlek koja je u svojim informatičkim<br />
vještinama pokazala još veću spremnost.<br />
Na početku školske godine Theatron je<br />
dobio zabranu rada uživo u školi ili u poznatom<br />
Rocu pa smo radili isključivo pomoću informatičkih<br />
uređaja i sastajali se preko aplikacije Zoom (koju<br />
su, nažalost, svi učenici i profesori upoznali).<br />
Staroj postavi, u kojoj su Eva Sajko iz 4.a, Matija<br />
Pongračić iz 4.f, Lucija Uskoković iz 4.IB, Dolores<br />
Pretković i Iva Miljković iz 3.a, Eva Škerbić iz<br />
3.h, Laura Vukešin iz 2.b, Doroteja Bedenik iz<br />
2.c i Bard Krsto Plemić iz 2.d, pridružili su se i<br />
Lucija Čehok, Leona Horvat, Lorena Kolarić,<br />
Fran Rabuzin i Dora Vidaković iz 1.a, Katarina<br />
Novosel iz 1.b, Klea Puškadija iz 1.d, Vida Hrgar<br />
iz 1.h i Nika Vugrinec iz 3.IB razreda.<br />
Saznavši da ove školske godine uopće<br />
neće biti proba uživo, neki su članovi odustali<br />
te su samo pravi Theatronci ostali uporni. Iako<br />
ove godine nismo tako zaigrano i u velikom stilu<br />
otvorili sezonu našega rada, odmah smo se bacili<br />
na posao u digitalnom obliku. Bez predstave za<br />
doček prvašića krenuli smo drugačijim vodama<br />
naše mašte i kreativnosti. Kao temelj našega<br />
rada prvo smo obavili svakakve razgovore i<br />
Božićni bal na daljinu<br />
dogovore o tome kako raditi na daljinu te na što<br />
uopće preusmjeriti naš "mukotrpan" rad. Zatim<br />
je profesorica različitim zadacima i vježbama<br />
pokušavala održati kontinuitet rada dramske<br />
družine, ali one baš i nisu zaživjele. Bilo je tu<br />
svega: od portretiranja svoga lika pa do gledanja<br />
online kazališnih predstava. U cijeloj toj zbrci<br />
koju su izazivali brojni razlozi kao što su loše<br />
internetske veze i probe u kasnim satima nešto<br />
smo ipak uspjeli učiniti.<br />
Krajem prvog polugodišta bila je izvedena<br />
prva online snimljena predstava Theatrona. Bila<br />
je to božićna predstava pod nazivom Božićni<br />
bal na daljinu gdje su se susreli različiti<br />
poznati likovi iz crtića. Naša online publika bila<br />
su, kao i svake godine, djeca djelatnika Škole<br />
i njihovi roditelji. Jedino što nismo nikako mogli<br />
"digitalizirati" bili su pokloni Djeda Mraza koje su<br />
djeca svake godine željno iščekivala. Uz puno<br />
strpljenja i ponavljanja, nakon cjelodnevnog<br />
snimanja napokon smo uspjeli snimiti ono što<br />
smo htjeli. Pa sad neka netko kaže da je filmski<br />
glumac biti lako!<br />
Nakon zimskih praznika, u nadi da<br />
ćemo kojim slučajem ipak zakoračiti školskim<br />
učioničkim scenama, ništa se nije promijenilo.<br />
I dalje smo bili prisiljeni ulaziti u nove svjetove<br />
i avanture digitalnoga stvaranja, ali ono za što<br />
smo ove godine ostali najviše zakinuti bila je<br />
priprema i nastanak naše izvedbe za smotru<br />
LiDraNo. Naime, na ovogodišnjem LiDraNu<br />
smjeli su sudjelovati samo kandidati sa svojim<br />
pojedinačnim nastupima.<br />
Naravno, Theatronci su<br />
se iskušali u tome te izveli<br />
zaista uspješne nastupe.<br />
Bard Krsto Plemić<br />
izvedbom monologa<br />
iz romana Ciganin, ali<br />
najljepši Kristiana Novaka<br />
i Fran Rabuzin recitacijom<br />
pjesme Visoki jablani Tina<br />
Ujevića plasirali su se na<br />
državnu smotru koja se<br />
također održala online.<br />
Tako je drugo polugodište<br />
prošlo brže nego što smo<br />
očekivali, a svakakve ideje<br />
i razmišljanja o izvedbi<br />
48
Umjetnički kutak<br />
predstave DNA na kraju nismo uspjeli oživjeti.<br />
Kraj godine je stigao, a mi smo, u čast<br />
našim maturantima kao i prethodnih godina,<br />
pripremili i izveli novu scensku igru Život je san<br />
(u školskoj lektiri) koja je također bila izvedena<br />
u digitalnom obliku.<br />
Time je završena<br />
još jedna nastavna<br />
godina potpuno drugačija<br />
od prijašnjih. Uz velik<br />
trud, strpljenje i naporan<br />
rad uspjeli smo održati<br />
kontinuirani rad dramske<br />
družine u drugačijim<br />
okvirima. Iako je bilo i<br />
padova u našem radu,<br />
vjerujem da smo svi<br />
jako ponosni na naša<br />
postignuća. S velikim<br />
nestrpljenjem i nadom<br />
da će sljedeća godina<br />
biti ponovno normalna,<br />
bacamo se na zasluženi odmor i jedva čekamo<br />
trenutak u kojemu ćemo opet zavladati scenom<br />
Roca, a možda i Gimneta!<br />
Život je san (u školskoj lektiri)<br />
Iva Miljković, 3.a<br />
KKM i LITra – školski projekt Knjiga,<br />
komp i mob i Literarna radionica<br />
Pogled na godinu prošlu<br />
Početak ove školske godine odvijao se kao<br />
epilog brojnih izvannastavnih aktivnosti šk.<br />
god. 2019./2020. Tako je prošlogodišnja članica<br />
LITre Teodora Hublin, tada učenica 1.e razreda,<br />
svojom pričom Kad knjige spavaju stigla<br />
do državne razine smotre LiDraNo te je 30.<br />
rujna 2020. sudjelovala na Okruglom stolu za<br />
literarne radove. Teodora je osvojila i 1. mjesto<br />
na natječaju SFerica 2020. za svoju priču na<br />
zadanu temu Vjerujte mi, nisam klon.<br />
A sada <strong>2021</strong>.<br />
U rujnu <strong>2021</strong>. učenica Alisa Pevec, 4.IB osvojila<br />
je 2. nagradu na zabočkom Natječaju Gjalski za<br />
kratku priču Posjet u kategoriji srednjoškolskih<br />
literarnih radova, a Rea Galić, 4.a na natječaju je<br />
sudjelovala svojom prvom prozom Priča u šumi.<br />
Online nije omeo tri vrijedne literatice Alisu, Reu<br />
i Luciju Čehok, učenicu 1. a razreda, da se bave<br />
pisanjem i da istražuju mogućnosti teksta te da<br />
se sastaju virtualno pa razgovaraju o svojim<br />
radovima. Sve tri sudjelovale su na školskoj<br />
razini smotre LiDraNo, a na županijskoj razini<br />
Alisina pjesma Interstellar predložena je za<br />
Županovu nagradu.<br />
Sjedinjeni u onlineu – KKM i LITra<br />
I druga se godina provođenja KKM-a – školskoga<br />
projekta za promicanje čitanja, čitalačkih navika<br />
učenika i čitalačku pismenost odvijala online.<br />
Bilo je teško prilagoditi sve projektne aktivnosti<br />
traženim uvjetima, ali… stigli smo do kraja i<br />
moramo biti zadovoljni postignutim. Bile su to<br />
dvije izvannastavne aktivnosti bez živahnih<br />
druženja uživo sjedinjeni u jedno (jer su članice<br />
LITre sudjelovale i u projektu). Zahvaljujući<br />
zalaganju i volji svih učenika, sudionika projekta,<br />
ove (i ovakve) školske godine ostvareno je sve<br />
planirano: od provedenih anketa među učenicima<br />
(našim prvašima i maturantima te učenicima<br />
osmih razreda II.OŠ i VI.OŠ) do kupnje knjiga za<br />
sudionike projekta – sve… pa i susret s piscima,<br />
online, naravno.<br />
49
Umjetnički kutak<br />
Damir Karakaš i Monika Herceg –<br />
gosti projekta KKM<br />
U petak, 30. travnja <strong>2021</strong>. održana je<br />
panel-rasprava putem aplikacije Zoom<br />
o knjigama i čitanju s nagrađivanim<br />
hrvatskim književnicima Monikom<br />
Herceg i Damirom Karakašem. O<br />
uvijek aktualnoj temi zašto je važno<br />
čitati s hrvatskim piscima razgovarali<br />
su KKM-ovci i 35 učenika iz 1.e. 1.f, 2.a<br />
i 2.e razreda.<br />
Kad su nas epidemiološke mjere u<br />
listopadu 2020. ponovno prikovale<br />
uz Zoom i ekrane, učenici 2.a i 2.e<br />
razreda Karakašev roman Sjećanje šume,<br />
izborni naslov, mogli su i odslušati u aplikaciji<br />
Book&Zvook zahvaljujući volji autora i njegovoj<br />
suradnji s snašom školskom knjižničarkom<br />
Jasminkom Horvatić-Bedenik. Zbog Karakaševe<br />
Rasprava o knjigama i čitanju<br />
s Monikom Herceg i Damirom Karakašem<br />
pročitani naslovi utječu na piščevo stvaralaštvo;<br />
zašto je važno čitati i kakve se osobne prednosti<br />
čitanjem stječu. U širokoj lepezi tema književnici<br />
su upućivali i savjetovali učenike i tumačili da<br />
književnost širi poglede na svijet te ljude čini<br />
boljima. Pjesnikinja Monika Herceg govorila je i<br />
o osobnom iskustvu doživljaja znanosti (fizike) i<br />
poezije što je učenicima naročito bilo zanimljivo.<br />
Knjige kao točka na „i“<br />
Damir Karakaš<br />
izuzetne susretljivosti da učenicima omogući<br />
besplatno slušanje cijeloga romana, postalo<br />
je jasno da će upravo on biti naš gost na<br />
projektnoj aktivnosti, panel-raspravi o čitanju,<br />
u travnju. I bilo je tako. Učenici su u gotovo<br />
dvosatnom razgovoru s piscem imali prilike čuti:<br />
kako autor spaja stvarnost i književnost; kako<br />
nastaju njegovi romani; što znači promišljati o<br />
napisanome tekstu i reducirati viškove; kako<br />
Jedna od slađih projektnih aktivnosti bila je i<br />
kupnja knjiga za svoj gušt. Iako je ova aktivnost<br />
u početku bila drukčije zamišljena (da učenici<br />
jedni drugima biraju knjige), malom izmjenom<br />
prilagodili smo se uvjetima pa knjige odabrali<br />
sami prema svojim željama. I baš je dobro ispalo!<br />
Ljeto će biti ispunjeno.<br />
Na kraju ove školske godine – koja se teško<br />
mogla predvidjeti u rujnu, koja nas je iznenađivala<br />
iz tjedna u tjedan, u kojoj smo se pravili kao da<br />
je sve uobičajeno (a ništa nije bilo takvo) – ipak<br />
smo živi, iskusniji, žilaviji i spremniji na izazove.<br />
Hvala na suradnji KKM-ovcima i literaticama,<br />
kreativnim i na akciju spremnim učenicima, koji<br />
su odolijevali zahtjevnim uvjetima rada i postigli<br />
odlične rezultate ove školske godine!<br />
Iskreno čestitam maturanticama Alisi Pevec i Rei<br />
Galić, prvašici Luciji Čehok te dragim ekačima<br />
(učenicima iz 2.e) Petri Grula, Dori Međimorec,<br />
Luciji Svrtan, Dini Vlašić Bekić i Abelu Saboleku.<br />
Drage Alisa i Rea, plivajte sa srećom u nekim<br />
novim vodama i ne odustajte od svojih ciljeva!<br />
Monika Herceg<br />
Tatjana Ruža, prof.<br />
50
Umjetnički kutak<br />
Interstellar<br />
Htjeli smo pobjeći<br />
ostaviti i sada i tada i onda<br />
no zapeli smo<br />
izgubljeni negdje<br />
između<br />
Prostora i Vremena<br />
U svemiru loše promišljenih odluka,<br />
željni euforije,<br />
palili smo supernove<br />
opijeni bljeskovima boja<br />
nismo marili<br />
da za nama ostala je tama<br />
crne rupe<br />
koje proždirale su druge<br />
Galaksije bijahu naše igralište,<br />
zvijezde – goruće pikule<br />
(one malo veće – lopte za nogomet)<br />
jutarnja kava<br />
„dobro jutro, izvolite“<br />
ritam potplata i tihe muzike<br />
dopire s ulice<br />
„kavu s toplim mlijekom, molim“<br />
novinski papir reže zrak<br />
a on krvari lakim razgovorom<br />
porculan tiho vrišti<br />
a opet, prodire mi uši<br />
i sjedim tu za stolom<br />
olovkom hvatajući misli<br />
i tu sam, ali nisam tu<br />
čudno, baš čudno<br />
moj je kroasan umjesto marmeladom<br />
punjen očajem<br />
Rea Galić, 4. a<br />
Saturnovi prstenovi postadoše vrtuljci titana,<br />
a mi, djeca njihova,<br />
igrajući se bogova<br />
zaboravismo da smo samo<br />
međuzvjezdana prašina<br />
Na repovima sjajnih kometa<br />
leteći iznad spaljenih planeta<br />
(pustoši što su naših grešaka plod )<br />
gledajući ravno naprijed<br />
uletjesmo u kišu meteora<br />
Bez kočnica i volana –<br />
frontalna kolizija<br />
odbacila nas preko<br />
Einstein-Rosenovih mostova<br />
u kamo i kada<br />
bez početka i kraja<br />
U potrazi avantura vrijednih heroja<br />
padosmo.<br />
Naša krila raspadoše se<br />
pod težinom snova.<br />
Osuđeni na besmrtnost,<br />
lutajući Ikar novoga doba.<br />
Alisa Pevec, 4.IB<br />
51
Umjetnički kutak<br />
Glazbena radionica <strong>2021</strong>.<br />
Glazbeni genijalac - Matija Pongračić<br />
Svi Matijini uspjesi<br />
Matija kao glazbenik i učenik posjeduje<br />
Mozartovu zaigranost i Beethovenovu<br />
dramatiku. Skladbe su mu bachovski misaone,<br />
ali i händlovski veličanstvene. Kroz život ga vodi<br />
Wagnerova odlučnost i nestalnost Čajkovskog.<br />
Kreativnost ga odvlači iz udobnosti klasičnih<br />
oblika preko stila Prokofjeva do individualnosti<br />
u novom načinu glazbenog razmišljanja gdje<br />
se ruše granice razumljivosti. Neka njegova<br />
darovitost nađe put do osobnog zadovoljstva, ali<br />
i do slušatelja. Matija, sretno!<br />
Glazbeni kviz za znalce<br />
Iako je bio petak (12. veljače) u pet sati,<br />
<strong>gimnazija</strong>lci i profesori odazvali su se PGV<br />
online kvizu za glazbene znalce. Od prijavljenih<br />
osam ekipa svi su pokazali veliko poznavanje<br />
popularne, klasične i tradicijske glazbe. Najbolji<br />
PGV glazbeni znalci bili su iz redova profesora.<br />
Ekipa profesorica: Ksenija Mađarić (slušni dio)<br />
i Iva Pintarić Mandić (teorijski dio) osvojila je 59<br />
bodova i to je najveći postignuti broj bodova na<br />
ovom kvizu. Čestitamo!<br />
Učenici ih<br />
slijede u stopu - 1.<br />
nagradu osvojile<br />
su Anamarija<br />
Šest i Antonija<br />
Križanec, 2.<br />
nagrada pripala<br />
je Janu Špiclinu i<br />
Franki Šegović, a<br />
3. nagradu dobili su Marta Petak i Mihael Kralju.<br />
Meštar od izrade i provedbe kviza bio je Matija<br />
Pongračić, uz podršku Korine Klampfl i Glazbene<br />
radionice.<br />
Hrvatska glazbena olimpijada 2018. – 1. nagrada<br />
Međunarodna glazbena olimpijada Estonija<br />
2018. - srebrna medalja<br />
„Znanstvenik u meni“ - natjecanje u komunikaciji<br />
znanosti 2019. - 1. nagrada<br />
Hrvatska glazbena olimpijada 2020. – 1. nagrada<br />
Europa u školi - nacionalno natjecanje <strong>2021</strong>. - 1.<br />
nagrada<br />
Slavica Kelemen, prof.<br />
Kreativno natjecanje<br />
Europa u školi<br />
Natjecanje<br />
Europa u školi na<br />
razini Republike<br />
Hrvatske bilo je<br />
izuzetno uspješno<br />
za učenike<br />
Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong>. Učenik<br />
Matija Pongračić iz<br />
4.f razreda osvojio<br />
je 1. nagradu u<br />
kategoriji glazbenog izričaja srednjih škola<br />
“Zajedno smo jači“, a učenik Luka Kolenko<br />
iz 2.f u istoj je kategoriji 2. nagradu. Metorica<br />
nagrađenim učenicima bila je Slavica Kelemen.<br />
Europa u školi jedno je od najstarijih kreativnih<br />
natjecanja u Europi i Hrvatskoj. Natjecanje se u<br />
Europi provodi više od 60 godina, a u Hrvatskoj<br />
već 27 godina.<br />
Slavica Kelemen, prof.<br />
52
Umjetnički kutak<br />
Glazbena zvijezda u usponu?<br />
Učenik<br />
2.f razreda<br />
naše škole<br />
Luka Kolenko<br />
svira klarinet,<br />
glasovir, gitaru,<br />
harmoniku,<br />
orgulje i pjeva.<br />
U slobodno<br />
se vrijeme aktivno bavi<br />
biciklizmom, planinarenjem,<br />
fitnessom te igra šah.<br />
Skladateljske izazove traži i u<br />
klasičnim oblicima i tehnikama,<br />
kao i u popularnoj glazbi. Jedna<br />
iz repertoara popularne glazbe<br />
jest pjesma Ostani u kojoj<br />
se osvrće na proteklu 2020.<br />
godinu i cjelokupnu situaciju<br />
koja nas je snašla. Posvećuje<br />
ju svim stradalim osobama i<br />
obiteljima koje su pretrpjele<br />
gubitak člana obitelji kao što je<br />
i njegova. Njegovim riječima:<br />
”Primarni cilj ove pjesme je da<br />
istakne one istinske vrijednosti<br />
u životu kao što su zdravlje,<br />
ljubav, sreća i obitelj”.<br />
U priloženom videu<br />
možete poslušati cijelu pjesmu,<br />
a na slikama vidjeti Lukinu<br />
bilježnicu s tekstovima pjesama.<br />
http://bit.ly/3ostaniluka<br />
Luka je bio gost emisije „<br />
Kreativan izazov“ VTV-a, gdje<br />
je predstavio sebe i svoj rad.<br />
http://bit.ly/34emisija<br />
Korina Klampfl, 4.g<br />
Book club<br />
O humoru i Malim ženama<br />
U najneobičnijoj<br />
školskoj godini do sada<br />
imali smo malo prilika za<br />
istinski dinamičnim i šarolikim<br />
aktivnostima. Svi naši susreti<br />
odvijali su se preko aplikacije<br />
Zoom, prvi put bez ijednog<br />
susreta uživo. Komunicirali smo<br />
na isprobanoj i funkcionalnoj<br />
grupi na Messengeru, gdje<br />
smo dogovarali sve susrete i<br />
ponešto komentirali.<br />
Na početku školske<br />
godine brzo smo se odlučili<br />
za čitanje poznatog klasika<br />
Louise May Alcott Male žene,<br />
što je nekima bio popriličan<br />
odmak od preferiranih žanrova,<br />
a nakon toga vratili smo se<br />
isprobanom receptu čitanja<br />
kratkih priča najrazličitijih<br />
žanrova kako bismo zadovoljili<br />
sve ukuse. Humoristične kratke<br />
priče svima su nekako najbolje<br />
sjele ove godine, a<br />
vjerujem da nije teško<br />
pogoditi zašto. Osim<br />
toga, redovito smo<br />
pratili i informirali se<br />
o tome što pojedini<br />
članovi čitaju uz<br />
obaveznu lektiru,<br />
pohvalili se pokojom<br />
novokupljenom<br />
knjigom i jednostavno<br />
bili podrška jedni drugima u<br />
ovim neobičnim vremenima.<br />
Otkrili smo razne<br />
zanimljive knjiške internetske<br />
stranice, među kojima je i<br />
„Reedsy“, stranica koja nudi<br />
najrazličitije sadržaje vezane<br />
uz knjige i čitanje. Nama je<br />
najzanimljiviji bio blog gdje se<br />
tjedno nude motivi na temelju<br />
kojih posjetitelji stranice koji<br />
se žele okušati u pisanju pišu i<br />
šalju svoje priče. Pronašli smo<br />
ih nekoliko zaista zanimljivih,<br />
a bilo je posebno intrigantno<br />
pogledati koliko raznih priča,<br />
raznih žanrova može nastati iz<br />
jednog jedinog zadanog motiva<br />
ili rečenice.<br />
Uvjerite se i sami, a možda<br />
ova stranica probudi i pisca u<br />
vama: https://blog.reedsy.com/<br />
creative-writing-prompts/<br />
Dijana Mrazek Bosilj, prof.<br />
53
Knjižnica<br />
Uf, ta dosadna statistika!<br />
U ova za sve nas drugačija vremena i<br />
statistika izgleda drugačije nego proših godina.<br />
Za vrijeme nastave na daljinu učenicima<br />
smo nudili djela za obvezno i izborno čitanje,<br />
stručne knjige, referentnu literaturu i periodiku u<br />
e-izdanju, poštujući autorska prava.<br />
Za maturante statistika se odnosi na sve četiri<br />
godine školovanja.<br />
Najčitateljica generacije je:<br />
Tereza Obelić iz 4. e, a njezin razred<br />
je razred s najviše pročitanih knjiga.<br />
Čestitamo!<br />
Najčitatelji po razredima:<br />
4. a Rea Galić<br />
4. b Hana Horvat<br />
4.c Matej Ciler<br />
4. d Maša Beli<br />
4. e Tereza Obelić<br />
4. f Anamarija Šest<br />
4. g Korina Klampfl<br />
4. h Mia Sambolec<br />
4. IB Alisa Pevec<br />
Statistika je „izbacila“ i prve tri učenice koje<br />
su najviše čitale, sve su iz istog, već gore<br />
spomenutog razreda. Prvu smo istaknuli, 2.<br />
mjesto pripada Tei Kranjec, a 3. Ivi Kurtoić.<br />
Najčitanije knjige u zadnje 4 godine su: Homerova<br />
Ilijada, Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča<br />
Dostojevskog i naš i Šenoin Prijan Lovro.<br />
Za državnu maturu učenici su najčešće<br />
posuđivali priručnike iz matematike i biologije, a<br />
za pripremu natjecanja Latinsko-hrvatski rječnik.<br />
Od knjiga za izborno čitanje na prvom mjestu<br />
je distopijski roman Fahrenheit 451 američkog<br />
autora Raya Bradburya.<br />
Od stručnih knjiga Ustav Republike Hrvatske<br />
zauzeo je premoćno 1. mjesto.<br />
Najčitanija knjiga na engleskom jeziku je knjiga<br />
britanskog autora, dobitnika Nobelove nagrade<br />
1983., Williama Goldinga, Lord of the Flies.<br />
A sad nešto o najčitanijim knjigama u šk.<br />
god. 2020./21.<br />
Od djela za obvezno čitanje najviše se<br />
posuđivao Bijeg, Milutina Cihlara Nehajeva.<br />
Osim već nabrojenih knjiga koje su se najviše<br />
čitale sve četiri godine, tako je bilo i ove školske<br />
godine, pridružujemo djela za izborno čitanje<br />
koje su učenici često tražili: Alessandro D'avenia,<br />
Bijela kao mlijeko, crvena kao krv ; Ante Tomić,<br />
Čudo u Poskokovoj Dragi i Kai Hermann, Mi<br />
djeca s kolodvora ZOO.<br />
Najviše su se posuđivala djela iz hrvatske<br />
književnosti.<br />
Najčitatelji ove školske godine:<br />
2. razredi: Abel Sabolek<br />
To je učenik kojeg posebno pohvaljujemo za<br />
svestranost i znatiželju za svim novim što se<br />
pojavi u knjižnici. Iskristalizirao se kao zanimljiv<br />
čitatelj koji bira djela s užitkom, ali i čita iz užitka,<br />
manje djela za obvezno čitanje, a više beletristiku.<br />
Evo samo nekih naslova koje je čitao: Igre gladi,<br />
Vodič kroz galaksiju za autostopere, Robinson<br />
Crusoe, Lord of the Flies, Čudesno svjetlo,<br />
Žena vremenskog putnika, Fahrenheit 451, Put<br />
oko svijeta u 80 dana, Gulliverova putovanja…<br />
Čestitamo!<br />
3. razredi: Jan Špiclin<br />
Učenik se ističe ozbiljnim pristupom čitanju<br />
obveznih djela i knjiga iz prirodoslovnog područja<br />
koja studiozno proučava koristeći ih za pisanje<br />
stručnih radova za natjecanja. Čestitamo!<br />
Najviše su čitali učenici trećih razreda. Bravo!<br />
Ove godine nismo birali najčitatelja 1.<br />
razreda jer su oni jako malo uspjeli koristili<br />
tiskane knjige.<br />
S obzirom na vrlo stroge epidemiološke mjere,<br />
raspored koji je omogućavao ulazak u knjižnicu<br />
jednom po jednom učeniku sa svrhom samo<br />
posudbe knjiga bez mogućnosti korištenja<br />
prostora knjižnice kao mjesta za učenje, dolazak<br />
samo jednog razreda pod jednim odmorom i<br />
stajanje vraćenih knjiga u karanteni do nove<br />
posudbe, a i straha od uzimanja knjiga koje je<br />
netko drugi koristio, moramo prihvatiti činjenicu<br />
da su učenici manje posuđivali i dolazili, ali su<br />
imali cijelo bogatstvo e-sadržaja ponuđenih<br />
u predmetu Školska knjižnica na Google<br />
Classroomu. Vjerujemo da su iskoristili danu im<br />
mogućnost i pretvorili je u dobar nadomjestak za<br />
još uvijek čitanije i voljenije tiskane knjige.<br />
Jasminka Horvatić-Bedenik, prof. i<br />
dipl. knjižničarka<br />
54
Knjižnica<br />
Slušamo knjigu ili kako u radu od kuće obraditi<br />
izborni naslov na nastavi Hrvatskoga jezika<br />
U listopadu 2020. godine, naša škola<br />
prešla je na online nastavu i to u realnom<br />
vremenu preko ZOOM aplikacije. Kako se<br />
prof. Tatjana Ruža sa svojim učenicima 2.a i<br />
2.e odlučila kao izborno djelo obraditi roman ili<br />
zbirku priča suvremenog hrvatskog književnika<br />
Damira Karakaša, Sjećanje šume, a roman se<br />
nije mogao nabaviti ni u tiskanom, ni u e-obliku,<br />
krenule su muke ili, sada bolje rečeno, radosti po<br />
traženju teksta.<br />
Pretražujući knjižare ustanovili smo da<br />
njegova romana nema više u prodaji, a novo<br />
izdanje priređuje se za tisak u Bosni. Kako<br />
bismo dobili dozvolu za korištenje autorskih<br />
prava, prvo je kontaktiran autor romana. Iako<br />
pomalo sumnjajući da će se javiti na prvu<br />
poruku što je mnogim umjetnicima svojstveno,<br />
odgovorio je odmah. Tražio je broj telefona,<br />
nazvao i u prvom opširnom i nadasve ugodnom<br />
razgovoru riješili smo većinu problema. Dobili<br />
smo konkretne informacije i kontakte. Damir<br />
nam je preporučio da se spojimo s osobom koja<br />
će se kasnije pokazati kao nama najvažnija,<br />
gospođom Ljubicom Letinić koja je uz Lanu<br />
Deban osmislila domaću aplikaciju za slušanje<br />
knjiga book&zvook gdje se Sjećanje šume kao<br />
i druge knjige isključivo hrvatskih autora mogu<br />
slušati u interpretaciji naših poznatih glumaca.<br />
Od autora smo dobili odobrenja na korištenje<br />
njegova djela u bilo kojem obliku. Isto tako<br />
kao lijepu nadopunu spojio nas je s Martinom<br />
Matota, stručnom suradnicom za odnose s<br />
javnošću Gradskog dramskog kazališta Gavella<br />
u Zagrebu koje je dramatiziralo njegov roman. I<br />
sada počinje naša priča.<br />
Tvrtka Audio Store Transonica j.d.o.o.<br />
izdavač je i vlasnik prve mobilne aplikacije<br />
za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku i prve<br />
digitalne knjižnice audioknjiga book&zvook i web<br />
platforme www.bookzvook.com. Zainteresirani<br />
se mogu registrirati za korištenje usluga putem<br />
mobilne aplikacije book&zvook. Došli smo<br />
do prvog problema, slušanje audio knjiga se,<br />
naravno, naplaćuje. Svaki registrirani korisnik<br />
može samo jedan kratki dio knjige slušati<br />
besplatno, a slušanje cijele knjige plaća se 75<br />
kn. Stupivši u vezu s odgovornom osobom,<br />
spomenutom gospođom Ljubicom Lentić, krenuli<br />
smo u pregovore oko mogućnosti donacije<br />
barem 10 knjiga za naše učenike. Rezultati<br />
pregovora bili su neočekivani. Tvrtka koja je<br />
na tržište plasirala ovu aplikaciju donirala je<br />
našoj školi 50 zvučnih knjiga Sjećanje šume. U<br />
suradnji s autorom i umjetničkom organizacijom<br />
Multimedijalna koliba u čijoj je produkciji nastala<br />
audio verzija romana u izvedbi glumca Živka<br />
Anočića, book&zvook je omogućio učenicima<br />
spomenutih razreda naše škole besplatno<br />
slušanje knjige. Ugovorom o donaciji između<br />
spomenute tvrtke i naše škole ustupljen nam je<br />
roman i tako je zaživjela je mogućnost slušanja<br />
knjiga, jedan novi oblik „čitanja“, nažalost kod<br />
nas nepoznat ili jako malo korišten.<br />
Drugi i zadnji, nasreću, problem pojavio<br />
se s konkretnom realizacijom prebacivanja<br />
zvučne knjige učenicima koji su se trebali<br />
prijaviti u aplikaciju putem maila, pa smo u<br />
dugim pregovorima s predstavnikom za GDPR<br />
za našu školu, Igorom Barlekom, dogovorili da<br />
se svi učenici prijave pomoću Carnetove adrese<br />
koju inače koriste, a poslije čitanja da se svi<br />
odjave s aplikacije book&zvook kako nitko ne bi<br />
bio u mogućnosti koristiti njihove podatke ili će<br />
to zaduženi za aplikaciju učiniti automatski. Za<br />
svako novo korištenje učenici se mogu prijaviti<br />
samo sa svojom privatnom adresom. Hvala<br />
gospodinu Barleku na detaljnom proučavanju<br />
svih aspekata zaštite učeničkih podataka i na<br />
pruženim korisnim savjetima.<br />
Iz book&zvooka su nam poručili: „Ovim smo<br />
pilot-projektom i ovom gestom htjeli ukazati<br />
na postojanje audio knjiga kod nas i pozitivne<br />
aspekte koje nam tehnologija omogućava. U<br />
ovom konkretnom slučaju naše su se knjige<br />
pokazale kao lako dostupno rješenje koje je<br />
popunilo nedostatak. U svim drugim slučajevima,<br />
one su alternativni pristup tekstu i njegov<br />
legitimni doživljaj koji je mlađim generacijama<br />
gotovo prirodan, a u potpunosti kompatibilan i<br />
s Nacionalnom strategijom za poticanje čitanja.<br />
Izgradili smo tehnološki napredan sustav koji<br />
može biti koristan u cijelom obrazovnom sistemu,<br />
a slušanje je izvrstan trening za pamćenje i<br />
učenje.“ https://www.seebiz.eu/ (pristupljeno 10.<br />
studenoga 2020.)<br />
Autor knjige Damir Karakaš tim je povodom<br />
rekao: „Drago mi je da se uz klasično čitanje<br />
popularizira i slušanje kao način čitanja. Ja<br />
55
Knjižnica<br />
jako volim radio, a vidim da slušanje knjiga<br />
vani postaje sve popularnije, to me veseli jer<br />
je to jedan specifičan način poimanja teksta,<br />
imaginiranje sredstvima tog zvučnog medija<br />
i dobro je da to dolazi i k nama." https://www.<br />
seebiz.eu/ (pristupljeno 10. studenoga 2020.)<br />
Prof. Tatjani Ruža bez obzira na nedostatak<br />
tiskane i e-knjige, ovom donacijom omogućen je<br />
nesmetan način rada, pa ona kaže: „U pomoć<br />
su nam priskočili susretljivi i poduzetni djelatnici<br />
prve mobilne aplikacije za slušanje knjiga na<br />
hrvatskom jeziku book&zvook te učenicima<br />
omogućili besplatno slušanje cjelovita romana.<br />
Školi je donirano 50 audioknjiga za dva razreda.<br />
Tako je planirani nastavni proces nesmetano<br />
nastavljen na radost učenika koji do tada nisu<br />
koristili ovu aplikaciju, a ocijenili su je i u anonimnoj<br />
anketi koja je ispitivala njihovo zadovoljstvo<br />
novim medijem u nastavi književnosti.“ (iz<br />
teksta prof. Tatjane Ruža: Audioknjiga u nastavi<br />
Hrvatskoga jezika – izborni naslov Sjećanje<br />
šume Damira Karakaša, 20. studenoga 2020.<br />
godine.)<br />
U spomenutoj anonimnoj anketi od četiri pitanja<br />
koju je popunilo 42 učenika, odgovori pokazuju<br />
izuzetno zadovoljstvo slušanjem knjiga. Kratak<br />
osvrt jedne učenice, mnogo govori o načinu<br />
prihvaćanja ovakvog „čitanja“ knjiga: „Knjigu mi je<br />
bilo vrlo zanimljivo slušati te je skoro u potpunosti<br />
nadomjestila čitanje. Zvučni efekti posebno su<br />
pridonijeli dodatnom razumijevanju sadržaja,<br />
dodatno nas "uvukli" u radnju. Zadovoljna sam<br />
i sa glasom Živka Anočića (nije mi smetao<br />
kako neki glasovi znaju) te mu je intonacija i<br />
naglašavanje bilo primjereno sadržaju.“<br />
(iz Rezultata ankete koji su učenici popunjavali u<br />
Google Docs obrascu s prof. Tatjanom Ruža, 20.<br />
studenoga, 2020.)<br />
Nakon slušanja i detaljne obrade ovog djela<br />
učenicima i djelatnicima naše škole omogućeno<br />
je da na Dan hrvatskoga glumišta, 24. studenoga<br />
2020., bez ikakve naknade pogledaju predstavu<br />
Sjećanje šume. Predstavu je režirala mlada<br />
hrvatska redateljica Tamara Damjanović.<br />
Djelatnici Gavelle stavili su predstavu na<br />
platformu, a učenici su mogli preuzeti datoteku<br />
na svoje računalo. Dogovorili smo istovremeno<br />
gledanje predstave u 19 sati, no ako je netko<br />
bio spriječeni u to vrijeme, predstava je bila biti<br />
dostupna još 3 dana. Kada već mi nismo mogli<br />
otputovati u Zagreb, što nam je zadnjih godina<br />
postala tradicija, kazalište je stiglo u naš dom.<br />
Uživali smo u ovom posebnom doživljaju!<br />
Mnogi od nas koji<br />
su pažljivo odgledali<br />
predstavu složili bi se<br />
s Igorom Tretinjakom<br />
iz književnog lista<br />
za umjetnost,<br />
kulturu i znanost<br />
Vijenac: "Sjećanje<br />
šume" uspješno<br />
je i promišljeno<br />
pretakanje lirskog<br />
romana u tek<br />
naizgled malu,<br />
poetičnu predstavu<br />
koja ispod svog<br />
vela skriva brojna<br />
zgodna izvedbena i<br />
redateljska rješenja."<br />
https://www.gavella.<br />
hr/predstave/arhiva-predstava/sjecanje-sume<br />
(pristupljeno 29. svibnja <strong>2021</strong>.)<br />
Realizacija ove akcije može biti ogledni<br />
primjer u nastavi na daljinu kada se u dobroj<br />
korelaciji nađu knjižnica i nastava Hrvatskoga<br />
jezika ili bilo kojeg drugog predmeta. Surađujući<br />
s autorom i ljudima koji se bave novim<br />
tehnologijama i koji su bili spremni učenicima<br />
ponuditi nove oblike rada, došli smo do izvrsne<br />
suradnje koju ćemo i u novim školskim godinama,<br />
bez obzira na oblik nastave koji nas očekuje, sa<br />
zadovoljstvom koristiti. Hvala kolegici Tatjani<br />
Ruža na inicijativi i svima koji su nam omogućili<br />
čitati knjige na novi način, a pogotovo učenicima<br />
na korištenju i oduševljenju slušanjem. Hvala i<br />
vrijednim ljudima kojima je učenička potreba bila<br />
prije i mnogo više od njihove zarade. Svjesni smo<br />
da i oni moraju živjeti od svojeg rada i ubuduće<br />
ćemo nastojati razmišljati i o tom aspektu, iako<br />
oni i dalje nesebično nude pomoć, a tako i nama<br />
olakšavaju ovaj, za sve nas, neobičan način<br />
rada. Posebnu zahvalu upućujemo autoru jer<br />
bez njegove otvorenosti i agilnosti, sve ovo bilo<br />
bi nemoguće ostvariti.<br />
Kako je u anketi čak 85,7 % učenika<br />
ocijenilo ovakav način rada ocjenom vrlo dobar<br />
i odličan, mislim da sa stečenim iskustvom i<br />
novim saznanjima možemo s još većim elanom<br />
kročiti u realizaciju sličnih akcija s već poznatim,<br />
ali i novim autorima i djelima.<br />
Jasminka Horvatić-Bedenik, prof.<br />
i dipl. knjižničar<br />
56
Knjižnica<br />
I na daljinu - knjižnica<br />
Ova školska godina<br />
dokazala je sve čarobne moći<br />
školske knjižnice. Jedna od<br />
najkorisnijih u ovom periodu<br />
bila je moć bilokacije. Bilo nas<br />
je posvuda. Najradije smo bili<br />
u prostoru naše knjižnice, ali<br />
odlazili smo i u učionice, pa čak<br />
i u domove naših učenika - kako<br />
slikom i riječju, tako i knjigom i<br />
čokoladom. Evo kako i zašto.<br />
Kao uvijek do sada, obilježavali<br />
smo sve važne datume iz<br />
područja književnosti, kulture,<br />
umjetnosti, povijesti, društvenih<br />
događanja… Dok su učenici bili<br />
u školi, organizirali smo male<br />
izložbe na ulazu u knjižnicu kako<br />
bi bez dužeg zadržavanja ili<br />
grupiranja svatko mogao dobiti<br />
informaciju ili se zasladiti kakvim<br />
književnim biserom.<br />
Na taj smo način i predstavljali<br />
nove knjige te podsjećali na<br />
zanimljive naslove iz našeg<br />
knjižnog fonda.<br />
Kad iz epidemioloških<br />
razloga učenici nisu mogli<br />
dolaziti u školu i knjižnicu, svoje<br />
smo aktivnosti, još češće nego<br />
inače, obavljali online. Važne<br />
informacije i obavijesti, kako<br />
naše, tako i drugih ustanova i<br />
institucija, zatim poveznice na<br />
virtualna događanja, predavanja<br />
i natječaje te niz drugih sadržaja<br />
objavljivali smo na Facebooku<br />
ili internetskoj stranici knjižnice,<br />
profesora i škole te u Google<br />
učionici.<br />
Budući da je jedna od osnovnih<br />
zadaća knjižnice približiti<br />
knjigu korisnicima, dijelili smo<br />
poveznice na najpotrebniju<br />
referentnu građu i priručnike te<br />
upućivali na sigurne i legalne<br />
stranice za e-lektiru i druge<br />
tekstove za slobodno čitanje.<br />
Sa željom da se<br />
učenici zabave i pokažu svoju<br />
kreativnost, pozivali smo ih na<br />
igru i izradu kreativnih radova<br />
koje smo često nagrađivali.<br />
Nagrađeni učenici koji su bili u<br />
školi preuzimali su svoje paketiće<br />
u knjižnici, a ako su u to vrijeme<br />
nastavu slušali na daljinu,<br />
paketić bi im dolazio poštom,<br />
donoseći nekoliko sitnica, među<br />
kojima je uvijek bio jedna slatkiš<br />
i jedna poslastica - na tragu one<br />
Ujevićeve: „Knjiga nije hrana, ali<br />
je poslastica.“<br />
Marinela Marčetić, prof. i<br />
dipl. knjižničarka<br />
Višejezični rječnik - psihologija<br />
Europski dan jezika<br />
svake godine obilježavamo<br />
radionicama<br />
izrade<br />
višejezičnog rječnika u knjižnici.<br />
Ove smo godine to učinili na<br />
daljinu, a prevodile su se riječi<br />
s područja psihologije. Učenici<br />
2.b, c i h razreda prevodili<br />
su termine iz psihologije na<br />
latinski jezik s profesoricom<br />
Martinom Gazdek. Na njemački<br />
jezik prevodili su učenici 3.<br />
b, c i d razreda s profesorom<br />
Daliborom Vidovićem, a<br />
profesor Ivica Cikač motivirao<br />
je i učenike 3.d za prijevod<br />
na engleski i učenike 3.h za<br />
prijevod na španjolski jezik.<br />
Rezultat ove radionice nove su<br />
stranice u našem višejezičnom<br />
rječniku.<br />
Stranice koje smo prikupili e-mailom izložili smo na panou i objavili<br />
na našim internetskim stranicama.<br />
Marinela Marčetić, prof. i<br />
dipl. knjižničarka<br />
57
Knjižnica<br />
U Mjesecu hrvatske<br />
knjige, koji je pod nazivom<br />
„Razlistaj se“ bio posvećen<br />
planetu Zemlji, poticali smo<br />
korisnike na uključivanje u<br />
niz akcija i radionica, a na<br />
Međunarodni dan školskih<br />
knjižnica, koji nismo mogli<br />
obilježiti u prostoru naše<br />
knjižnice, učenicima smo na<br />
Facebook stranici pripremili<br />
igru u kojoj su trebali spojiti<br />
nelektirne naslove iz knjižnog<br />
fonda naše knjižnice s imenom<br />
autora. Učenici su tako na<br />
zabavan način otkrili nešto od<br />
našeg knjižnog blaga što sami<br />
možda nikada ne bi.<br />
U prosincu smo<br />
učenicima uputili poziv da u<br />
nekom od ponuđenih alata<br />
izrade blagdansku čestitku uz<br />
obećanje da ćemo nagraditi<br />
najuspješnije radove.<br />
Najkreativnije smo i nagradili -<br />
Igre uz knjigu<br />
Ninu Vitez iz 1.a i Mateja Čoka<br />
iz 3.g.<br />
Uz Valentinovo učenici<br />
su trebali pronaći prigodan<br />
tekst hrvatskog autora i pravilno<br />
ga citirati prema pravilima<br />
citiranja koja smo spominjali<br />
u materijalima koje smo<br />
objavljivali u Google učionici<br />
te napisati kratak osvrt na<br />
izabrani tekst, ili sami napisati<br />
pjesmu ljubavne tematike.<br />
Kako je pristiglo više odličnih<br />
uradaka, od kojih je svaki bio<br />
vrijedan na drugačiji način,<br />
nagradili smo čak četvero<br />
učenika: Hanu Botić iz 2.h,<br />
Emu Androci iz 3.a, Mateja<br />
Čoka iz 3.g i Marka Daraboša<br />
iz 3.IB.<br />
Za Dan pjesništva ove<br />
smo godine našu popularnu<br />
radionicu „Razbacani stihovi“<br />
zamijenili online igrom. U alatu<br />
Wordwall trebalo je čim prije,<br />
u što manje pokušaja, točno<br />
složiti stihove pjesme „Ljudsko<br />
srce“ velikog hrvatskog<br />
pjesnika Petra Preradovića,<br />
čiju smo 203. obljetnicu rođenja<br />
tako obilježili. Nagrađeni su Ivo<br />
Gabud iz 3.g i Nina Vitez iz 1.a.<br />
U Tjednu medijske<br />
pismenosti upućivali smo na<br />
različite materijale i događanja.<br />
Jedno od tih događanja bio<br />
je i online susret s Damirom<br />
Vujnovcem, u kojemu je govorio<br />
o knjigama koje su mu osobito<br />
drage i važne. Zamolili smo<br />
učenike da napišu nekoliko<br />
rečenica o svojoj najdražoj<br />
knjizi i također nagradili najbolje<br />
radove. I ovaj put nagrađen<br />
je rad Nine Vitez, koja je svoj<br />
uradak dodatno lijepo grafički<br />
prezentirala.<br />
Marinela Marčetić, prof. i<br />
dipl. knjižničarka<br />
58
Projekti i aktivnosti<br />
Carnetovo istraživanje zadovoljstva korisnika<br />
primjenom e-Škole scenarija poučavanja -<br />
predmet Filozofija<br />
Ove je godine Carnet<br />
proveo istraživanje o primjeni<br />
e-Škole scenarija poučavanja<br />
za međupredmetne teme (SP<br />
MPT) i povezanih interaktivnih<br />
sadržaja za međupredmetne<br />
teme u nastavi. Zadatak je bio<br />
da u razdoblju od 18. siječnja<br />
do 5. veljače <strong>2021</strong>. godine<br />
u svojoj nastavi koristimo<br />
scenarije poučavanja za<br />
međupredmetne teme, a njih<br />
smo mogli pregledati i odabrati<br />
na Edutoriju. Nakon toga su se<br />
u razdoblju od 8. do 12. veljače<br />
<strong>2021</strong>. održale fokus grupe,<br />
putem videokonferencijskog<br />
poziva, gdje smo s kolegama<br />
iz različitih škola Hrvatske<br />
razmijenili naša iskustva i<br />
mišljenja.<br />
Sudjelujući u<br />
Carnetovom fokus istraživanju<br />
odabrala sam i primijenila<br />
u nekoliko razreda scenarij<br />
„Identificiraj, zaštiti i<br />
Marinković nas spaja <strong>2021</strong>.<br />
zaustavi“, međupredmetne<br />
teme Građanskog odgoja i<br />
obrazovanja s nastavnom<br />
aktivnošću za nastavni<br />
predmet Filozofije pod nazivom<br />
„Štiti li država moja prava?“.<br />
Učenici su prvo pogledali<br />
jedan kratki isječak iz najave<br />
za film uz prethodno opisanu<br />
hipotetsku situaciju u SAD-u,<br />
gdje svake godine na jednu<br />
noć prestaju vrijediti svi zakoni<br />
i sve je dopušteno bez ikakvih<br />
sankcija, s naglaskom na to<br />
da u ostalom dijelu godine<br />
potpuno funkcionira pravna<br />
država – stopa kriminaliteta je<br />
1%. Zatim je uslijedila rasprava<br />
o tome što se događa s ljudskim<br />
pravima kad prestanu vrijediti<br />
zakoni i je li čovjek po prirodi<br />
zao ili dobar, uvodeći nas u<br />
teoriju kontraktualizma. Učenici<br />
su bili vrlo aktivni u diskusiji,<br />
analizirajući probleme u svijetu<br />
povezane s filozofijom društva,<br />
O Kiklopu u virtualnoj stvarnosti<br />
Već nekoliko godina naša škola ponosno<br />
sudjeluje u projektu Marinković nas spaja<br />
zajedno s domaćinom Srednjom školom „Antun<br />
Matijašević Karamaneo“ Vis, V. gimnazijom<br />
„Vladimir Nazor“ Split i Gimnazijom Lucijana<br />
Vranjanina Zagreb. Prošle godine manifestacija<br />
je, nažalost, morala biti otkazana, no ove smo<br />
se godine „snašli“ i 27. svibnja <strong>2021</strong>. okupili<br />
smo se u virtualnoj stvarnosti. Marinković nas je<br />
spojio na Zoomu, i to svojim romanom Kiklop<br />
te je svaka od škola obradila jedan od aspekata<br />
ovoga velikoga hrvatskog romana. Usredotočili<br />
smo se na lika intelektualca, na intertekstualnost<br />
i na strah. Mia Šimunić, Karla Grudenić, Mia<br />
Sambolec, Brigita Grošinić, Kristina Pagon,<br />
Dea Flegar, Anja Makaj, Lana Derner i Gabrijela<br />
Kovačević, naše maturantice iz 4. H, marljivo su<br />
politike i prava, promišljajući o<br />
mogućnosti njihovog rješavanja<br />
koristeći filozofsku analizu i<br />
argumentaciju.<br />
Dio učenika je potom<br />
dobio zadatak istražiti što se<br />
događa s ljudskim pravima<br />
u autoritarnim društvenim<br />
uređenjima, a drugi dio<br />
učenika istražiti što se<br />
događa s ljudskim pravima<br />
u demokratskim društvenim<br />
uređenjima. Učenici su pritom<br />
koristili interaktivnu infografiku<br />
Pregled (deklaracije) ljudskih<br />
prava da se prisjete temeljnih<br />
ljudskih prava. Jedni su<br />
drugima potom izložili<br />
rezultate svojih istraživanja<br />
i uspoređivali poštivanje ili<br />
kršenje ljudskih prava i u<br />
autoritarnim i demokratskim<br />
društvenim uređenjima. Moje<br />
iskustvo isprobanog scenarija<br />
poučavanja vrlo je pozitivno.<br />
Hana Bulić, prof.<br />
odradile svoj zadatak te izdvojile neke od brojnih<br />
intertekstualnih veza u romanu povezavši ih<br />
sa svojim originalnim crtežima. Sve to možete<br />
vidjeti ovdje: https://bit.ly/3fVoCa8.<br />
Ivana Pintarić, prof.<br />
59
Projekti i aktivnosti<br />
Carnetovo istraživanje zadovoljstva korisnika<br />
primjenom e-Škole scenarija poučavanja –<br />
predmet Kemija<br />
Ove školske godine sudjelovala<br />
sam u istraživanju pod nazivom Istraživanje<br />
zadovoljstva korisnika primjenom e-Škole<br />
scenarija poučavanja. Istraživanje sam provela<br />
u tri maturalna razreda – 4.f, 4.g i 4.h. Rok za<br />
odabir scenarija bio je prosinac, siječanj je bio<br />
predviđen za aktivnost s učenicima, a početak<br />
veljače za fokus grupe profesora.<br />
Profesori koji su sudjelovali u istraživanju najprije<br />
su trebali odabrati koje će scenarije poučavanja<br />
ispitati te se odlučiti za jedan od mogućih načina<br />
provođenja te aktivnosti. Mogućnosti su bile da<br />
se istraže različite teme, tj. scenariji poučavanja<br />
u različitim razredima, u različitim terminima<br />
ili da se istraživanje provede u istoj generaciji<br />
učenika, ali u različitim razredima te da se<br />
bira ista tema. Izabrala sam drugi način jer se<br />
činio primjerenijim, a i dobiva se već uzorak<br />
za ispitivanje zadovoljstva učenika određenim<br />
scenarijem poučavanja.<br />
Prvi dio mojih obaveza odnosio se na odabir<br />
scenarija poučavanja. Proučila sam scenarije i<br />
odabrala onaj koji se nadovezao na područja<br />
kemije koja su dotad obrađena. Odabrala sam<br />
Ljubavni laboratorij iz scenarija poučavanja Veze<br />
nisu bezveze. Ako vas zanimaju detalji scenarija,<br />
možete ih pogledati na poveznici:<br />
http://skr.rs/zs4Y<br />
Važno je bilo da odabrani scenarij<br />
bude iz područja međupredmetnih tema.<br />
Odabrani scenarij bio je iz domene Osobni i<br />
socijalni razvoj. Osim kemije bio je izrađen i za<br />
sljedeće predmete Hrvatski jezik, Engleski jezik,<br />
Psihologija i Sociologija.<br />
Nakon odabira scenarija slijedile su<br />
aktivnosti učenika. Učenici su dobili kratke upute<br />
na satu vezane uz način rada, organizaciju te<br />
komunikaciju. Na Google Classroomu dobili su<br />
poveznicu na scenarij poučavanja te upute za<br />
provođenje scenarija koje su izradili profesori<br />
kemije, autori određenog scenarija.<br />
Učenici su se sami podijelili u 6 grupa. Teme<br />
su bile raspoređene tako da su po dvije grupe<br />
istraživale istu temu: žudnja, privlačnost,<br />
privrženost. U svakom je razredu jedan učenik<br />
bio moderator provođenja aktivnosti. Svi učenici<br />
koji su se javili imali su izražene komunikacijske<br />
vještine i odlično su se snašli u ulozi voditelja.<br />
Sami su birali članove svojih grupa jer je rad<br />
mogao biti izrađen u online okruženju (preko<br />
Zooma ili Discorda) ili uživo, pri čemu je bilo<br />
bitno da se poštuju epidemiološke mjere.<br />
Rezultat je bio sljedeći: po razredu je<br />
izrađeno više desetaka različitih DOS-ova,<br />
videouradaka ukupno 15-ak, audiozapisa<br />
vezanih uz priču Kemija ljubavi bila su 3, esejskih<br />
zadataka bilo je više desetaka, a stripova više<br />
od 15. Oni su mogli biti izrađeni ručno ili u<br />
ponuđenom alatu u scenariju. Za dodatne<br />
zadatke na zadanu temu pokazali su interes<br />
gotovo svi učenici u razredu.<br />
Na poveznici niže možete vidjeti jedan od<br />
njihovih videouradaka koji sadrži recept za<br />
originalni Ljubavni napitak čije djelovanje je u<br />
filmu i testirano:<br />
Kemija ljubavi, Privlačnost, 4.f<br />
https://www.youtube.com/watch?v=f86HJu2tFsg<br />
Što su učenici radili vezano uz kemiju?<br />
Istraživali su kemikalije koje stvaraju „ljubav“.<br />
Radi se o hormonima i neurotransmiterima.<br />
Proučavali su njihov kemizam i način djelovanja,<br />
kao i njihov utjecaj na ponašanje osoba kad<br />
su pod utjecajem tih kemikalija. Potisnuli smo<br />
romantiku, no naučili smo puno novog i vrijednog<br />
za daljnji rad.<br />
Bit scenarija poučavanja jest da se neko<br />
područje ne obrađuje na uobičajeni način, već<br />
da se tome pristupa iz drugačijeg kuta. Učenici<br />
su se odlično snašli u scenskom radu, izradi<br />
stripa, primjeni novih alata te u pisanju scenarija.<br />
U gramatički i pravopisni dio nismo zadirali, to<br />
ostavljamo stručnjacima. Za ovaj scenarij važno<br />
je bilo da učenici budu uspješni kod primjene<br />
IKT-a. U tom dijelu naši učenici odlično se<br />
snalaze.<br />
Nakon što je aktivnost s učenicima<br />
završila održane su fokus grupe profesora. Bilo<br />
nas je 10-ak po grupi. Grupe su birane prema<br />
terminima koji su nam odgovarali jer se sve<br />
odvijalo u vrijeme izvođenja nastave. Dolazili<br />
smo iz različitih područja i tipova škola i iz svih<br />
dijelova Hrvatske.<br />
Diskusija u fokus grupama odnosila se<br />
na zadovoljstvo učenika i profesora izabranim<br />
scenarijima poučavanja. Osim sitnih nedostataka<br />
koji su uglavnom bili tehničke prirode, pokazalo<br />
60
Projekti i aktivnosti<br />
se da su ovakvim načinom rada zadovoljni<br />
učenici i profesori. Učenicima je to nešto<br />
novo i drugačije, a profesorima je olakšan<br />
rad jer su materijali spremni na stranicama<br />
Carneta i treba ih, samo ponekad, malo<br />
prilagoditi.<br />
U našoj grupi od 3 maturalna razreda<br />
potaknuta je i dodatna rasprava vezana uz<br />
pisanje recenzija radova, važnost autorskih<br />
prava i GDPR-a, reklamiranje proizvoda te<br />
uz ovisnosti, kao i promicanje vrlina. Ovo nas<br />
je istraživanje potaknulo na daljnju izradu<br />
DOS-ova te osvijestilo spoznaju da trebamo<br />
dodatno poraditi na komunikacijskim i retoričkim<br />
vještinama.<br />
Prilažem isječak iz jednog eseja i strip. Radovi<br />
nisu ni recenzirani ni lektorirani.<br />
„Ljubavna priča“<br />
Bok, ekipo! Ime mi je Mozak, a nalazim se u tijelu<br />
osamnaestogodišnjeg <strong>gimnazija</strong>lca, Janka. U<br />
posljednje vrijeme Janko na školskim satovima<br />
kemije proučava organske spojeve, a među<br />
njima i hormone koji su sastavni dijelovi ljubavi.<br />
Budući da Janku kemija nije jača strana, odlučio<br />
sam stimulirati njegovo pamćenje te ga podsjetiti<br />
jednoj situaciji kako bih mu vjerno prikazao<br />
djelovanje „hormona privlačnosti“ (adrenalina,<br />
dopamina, serotonina i kortizola) na njegov<br />
organizam. No, ova kratka priča prepričana<br />
s moje perspektive može poslužiti i vama u<br />
razumijevanju i savladavanju gradiva kemije. Da<br />
ne duljim, svojim blebetanjem, krenimo.<br />
Zbilo se to prošle godine na školskome hodniku<br />
u vrijeme kad su svi učenici normalno pohađali<br />
školu (prije ove grozote zvane Covid). Naime, u to<br />
se vrijeme našem Janku sviđala jedna djevojka,<br />
Iva. Tijekom pauze između satova, šećući<br />
hodnikom, Janko je ugledao Ivu, a i ona njega<br />
te je odlučila krenuti prema Janku. U tom sam<br />
trenutku ja stupio u akciju. Primijetio sam da je<br />
Janko pod velikim stresom zbog visoke količine<br />
kortizola u tijelu te sam odmah uzeo stvar u svoje<br />
ruke i prekinuo proizvodnju kortizola da primirim<br />
Janka. Vidjevši Ivu kako se brzo približava Janku,<br />
odlučio sam postupiti kako bi i svaki drugi mozak<br />
mladića postupio u takvoj situaciji – naredio<br />
sam nadbubrežnoj žlijezdi da krene izlučivati<br />
velike količine hormona adrenalina. To je Janku<br />
ubrzalo puls, učinilo ga energičnijim i spremnijim<br />
za razgovor s njegovom simpatijom. Razgovor je<br />
tekao poprilično glatko iako sam možda malčice<br />
pretjerao s količinom adrenalina jer se Janko<br />
počeo znojiti kao lud. Spoznajući da Janko uživa<br />
u razgovoru s Ivom, znao sam da trebam narediti<br />
hipotalamusu lučenje dopamina kako bi se<br />
Janko osjećao još bolje, sretnije i smirenije, da<br />
zaboravi na stres uzrokovan kortizolom. Mislim<br />
da sam količinu dopamina pogodio „u sridu“ jer<br />
se ne sjećam kad sam zadnji puta vidio Janka<br />
da toliko uživa u razgovoru s drugom osobom.<br />
No, nažalost po Janka, nakon nekoliko minuta<br />
Iva je morala otići, ostavljajući Janka samoga te<br />
sam u tom trenutku znao da ne smijem dopustiti<br />
da moj kompa bude žalostan, pa sam potaknuo<br />
žlijezde da proizvode serotonin, takozvani<br />
„hormon sreće“. Ovaj je potez omogućio Janku<br />
da tijekom cijelog dana bude presretan, no<br />
vjerojatno sam pretjerao i u razini serotonina jer<br />
je Janko cijeli dan razmišljao samo o Ivi (moram<br />
priznati da me je taj dio počeo živcirati nakon<br />
nekog vremena, ali sam sam kriv za to). Također,<br />
zbog adrenalina Janko nije mogao zaspati dulje<br />
vrijeme, ali konačno se i to dogodilo te sam ja<br />
dobio zasluženi odmor.“<br />
Autori: Lovro Bujanec, Teo Putarek, Nikola<br />
Kušen, 4.g<br />
Lidija Klampfl, prof.<br />
61
Projekti i aktivnosti<br />
Carnetovo istraživanje zadovoljstva korisnika<br />
primjenom e-Škole scenarija poučavanja –<br />
predmeti Politika i gospodarstvo te Sociologija<br />
Sudjelujući u Carnetovom istraživanju<br />
ove sam školske godine primijenila nekoliko<br />
scenarija poučavanja u nastavnim predmetima<br />
Politika i gospodarstvo te Sociologija. Scenarij<br />
poučavanja naziva „Errare humanum est?“<br />
obuhvaća temu društvenih nejednakosti i vrlo<br />
je primjenjiv u oba nastavna predmeta koja<br />
predajem. Učenici su izvrsno reagirali, aktivno<br />
participirali te su ishodi bili ostvareni, što je najviše<br />
vidljivo u učeničkim radovima (umne mape i<br />
posteri) te učeničkima izlaganjima i zaključcima.<br />
Ovim scenarijem poučavanja učenici su bili<br />
upoznati s ulogom Ustavnog suda, ali i ostalih<br />
sudova. U grupama su istraživali 3 različite<br />
odluke Ustavnog suda u RH tako da su temeljem<br />
preporučenih članaka iz medija izdvojili ključne<br />
podatke o slučaju, naveli oblike kršenja ljudskih<br />
prava zbog kojih je bila potrebna pravna zaštita,<br />
usporedili ih s temeljnim vrijednostima RH i EU<br />
i na kraju argumentirano obrazložili slaganje ili<br />
neslaganje s odlukom Ustavnog suda. Slučajevi<br />
koje su učenici istraživali bili su:<br />
• Ustavni sud odbio zahtjev za zabranu<br />
pobačaja<br />
• odluka Ustavnog suda o pozdravu „Za<br />
dom spremni“<br />
• Ustavni sud odlučio - istospolni parovi u<br />
Hrvatskoj imaju pravo biti udomitelji<br />
Rezultat možete vidjeti u priloženoj umnoj mapi.<br />
Scenarij poučavanja naziva „Donesi mi zakon“<br />
namijenila sam učenicima četvrtih razreda koji<br />
slušaju nastavni predmet Politika i gospodarstvo.<br />
Učenici su također izvrsno reagirali s obzirom<br />
na to da scenarij poučavanja stavlja u središte<br />
učenika koji istražuje, kritički razmišlja i<br />
argumentirano donosi zaključke. Učenici su bili<br />
upoznati sa zakonodavnim postupkom u RH te<br />
su na primjeru Pravilnika o polaganju državne<br />
mature primijenili zakonodavnu proceduru tako<br />
da su pročitali Pravilnik i upoznali se s njegovim<br />
odredbama te su izabrali članke koji pokazuju<br />
mogućnost neujednačene provedbe. Zatim su<br />
učenici o odabranim člancima napisali kritički<br />
osvrt, pozitivne i negativne učinke Pravilnika, što<br />
su i potkrijepili primjerima iz okoline i na temelju<br />
prikupljenih informacija učenici su predložili<br />
izmjenu odabranih članaka Pravilnika pišući<br />
amandmane, nakon čega je slijedilo glasovanje<br />
svih učenika.<br />
U primjeni oba scenarija poučavanja<br />
vidljiva je primjena IKT-a - učenici su koristili<br />
različite digitalne alate poput Edmoda, Poppleta,<br />
Canve i sl., što je doprinijelo razvijanju njihovih<br />
informatičkih vještina. Radeći u grupama, učenici<br />
su razvijali vještine rada u timu. Izuzetno sam<br />
zadovoljna isprobanim scenarijima poučavanja,<br />
vrlo su primjenjivi u nastavi i korisni za učenike.<br />
Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />
62
Projekti i aktivnosti<br />
Erasmus+ projekt „Under The European Stars“<br />
Prvoj gimnaziji <strong>Varaždin</strong><br />
odobren novi dvogodišnji<br />
Erasmus+ KA2 projekt „Under<br />
the European Stars“, koji je<br />
nastavak uspješno završenog<br />
Erasmus+ projekta „Amazing<br />
race“. Škole partneri projekta<br />
dolaze iz Finske, Španjolske<br />
i Mađarske. Svaka škola<br />
je izabrala 24 učenika za<br />
sudjelovanje u projektu. U<br />
ovom projektu naglasak<br />
je stavljen na mentalno<br />
zdravlje, boravak u prirodi<br />
(boravak mladih u prirodi<br />
pod europskim zvijezdama,<br />
povratak prirodi i život u<br />
skladu s prirodom) i digitalnu<br />
detoksikaciju. Različitim će<br />
se aktivnostima obuhvatiti<br />
problemi s kojima se mladi<br />
danas susreću i aktivnosti<br />
koje će ih potaknuti na zdrav<br />
život. Poseban naglasak bit<br />
će na smanjivanju digitalne<br />
komunikacije, problemu<br />
digitalne ovisnosti, otpornosti<br />
prema prevelikoj digitalizaciji i<br />
pametnom korištenju digitalne<br />
tehnologije. Tijekom projekta<br />
učenici će uvježbavati<br />
tehnike koje će im pomoći u<br />
svladavanju stresnih situacija.<br />
Prve online aktivnosti<br />
Kako smanjiti digitalnu ovisnost?<br />
projekta uspješno su<br />
realizirane: učenici su podijelili<br />
fotografije svojih omiljenih<br />
mjesta u prirodi, sudjelovali<br />
su u istraživanju o korištenju<br />
društvenih mreža i izradili su<br />
rješenja za logo projekta. Svi<br />
sudionici projekta sudjelovali<br />
su 10. svibnja <strong>2021</strong>. u radionici<br />
„Mindfulness Techniques<br />
for Successfully Coping<br />
with Stress“ koju je vodila<br />
profesorica i psihoterapeutkinja<br />
Josipa Mihić s Edukacijskorehabilitacijskog<br />
fakulteta iz<br />
Zagreba, specijalizirana za<br />
mindfulness treninge i rad s<br />
adolescentima. Radionica je<br />
bila izvrstan uvod u mindfulness<br />
tehnike i početak promišljanja<br />
o svakodnevnom stresu, ali i<br />
važnosti relaksacije te vraćanja<br />
fokusa na sadašnje trenutke.<br />
Upravo sada nam se projekt<br />
čini još važnijim s obzirom<br />
na svakodnevne stresne<br />
situacije s kojima se tijekom<br />
ove pandemije svi suočavamo<br />
i na pretjeran boravak učenika<br />
i profesora ispred ekrana<br />
zbog online nastave, ali i<br />
zbog nemogućnosti druženja i<br />
ostvarivanja fizičkih kontakata<br />
i komunikacije uživo, što<br />
ugrožava mentalno zdravlje.<br />
Nadamo se boljoj<br />
epidemiološkoj situaciju<br />
ujesen kako bismo mogli<br />
ostale predviđene aktivnosti<br />
provesti i kroz mobilnosti i<br />
posjete školama partnerima.<br />
Tim profesora koji sudjeluju<br />
u projektu čine: Krunoslav<br />
Rukelj, Hana Bulić, Tatjana<br />
Ostović Šlehta, Vinka<br />
Sambolec Škerbić i Ivana<br />
Žnidarić Kajić, koja je ujedno i<br />
koordinatorica.<br />
Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />
63
Projekti i aktivnosti<br />
Projekti iz Politike i gospodarstva<br />
Ove su školske godine učenici<br />
četvrtih razreda izbornog predmeta Politika<br />
i gospodarstvo bili uključeni u tri projekta.<br />
Mentorica učenicima je Ivana Žnidarić Kajić,<br />
prof.<br />
Natječaj za najbolji esej iz politike<br />
Fantastičan rezultat naših učenica Eme<br />
Priher i Tije Brezovec - 1. mjesto<br />
Služba za<br />
građane Hrvatskoga<br />
sabora prvi je put<br />
ove školske godine<br />
organizirala natječaj<br />
za učenike srednjih<br />
škola u pisanju eseja i<br />
zastupničkog govora na<br />
temu „Trideset godina<br />
hrvatske neovisnosti“<br />
u povodu obilježavanja<br />
30.godišnjice<br />
proglašenja samostalne<br />
i suverene Republike<br />
Hrvatske. Na natječaj je zaprimljeno 88 radova<br />
učenika srednjih škola. Najbolji rad i prvo mjesto<br />
u kategoriji eseja učenika srednjih škola napisala<br />
je naša učenica Ema Priher iz 4.c razreda.<br />
Učenica Tia Brezovec, također iz 4.c razreda,<br />
svojim je radom pisano pohvaljena te je njezin<br />
rad jedan od 15 dodatno pohvaljenih najboljih<br />
radova. Na natječaju je sudjelovala i učenica<br />
Jessica Leonora Soldo iz 4.a razreda.<br />
Obrazloženje odluke članova Povjerenstva za<br />
vrednovanje:<br />
„Prvo mjesto u kategoriji eseja osvojila je<br />
Ema Priher koja je vrlo domišljato i znalački<br />
povijesnost (povijesne podatke) ukomponirala<br />
u svečani domoljubni patos dajući mu osobnu<br />
lirsku notu. Rad je odlična zaokružena cjelina<br />
s uvodom koji privlači pozornost, razradom<br />
koja nosi dublju analizu i efektnim zaključkom.<br />
Izvrsno strukturirana esejistička kompozicija. „<br />
Dio eseja Eme Priher :<br />
„Riječi samostalnost i suverenost zvuče tako<br />
moćno i gordo te u svojoj sjeni kriju pobjede<br />
i poraze, tužaljke i budnice, bijedu i slavu<br />
hrvatskog puka, ratnika i vladara. Upravo je za<br />
trenutkom slave, u kojoj će biti opisan tim riječima,<br />
hrvatski narod stoljećima žudio“.(...) U <strong>2021</strong>.<br />
godini, tridesetu godinu zaredom, bez straha,<br />
glasno i uzdignute glave, zahvaljujući ustrajnosti<br />
hrvatskoga naroda, možemo izgovarati stihove<br />
Silvija Strahimira Kranjčevića: O, gledajte ju<br />
divnu, vi zvijezde udivljene. / To moj je, moj je<br />
dom!“<br />
8. simulirana sjednica Sabora za srednjoškolce<br />
– učenici u ulogama zastupnika<br />
Naši su učenici i ove godine aktivno<br />
sudjelovali u 8. simuliranoj sjednici Sabora za<br />
srednje škole koju je 19. travnja <strong>2021</strong>. otvorio<br />
predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Osma<br />
simulirana sjednica predstavlja dvogodišnji<br />
projekt dviju generacija učenika i njihovih mentora<br />
u kojem je sudjelovalo ukupno 262 učenika i 69<br />
mentora iz 57 škola koji su pripremali sjednicu<br />
tijekom prošle i ove školske godine. Učenici<br />
su izlagali, raspravljali, replicirali i glasovali o<br />
prijedlogu zakona o zaštiti životinja s konačnim<br />
prijedlogom zakona. Našu školu izvrsno su<br />
predstavile učenice Rea Galić, Marta Božić,<br />
Lana Tekić i Doroteja Jadanić. Za naše učenike<br />
sudjelovanje u ovom projektu značilo je usvajanje<br />
praktičnih znanja o zakonodavnoj proceduri i<br />
tijeku donošenja zakona čime se podigla njihova<br />
razina znanja o najvišem predstavničkom i<br />
zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te<br />
razumijevanju uloge Sabora u životu građana.<br />
64
Projekti i aktivnosti<br />
Kviz „Koliko poznaješ<br />
Hrvatski sabor?“ - naš tim<br />
među 10 najboljih škola<br />
Služba za građane<br />
Hrvatskoga sabora organizirala<br />
je 12. ožujka <strong>2021</strong>. prvo online<br />
kviz-natjecanje o poznavanju<br />
Hrvatskoga sabora za učenike<br />
srednjih škola. Odgovarajući na<br />
trideset pitanja, učenici srednjih<br />
škola pokazali su koliko poznaju<br />
Hrvatski sabor, njegovu ulogu i<br />
mjesto u suvremenoj hrvatskoj<br />
povijesti, od konstituiranja<br />
prvog demokratskog<br />
višestranačkog Sabora 30.<br />
svibnja 1990. do danas, što<br />
znaju o ustavnim ovlastima<br />
Sabora i njegovu odnosu kao<br />
nositelja zakonodavne vlasti s<br />
nositeljima drugih grana vlasti<br />
u Republici Hrvatskoj, njegovu<br />
ustroju, području poslova i<br />
načinu rada, procedurama u<br />
donošenju zakona i drugih<br />
akata koje donosi Sabor,<br />
kao i o pravima i dužnostima<br />
saborskih zastupnika. Na<br />
ovogodišnjem natjecanju<br />
sudjelovali su srednjoškolci 41<br />
škole diljem Hrvatske, ukupno<br />
njih 246 raspoređenih u<br />
tročlane natjecateljske timove<br />
škola. Tim naše škole činili su<br />
Paula Martinčević i Ema Čop<br />
iz 4.c te Lovro Bujanec iz 4.<br />
g razreda. Naš tim pokazao<br />
je izvrsno znanje te je ušao<br />
u 10 najboljih škola prema<br />
postignutom rezultatu.<br />
Ivana Žnidarić Kajić, prof.<br />
Božićna akcija<br />
Prijatelj preko pisma<br />
U svakom zlu neko dobro! – riječi narodne izreke svima<br />
su dobro poznate. Pojam zlo u našoj se današnjici najčešće<br />
povezuje s pandemijom koronavirusa. Iako dobro ponekad ostaje<br />
u sjeni briga koje donosi zlo, ipak ga ima mnogo više. Dobro je i<br />
akcija Obiteljskog doma za starije i nemoćne Noni iz Zagreba.<br />
Božić je vrijeme obiteljskog okupljanja i smijeha. Kako su<br />
se ove godine korisnici doma morali prilagoditi novim uvjetima i<br />
nisu bili u mogućnosti provesti ga u okrilju obitelji, tim doma Noni<br />
osmislio je nov način da izmami osmijeh na lica svojih štićenika.<br />
Pokrenuli su akciju Prijatelj preko pisma u kojoj su pozvali sve<br />
građane da korisnicima pošalju pismo, božićnu čestitku ili crtež.<br />
Akciji su se s velikom radošću priključili i učenici izborne nastave<br />
Politike i gospodarstva na poticaj profesorice Ivane Žnidarić Kajić.<br />
Pisali smo društvenome Miljku, razgovorljivoj Milici, razigranoj<br />
Jeleni, raspjevanoj Katarini, kreativnoj Perki, znatiželjnoj Carmen,<br />
knjigoljupki i vrtlarici Blaženki, ljubiteljici slatkiša Nevenki i<br />
radišnom Josipu. Profesoricu je posebno obradovalo što je imala<br />
priliku pisati i svojim kolegama – učitelju Zvonimiru i učiteljici<br />
Mariji. Pišući pisma osjećali smo se ispunjeno, a mnogi su od<br />
nas pustili i koju suzu. Akcija je osvojila simpatije svih generacija<br />
te je štićenicima doma pristigao mnogo veći broj pisama nego<br />
što su očekivali. Dok su oni čitali naša pisma, mi smo s velikim<br />
nestrpljenjem čekali i nadali se da ćemo dobiti njihove odgovore.<br />
Nekima se želja i ostvarila – dobili smo pisma potvrde da smo<br />
razveselili svoje nove prijatelje, dok drugi svoja pisma još čekaju.<br />
Akcijom Obiteljskog doma za starije i nemoćne Noni<br />
naučili smo kako je samo mali znak pažnje dovoljan da razveseli<br />
primatelja poklona, ali i onoga tko ga je darovao!<br />
Ema Priher, 4.c<br />
Dojmovi učenika<br />
„Oduvijek mi je bio san poslati pismo osobi koju nikad nisam uživo<br />
upoznala, a projekt kojeg je Obiteljski dom za starije i nemoćne<br />
Noni proveo omogućio mi je da ostvarim tu želju. Kad sam poslala<br />
pismo, osjećala sam se ispunjeno i veselo. Nije bitno kome se<br />
pismo šalje, bitno je da ono širi ljubav.“<br />
Tia Brezovec, 4.c<br />
„Kada nam je profesorica pokazala projekt koji provodi Obiteljski<br />
dom za starije i nemoćne Noni, odmah sam se željela uključiti.<br />
Već znajući da moje pismo može nekoga usrećiti, srce mi je<br />
bilo ispunjeno. Pisala sam gospođi Jeleni, a kako im je sigurno<br />
svakodnevno dolazilo mnogo pisama, nisam se ni najmanje<br />
nadala nikakvom odgovoru – no, jedno me jutro dočekalo upravo<br />
njezino pismo. Pročitavši ga, osmijeh mi je bio od uha do uha, a<br />
oči su mi zasuzile… To je doista bilo jedno od iskustava koje mi<br />
je obogatilo duh i ponovit ću ga čim mi se ponovno ukaže prilika!“<br />
Lana Tekić, 4.c<br />
65
Projekti i aktivnosti<br />
eTwinning projekt „Kutijica podrške“<br />
66<br />
Učenici Prve za učenike Sisačko-moslavačke županije<br />
Još jedna lijepa gesta kojom su tijekom<br />
ovog polugodišta<br />
naši učenici<br />
pokazali da imaju<br />
sluha za vršnjake<br />
u nevolji bio je<br />
eTwinning projekt<br />
pod nazivom<br />
„Kutijica podrške - učenici za učenike“, proveden<br />
tijekom veljače i ožujka. Inicijativa je krenula od<br />
profesorica Anje Bušić i Ive Pintarić Mandić,<br />
koje su preko Facebook grupe Učitelji za učitelje<br />
Petrinje stupile u kontakt s organizatoricama,<br />
profesoricama Ekonomske i turističke škola<br />
Daruvar, kako bi u svojim razredima potakle<br />
učenike da izrade ili ukrase kutijicu s pismom<br />
Volonterska iskustva Marte Klemenčić<br />
podrške i/ ili sitnicom<br />
koja će obradovati<br />
srednjoškolce sa stradalih<br />
područja Siska, Petrinje i<br />
Gline. Učenici drugih c, e<br />
i h te četvrtih c i h razreda<br />
prionuli su na posao, a<br />
na fotografijama možete<br />
vidjeti letak projekta te<br />
kako su marljive ruke<br />
oblikovale neke od<br />
poklončića.<br />
Anja Bušić, prof. i<br />
Iva Pintarić Mandić, prof.<br />
Svi načini na koje me iznenadila Bolivija<br />
Prigodno, povodom<br />
Međunarodnog<br />
dana<br />
dobrovoljnog rada za ekonomski<br />
i društveni napredak tj.<br />
Međunarodnog dana volontera<br />
(UN), naša bivša učenica<br />
Marta Klemenčić zadivila nas<br />
je predavanjem o svom boravku u Boliviji. Marta<br />
je mag. paed. i mag. edu. phil., zaposlena je kao<br />
predavač je na CZON-u na Filozofskom fakultetu u<br />
Zagrebu.<br />
Podijelila je s nama svoju priču o<br />
humanitarnom radu gdje je volontirala od ožujka<br />
2019. do ožujka 2020. Radila je s djecom u<br />
okruženju i u uvjetima koji su nama nezamislivi.<br />
Neke od stvari kojima nas je zapanjila bile su<br />
priče o nedostatku osnovnih higijenski uvjeta i<br />
zdravstvene skrbi, o vrlo skromnim prostornim<br />
uvjetima, o prilično neobičnim receptima za<br />
naše poimanje zdrave prehrane te o neobičnim<br />
prijevoznim sredstvima. Marta je iskusila i cijelu<br />
paletu infekcija uzrokovanih raznim uzročnicima<br />
usprkos tome što je prije odlaska u Boliviju uzela<br />
sva cjepiva koja su zakonski propisana za tu<br />
zemlju, a i neka dodatna. Marta kaže da joj je,<br />
uz osobne stvari i radne materijale za nastavu s<br />
djecom, najviše prostora u torbi zauzimala zaliha<br />
lijekova za odlazak u Boliviju koju je ponijela prema<br />
preporuci liječnice u Hrvatskoj.<br />
Nizom priča provela nas je kroz cijeli niz<br />
događaja vezanih uz tamošnje ljude i običaje.<br />
Slušali smo o bliskim susretima s krokodilima,<br />
zmijama, insektima opasnim po život, piranama i<br />
psima lutalicama, koji su u čoporima jer se nitko<br />
ne brine o njihovoj sterilizaciji, te o mentalitetu ljudi<br />
kojima nije poznat pojam planiranja i racionalnog<br />
raspolaganja novcem.<br />
Priča o avanturističkoj vožnji s vozačem koji<br />
vozi bez naočala usprkos tome što ima pozamašnu<br />
dioptriju (vozi kako bi prehranio brojnu obitelj),<br />
završila je još jednom humanitarnom akcijom<br />
kojom su iz Hrvatske prikupljene naočale koje<br />
vlasnici više ne koriste, a Bolivijcima će itekako biti<br />
korisne.<br />
Marta je s djecom provodila program<br />
„Brainobrain“ koji, osim savladavanja matematičkih<br />
vještina, potiče i općeniti razvoj pojedinca u<br />
verbalnom, kritičkom, ali i socijalnom smislu. Učila<br />
ih je kako se peru zubi te kako se pravilno drži<br />
novorođenčad i male bebe jer su djeca te dobi<br />
često prepuštena brizi starije braće koja imaju<br />
samo 6 ili 7 godina.<br />
Svojom vedrinom, optimističnim pristupom<br />
te vječnim osmijehom osvojila je srca djece u<br />
Boliviji, ali i nas s kojima je podijelila toplu ljudsku<br />
priču o ovom nesebičnom poduhvatu vrijednom<br />
divljenja.<br />
Lidija Klampfl, prof.
Kutak za maturante<br />
Naši najbolji maturanti<br />
Najbolja maturantica i maturant generacije:<br />
Alisa Pevec, 4.IB<br />
Nikola Kušen, 4.g<br />
Najbolji maturanti razreda:<br />
4.a - Eva Benjak<br />
4.b - Simona Jambrošić<br />
4.c - Abel Jakopec<br />
4.d - Jana Dorić<br />
4.e - Tea Kranjec<br />
4.f - Matija Pongračić<br />
4.g - Nikola Kušen<br />
4.h - Karla Grudenić<br />
4.IB - Alisa Pevec<br />
Posebne zasluge u školi i promicanju njezina<br />
ugleda:<br />
Robert Bačani 4.g<br />
Elena Čokor 4.f<br />
Rea Galić 4.a<br />
Gašpar Haramija 4.g<br />
Samuel Hublin 4.e<br />
Leonarda Kiš 4.h<br />
Korina Klampfl 4.g<br />
Maria – Magdalena Koprek 4.f<br />
Antonija Križanec 4.f<br />
Maja Kuzminski 4.f<br />
Viktorija Lukaček 4.g<br />
Jakov Novak 4.g<br />
Marko Pintarić 4.e<br />
Mia Sambolec 4.h<br />
Anamarija Šest 4.f<br />
Marko Varga 4.g<br />
Sven Vojnović 4.f<br />
Nika Vrček 4.g<br />
Pavao Želimorski 4.f<br />
Najbolja sportašica i sportaš generacije:<br />
Nino Hrelec, 4.c<br />
Simona Jambrošić, 4.b<br />
Najčitateljica u generaciji: Tereza Obelić, 4.e<br />
Razred s najviše pročitanih knjiga: 4.e<br />
Najbolji maturanti – Nikola Kušen i Alisa Pevec<br />
Teško je pobrojati sva područja u kojima<br />
su se istaknuli naši najbolji maturanti pa ćemo<br />
izdvojiti samo neka.<br />
Nikola Kušen, učenik 4.g razreda, redovito se<br />
ističe na natjecanjima iz informatike, matematike<br />
i fizike (od županijske do međunarodne razine),<br />
često osvajajući prva mjesta i priznanja, polaznik<br />
je centara izvrsnosti iz matematike i informatike,<br />
sudjelovao je u organizaciji Festivala znanosti te<br />
predstavljao školu na kampovima informatičara<br />
i matematičara. Ni košarka mi nije strana pa<br />
je bio dio tima koji je sudjelovao na državnom<br />
natjecanju u 3. razredu. Sudjelovao je u<br />
snimanju videouratka za Centar izvrsnosti iz<br />
robotike, a nezaobilazan je na večerima i<br />
festivalima vezanim uz matematiku i informatiku.<br />
Uvijek je spreman pomoći u razredu, skroman<br />
i samozatajan, no pronicljiv i posvećen, a puno<br />
toga zna i o Kiklopu.<br />
Alisa Pevec, učenica 4.IB razreda, pravi je<br />
homo universalis. Isticala se na natjecanjima<br />
iz matematike i kemije, osvajala nagrade na<br />
poetskim natječajima i susretima Lidrano (literarni<br />
i novinarski izraz) vodila Vijeće učenika, predano<br />
volontirala i pomagala te predstavljala školu na<br />
Susretu vijeća učenika najstarijih <strong>gimnazija</strong><br />
u Hrvatskoj i Dijalogu mladih Europske unije.<br />
Stekla je diplomu DSD-a, bila polaznica Centra<br />
izvrsnosti iz matematike i članica Plesnoga<br />
kluba, a u sklopu Vijeća učenika organizirala je<br />
različite humanitarne akcije i bila glas učenika u<br />
pandemijskim vremenima. Svojim je uspjesima i<br />
znanjem postala dobitnica njemačke akademske<br />
stipendije. Njezinu pjesmu Interstellar možete<br />
pronaći u umjetničkom kutku, zna puno o<br />
Marquezu, a za Kiklopa – provjerit ćemo.<br />
Miljenka Štimec, prof.<br />
67
Kutak za maturante<br />
Govor maturanta generacije Nikole Kušena<br />
Dobra večer i lijep pozdrav ravnateljici,<br />
profesorima, ostalim djelatnicima škole i<br />
učenicima, a posebno maturantima. Njima<br />
želim čestitati na uspješnom završetku<br />
srednjoškolskog obrazovanja, a profesorima<br />
zahvaliti na svom znanju, pomoći i podršci koju<br />
su nam pružili. Veoma sam sretan i zadovoljan<br />
što sam odabrao ovu srednju školu i osjećam se<br />
potpuno spremno za mature i fakultet, a nadam<br />
se da se tako osjećaju i drugi. Puno je učenika u<br />
ovoj generaciji i drago mi je da se škola potrudila<br />
pružiti nam različite mogućnosti i sadržaje za<br />
naše raznovrsne interese i vještine koje ćemo<br />
zasigurno koristiti u budućnosti.<br />
Neki od nas postat će znanstvenici, neki<br />
umjetnici, a neki liječnici, inženjeri, sportaši ili<br />
profesori koji će pripremati druge generacije za<br />
odlazak na koji se mi sada spremamo. Što god<br />
postali, znamo da bez ove škole i ljudi koji ju čine<br />
ne bismo imali mogućnosti koje nam se sada<br />
pružaju, a ne bismo ni bili spremni odabrati svoj<br />
put za daljnje obrazovanje.<br />
Dobro se sjećam kako smo zbunjeni<br />
i prestrašeni bili kada smo krenuli u ovu školu<br />
prije četiri godine. Bili smo u nepoznatom<br />
okuženju s većinom nepoznatim ljudima, ali to<br />
se ubrzo promijenilo i školske učionice postale<br />
su dobro poznati prostori kojih ćemo se uvijek<br />
sjećati, a s nekad nepoznatim ljudima sklopili<br />
smo prijateljstva koja ćemo pamtiti cijeli život.<br />
Također smo vrlo dobro upoznali vas, dragi<br />
profesori, i vaše različite načine rada. Neki od<br />
vas fokusirali su se samo na gradivo, dok su drugi<br />
uz to odlučili i podučiti nas o različitim životnim<br />
situacijama kroz vlastito iskustvo. Kakvi god bili,<br />
dali ste nam vrijedne lekcije za koje ćemo vas<br />
vezati i pomoću kojih ćemo vas pamtiti.<br />
Na kraju želim od srca zahvaliti svim<br />
djelatnicima škole na četiri predivne godine, a<br />
maturantima sretno na ispitima državne mature<br />
i budite hrabri i samopouzdani i na fakultetu.<br />
Svi ćemo opet biti u nepoznatom, ali isto kao i<br />
u srednjoj školi to će ubrzo nestati, pa možemo<br />
opet početi stvarati vrijedna sjećanja.<br />
68
Kutak za maturante<br />
Govor maturantice generacije Alise Pevec<br />
Poštovana ravnateljice, poštovani<br />
profesori i djelatnici Gimnazije, roditelji i gosti,<br />
dragi kolege maturanti – dobra vam večer!<br />
Poučena mnogim govorima koje sam imala<br />
priliku slušati, pokušat ću ne duljiti jer... petak je<br />
navečer.<br />
U ovih nekoliko minuta htjela bih da se prisjetimo<br />
svega što smo proživjeli u ove četiri godine, a<br />
doživjeli smo i proživjeli zbilja mnogo toga: od<br />
pandemije i potresa, online nastave, slobodnih<br />
aktivnosti i projekata, do neoprostivog, ali<br />
konstantnog dizanja cijena u Mlinčeku.<br />
Mnogo toga nismo očekivali, a kamoli željeli u<br />
svome srednjoškolskom životu, ali sada nakon<br />
više od godinu dana *ove cudne situacije*<br />
mislim da mogu reći da smo se i u prevrtljivim<br />
vodama onlina pokazali kao odlični plivači. Ni<br />
Zoom ni Classroom zadaci sa čudnim rokovima,<br />
ni online ispiti na previše platformi nisu nas<br />
skrenuli s puta do uspjeha. No, moram reći da<br />
nikada nisam mislila da ću u svojoj sobi ikada<br />
doživjeti te razine stresa. *cak ni mirisni stapici<br />
nisu pomogli*<br />
No, osim svih ovih<br />
neočekivanih i ne tako<br />
zabavnih iskustava,<br />
zajedno smo i stvorili<br />
mnoge lijepe uspomene.<br />
Druženja u školskim<br />
klupama, separeima<br />
kafića pod pauzama<br />
i vikendima, a u ovo<br />
novo doba često i<br />
preko discorda i drugih<br />
aplikacija. Sve su to<br />
trenuci koji se pamte.<br />
Još se sjećam našeg<br />
prvog izleta u Zagreb i<br />
duge kolone buseva, a<br />
kasnije i uzbuđenja na putu do Beča. Do autobusa<br />
za maturalac, nažalost, nismo stigli, ali ako ništa<br />
drugo – barem smo u izboru destinacija upoznali<br />
mnoge čari demokracije i, kasnije, birokracije.<br />
Za neka srednjoškolska iskustva u okolnostima<br />
pandemije ostali smo zakinuti, ali drago mi je da<br />
smo maturantske dane proslavili u kostimima<br />
te želim vjerovati da ćemo u albume ljeta <strong>2021</strong>.<br />
uvrstiti i slike s maturalne večeri planirane za 11.<br />
srpnja <strong>2021</strong>.<br />
Moram reći da je moja generacija bila vrlo<br />
uspješna u različitim natjecanjima u znanju, u<br />
sportu i glazbi pa još jednom čestitam svima koji<br />
su junački branili ime Prve gimnazije i opravdali<br />
moto da prva je prava.<br />
Pokazali smo se kao jedna renesansna<br />
generacija, što su nam govorili i profesori – da<br />
upravo takvi trebaju biti pravi <strong>gimnazija</strong>lci.Naši su<br />
nas nastavnici četiri godine vodili i usmjeravali ka<br />
novim ciljevima te su bili uz nas na putevima do<br />
njih. Zajedno smo proživjeli mnoge nezaboravne<br />
trenutke. Zato zahvaljujem svim profesorima jer<br />
smo uz njihovu pomoć stasali u mlade svestrane<br />
ljude pa godine suradnje<br />
s njima zauvijek ostaju<br />
dio naše mladosti.<br />
Hvala vam svima na<br />
suradnji, razumijevanju i<br />
angažmanu.<br />
Kao i ostali učenici<br />
IB programa, ja sam<br />
sa završnim ispitima<br />
gotova, no svim ostalim<br />
maturantima želim puno<br />
uspjeha na predstojećim<br />
ispitima državne mature<br />
i uspješne upise na<br />
željene fakultete.<br />
Hvala vam na pozornosti!<br />
69
Kutak za maturante<br />
Svečanost proglašenja najboljih maturanata: maturante<br />
zabavili Jan Kerekeš, dramska družina “Theatron”, Dino<br />
Jelusić i Filip Rudan<br />
Iako u okolnostima koje nitko nije želio,<br />
ni ove godine nismo odustali od svečanosti<br />
proglašenja najboljih maturanata Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong>, generacije <strong>2021</strong>., a organizirali smo<br />
je online 28. svibnja. Ove ih je godine doista<br />
mnogo, zasluženo su primili titule nakon cijelog<br />
niza izvrsnih rezultata, aktivnosti, projekata, a<br />
niti epidemija ih u realizaciji svih tih uspjeha nije<br />
spriječila ili omela. Svečanosti su se pridružili naš<br />
bivši učenik i bivši član školske dramske družine<br />
„Theatron“, Jan Kerekeš, naša dramska družina<br />
koja je spremila posebnu Zoom predstavu, a u<br />
glazbenom dijelu uživo Dino Jelusić i Filip Rudan.<br />
Možda je bilo ponešto tehničkih grešaka, ali<br />
vjerujemo da su bile zanemarive. Zahvaljujemo<br />
svim maturantima, nastavnicima i roditeljima koji<br />
su se odazvali pozivu, bilo Vas je zaista mnogo.<br />
Hvala i svim gostima što su se odazvali, te prof.<br />
Bojani Barlek. Cijelu snimku svečanosti možete<br />
pogledati na poveznici. Možda traje duže, ali<br />
isplati se vidjeti, vjerujte nam!<br />
<strong>2021</strong><br />
Proglašenje<br />
najboljih maturanata<br />
Prve gimnazije<br />
<strong>Varaždin</strong><br />
Janja Banić, dipl. inf.<br />
Petak, 28. svibnja <strong>2021</strong>., 19.30 sati<br />
preko Zoom aplikacije<br />
Svečanost proglašenja najboljih maturanata<br />
Jan Kerekeš<br />
Filip Rudan<br />
Dino Jelusić<br />
70
Kutak za maturante<br />
Maturanti u uniformama<br />
4.a 4.b<br />
4.c 4.d<br />
4.e 4.f<br />
71
Kutak za maturante<br />
Maturanti u uniformama<br />
4.g 4.h<br />
4.IB<br />
Najbolji sportaš generacije Nino Hrelec, 4.c Najbolja sportašica generacije Simona Jambrošić, 4.b<br />
72
73
2020./<strong>2021</strong>.<br />
1. a Razrednik: Ivana Vitez, prof.<br />
1. LEON ANĐELKOVIĆ<br />
2. LORENA ANIĆ<br />
3. BORNA BARBIR<br />
4. ANA CIKAČ<br />
5. LUCIJA ČEHOK<br />
6. LUKA DIVJAK<br />
7. ANA ĐEKIĆ<br />
8. DORIJAN FERENEC<br />
9. LEONA HORVAT<br />
10. LORENA KOLARIĆ<br />
11. PETRA KOPJAR<br />
12. DORA LACKOVIĆ<br />
13. ANTONIJA LUČIN<br />
14. LANA MAČEK<br />
15. DINA MAJCEN<br />
16. NOA PLANINC<br />
17. LEONARD POKOS<br />
18. LAURA POSAVEC-<br />
LONČARIĆ<br />
19. FRAN RABUZIN<br />
20. JOSIP SLATKI<br />
21. ANA STRELEC<br />
22. ANJA ŠPOLJARIĆ<br />
23. DORA VIDAKOVIĆ<br />
24. NINA VITEZ<br />
74
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Josip Kruljac, prof.<br />
1. b<br />
1. LUKA BALENT<br />
2. FRANKA BENE<br />
3. LORENA BOGOVIĆ<br />
4. LEONARDA<br />
DUBOVEČAK<br />
5. KLARA ĐULA<br />
6. JOSIP GRĐAN<br />
7. NINA IVEZIĆ<br />
8. JELENA KRKLEC<br />
9. ANTONIJA MAJHEN<br />
10. PAULINA MIHALIĆ<br />
11. NIKA MIHIN<br />
12. PETAR MUMLEK<br />
13. EMA MUNKA<br />
14. KATARINA NOVOSEL<br />
15. LAURA PAŽUR<br />
16. PETRA PERŠI<br />
17. FILIP SLUNJSKI<br />
18. EVA ŠIPEK<br />
19. FILIP ŠIPEK<br />
20. IVONA ŠMITLEHNER<br />
21. SARA TEPEŠ<br />
22. TEA TEŽAK<br />
23. IVONA VRČEK<br />
24. ANA ZVONAR<br />
75
2020./<strong>2021</strong>.<br />
1. c Razrednik: Slavica Kelemen, prof.<br />
1. SARA BARTOLIĆ<br />
2. LORENA BENČIĆ<br />
3. JAŠA BERGER<br />
4. TARA BREŠKI<br />
5. LANA BREŽNJAK<br />
6. ZARA BUJAN<br />
7. PAULA HABULAN<br />
8. NIKA HORVAT<br />
9. PETRA HORVAT<br />
10. LINA KUKEC<br />
11. NIKA MAĐARIĆ<br />
12. IVAN MAJETIĆ<br />
13. LANA MATUNCI<br />
MOLNAR<br />
14. ANA NJEGOVEC<br />
15. VIDA PEKIĆ<br />
16. ELENA POSAVEC<br />
17. NIKA PUZIĆ<br />
18. NIKA SAJKO<br />
19. LOVRO SAVIĆ<br />
20. MATO SOKOL<br />
21. IVONA SUHIĆ<br />
22. KLARA ŠESTAK<br />
23. LANA TUKAČ<br />
24. LEON VIDMANIĆ<br />
76
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Krunoslav Rukelj, prof.<br />
1. d<br />
1. JAKOV BAĐUN<br />
2. ILIJA CIKAČ<br />
3. ELENA DRAGANIĆ<br />
4. TESSA FRUK<br />
5. MARKO JOSEPH<br />
GJERAPIĆ<br />
6. KAJA JUREN<br />
7. MAJA KOKOT<br />
8. VIKTOR KUKOLJA<br />
9. BARBARA LIZATOVIĆ<br />
10. NERI LUČEV<br />
11. TIA MEĐIMOREC<br />
12. LOVRO MIKAŠEK<br />
13. RAFAELA NAĐ<br />
14. VIKTOR PEHARDA<br />
15. IDA POKOS<br />
16. PETRA PTIČEK<br />
17. KLEA PUŠKADIJA<br />
18. LARISA ŠTEFOK<br />
19. KLARA TOT<br />
20. REA VEGAR<br />
21. DANA VINCEKOVIĆ<br />
22. VITA VUGRIN<br />
23. VILI VUJOVIĆ<br />
77
2020./<strong>2021</strong>.<br />
1. e Razrednik: Anamarija Bešenić, prof.<br />
1. LUKA ANTONČIĆ<br />
2. HRVOJE BRĐANOVIĆ<br />
3. MARTA CANJUGA<br />
4. LUCIJA FLEGARIĆ<br />
5. GABRIJELA FRUK<br />
6. PETRA GRIVEC<br />
7. ANAMARIJA<br />
HRASTOVEC<br />
8. HELENA HUĐEK<br />
9. ERIK HUNJEK<br />
10. PAULA IVANIŠ<br />
11. HANA KAJIĆ<br />
12. JANA KELEMEN<br />
13. JANA KOMES<br />
14. UNA KRIŽANIĆ<br />
15. TEREZIJA MALBAŠIĆ<br />
16. MATEJ NÖTHIG<br />
17. LARA PANIĆ<br />
18. EMA PINTARIĆ<br />
19. IVAN PUKLAVEC<br />
20. VITO ŠALAMON<br />
21. MIA ŠIPRAGA<br />
22. PETAR IVAN<br />
TOPOLNJAK<br />
23. LEA VIDAČEK<br />
24. VANDA VRČEK<br />
78
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Helena Kanešić, prof.<br />
1. f<br />
1. ELENA BALAŽINEC<br />
2. EMA BORKO<br />
3. ALEN BRAČKO<br />
4. JANA DRŽANIĆ<br />
5. HEDI DUJMOVIĆ<br />
6. TARA FOŠNAR<br />
7. ERIK GAL VUKOVIĆ<br />
8. FILIP GRABAR<br />
9. LEA HIRŠZON<br />
10. HANA KONTREC<br />
11. ELENA KRIŽNJAK<br />
12. PETAR KUČINA<br />
13. IVONA KURTOIĆ<br />
14. DORA KUZMIĆ<br />
15. JOSIPA NAKIĆ<br />
16. KARLO PRETKOVIĆ<br />
17. MATIJA PUTANEC<br />
18. MARTIN SAMOBOR<br />
19. MATEJ STOČKO<br />
20. LUCIJA ŠAVOR<br />
21. JAKOV ŠKOLNIK<br />
22. ANTONIJA TEŽAK<br />
23. MAGDALENA TOT<br />
24. RENATA TURSKI<br />
79
2020./<strong>2021</strong>.<br />
1. g<br />
Razrednik: Andreja Veršić, prof.<br />
(zamjenski razrednik: mr. sc. Bojan Banić, prof.)<br />
1. ALEKSANDRA<br />
BALENTOVIĆ<br />
2. DOMAGOJ BELIĆ<br />
3. LOVRO BUHIN<br />
4. NIKA ĐURAS<br />
5. JANA FURDI<br />
6. LEA HOJNIK<br />
7. PAVAO HORVAT<br />
8. BARBARA KELAVA<br />
9. PATRIK KIŠIČEK<br />
10. LOVRO KLINDIĆ<br />
11. BRUNO KOSMAČIN<br />
12. JANA KRSNIK<br />
13. FLORIJAN LALIĆ<br />
14. DOROTEA MARKETIN<br />
15. MARTA RABUZIN<br />
16. GRETA RUKELJ<br />
17. NOAH SITAR<br />
18. MARKO SOKOL<br />
19. KLARA STANKUS<br />
20. PAULA VARGA<br />
21. TEA VINCEK<br />
22. IGOR VRDOLJAK<br />
23. VIKTOR VRTAR<br />
24. JAN ZDELAR<br />
80
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Irena Hajsok, prof.<br />
1. h<br />
1. IVANO BANIĆ<br />
2. VIKTORIJA BRAČKO<br />
3. MARTA ČESI<br />
4. IVAN DIJANOŠIĆ<br />
5. ALBA HERCEG<br />
6. VIDA HRGAR<br />
7. JANA IVANČEVIĆ<br />
8. TONI JEZIDŽIĆ<br />
9. ARIJANA JURŠIĆ<br />
10. DAMIAN KOLARIĆ<br />
11. ERIN KOPJAR<br />
12. LANA KOSEC<br />
13. ELIZABETA KOŠIĆ<br />
14. MIA KOVAČIĆ<br />
15. SARAH LACKOVIĆ<br />
16. KARLO LORBEK<br />
17. NICOL MEĐIMUREC<br />
18. PAULA MEŽNARIĆ<br />
19. EMA PAVLAKOVIĆ<br />
20. SARA PINTARIĆ<br />
21. MIRNA SOKOL<br />
22. ENA ŠEPOVIĆ<br />
23. ANA TORJANAC<br />
24. FILIP ZOZOLI<br />
81
2020./<strong>2021</strong>.<br />
2. a Razrednik: Dalibor Vidović, prof.<br />
1. JOSIP ANČIĆ<br />
2. DOMINIK BELAJ<br />
3. MIRJAM BEZAK<br />
4. HANA ČAVLEK<br />
5. MISLAV KOREN<br />
6. REA KOVAČ<br />
7. VIDA KOVAČ<br />
8. JOSIPA KOVAČIĆ<br />
9. DORIAN LOPAC<br />
10. VIKTORIJA MAJCEN<br />
11. LUCIJA MARTINEC<br />
12. IVONA NOVOSEL<br />
13. NELA PERIĆ<br />
14. LANA PLANTAK<br />
15. LORETTA POKOS<br />
16. NIKOLINA POKOS<br />
17. DORA RODEŠ<br />
18. PAULA SVIBEN<br />
19. KORINA ŠKEGRO<br />
20. NEA TUĐAN<br />
21. IVAN TURKALJ<br />
22. JAN VRŠČAK<br />
82
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Krunoslav Burek, prof.<br />
2. b<br />
1. JANA BENKOVIĆ<br />
2. MARIJA ČAMPA<br />
3. KLARA DVORSKI<br />
4. MATEO FLINČEC<br />
5. HELENA GAL<br />
6. LUKA HACEK<br />
7. INES HORVAT<br />
8. JAN HREN<br />
9. KARLA IVANČIĆ<br />
10. MAGDALENA<br />
JANTOLEK<br />
11. HELENA KOLAREK<br />
12. MAGDALENA MATEJAK<br />
13. LUCIJA MIKULIĆ<br />
14. LEONA MILOSAVLJEVIĆ<br />
15. HELENA PETRIĆ<br />
16. ELENA PRANJIĆ<br />
17. KORINA SAMAC<br />
18. ENA ŠALAMON<br />
19. IVANA ŠIMUNOVIĆ<br />
20. LEONA ŠTORGA<br />
21. IVAN VIDOVIĆ<br />
22. LAURA VRESK<br />
23. LAURA VUKEŠIN<br />
24. NINA ZRINSKI<br />
83
2020./<strong>2021</strong>.<br />
2. c Razrednik: Rajko Guščić, prof.<br />
1. DOROTEJA BEDENIK<br />
2. LUCIJA COPAK<br />
3. LARA DRVARIĆ<br />
4. MARIJA ERCEG<br />
5. LORENA FLUKSEK<br />
6. DORIJAN HABEK<br />
7. CHIARA HABULAN<br />
8. MARTIN HORVAT<br />
9. NOLA KOLAREK<br />
10. KATARINA KOS<br />
11. LUCIJA KOŠĆAK<br />
12. PATRICIJA KOŠĆAK<br />
13. MELANI KOŠIĆ<br />
14. JANA KOVAČIĆ<br />
15. LARA KRNIĆ<br />
16. JULIJANA KURTEK<br />
17. VIKTORIJA MEDVED<br />
18. DOROTEJA MIHALIĆ<br />
19. VILMA OSTROGNAJ<br />
20. JAN PODSEČKI<br />
21. INES SIROČIĆ<br />
22. MATEA STOLNIK<br />
23. LANA ŠTIGLEC<br />
24. LARA TRIBUSSON<br />
25. TIHANA VALJAK<br />
26. SARA VUKOVIĆ<br />
84
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Dijana Mrazek-Bosilj, prof.<br />
2. d<br />
1. ANJA ALEKSANDRIĆ<br />
2. KLARA BOSILJ<br />
3. SARA ČOH<br />
4. BRUNO DUGALIJA<br />
5. DAISY FORTHERGIL<br />
6. LEON HLAD<br />
7. KLARA KOŠČAK<br />
8. NIKA MEGLOBA<br />
9. KORANA MOČNIK<br />
10. LANA MURSELOVIĆ<br />
11. RUDY NOVAK<br />
12. BARD KRSTO PLEMIĆ<br />
13. PETAR POTOČNIK<br />
14. JAKOV PRAVICA<br />
15. MANUELA PREKUPEC<br />
16. MIA ROGINA<br />
17. MATEJ ROGINIĆ<br />
18. ANA ROJKO<br />
19. VANJA ŠPANIĆ<br />
20. JAKOB TERSTENJAK<br />
21. LANA TKALČEC<br />
22. MAGDALENA TURKALJ<br />
23. VANJA VIDOVIĆ<br />
24. NIKO VUČETIĆ<br />
25. EMANUEL VUKOVAC<br />
26. UNA VUKOVIĆ<br />
27. MAGDALENA ŽUGEC<br />
85
2020./<strong>2021</strong>.<br />
2. e Razrednik: mr. sc. Irena Kocijan-Pevec, prof.<br />
1. IVAN BENČIK<br />
2. MORENO BIŠKUP<br />
3. VITA BOLFEK<br />
4. BRUNO BREŠKI<br />
5. KATARINA BUKOVEC<br />
6. ANAMARIA CMREČAK<br />
7. FRAN ČURDIJA<br />
8. DUNJA MARIA FRIŠČIĆ<br />
9. ANDRO GOLUB<br />
10. PETRA GRULA<br />
11. TEODORA HUBLIN<br />
12. STELA KUKEC<br />
13. DORA MEĐIMOREC<br />
14. ANAMARIJA MRKONJIĆ<br />
15. LOVRO NAĐ<br />
16. BELA PAVLEK<br />
17. LOVRO PIROVIĆ<br />
18. DORA RAZLOG<br />
19. ABEL SABOLEK<br />
20. MATEO STANEČIĆ<br />
21. KLARA STANKUS<br />
22. LUCIJA SVRTAN<br />
23. JANA ŠUMIGA<br />
24. RADA TOPOLNJAK<br />
25. ANAMARIJA VIŠNJIĆ<br />
26. DINA VLAŠIĆ<br />
27. VIKTORIJA VUJOVIĆ<br />
86
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Ksenija Mađarić, prof.<br />
2. f<br />
1. KATJA BALAŽINEC<br />
2. EMILI BELAVIĆ<br />
3. MIHAEL BIŠKUP<br />
4. BORKO BOŽIĆ<br />
5. NIKA BRIŠKI<br />
6. NIKOLINA CIRIMOTIĆ<br />
7. LEON GRDEN<br />
8. PETAR KELEMEN<br />
9. LUKA KOLENKO<br />
10. TIBOR KOVAČIĆ<br />
11. IVA KRIŠTO<br />
12. DORA LEŠNJAK<br />
13. JELENA NAKIĆ<br />
14. HRVOJE NOVOTA<br />
15. LEONA PAČALAT<br />
16. FRANJO PAVLOVIĆ<br />
17. LANA PEHARDA<br />
18. EMA PTIČEK<br />
19. NELA PUČEK<br />
20. REA SIMENDIĆ<br />
21. MARIN SODAR<br />
22. IVA STANISAVLJEVIĆ<br />
23. TONKA ŠOŠA<br />
24. IVAN ŠPOLJAR<br />
25. LUKA VRAGOVIĆ<br />
26. EMINA VUKOVIĆ<br />
87
2020./<strong>2021</strong>.<br />
2. g Razrednik: dr. sc. Matija Huzak, prof.<br />
1. LUKA BAČA<br />
2. MIA DUKOVIĆ<br />
3. DUNJA HRASTIĆ<br />
4. IVAN ILČIĆ<br />
5. DAVID ISTER<br />
6. HELENA KOLAREK<br />
7. BORNA KROG<br />
8. ANA MARIJA<br />
LUKAČEVIĆ<br />
9. GABRIJELA MAJCEN<br />
10. MAGDALENA MIKŠAJ<br />
11. VITO MUDRI<br />
12. OZREN PEVEC<br />
13. VIKTORIJA PINTARIĆ<br />
14. MISLAV PUTAREK<br />
15. MIHAEL ŠINKO<br />
16. LORENA TKALČEC<br />
17. EMANUEL TUKAČ<br />
18. SEBASTJAN VARGA<br />
19. VERONIKA VITEZ<br />
20. ENA VUGRINEC<br />
88
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Iva Pintarić Mandić, prof.<br />
2. h<br />
1. HANA BAJKOVEC<br />
2. HANA BOTIĆ<br />
3. KLARA BOŽIĆ<br />
4. GABRIJEL DRK<br />
5. ANJA DUHOVIĆ<br />
6. ANTONIA FILIPOVIĆ<br />
7. GABRIJELA HAVAIĆ<br />
8. ANDREJ KRBOT<br />
9. DORA KUKOVEC<br />
10. PAULA LEVAČIĆ<br />
11. ANJA MARTINEZ<br />
12. TINA MILIJAŠ<br />
13. LARA MIŠAK<br />
14. LEON MUNKA<br />
15. NINA PEJNOVIĆ<br />
16. ELA PINTARIĆ<br />
17. HANA PUŠKADIJA<br />
18. ANJA SOKOL<br />
19. VIKTOR SOKOL<br />
20. FILIP ŠKVORC<br />
21. MARTA TURKOVIĆ<br />
22. LETICIA TURŠČAK<br />
23. IVANA VRANOVIĆ<br />
24. KAROLINA ZAGORŠĆAK<br />
89
2020./<strong>2021</strong>.<br />
3. a Razrednik: Jurica Barulek, prof.<br />
1. EMA ANDROCI<br />
2. ALI AVDIJA<br />
3. PATRICIJA CILER<br />
4. LANA ČAJAVEC<br />
5. GABRIJELA<br />
GRABROVEC<br />
6. LUKA HANŽEK<br />
7. IVANA KOTIŠČAK<br />
8. LUCIJA KRUŠELJ<br />
9. ELLA LACKOVIĆ<br />
10. ANTONIJA LAZAR<br />
11. KLARA MEDVEDEC<br />
12. IVA MILJKOVIĆ<br />
13. IZIDORA MUSTAK<br />
14. SAŠKA PARLAJ<br />
15. DOLORES PETKOVIĆ<br />
16. JANA SMOLIĆ-ROČAK<br />
17. TENA TKALEC<br />
18. SARA TRNOVČANEC<br />
19. ELA VABEC<br />
20. ANTONIO VINKOVIĆ<br />
21. KRISTIAN VRANJEŠ<br />
22. ROKO VUGRINEC<br />
90
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Marko Žganec, prof.<br />
3. b<br />
1. TIN BARBIR<br />
2. TONKA BELIĆ<br />
3. FLORA BOJANIĆ<br />
MORANDINI<br />
4. KLARA FLORJANIĆ<br />
5. ANTONELA FURJAN<br />
6. VIKTORIJA GAŠPARIĆ<br />
7. NINA GERIĆ<br />
8. BRUNA HERCIGONJA<br />
9. IVAN HORČIČKA<br />
10. VERONIKA HORVAT<br />
11. EMA - ELENA HORVATIĆ<br />
12. DORIS HUDEK<br />
13. PATRICIJA JADANIĆ<br />
14. JAKOV JOZIĆ<br />
15. MARKO JUG<br />
16. LANA KRAJNC<br />
17. LINDA LJUBIĆ<br />
18. NIKO MARGETA<br />
19. LEONA NOVOSEL<br />
20. MATIJA PAVLIC<br />
21. IVAN PLANTAK<br />
22. KAJA TURKOVIĆ<br />
23. ANDREA VURADIN<br />
24. SABINA VURADIN<br />
91
2020./<strong>2021</strong>.<br />
3. c<br />
Razrednik: Maja Jurgec, prof.<br />
(zamjenski razrednik: Ivana Žnidarić-Kajić, prof.)<br />
1. NEVA BARTOLEC<br />
KOLJNREKAJ<br />
2. MAJA BENIĆ<br />
3. HELENA BOSILJ<br />
4. KARLA CHYTIL<br />
5. ELIZABETA CIKAČ<br />
6. TEO ČOP<br />
7. DENIS JAKOB HRUŠOCI<br />
8. ELENA HUZJAK<br />
9. NIKO IVANČIĆ<br />
10. MARTA IVANEK<br />
11. LUKA JELUŠIĆ<br />
12. NERA JEZIDŽIĆ<br />
13. VALENTINA KRANJEC<br />
14. LARA LACKOVIĆ<br />
15. VERONIKA MEŠTRIĆ<br />
16. TAŠA MIHIN<br />
17. FRANJO MILIĆ<br />
18. JELENA MIŠAK<br />
19. TEA MIŠAK<br />
20. PIA PLEVKO<br />
21. LAURA RODANO<br />
22. FRANKA ŠEGOVIĆ<br />
23. JAN ŠPICLIN<br />
24. ERIK TRAKOŠTANEC<br />
25. SVEN VUGRINEC<br />
92
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Ivica Cikač, prof.<br />
3. d<br />
1. JURAJ CESAR<br />
2. DOMINIK CIGIĆ<br />
3. LEA CVETKO<br />
4. ANA ČOVRAN<br />
5. DARIJA GAZDEK<br />
6. JANA HORVAT<br />
7. MATEA KENĐEL<br />
8. JAN KOLARIĆ<br />
9. EVA KOVAČIĆ<br />
10. TIA MIHINJAČ<br />
11. KLARA MIKULČIĆ<br />
12. MAJDA MORIĆ<br />
13. ANA NENADIĆ<br />
14. LEONARDA<br />
NOVOSELEC<br />
15. LOVRO PAVLIČEVIĆ<br />
16. ZOJA SIROVEC<br />
17. JAKOV SMOLIĆ<br />
18. DENIS ŠANTEK<br />
19. LUKA ŠINKO<br />
20. LANA VINTER<br />
93
2020./<strong>2021</strong>.<br />
3. e Razrednik: Nikolina Ivačić, prof.<br />
1. ELENA BIŠKUP<br />
2. ZITA BOŽOVIĆ<br />
3. LUKA CAR<br />
4. KARLA ČESI<br />
5. ANA DILGER - PINTARIĆ<br />
6. HANA FOTAK<br />
7. LOVRO IVANKOVIĆ<br />
8. IVANA JANKOVIĆ<br />
9. FRAN KOVAČIĆ<br />
10. DORA KUČINA<br />
11. MARIJA LABAŠ<br />
12. ANJA LEKIĆ<br />
13. FRAN MAGDALENIĆ<br />
14. MARTA MAJCEN<br />
15. RENE NEUBERG-<br />
JAGETIĆ<br />
16. LOVRO ROZMAN<br />
17. BELA RUNJAK<br />
18. LEO SIMON<br />
19. NOA STOLNIK<br />
20. MIHAEL TEŽAČKI<br />
21. MIRTA VENCHIARUTTI -<br />
CIKAČ<br />
94
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Lidija Klampfl, prof.<br />
3. f<br />
1. IVA CESAR<br />
2. NOA CINGULA<br />
3. TOMISLAV ĆOSIĆ<br />
4. RAJNA ERJAVEC<br />
5. ELENA GLUHAK<br />
6. MATIJA HAVAIĆ<br />
7. MARTINA IVAČIĆ<br />
8. KLARA KOLAK<br />
9. NIKA KOLAREK<br />
10. EMA KOVAČIĆ<br />
11. PATRICIJA LONČARIĆ<br />
12. ELIZABETH MARKOVIĆ<br />
13. ANGELA MESARIĆ<br />
14. LUCIJA MIŠAK<br />
15. MARTIN PERŠIĆ<br />
16. LOVRO PETROVIĆ<br />
17. JAN POSAVEC<br />
18. MARTA SEVER<br />
19. PETRA ŠOKMAN<br />
20. DORA TEŽAK<br />
21. LARA VRČEK<br />
95
2020./<strong>2021</strong>.<br />
3. g Razrednik: Denis Barčot, prof.<br />
1. LOVRO BOGOVIĆ<br />
2. LARA BUBNJAR<br />
3. MATEJ ČOK<br />
4. LOVRO ĐURANEC<br />
5. MARTIN FLEGARIĆ<br />
6. IVO GABUD<br />
7. DANIJEL GAŠPARIĆ<br />
8. ANDREJ HUZJAK<br />
9. VID ILČIĆ<br />
10. LUKA IVANIŠ<br />
11. MARIJA KLAMPFL<br />
12. FRAN KLINDIĆ<br />
13. FILIP KRIŽANIĆ<br />
14. IVONA KUHARIĆ<br />
15. JAN LALIĆ<br />
16. IVAN MLINARIĆ<br />
17. MISLAV MLINARIĆ<br />
18. VIKTOR PIJANEC<br />
19. ANITA PLATNJAK<br />
20. LEONA PUŠKADIJA<br />
21. AMALIJA RAFAJ<br />
ŠKRILJEVEČKI<br />
22. IVOR VIDOVIĆ<br />
23. IVA VRESK<br />
96
2020./<strong>2021</strong>.<br />
Razrednik: Tihana Čus Slatković, prof.<br />
3. h<br />
1. NIKOLINA DVEKAR<br />
2. LEONARDA HUĐ<br />
3. LANA INJIĆ<br />
4. NIKA KOVAČIĆ<br />
5. JAN KUŠĆER<br />
6. ALITAS NARANČIĆ<br />
7. MATEJA NOGIĆ<br />
8. MARGARETA OBADIĆ<br />
9. SARA PEPELKO<br />
10. VINKA PETEK<br />
11. IZIDORA POSAVEC<br />
KOVAČ<br />
12. PETRA RABUZIN<br />
13. EMMA SLUNJSKI<br />
14. KATARINA STRUGAR<br />
15. KARLA ŠARGAČ<br />
16. ANA ŠESTAK<br />
17. EVA ŠKERBIĆ<br />
18. LANA VIŠNJIĆ<br />
97
2020./<strong>2021</strong>.<br />
3. IB Razrednik: Miljenka Štimec, prof.<br />
1. HANA BILIĆ<br />
2. LANA CVETKO<br />
3. MARCELA ČEGELJ<br />
4. MARKO DARABOŠ<br />
5. EMA GALIĆ<br />
6. PAULA JUKIĆ<br />
7. SARA KOVAČIĆ<br />
8. MIHAEL KRALJ<br />
9. ANNA LECHNER<br />
10. EVA MAKOVEC-JEŽ<br />
11. MARTA PETAK<br />
12. GITA SOČKOVIĆ<br />
13. EMA SOVA<br />
14. KATARINA ŠAC<br />
15. LANA ŠEGOVIĆ<br />
16. STELA ŠEGOVIĆ<br />
17. LUNA VIDOVIĆ<br />
18. NIKA VUGRINEC<br />
98
2020./<strong>2021</strong>.<br />
99
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. a Razrednik: Ivan Lajnvaš, prof.<br />
IVAN LAJNVAŠ, PROF. fa!i!! EVA BENJAK ELA BILIĆ LAURA BUKOVČAN<br />
REA GALIĆ<br />
LARA JEREC MATEO JOVAN NINA KRSNIK<br />
ELENA LACKOVIĆ<br />
LANA MALTARIĆ PAULA NARANČIĆ EMANUEL NOVAK<br />
NIKA NOVOSEL<br />
PAULA RAC EVA SAJKO IVAN SLIŠKOVIĆ<br />
100
2020./<strong>2021</strong>.<br />
JESSICA - LEONORA<br />
SOLDO<br />
BARBARA STRIČAK IVANA ŠOBAK ANA TOMIEK<br />
ELIZABETA TUĐAN<br />
IVA VITEZ LUKRECIJA VITKOVIĆ DOMENIKA ŽMUK<br />
LEONARDO ŽUGEC<br />
101
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. b Razrednik: Ivan Lončar, prof.<br />
IVAN LONČAR, PROF. IVAN ANTOLIĆ<br />
DAMJAN BARLEK DOROTEJA BREŽNJAK<br />
MAGDALENA BRIŠEVAC<br />
NIKO CIGLAR<br />
LORENA ĐAKOVIĆ<br />
TENA GAJSKI<br />
HANA HORVAT<br />
DOROTEJA JADANIĆ<br />
SIMONA JAMBROŠIĆ<br />
DORA JAMNIK<br />
ELLA KOCIJAN<br />
LANA LACKOVIĆ<br />
PETRA LACKOVIĆ<br />
PAULA MALTAR<br />
102
2020./<strong>2021</strong>.<br />
PETRA PERNAR<br />
EDI PLAFTAK<br />
EMA POFUK<br />
LUCIJA ROŠKO<br />
IVA STRAGA<br />
LUCIJA ŠAFARIĆ<br />
LOVRO ŠILEC<br />
MARKO VIRAG<br />
DARIO ŽELIMORSKI<br />
103
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. c Razrednik: Anja Bušić, prof.<br />
ANJA BUŠIĆ, PROF. LUKA BAKSA MARTA BOŽIĆ TIA BREZOVEC<br />
DAVID BUTEK<br />
NIKA CEROVČEC MATEJ CILER EMA ČOP<br />
JAKOV GLAVAČ<br />
MIA HABEK LANA HABULAN LUCIJA HERCEG<br />
JURICA HORVAT<br />
NINO HRELEC ABEL JAKOPEC LEA JURIŠA<br />
104
2020./<strong>2021</strong>.<br />
SARA JURIŠA<br />
FILIP KOBEŠĆAK MARKO KOZJAK KARLO MARČUN<br />
PAULA MARTINČEVIĆ EMA PRIHER ERIKA PUZAK VEDRAN RUŠEC<br />
EMANUEL SAJKO LANA TEKIĆ VLADIMIR VRBANEC<br />
105
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. d Razrednik: Dinko Meštrović, prof.<br />
DINKO MEŠTROVIĆ, PROF. MAŠA BELI JANA DORIĆ ZARA HRNČIĆ<br />
LARA JUREN<br />
LUKA LAZAR LANA LESKOVAR LANA LONČAR<br />
VITO MERKAŠ<br />
SVEN MUSLIU<br />
NIKA RANOGAJEC<br />
106
2020./<strong>2021</strong>.<br />
107
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. e Razrednik: Tajana Golub Mendaš, prof.<br />
TAJANA GOLUB MENDAŠ,<br />
PROF.<br />
FRAN CANJUGA MATIJA DUIĆ JAN GOTAL<br />
REBEKA HARJAČEK<br />
JAN HOFER MIA HORVAT SAMUEL HUBLIN<br />
KRISTIAN JERAK<br />
DORA KOŠIĆ TEA KRANJEC LOVRO KUČEJ<br />
IVA KURTOIĆ<br />
LAURA LUKAČIĆ ANJA MODRIĆ HANA MRAK<br />
108
2020./<strong>2021</strong>.<br />
LIDIJA MUDRI<br />
TEREZA OBELIĆ MARKO PINTARIĆ LOVRO PUČEK<br />
LANA SABATI EMA ŠAFARIĆ JAN TESLA FRČKO KRISTIJAN ŽELIMORSKI<br />
109
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. f Razrednik: Marijana Tomašić Hirš, prof.<br />
MARIJANA TOMAŠIĆ<br />
HIRŠ, PROF.<br />
NADIA BAJRIĆ SARA BRODAR ELENA ČOKOR<br />
MIŠA JANKOVIĆ<br />
ANA KLARIĆ<br />
MONIA KOPJAR<br />
MARIA MAGDALENA<br />
KOPREK<br />
IZABELA KORDIĆ<br />
NELA KOŠIĆ ANAMARIA KRANJČEC ANTONIJA KRIŽANEC<br />
STEPHANI KUKINA<br />
GRADEČAK<br />
MAJA KUZMINSKI IVONA LAZAR LUKA LEKIĆ<br />
110
2020./<strong>2021</strong>.<br />
MARTA NJEŽIĆ<br />
MATIJA PONGRAČIĆ JANA SKENDER ANAMARIJA ŠEST<br />
SANDRA TOMAŠKOVIĆ<br />
NIKA VINKOVIĆ SVEN VOJNOVIĆ JELENA VUGRINEC<br />
PAVAO ŽELIMORSKI<br />
111
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. g Razrednik: Marko Šafran, prof.<br />
MARKO ŠAFRAN, PROF. ROBERT BAČANI LOVRO BUJANEC PETAR DRK<br />
GABRIEL FRIŠČIĆ<br />
GAŠPAR HARAMIJA LUKA HRGAREK KORINA KLAMPFL<br />
MIRTA KOŠĆAK<br />
EMA KOVAČIĆ NIKOLA KUŠEN NERA KUZMINSKI<br />
VIKTORIJA LUKAČEK<br />
EDITA LUKIĆ DORA MLINARIĆ TENA MLINARIĆ<br />
112
2020./<strong>2021</strong>.<br />
JAKOV NOVAK<br />
DAVID POFUK TEO PUTAREK KARLA STANEKOVIĆ<br />
BUGA STIPAN MARKO VARGA NIKA VRČEK<br />
113
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. h Razrednik: Ivana Pintarić, prof.<br />
IVANA PINTARIĆ, PROF. IVANA-ŽANA ANDABAKA UNA BOJANIĆ LANA DERNER<br />
PATRICIJA DOMOVIĆ<br />
IVA DRVAR DEA FLEGAR BRIGITA GROŠINIĆ<br />
KARLA GRUDENIĆ<br />
DINA HORVAT LEONARDA KIŠ IVANA KOPJAR<br />
GABRIJELA KOVAČEVIĆ<br />
ANTONIA KOVAČIĆ MARKO KRALJ VITO LUČEV<br />
114
2020./<strong>2021</strong>.<br />
ANJA MAKAJ<br />
KRISTINA PAGON ANDRO PETRINJAK RENA PETROVEČKI<br />
MIA SAMBOLEC<br />
STELLA SANKOVIĆ PATRICIJA SIĆ PETAR JAN STIPIŠIĆ<br />
MIA ŠIMUNIĆ<br />
IDA ŠTROK<br />
PETAR TESLA<br />
115
2020./<strong>2021</strong>.<br />
4. IB Razrednik: Ksenija Kipke - Horvat, prof.<br />
KSENIJA KIPKE - HORVAT,<br />
PROF.<br />
ERIN BEGOVIĆ BETI BEJUK ILONA BIŠKUP<br />
DORA CMUK<br />
KLEA ČOVRAN MARGARETA GOLUBIĆ NIKA JAUŠOVEC<br />
LEON KLOBUČARIĆ<br />
TIN LOVRENČIĆ MARTA MARTINČEVIĆ HANA OBLAK<br />
HANAH PAHIĆ ALISA PEVEC<br />
LUCIJA TOT LUCIJA USKOKOVIĆ<br />
116
2020./<strong>2021</strong>.<br />
LANA VARŠIĆ<br />
IVA VUKALOVIĆ<br />
MATEA ŽIHER<br />
117
Videomaterijali<br />
Uspjeh 4. razreda i državna matura 2019./2020.<br />
The best of PGV 2020./<strong>2021</strong>.<br />
Najbolji maturanti <strong>2021</strong>.<br />
Proglašenje najboljih maturanata <strong>2021</strong>.<br />
PGV PODCAST<br />
PGV walk through - 4.g<br />
118
Videomaterijali<br />
Zašto učiti francuski jezik u PGV?<br />
Luka Kolenko - Ostani<br />
Ljudi za ljude - #KROVZAPETrinju #KROVZAPETrinju<br />
Irim projekt <strong>2021</strong>.<br />
119
Change language