Eu gradovi

Top-gradovi za 

kvalitetu života, 

obrazovanje i 

biznis 

Najbolji 

EU projekti 

i gradovi 

Rekordnih 

39 županijskih 

projekata ušlo u 

izbor najboljeg 

HRVATSKA 9. U EU PO POVLAČENJU NOVCA IZ FONDOVA 

Partneri projekta gradonačelnik.hr i župan.hr

ŠIME ERLIĆ 

M I N I S T A R R E G I O N A L N O G R A Z V O J A 

I F O N D O V A E U R O P S K E U N I J E 

ZBOGOM, 2014. - 2020.! BILO NAM JE LIJEPO, 

ALI MI SADA MORAMO DALJE 

H 

rvatska ove godine obilježava desetogodišnjicu članstva 

u Europskoj uniji te ujedno i kraj svoje prve pune 

financijske perspektive, koja će sigurno biti zapamćena 

po brojnim ulaganjima koje su nam donijeli EU fondovi. 

Kao najmlađa članica Europske unije puno smo u 

tom periodu naučili, izgradili sustav za provedbu EU 

fondova, razvili kulturu partnerstva i uključivosti te 

podigli institucionalne kapacitete s kojima spremni dočekujemo 

izazove novog programskog razdoblja. Iza nas je desetljeće razvoja. 

Danas jasno možemo vidjeti što smo postigli i vjerujem kako 

možemo biti zadovoljni učinjenim. EU sredstva pomogla su nam da 

ubrzamo razvojni ciklus i iskoristimo potencijale rasta te se Hrvatska 

svojim postignućima istaknula kao primjer uspješne kohezijske 

politike Europske unije. 

EU fondovi prepoznati su u svim krajevima Hrvatske kao priča o 

razvojnom uspjehu koja je pomogla promijeniti naše općine, gradove 

i županije nabolje. 

Zahvaljujući njima, u Hrvatskoj su stvorene brojne nove poslovne 

mogućnosti tvrtkama i građanima, uložena su značajna sredstva 

u znanstvena istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije. Naše 

gospodarstvo je konkurentnije i snažnije. 

Gotovo sva djeca idu u škole opremljene digitalnim obrazovnim 

sadržajima kroz projekt e-Škole, čak 130 tisuća korisnika dobilo je 

podršku u svakodnevnom životu kroz projekt “Zaželi”, a pomoću 

mjera za zapošljavanje i prekvalifikaciju brojnim smo sugrađanima 

osigurali mogućnost novog zaposlenja. 

Hrvatska je zelenija kroz projekte zaštite okoliša i vodnokomunalne 

projekte, a ulažemo i u prilagodbu klimatskim 

promjenama kako bismo ojačali sustav za zaštitu od rizika prirodnih 

nepogoda. 

EU sredstvima prometno smo povezali jug Hrvatske te izgradili 

pomorske luke diljem Jadrana. Modernizirali smo prometnu mrežu i 

javni prijevoz i stvorili povezaniju i mobilniju Hrvatsku. 

Uz pomoć EU fondova izgradili smo studentske domove, 

obrazovne ustanove i bolnice. 

Njima smo ulagali i u promicanje socijalne uključenosti, 

smanjenje nejednakosti kroz unaprjeđenje socijalnih usluga te 

prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane 

socijalne infrastrukture. 

Zemlja smo s nebrojenim kulturnim i prirodnim bogatstvima, 

a zahvaljujući sredstvima EU fondova valorizirali smo našu 

najvrjedniju baštinu i omogućili kvalitetniji i održiviji turizam. 

Najveća snaga EU fondova i kohezijske politike leži u pristupu 

suradnje nacionalne razine s gradovima, županijama i općinama 

u planiranju i realizaciji razvojnih projekata. 

I sam sam godinama radio na projektima i znam koliko sreće 

lokalnoj zajednici donese svaki uspješno realiziran projekt. 

Takvih je priča mnogo diljem Hrvatske i mogu slobodno reći 

kako su najveći dobitnici ove naše prve financijske perspektive 

zasigurno jedinice lokalne samouprave koje su realizirale 

brojne projekte, povećale dostupnost kvalitetnih javnih sadržaja 

i učinile svoja mjesta boljima za život, a pojedini gradovi i 

općine potpuno su se preobrazili zahvaljujući ulaganjima iz EU 

fondova i danas su primjeri razvoja na razini Hrvatske. 

M 

noštvo prepoznatljivih projekata realizirano je 

diljem Hrvatske, a neki su od njih svojom 

transformacijskom vrijednošću zadobili pažnju 

javnosti i promijenili percepciju cijelog područja, 

poput Pelješkog mosta, tvrđava u Šibeniku i tvrđe u 

Osijeku, dvoraca u Virovitici i povijesnih palača u 

Zadru, Poduzetničkog inkubatora gaming 

industrije u Novskoj, Nikola Tesla Experience Centra i Aquatike 

u Karlovcu, Arboretuma Opeka, Starog grada Čakovca, Malog 

rimskog kazališta u Puli, Biokovo Skywalka, rekonstruiranog 

rotora u Zagrebu, europski nagrađivanog nacionalnog projekta 

e-škole i brojnih drugih. 

Sve je to nastajalo vrijednim radom korisnika - nositelja 

projekata i njihovih partnera, ali i rada državnih i javnih 

institucija. Tu moramo istaknuti agencije SAFU i HAMAG-BICRO, 

Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 

te nadležna ministarstva. Sustav upravljanja i kontrole kojim 

koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske 

unije posebno je osnažen kroz cjelovit program edukacija i 

kontinuirano jačanje ljudskih kapaciteta. 

Sada su nam prikupljeno iskustvo te stručni i educirani timovi 

čvrst oslonac nove perspektive koja je pred nama. 

Zaključno, rekao bih da smo “prvu rundu” odradili uspješno i 

da smo spremni za novi izazov koji nudi financijska perspektiva 

2021. - 2027. Naredno desetljeće bit će razdoblje novih ulaganja i 

transformacije Hrvatske u smjeru zelene i digitalne tranzicije te 

demografske revitalizacije. 

Uz nikad veća ukupna sredstva koja imamo na raspolaganju 

iz svih dostupnih fondova, pred nama je povijesna prilika koju za 

daljnji rast i razvoj moramo i, uvjeren sam, hoćemo iskoristiti. 

SREDSTVA EU POMOGLA SU NAM DA UBRZAMO RAZVOJNI CIKLUS I ISKORISTIMO POTENCIJALE RASTA TE SE 

HRVATSKA SVOJIM POSTIGNUĆIMA ISTAKNULA KAO PRIMJER USPJEŠNE KOHEZIJSKE POLITIKE EU 

NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 3

EGIDA - NAVIGACIJA 

SADRŽAJ 

3 

RIJEČ MINISTRA / ŠIME ERLIĆ 

Zbogom, 2014. - 2020.! Bilo nam 

je lijepo, ali mi sada moramo dalje 

7 

PREDSJEDNIK HRVATSKE ZAJEDNICE 

ŽUPANIJA DANIJEL MARUŠIĆ 

Hrvatska na raspolaganju ima 

9 mlrd. eura za promicanje 

gospodarske, socijalne i 

teritorijalne kohezije regija te 

zelene i digitalne tranzicije 

8 

ANALIZA / TEA TRUBIĆ MACAN 

Desetljeće članstva Hrvatske 

u Europskoj uniji: u proračun 

EU uplatili 5,2, a vratili čak 17,1 

milijardu eura 

12 

GLAS PARTNERA / GRAD OSIJEK 

Barokni biser među rekorderima 

je po povlačenju novca iz fondova 

Europske unije 

14 

TEMA / LIDIJA KISELJAK, ŽUPAN.HR 

Ove godine rekordnih 39 projekata 

koje je prijavilo 19 županija 

18 

STRUČNI ŽIRI 

Ključni su inovativnost te 

prepoznavanje prilika i potreba 

građana 

26 

TEMA / PROJEKTI EU 

Ambiciozni i inspirativni projekti 

kojima je korištenjem sredstava iz 

fondova EU poboljšana kvaliteta 

života u lokalnim sredinama 

52 

TEMA / PROGNOZA TRENDOVA 

Trinaest župana otkriva prioritete i 

top-projekte u novom ciklusu 

KATEGORIJE NAJBOLJIH 

GRADOVA 

61 

NAJVEĆI NAPREDAK U 

KVALITETI ŽIVOTA 

67 

NAJBOLJI U POVLAČENJU 

NOVCA IZ FONDOVA EU 

75 

GOSPODARSTVO 

87 

OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, 

MLADI I SOCIJALNA POLITIKA 

99 

KVALITETA ŽIVOTA 

111 

SMART CITY 

119 

EKO CITY 

4 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.

NAJBOLJI EU 

PROJEKTI I 

GRADOVI 2023. 

57 

GLAS PARTNERA / GRAD 

VARAŽDIN 

Prirez je među najnižima u RH, 

provode se programi izgradnje 

stanova u sklopu POS-a, a planira 

se i gradnja stanova za najam 

namijenjenih mladima 

64 

GLAS PARTNERA / GRAD 

KOPRIVNICA 

Pametni grad bez prireza, s 

mjerama za održivi i 

zeleni razvoj 

67 

TEMA / TKO JE NAJBOLJI U 

POVLAČENJU NOVCA IZ EU 

Rijeka brani naslov, u konkurenciji 

i Zagreb, Osijek, Slavonski Brod i 

Petrinja 

74 

GLAS PARTNERA / GRAD ZAPREŠIĆ 

Grad razvija novu poduzetničku 

zonu i radi na projektima kojima 

dokazuje stratešku usmjerenost na 

brigu za okoliš 

85 

GLAS PARTNERA / GRAD RAB 

Ulaganja u razvoj grada nisu 

usmjerena samo na turizam 

108 

TEMA / OD IZVORA DO MORA 

U sklopu velike ekološke akcije 

gotovo 5000 volontera prikupilo je 

više od 152 tone otpada 

114 

GLAS PARTNERA / HT 

“Namjera je što uspješnije povezati 

društvo s prilikama koje pružaju 

nove tehnologije” 

124 

GLAS PARTNERA / GRAD LABIN 

Na teškim temeljima stvorili jednu 

od najuspješnijih hrvatskih priča 

127 

TEMA / PREDVODNICI 

Gradovi rangirani prema 

proračunskim prioritetima i 

mjerama za bolje uvjete života i 

poslovanja 

Partner projekta 

IMPRESSUM 

Nakladnik 

Hanza Media, d.o.o. 

Koranska 2, Zagreb 

Glavni urednik Jutarnjeg lista 

Goran Ogurlić 

Urednice izdanja 

Gordana Galović Dupan 

Sandra Golemac 

Art direkcija 

Tipometar d.o.o. Tomislav Botić 

Grafički urednik 

Boris Igrec 

Grafika 

Dušan Dragojlović 

Redakcija 

Vedran Marjanović, Lidija Kiseljak (župan.hr), 

Marija Pulić Drljača (gradonačelnik.hr) 

Lektura 

Amalija Milovac 

Marketing 

Goran Buljan, Mihaela Huzanić 

Suradnja u produkciji 

Morium d.o.o. 

Ilustracije i fotografije 

Cropix, Shutterstock 

Nakladnik 

HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2 

Uprava 

Ana Hanžeković Krznarić (predsjednica Uprave), Zorica Vitez Sever (članica 

Uprave), Igor Cenić (član Uprave) 

Prokuristica 

Amalija Bilušić (direktorica financija, 

računovodstva i kontrolinga) 

Nadzorni odbor 

Gvozden Srećko Flego, Maja Šilhard, 

Marijana Raguž, Krešimir Ćosić, Ana-Marija Presečan 

Izdavački savjet 

Damir Boras, Petar Miladin, Davor Majetić, 

Vesna Barić Punda, Dragan Ljutić, Mario Zovak 

Direktor izdavaštva 

Tomislav Wruss 

Direktor digitalnih operacija 

Stipe Grubišić 

Direktorica korporativnih komunikacija i promocije 

Ivana Rukavina 

Direktor proizvodnje, pretplate i prodaje 

Igor Volarević 

Službenik za zaštitu osobnih podataka 

Adresa: HANZA MEDIA d.o.o., Koranska 2, 10000 Zagreb 

Za Službenika za zaštitu osobnih podataka 

e-mail: dpo@hanzamedia.hr 

Telefon: 01 617 39 39 

Tisak: 

Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb 

© 2023. HANZA MEDIA. Sva prava pridržana. 

Za umnožavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje javnosti u bilo 

kojem obliku uključujući Internet kao i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela 

ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano dopuštenje nositelja prava. 

Kontakt: HANZA MEDIA 01/ 6103 250 


DANIJEL MARUŠIĆ 

P R E D S J E D N I K H R V A T S K E Z A J E D N I C E 

Ž U P A N I J A I B R O D S K O - P O S A V S K I Ž U P A N 

HRVATSKA NA RASPOLAGANJU IMA 9 MLRD. EURA ZA PROMICANJE GOSPODARSKE, 

SOCIJALNE I TERITORIJALNE KOHEZIJE REGIJA TE ZELENE I DIGITALNE TRANZICIJE 

Regionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027. usmjereni su na pet ulagačkih 

prioriteta u kojima će Europska unija postići najbolje rezultate 

U 

2023. godini, u kojoj obilježavamo tri velike obljetnice - 30 

godina lokalne demokracije u Hrvatskoj, 20 godina 

djelovanja Hrvatske zajednice županija i 10 godina članstva 

Republike Hrvatske u Europskoj uniji, moramo se na 

trenutak osvrnuti kako bismo apostrofirali važnost 

privlačenja novca iz europskih fondova za razvoj hrvatskih 

županija. 

Od začetka lokalne demokracije u Hrvatskoj, koja je mala, ali 

veoma geografski i demografski različita zemlja, zemlja s nejednako 

razvijenim potencijalima svojih krajeva, ono za što se zalažemo je 

ravnomjeran regionalni razvoj. Za nas to znači izjednačavanje prilika 

za sve naše građane, ostanak stanovništva u lokalnim zajednicama, 

stvaranje uvjeta za život i rad, boljitak i napredovanje. 

Proteklih desetak godina gradili smo vrtiće, bolnice, energetski 

obnavljali zgrade, financirali pomoćnike u nastavi, osigurali 

prehranu u školama, prehranu za najpotrebitije, ulagali i završavali 

velike infrastrukturne projekte, sve sufinancirano ili u potpunosti 

financirano europskim sredstvima. 

Primjerice, u proteklom programskom razdoblju EU (2014. - 2020.) 

sufinanciran je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator u Brodskom 

Stupniku, zahvaljujući kojem je malim i srednjim poduzećima 

poboljšana dostupnost poduzetničko-poslovne infrastrukture na 

području Brodsko-posavske županije u svrhu njihova olakšanog 

održivog rasta i razvoja. Cilj je privlačenje investicija, stvaranje 

mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te povećanje broja 

proizvoda i usluga gradnjom i opremanjem moderne infrastrukture za 

jačanje poduzetničkih kapaciteta u Brodskom Stupniku. 

Prije četiri smo godine s Jutarnjim listom, portalom Župan. 

hr, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Ministarstvom 

regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenuli natječaj za najbolji 

županijski EU projekt zato što smo željeli pokazati primjere dobre 

prakse, međusobne suradnje i mogućnosti iskorištavanja europskih 

potencijala. Jer upravo je to ono čemu težimo - biti uz bok razvijenim 

europskim regijama. 

Virovitičko-podravska županija slavila je lani po drugi put. Projekt 

Centar za posjetitelje - Dvorac Janković pobijedio je u kategoriji 

doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy 

Istarske županije bio je najbolji u kategoriji doprinosa znanosti i 

inovacijama, te je tako i ta Županija slavila pobjedu po drugi put, 

kao i Primorsko-goranska županija, lani s projektom Kulturnoturistička 

ruta “Putovima Frankopana”, koja je osvojila najviše glasova 

publike. Projekt “SOS - Surađuj i ostvari sebe” Zadarske županije 

bio je pobjednik u kategoriji doprinosa poduzetništvu, a u kategoriji 

doprinosa prekograničnoj suradnji projekt “CrossCare” Grada 

Zagreba. 

U ovogodišnjem krugu natječaja za najbolji županijski EU projekt 

našlo se čak njih 39, a s obzirom na velik odaziv u kategoriji najviše 

glasova publike, vjerujem da smo uspjeli građanima približiti 

važnost europskih projekata koji unapređuju lokalne zajednice. 

U kontekstu aktualne financijske omotnice EU (2021. - 2027.) 

za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja pridaje veliku 

važnost zelenoj, digitalnoj i pravednoj tranziciji te većinu sredstava 

usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU. 

Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima na raspolaganju 9 

milijardi eura kohezijskih sredstava radi promicanja gospodarske, 

socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne 

tranzicije. 

Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju 

ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo, 

što će pomoći u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju 

udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije (do 

60 posto u 2023.), jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na 

klimatske promjene i biološke raznolikosti. Zelena tranzicija i 

digitalna transformacija trebaju biti glavni pokretači oporavka i 

dugoročnog rasta EU, pa tako i Hrvatske. “Europski zeleni plan” 

kao nova strategija gospodarskog rasta EU namjerava transformirati 

EU u prosperitetno i pravedno društvo koje će imati moderno, 

djelotvorno i konkurentno gospodarstvo u kojemu 2050. neće biti 

neto emisija stakleničkih plinova i u kojem se gospodarski rast ne 

temelji isključivo na postojećim resursima. Konkretno, gospodarski 

oporavak ne smije ići nauštrb zelenog, digitalnog i inovacijskog 

potencijala Europske unije kao i funkcioniranja jedinstvenog tržišta. 

R 

egionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027. 

usmjereni su na pet ulagačkih prioriteta u kojima će EU 

postići najbolje rezultate. To su: pametnija Europa 

(usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku 

preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima), 

zelenija Europa bez ugljika (provedbom Pariškog 

sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, 

obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena), 

povezanija Europa (opremljena strateškim prometnim i digitalnim 

mrežama), socijalnija Europa (provedbom europskog stupa 

socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, 

obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog 

pristupa zdravstvenoj skrbi) te Europa bliža građanima 

(podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog 

urbanog razvoja u cijeloj Europskoj uniji). 

Svi razvojni projekti moraju se uklopiti u neke od specifičnih 

intervencija i mjera koje otvaraju nove mogućnosti za naše županije 

u novoj financijskoj perspektivi EU. 



DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU 

U PRORAČUN EU 

UPLATILI 5,2, A 

VRATILI ČAK 17,1 

MILIJARDU EURA 

Hrvatska je prema 

isplatama sredstava 

Europske unije “skočila” 

s 14. na 9. mjesto 

piše: Tea Trubić Macan 


Od 27 zemalja članica EU, 

Hrvatska na raspolaganju ima 

najveći iznos novca s obzirom 

na veličinu BDP-a. Slijede 

Bugarska, Rumunjska, Grčka i 

Slovačka, a na začelju su 

“bogate” članice poput Danske 

i Luksemburga 

H rvatska je ove, 2023., 

proslavila svoje prvo 

desetljeće kao punopravna 

članica europske obitelji, a 

jubilarnu smo godišnjicu 

obilježili ulaskom u Schengen 

zonu te usvajanjem eura kao 

nove nacionalne valute. No, 

osim ostvarenja tih nacionalnih ciljeva, vrijedi i 

proanalizirati u kojim smo još segmentima 

profitirali tijekom deset godina članstva u EU. 

Hrvatska je tijekom svog prvog europskog 

desetljeća ostvarila iznadprosječnu stopu rasta 

koja je prošle, 2022., dosegla 73 posto prosjeka 

EU. Drugim riječima, to znači da smo od početka 

našeg europskog puta ostvarili nemali rast od 12 

postotnih poena. 

GOSPODARSKI RAST UZ FONDOVE EU 

Ove smo godine ostvarili i rekordno visoku 

stopu zaposlenosti koja je gotovo izjednačena 

s EU prosjekom te iznosi 69,5 posto. Štoviše, 

stopa nezaposlenosti danas je na najnižoj razini 

u povijesti; 6,3 posto. Usporedbe radi, kada smo 

2013. ulazili u EU, stopa nezaposlenosti kretala se 

oko 17,3 posto. 

Postoji mnogo faktora koji su doprinijeli 

našem gospodarskom rastu tijekom posljednjih 

deset godina, no jednu od vodećih uloga u tom 

su kontekstu imali – EU fondovi. 

Iza sintagme koja se najčešće koristi u 

raspravama o prednostima članstva u EU, 

stoji pozamašan sedmogodišnji financijski 

okvir “težak” oko 1.074 bilijuna eura koji 

je na raspolaganju državama članicama za 

unaprjeđenje općeg prosperiteta njezinih 

građana. 

”Dio kolača” na kojeg svaka od članica može 

računati ovisi o različitim faktorima, poput 

veličine njezina BDP-a, broja stanovnika, 

makroekonomskih indikatora, ali i u konačnici, 

nacionalne strategije, tj. konkretnih projektnih 


DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU 

DANAS SMO NA 87 POSTO ISPLAĆENIH SREDSTAVA, A 

UGOVORENOST SE KREĆE OKO 124 POSTO, ISTIČE ŠIME ERLIĆ, 

MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE 

prijedloga koja je svaka od država članica 

dužna ponuditi u zamjenu za što veća 

namjenska sredstva. 

Od 27 članica EU, Hrvatska na 

raspolaganju ima najveći iznos novca s 

obzirom na veličinu svog BDP-a. Slijede 

Bugarska, Rumunjska, Grčka i Slovačka, dok 

se na začelju tablice nalaze “bogate” članice, 

poput Danske i Luksemburga. 

MNOGO KRITIKA ZBOG BRZINE 

Hrvatska je u proračun EU do sada 

uplatila oko 5,2 milijardi eura, od čega nam 

se putem kohezijske politike, tj. EU fondova, 

vratilo čak 17,1 milijardi eura. To znači da smo 

“u plusu” gotovo 12 milijardi eura. 

Proteklih je godina bilo mnogo kritike 

oko brzine povlačenja sredstava koja nam 

je EU dala na raspolaganje, jer je postojala 

bojazan da ćemo zbog vlastite neefikasnosti 

biti primorani plaćati penale, ili, još gore, da 

nećemo uspješno “povući” ona sredstva koja 

nam je Unija namijenila. 

- Možda je do prije nekoliko godina i 

bilo opravdano sumnjati u našu uspješnost, 

no danas, kada smo na 87 posto isplaćenih 

sredstava te kad se ugovorenost kreće 

na 124 posto, odgovorno mogu kazati da 

stojimo vrlo dobro i da je izvjesno da ćemo 

iskoristiti sva sredstva koja su nam dana na 

raspolaganje – rekao nam je resorni ministar 

Šime Erlić. 

Prema najnovijim podacima Europske 

komisije, Hrvatska je prema isplatama 

EU sredstava “skočila” s 14 mjesta na 9, 

što govori u prilog napretku i ubrzanju 

apsorpcije sredstava. 

A prema kojim se kriterijima, uopće, 

mjeri uspješnost u povlačenju sredstava? 

- Jedna je uspješnost povlačenja u 

financijskom smislu, a drugi je segment 

bitno kompleksniji i njime se mjeri 

uspješnost realiziranih investicija. Drugim 

riječima, analizira se u što smo usmjerili EU 

sredstva i jesu li investicije polučile željene 

rezultate – objasnio nam je ministar Erlić, 

istaknuvši kako je i sam prije dolaska na 

čelo resora imao iskustvo kako korisnika 

EU fondova, tako i provoditelja projekata 

financiranih iz EU fondova. 

Iz Europskih strukturnih i investicijskih 

fondova, od 2013. do 21. rujna 2023., 

Hrvatska je “povukla” 9,9 milijardi eura, što 

je 87 posto sredstava koja su joj bila alocirana 

u sklopu dotičnog višegodišnjeg financijskog 

okvira. 

Putem EU fondova ugovorilo se 128 

milijuna eura za investicije u čak 22 morske 

luke, čime se osigurala bolja povezanost 

i kvalitetniji životni uvjeti za 108.000 

stanovnika na 39 hrvatskih otoka. Otočani 

su, tako, bolje povezani tijekom cijele 

godine, mimo same turističke sezone, što se 

u konačnici i odrazilo na dostupnost novih 

radnih mjesta, obrazovanja te zdravstvenih i 

inih usluga. 

Pelješki most vrijedan 426,8 milijuna 

eura, svojevrsna kruna infrastrukturnih 

projekata financiranih iz EU fondova, spojio 

je jug s ostatkom Hrvatske. 

PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI 

Više od 18 milijuna eura iz fondova EU 

investiralo se u otklanjanje “crnih točaka” na 

hrvatskim prometnicama, čime se tijekom 

posljednjih 10 godina smanjio broj poginulih 

u prometnim nesrećama s 8,6 na 100.000 

stanovnika, koliko je bilo 2013., na 7,4 koliko 

je bilo 2021. 

Iznos od 116,8 milijuna eura namijenjen 

je i unaprjeđenju kvalitete putničkog 

željezničkog prijevoza, dok su EU sredstvima 

nabavljena čak 482 nova autobusa diljem 

Hrvatske. Nešto manje od 290 milijuna eura, 

kroz ukupno 124 projekta, investirano je u 

prirodnu i kulturnu baštinu. 

IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I 

INVESTICIJSKIH FONDOVA HRVATSKA JE OD 

2013. DO 21. RUJNA 2023. “POVUKLA” 9,9 

MILIJARDI EURA, ŠTO JE 87 POSTO 

SREDSTAVA KOJA SU JOJ BILA ALOCIRANA. 

PELJEŠKI MOST, VRIJEDAN 426,8 MILIJUNA 

EURA, KRUNA JE INFRASTRUKTURNIH 

PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU 


Putem EU 

fondova izgrađena 

je i polovica svih 

reciklažnih dvorišta za odvojeno 

prikupljanje otpada u Hrvatskoj. Riječ je o 

investiciji vrijednoj 57 milijuna eura, kojom 

se za 209 reciklažnih dvorišta diljem zemlje 

nabavilo 1,2 milijuna spremnika za odvojeno 

prikupljanje otpada. Tim je projektom 

obuhvaćeno oko 75 posto svih jedinica 

lokalne samouprave u RH. 

Više od 462 milijuna eura bilo je 

investirano u 1580 projekta unaprijeđenja 

energetske učinkovitosti, a u tom su se 

kontekstu posebno istaknule javne zgrade u 

Osječko-baranjskoj županiji; njih 95, najviše 

u Hrvatskoj, obnovljeno je putem 20 milijuna 

eura. 

Odobreno je 60 projekata vodoopskrbe 

i odvodnje vrijednih 3,5 milijardi eura, na 

temelju kojih čak 270.249 stanovnika više 

ima pristup kvalitetnijoj usluzi nego što su 

imali prije. 

U hrvatsku je znanstvenu strukturu do 

sada investirano 255 milijuna eura, kojima su 

se unaprijedili kapaciteti hrvatskih fakulteta i 

instituta za provedbu vrhunskih znanstvenih 

istraživanja, dok je više od 90 posto osnovnih 

i srednjih škola u Hrvatske opremljeno IKT 

opremom koju danas koristi preko 104.000 

učenika. 

NOVA KULTURA U INSTITUCIJAMA 

- U konačnici, najveći dobitak ove 

perspektive uopće nisu ni sami projekti, već 

ljudi u javnom i privatnom sektoru koji su 

postali stručnjaci te su donijeli novu kulturu 

unutar institucija i koji danas čine okosnicu 

ulagačke politike i razvoja Hrvatske – ističe 

ministar Erlić. 

Pred nama je razdoblje “post 2027.”, 

zbog čega je Europska komisija već 

pokrenula ciklus rasprava sa zemljama 

članicama u kojima sudjeluje i Hrvatska. 

Iako tek treba definirati jasne obrise 

nove ulagačke politike EU, već je sada 

izvjesno da će značajan dio sredstava 

biti usmjeren jačanju otpornosti članica 

na krize koje su danas češće nego ikada 

prije. Osim toga, prioritetima će ostati 

zelena i digitalna tranzicija, koje su postale 

svojevrsnom okosnicom investicijske politike 

za budućnost EU, a očekuje se da će velika 

pažnja biti dana i pitanjima demografske 

revitalizacije te pitanju migracija. 

- Zadržavanje snažne kohezijske politike 

u budućnosti od suštinske je važnosti 

za očuvanje zajedništva EU – zaključuje 

ministar. 


GLAS PARTNERA 

Na festivalu ulične 

umjetnosti jedanaest 

svjetlosnih instalacija 

osvijetlilo je oko 

40.000 kvadrata 

zidova i ulica Tvrđe 

U 

lazak Hrvatske u Europsku 

uniju otvorio je nove 

perspektive najvećem 

gradu istočne Hrvatske. 

Osijek se ističe se kao jedan 

od vodećih u povlačenju 

sredstava iz europskih 

fondova. U 2021. godini 

Grad Osijek bio je rekorder po povučenim 

sredstvima, a napredak je posebno vidljiv u 

infrastrukturnom razvoju. 

Trenutačno se na području Osijeka 

provode kapitalni infrastrukturni projekti 

teški više od 200 milijuna eura, najvećim 

dijelom financirani iz EU fondova. To doslovce 

znači građevinske radove na svakom koraku. 

BAROKNI BISER TURIZMA 

Među najvažnijim projektima koji je upravo 

završen je Razvoj i unaprjeđenje osječke 

Tvrđe. Investicija kojom je zamijenjena 

dotrajala podzemna i ugrađena suvremena 

infrastruktura te je postavljena nova hodna 

površina povijesnog dijela grada, baroknog 

bisera osječkoga turizma. Ti su radovi vrijedni 

TRENUTAČNO SE U NAJVEĆEM GRADU ISTOČNE HRVATSKE PROVODE KAPITALNI 

PROJEKTI VRIJEDNI VIŠE OD 200 MILIJUNA EURA 

Grad Osijek među 

rekorderima po 

povlačenju novca 

iz fondova EU 

Do konca 2024. ostvarit će se san generacija 

Osječana - Donji i Gornji grad spojit će se 

najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu Europe 


17,1 milijuna eura. A Festivalom ulične 

umjetnosti Osječani su obilježili njihov 

završetak. 

Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju 

tramvajsku infrastrukturu, vrijednu 35 

milijuna eura, a njome će voziti 10 novih 

niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna 

eura čija je izrada u tijeku. 

U izgradnji je i najsuvremeniji pročistač 

otpadnih voda u Hrvatskoj čija je vrijednost 

37,8 milijuna eura. 

Završen je i podvožnjak u Ulici sv. 

Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 10,6 

milijuna eura koji je riješio prometne čepove 

stare 50-ak godina kada se zbog prolaska 

vlaka samo u jednim danu na rampi čekalo 2 

do 3 sata. 

IT PARK I VRTIĆI 

Do konca iduće godine ostvarit će se san 

generacija i generacija Osječana kada će se 

Donji i Gornji grad spojiti najdužom šetnicom 

uz Dravu u ovom dijelu Europe. Taj projekt 

stoji 13 milijuna eura. Obnavlja se i putnički 

terminal osječke Zračne luke vrijedan 10 

milijuna eura. Kreće izgradnja terminala za 

rasute terete u riječnoj Luci Osijek, također 

velika investicija teška 34,4 milijuna eura, a 

izgrađena je i dionica autoceste od Osijeka do 

Belog Manastira vrijedna 27,4 milijuna eura. 

Izgradnja je nastavljena prema mađarskoj 

granici. 

U osječkom IT parku gradi se i takozvani 

IT Centar za male i nove tvrtke, vrijedna 

osam milijuna eura. To će dodatno ojačati 

položaj Osijeka na svjetskoj karti IT 

industrije. 

Grade se tri nova vrtića te dograđuju još 

dva u vrijednosti 6,5 milijuna eura. Osijek 

će time u potpunosti riješiti listu čekanja na 

vrtić, a krajnji je cilj da svako osječko dijete 

ima svoje mjesto u vrtiću. 

Obnavlja se vodoopskrbna i kanalizacijska 

POČINJE GRADNJA TERMINALA ZA 

RASUTE TERETE U RIJEČNOJ LUCI 

OSIJEK, INVESTICIJA VRIJEDNA 

UKUPNO 34,4 MILIJUNA EURA 

Nema stajanja. 

Grad Osijek za 

novo financijsko 

razdoblje od 

2021. do 2027. već 

priprema i 

prijavljuje nove 

projekte, 

najavljuje osječki 

gradonačelnik 

Ivan Radić 

mreža. Riječ je o Projektu Osijek 4 

vrijednome 21,9 milijuna eura. Gradi se i 

nova koncertna dvorana, prvu u povijesti 

grada. 

- Uz pomoć novca iz europskih fondova 

Grad Osijek provodi brojne projekte koji 

podižu kvalitetu života našim sugrađanima, 

te potiču gospodarstvo. Na valu ovih velikih 

investicija Osijek naočigled raste, a to 

potvrđuju i gospodarski pokazatelji. Osijek 

ima rekordnu zaposlenost u zadnjih 10 

godina, kao i rekordno nisku nezaposlenost. 

Po ostvarenoj neto dobiti poduzetnika 

Osijek je na trećem mjestu u Hrvatskoj. Prvi 

od velikih gradova prešli smo 50 posto u 

odvojenom prikupljanju otpada. Dvije godine 

zaredom proglašeni smo hrvatskim Eco 

Cityjem. Prošla je godina rekordna godina 

osječkoga turizma, a Osijek je proglašen i 

Najboljom kontinentalnom destinacijom 

urbanog turizma – poručuje osječki 

gradonačelnik Ivan Radić. 

NOVE I LJEPŠE VIZURE 

- Nema stajanja. Grad Osijek za novo 

financijsko razdoblje od 2021. do 2027. 

već priprema i prijavljuje nove projekte. 

Planiramo nastaviti ovom dinamikom 

kako bismo Osijeku dali nove i ljepše 

vizure, ali i sadržaje kakve zaslužuje 

slavonska metropola. Cilj nam je pritom 

rasteretiti gradski proračun. Većina naših 

projekata građane Osijeka stoji nula eura. 

S novim financijskim razdobljem Urbana 

aglomeracija Osijek na raspolaganju ima 55 

milijuna eura, što je za čak 15 milijuna više 

u odnosu na prethodno razdoblje. Među 

osječkim projektima je rekonstrukcija 

gradske tržnice, rekonstrukcija sportskorekreacijskog 

kompleksa Gradski vrt, 

uređenje obrambenog prostora Tvrđe, 

nabavka električnih autobusa, te izgradnja 

mreže biciklističkih staza. Osijek je veliki 

potencijal, a posebno me raduje što se to sve 

više prepoznaje izvan Osijeka – zaključuje 

osječki gradonačelnik Radić. 

Novcem iz europskih fondova Grad Osijek provodi brojne projekte, primjerice nabavu deset niskopodnih tramvaja, gradnju novih vrtića i IT centra 



ČETIRI GODINE PROJEKTA 

OVE GODINE REKORDNIH 

39 PROJEKATA, KOJE JE 

PRIJAVILO 19 ŽUPANIJA 

Prve godine izbora, 2020., u finale je ušao 21 projekt, godinu poslije 32, lani 37, a ove 

godine 39 projekata uz 41 prijavu jer su tri županije prijavile isti prekogranični projekt 

piše: Lidija Kiseljak, župan.hr 


Č 

etvrtu godinu zaredom 

Hanza Media, Župan.hr, 

Hrvatska zajednica 

županija i Ured Europskog 

parlamenta u Hrvatskoj, 

uz pokroviteljstvo 

Ministarstva regionalnog 

razvoja i fondova EU, 

organiziraju veliki Izbor za najbolji županijski 

EU projekt. 

Izbor smo pokrenuli kako bi prezentirali 

uspješne projekte financirane sredstvima iz 

EU fondova i njihov doprinos u poboljšanju 

životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih 

korisnika i hrvatskih građana u cjelini te 

potaknuli sve da prate natječaje i iskoriste 

korištenje EU fondova koji u novoj 

financijskoj perspektivi uz sredstva iz 

NPOO-a daju i puno više prilika. 

Veseli nas što je projekt dokazao svoju 

kvalitetu i dao poticaj županijama da svake 

godine predstave sve više EU projekata i 

pokažu koliko su ti projekti promijenili sliku 

na poslovnom, društvenom, kulturnom, 

turističkom planu županije. No, ne samo da 

predstave svoje projekte nego da i razmjene 

iskustva i pojačaju efikasnost povlačenja 

sredstava. 

POBJEDNIKE BIRAJU ŽIRI I ČITATELJI 

Prve godine izbora, 2020., u finalu smo 

imali 21 projekt, godinu kasnije 32, lani 37 

projekata, a ove godine 39 projekata uz 41 

prijavu, s obzirom na to da su tri županije 

prijavile isti prekogranični projekt. 

Kao i dosada, izbor se provodio 

i pobjednici birali u pet kategorija: 

Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos 

prekograničnoj suradnji, Doprinos 

poduzetništvu, te zasebnoj kategoriji – izboru 

građana. 

Pobjednike u prve četiri kategorije birao je 

žiri sastavljen od 7 predstavnika: dva Hanza 

Media, dva predstavnika Hrvatske zajednice 

županija, predstavnika Ministarstva 

regionalnoga razvoja i fondova EU, 

predstavnika portala Župan.hr i predstavnika 

Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

Građani su, pak, svog pobjednika birali 

preko posebne platforme na portalu jutarnji.hr. 

Ukupno je 19 županija ove godine prijavilo 

svoje projekte, a ukupno je stigla 41 prijava 

kroz 39 projekata, što je najveći broj od 

kada smo krenuli s izborom za najbolji EU 

projekt. Po broju projekata koji su ušli u 

finale prednjači Osječko-baranjska županija, 

s čak šest projekata, s po četiri projekta u 

finalu su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska 

i Međimurska županija, s po tri Grad Zagreb 

i Virovitičko-podravska županija, dok su 

Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, 

Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska 

u finalu s po dva projekta. Sve ostale, osim 

Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske 

koje nisu prijavile projekte, imaju u finalu po 

jedan projekt. 

U izboru 2020. trijumfirao je gamerski 

projekt PISMO Sisačko-moslavačke županije. 

Opravdano, jer je taj prvi hrvatski gaming 

inkubator već zauzeo središnje mjesto u 

ovom sektoru uz plan širenja kroz gradnju 

kampusa Novska kojim će postati središte 

gaming industrije ovog dijela Europe. 

Spomenimo da je hrvatska gaming industrija 

lani uprihodila više od 60 milijuna eura 

s 10 posto većom ukupnom dobiti nego 

godinu prije. Tako je stvorena dodatna 

šansa razvoja Sisačko-moslavačke županije, 

BROJEM PROJEKATA U OVOGODIŠNJEM 

FINALU, NJIH ČAK ŠEST, PREDNJAČI 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA, S PO 

ČETIRI PROJEKTA U FINALU SU ZADARSKA, 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA I MEĐIMURSKA 

ŽUPANIJA, A S PO TRI GRAD ZAGREB I 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 

ali i gospodarstva cijele zemlje. U gaming 

inkubatoru do sada je provedeno 5 760 sati 

edukacija, izraslo 240 game developera te 

se je smjestilo 67 startupova koji potporu 

dobivaju od HZZ-a i Grada Novske. 

Projekt je 2020. godine pobijedio u 

izboru publike s preko 30 posto osvojenih 

glasova te je osvojio drugo mjesto po izboru 

žirija u kategoriji Doprinos poduzetništvu. 

Drugo mjesto po izboru publike tada 

je, pak, s osvojenih 23,28 posto glasova, 

zaslužio projekt “Mala barka 2 – očuvanje 

pomorske baštine sjevernog Jadrana”, 

Primorsko-goranske županije, kojega je žiri 

proglasio pobjednikom u kategoriji Doprinos 

prekograničnoj suradnji. Projekt je jedan 

od najvažnijih projekata dosad pokrenutih 

vezano uz očuvanje pomorske baštine. 

PROJEKTI KOJI SU TRIJUMFIRALI 

Nadograđena je pomorska mreža i 

stvoreni mali ploveći “muzeji na otvorenom” 

– obnovljene tradicijske drvene barke 

koje predstavljaju pomorske markacije 

prekograničnog odredišta. Najveća atrakcija 

je ploveći Interpretacijski centar pomorske 

baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac. 

Treće mjesto po izboru građana pripalo 

je prije tri godine projektu Pametne škole 

Brodsko-posavske županije. Četvrto mjesto 

po izboru publike osvojila je Varaždinska 

županija s projektom uključivanja učenika 

pripadnika romske manjine u školski susta, 

a na petom mjestu je završila Virovitičkopodravska 

županija s projektom Budi 

STEMpatičan. 

Kad su, pak, priznanja žirija u pitanju, 

u prvom izboru trijumfirali su projekti 

Budi STEMpatičan Virovitičko-podravske 

županije (Doprinos znanosti), NewLight 

Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije 

(Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici), 

Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki 

s naglaskom na kulturne i kreativne 

industrije Splitsko-dalmatinske županije 

te već spomenuta Mala barka 2 Primorskogoranske 

županije. 

Projekt “Budi STEMpatičan!” odnosio 

se na razvoj modela identifikacije i rada 

sa STEM darovitim učenicima u osnovnoj 

i srednjoj školi te izrade preporuka za 

unapređenje nastavne i izvanškolskih 

aktivnosti za STEM darovite učenike. 


ČETIRI GODINE PROJEKTA 

IZBOR SMO POKRENULI KAKO BISMO PREZENTIRALI USPJEŠNE 

PROJEKTE FINANCIRANE IZ FONDOVA EU I NJIHOV DOPRINOS U 

POBOLJŠANJU KVALITETE ŽIVOTA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA 

Kroz projekt Održivi rast i razvoj malih i 

srednjih tvrtki, RERA Splitsko-dalmatinske 

županije provela je projekt edukacija za male 

i srednje tvrtke koje su za krajnji cilj imale 

stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti. 

Projekt NEWLIGHT prvi je projekt iz 

Hrvatske koji je dobio potporu iz programa 

ELENA, zajedničke inicijative EIB-a i 

Europske komisije u okviru programa 

Obzor 2020. godine. NEWLIGHT je 

razvila Regionalna energetska agencija 

Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) za dvije 

hrvatske županije - Krapinsko-zagorsku i 

Zagrebačku županiju. U provedbu projekta 

bilo je uključeno ukupno 57 jedinica lokalne 

samouprave s područja tih dviju županija 

na čijem je području modernizirano više 

od 35.000 svjetiljki javne rasvjete čime se 

ostvaruju financijske uštede veće od 10 

milijuna kuna godišnje. Nakon prvog izbora, 

REGEA je priznanja dobila i na daljnjim 

izborima. 

U TOME PRVI U HRVATSKOJ 

Pa je tako uvjerljivu pobjedu 2021. godine 

po izboru građana odnio njihov projekt 

Renew Heat s osvojenih 41 posto glasova 

koji se je provodio u Karlovačkoj županiji. 

Projekt je prepoznat i od žirija koji ga je 

proglasio najboljim u kategoriji Doprinos 

poduzetništvu. Riječ je o pet milijuna kuna 

vrijednom projektu kojim je Karlovačka 

županija nastavila razvijati inovativne 

modele ugovaranja prodaje topline iz 

biomase između javnog sektora i privatnih 

poduzetnika, s čime su krenuli prvi u 

Hrvatskoj. 

Drugo mjesto po izboru građana pripalo je 

projektu Poslovni inkubator Kosore Splitskodalmatinske 

županije. Treće mjesto po izboru 

građana pripalo je projektu Grada Zagreba 

Innovation in dressing techniques, četvrto 

mjesto zauzeo je projekt Brodsko posavske 

županije, Kraći put do zdravlja, a peto projekt 

Istarske županije – KeyQ+: Kultura i turizam 

kao ključevi kvalitete za prekogranični razvoj 

Italije i Hrvatske koji je odnio i pobjedu u 

kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. 

Kroz projekt KeyQ+ obogaćena je 

turistička ponuda prekograničnog područja 


Hrvatske i Italije novim turističkim 

proizvodima temeljenih na zajedničkoj 

kulturnoj i kulinarskoj baštini. 

Žiri je pak najboljim projektom 2021. 

godine u kategoriji Doprinos znanosti i 

inovacijama proglasio projekt Bluemed 

Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ 

je o projektu ukupne vrijednosti 20,9 

milijuna kuna kojim je omogućeno da bogato 

arheološko nalazište podmorja Cavtata 

postane dostupno široj javnosti kroz virtualni 

muzej BLUEMED Centar za promicanje 

znanja. 

SPOJ KULTURE I TURIZMA 

Pobjednik u kategoriji najbolji projekt EU 

s doprinosom lokalnoj i regionalnoj zajednici 

je bio projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje 

primarne zdravstvene zaštite u Vukovarskosrijemskoj 

županiji. U sklopu projekta 

stavljen je naglasak na pristup zdravstvenim 

uslugama u udaljenim i depriviranim 

područjima te županije, a njegova vrijednost 

je 9,5 milijuna kuna. 

Virovitičko-podravska županija slavila 

je u lanjskom izboru po drugi puta. Projekt 

Centar za posjetitelje – Dvorac Janković 

pobijedio je u kategoriji Doprinos lokalnoj i 

regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy 

Istarske županije bio je najbolji u kategoriji 

Doprinos znanosti i inovacijama te je tako 

i ta Županija slavila pobjedu po drugi puta, 

isto kao i Primorsko-goranska županija, lani s 

projektom Kulturno-turistička ruta Putovima 

Frankopana koja je osvojila najviše glasova 

publike. Projekt SOS – Surađuj i ostvari 

sebe Zadarske županije bio je pobjednik 

u kategoriji Doprinos poduzetništvu, a u 

kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji 

projekt CrossCare Grada Zagreba. 

Virovitičko-podravska županija je prije 

desetak godina, s dostupnošću EU fondova, 

krenula s trendom obnove dvoraca, kurija 

i perivoja na području plemićkih obitelji. 

Centar za posjetitelje – Dvorac Janković je 

jedan od njih. Osim prostora za edukativne, 

kreativne i interaktivne aktivnosti, u sklopu 

obnove i opremanja dvorca opremljeno je i 15 

ČETVRTU GODINU ZAREDOM HANZA MEDIA, 

ŽUPAN.HR, HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA 

I URED EUROPSKOG PARLAMENTA U 

HRVATSKOJ, UZ POKROVITELJSTVO 

MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I 

FONDOVA EU, ORGANIZIRAJU VELIKI IZBOR 

ZA NAJBOLJI ŽUPANIJSKI EU PROJEKT 

soba u kojima posjetitelji mogu biti smješteni 

tijekom višednevnih posjeta Centru za 

posjetitelje. Centar za posjetitelje – Dvorac 

Janković je tako i obogatio turističku ponudu 

Županije. 

Pobjednik je lani bio još jedan projekt koji 

je spoj kulture i turizma. Projekt Kulturnoturistička 

ruta Putovima Frankopana ispred 

Primorsko-goranske županije osvojio je lani 

najviše glasova publike. 

Projekt je pokrenut kao nastavak razvoja 

održivog modela turističke valorizacije 

kulturno-povijesne baštine odnosno razvoja 

kulturnog turizma s ciljem obnove, očuvanja, 

zaštite i održivog korištenja frankopanske 

materijalne i nematerijalne baštine, u prvom 

redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca 

Frankopana i Zrinskih. Projekt objedinjava 

prirodnu, kulturnu, gastronomsku i 

turističku ponudu Primorsko-goranske 

županije. 

Spomenimo da je po glasovima građana 

drugo mjesto lani zauzeo projekt Promicanje 

održivog razvoja prirodne baštine ispred 

Koprivničko-križevačke županije, a treće 

Coastenergy Istarske županije. 

Projekt Coastenergy Istarske županije bio 

je pak najbolji u kategoriji Doprinos znanosti 

i inovacijama po izboru žirija. Nositelj 

projekta bila je tamošnja energetska razvojna 

agencija IRENA. Projekt se je bavio analizom, 

procjenom i promocijom energetskog 

potencijala i infrastrukture u lukama i 

obalnim urbanim područjima na Mediteranu 

kako bi se poduzećima, organizacijama i 

ostalim zainteresiranim stranama olakšao 

razvoj inovacija te poslovnih ulaganja, 

primarno fokusiranih na termalnu energiju i 

energiju morskih valova. 

KVALITETNIJI PRISTUP USLUGAMA 

Najbolji projekt u kategoriji Doprinos 

poduzetništvu lani je bio projekt Zadarske 

županije SOS – Surađuj i ostvari sebe. Nositelj 

projekta bila je Agencija za razvoj Zadarske 

županije ZADRA NOVA. Projektom je 

skupina nezaposlenih osoba prošla radionice 

o samozapošljavanju i poduzetništvu, 

informiranje, edukaciju, na kraju je njih 12 

dobilo i potpore te mentoriranje. 

CrossCare Grada Zagreba bio je peti 

lanjski pobjednik, u kategoriji Doprinos 

prekograničnoj suradnji. Njegovom 

provedbom stvoren je kvalitetniji 

pristup uslugama zdravstvene i socijalne 

zaštite te je formiran novi program za 

provedbu integriranog pristupa skrbi u 

kući, s posebnim naglaskom na ponudu 

sveobuhvatne usluge, koja uz zdravstvene 

obuhvaća i usluge socijalne zaštite. 



ŽIRI O IZBORU ZA NAJBOLJI 

EU PROJEKT: 

KLJUČNI SU 

INOVATIVNOST TE 

PREPOZNAVANJE 

PRILIKA I POTREBA 

GRAĐANA 



Nema sektora ni dijela 

Hrvatske koji nije 

unaprijeđen korištenjem 

sredstava EU, a 70 posto svih 

javnih investicija financirano 

je tim novcem. To ne znači 

da se ta ulaganja ne bi 

realizirala, ali sigurno ne 

brzinom kojom jesu 

O 

vogodišnjih 39 projekata u 

izboru za “Najbolji EU 

projekt” ocijenio je 

sedmeročlani stručni žiri u 

četiri kategorije - doprinos 

znanosti i inovacijama, 

doprinos lokalnoj i 

regionalnoj zajednici, 

doprinos prekograničnoj suradnji te doprinos 

poduzetništvu. Svog su pobjednika u zasebnoj 

kategoriji bitali građani na jutarnji.hr. 

Pobjednike u prve četiri kategorije birao 

je žiri sastavljen od 7 predstavnika: dva 

Hanza Media, dva predstavnika Hrvatske 

zajednice županija, predstavnika Ministarstva 

regionalnoga razvoja i fondova EU, 

predstavnika portala Župan.hr i predstavnika 

Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

O POBJEDNIKU ODLUČILI DETALJI 

Zrinka Raguž, državna tajnica u 

Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova 

Europske unije kaže kako se Hrvatska često 

ističe kao primjer uspjeha kohezije, glavne 

investicijske politike Europske unije iz 

koje su se financirali i najveći i najpoznatiji 

nacionalni projekti, poput Pelješkog mosta, 

rekonstrukcije rotora u Zagrebu ili gaming 

inkubatora u Novskoj. 

”Nema sektora ni dijela Republike 

Hrvatske koji nije unaprijeđen korištenjem 

EU sredstava, a 70 posto svih javnih investicija 

financirano je uz njihovu pomoć. To ne 

znači da se te investicije ne bi realizirale, ali 

sigurno ne brzinom kojom jesu zahvaljujući 

bespovratnim sredstvima EU. Zato je i 

zadatak nas u žiriju ozbiljan i odgovoran, 

jer svi nominirani EU projekti, neovisno o 

konkretnom financijskom opsegu, imaju 

značajan učinak na lokalnu zajednicu, ali i šire 

od toga”, ističe Zrinka Raguž. 

No, svima im je zajedničko, dodaje Raguž, 

da podižu kvalitetu života i doprinose razvoju 

svojih sredina, stoga veseli činjenica da će o 

najboljima odlučiti detalji i da ćemo među 


IZA STRUČNI KULISA ŽIRI IZBORA 

U IZBOR ZA NAJBOLJI EU PROJEKT BROJ 

PRIJAVLJENIH IZ GODINE U GODINU SE POVEĆAVA TE 

IH JE SVE VIŠE RAZNOVRSNIJIH I KVALITETNIJIH 

ZRINKA RAGUŽ 

državna tajnica u Ministarstvu 

regionalnog razvoja i fondova 

Europske unije 

ovogodišnjim laureatima imati najkvalitetnije 

hrvatske projekte. 

ZELENA I DIGITALNA TRANSFORMACIJA 

Ilija Cota, voditelj radne skupine 

Hrvatske zajednice županija za EU fondove 

i međunarodnu suradnju kaže kako mu je 

izuzetna čast da je već nekoliko godina u žiriju 

za izbor “Najboljeg EU projekta” te svojim 

sudjelovanjem i stručnošću daje skromni 

doprinos izboru najboljih projekata. 

”I ove godine su pristigle prijave odličnih 

projekta koji daju doprinos razvoju znanosti i 

inovacija, zajednice, prekograničnoj suradnji, 

razvoju poduzetništva odnosno razvoju 

našeg društva kako na regionalnoj tako i na 

nacionalnoj razini. Ovaj izbor je prigoda da 

se na jednom mjestu vide najbolji projekti 

hrvatskih županija, kao i razvojni smjerovi 

u kojima idu županije. One županije koje 

nominiraju svoje projekte u svim kategorijama 

sigurno imaju vrlo jasnu sliku, planove i 

aktivnosti koje pridonose razvoju njihovih 

županija. Ja sam ove godine u fokusu imao 

projekte koji pridonose zelenoj i digitalnoj 

transformaciji te razvoju znanosti i 

inovacija”, pojašnjava Ilija Cota. 

Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda 

Europskog parlamenta u Hrvatskoj (v.d.) 

kaže da hrvatski građani svakodnevno 

imaju priliku osjetiti pozitivne promjene 

koje im donosi Europska unija i projekti 

financirani iz EU fondova. 

”U prijavljenim projektima 

ogleda se inovativnost, duboko 

poznavanje lokalnih prilika i 

ČLANOVI ŽIRIJA ISTIČU DA IH 

POSEBNO VESELI ŠTO PROJEKTI 

PUTEM PARTNERSTAVA SVE ČEŠĆE 

SPAJAJU ŽUPANIJE, ČIME SE 

REALIZIRAJU PROJEKTI NA ŠIREM 

PODRUČJU I TIME DONOSE DODANU 

VRIJEDNOST RAZVOJA CIJELOG KRAJA 

potreba građana, a posebno veseli činjenica 

što projekti imaju snažnu komponentu 

održivosti, s dugotrajnim učinkom na život 

lokalnog stanovništva. Na vrlo konkretan 

način podižu kvalitetu života građana, bilo 

da se radi o inovacijama, očuvanju prirode 

ili izgradnji infrastrukture, a ovaj natječaj 

je ujedno sjajna prilika da se predstave široj 

javnosti. Vjerujem da će potaknuti i druge da 

ostvare svoje ideje i inicijative maksimalnim 

korištenjem svih mogućnosti koje im pružaju 

EU fondovi”, kaže Maja Ljubić Kutnjak. 

PREPOZNALI I ISKORISTILI PRILIKU 

Ivana Gusak Galić, voditeljica radne 

skupina za odnose s javnošću HZŽ i 

glasnogovornica Osječko-baranjske županije 

pak ističe: 

”U Izbor za najbolji EU projekt broj 

prijavljenih projekata iz godine u godinu 

se povećava te ih je sve više raznovrsnijih 

i kvalitetnijih. Time se pred žiri stavlja 

sve teža zadaća. Bilo mi je zadovoljstvo 

upoznati se s projektima koji se provode 

diljem Hrvatske, s inovativnim pristupom 

županija i njihovih partnera u osmišljavanju 

i na kraju njihovoj realizaciji. Ono što me 

posebno veseli je da projekti kroz partnerstvo 

sve češće spajaju županije čime se realiziraju 

projekti na širem području i time donose 

dodanu vrijednost razvoja cijeloga kraja.” 

Glavni urednik magazina Globus 

Zdravko Milinović nakon odrađenog 

žiriranja zaključuje da su ovakvi 

ambiciozni lokalni projekti vrlo 

važni za svaku zajednicu. 

”Lokalni projekti koji značajno 

doprinose kvaliteti života 

nerijetko imaju veću težinu od 

neizvjesnih, često megalomanskih 

ideja koje u nekim slučajevima 

nikad ne stignu do faze realizacije. Bez 

fondova Europske unije, mnogi nikada 

ne bi ni ugledali svjetlo dana. Zato veseli 

kad se vidi koliko su lokalne zajednice 

prepoznale priliku i iskoristile 

je”, zaključuje Zdravko 

Milinović. 

ILIJA COTA 

voditelj radne skupine Hrvatske 

zajednice županija za fondove EU 

MAJA LJUBIĆ KUTNJAK 

voditeljica Ureda Europskog 

parlamenta u Hrvatskoj (v.d.) 

IVANA GUSAK GALIĆ 

voditeljica Radne skupine za 

odnose s javnošću HZŽ-a 

ZDRAVKO MILINOVIĆ 

Glavni urednik 

magazina Globus 


GLAS PARTNERA 

G 

rad Virovitica se posljednjih 

godina ističe kao prvak EU 

fondova koji je iskoristio 

brojne mogućnosti 

financiranja projekata, zbog 

čega mu je dodijeljena titula 

Najboljeg grada po 

povlačenju EU sredstava i 

to dvije godina zaredom – 2020. i 2021. Grad je 

tako u potpunosti transformirao svoj izgled 

ulaganjem u izgradnju i obnovu. 

U središtu grada uređeni su Dvorac 

Pejačević i Gradski park, Franjevački park 

uz crkvu sv. Roka te Mali park, koji postaju 

temeljna vizura grada, a obnovljeni su u 

turističke svrhe. Obnovljene su i opremljene 

škole, vrtići i društveni domovi, kontinuirano 

se ulaže u komunalnu infrastrukturu. Naglasak 

je i na odgovornom gospodarenju otpadom, a 

završen je i jedan od najvećih EU projekata - 

“Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture 

aglomeracije Virovitica” u sklopu kojeg je 

izgrađeno novo postrojenje za pročišćavanje 

otpadnih voda. 

RAST PODUZETNIČKE ZONE 

Grad Virovitica trenutno u suradnji 

s Razvojnom agencijom VTA za prijavu 

priprema nekoliko strateških projekta kojima 

su obuhvaćeni svi segmenti, od odgoja i 

obrazovanja, sporta i rekreacije, do komunalne 

infrastrukture i kulture. Dio projekata 

priprema se za natječaje ITU mehanizma, a 

projekti će se prijavljivati i na NPOO, kao i 

dostupne EU fondove. 

Prije svega, važno je napomenuti 

da se u Virovitici u proljeće krenulo s 

realizacijom jednog od najvažnijih cestovnih 

infrastrukturnih projekata u RH –radovima 

na trećoj etapi brze ceste od Virovitice prema 

Špišić Bukovici, a koja će se nastavljati dalje 

prema Bjelovaru i Zagrebu. Ova cesta je, osim 

kraćeg puta, iznimno važna i zbog razvoja 

gospodarstva te stavljanja u punu funkciju 

poduzetničkih zona grada Virovitice, osobito 

megazone Zapad II koja se prostire na 359 

hektara i trenutno je najveća u RH. 

Interpretacijski centar Domovinskog rata 

GRAD ĆE USKORO DOBITI BAZENE, NOVE SPORTSKE TERENE I TURISTIČKE SADRŽAJE 

Virovitica do 

sada dvostruki 

prvak fondova EU 

U pripremi su brojni projekti koji će obuhvatiti sve 

djelatnosti i omogućiti daljnji razvoj 

Centar Vegeška s 

desetak igrališta i 

stazom za karting 

Za prijavu je spreman i sportsko-turistički 

centar s tri bazena i sportskim terenima, kao 

i Sportski centar Vegeška s desetak igrališta i 

međunarodnom stazom za karting. 

U planu je i izgradnja nove glazbene škole 

s koncertnom dvoranom, vježbaonicama, 

tonskim studijem i glazbenom igraonicom, 

kao i Interpretacijski centar Domovinskog rata 

koji će biti muzejsko-izložbeno-edukacijski, 

ali i mjesto u kojemu će svoj “dom” imati 

braniteljske udruge s područja grada i ured 

Ministarstva hrvatskih branitelja. 

NOVE PRILIKE ZA BUDUĆE NARAŠTAJE 

Priprema se i uređenje izletišta na 

Virovitičkim jezerima gdje će, nakon prve 

faze, odnosno izmuljivanja i uređenja vodnog 

režima za zaštitu od poplava, biti rekreacijski i 

turistički sadržaji za sve generacije. 

Još jedan važan projekt koji će dodatno 

ukrasiti vizuru grada je izgradnja vodenog 

parka oko Dvorca Pejačević. 

Grad Virovitica ima spreman i projekt 

izgradnje novog autobusnog kolodvora s 

pristupnim cestama i parkiralištem, izgradnje 

III. osnovne škole koja će omogućiti uvođenje 

jednosmjenske nastavke te podići kvalitetu 

obrazovanja novim aktivnostima u vrhunskim 

uvjetima za rad, kao i novog dječjeg vrtića u 

kojem će svoje mjesto dobiti 206 mališana. 

Uz sve ove projekte, na području grada 

u planu je i gradnja nove gimnazije, Centra 

za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti, 

kao i Sušionice za povrće koja će omogućiti 

poljoprivrednicima da se bave visoko 

dohodovnim kulturama. Spomenute projekte 

priprema Virovitičko-podravska županija u 

partnerstvu s Gradom. 

U Gradu Virovitici cilj je realizacijom ovih 

projekata ostvariti kvalitetniji životni standard 

za građane te otvoriti nove prilike za buduće 

naraštaje. 


GLAS PARTNERA 

E 

uropski fondovi, promijenili 

su lice Virovitičko-podravske 

županije. Kroz njih je, u 

zadnjih deset godina, na 

ovom provedeno više od 500 

projekata u vrijednosti većoj 

od 300 milijuna eura. Ne čudi 

kako je Virovitičko-podravska 

županija, po povlačenju EU sredstava, u 

zadnjem desetljeću, konstantno u hrvatskom 

vrhu gledajući statistiku “po glavi stanovnika”. 

- Godinama smo pripremali projekte, 

spremali projektnu dokumentaciju, imali 

potrebne sve dozvole i čekali otvaranje 

natječaja. I zato nije čudno da smo godinama 

vodeći ili među vodećima u Hrvatskoj po 

povlačenju EU sredstava. Rezultat je to rada 

županijske uprave, svih naših institucija, 

županijske razvojne agencije VIDRA-a ali i svih 

općina i gradova na našem području – ističe 

prvi čovjek Virovitičko-podravske županije 

Igor Andrović. 

POSJETITELJSKI CENTRI 

A u toj priči, posebno poglavlje su ulaganja 

u turizam i turističke potencijale na ovom 

području. Oko 70 milijuna eura europskih 

sredstava, učinili su Virovitičko-podravsku 

županiju kao poželjnu kontinentalnu 

turističku destinaciju. 

- Ulaganje u turizam je izravno ulaganje 

u gospodarstvo. Težimo sustavu koji će 

integrirati sve, dvorce, vina, gastronomiju, 

kulturnu, prirodnu baštinu, te time dodatno 

podići kvalitetu turizma. Kao destinacija, 

Slavonija i Podravina, na putu smo ispravnog 

turističkog napretka, a još ćemo veći značaj 

postići dovršetkom započetih projekata i 

početkom novih koji su u planu – podcrtava 

Andrović. 

Kada bi postojao vremenski stroj kojim bi 

se putnik namjernik, vratio samo deset godina 

“unazad”, na području Virovitičko-podravske 

županije, taj “vremenski putnik” ne bi zatekao 

puno toga. Turizam se na ovom području, 

najviše temelji na UNESCO zaštićenim 

područjima Parka prirode Papuka i rijeke 

Drave, zaštiti prirodne i kulturne baštine, a u 

zadnjih deset godina nastalo je puno toga. 

Ovo su projekti koji su promijenili vizuru 

gradova i općina na području Virovitičkopodravske 

županije. Izgrađeni su i obnovljeni 

posjetiteljski centri - Kurija Janković u 

Kapela Dvoru, Posjetiteljski centar - Dvorac 

Janković u Suhopolju. U središtu Virovitice 

obnovljen je dvorac Pejačević. Obnovljena 

je i rodna kuća Petra Preradovića. Zaživio 

je Centar za posjetitelje Križnica sa skelom 

preko rijeke Drave. TIC Klopotec na pitomim 

Postav Geo info 

centra u Voćinu 

prilagođen je 

različitim 

uzrastima 

U POSLJEDNJIH DESET GODINA PROVEDENO JE VIŠE OD 500 PROJEKATA 

Novo lice Virovitičkopodravske 

županije 

Teže sustavu koji će integrirati sve, dvorce, vina, 

gastronomiju, kulturnu i prirodnu baštinu te time 

dodatno podići kvalitetu turizma 

padinama Bilogore poziva turiste, a novo 

lice imaju i Centar za posjetitelje Dravska 

priča u Noskovcima, Posjetiteljski centar 

“Stara ložionica” u Orahovici. Izgrađeni 

su Posjetiteljski centar EPI centar Sequoia 

u Slatini, Kuća čaja-oaza mira u Špišić 

Bukovici. Proveden je projekt Geo priče 

UNESCO Geoparka, kod kojeg se izdvaja Geo 

info centar u Voćinu i asfaltiranje ceste od 

Slatinskog Drenovca do granice Virovitičkopodravske 

i Požeško-slavonske županije. 

Ta ceste je pobudila trostruko veći dolazak 

turista na područje Parka prirode Papuk, 

posebno Jankovca... U Orahovici se privodi 

Igor Andrović, 

virovitičkopodravski 

župan 

kraju gradnja Turističko-rekreacijskog centra 

Jezero-Hercegovac-Ružica grad. U Cabuni se 

gradi Centar za kulturu zdravlja. U Voćinu su 

počeli radovi na novom turističkom sadržaju 

Klokočevcu... 

BOLJA KVALITETA ŽIVOTA 

Sa svim ovim projektima, postajemo 

prepoznatljiviji na turističkoj karti 

kontinentalne Hrvatske. Tome u prilog idu 

i brojne nagrade, sve više turista, a sve je to 

dokaz je kako radimo dobar posao. Recimo, 

naš Dvorac Janković u Suhopolju bilježi 46 

posto bolje rezultate nego lani. Županija, 

gradovi i općine su ostvarile svoju zadaću, te 

kroz europska sredstva, u svim segmentima 

društvenog razvoja, poboljšali kvalitete života 

stanovništva. Pokazali smo kako na kvalitetan, 

učinkovit način, uz podršku Vlade RH i 

resornih ministarstava, možemo europskim 

sredstvima poboljšati uvjeti življenja, od 

ruralnog razvoja do infrastrukturnih i ostalih 

javnih projekata – ističe Andrović. 


GLAS PARTNERA 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA IMA VELIKA OČEKIVANJA 

I OD NOVE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE EU 

Županija predvodnik u 

korištenju fondova EU 

Kao pomoć u korištenju fondova EU osnovali su i javnu 

ustanovu Regionalna razvojna agencija PGŽ-a 

P 

rimorsko-goranska županija 

ima velika očekivanja od nove 

financijske perspektive EU 

odnosno Višegodišnjeg 

financijskog okvira za 

razdoblje 2021.-2027. te 

Nacionalnog plana oporavka i 

otpornosti. Stoga su 

već prilikom njihove pripreme predložili preko 

30 projekata na svom području za 

sufinanciranje bespovratnim sredstvima pri 

čemu su od posebnog interesa projekti važni za 

kvalitetu života stanovnika županije u domeni 

zdravlja i obrazovanja kao što su Zdravstveni 

centar Rujevica, revitalizacija Lječilišnog centra 

Veli Lošinj, Dom zdravlja Opatija te izgradnja 

Osnovne škole Marinići. Također se predlažu i 

projekti vezani uz daljnje unapređenje turizma i 

kulture kao što je revitalizacije Guvernerove 

palače u Rijeci, nastavak projekata energetske 

obnove objekata zdravstvenih i socijalnih 

ustanova te digitalizaciju javnih službi. Županija 

aktivno sudjeluje i u pripremi i provedbi niza 

projekata u okviru različitih programa europske 

U konkurenciji za najbolji 

projekt EU ove je godine 

Centar o velikim zvijerima 

otvoren u Gorskom kotaru 

Proširenje luke Unije konkurira za EU projekt 

teritorijalne suradnje s ciljem razmjene znanja i 

iskustava s međunarodnim partnerima. 

ZNAČAJNI LUČKI PROJEKTI 

Važno je reći da je Primorsko-goranska 

županija među vodećim hrvatskim županijama 

u pripremi, prijavi i provođenju projekata koji 

se sufinanciraju bespovratnim sredstvima 

europskih fondova gledajući teritorijalno, ali i 

unutar sustava regionalne samouprave. Tako 

se na području županije provodi više velikih 

infrastrukturnih zahvata kao što su projekti 

poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture 

na području aglomeracija Rijeke, Novog 

Vinodolskog i Crikvenice te otoka Krka, Cresa 

i Lošinja za što su odobrena bespovratna 

EU sredstva u ukupnom iznosu većem od 

2,15 milijarde kuna, dok ukupna vrijednost 

navedenih projekata prelazi 3 milijarde kuna. 

Tu su i ulaganja iz Europskog fonda za 

regionalni razvoj u prometnu infrastrukturu 

odnosno izgradnju državne ceste DC403 

čija ukupna vrijednost iznosi 520 milijuna 

kuna, od čega se 442 milijuna kuna odnosi 

na bespovratna EU sredstva. U okviru 

Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 

provode se i značajni lučki projekti kao što su 

razvoj multimodalne platforme i povezivanje 

s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, 

produbljenje pristaništa kontejnerskog 

terminala na Brajdici, rekonstrukcija teretnog 

dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja 

intermodalnog terminala na Zagrebačkoj 

obali ukupne vrijednosti više od milijardu 

kuna. Tu su i ulaganja u Centar kompetencija 

za pametne gradove u Rijeci, a znatna 

bespovratna sredstva već su uložena u projekt 

1. faze Studentskog smještaja na Kampusu 

Sveučilišta u Rijeci te u projekt rekonstrukcije 

i opremanja dnevnih bolnica i dnevnih 

kirurgija KBC-a Rijeka. 

PODRŠKA RESORNOG MINISTARSTVA 

Postoje i deseci drugih manjih projekata 

općina i gradova kao i cijela lepeza projekata 

same Primorsko-goranske županije. Tako su 

s europskim novcem realizirali veliki projekt 

kulturno-turističke valorizacije vrijedne 

povijesne baštine Putovima Frankopana, 

energetski obnovili školske zgrade, osigurali 

gotovo 100 milijuna kuna za projekt 

centara kompetentnosti u sektoru turizma 

i ugostiteljstva, izgradili luke u Crikvenici i 

Cresu, Unijama, Rabu, Krku. 

Samo za ulaganja u lučku infrastrukturu, 

uz podršku resornog ministarstva, osigurali 

su preko 350 milijuna kuna europskog novca. 

Osim štosu dogradili brojne luke i lučice, 

kroz projekt Mala barka obnovili su brojna 

tradicijska plovila i učinili turistički vidljivijom 

pomorsku baštinu. Takva uspješnost prije 

svega je rezultat sustavne, pravovremene i 

kontinuirane pripreme projektnih prijedloga 

i projektne dokumentacije pa u trenutku kada 

se natječaji otvore,županija kandidira već 

spremne projekte. Kao pomoć u korištenju 

EU fondova osnovali su i javnu ustanovu 

Regionalna razvojna agencija PGŽ koja uz 

Regionalnu energetsku agenciju Kvarner 

ima primarni zadatak besplatne podrške 

u pripremi i provedbi EU projekata svim 

županijskim institucijama, ali i općinama i 

gradovima s područja PGŽ. 


PROJEKTI EU KOJI 

DOPRINOSE KVALITETI 

ŽIVOTA U LOKALNIM 

SREDINAMA 

Žiri bira pobjednike u četiri kategorije - kategoriji 

doprinosa znanosti i inovacijama, kategoriji doprinosa 

lokalnoj i regionalnoj zajednici, kategoriji doprinosa 

prekograničnoj suradnji i kategoriji doprinosa 

poduzetništvu, a pobjednika pete, zasebne kategorije 

najuspješnijeg projekta EU prema izboru javnosti 

biraju čitatelji 


Ž iri je birao najbolje između rekordno 

prijavljenih 39 projekata u 

ovogodišnjem izboru “Najbolji 

županijski EU projekt” koji organizira 

Hanza Media u suradnji s Hrvatskom 

zajednicom županija, Uredom 

Europskog parlamenta u Hrvatskoj te 

portalom župan.hr, a uz 

pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i 

fondova EU. 

Stručni žiri, kao i proteklih godina, bira pobjednike 

u četiri kategorije - kategoriji doprinosa znanosti i 

inovacijama, kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj 

zajednici, kategoriji doprinosa prekograničnoj suradnji 

i kategoriji doprinosa poduzetništvu, a pobjednika pete 

- kategorije najuspješnijeg projekta EU - prema izboru 

javnosti biraju čitatelji. 

Riječ je ambicioznim i inspirativnim projektima 

kojima je uz korištenje sredstava iz EU fondova 

poboljšana kvaliteta života u lokalnim sredinama. 

Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljim 

EU županijskim projektima bit će 4. listopada ove 

godine u Zagrebu. 


MEĐUREGIONALNI PROJEKT 

Eksperimentalne ekološki 

prihvatljive agrarne prakse i 

novo dobrovoljno tržište ugljika 

KATEGORIJA 

Doprinos 

znanosti i 

inovacijama 

G 

REEN ECONOMY AND 

CO2 projekt je prijavljen 

od strane Razvojne 

agencije Dubrovačkoneretvanske 

županije 

DUNEA unutar kategorije 

Doprinos znanosti i inovacijama. 

Kroz projekt GECO2 

uspostavljen je inovativni 

međuregionalni sustav kojim se 

poboljšalo praćenje klimatskih 

promjena, uvele eksperimentalne 

eko-prihvatljive poljoprivredne 

prakse i uspostavilo novo 

dobrovoljno tržište ugljika iz 

poljoprivredne djelatnosti u 

svijetu, predstavlja inovaciju na 

ukupnom tržištu ugljika u svijetu 

i primjer dobre prakse drugima. 

Stvorena je i iznimna 

prilika za Dubrovačkoneretvansku 

županiju za razvoj 

poljoprivrede, zelenog 

poslovanja gospodarstvenika, 

mehanizma trgovanja 

ugljikom te iskorištavanje 

potencijala koji nudi Europski 

zeleni plan i njegove spomenute 

mjere i programi. U Dubrovačkoneretvanskoj 

županiji za 

pilot područje odabrana je 

dolina Neretve, odnosno 24 

poljoprivrednika koji su se 

dobrovoljno uključili u realizaciju 

projekta. Tijekom trajanja 

pilot aktivnosti provodila su 

se istraživanja sekvestracije 

ugljika u tlo na ukupno 39 

hektara poljoprivrednog 

zemljišta. Istraživanja su 

pokazala da je primjena novih 

poljoprivrednih praksi dovela 

do zarobljavanja 75 tona CO2, 

što u konačnici predstavlja 

75 kredita za tržišni plasman. 

Vodeći partner na projektu 

bila je ARPAE – Regionalna 

agencija za prevenciju, okoliš 

i energiju Emillia Romagna, a 

partneri Internacionalni Centar 

za napredne Mediteranske 

agronomske studije - 

Mediteranski agronomski studij 

Bari, zatim talijanske regija Molise 

i Marche, Legacoop Romagna te 

ispred naše zemlje Javna ustanova 

Rera S.D. za koordinaciju i razvoj 

SDŽ, Agencija za ruralni razvoj 

Zadarske županije i Dubrovačkoneretvanska 

županija. Projekt 

se provodio od početka 2019. do 

svibnja 2022. godine, ukupna 

vrijednost projekta bila je 

273.264 eura, iznos isplaćenih 

bespovratnih sredstava 232.275 

eura, a vlastita 40.989 eura. 


KATEGORIJA DOPRINOS ZNANOSTI I INOVACIJAMA 

OČUVANJE RESURSA 

InnovaMare - projekt kojim se mogu 

nadzirati i pravodobnom reakcijom 

spriječiti onečišćenja mora 

PRVI PUT U HRVATSKOJ 

Projekt MoST za kontrolu prodora 

slane vode u dolini Neretve uz mjere 

za spas poljoprivrede i turizma 

B 

lue technology - 

Developing innovative 

technologies for 

sustainability of Adriatic 

Sea (InnovaMare) projekt 

je prijavljen od strane Hrvatske 

gospodarske komore Šibenskokninske 

županije u izbor za 

najbolji EU projekt unutar 

kategorije Doprinos znanosti i 

inovacijama. 

Projekt se provodio na 

području Hrvatske i Italije od 

sredine 2020., ukupna vrijednost 

mu je bila 42,204.400 kuna, iznos 

isplaćenih bespovratnih sredstava 

bio je 35,339.701 kunu, a vlastita 

sredstva iznosila su 6.280.643 

kune. 

Strateški projekt InnovaMare 

osmišljen je kako bi se razvio i 

uspostavio model inovacijskog 

ekosustava na području 

podvodne robotike i senzorike 

za potrebe kontrole i nadzora 

onečišćenja u Jadranskom 

moru, a na čemu su radili 

privatni i znanstveni sektor u 

cilju poticanja razvoja novih 

tehnoloških rješenja koja su 

uključila osnivanje digitalnog 

inovacijskog huba za razvijanje 

prototipova podvodnih robota i 

senzora, stvaranje interaktivne 

web platforme te naposljetku 

uspostavljanje living lab-a u 

Jadranskom moru. 

Čak 64 vrste riba, koje 

prebivaju u Jadranu, mogle 

bi uskoro izumrijeti zbog 

prekomjernog ribarenja. 

Nadalje, predviđa se da će 

razina Jadranskog mora rasti 

na što trebamo imati odgovor 

danas, a bačeni otpad i otpadne 

vode iz kanalizacije glavni su 

uzrok potencijalnog propadanja 

morskog ekosustava. Upravo 

onečišćenje ekosustava 

Jadranskog mora veliki je izazov 

i potrebno je hitno reagirati. I to 

ne samo po pitanju okoliša već i 

po pitanju gospodarskih sektora 

ribarstva, turizma, akvakulture 

i pomorstva. I upravo tu se vidi 

značaj InnovaMare strateškog 

projekta i stvaranje Innovamare 

inovacijskog hub-a kako bi 

kreirali nova inovativna rješenja. 

Ulaganja u razvoj inovativnih 

centara, osim očite ekološke 

koristi, uvelike su pridonijela 

i razvoju lokalne ekonomije, 

ponajprije stvaranjem novih 

radnih mjesta. U projektu su 

sudjelovala i četiri sveučilišta - 

riječko, dubrovačko, zagrebačko i 

tršćansko. 

M 

onitoring prodora 

slane vode u obalne 

vodonosnike i 

testiranje pilot 

projekata za prevenciju 

prodora soli - MoST projekt je 

prijavljen od strane Regionalne 

razvojne agencije Dubrovačkoneretvanske 

županije DUNEA 

u izbor za najbolji EU projekt 

unutar kategorije Doprinos 

znanosti i inovacijama. Hrvatska 

i Italija značajno su izložene 

prodoru slane vode u obalnim 

regijama s ozbiljnim posljedicama 

na poljoprivredne aktivnosti 

i turizam što može prerasti u 

popriličan problem u relativno 

kratkom vremenu. U cilju 

rješavanja ovog problema, projekt 

MoST je kroz monitoring prodora 

slane vode u regijama na obali 

Jadranskog mora u Hrvatskoj na 

donjim tokovima rijeke Neretve 

u Hrvatskoj, te rijeke Po u Italiji 

procijenio, predložio i testirao 

odgovarajuće protumjere. 

U našoj zemlji projekt se 

provodio na području doline 

Neretve u Dubrovačkoneretvanskoj 

županiji, od 

početka 2019. do sredine prošle 

godine. Ukupna vrijednost 

projekta bila je 2.598.608 eura, 

iznos isplaćenih bespovratnih 

sredstava 99.067,01 euro, dok su 

vlastita sredstva bila 17.482,42 

eura. Sveučilište u Padovi bilo 

je nositelj projekta, a partneri 

Nacionalno vijeće za istraživanja 

(IT), Upravno tijelo za sanaciju 

zemljišta – Adige Euganeo (IT), 

Regija Veneto (IT), Fakultet 

građevinarstva, arhitekture i 

geodezije Sveučilišta u Splitu, 

Hrvatske vode i Regionalna 

agencija DUNEA (RH). Projekt 

se provodio u dvije glavne faze. 

Prva faza obuhvaćala je detaljno 

prikupljanje podataka na dva 

prethodno spomenuta lokaliteta 

i geofizička istraživanja. U 

drugoj fazi se na pilot lokacijama 

testirala učinkovitost mogućih 

protumjera kako bi se ograničio 

i/ili ublažio prodor slane vode. 

U sklopu projektnih aktivnosti 

odrađena su zračna snimanja 

zaslanjenosti podzemnih voda i 

poljoprivrednih površina. Riječ je 

o neinvazivnoj geofizičkoj metodi 

istraživanja i tehnologiji koja nije 

štetna kako po objekte tako ni po 

ljudsko zdravlje, a koja se provodi 

niskim preletom helikopterom 

(20-40 m iznad tla). Ovakva vrsta 

istraživanja s ovom tehnologijom 

prvi put se radila u Hrvatskoj. 


KATEGORIJA 

Doprinos 

poduzetništvu 

KVALITETA ŽIVOTA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI 

Osobama s invaliditetom omogućene 

informacije o pristupačnosti 

turističkih objekata i usluga 

P 

ristupačne turističke 

destinacije i usluge u 

pograničnim područjima 

- “Accessible Tourism 

Destinations and Services 

in Border Areas – ADOBE” 

projekt je prijavljen u kategoriji 

Doprinos poduzetništvu od 

strane JU Županijska razvojna 

agencija Osječko-baranjske 

županije u izbor za najbolji 

EU projekt. Provodio se na 

području Osječko-baranjske 

županije i mađarske Županije 

Baranya i omogućio je osobama 

s invaliditetom da kroz mrežne 

stranice projekta i mobilne 

aplikacije imaju pristup iscrpnim 

i relevantnim informacijama o 

razini pristupačnosti turističkih 

objekata i usluga. Na području 

OBŽ nabavljena je oprema, 

kao što je motorni skuter, 

elektromotorni dodatci za 

invalidska kolica, elektromotorni 

krevet, lifter za krevet, sklopiva 

elektromotorna kolica, hodalice, 

štapovi i kosine..., a koje mogu 

besplatno unajmiti turisti ili 

pružatelji usluga. 

U Izvješću o radu 

pravobranitelja za osobe s 

invaliditetom za 2022., a koje 

je 3. travnja 2023. dostavljeno 

zastupnicima u Hrvatskom 

saboru, u poglavlju “Pristupačan 

turizam” navodi se projekt 

ADOBE kao primjer dobre 

prakse u rješavanju problema 

s kojima se susreću osobe s 

invaliditetom. Početak provedbe 

projekta bio je u svibnju 2020. 

i trajao je do kolovoza prošle 

godine. Nositelj projekta bila 

je Osječko-baranjska županija, 

partner Županija Baranya, 

a podržavajući/pridruženi 

partneri Pravobranitelj za osobe 

s invaliditetom – Područni ured 

Osijek i Ministarstvo za ljudske 

potencijale Republike Mađarske. 

Ukupna vrijednost mu je bila 

1.469.227 kuna, iznos isplaćenih 

bespovratnih sredstava 1.248.843 

kune, a vlastita sredstva 220.384 

kune. 

Kroz projekt je izrađena 

analiza i studija pristupačnosti 

100 turističkih proizvoda/usluga, 

izrađen je prekogranični vodič za 

pristupačni turizam, nabavljena 

oprema koja je na raspolaganju 

turistima s invaliditetom, 

izrađena je mobilna aplikacija 

i web stranica, uspostavljen je 

“Centar izvrsnosti za pristupačni 

turizam” te je provedena 

informativna kampanja. 


KATEGORIJA DOPRINOS PODUZETNIŠTVU 

INOVATIVNE TVRTKE 

BUSINESS ANGELS IMPACT FUND za 

ulaganje u startupe s investicijskim 

potencijalom od 30 milijuna eura 

ENERGETSKA TRANZICIJA 

Inovativnim financiranjem 

kotlovnica na biomasu u javnim 

ustanovama do zelenije budućnosti 

B 

USINESS ANGELS 

IMPACT FUND - BAIF 

projekt je prijavljen 

u kategoriji Doprinos 

poduzetništvu u 

izboru za najbolji EU projekt te 

predložen od strane Zagorske 

razvojne agencije. Osmišljen je 

kako bi potaknuo zapošljavanje 

omogućavanjem pristupa 

financiranju, poslovnoj podršci 

i stvaranju mikro poduzeća. 

Projektom su stvoreni preduvjeti 

za uspostavu novog financijskog 

instrumenta za ulaganje 

u startupove okupljanjem 

financijskih resursa poslovnih 

anđela i EAF-a (Europski anđeoski 

fond, inicijativa EIF-a) koji pruža 

kapital za financiranje inovativnih 

tvrtki u obliku zajedničkih 

ulaganja. Investicijski potencijal 

je 30 milijuna eura. Projekt je 

stvorio održiv tok poslovnih 

prilika kojeg čini 101 startup. 

Projekt koji se provodio na 

području Krapinsko-zagorske 

županije počeo je krajem 

2020. i završio sredinom 

prošle godine. Nositelj projekta 

bila je Krapinsko-zagorska 

županija, a partneri na projektu 

Zagorska razvojna agencija 

(ZARA), Poduzetnički centar 

Krapinsko-zagorske županije, 

Feelsgood Capital Partners i 

Hrvatska udruga poslodavaca 

(HUP). Ukupna vrijednost 

projekta bila je 2.542.707,57 

kuna, bespovratno je dobiveno 

1.883.046,82 dok su vlastita 

sredstva 661.738,73 kune. BAIF 

se temeljio na pružanju pristupa 

tržištu i novim financijskim 

mehanizmima promovirajući 

jednake mogućnosti za sve te 

je tako doprinio zapošljavanju i 

mobilnosti radne snage. 

Poduzetništvo s jasnim 

društvenim utjecajem (impact 

entrepreneurship) suočava se 

s posebnim izazovima, a BAIF 

pruža rješenje za mnoge od tih 

izazova, istovremeno doprinoseći 

razvoju lokalnog ekosustava 

rizičnog kapitala. Projekt, kako se 

navodi, predstavlja značajan izvor 

kapitala za ulaganje s društvenim 

utjecajem, povećava svoju 

vidljivost u lokalnoj i nacionalnoj 

startup i ulagačkoj zajednici, 

potvrđuje se kao mehanizam 

koji stvara vrijednost putem 

tržišno orijentiranih ulaganja, 

jača zajednicu poslovnih anđela 

te pruža nefinancijsku podršku 

poduzetnicima putem mentorske 

podrške, savjeta i umrežavanja. 

B 

oosting wood biomass 

energy market as a key for 

regional energy transition 

- Wood Key projekt 

je prijavljen od strane 

Karlovačke županije u kategoriji 

Doprinos poduzetništvu u Izboru 

za najbolji EU projekt. Financiran 

je u sklopu programa Interreg 

IPA CBC Hrvatska – Bosna i 

Hercegovina - Crna Gora, za cilj 

je imao stvoriti sveobuhvatnu 

potporu za jačanje tržišta 

biomase, odnosno, pokrenuti 

energetsku tranziciju na 

regionalnoj razini kroz poticanje 

korištenja lokalno prisutnog 

obnovljivog izvora energije – 

drvne biomase. Instalacijom tri 

snažna kotla na biomasu ukupne 

snage od značajnih 1,8 MW, 

transformirana je reputacija 

drvnog goriva iz klimatski 

nepovoljnog u obnovljivi izvor 

energije. Uvođenjem inovativnog 

financiranja kroz model ugovorne 

prodaje toplinske energije iz 

biomase, pokrenuta je zelenija 

budućnost i osnaženo lokalno 

gospodarstvo. Značajan instalirani 

kapacitet novih sustava grijanja 

na biomasu, povećao je potražnju 

za drvnim gorivima u regiji 

za oko 1400 tona. Značajnim 

smanjenjem emisije CO2 od oko 

1250 tona godišnje projekt je 

dao zapažen doprinos očuvanju 

okoliša. Vrijednost projekta bila je 



kuna, dok su vlastita sredstva 

iznosila 1.236.645 kuna. Provodio 

se od veljače 2020. i trajao je dvije 

godine. Nositelj projekta bila je 

Regionalna energetsko-klimatska 

agencija Sjeverozapadne Hrvatske 

(REGEA), a partneri Karlovačka 

županija, Razvojna agencija 

Unsko-Sanskog Kantona (RAUSK) 

i Grad Bihać ispred BiH te Općina 

Herceg Novi, Crna Gora. 

Novi model financiranja doveo 

je do šire implementacije sustava 

grijanja na biomasu u javnim 

ustanovama. Glavna prepreka 

dosadašnjoj široj primjeni 

kotlovnica na biomasu bili su, 

naime, relativno visoki troškovi 

opreme. No, ugovorna prodaja 

toplinske energije iz biomase 

u potpunosti nadoknađuje 

visoke troškove sustava, jer će 

se investicija otplaćivati kroz 

cijenu grijanja, čime se sustavi 

grijanja na biomasu mogu 

financirati privatnim kapitalom ili 

kombinacijom javnih i privatnih 

sredstava. 


CROWN PROJEKT 

Po 25 mladih iz Hrvatske, Crne 

Gore i BiH dobilo priliku za razvoj 

inovativnih startup poduzeća 

JAČANJE KONKURENTNOSTI 

Javni sustav navodnjavanja 

“Ervenica” rješenje za nedostatak 

vode u poljoprivrednoj proizvodnji 

C 

rown of entrepreneurial 

ideas for success - 

CROWN projekt je 

Sisačko-moslavačke 

županije prijavljen u 

Izbor za najbolji EU projekt 


poduzetništvu. Odnosio se na 

jačanje poduzetničkih potencijala 

mladih ljudi kako bi se potaknulo 

zapošljavanje te stvaranje 

inovativnih startup poduzeća, kao 

i poticajne radne okoline, a sve u 

cilju povećanja konkurentnosti 

i razvoja poslovnog okruženja 

Hrvatske, BiH i Crne Gore. Već 

na samom početku razvijen je 

pristup procjeni poduzetničkih 

kapaciteta mladih kroz inovativno 

testiranje. Od ukupno 300 

testiranih u sve tri uključene 

zemlje, po 25 kandidata iz 

Hrvatske, Crne Gore i Bosne i 

Hercegovine, dobilo je priliku 

sudjelovati u intenzivnom 

startup programu. Projekt se 

počeo provoditi sredinom 2020. 

i trajao je dvije godine. Nositelj 

projekta bila je SI-MO-RA d.o.o., 

Razvojna agencija Sisačkomoslavačke 

županije, a partneri 

Inovaciono Preduzetnički Centar 

Tehnopolis (Nikšić) te Zaklada za 

Inovacijski i Tehnološki Razvitak 

(Mostar). Vrijednost projekta 

bila je 4.642.525 kuna, iznos 


3.946.146 kuna, dok su vlastita 

sredstva iznosila 696.378 kuna. 

Kroz inovativne načine testiranja 

razvijene kroz ovaj projekt u 

suradnji s timom stručnjaka, 

mladi ljudi mogli su preispitati 

vlastite preferencije i otkriti 

vlastite mogućnosti za razvoj 

svojih poslovnih ideja. Najbolji 

od njih imali su mogućnost 

sudjelovanja u intenzivnom 

regionalnom programu 

namijenjenom startup timovima 

i poduzećima. Stvarajući 

regionalnu mrežu, projektni 

partneri su svojim korisnicima 

pružali pristup regionalnim 

kontaktima i olakšali im sklapanje 

suradnji i partnerstva. 

Postojeće usluge proširene 

su uspostavom poduzetničkih 

centara opremljenih suvremenom 

opremom koja su dostupna na 

korištenje startup poduzećima. 

Partneri su kroz ovaj projekt 

dodatno educirali vlastito 

osoblje kroz teorijske radionice i 

praktične razmjene u europskim 

centrima kako bi se kvaliteta 

pružene usluge podignula na još 

veću razinu. 

S 

ustav javnog 

navodnjavanja “Ervenica” 

projekt je prijavljen od 

strane Razvojne agencije 

Vukovarsko-srijemske 

županije u Izbor za najbolji EU 

projekt u kategoriji Doprinos 

poduzetništvu. 

Izgradnjom javnog sustava 

navodnjavanja “Ervenica” 

na ukupnoj površini od 738 

ha, želio se nadoknaditi 

nedostatak vode koji se javlja 

tijekom uzgoja poljoprivrednih 

kultura, a koji je ograničavajući 

faktor za postizanje njihovog 

punog biološkog potencijala. 

Provedbom projekta osigurani 

su infrastrukturni preduvjeti 

za prelazak na proizvodnju 

visoko dohodovnih kultura, 

ali i unaprijeđena je otpornost 

poljoprivredne proizvodnje na 

klimatske promjene. Lokacija 

Sustava se nalazi na području 

grada Otoka i općine Privlaka, 

projekt je počeo u ožujku 2022. 

i završio početkom ove godine. 

U potpunosti je financiran EU 

sredstvima u iznosu 65.576.837,50 

kuna. Nositelj projekta bila je 

Vukovarsko srijemska županija. 

Županija je kao investitor 

u javni sustav navodnjavanja 

postavila jasne ciljeve u 

postizanju i dugoročnoj održivosti 

u korištenju javnog sustava 

navodnjavanja ‘’Ervenica’’ te u 

konačnici održivoj i isplativoj 

proizvodnji hrane. Upravni odjel 

za poljoprivredu Vukovarskosrijemske 

županije uspostavio 

je tim za upravljanje sustavima 

navodnjavanja i koordinaciju s 

krajnjim korisnicima tog sustava. 

Osobe zadužene za upravljanje i 

koordinaciju na raspolaganju su 

svim korisnicima i zadužene su za 

redovitu kontrolu infrastrukture 

i opreme kao i za organizaciju 

edukacija za krajnje korisnike. 

Naime, korištenje sustava 

navodnjavanja poljoprivrednim 

gospodarstvima koji se nalaze u 

zoni obuhvata sustava donose niz 

prednosti, od povećanja prinosa, 

mogućnosti diversifikacije usjeva 

i prilagodbe tržišnim uvjetima, 

povećanje kvalitete usjeva, do 

povećanja vrijednosti zemljišta 

i mogućnosti stvaranja novih 

radnih mjesta. Pet korisnika, 

koji pokrivaju ukupno više od 

500 hektara površine unutar 

obuhvata sustava, trenutno 

ima potpisane predugovore 

za priključenje na javni sustav 

navodnjavanja ‘’Ervenica’’. 


32 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 

KATEGORIJA 

Doprinos lokalnoj i 

regionalnoj zajednici

ODRŽIVO UPRAVLJANJE 

S Centrom izvrsnosti Cerovačke 

špilje do inovativne i integrirane 

posjetiteljske destinacije 

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA 

Projekt Baltazar 5 izravno je 

doprinio jednakim mogućnostima 

za učenike s teškoćama u razvoju 

C 

entar izvrsnosti 

Cerovačke špilje – održivo 

upravljanje prirodnom 

baštinom i krškim 

podzemljem - prijavljen 

je u izbor za najbolji EU projekt 

od strane Agencije za razvoj 

Zadarske županije ZADRA 

NOVA u kategoriji Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj zajednici. 

Njegovom realizacijom stvorila 

se suvremena, inovativna 

i integrirana posjetiteljska 

destinacija temeljena na 

vrijednostima održivog 

upravljanja prirodnom baštinom. 

Projekt se provodio od travnja 

2018. do sredine prošle godine. 

Ukupna vrijednost projekta 



53.233.632,80 kuna te vlastita 

sredstva 15.220.217,20 kuna. 

Nositelj projekta bio je 

JU Park prirode Velebit, a 

partneri Zadarska županija, 

Javna ustanova za upravljanje 

zaštićenim dijelovima prirode 

na području Zadarske županije 

“Natura Jadera” i Zagrebački 

speleološki savez. Osim izgradnje 

centra izvrsnosti, kroz projekt su 

uređene i same Cerovačke špilje 

kao temelj projekta. Uređena je 

cijela posjetiteljska špiljska zona u 

dužini od 1300 metara, ugrađena 

nova rasvjeta prilagođena zaštiti i 

očuvanju špilja, rekonstruirani su 

mostovi i ograde te uređeni ulazni 

prostori. Izgrađen je suvremeni 

prihvatni centar za posjetitelje, 

napravljena rekonstrukcija 

posjetiteljske infrastrukture, 

šetnica do špilja i u špiljama te je 

komunalno opremljena pješačkokolna 

površina za prihvat većeg 

broja posjetitelja i vozila. 

Cijeli prostor je opremljen 

suvremenim interpretacijskim i 

edukativnim sadržajem tematski 

povezanim s fenomenima 

Cerovačkih špilja. Nalaze se 

na sjeveroistočnim padinama 

Crnopca, iznad južnog ruba 

Gračačkog polja. Trenutno su 

poznate tri Cerovačke špilje: 

Gornja, Srednja i Donja Cerovačka 

špilja. Glavna uloga Centra za 

posjetitelje je kroz edukaciju 

podići svijest posjetitelja o 

važnosti prirode i potrebi njezine 

aktivne zaštite. Na oko 1.000 

m svoje mjesto pronašli su 

interpretacijski, edukacijski, 

turistički, konferencijski i uredski 

sadržaji. Centar je izgrađen na 

mjestu starog, u ratu devastiranog 

motela. 

B 

altazar 5 projekt je 

od strane Krapinskozagorske 

županije 

predložen u izbor za 

najbolji EU projekt unutar 

kategorije Doprinos lokalnoj i 

regionalnoj zajednici. Provodio 

se od srpnja 2021. i trajao godinu 

dana, odnosno školsku godinu 

2021./2022., u kojoj je za 88 

učenika s teškoćama u razvoju 

u 26 osnovnih i 6 srednjih škola 

unutar Županije osigurano 80 

pomoćnika u nastavi/stručna 

komunikacijska posrednika. 

Najvažniji rezultati projekta su 

tolerancija, poštivanje različitosti 

i inkluzija. Inače, Baltazar 5 

nastavak je na projekte Baltazar 

1, 2,3 i 4 i koji su počeli 2014. 

godine. Ukupna vrijednost 

projekta bila je 3.624.144 kuna, 


sredstava 3.442.936,80 kuna, 

a vlastita sredstva iznosila su 

18.1207,20 kuna. Projekt Baltazar 

5 izravno je doprinio jednakim 

mogućnostima za učenike s 

teškoćama u razvoju kojima je 

podrška pomoćnika u nastavi 

i stručnih komunikacijskih 

posrednika nužno potrebna. 

Na taj način osigurana im je 

podrška kroz školovanje kako bi 

se lakše usmjerili na obrazovna 

postignuća, socijalizaciju te 

nadišli fizičke i emocionalne 

prepreke. Provedbom projekta 

stvoreni su preduvjeti za 

lakše uključivanje učenika s 

teškoćama u razvoju u okolinu, 

lakše svladavanje nastavnog 

procesa, socijalizaciju i 

razvoj. Izravno je utjecao na 

poboljšanje integracije učenika s 

teškoćama u razvoju u redovite 

i posebne osnovnoškolske 

i srednjoškolske odgojno– 

obrazovne ustanove te njihovu 

uspješniju socijalnu uključenost 

i emocionalno funkcioniranje. 

Pomoćnici u nastavi pružaju 

neposrednu potporu učeniku 

s teškoćama u razvoju tijekom 

odgojno–obrazovnog procesa 

u zadacima koji zahtijevaju 

komunikacijsku, senzornu i 

motoričku aktivnost učenika, 

u kretanju, pri uzimanju hrane 

i pića, u obavljanju higijenskih 

potreba, u svakodnevnim 

nastavnim i izvannastavnim 

aktivnostima. Projekt Baltazar 

prepoznala je i Europska komisija 

te je projekt dobitnik nagrade 

publike u kategoriji Pravedna 

Europa: Njegovanje inkluzije i 

antidiskriminacija. 


KATEGORIJA DDOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI 

PROJEKT RAZVOJA PRIRODNE BAŠTINE 

Zoniranje doline Neretve kao 

jedinstvenog ekoturističkog 

područja međunarodne važnosti 

RAZVOJNI POTENCIJAL 

Projekt autentičnih sela ADRIONET 

provodi se u 7 zemalja s ciljem 

društvene i ekološke održivosti 

P 

romicanje održivog 

razvoja prirodne baštine 

doline Neretve projekt 

je prijavljen u izbor 

za najbolji EU projekt 

od strane Razvojne agencije 

Dubrovačko-neretvanske 

županije DUNEA unutar 

kategorije Doprinos lokalnoj 

i regionalnoj zajednici. Kroz 

više različitih sadržaja na tri 

administrativna područja 

projekt je uspio postaviti bazu 

zaokruženih edukativnih 

ekoturističkih kompleksa, 

sadržaja i objekata s ciljem 

zoniranja doline Neretve kao 

jedinstvenog ekoturističkog 

područja međunarodne važnosti. 

Između ostaloga uspostavljene su 

i prve vjetroorgulje na svijetu. 

Projekt se provodio od sredine 

2018. i trajao je tri godine. Nositelj 

projekta bila je Dubrovačkoneretvanska 

županija, a partneri 

Regionalna agencija DUNEA, 

Grad Metković, Grad Ploče te 

Javna ustanova za upravljanje 

zaštićenim dijelovima prirode 

Dubrovačko-neretvanske 

županije. Ukupan iznos projekta 

bio je vrijedan 1.864.499,57 eura, 


sredstava 1.398.374,68, a vlastita 

sredstva 466.124,89 eura. 

Kreirano je 6 novih edukativnoposjetiteljskih 

infrastrukturnih 

sadržaja za razvoj javne svijesti 

o važnosti očuvanja zaštićenih 

dijelova prirode i Natura 2000 

mreže doline Neretve, 2 nova 

edukativna sadržaja u svrhu 

podizanja obrazovnog kapaciteta 

djece školske dobi o važnosti 

očuvanja zaštićenih dijelova 

prirode i Natura 2000 mreže 

doline Neretve, izrađen je 

nadalje ‘Akcijski plan’ upravljanja 

posjetiteljima za projektno 

područje, definirana Mjera za 

praćenje posjetitelja za projektno 

područje, kreiran novi sadržaj na 

dvije lokacije tehničke opreme i 

postavljanja sustava za zaštitu od 

požara zaštićenih dijelova prirode 

i Natura 2000 mreže doline 

Neretve. Kreirana je i provedena 

21 edukativna radionica na temu 

očuvanja prirodnih vrijednosti 

doline Neretve kojima je 

obuhvaćeno 725 dionika ciljnih 

skupina, kreirano je novih 10 

tipova promotivnih materijala, 

s ukupno 16171 primjeraka, u 

svrhu podizanja razine svijesti 

o obnovljenoj prirodnoj baštini 

doline Neretve i projektnih 

rezultata. 

A 

driatic-Ionian Network 

of Authentic Villages - 

ADRIONET prijavljen 

je u kategoriji Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj 

zajednici u izboru za najbolji 

EU projekt od strane Javne 

ustanove za razvoj Međimurske 

županije REDEA. Provodio od 

veljače 2020. godine do početka 

ove godine, ukupna vrijednost 



sredstava 1.252.795 kuna, dok su 

vlastita sredstva bila 187.919 kuna. 

Kroz projekt je uspostavljena 

ADRION Transnacionalna 

mreža “autentičnih sela” koja se 

temelji na društvenoj, ekološkoj 

i ekonomskoj održivosti, 

s naglaskom na podizanje 

svijesti o očuvanju prirodnih i 

kulturnih dobara. Projekt je bio 

usmjeren na lokalne zajednice 

uz riječne/jezerske slivove i 

brdsko–planinska/ruralna rubna 

područja. ADRIONET mreža 

obuhvaća 28 područja iz sedam 

zemalja partnera na projektu. 

U Međimurju su odabrana 

tri autentična područja za 

provođenje pilot projekata, a to 

su Nedelišće, Štrigova i Sveta 

Marija. Uz odabir pilot projekata, 

kroz provedbu projekta održano 

je četrnaest radionica na kojima je 

sudjelovalo ukupno 164 lokalnih 

dionika te su izrađeni strateški 

dokumenti Lokalni akcijski 

planovi i Operativni marketing 

turistički planovi. 

Lokalne zajednice su se 

uključile u koncept gostoljubive 

zajednice te preuzele ulogu 

pokretača razvoja u izgradnji 

autentične turističko - 

tradicionalne priče. U suradnji s 

općinama i Lokalnim akcijskim 

grupama LAG Međimurski 

doli i bregi i LAG Mura Drava, 

Turističkom zajednicom 

Međimurske županije, učenicima 

Graditeljske škole pod vodstvom 

prof. Vesne Osojnički, Udrugom 

žena Nedelišće, Udrugom žena 

Pušćine i Udrugom svetomarske 

čipke uspješno su organizirani 

Festivali nematerijalne kulturne 

baštine. 

U općini Štrigova, naime, 

održan je Festival keramike, u 

Svetoj Mariji Festival čipke, dok 

je u Nedelišću održan Festival 

cekara gdje je proslavljen i ulazak 

cekara od komušine u Registar 

kulturnih dobara Republike 

Hrvatske kao nematerijalnog 

kulturnog dobra. 


VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA - MASTER PLAN 

Veliki projekt razvoja učinkovitog i 

održivog prometnog sustava na 

području pet slavonskih županija 

INFORMATIČKI STRUČNJACI 

Potpora udrugama u Međimurskoj 

županiji u provedbi programa za 

popularizaciju STEM-a 

I 

zrada prometnog master 

plana funkcionalne regije 

Istočna Hrvatska projekt 

je prijavljen u kategoriji 


regionalnoj zajednici od strane 

regionalnog koordinatora VIDRA 

- Agencija za regionalni razvoj 

Virovitičko-podravske županije. 

Kroz izradu Prometnog 

master plana funkcionalne 

regije Istočna Hrvatska ciljalo 

se je na postizanje učinkovitog 

i održivog prometnog sustava 

koji će odgovarati potrebama 

gospodarstva i stanovnika na 

prostoru funkcionalne regije 

Istočna Hrvatska. 

Odnosno, master plan je 

osnova za daljnji razvoj prometa 

na području pet slavonskih 

županija, detaljno donoseći 

stanje u svim vrstama prometa 

te rješenja za njihovu aktualnu 

problematiku te predstavlja 

strateški dokument iz kojeg 

će proizlaziti mogućnosti za 

financiranje svih prometnih 

projekata. 

Usklađen je sa Strategijom 

prometnog razvoja Republike 

Hrvatske za razdoblje do 2030. 

godine i ostalim krovnim 

dokumentima u području 

prometa u Republici Hrvatskoj, a 

i na razini Europske unije. Projekt 

se provodio na području pet 

slavonskih županija - Virovitičkopodravske 

županije, koja je 

ujedno bila i nositelj projekta 

te Osječko-baranjske županije, 

Požeško-slavonske županije, 

Brodsko-posavske i Vukovarskosrijemske 

županije, koje su bile 

partneri projekta. 

Provedba je počela u rujnu 

2018. godine, a završila početkom 

2022. godine. Ukupna vrijednost 


a iznos isplaćenih bespovratnih 

sredstava 4.628.224,23 kune. 

Master plan je strateški 

dokument koji predstavlja 

strateško utemeljenje za sve 

buduće prometne projekte, 

ubrzavanje pripreme prometnih 

projekata u zoni obuhvata 

i povećavanje vjerojatnosti 

njihovog financiranja iz 

europskih fondova i drugih 

financijskih izvora. 

Sve partnerske županije 

koriste Master plan prometa 

kao glavnu stratešku smjernicu 

ka postizanju zadanih ciljeva 

i realizaciju infrastrukturnih 

projekata na području 

funkcionalne regije. 

I 

TEO – Popularizacija 

STEM-a u Međimurju 

projekt je prijavljen unutar 

kategorije Doprinos lokalnoj 

i regionalnoj zajednici, 

a predložen od strane Javne 

ustanove za razvoj Međimurske 

županije REDEA. Znanstveno 

područje STEM-a prije samog 

projekta u Međimurju je bilo u 

povojima, udruge u području 

STEM-a relativno nevidljive u 

široj populaciji te s nedostatnim 

novčanim sredstvima za širu 

afirmaciju STEM-a u Međimurju. 

Projekt je doprinio osvještavanju 

i jačanju udruga u području 

STEM-a u Županiji, omogućio 

djeci, mladima ali i općoj 

populaciji, koji žive u ruralnim 

sredinama, približavanje STEM 

područja u njihovoj neposrednoj 

životnoj okolini te studijske 

posjete sličnim organizacijama 

diljem Hrvatske, koje također 

rade na popularizaciji STEM-a, 

čime su otvorene mogućnosti 

za umrežavanje i obostrani 

prijenos dobrih praksi kako bi 

zajedničkim snagama još više 

podigli svijest o važnosti STEM 

područja. Jedna od aktivnosti 

na projektu bilo je postavljanje 

trajnog postava eksponata 

inovativnih i interaktivnih 

sadržaja u Centru znanja 

Međimurske županije. Projekt 

se provodio od kraja 2020. do 

kraja 2022. godine. Ukupna 

vrijednost bila je 2.226.017,52 

kune, u potpunosti financiranih 

iz Europskog socijalnog fonda. 

Na projektu je sudjelovalo 10 

partnera, od toga šest udruga koje 

okupljaju zainteresiranu javnost u 

STEM području te tri obrazovne 

institucije u sekundarnom/ 

tercijarnom obrazovanju. Nositelj 

na projektu bila je udruga 

Mladi informatički stručnjaci. 

Među partnerima je bila i Javna 

ustanova REDEA te Međimurski 

informatički klub, Astronomsko 

društvo VEGA, Radio klub 

“Međimurje” Čakovec, 

Društvo pedagoga tehničke 

kulture Međimurske županije, 

Platforma za Društveni centar 

Čakovec, Fakultet organizacije i 

informatike Varaždin, Sveučilište 

u Zagrebu, Međimursko 

veleučilište u Čakovcu te 

Gimnazija Josipa Slavenskog 

Čakovec. Glavni cilj projekta, koji 

je i ostvaren, bio je unaprijediti 

kapacitete udruga u Međimurskoj 

županiji za provedbu programa za 

popularizaciju STEM-a. 


KATEGORIJA DOPRINOS LOKALNOJ I REGIONALNOJ ZAJEDNICI 

PRIRODNA BAŠTINA ROVINJA 

Otvoren Posjetiteljski centar 

geološkog spomenika prirode 

Kamenolom Fantazija 

KORAK U DJEČJI VRTIĆ 

76 djece iz obitelji slabijeg 

socioekonomskog statusa 

uključeno u predškolske programe 

G 

eoIST3A - valorizacija 

prirodne baštine u 

Istarskoj županiji 

unapređenjem 

konkurentnosti 

turističke ponude projekt je 

prijavljen unutar kategorije 

Doprinos lokalnoj i regionalnoj 

zajednici od strane Regionalnog 

koordinatora Istarske županije 

za europske programe i fondove 

– Coordinatore regionale della 

Regione Istriana per i programmi 

e fondi europei. 

U sklopu projekta otvoren je 

Posjetiteljski centar geološkog 

spomenika prirode Kamenolom 

Fantazija, poznatiji kao Cava di 

Monfiorenzo. To je jedini geološki 

spomenik prirode na području 

Istarske županije. Lokalitet je 

zaštićen 1986. godine zahvaljujući 

radu i naporima pokojnog 

akademika, profesora dr.sc. Josipa 

Tišljara, koji je prvi prepoznao 

geološku važnost kamenoloma 

i istu prvi put prezentirao široj 

svjetskoj geološkoj javnosti 

na 4. Regionalnom skupu 

sedimentologa 1983. godine, u 

Splitu. Kamenolom Fantazija 

predstavlja jedan od najvažnijih 

geolokaliteta u široj regiji koji 

predstavlja jedinstveni primjer 

sedimentologije karbonata u 

svijetu. 

Posjetiteljski centar geološkog 

spomenika prirode Kamenoloma 

Fantazija postao je jedini lokalitet 

u Istarskoj županiji namijenjen 

prihvatu šireg spektra posjetitelja 

i na kojem se provode stručne 

geološke edukacije za učenike, 

studente i širu zainteresiranu 

javnost. 

Prema brojaču posjetitelja, u 

prvih godinu dana kamenolom 

Fantaziju posjetilo je preko 

20.000 posjetitelja. 

Projekt se je provodio na 

području Rovinja, počeo je s 

provedbom u studenome 2018., 

a završio u srpnju prošle godine. 

Nositelj projekta bila je JU Natura 

Histrica, a partneri Grad Rovinj 

- Rovigno i TZ Grada Rovinja. 


bila je 9.836.817,37 kuna, iznos 


6.837.312,57 kuna, a vlastita 


Izrađena je posjetiteljska 

infrastruktura, izvršena su 

geološka istraživanja, izrađena 

je muzealizacija i interpretacija 

lokaliteta te je prilagođen 

slabo pokretljivim osobama i 

slabovidnim osobama. 

K 

orak u dječji vrtić - za 

dobrobit djeteta i razvoj 

potencijala – KUĆICA 

naziv je projekta kojeg 

je prijavila Razvojna 

agencija Zagreb u izbor za najbolji 

EU projekt unutar kategorije 


zajednici. Provodio od rujna 

2020. do rujna 2022. godine 

na području Grada Zagreba, 

koji je bio i nositelj projekta. 


bila je 2.773.802,66 kuna, 


sredstava 675.226,48 kuna, a 

vlastita sredstva 2.098.576,18 

kuna. Projektom je povećano 

sudjelovanje djece iz skupina u 

socioekonomski nepovoljnom 

položaju u predškolskim 

programima u svrhu smanjenja 

rizika ranog napuštanja 

školovanja te rizika od siromaštva 

i socijalne isključenosti. Uz 

pomoć aktivnosti na projektu 

pridonijelo se razvoju djece iz 

skupina djece iz socioekonomskih 

nepovoljnih položaja, ispunile su 

se individualne dječje potrebe 

te postavili temelji za usvajanje 

jezika, uspješno cjeloživotno 

učenje, socijalnu integraciju i 

osobni razvoj. 

Pružanjem podrške uključena 

su djeca iz navedenih skupina u 

33 dječja vrtića Grada Zagreba 

(ukupno 76 djece/24 mjeseca 

provedbe projekta). 

Grad Zagreb je bio nositelj 

projekta, a partneri Dječji vrtić 

Bajka, Dječji vrtić Izvor, Dječji 

vrtić Krijesnice, Dječji vrtić 

Različak, Dječji vrtić Vedri dani, 

Dječji vrtić Medveščak, Dječji 

vrtić Savica, Dječji vrtić Vladimira 

Nazora, Dječji vrtić Cvrčak, Dječji 

vrtić Milana Sachsa, Dječji vrtić 

Zrno, Dječji vrtić Tratinčica, 

Dječji vrtić Utrina, Dječji vrtić 

Botinec, Dječji vrtić Hrvatski 

Leskovac, Dječji vrtić Remetinec, 

Dječji vrtić Trnsko, Dječji vrtić 

Potočnica, Dječji vrtić Zvončić, 

Dječji vrtić Srednjaci, Dječji vrtić 

Šumska jagoda, Dječji vrtić Medo 

Brundo, Dječji vrtić Pčelica, 

Dječji vrtić Poletarac, Dječji vrtić 

Radost, Dječji vrtić Malešnica, 

Dječji vrtić Špansko, Dječji vrtić 

Gajnice, Dječji vrtić Markuševec, 

Dječji vrtić En ten tini, Dječji vrtić 

Sesvete, Dječji vrtić Kustošija i 

Dječji vrtić Šegrt Hlapić. 

Ovaj projekt omogućio je 

brojne prednosti za dobrobit 

djeteta u predškolskim 

programima. 


ENERGETSKA UČINKOVITOST 

Energetskom obnovom škole 

Josipovo Sopje potrošnja energije 

smanjena za 50 posto godišnje 

ZA SIGURAN VEZ 

Proširenjem pristaništa luke Unije 

lošinjski arhipelag još bolje 

pomorski i prometno povezan 

E 

nergetska obnova zgrade 

Područne škole Josipovo 

Sopje pri Osnovnoj školi 

Eugena Kumučića Slatina 

projekt je prijavljen u 

izboru za najbolji EU projekt 



Projekt je predložen od strane 

Agencije za regionalni razvoj 

Virovitičko-podravske županije 

VIDRA, a provodio se od travnja 

2019. i trajao dvije godine. Nositelj 

projekta bila je Virovitičkopodravska 

županija. 


bila je 514.608,75 kuna, iznos 


253.838,95 kuna dok su vlastita 

bila 260.769,80 kuna. 

Projektom je osigurano 

smanjenje potrošnje energije za 

grijanje/hlađenje na godišnjoj 

razini od najmanje 50 posto u 

odnosu na godišnju potrošnju 

energije za grijanje/hlađenje prije 

provedbe projekta, smanjena 

je i emisija štetnih plinova CO2 

u okoliš te stvoreno zdravije 

okruženje i ugodniji boravak u 

školi. 

Energetska obnova je 

obuhvaćala zamjenu vanjske 

stolarije, toplinsku izolaciju 

stropa prema negrijanom tavanu, 

toplinsku izolaciju vanjskih 

zidova, izvedbu novog krovišta 

te uvođenje učinkovitijeg sustava 

grijanja. Prije radova, energetski 

razred zgrade škole je bio G, a 

završetkom projekta energetski 

razred zgrade škole je C. Sama 

ušteda na energiji je 63,41 posto. 

Energetskom obnovom zgrade 

osnovne škole u Josipovu 

osigurani su uvjeti za spomenuto 

smanjenje potrošnje energije što 

je u konačnici dovelo do ušteda 

u troškovima energije zgrade i 

doprinijelo njenoj održivosti. 

Samim projektom podignuta 

je svijest građana o energetskoj 

učinkovitosti u zgradama, a 

njime se i pridonosi ostvarenju 

ciljeva Direktive o energetskoj 

učinkovitosti, Dugoročne 

strategije za poticanje ulaganja 

u obnovu nacionalnog fonda 

zgrade Republike Hrvatske i 

Trećeg Nacionalnog akcijskog 

plana energetske učinkovitosti. 

Završetkom projekta popravljena 

je slika mjesta kao sredine koja je 

ugodna za življenje, popravljena 

je razina socijalne uključenosti, 

pojačana društvena i kulturna 

povezanost i aktivnost, što je 

preduvjet za bolji razvoj sredine. 

S 

anacija i produženje 

postojećeg pristana luke 

Unije – II. faza, projekt 

je predložen u kategoriji 



Primorsko-goranske županije 

u izbor za najbolji EU projekt. 

Provodio se na otoku Unije od 

listopada 2017. do svibnja prošle 

godine. Nositelj projekta bila 

je Lučka uprava Mali Lošinj, 

a ukupna vrijednost projekta 



34.228.807 kuna, a vlastita 

sredstva 4.846.658 kuna. 

Projektom su osigurani 

uvjeti za siguran vez brodskih, 

brzobrodskih, katamaranskih 

i RO-RO brodova. Odnosno, 

omogućeni su odgovarajući 

privezi i postignuta sigurnost 

na vezu za linijske brodove 

kao preduvjet za razvoj 

linijskog prometa te podizanje 

komunalnog standarda za 

korisnike javnih brodskih linija. 

Postignuta je bolja povezanost 

s drugim gradovima, ali i 

dostupnost zdravstvenim, 

obrazovnim i ostalim 

institucijama te je tako i pozitivno 

utjecao na smanjenje iseljavanja i 

veći broj turista. Prema zadnjem 

popisu stanovništva Unije imaju 

64 stanovnika. Bolja i sigurnija 

povezanost omogućena je s 

okolnim administrativnim 

središtima Malim Lošinjem, 

Rijekom, Pulom, Zadrom, kao 

i međunarodnom linijom s 

destinacijama na talijanskoj obali 

Cesenatico, Pesaro, Rimini. Tako 

je realizacija projekta bila od 

iznimne važnosti u pomorskom 

povezivanju nacionalnog i 

međunarodnog prometa otoka 

lošinjskog arhipelaga s ostalim 

županijama i susjednim otocima 

što je uvelike doprinijelo razvoju 

otočne i lučke infrastrukture, 

unaprjeđenju ekonomske 

i turističke aktivnosti ali i 

demografskoj obnovi. Projekt 

pozitivno utječe na smanjenje 

iseljavanja jer se povećava 

mobilnost stanovništva, a time 

i dostupnost zdravstvenih, 

obrazovnih, socijalnih kulturnih 

i drugih usluga. Poboljšana 

mobilnost, povećani kapaciteti 

pristaništa, smanjivanje 

zakrčenosti luke i kraće 

vrijeme putovanja morskim 

putem pridonose povećanju 

atraktivnosti otoka kao turističke 

destinacije. 



CILJ SMANJENJE SEZONALNOST 

Projekt EXCOVER u Hrvatskoj i 

Italiji omogućio razvoj malih 

turističkih destinacija u zaleđu 

MADEINLAND 

Projekt koji će potaknuti zaštitu 

neiskorištenog kapitala ruralnog 

područja u unutrašnjosti 

E 

XCOVER naziv je projekta 

prijavljenog unutar 

kategorije Doprinos 


zajednici od strane Javne 

ustanove Razvojne agencije 

Ličko-senjske županije - LIRA-e 

koja je ujedno bila i nositelj 

projekta. Provodio se od početka 

2019. do sredine 2022. godine 

kada se radilo na turističkoj 

valorizaciji malih i manje 

poznatih destinacija u zaleđu 

Jadranske obale u RH i Italiji kroz 

razvoj novih turističkih paketa 

zasnovanih na bogatoj kulturnoj 

i prirodnoj baštini. Na projektu je 

primijenjen lokalni pristup jer je 

lokalno stanovništvo kroz brojne 

ankete i radionice značajno 

doprinijelo u formiranju novih 

turističkih proizvoda. 

Dodatno se kroz projekt 

željela smanjiti sezonalnost 

turizma u obje zemlje, odnosno, 

diverzifikacijom turističke 

ponude i promicanjem atrakcija 

regije privući turiste tijekom 

cijele godine i ublažiti teret 

prekomjerne koncentracije u 

obalnim područjima. Ukupna 


18.642.250,96 kuna, iznos 



sredstva 2.796.337,72 kune. 

Uz LIRA-u koja je bila nositelj 

projekta, partneri na projektu 

bili su Sveučilište u Zadru, 

Primorsko-goranska županija, 

JU Regionalna razvojna agencija 

Karlovačke županije, Sveučilište 

u Udinama, Sveučilište Bologna, 

DELTA 2000 konzorcij d.o.o., 

Općina Campobasso, Općina 

Predappio, Nacionalni park Sasso 

Simone i Simoncello, Zajednica 

općina Carnia, Općina Rive 

d’ Arcano i LAG Montefeltro 

Sviluppo. 

Kroz različite komunikacijske 

kanale, kao što su evaluacija 

i povratne informacije, javna 

događanja, angažman na 

društvenim medijima i kampanje 

za odnose s medijima, projekt 

je omogućio povećanje svijesti i 

uključenosti među stanovnicima 

i turistima. 

Prepoznajući važnost 

online prisutnosti, projekt se 

fokusirao na web promociju 

putem višejezične web stranice, 

promotivnih videa i društvenih 

medija. To je pomoglo u 

privlačenju šire publike i 

povećanju vidljivost regionalnih 

atrakcija. 

M 

Anagement and 

DEvelopment of 

INLANDs projekt je 

prijavljen u izbor za 

najbolji EU projekt 

od strane Agencije za razvoj 

Zadarske županije ZADRA 

NOVA u kategoriji Doprinos 


Partnerskim pristupom 

podignuta je svijest lokalnih i 

regionalnih dionika u turizmu, na 

području Italije i Hrvatske gdje 

se projekt provodio, posebice 

proizvođača i pružatelja usluga u 

zaleđu, o važnosti i digitalizacije 

i predstavljanja usluga koje 

nude putem e-platformi. Projekt 

je osigurao povezanost, kao 

i promociju destinacija koje 

turistima do sada nisu bile 

atraktivne. Kroz projekt su 

dizajnom vizualnog identiteta, 

izradom marketinškog plana 

te razvojem web aplikacije, 

koja u kombinaciji sa sistemom 

pametnih kartica može 

potaknuti turiste na dolazak i 

boravak u zadarskom zaleđu, 

postavljeni temelji za razvoj 

modela održivog turizma. 

MADE IN - LAND je i osmišljen 

kao projekt koji će potaknuti 

zaštitu i valorizaciju prirodnog i 

kulturnog neiskorištenog kapitala 

unutrašnjeg ruralnog područja 

te izraditi zajedničku inovativnu 

strategiju za sinergiju ruralnih 

s obalnim, turistički razvijenim 

područjima. Projekt se provodio 

od početka 2019. do sredine 


projekta bila je 2.218.069,31 eura, 

a udio Agencije ZADRA NOVA 

iznosio je 261.576,75 eura, od čega 

su bespovratna EU sredstva bila 

222.340,24 eura, a udio vlastitih 

sredstava na projektu iznosio 

je 39.236,51 eura. Projektne 

aktivnosti uključivale su lokalne 

zajednice na području zaleđa 

i obale, u suradnji s kojima se 

razvijao teritorijalni brend, 

a kroz zajedničke marketing 

planove i IT alate promovirala 

se materijalna i nematerijalna 

kulturna i prirodna baština. 

Kroz projekt je uspostavljena 

suradnja s lokalnim dionicima 

kroz okupljanje Lokalnih odbora, 

izrada prekogranične Strategije za 

održivi ekonomski i teritorijalni 

razvoj zaleđa i Akcijskog 

Plana, razvoj i provedba 3 Pilot 

aktivnosti (u Zadarskoj županiji 

to je bio razvoj brenda zadarskog 

zaleđa nazvan “Potraga za petim 

elementom”). 


POTPORA INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU 

U Zagrebu 442 pomoćnika u 

nastavi i stručna komunikacijska 

posrednika za potrebe 491 učenika 

UČINKOVITO ZDRAVSTVO 

Projektima dnevnih bolnica u 

Dubrovniku i Metkoviću povećana 

dostupnost zdravstvene skrbi 

P 

omoćnici u nastavi/ 

stručni komunikacijski 

posrednici kao potpora 

inkluzivnom obrazovanju 

faza IV, projekt je 

prijavljen od strane Razvojne 

agencije Zagreb u našem 

izboru za najbolji EU projekt 



Projektom je obuhvaćen rad 442 

pomoćnika u nastavi i stručna 

komunikacijska posrednika 

za potrebe 491 učenika, od 

planiranih 471, u 60 osnovnih i 

2 srednje škole Grada Zagreba. 

Ukupna vrijednost projekta bila 

je 20.023.395,60 kuna, iznos 


16.500.000 kuna, dok su vlastita 

bila 3.523.395,60 kuna. Započeo 

je 1. kolovoza 2021. i trajao godinu 

dana. Projektom je pružena 

potpora uključivanju učenika 

s teškoćama u razvoju u njima 

primjerene programe odgoja i 

obrazovanja u osnovnoškolskim 

i srednjoškolskim odgojno– 

obrazovnim ustanovama u cilju 

ostvarivanja njihove uspješne 

socijalizacije te podizanja razine 

njihovih obrazovnih postignuća 

i emocionalnog funkcioniranja. 

Kako je unapređenje i povećanje 

uključivanja učenika s 

teškoćama u razvoju u proces 

obrazovanja ostvareno u 

mjestu njihovog prebivališta, 

prema njima primjerenim 

programima školovanja i uz 

kvalitetnu potporu osposobljenih 

pomoćnika u nastavi i stručnih 

komunikacijskih posrednika, 

učenicima s teškoćama u 

razvoju osigurano je pravo 

na kvalitetno obrazovanje 

te priprema za samostalno 

sudjelovanje u društvu i na 

tržištu rada. Učinkovitost 

projektnih aktivnosti vidljiva 

je kroz ostvarene ciljeve - 

pružanje potpore građanima 

kao korisnicima usluga te 

kroz zapošljavanje pomoćnika 

u nastavi. Pomoćnici u 

nastavi prolazili su program 

osposobljavanja za poslove 

pomoćnika učenicima 

s teškoćama i stručnih 

komunikacijskih posrednika, 

a budući da je bila riječ o 

nezaposlenim osobama, projekt 

se nedvojbeno odrazio na 

smanjenje nezaposlenosti u 

Gradu Zagrebu. U provedbi su 

škole surađivale s Hrvatskim 

savezom gluhih i nagluhih i 

Društvom tjelesnih invalida. 

D 

nevna bolnica u 

Dubrovniku i Metkoviću 

projekt je prijavljen u 

naš izbor za najbolji 

EU projekt u kategoriji 


zajednici od strane Dubrovačkoneretvanske 

županije. Kao što je 

bio i cilj projekta, nadograđena 

je Dnevna bolnica u Dubrovniku 

te uspostavljena Dnevna 

bolnica Metković. Adaptirana 

je postojeća zgrada unutar 

OB Dubrovnik, obavljena 

rekonstrukcija zgrade za Dnevnu 

bolnicu Metković, nabavljena 

je i ugrađena suvremena 

oprema, povećana dostupnost 

zdravstvenoj skrbi, racionalizirani 

su troškovi poslovanja Opće 

bolnice Dubrovnik... Povećana 

je tako kvaliteta i učinkovitost 

pružanja bolničke usluge, 

smanjen je broj pacijenata na 

akutnom liječenju te je povećan 

bolnički kapacitet u Županiji. 

Dubrovačko-neretvanska 

županija sada bilježi manji 

pritisak u smislu broja pacijenata 

na Opću bolnicu Dubrovnik kao 

centralnu zdravstvenu ustanovu 

Županije. Brojni stanovnici 

županije ističu zadovoljstvo 

ovim projektom zbog lakše 

dostupnosti zdravstvenih, 

takozvanih svakodnevnih usluga 

koje su stanovnicima doline 

Neretve dosad bile udaljene te 

su za njih morali putovati do 

Dubrovnika ili Splita. Projekt se 

provodio od početka 2020. do 

početka ove godine. Nositelj i 

partner na projektu bila je Opća 

bolnica Dubrovnik, a ukupna 

vrijednost mu je bila 50.853.801 

kuna. Od toga su bespovratna 

sredstva bila 49.745.477 kuna, 

a vlastita 1.108.324 kune. 

Samo u prva tri mjeseca rada 

Dnevne bolnice u Metkoviću 

zabilježeno je 1150 pregledanih 

pacijenata te 60 malih kirurških 

zahvata. Svim pacijentima s 

područja doline Neretve u 

Dnevnoj bolnici svakog tjedna 

je dostupno niz medicinskih 

usluga: interna medicina, 

kardiologija, vaskularna, torakovaskularna 

i plastična kirurgija, 

traumatologija, ortopedija, 

psihijatrija i dermatologija. 

Suvremena specijalističkokonzilijarna 

zdravstvena zaštita 

smatra dnevne bolnice ključnim 

modalitetom bolničkog liječenja, 

dok se upotreba akutnih 

stacionarnih kapaciteta koristi 

samo u slučajevima potrebe. 



OSNAŽIVANJE NA TRŽIŠTU RADA 

“ZAŽELI pomoć u kući” zaposlio 

je ukupno 57 žena, a 319 

korisnika pružio potrebnu skrb 

KULTURNO-TURISTIČKA NAMJENA 

Prva faza projekta za obnovu 

dvorca Eugena Savojskog za 

održiv lokalni i regionalni razvoj 

Z 

AŽELI pomoć u kući - 

Osnaživanje i aktiviranje 

žena na tržištu rada projekt 

je prijavljen od strane 

Razvojne agencije Osječkobaranjske 

županije u izbor 

za najbolji EU projekt unutar 


regionalnoj zajednici. Ublažiti 

posljedice nezaposlenosti i rizika 

od siromaštva teže zapošljivih 

žena i žena s nižom razinom 

obrazovanja zapošljavanjem u 

lokalnoj zajednici uz poticanje 

socijalne uključenosti i povećanje 

razine kvalitete života krajnjih 

korisnika bila je glavna svrha 

projekta unutar kojeg je 57 

žena brinulo o 319 krajnjih 

korisnika - starijih osoba i osoba 

u nepovoljnom položaju. Na 

početku projekta bio je planiran 

broj od 46 žena koje bi brinule o 

184 korisnika. 

Projekt ukupne vrijednosti 

8,361.216 kuna uz bespovratnih 

8,231.091 i vlastita od 130.125 

kuna provodio se na lokacijama 

općina Antunovac, Darda, Draž, 

Vladislavci te Grada Beli Manastir 

od prosinca 2018. godine do 

sredine 2021. godine. 

Nositelj projekta bila je 

Osječko - baranjska županija, 

a partneri Hrvatski zavod za 

zapošljavanje - Regionalni ured 

Osijek, Centar za socijalnu skrb 

Osijek, Centar za socijalnu skrb 

Beli Manastir, Dom za starije i 

nemoćne osobe Osijek, Dom 

za starije i nemoćne osobe Beli 

Manastir, Općina Antunovac, 

Općina Vladislavci, Općina Darda, 

Općina Draž i Grad Beli Manastir. 

Uspješnost projekta čine 

ishodi njegove provedbe koji su 

pozitivno utjecali na niz različitih 

aspekata socioekonomskih 

problema pojedinaca i 

lokalnih zajednica i to kroz 

smanjenje nezaposlenosti žena 

zapošljavanjem na projektu, ali 

i kroz povećanje zapošljivosti 

zaposlenih žena nakon završetka 

projekta te poboljšanje kvalitete 

života i izvaninstitucionalne 

skrbi uključenih starijih i 

potrebitih osoba. Može se reći 

da se provedba ovog projekta 

utjecala na smanjenje siromaštva 

i socijalne isključenosti ukupno 

376 (57 zaposlenih žena, 319 

krajnjih korisnika) osoba u 

riziku koje žive u ruralnim i 

nerazvijenim područjima općine 

Antunovac, općine Vladislavci, 

općine Darda, općine Draž i grada 

Belog Manastira. 

I 

zrada projektno-tehničke 

i studijske dokumentacije 

za obnovu dvorca Eugena 

Savojskog u općini Bilje 

projekt je prijavljen za izbor 

za najbolji EU projekt unutar 



JU Razvojne agencije Osječkobaranjske 

županije. 

U fazi projekta koja je 

uključivala izradu projektnotehničke 

i studijske 

dokumentacije za dvorac Eugena 

Savojskog precizno su definirani 

svi elementi njegove buduće 

namjene te sadržajno oblikovan 

kulturno-turistički potencijal 

s ciljem maksimalne kulturnoturističke 

valorizacije, ostvarenja 

potencijala i postizanja pozitivnih 

društveno-ekonomskih razvojnih 

efekata na lokalnoj i regionalnoj 

razini. Obnova, revitalizacija i 

valorizacija kulturne baštine 

dvorca Eugena Savojskog u Bilju 

s ciljem doprinosa održivom 

razvoju na lokalnoj i regionalnoj 

razini bio je glavni cilj. 


1,450.775 kuna, od čega 

bespovratnih 1,233.156 kuna te 

vlastitih 217.619 kuna provodio 

se od rujna 2019. do kraja 

2022. godine. Općina Bilje bila 

je nositelj projekta, a partner 

Osječko-baranjska županija. 

Izradom studijske i projektnotehničke 

dokumentacije stvorena 

je podloga za II. fazu projekta 

koja se odnosi na obnovu i 

revitalizaciju dvorca. Davanjem 

kulturno-turističke namjene 

dvorcu povećava se atraktivnost 

i aktivnost destinacije što će 

utjecati na zapošljavanje najmanje 

petero djelatnika u turističkom i 

ostalim gospodarskim sektorima, 

posebno kod lokalnih ugostitelja, 

obrtnika i ostalih proizvođača. 

Ima utjecaj na kreiranje tri i 

više turističkih aktivnosti (Dani 

Eugena Savojskog, Edukacije o 

regionalnoj prirodnoj i kulturnoj 

baštini za učenike osnovnih i 

srednjih škola, Festival lokalnih 

tradicijskih proizvoda itd.) i tri 

turistička sadržaja što pozitivno 

utječe na posjećenost kulturne 

baštine i razvoja turističke 

destinacije. Sve navedeno je 

dodana vrijednost turističkoj 

ponudi i pokazateljima. Predviđa 

se porast od minimalno 1000 

posjetitelja godišnje u dvorcu, 

što je doprinos broju turističkih 

dolazaka od 12,56 posto na 

području općine Bilje. 


PROJEKT CIRCLE 

Novi, kružni koncept gospodarenja 

otpadom omogućio je ponovnu 

upotrebu prikupljenog otpada 

DOPRINOS ZAJEDNICI 

Zelenim stazama Dunava i Drave 

do razvoja aktivnog turizma kroz 

izgradnju rekreativnih sadržaja 

C 

ircular Innovation and 

Resilient City Labs in the 

Adrion Region (CIRCLE) 


u izbor za najbolji EU 

projekt u kategoriji Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj zajednici 

od strane JU REDEA. Provodio 

se od veljače 2020. do kraja 

prošle godine, vrijednost mu 

je bila 8.485.277,20 kuna, iznos 


bio je 512.068,69 kuna, a vlastita 

sredstva iznosila su 90.365,02 

kune. 

Projekt CIRCLE pozitivno 

je utjecao na sve dionike u 

lancu gospodarenja otpadom u 

Međimurskoj županiji. Potaknuti 

novom regulativom i visokim 

rezultatima koje Međimurska 

županija ostvaruje po pitanju 

gospodarenja otpadom, kroz ovaj 

projekt dionicima je predstavljen 

novi, kružni koncept kako bi cijeli 

sustav gospodarenja podigli na 

višu razinu. 

To je ostvareno povezivanjem 

i poticanjem suradnje između 

privatnog i istraživačkog 

sektora. Na taj način, otvorena 

su vrata novim inovacijama 

i potencijalnim suradnjama 

uključenih dionika. Potencijal i 

važnost ovog projekta za lokalne 

sredine u ostatku države i na 

međunarodnoj razini prepoznat 

je i od strane brojnih medija te 

organizacijskog odbora Hrvatske 

udruge za gospodarenje otpadom. 

Priroda nas redovito podsjeća 

da je vrijeme za promjene koje će 

pridonijeti njezinom očuvanju, 

očuvanju ekosustava i smanjiti 

okolišnu ranjivost koja je iz 

dana u dan sve veća. Jedan od 

najvećih izazova s kojim se 

suočavamo su velike količine 

otpada, njegovo skupljanje i 

ponovna oporaba. Glavni cilj 

projekta bio je produbiti znanje 

država jadransko-jonskog 

područja i sustavno prijeći s 

linearnog modela na kružni 

model gospodarenja otpadom, 

što je u konkretnom slučaju 

značilo ponovna oporaba 

sakupljenog otpada. U četiri 

područja dizajnirani su i ispitivani 

kružni modeli gospodarenja 

otpadom: industrijska simbioza, 

organski otpad, otpadna 

električna i elektronička oprema 

te građevinski otpad i otpad od 

rušenja. Sam projekt bazirao se 

na suradničkom pristupu što je 

podrazumijevalo uključivanje 

više dionika iz različitih područja. 

Z 

elene staze Dunava i 

Drave projekt je prijavljen 



zajednici u izboru za 

najbolji EU projekt. 

Predložen je od strane Javne 

ustanove Županijske razvojne 

agencije Osječko-baranjske 

županije. Provodio se u Općina 

Erdut i Gradu Belišću od početka 

2017. do rujna 2021. godine. 

Temeljen je na prirodnim 

vrijednostima krajobraza. 

Riječ je o projektu koji je imao 

za cilj povećanje privlačnosti 

i obrazovnog kapaciteta uz 

uspostavu boljeg upravljanja 

posjetiteljima na području 

Zelenih staza Dunava i Drave te 

razvijanje javne svijesti o važnosti 

očuvanja bioraznolikosti kroz 

promociju zaštićenog krajobraza 

Erdut, Regionalnog parka Mura- 

Drava i ekološke mreže Natura 

2000. Povezivanjem ekološkoedukativne 

staze Porić i Bistrinci 

povezala su se kroz projekt i 

dva važna turistička odredišta, 

Erdut i Belišće te dvije velike 

rijeke Dunav i Drava. Tako su se 

projektom stvorile pretpostavke 

za razvoj specifičnih vidova 

turizma u Osječko-baranjskoj 

županiji, općini Erdut i gradu 

Belišću, te razvoj aktivnog 

turizma kroz izgradnju pješačkih 

staza i drugih rekreativnih 

sadržaja koji omogućuju bavljenje 

grupnim i individualnim 

aktivnostima na otvorenom kao 

što je biciklizam, pješačenje, 

vožnja kajakom, kanuom, 

promatranje ptica, sportski 

ribolov i jahanje. Vrijednost 



sredstava iznosila je 11.114.350 

kuna, a vlastitih 2.049.550 kuna. 

Nositelj projekta bila je Općina 

Erdut, a partneri Grad Belišće, 

Javna ustanova Agencija za 

upravljanje zaštićenim prirodnim 

vrijednosti Osječko-baranjske 

županije, Javna ustanova 

Županijska razvojna agencija 

Osječko-baranjske županije, 

Turistička zajednica Općine 

Erdut, Turistička zajednica Grada 

Belišća te Kajak kanu klub Aljmaš. 

Ove dvije ekološkoedukacijske 

staze povezale 

su se Dunavom i Dravom 

te predstavljaju integraciju 

odredišta prirodne baštine, razvoj 

turizma, te povezivanje svih 

relevantnih dionika lokalnog 

gospodarstva i održivog razvoja. 



ODRŽIVO UPRAVLJANJE 

Centrom o velikim zvijerima do 

očuvanja bioraznolikosti i 

prepoznatljivosti Gorskog kotara 

RJEŠAVANJE LISTA ČEKANJA 

Nove usluge u domovima zdravlja 

Slavonski Brod i Nova Gradiška 

rasteretile bolnički sustav 

P 

rojekt Centar za 

posjetitelje o velikim 

zvijerima prijavila je 

Primorsko-goranska 

županija u Izbor za 

najbolji EU projekt u kategoriji 


zajednici. 

Projektom rekonstrukcije i 

prenamjene zgrade u kojoj je 

nekad bilo skladište za krumpir 

u Centar za posjetitelje o velikim 

zvijerima te osmišljavanjem 

zanimljivih cjelogodišnjih 

turističko-edukativnih sadržaja 

unaprijeđeni su uvjeti za 

očuvanje i održivo upravljanje 

prirodnom baštinom te povećanje 

turističke atraktivnosti destinacije 

Gorski kotar uz razvijanje javne 

svijesti o važnosti očuvanja 

bioraznolikosti kroz promociju 

ekološke mreže Natura 2000. Od 

otvaranja Centra, posjetilo ga je 

nešto više od 20.000 posjetitelja. 

Izgradnjom Centra o velikim 

zvijerima Gorski kotar, kao jedno 

od rijetkih područja u Europi 

gdje obitavaju sve tri velike 

zvijeri – vuk, ris i medvjed, dobio 

je priliku za promociju bogatstva 

prirodne raznolikosti ovoga kraja 

i vrijednosti velikih zvijeri u 

ekosustavu. 


2015. godine do kraja 2021. 

godine. Nositelj na projektu bila 

je Javna ustanova “Priroda” uz 

potporu Primorsko-goranske 

županije, Općine Ravna Gora i 

Turističke zajednice Gorskog 

kotara. 

Vrijednost projekta bila je 



kuna, a vlastita sredstva 2.621.939 

kuna. 

Sadržaj i koncept Centra 

temelji se na prezentaciji 

i promociji goranskog 

prostora, kao NATURA 2000 

područja, mjesta suživota 

ljudi i velikih zvijeri, mjesta 

očuvanih krajobraznih i 

prirodnih vrijednosti, mjesta 

susreta lokalnog stanovništva, 

posjetitelja, stručnjaka i 

znanstvenika koji svakodnevnim 

naporima doprinose očuvanju 

vrijedne prirodne baštine. 

Multimedijski postav pruža 

osjećaj šumskog okružja i 

spoj je klasičnog i modernog 

pristupa interpretacije prirodnih 

vrijednosti Gorskog kotara koji 

kroz mijene godišnjih doba 

posjetitelja uvodi u čaroban i 

skriven svijet velikih zvijeri. 

R 

azvoj zdravstvene 

usluge usmjerene 

pacijentu projekt je 

prijavljen u kategoriji 



Brodsko-posavske županije. 

Njime su poboljšane postojeće 

i uvedene nove zdravstvene 

usluge, osobama s invaliditetom 

i smanjenom pokretljivošću 

omogućeno je poboljšanje 

pristupa zdravstvenoj zaštiti, 

a bolja i ubrzana zdravstvena 

zaštita omogućena je i svim 

korisnicima. Nabavom opreme 

i infrastrukturnim radovima 

smanjen je broj upućivanja 

pružatelja primarne zdravstvene 

zaštite u bolnice za 3 posto. 

Projekt se provodio u 

domovima zdravlja Slavonski 

Brod i Nova Gradiška 

(Zdravstveni objekti Okučani, 

Davor, Staro Petrovo Selo) od 

sredine 2018. do kraja 2021. 

godine. 



isplaćenih bespovratnih 

sredstava 10.067.231 kuna, a 

vlastita sredstva bila su 6.932.769 

kuna. Nositelj projekta bila je 

Brodsko-posavska županija, a 

partneri Dom zdravlja Slavonski 

Brod i Dom zdravlja “Dr. Andrija 

Štampar” Nova Gradiška. 

U Brodsko-posavskoj županiji, 

kao i ostatku RH, duge su liste 

čekanja na preglede u bolnicama 

te je vrlo velik broj uputnica za 

upućivanje na pregled u bolnice. 

Ovim projektom, odnosno 

aktivnostima projekta koje 

se odnose u prvom redu na 

nabavu prijeko potrebne 

medicinske opreme i edukacije 

liječnika domova zdravlja za 

nove medicinske postupke, 

omogućeno je uvođenje novih 

zdravstvenih usluga u domovima 

zdravlja na području Županije. 

Tim aktivnostima rasterećen 

je bolnički sustav u BPŽ, a 

ujedno je i poboljšan pristup 

primarnoj zdravstvenoj zaštiti 

u depriviranim područjima 

Brodsko-posavske županije. 

Dogradnjom zgrade Doma 

zdravlja Slavonski Brod 

dobivena je moderna i visoko 

funkcionalna pedijatrija koja 

olakšava medicinske preglede 

djeci i roditeljima. Kroz ovaj 

projekt europskim sredstvima 

sufinancirana je nabava 

medicinske opreme za nešto više 

od 50 ordinacija. 


SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 

Osnivanjem Nature SMŽ, vrijednog Energetskom obnovom zgrade Doma 

edukativno-prezentacijskog centra, zdravlja u Slatini godišnja ušteda 

do održivog regionalnog razvoja toplinske energije 56 posto 

O 

drživi regionalni 

razvoj uključivanjem 

prirodne baštine kroz 

osnivanje edukativnoprezentacijskog 

centra 

NATURA SMŽ projekt je 

prijavljen u kategoriji Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj zajednici 

u Izboru za najbolji EU projekt. 

Održavao se na području 

Sisačko-moslavačke županije 

koja je bila i nositelj projekta, a 

partneri SI-MO-RA d.o.o. razvojna 

agencija Sisačko-moslavačke 

županije i Javna ustanova 

za upravljanje zaštićenim 

prirodnim vrijednostima SMŽ. 

Inače, ustanova za upravljanje 

zaštićenim prirodnim 

vrijednostima Sisačkomoslavačke 

županije upravlja 

s devet zaštićenih područja i 

19 područja ekološke mreže 

NATURA 2000. 

Povećanje privlačnosti 

odredišta prirodne baštine 

Sisačko-moslavačke županije 

kako bi se potaknuo regionalni 

razvoj i gospodarski rast Županije 

bio je glavni cilj projekta. U 

sklopu projekta izgrađen je 

posjetiteljski centar kakav još nije 

postojao na području Sisačkomoslavačke 

županije, povećala 

se turistička ponuda navedenog 

područja i omogućila edukacija 

generacije školske djece i odraslih 

o zaštiti prirode i njezinim 

zakonitostima. 

Očuvana priroda, ljepota 

krajolika i bogata biološka 

raznolikost, doživljaj šetnjom, 

vožnjom bicikla, objektivom 

fotoaparata, ali i upoznavanje s 

kulturno-povijesnom baštinom 

i tradicionalnom gurmanskom 

ponudom područja razvojne su 

mogućnosti Sisačko-moslavačke 

županije. Projekt se provodio 

od kraja 2016. do svibnja prošle 

godine, ukupna vrijednost mu 

je bila 17,752.391 kunu, iznos 


14,490.202 kune, dok su vlastita 

sredstva iznosila 3.262.189 kuna. 

Projekt je omogućio adaptaciju 

već postojeće zgrade u Centar, 

izgradnju nove zgrade, uređenje 

edukativnog parka, izgradnju 

vidikovca te postavljanje info 

točke. U Centru posjetitelji mogu 

na moderan ili tradicionalan 

način naučiti o biljnom i 

životinjskom svijetu, vukovima, 

hrastu lužnjaku, kestenovim 

šumama i šišmišima. Mogu 

doživjeti i Panonsko more i rijeke 

u Sisačko-moslavačkoj županiji. 

E 

nergetska obnova zgrade 

Doma zdravlja – Paviljon 

IV. u Slatini projekt je 

prijavljen u izbor za najbolji 

EU projekt u kategoriji 


zajednici od strane regionalnog 

koordinatora Agencije za 

regionalni razvoj Virovitičkopodravske 

županije VIDRA. 

Time je, umjesto dosadašnjeg 

energetskog razreda D, ostvaren 

visoki energetski razred B. 

Projekt se provodio od 

listopada 2018. do ožujka 2021. 

godine, nositelj projekta bila 

je Virovitičko – podravska 

županija, a vrijednost mu je 

bila 4.057.439,65 kuna, od čega 

bespovratnih 3.738.072,08 

kuna i vlastitih 319.367,57 kuna. 

Energetskom obnovom zgrade 

Doma zdravlja – Paviljon IV, 

izmjenom rasvjetnih tijela, 

vanjskog omotača i krovišta 

zgrade koji je propuštao te 

rekonstruiranih temelja s obzirom 

na to da se fizikalna terapija nalazi 

u podrumskom dijelu, ostvarena 

je godišnja ušteda od 56 posto 

toplinske energije i 26,16 posto 

primarne energije, a emisija 

CO2 smanjena je za 39,81 posto. 

Tako su se zakupcima osigurale 

manje režije jer je ušteda u svim 

segmentima znatna. Također, 

ulaganjem u energetsku obnovu 

korisnicima zdravstvenih usluga, 

ali i njegovim djelatnicima 

osigurao se kvalitetniji, sigurniji i 

ugodniji prostor. 

Ukupna godišnja potrošnja 

energije potrebne za grijanje 

prijašnjeg stanja iznosi 310.509,62 

kWh/a, a nakon energetske 

obnove ukupna godišnja 

potrošnja energije za grijanje 

iznosi 136.878,77kWh/a, što 

rezultira godišnjim uštedama u 

potrošnji toplinske energije od 

173.509,62 kWh ili spomenutih 

56 posto. Emisije CO2 za 

arhitektonsko funkcionalnu 

cjelinu za prijašnje stanje iznosilo 

je 130.806,19 kg/god dok za 

stanje nakon provedbe projekta 

iznosi 79.561,94 kg/god, dakle 

uštede u emisiji CO2 iznose 

38.222,0051.244,25 odnosno 

39,18 posto. Uz navedene uštede, 

osigurala se ušteda i u specifičnoj 

godišnjoj primarnoj energiji 

te se od početnog stanja od 

667.901,59 kWh/a spustila na 

iznos od 493.150,33 kWh/a, što u 

konačnici rezultira smanjenje od 

174.751,26 kWh/a odnosno 26,16 

posto. 


OČUVANJE PODMORJA 

Postavljanjem prvog umjetnog 

ribljeg grebena već nakon godinu 

i pol povećan broj ribljih vrsta 

ZELENA INFRASTRUKTURA 

U Maksimiru sagrađeno i 

obnovljeno dvanaest 

infrastrukturnih objekata 

A 

dri.SmArtFish – 

Valorisation of SMall – 

scale ARTisanal FISHery 

of the Adriatic coasts, in a 

context of sustainability 

projekt je prijavljen u izbor za 



zajednici od strane JU Agencija za 

razvoj Zadarske županije ZADRA 

NOVA. 

Kroz projekt je postavljen 

prvi riblji greben u Hrvatskoj u 

Zadarskom kanalu radi očuvanja 

podmorskog života te s ciljem 

širenja aktivnosti vezanih za 

podmorje. Od tada su vidljive 

velike promjene u sastavu flore i 

faune te rastu ribljih vrsta. 

Također je kroz projekt 

otvorena modernija i opremljenija 

ribarnica u Zadru. Projekt se 

provodio od početka 2019. do 

ožujka 2022. godine. Ukupna 


24.518.999,70 kuna, iznos 



sredstva iznosila su 293.839,85 

kuna. 

Nositelj projekta bila je 

Regija Veneto (Venecija), a 

partneri Sveučilište Ca’Foscari 

(Venecija), Autonomna regija 

Friuli Venezia Giulia (Trst), Regija 

Emilia Romagna (Bologna), 

Regija Marche (Ancona), Istarska 

županija (Pazin), Primorsko 

– goranska županija (Rijeka), 

Zadarska županija (Zadar), Institut 

za oceanografiju i ribarstvo (Split) 

i Ministarstvo poljoprivrede 

(Zagreb). 

Na postavljenom grebenu 

radi se monitoring svake godine 

kroz dva perioda u godini. Pa je u 

izvješću o monitoringu iz 2022. 

godine istaknuto da je nakon 

godinu i pol dana od postavljanja 

grebena vidljiva velika promjena 

u sastavu flore i faune. Broj ribljih 

vrsta je porastao s početnih 5 na 

preko dvadeset i taj bi broj trebao 

stalno rasti. 

Vidljivo je i da glavonošci 

obavljaju svoj reproduktivni 

ciklus na grebenu te je i na 

taj način ispunjena još jedna 

funkcija ovakve instalacije uz 

pružanje zaštite i novog staništa 

za organizme na područjima 

gdje prevladavaju muljevita 

dna. U budućnosti se očekuje 

nastanjivanje još vrsta riba kao 

i veći obraštaj algama. Tu se 

ponajprije misli na vrste kao što 

su škrpun, škarpina, babice i 

predstavnici usnača. 

G 

radski prozori u prirodu 

- Unaprjeđenje urbane 

bioraznolikosti i razvoj 

zelene infrastrukture 

(Modernizacija II) projekt 

je prijavljen u izbor za najbolji 

EU projekt u kategoriji Doprinos 

lokalnoj i regionalnoj zajednici od 

strane Razvojne agencije Zagreb. 

Kroz projekt je tako kanalu Prvog 

maksimirskog jezera vraćena 

povijesna vizura, otvoren je 

Interpretacijski centar zaštićene 

faune Hrvatske, Prikaz vodenih 

staništa, Mikrosvijet maksimirske 

šume... 

Provodio se od listopada 

2018. do kraja 2021. godine. 

Grad Zagreb je ujedno bio i 

nositelj projekta, a partneri 

Javna ustanova Maksimir, 

Udruga BIOM, Hrvatski savez 

gluhoslijepih osoba Dodir, Udruga 

Vjetar u leđa, a suradnik Ustanova 

Zoološki vrt Grada Zagreba. 

Ukupna vrijednost projekta bila 

je 34.916.730,32 kune, iznos 




Projektom je postignut 

društveno-gospodarski 

razvoj kroz održivo korištenje 

prirodne baštine te očuvanje i 

unaprjeđenje bioraznolikosti 

u urbanim područjima. 

Izgrađeno je i obnovljeno 12 

infrastrukturnih objekata koji 

su doprinijeli unapređenju 

i stvaranju nove atraktivne 

posjetiteljske infrastrukture 

te razvoju suvremene i 

integrirane turističke ponude 

Zagreba. Projektom je uređeno 

prvo i drugo maksimirsko 

jezero te pristanište za čamce, 

izrađene poučne šetnice, 

Centar za istraživanje urbane 

bioraznolikosti, Interpretacijski 

centar zaštićene faune Hrvatske, 

Bioforenzični laboratorij te 

prikaz vodenih staništa. U 

drugom maksimirskom jezeru 

se revitalizirala populacija riba 

te izgradio bioremedijacijski 

otočić, koji pomaže prirodnom 

pročišćavanju vode, uređena je 

hortikultura parka Maksimir, 

postavljane su parkovne i urbane 

opreme, infokiosci te naposljetku 

organizacija niza edukativnih 

programa i interpretacijskih 

sadržaja. Veliku ulogu u 

uspješnosti projekta ima zaštita 

bioraznolikosti te očuvanje, 

revitalizacija i stvaranje mreže 

raznolikih staništa koji su od 

velike važnosti za zaštitu prirode. 


PREKOGRANIČNA SURADNJA 

Razvoj europske Amazone kao 

zelene destinacije uz Muru, Dravu 

i Dunav spojio 5 zemalja Europe 

KATEGORIJA 

Doprinos 

prekograničnoj 

suradnji 

A 

mazing Amazon of 

Europe - Responsible 

Green Destination 

Amazon of Europe projekt 

je prijavljen u Izbor za 


Doprinos prekograničnoj 

suradnji, a predložen od strane tri 

različite županije. 

Razvoj zelene destinacije na 

cjelokupnom području poznatom 

kao Europska Amazona, a 

koje obuhvaća područje uz 

rijeke Muru, Dravu i Dunav u 

ukupno pet europskih zemalja: 

Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, 

Hrvatskoj i Srbiji bio je glavni 

cilj ovog projekta. Uključivao je 

integraciju biciklističkog turizma 

s ugostiteljskom i gastronomskom 

ponudom, kao i s dodatnim 

lokalnim atrakcijama koje su 

posjetiteljima dostupne uz 

postojeće biciklističke rute. Time 

se doprinijelo značajnom razvoju 

cjelokupne turističke ponude. 

Shodno tome, projektno je 

područje postalo konkurentnije, 

a što je imalo izravan pozitivan 

utjecaj ne samo na turiste već i 

na lokalne poduzetnike kao i na 

lokalno stanovništvo. 


2020. godine do kraja prošle 

godine, ukupna vrijednost 



sredstava 14.903.760 kuna, a 

vlastita sredstva iznosila su 

2.630.075 kuna. 

Od niza aktivnosti na projektu, 

izrađen je, testiran i potvrđen 

Model utjecaja turizma zelene 

destinacije u 2 pilot područja 

(24 mikrolokacije) gdje su se 

prikupljali podatci od mnogih 

dionika, a kako bi se dobila 

analiza područja sa smjernicama 

za buduće poboljšanje. Izrađena 

je zajednička strategija i model 

upravljanja za AoE destinaciju 

kako bi se osiguralo dugoročno 

upravljanje destinacijom. 

Razvijena su i testirana tri 

zajednička vodeća turistička 

proizvoda koji povezuju vrhunska 

iskustva uz rijeke Muru, Dravu 

i Dunav: AoE Bike Trail, River 

Journey, Amazing Moments. Ti 

proizvodi su kreirani duž cijele 

Amazing AoE rute te je svaki 

partner predložio svoje. 

Amazing Moments predstavlja 

poludnevnu ili dnevnu aktivnost 

koja može dodatno obogatiti 

boravak cikloturizma, kao 

i zadržati njegov boravak u 

Županiji. 


KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ SURADNJI 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 

Potpora za bržu i lakšu reakciju 

vatrogasaca i hitne pomoći u 

izvanrednim situacijama 

PROJEKT ZAJEDNO SMO JAČI 

Zajedničko djelovanje hrvatskih i 

srbijanskih specijaliziranih snaga 

u slučaju katastrofe 

C 

OMMAND d - Zapovjedni 

i operativni mehanizam 

multisektorske analize 

ključnih podataka o 

katastrofama projekt je 

prijavljen u kategoriji Doprinos 

prekograničnoj suradnji i 

predložen od strane Zagrebačke 

županije. Kroz COMMAND d 

projekt omogućeno je pružanje 

potpore zapovjedno-operativnom 

centru u pripravnosti za 

katastrofe na lokalnoj razini. 

Razvijen je alat koji omogućava 

i ubrzava prijem podataka, 

GIS analizu/simulaciju razvoja 

događaja te prijenos podataka 

u hitnim slučajevima.Projekt se 

počeo provoditi početkom 2020. 

i završio krajem 2022. godine. 

Vrijedan je 3.449.459 kuna, iznos 


bio je 2.920.952 kune, a vlastita 

sredstva iznosila su 528.506 kuna. 

Zagrebačka županija bila je 

vodeći partner, odnosno nositelj 

projekta, a partneri Grad Tuzla 

(Bosna i Hercegovina), Podgorica 

(Crna Gora), Tirana (Albanija) te 

Skoplje (Sjeverna Makedonija). 

Glavni cilj projekta bilo je jačanje 

zapovjedno-operativnog centra 

u procesu donošenja odluka i 

krizne komunikacije putem IT 

podrške te jačanje suradnje i 

analize podataka u izvanrednim 

situacijama. S IT alatom 

omogućena je lakša reakcija 

u izvanrednim situacijama. 

Inovativni alat za reagiranje u 

hitnim situacijama omogućio je 

tako analizu podatka iz različitih 

izvora (od vatrogasaca, hitne 

medicinske pomoći, centra 112, 

centra za obranu od poplava...) 

u realnome vremenu, brže 

prikupljanje i analizu podataka 

dostavljenih zapovjednooperativnom 

centru s ciljem 

točnijeg praćenja i prijenosa 

podataka te bržu razmjenu 

ključnih podataka između svih 

projektnih partnera u regiji 

kroz proces standardizacije 

te povezanost s nacionalnim 

sustavima ranog upozoravanja. 

Razvijeni IT sustav moguće je 

koristiti za sve lokalne, regionalne 

i nacionalne zapovjednooperativne 

centre, čime se 

olakšava proces donošenja odluka 

zapovjednim strukturama, 

osigurava brza i pravovremena 

aktivacija i koordinacija 

operativnih snaga, neovisna 

komunikacija u kriznim uvjetima, 

kao i mogućnost njihova 

dislociranja u slučaju potrebe. 

M 

ultisektorski pristup 

obnovi okoliša nakon 

katastrofe - ZAJEDNO 

SMO JAČI (TOGETHER 

WE STAND) projekt 

je prijavljen od strane Razvojne 

agencije Osječko-baranjske 

županije u kategoriji Doprinos 

prekograničnoj suradnji. Kroz 

projekt su izrađene i usvojene 

“Standardne operativne 

procedure u obrani od poplava 

od vanjskih voda” koje definiraju 

zajednički nastup žurnih službi 

iz Hrvatske i Srbije u obrani 

od katastrofalnih poplava i 

”Standardni operativni postupci u 

slučaju katastrofe koja uključuje 

opasne tvari” koji definiraju 

zajedničko djelovanje hrvatskih 

i srbijanskih specijaliziranih 

snaga u slučaju katastrofe nastale 

izlijevanjem odnosno ispuštanjem 

opasnih tvari. Odnosno, kroz 

projekt je unaprijeđen pristup 

upravljanja katastrofama 

u pograničnom području 

obuhvaćanjem postupaka od 

pripreme do katastrofe te sanacije 

okoliša vraćajući zahvaćeno 

područje u početno stanje. 

Unikom d.o.o. iz Osijeka bio 

je nositelj projekta, a partneri 

Osječko-baranjska županija, 

Pokrajinski sekretarijat za 

poljoprivredu, vodoprivredu i 

šumarstvo Autonomne pokrajine 

Vojvodina, Udruga za kreativni 

razvoj “Slap”, Osijek te Regionalna 

razvojna agencija Bačka, Novi 

Sad. Projekt se provodio u 

Osječko-baranjskoj županiji i 

Autonomnoj pokrajini Vojvodina, 

od listopada 2019. do sredine 




sredstava 9.783.267 kuna dok su 

vlastita sredstva bila 1.726.458 

kuna. 

Zajednički nastup hrvatskih 

i srbijanskih specijaliziranih 

snaga je uvježban kroz 

zajedničke vježbe uključujući 

gašenje zapaljenog broda na 

sredini Dunava. Uspostavljen 

je regionalni centar za obuku 

članova žurnih službi za 

djelovanje s dišnim aparatima 

u Našicama, najmoderniji u 

regiji, predstavljen na stručnom 

simpoziju u Zagrebu i kroz 

specijalizirane časopise. Obuku 

su do sada prošli brojni pripadnici 

različitih službi iz Hrvatske, 

Srbije i BiH, a za profesionalne 

vatrogasne postrojbe grada 

Osijeka obuka je sada obavezna. 


EKOLOŠKA RAZNOLIKOST 

Omogućen bolji sustav praćenja 

ptica na području Međimurske 

županije i mađarske županije Zala 

PODRUČJE ZADARSKE ŽUPANIJE 

Povećat će se zaštita mora od 

onečišćenja s brodova, platformi i 

kopnenih izvora onečišćenja 

E 

CO BRIDGE - Obnova 

ekološke raznolikosti u 

pograničnom području 

Međimurske županije i 

mađarske županije Zala 

projekt je prijavljen u kategoriji 

Doprinos prekograničnoj suradnji 

u Izbor za najbolji EU projekt od 

strane JU REDEA. 

Poboljšanje ekološkog statusa 

prirodnih staništa u pograničnoj 

regiji Međimurske županije i 

županije Zala bio je glavni cilj 

projekta. Mađarska i Hrvatska 

dijele prirodne resurse povezane 

pograničnim rijekama Murom i 

Dravom. Čak četvrtina površine 

Međimurja nalazi se u zaštićenom 

području Regionalnog parka 

Mura-Drava, a naglasak 

projekta bio je usredotočen na 

pitanja koja se tiču stabilnosti 

lokalnih ekosustava i krajolika, 

staništa autohtonih vrsta s 

naglaskom na ptice i šteta koje 

čine invazivne vrste. Stoga se 

projekt fokusirao na istraživanje 

i uspostavu prekograničnog 

sustava praćenja ptica kako 

bi se osigurali preduvjeti za 

povećanje broja staništa ptica na 

području dvije prekogranične 

županije te općenito poboljšanje 

bioraznolikosti na gradskim 

urbanim područjima kroz 

revitalizaciju gradskih parkova. 


10.341.530,72 kune, od čega je 

85 % bespovratnih sredstava, 

provodio se od rujna 2020. 

do kraja prosinca 2022. 

godine. Vodeći partner bio 

je Grad Čakovec, a projektni 

partneri Međimurska županija, 

Međimurska priroda – Javna 

ustanova za zaštitu prirode, 

Grad Letenye i Nacionalni 

park Balaton. Za Međimurje je 

Eco Bridge jedan od važnijih 

projekata u posljednjih 30 

godina. U sklopu projekta je 

uspostavljen sustav kako bi se u 

daljnjoj budućnosti poboljšala 

staništa za 10 vrsta ptica na 

prekograničnom području. 

Uspostavljen je prekogranični 

sustav monitoringa statusa ptičjih 

staništa, izrađen je zajednički 

akcijski plan o očuvanju 

bioraznolikosti i uspostavljena 

mreža međunarodnih stručnjaka 

na području zaštite prirode. 

Obnovljene su prijašnje i uređene 

nove lokacije za promatranje 

ptica koje može koristiti lokalno 

stanovništvo, stručnjaci u zaštiti 

prirode te se mogu koristiti u 

turističko-edukativne svrhe. 

P 

EPSEA – Protecting the 

Enclosed Parts of the Sea 

in Adriatic from Pollution 


u izbor za najbolji EU 

projekt unutar kategorije 

Doprinos prekograničnoj 

suradnji, a predložen od strane 

Agencije za razvoj Zadarske 

županije ZADRA NOVA, koja je 

bila i nositelj projekta. 

Glavni cilj bio je povećati 

stupanj zaštite mora i priobalja od 

onečišćenja s brodova, platformi 

i kopnenih izvora onečišćenja te 

zaštititi način života stanovništva 

uz obalno područje Jadranskog 

mora i očuvati biološku 

raznolikost jadranske regije. 

Projekt se na području 

Zadarske županije provodio od 

početka 2019. godine do sredine 

prošle godine. Ukupna vrijednost 

projekta bila je 2.900.570,30 

eura, a udio Agencije ZADRA 

NOVA iznosio je 591.308,90 

eura, od čega su bespovratna EU 

sredstva bila 502.612,56 eura, a 

vlastita sredstava 88.696,34 eura. 

Prekograničnom suradnjom 

hrvatskih i talijanskih partnera 

generirana su nova rješenja 

za prilagodbu na onečišćenje 

mora u relativno zatvorenim 

dijelovima mora (zaljevi/kanali/ 

lagune) od čega su koristi imale 

lokalne zajednice. Razvijen je 

adekvatan i pravovremen sustav 

odgovora na rizike od onečišćenja 

mora i incidente u zatvorenim 

dijelovima mora, nabavljena je 

i testirana oprema za odgovor u 

različitim fazama te su obučeni 

timovi za hitne intervencije 

za učinkovit i pravovremen 

odgovor, a uz to podignuta je 

i razina svijesti o onečišćenju 

mora. Administrativna područja 

oko zatvorenih dijelova mora 

uključena u projekt te njihovo 

stanovništvo imaju izravnu i 

neizravnu korist od razvijenih i 

poduzetih mjera za otkrivanje, 

ublažavanje, čišćenje i sanaciju 

morskih ekosustava onečišćenja 

mora. 

Štoviše, nakon završetka 

projekta, svaka primjena modela 

sustava odgovora na iznenadna 

onečišćenja mora u drugim 

zatvorenim dijelovima mora 

u Jadranskoj regiji dodatno će 

povećati broj stanovnika koji će 

imati koristi od mjera upravljanja 

rizikom od onečišćenja mora. 

Uz očuvan okoliš moguće je 

ostvariti održivi turistički razvoj 

te razvoj gospodarstva u cjelini. 


KATEGORIJA DOPRINOS PREKOGRANIČNOJ SURADNJI 

VIRTUALNA PLATFORMA 

Osam hrvatskih i talijanskih luka 

dobilo lokalni virtualni muzej koji 

promiče jedinstvenost Jadrana 

MEDITERANSKI TURIZAM 

Viški arhipelag projektom održivog 

turizma cilja na veću konkurentnost 

i certifikat Green Destinations 

R 

EMEMBER REstoring 

the MEmory of Adriatic 

ports sites Maritime 

culture to foster Balanced 

tErritorial growth projekt 

je prijavljen u izbor za najbolji 

EU projekt u kategoriji Doprinos 

prekograničnoj suradnji od strane 

Javne ustanove RERA S.D. za 

koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske 

županije. Provodio 

se od početka 2019. do sredine 


projekta bila je 22.000.000 

kuna (2.813.460 eura), iznos 


18.700.000 kuna dok su vlastita 

sredstva bila 3.300.000 kuna. 

RERA S.D. proračun projekta 

je iznosio 237.520 eura, od toga 

201.892 eura bespovratnih 

sredstava. Projektom je 

promoviran održivi turizam 

i plavi rast u programskom 

području putem valorizacije 

iznimno bogate pomorske baštine 

osam talijanskih i hrvatskih 

lučkih područja - Ancone, 

Venecije, Ravene, Trsta, Rijeke, 

Dubrovnika, Zadra i Splita, od 

čega su čak četiri UNESCO 

zaštićena područja. Projekt 

je omogućio realizaciju alata 

(temeljenog na oblaku koji je 

potom postao platforma ADRIJO), 

za prikupljanje kulturnih sadržaja 

za lokalni virtualni muzej svake 

pojedine luke. Povećana je, 

između ostaloga i atraktivnost 

lokalnih ekonomija korištenjem 

ICT-a za digitalizaciju kulturnih 

sadržaja, diferencirana turistička 

ponuda s ciljem smanjenja 

sezonalnosti, kreirani su novi i 

kvalificirani poslovi koji povezuju 

digitalne i kulturne kompetencije, 

poboljšana je dostupnost 

kulturnih sadržaja za nekoliko 

tipova posjetitelja, obnovljene 

povijesne zgrade i soba za njihovu 

valorizaciju u turističke svrhe u 

Veneciji, Ravenni, Trstu i Zadru 

te osnovane kulturne turističke 

rute u Anconi i Dubrovniku. 

Zajednička promocija 

pomorske kulturne baštine 

8 talijanskih i hrvatskih luka 

uključenih u REMEMBER 

ostvaruje se spomenutom 

virtualnom platformom Adrijo, 

pojmom koji spaja talijanski 

naziv Adriatico i hrvatski 

Jadransko, s ciljem predstavljanja 

jedinstvenosti jadranske 

dimenzije kao jedinstvenog 

geografskog ekosustava, koji 

dijeli povijest, priče, izričaje i 

iskustva. 

L 

ABELSCAPE - integracija 

oznaka održivosti u 

politikama mediteranskog 

turizma projekt je proveden 

u Viškom arhipelagu, a 

u izbor za najbolji EU projekt 


prekograničnoj suradnji 

prijavila ga je JU RERA S.D. za 

koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske 

županije. 

Projektom su identificirani 

ključni dionici turističkog 

gospodarstva Viškog arhipelaga 

prema komponentama turističkog 

lanca vrijednosti, pokrenut je 

postupak za dobivanje certifikata 

održivog turizma “Green 

Destinations” te izrađen prijedlog 

mjera za poboljšanje politika 

održivog razvoja turizma u 

cilju povećanja konkurentnosti 

destinacije i pružatelja usluga 

u destinaciji. Tijekom pripreme 

ključnih dionika turističkog 

razvoja destinacije, odlučeno je 

da će nositelj postupka i procesa 

certificiranja biti institucija 

Geopark Viški Arhipelag u Komiži 

čiji su osnivači gradovi Vis i 

Komiža. Postupak certificiranja 

destinacije Viški arhipelag je 

u tijeku. Projekt se provodio 

od početka 2020. do početka 



od čega bespovratna 15.130.381 

kunu i vlastita 2.670.069 

kuna. Osjetljiva prirodna i 

kulturna ravnoteža te bogatstvo 

mediteranske regije zahtijevaju 

odgovorno i održivo upravljanje 

razvojem turizma, posebice u 

najugroženijim područjima. U 

tom kontekstu, certificiranje 

održivog turizma može biti 

koristan alat za potporu i 

vođenje razvoja utemeljenog na 

načelima ekonomske, ekološke 

i društvene ravnoteže. Kroz 

projekt je napravljena analiza 

postojećih standarda i certifikata 

održivog turizma s posebnim 

naglaskom na certifikate održivog 

turizma turističkih destinacija 

te je izvršena identifikacija 

ključnih dionika destinacije 

Viški arhipelag. Uspostavljena 

je “Viški arhipelag” teritorijalna 

radna grupa ključnih dionika na 

provedbi projekta. Završene su 

usluge savjetovanja u procesu 

pripreme za certificiranje 

dionika turističkog razvoja na 

području “Viškog arhipelaga” kao 

i identifikacija ključnih dionika 

turističkog lanca vrijednosti 

destinacije Viškog arhipelaga. 


GLAS PARTNERA 

V 

ukovar je prema analizi 

Fine proglašen trećim 

najuspješnijim gradom u 

Hrvatskoj prema ukupnim 

prihodima poduzetnika, a 

uz to bilježi i stalni rast 

zaposlenih. U usporedbi s 

2016. kada je bilo 9057 

radnih mjesta, Vukovar je u ovu godinu ušao s 

10 571 radnim mjestom što je povećanje od 

16,71 posto. 

Grad Vukovar zastupa tezu da snaga 

grada počiva na snazi gospodarstva, pa iz 

godine u godinu značajna sredstva ulaže u 

gospodarsku sliku i bespovratne potpore 

gospodarstvenicima. Ove je godine 53 

poljoprivrednika iskoristilo 132.723 eura 

bespovratnog novca. Činjenica da su 

sredstva iskorištena u svega 13 dana govori o 

uspješnosti mjere koja se kreira u suradnji s 

poljoprivrednicima i provodi već osam godina. 

U tom razdoblju u poljoprivredu je uloženo 

preko 900.000 eura. 

I za poduzetnike su kreirane potrebne 

mjere, a 2023. osigurana su sredstva za 

bespovratne potpore u visini od 265.445,62 

eura. Mjere su usmjerene na razvoj i rast 

gospodarstvenika, a ove godine uvode se i 

mjere potpore za turističke iznajmljivače i 

ribare. 

REKORDNA IZDVAJANJA ZA SPORT 

Izuzetno ponosni na titulu osvojenu 

krajem 2022. godine kao najbolji veliki grad 

u kategoriji obrazovanje, mladi, demografija 

i socijalna politika Vukovar je nastavio istim 

putem. Ulaganje u mlade vukovarska je misao 

vodilja. Velika sredstva gradskog proračuna su 

namijenjena upravo njima. Grad sufinancira 

cijene vrtića, osigurava školski materijal, 

prijevoz učenika i studenata, stipendiranje 

učenika deficitarnih zanimanja i studenata, 

nagrađivanje izvrsnih studenata, ljetovanja 

za osnovnoškolce čime je pokriven širok 

spektar potreba roditelja i djece. Nastoji se 

olakšati svakodnevica građana, a za mlade 

obitelji su i naknade za novorođenčad te 

opremanje prvog djeteta kao i podjela 

kadrovskih stanova obrazovanim ljudima 

koji odluče raditi i doprinositi Vukovaru. Od 

2019. godine podijeljeno je 70 kadrovskih 

stanova čime je stambeno zbrinuto 148 osoba. 

Vukovar je kao prvi grad u Hrvatskoj 2018. 

uveo socijalnu mjeru sufinanciranja režijskih 

troškova obiteljima s troje ili više djece 

mlađih od 16 godina. Za umirovljenike je tu 

niz mjera koje im stoje na raspolaganju, pa 

godinama provode projekt besplatnih izleta u 

Bizovačke toplice, podjelu božićnica, proslave 

Učenici prvi dan 

škole dobivaju 

besplatne knjige 

GRAD JE U VRHU PO MJERAMA ZA GRAĐANE I GOSPODARSTVO, A SVE JE 

POPULARNIJI I KAO DESTINACIJA KONTINENTALNOG TURIZMA 

Vukovar raste 

ulaganjem u mlade 

Raste broj poduzetnika i zaposlenih, a samo u 

poljoprivredu putem mjera je uloženo 900 tisuća eura 

Valentinova za bračne parove koji slave preko 

50 godina braka i slično. 

S 1257 kuna per capita Vukovar je prvi 

grad u Hrvatskoj po izdvajanjima za sport 

prema podacima Ministarstva financija i 

analizi portala Gradonačelnik.hr. S naglaskom 

na sport djece i mladih i rekreativni sport 

građana, u sportsku infrastrukturu izdvajaju 

značajna sredstva te su vjeran suradnik 

sportskim klubovima i udrugama. Vukovar 

ima novi gradski stadion vrijedan preko 12 

milijuna kuna, ali i novo natkriveno boćalište 

koje je jedino takvo u VSŽ. Slijede novi 

projekti poput izgradnje tenis dvorane te 

novog adrenalinskog parka u Adici. 

Vukovar je proglašen najuspješnijom 

kontinentalnom destinacijom gradskog 

turizma na Danima hrvatskog turizma. Na 

Solarni paneli na objektu Vodovoda grada 

Vukovara za energetsku učinkovitost 

polovici ove godine zajedno s učeničkim 

ekskurzijama Vukovar je posjetilo 30725 

gostiju što je 78 posto više nego u istom 

razdoblju 2022. Ostvareno je 46679 noćenja, 

odnosno 74 posto više nego lani do sredine 

godine. Od početka godine otvoreno je 19 

novih smještaja, a sezona riječnog kruzinga 

je produžena pa će brodovi goste dovoditi do 

kraja prosinca. Na polovici godine bilo je 145 

uplovljavanja u vukovarsku luku s gotovo 

19000 gostiju, daleko najviše na hrvatskim 

riječnim lukama. 

NOVI ADRENALINSKI PARK I ŠETNICA 

Provode se veliki projekti pa će Vukovar 

postati bogatiji za adrenalinski park i novu 

šetnicu uz Vuku u omiljenom izletištu – park 

šumi Adica. U tijeku je projekt izgradnje Arh. 

parka Vučedol te je započeto s izgradnjom 

pristupne ceste. Na 12 javnih zgrada postavljaju 

solarni paneli, a započinje se i s istraživanjima 

geotermalnih izvora. U tijeku je izgradnja dva 

nova shopping centra što će osim obogaćenja 

trgovačke ponude osigurati i nova zaposlenja. 

Za mlade je u tijeku izgradnja BMX parka, za 

studente je nakon obnove zgrade Radničkog 

doma u koji će se preseliti veleučilište krenuli 

s unutarnjim uređenjem prostora, a grade se 

i biciklističke staze.. Vukovar svakim danom 

postaje sve ljepši grad s mnoštvom sadržaja 

za sve uzraste. Bogat poviješću, a još bogatiji i 

ljepši kad su njegovi građani zadovoljni. 


GLAS PARTNERA 

G 

rad Ludbreg je 2019. godine 

dobio nagradu za najbolji 

mali grad u povlačenju 

sredstava iz fondova 

Europske unije, a ujedno je i 

najbolji grad po povlačenju 

sredstava iz EU fondova po 

glavi stanovnika od ulaska 

Hrvatske u Europsku uniju. 

Vizija daljnjeg razvoja jest stvoriti moderan 

grad koji je ugodan za život, usmjeren na 

obrazovanje i podizanje kvalitete života te 

grad koji stvara dodatne prilike za svoje 

građane kroz uvođenje inovativnih kulturnih, 

turističkih i društvenih djelatnosti. 

OBRAZOVNO SREDIŠTE 

- Prije nekog vremena smo završili projekt 

dogradnje gradskog vrtića, ali prošle smo 

godine prijavili i dobili novi EU projekt treće 

faze uređenja vrtića čime ga proširujemo 

i simbolično poručujemo da su djeca naša 

budućnost. Pored toga našim tetama u vrtićima 

osigurali smo najbolje uvjete za rad, a to 

nam se vraća i certificiranjem Dječjeg vrtića 

Radost kao vrtića koji prepoznaje darovitost 

u djece i od samih početaka ju usmjerava u 

pravom smjeru. Posebno vrijedan projekt 

koji smo započeli prošle godine jest izgradnja 

i uspostavljanje obrazovnog centra u STEM 

području Lori. Projekt će biti razvijen na 

području starog mlina u Ludbregu te taj 

prostor pretvaramo u novo obrazovno 

središte grada. Uz obrazovanje svjesni smo 

značaja novih tehnologija i održivosti te i u 

tim pogledima nastojimo biti korak ispred. 

Ponekad kad ste mali to nije jednostavno, ali uz 

kvalitetan tim i temeljito pripremljene projekte 

uspijevamo – objašnjava gradonačelnik 

Dubravko Bilić. Dodaje kako je prema 

utvrđenoj viziji razvoja određeno pet ključnih 

strateških ciljeva razvoja Grada Ludbrega: 

konkurentno i inovativno gospodarstvo, 

održivi razvoj turizma i stvaranje konkurentne 

destinacije, demografska revitalizacija 

i osiguravanje visoke kvalitete života, 

održivo korištenje prirodne i kulturne 

baštine, učinkovito upravljanje javnom 

infrastrukturom. 

EU fondovi su odlična prilika za realizaciju 

planiranih projekata i to je put odnosno način 

za koji se Grad Ludbreg opredijelio. 

Tome u prilog govori i niz projekata koji se 

trenutačno u Gradu Ludbregu provode. Projekt 

“Energetska obnova upravne zgrade Grada 

Ludbrega” ukupne vrijednost 3,808.179,63 

kuna, odnosno 505.432,29 eura, a sufinanciran 

iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku 

učinkovitost. 

ZDRAVKO T/SHUTTERSTOCK 

NAJBOLJI GRAD U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU PO 

STANOVNIKU OD ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU 

Ludbreg je mali grad 

za velike ideje kojima 

stvara dodatne prilike 

za svoje građane 

Posebno vrijedan projekt kojim se ponose i koji su 

započeli prošle godine jest izgradnja i uspostavljanje 

obrazovnog centra u STEM području Lori 


GRAD LUDBREG 

FIRST SCANDINAVIA 

Formiranjem 

zelenih površina 

i sigurnih točaka 

unutar grada 

poboljšavaju se 

uvjeti i kvaliteta 

boravka 

stanovnika 

Projekt “Digitalizacija javne uprave” 

ukupne vrijednosti 1.290.625 kuna, odnosno 

171.295,37 eura koji je sufinanciran iz Fonda 

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Projekt “Izgradnja sportsko - rekreacijskog 

igrališta za više sportova u naselju Bolfan” 

odnosi se na izgradnju asfaltiranog sportsko - 

rekreacijskog igrališta za više sportova. Projekt 

uključuje postavljanje gumene podloge, 

ograđivanje igrališta, uređenje pristupne 

staze, iscrtavanje igrališta, opremanje igrališta 

te postavljanje ploča obavijesti. Ukupna 

vrijednost projekta iznosi 618.937,50 kuna, 

odnosno 82.147,12 eura. Projekt “Dogradnja, 

rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića 

“Radost” Ludbreg” usmjeren je na ulaganje 

u rekonstrukciju i nadogradnju dječjeg 

vrtića s ciljem povećanja infrastrukturnih 

i materijalnih kapaciteta za povećanje 

dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja 

na području Grada Ludbrega. 

Nositelj projekta je Grad Ludbreg, a partner 

na projektu je Općina Rasinja. Dogradnjom 

dječjeg vrtića povećat će se broj mjesta u 

vrtiću za 44 djece koja će biti smještena u 

tri nova dnevna boravka. Ukupna vrijednost 

projekta je 3.672.000 kuna, odnosno 

487.358,15 eura. Projekt implementacije 

obnovljivih izvora energije na stadionu NK 

Podravina je odobren u okviru poziva Fonda 

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 

a njime je planirana implementacija 

fotonaponske elektrane na krov stadiona 

NK Podravina te uvođenje mjere solar PTV. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 493.865 

kuna, odnosno 65.546,49 eura. 

BICIKLISTIČKE STAZE 

Network of Organizations and Towns for 

the European Elections – NOTE provodi se 

u sklopu programa Europske unije CERV. 

Cilj NOTE projekta je razmjena iskustava 

između partnera u području informiranja 

lokalnih građana o ulozi Europske unije 

i njezinim demokratskim vrijednostima. 

Strategic and Human Rebirth in European 

Local Community - EUREBIRTH provodi se 

u sklopu sklopu programa Europske unije 

CERV. 

Opći ciljevi projekta su: promocija 

razmjene između građana različitih zemalja; 

poticanje suradnje među općinama i 

razmjena najboljih praksi. Sharing sustainable 

solutions for green approaches in urban 

environments – SSSGAUE provodi se u 

sklopu programa Europske unije CERV. 

Projekt SSSGAUE ima za cilj okupiti lokalne 

općine i nevladine organizacije s ciljem 

postizanja ciljeva tranzicije prema zelenom i 

održivom urbanom razvoju nizom aktivnosti 

usmjerenih na specifične ciljne skupine. 

Projekt “Građenje dijela ulice 5. studenog u 

Ludbregu” ukupne vrijednosti 106.984,79 

eura odobren je za sufinanciranje u okviru 

Programa za unapređenje infrastrukture na 

područjima naseljenim pripadnicima romske 

nacionalne manjine. Cilj projekta jest smanjiti 

infrastrukturnu nejednakost u romskoj 

zajednici u Ludbregu i povećati standard 

PRIJAVILI SMO I DOBILI NOVI EU 

PROJEKT 3. FAZE UREĐENJA VRTIĆA, 

ČIME SIMBOLIČNO PORUČUJEMO DA SU 

DJECA NAŠA BUDUĆNOST, KAŽE BILIĆ 

romske nacionalne manjine. 

Projekt “Sufinanciranje poticanja mjera 

odvojenog sakupljanja komunalnog otpada” 

odobren je za sufinanciranje putem natječaja 

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku 

učinkovitost. Cilj projekta je nabava 

komunalne opreme odnosno polupodzemne 

spremnike koji će biti postavljeni na 10 

lokacija na području grada. Vrijednost 

projekta je 111.038,10 eura. Projektom se 

nastoji povećati otpornost zajednice prema 

klimatskim promjenama te smanjiti njihove 

negativne učinke prvenstveno na zdravlje 

građana. Usklađen je s Akcijskim planom 

energetski i klimatski održivog razvitka 

Grada Ludbrega (SECAP), kao i Strategijom 

krajobraznog uređenja Grada Ludbrega. 

Uređenjem postojećih i izgradnjom novih 

pješačkih i biciklističkih staza stvorit će se 

uvjeti za građane da što veći broj aktivnosti 

presele s urbanih prostora u prirodu. 

Formiranjem zelenih površina i sigurnih 

točaka unutar grada poboljšavaju se uvjeti 

i kvaliteta boravka u gradu. S obzirom na 

brojne koristi koje se ostvaraju sadnjom 

stabala, isto se predviđa na više lokacija unutar 

i izvan grada, kako bi se povezale postojeće 

zelene površine i stvorila sigurna i ugodna 

mreža za pješačenje i bicikliranje. Na glavnom 

Trgu svetog Trojstva u Ludbregu planirano 

je postavljanje podnih prskalica s vodom te 

vodene maglice kako bi se na tom području 

smanjili toplinski valovi. S istim ciljem će se 

urediti i nova zelena površina. Izgradnjom 

pergole na šetnici uz Bednju koja će postati 

svojevrsni “zeleni tunel”, spojit će se prostor 

trga sa prostorom Svetišta i Otokom Mladosti, 

čime će nastati zelena pješačko-biciklistička 

mreža dugačka oko 4 km. Također, jedna od 

ključnih aktivnosti unutar projekta svakako je 

podizanje svijesti građana o aktualnoj situaciji, 

s ciljem smanjenja negativnih utjecaja 

klimatskih promjena na zdravlje građana, 

ali i prilagodbe na neminovne klimatske 

promjene. Vrijednost projekta je 358.688,15 

eura, a sufinanciranje u visini od 80 % 

odobreno je od strane Fonda za zaštitu okoliša 

i energetsku učinkovitosti. 


PROGNOZA TRENDOVA 

ŽUPANI 

OTKRIVAJU 

PRIORITETE I 

TOP-PROJEKTE 

U NOVOM 

CIKLUSU 

Našoj anketi ove se godine odazvalo 12 

župana, koji ističu koje će projekte u idućem 

razdoblju nominirati za povlačenje novca iz 

Europske unije. Županije su fokusirane na 

različita područja - od obrazovanja, 

zdravstva i socijalne skrbi do zelene 

tranzicije i energetske učinkovitosti ili na 

rješavanje konkretnih problema kao što su 

sustavi navodnjavanja 


D 

ok su u fokusu projekata koje financira Europska 

unija u javnosti često samo oni veliki, na razini 

gradova i županija iz godine u godinu realiziraju se 

brojni projekti koji značajno doprinose kvaliteti 

života lokalnog stanovništa. Zato je projekt izbora 

najboljih županijskih EU projekata važan jer u fokus 

stavlja sve ono što inovativne i ambiciozne lokalne 

samouprave uspijevaju ostvariti u svojim sredinama. 

Zato svake godine pitamo župane koji su im prioriteti u narednom 

razdoblju i koje projekte namjeravaju provesti uz sufinanciranje iz EU. 

Riječ je mahom o milijunskim projektima. Kako ističu župani koji su 

se odazvali našoj ovogodišnjoj anketi, ova je godina odlična za sumiranje 

postignutog budući smo obilježili desetu godišnjicu članstva u Europskoj 

uniji pa su benefiti korištenja fondova EU itekako vidljivi. 


M A T I J A P O S A V E C 

Međimurska županija 

Provodimo projekte čija 

vrijednost premašuje 18 

milijuna eura 

U ovom trenutku Međimurska županija 

provodi brojne projekte čija vrijednost 

premašuje 18 i pol milijuna eura, a među 

njima je više od desetak 

projekata koji će biti 

dovršeni u 2023. godini. 

Također, Međimurska 

županija je dio velikog 

projekta kojim Međimurje 

dobiva Centar za starije i 

nemoćne osobe. 

Novi investicijski 

ciklus 

u zdravstvo nastavljamo izgradnjom objekta 

za sve zdravstvene laboratorije, kao i 

pripremom za formiranje palijativnog centra 

Županijske bolnice Čakovec. 

U završnoj fazi je obnova palače 

Zrinski u Čakovcu, a Feštetićev dvorac 

će se rekonstruirati i prenamijeniti u 

interpretacijski centar. Uredit ćemo i niz 

drugih interpretacijskih centara. 

U fokusu nam je i područje obrazovanja, 

te je Međimurska županija prijavila 15 svojih 

škola za dogradnju i adaptaciju kako bi se 

prešlo na jednosmjensku nastavu, kao i vrtiće 

i školske sportske dvorane. U planu nam je i 

izgradnja nove zgrade osnovne škole u našoj 

najvećoj općini Nedelišće. 

E R N E S T P E T R Y 

Ličko-senjska županija 

Krećemo u projekt 

Centra za razvoj brdskoplaninske 

poljoprivrede i 

stočarstva 

S obzirom na to da je usmjerenje Vlade 

RH preciznija podrška rješavanju problema 

brdsko-planinskih područja, Ličko-senjska 

županija u svojstvu nositelja projekta 

započela je pripremu projekta Centra za 

razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i 

stočarstva. 

Županija uz sufinanciranje 

Ministarstva hrvatskih branitelja i 

s partnerima, Gradom Gospićem i 

braniteljskim udrugama s područja 

Ličko-senjske županije, provodi 

projekt izgradnje Memorijalnog 

centra Domovinskog rata Ličko-senjske 

županije. 

Provodi se energetska obnova Gimnazije 

Gospić, Strukovne škole Gospić i Opće 

bolnice Gospić, a jedan od predstojećih 

projekata je i izgradnja i opremanje centra za 

starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske 

usluge) u Senju. Županija nadalje uz 

sufinanciranje Središnjeg državnog ureda 

za demografiju i mlade provodi projekt 

osnivanja i opremanja Centra za mlade Ličkosenjske 

županije. U planu je još niz projekata, 

a među njima i izgradnja Studentskog doma 

u suradnji s Veleučilištem “Nikola Tesla” u 

Gospiću. 

M A R T I N A F U R D E K - H A J D I N 

Karlovačka županija 

S partnerima promičemo 

korištenje obnovljivih izvora 

energije 

Karlovačka županija je na INTERREG 

HR - BiH - CG prijavila projekt “SPOT IT” 

(Solar potential overview toolkIT) vrijedan 

1,8 milijuna eura. S našim partnerima, a to 

su Opština Nikšić iz Crne Gore i Razvojna 

agencija grada Trebinje iz BiH, želimo 

promovirati korištenje obnovljivih izvora 

energije, konkretno solarne. Uz pomoć novih 

tehnologija i pametnih rješenja građanima 

želimo doslovce u nekoliko klikova 

omogućiti da na svom konkretnom primjeru 

dobiju uvid u sve dobrobiti solarne energije. 

Važan nam je i projekt izgradnje Centra 

za starije osobe Duga Resa, u kojemu 

sudjelujemo kao partner Gradu. 

Karlovačka županija pokretač je i velikog 

projekta “Dodir civilizacija”, u sklopu kojega 

želimo obnoviti i staviti u funkciju devet 

naših starih gradova i neke sadržaje u staroj 

karlovačkoj jezgri, Zvijezdi. 

Osim toga, imamo spremne projekte za 

izgradnju ukupno osam sportskih dvorana 

pri našim školama, a nastavljamo i ulaganja u 

turističke sadržaje. 

U ZAVRŠNOJ JE FAZI OBNOVA 

PALAČE ZRINSKI U ČAKOVCU, A 

KARLOVAČKA ŽUPANIJA JE 

POKRETAČ VELIKOG PROJEKTA 

“DODIR CIVILIZACIJA” 



B O R I S M I L E T I Ć 

Istarska županija 

Prioritet su obrazovanje, 

zelena tranzicija i 

poljoprivreda 

Kao budući prioritetni projekti definirani 

su oni iz područja obrazovanja, zdravstva i 

socijalne skrbi, zelene tranzicije i energetske 

učinkovitosti, održivog razvoja te poljoprivrede. 

Kada govorimo o obrazovanju, Istarska 

županija pripremila je sljedeće projekte koje će 

kandidirati u okviru NPOO-a: rekonstrukcija 

i dogradnja školske zgrade i izgradnja školske 

sportske dvorane Osnovne škole Marčana, 

koji će omogućiti i jednosmjensku nastavu; 

zatim rekonstrukcija i dogradnja školske 

zgrade i izgradnja školske sportske dvorane OŠ 

Svetvinčenat, a tu je i dodatni projekt koji će 

omogućiti jednosmjensku nastavu u toj školi; 

nadalje, rekonstrukcija i dogradnja školske 

zgrade i izgradnja školske sportske dvorane 

Osnovne škole Vladimira Gortana u Žminju te 

kroz drugi projekt uvođenje jednosmjenske 

nastave. 

S T J E P A N K O Ž I Ć 

Zagrebačka županija 

Radimo na osam projekata 

za energetsku obnovu 

zgrada javnog sektora 

Ove godine obilježili smo desetu 

godišnjicu članstva u Europskoj uniji, a 

benefiti korištenja fondova EU itekako su 

vidljivi. Nakon niza energetskih obnova 

škola i domova zdravlja, koje su se u ovim 

kriznim energetskim vremenima pokazale 

itekako opravdanima, u svibnju ove godine 

prijavili smo osam projekata na javni poziv 

za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. 

Također, s ciljem postizanja cjelodnevne 

nastave i daljnjih ušteda na energentima, 

za Nacionalni plan oporavka i otpornosti 

pripremamo prijavu 26 projekata. 

Ove godine završavamo izgradnju triju 

“učećih tvornica” u sklopu Regionalnog 

centra kompetentnosti u strojarstvu, 

u kojima će učenici učiti radeći na 

najsuvremenijim strojevima. Za investiciju 

vrijednu oko 15 milijuna eura, 10 milijuna 

smo osigurali iz fondova EU. 

Članstvo u EU itekako se pokazalo 

oportunim u nedaćama i kroz mogućnost 

korištenja sredstava iz Fonda solidarnosti. 

Tako je za sanaciju prometne infrastrukture 

oštećene u potresima putem naše Županijske 

uprave za ceste i same Županije osigurano 

bespovratnih 92 milijuna eura, što su u 

svakom smislu povijesna ulaganja. 

B L A Ž E N K O B O B A N 

Splitsko-dalmatinska županija 

Fokus nam je na razvoju 

otoka u županiji uz ulaganja 

od 35 milijuna eura 

Posebna pažnja u nadolazećem periodu 

posvetit će se razvoju otoka Splitskodalmatinske 

županije, i to kroz program 

Integriranih teritorijalnih ulaganja za 

otoke kojim je osigurano 35 milijuna 

eura za razvoj otočnog područja SDŽ. 

Nadalje, nastavit će se ulaganja u izgradnju 

i dogradnju školskih objekta s naglaskom 

na osiguravanje cjelodnevnog boravaka i 

jednosmjenske nastave. Poseban naglasak 

se stavlja na strateški projekt Županije 

“Centar izvrsnosti Nova sela”, koji za cilj ima 

uspostaviti regionalni centar izvrsnosti za rad 

s darovitom, visoko motiviranom djecom i 

mladima. 

Nastavit će se i s izgradnjom i obnovom 

zdravstvenih objekata sredstvima 

EU s naglaskom na objekte primarne 

zdravstvene zaštite, kao i daljnje financiranje 

specijalizacija iz područja primarne zaštite. 

U domeni zdravstva svakako treba istaknuti 

projekt “Biokovka 5.0 - mediteranski centar 

izvrsnosti lječilišnog i wellness turizma”, koji 

uključuje ulaganje u Specijalnu bolnicu za 

medicinsku rehabilitaciju Biokovka. 

Ulagat će se i u rekonstrukciju domova za 

starije i nemoćne (poput domova Cista Provo 

i Vrgorac Dragljane, Šolta). 

D A M I R D E K A N I Ć 

Vukovarsko-srijemska županija 

Dva sustava navodnjavanja 

gotova, još dva u fazi 

projektiranja 

Ove godine su završena dva sustava 

navodnjavanja u vrijednosti od 18 milijuna 

eura, financirana iz Programa ruralnog 

razvoja, a u fazi projektiranja su još dodatna 

dva sustava, čime bi pokrivenost županije 

sustavima navodnjavanja iznosio oko 5500 

ha. VSŽ u suradnji s proizvođačima jabuka 

trenutačno priprema i projektni prijedlog 

za izgradnju logističko-distributivnog 

centra (hladnjače) kapaciteta 10.000 t, koji 

će se prijaviti na otvoreni natječaj u okviru 

NPOO-a. 

Važno je istaknuti kako je pripremljena 

projektno-tehnička dokumentacija za 

projekte: “Izgradnja klaonice”, “Centar 

SPLITSKO-DALMATINSKA 

ŽUPANIJA RADI NA UVOĐENJU 

JEDNOSMJENSKE NASTAVE, A 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA NA 

CENTRU ZA SOJU BEZ GMO-a 


za GMO free soju” i “Panonski centar 

za primjenu digitalnih tehnologija u 

poljoprivredi”, čiju realizaciju planiramo 

sufinancirati bespovratnim sredstvima EU. 

Također, do kraja godine bit će spremne 

i dokumentacije za izgradnju Transportnologističkog 

centra VSŽ te Auto parka Lipovac. 

Z L A T K O K O M A D I N A 

Primorsko-goranska županija 

Već imamo pripremljenih 30 

novih projekata važnih za 

kvalitetu života 

Primorsko-goranska 

županija ima velika 

očekivanja od nove 

financijske perspektive 

EU, odnosno 

Višegodišnjeg 

financijskog okvira 

za razdoblje 2021. - 

2027. te Nacionalnog 

plana oporavka i 

otpornosti. Stoga smo 

već u najavi pripremili 

i predložili više od 30 

projekata s područja županije 

za 

sufinanciranje bespovratnim sredstvima. 

Među njima dominiraju projekti važni za 

kvalitetu života stanovnika naše županije 

u domeni zdravlja i obrazovanja, kao 

što su novi Zdravstveni centar Rujevica, 

revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj, 

novi Dom zdravlja Opatija i izgradnja 

Osnovne škole Marinići. Također smo 

predložili projekte vezane uz daljnje 

unapređenje turizma i kulture, kao što su 

revitalizacija Guvernerove palače u Rijeci, 

nastavak projekata energetske obnove 

objekata zdravstvenih i socijalnih ustanova 

i digitalizaciju javnih službi. Županija 

aktivno sudjeluje i u pripremi i provedbi 

niza projekata u okviru različitih programa 

europske teritorijalne suradnje s ciljem 

razmjene znanja i iskustava s međunarodnim 

partnerima. 

I G O R A N D R O V I Ć 

Virovitičko-podravska županija 

Gradimo Centar za pametnu 

poljoprivredu i Sušionicu 

povrća 

Nastavlja se s provedbom gradnje 

brze ceste prema Zagrebu, dionica od 

Virovitice do Špišić Bukovice. Centar za 

pametnu poljoprivredu ima građevinsku 

dozvolu, prema njoj ide i Sušionica povrća 

u Virovitici. Nastavlja se s novim sustavima 

navodnjavanja, Čađavica, Lukač, Đolta 

II., Zdenci, Čačinci - Crnac… Planiraju 

se nove sportske dvorane u Suhopolju, 

Novoj Bukovici, Ćeralijama i u 

OŠ Josipa Kozarca u Slatini. Tu 

je i nova Gimnazija 

sa 

zvjezdarnicom i 

sportskom dvoranom u Virovitici. Nova 

osnovna škola sa sportskom dvoranom 

planira se u Pitomači, kao i nova OŠ u 

Orahovici. Tu su i rekonstrukcije škola u 

Gradini, Maloj Črešnjevici, Čađavici, Novoj 

Bukovici, Okrugljači i OŠ Eugena Kumičića 

u Slatini. Također, provodimo projekt 

“Regionalni znanstveni centar Panonske 

Hrvatske”. Obnavlja se rodilište u OB-u 

Virovitica. S osam općina provodimo projekt 

širokopojasnog interneta, a valja spomenuti 

i projekt vezan uz geotermalna istraživanja, 

Centar za kulturu zdravlja u Cabuni i 

završetak velikog turističkog projekta 

uređenja Orahovačkog jezera sa smještajnim 

kapacitetima. 

B O Ž I D A R L O N G I N 

Zadarska županija 

Nastavljamo ulaganja 

u poduzetničku 

infrastrukturu 

U razdoblju koje je pred nama 

Zadarska županija provodit će mjere 

i aktivnosti s ciljem osiguravanja 

kontinuiteta u ostvarenju pozitivnih 

gospodarskih pokazatelja. Rezultat je 

to sinergije i zajedničkog rada Županije i 

županijskih ustanova. Mi smo i do sada bili 

konkretni i uspješni u povlačenju sredstava 

iz fondova EU, a nova financijska perspektiva 

i sredstva iz NPOO-a bit će dodatni 

zamašnjak razvoju naše županije. Ulaganja 

u poduzetničku infrastrukturu, jačanje 

socijalne mreže i usluga te unaprjeđenje 

ljudskih kapaciteta u fokusu su budućeg 

razvoja Zadarske županije, koja, premda nosi 

titulu najribarskije županije u Hrvatskoj, 

intenzivno potiče i razvoj drugih sektora 

na cijelom svom području. Ključni tematski 

projekti koje planiramo ostvariti uključuju 

i izgradnju škola, dječjih vrtića, ulaganje 

u razvoj zdravstvenih usluga te nastavak 

izgradnje prometne i vodno-komunalne 

infrastrukture. 



gradnje Regionalnog centra civilne zaštite 

Varaždin pokrenuta javna nabava za izradu 

projektno-tehničke dokumentacije.” 

projekt I. gimnazije Osijek, čija je gradnja u 

tijeku. 

Naravno, pripremaju se i drugi novi 

projekti u području prometa i obrazovanja, 

a za iduću je godinu prijavljeno i pet 

projekata prekogranične suradnje s područja 

zdravstvenih usluga, socijalne politike, 

kulture, inovacija i zaštite okoliša.” 

A N Đ E L K O S T R I Č A K 

Varaždinska županija 

Gradimo novi centralni 

operacijski blok Opće 

bolnice Varaždin 

”Počela je realizacija našeg najvećeg 

projekta EU, gradnje novog objekta 

Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice 

Varaždin, vrijednog 45 milijuna eura, koji se 

sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka 

i otpornosti. Pokrenut će biti natječaj za 

gradnju nove zgrade Zavoda za javno 

zdravstvo. 

U obrazovanju je u tijeku gradnja i 

opremanje dvaju regionalnih centara 

kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi, 

ukupne vrijednosti 29 milijuna eura. Uz 22 

projekta gradnje i dogradnje škola za potrebe 

cjelodnevne nastave, u planu je projekt 

obnove dvorca Šaulovec za 

Europski centar za darovite - 

Centre izvrsnosti Varaždinske 

županije, kao i dogradnja 

Glazbene škole u Varaždinu. 

Prijavljena je obnova 

smještajnog objekta 

Minerve u Varaždinskim 

Toplicama, kao i projekt 

revitalizacije arboretuma 

Opeka, pokrenuto je 

projektiranje 

posjetiteljskih 

centara Gaveznica 

i Gomila. 

Uz to, treba 

istaknuti i da je za projekt 

PRIJAVLJENA JE OBNOVA MINERVE 

U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA, A 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 

VEĆ JE ZAVRŠILA ČETIRI 

KAPITALNA PROJEKTA 

I V A N A N U Š I Ć 

Osječko-baranjska županija 

Ove godine završena četiri 

kapitalna infrastrukturna 

projekta 

”Osječko-baranjska županija prednjači 

u povlačenju sredstava Europske unije u 

razdoblju koje je iza nas, a takvu praksu želi i 

nastaviti. Subjekti s područja ove županije do 

sada su sudjelovali u 1672 projekta ukupne 

vrijednosti od 1,2 milijarde eura. 

Ove su godine završena četiri 

kapitalna infrastrukturna projekta; 

Regionalni distribucijski centar 

Osječko-baranjske županije za voće i 

povrće, Gospodarski centar Osječkobaranjske 

županije te regionalni centri 

kompetentnosti Ugostiteljskoturističke 

te Elektrotehničke 

i prometne škole Osijek. 

Investicije su ukupno vrijedne 

više od 45 milijuna eura. Kako se 

već sada potvrdila opravdanost tih ulaganja, 

počele su pripreme i za sljedeće faze 

razvoja RDC-a i GC-a. Za Osječko-baranjsku 

županiju, kao i cijelu istočnu Hrvatsku, 

najveći je i najznačajniji projekt novog 

Kliničkog bolničkog centra Osijek. Ovisno 

o pozivima, za apliciranje je spreman i 

T O M I S L A V T O M A Š E V I Ć 

gradonačelnik Zagreba 

Fokus na projektima 

obnove od potresa uz 

potporu Fonda solidarnosti 

U proteklom razdoblju fokus ove 

Gradske uprave vezano na EU fondove 

bio je na iskorištenju sredstava Fonda 

solidarnosti Europske unije za projekte 

obnove od potresa kojima se financirala 

konstrukcijska obnova. Iz Fonda solidarnosti 

EU, Grad Zagreb, vlasnički povezana 

trgovačka društva i ustanove sveukupno 

su iskoristili ukupno 185 milijuna eura, 

gotovo 100 puta više od iznosa zatečenog pri 

preuzimanju upravljanja gradom 2021., kad 

je iskorištenost Fonda bila 2 milijuna eura. 

Započela je i provedba 12 projekata 

izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije 

dječjih vrtića za koje je Grad Zagreb također 

ostvario sufinanciranje iz Mehanizma 

za oporavak i otpornost. U pripremi su i 

projekti kojima će se sufinancirati izgradnja, 

rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola 

za potrebe jednosmjenskog rada i 

cjelodnevne nastave. Planirana 

su i velika ulaganja u sportsku 

i turističku infrastrukturu, a 

za projekt izgradnje Kupališta 

Špansko također očekujemo 

sufinanciranje iz Mehanizma za 

oporavak i otpornost. 

Ulaganja u unaprjeđenje 

prometne infrastrukture, prije 

svega proširenje tramvajske 

infrastrukture na području Zagreba također 

započinju s provedbom tijekom 2024.. 


GLAS PARTNERA 

G 

rad Varaždin proglašen je 

2021. i 2022. godine 

najboljim velikim hrvatskim 

gradom po kvaliteti života te 

i dalje nastoji opravdati ovu 

hvalevrijednu titulu. Grad 

bogate povijesti, kulture i 

grad turizma nudi bezbroj 

mogućnosti za ugodan i sadržajno zanimljiv 

život. Geografskim položajem, odličnom 

prometnom povezanošću te brojnim 

demografskim mjerama ovaj barokni grad 

privlači stanovnike te je sigurno i ugodno mjesto 

za život. Urbani je srednjoeuropski grad koji 

kontinuirano radi na podizanju životnog 

standarda svih građana. 

VEĆE POTPORE ZA PODUZETNIKE 

Demografske mjere kojima grad nastoji 

podići standard života građana su jednokratna 

pomoć za rođenje djeteta, sufinanciranje 

dječjih vrtića, nabava školskog materijala, 

subvencije za prijevoz učenika i studenata, 

učeničke i studentske stipendije, božićnice 

za djecu i umirovljenike, uskrsnice za 

umirovljenike te jednokratne novčane pomoći 

za socijalno ugrožene građane. Grad financira 

i usluge gerontodomaćica te ostale programe 

unapređenja zdravstvene zaštite za najosjetljivije 

skupine građana. Umirovljenicima s područja 

Grada Varaždina osiguran je besplatan gradski 

prijevoz. Osnovnoškolci s prebivalištem imaju 

besplatan produženi boravak, besplatan topli 

obrok te se ulaže u zdravu prehranu djece 

što je Grad dokazao i dobivenim certifikatom 

“Healthy meal”. Grad financira i zapošljavanje 

učiteljica u produženom boravku. Vodi se briga 

i o mentalnom zdravlju djece te svaka osnovna 

škola zapošljava psihologe, a djevojčicama u 

osnovnim školama osigurani su i besplatni 

higijenski ulošci. 

Grad Varaždin s prirezom od 7,5 posto među 

najnižima je u Hrvatskoj. Provodi programe 

izgradnje POS stanova, a planira se i izgradnja 

stanova za najam za mlade. 

Grad Varaždin po mjerama i programima 

potpora za obrtnike i poduzetnike među 

vodećim je gradovima 

Hrvatskoj. Kroz Poduzetnički 

fond dodjeljuju se bespovratna 

sredstva poduzetnicima, a i 

uvedene su dodatne mjere 

potpora za gospodarske 

aktivnosti poduzetnika 

početnika kao i sufinanciranje 

Neven Bosilj, 

gradonačenik 

Varaždina 

u 

DVIJE GODINE ZAREDOM ODNIJELI SU TITULU NAJBOLJEG MEĐU VELIKIM 

GRADOVIMA I NASTAVLJAJU S BROJNIM PROJEKTIMA 

Varaždin - grad za 

kvalitetan život 

Prirez od 7,5 posto među najnižima je u Hrvatskoj, 

provode se programi izgradnje stanova POS-a, a planira 

se i izgradnja stanova za najam za mlade 

Stari grad Varaždin nezaobilazna je destinacija turista, a grad je posebno posjećen tijekom festivala 

smještaja djece u dječjim vrtićima za 

poduzetnike početnike u prvoj godini 

poslovanja. 

U Varaždinu se ulaže i u ekologiju i u održivi 

razvoj i održivo gospodarenja otpadom. Gradu 

Varaždinu je kao pokretaču zelenih promjena 

dodijeljena i nacionalna nagrada Green prix 

2022. Ove godine dovršena je sortirnica, 

moderno postrojenje za reciklabilni otpad gdje 

će se sortirati sav prikupljen otpadni papir, 

karton, metal, plastika i drugi materijali. 

ENERGETSKA UČINKOVITOST KUĆA 

Građanima se sufinancira energetska 

obnova obiteljskih kuća i korištenje obnovljivih 

izvora energije. U 2023. godini realizirano je 

postavljanje dvije fotonaponske elektrane na 

javnim zgradama, na Sportskoj dvorani 

Srednjoškolac te na Sportskoj dvorani 

Graberje. Postavljanje fotonaponskih 

elektrana dokaz je kako Varaždin ide u smjeru 

urbanog, zelenog grada tako da se što više 

koriste prirodni resursi, promišlja o ekologiji, 

štednji energije i smanjenju emisije CO 2 

. 

Započela je i modernizacija javne rasvjete koja 

uključuje zamjenu ili postavljanje novih LED 

svjetiljki. 

Grad Varaždin ocijenjen je visokim ocjenama 

i za financijsku transparentnost od strane 

Instituta za javne financije, a svi građani, kao i 

sva djeca i mladi mogu se svojim prijedlozima 

uključiti u predlaganje projekata važnih za 

razvoj grada. 

Gostoljubivost Varaždinaca, ljepota 

arhitekture i hortikulture ono je što u Varaždin 

dovodi sve više ljudi, a posebice za vrijeme 

održavanja njegovih najvećih festivala – 

Špancirfesta, Varaždinskih baroknih večeri, 

Ljeta u Varaždinu i čarobnog varaždinskog 

Adventa. 


GLAS PARTNERA 

N 

akon zahtjevnog 

višegodišnjeg razdoblja, 

obilježenog demografskim i 

gospodarskim izazovima, 

istok Hrvatske ponovno 

dobiva obrise snažne 

gospodarske regije koja je 

kroz povijest hranila čitavu 

zemlju. Na čelu s Osječko-baranjskom 

županijom kao predvodnicom društvenogospodarskog 

razvoja, istok Hrvatske kroz 

posljednjih je nekoliko godina dobio jednu 

sasvim novu perspektivu, sve ugodniju za život, 

poticajniju za poduzetništvo i atraktivniju za 

strateška ulaganja – domaća i strana. 

Naravno, prekretnica se ne događa preko 

noći, već je rezultat dugog i pomno planiranog 

procesa te ono najvažnije, realiziranih 

projekata i ulaganja. Niz takvih iskoraka, 

ponajprije usmjerenih na gospodarsku i urbanu 

infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i sport 

polučio je najuspješnijim gospodarskim i 

demografskim trendovima u povijesti, a svoj 

je nastavak dobio realizacijom najnovijeg 

kapitalnog projekta – Gospodarskog centra OBŽ. 

JOŠ SNAŽNIJI GOSPODARSKI RAST 

U travnju ove godine Osijek i šire područje 

Slavonije dobili su Gospodarski centar Osječkobaranjske 

županije. Ova suvremena, urbana i 

multifunkcionalna zgrada, vrijedna 10,5 milijuna 

eura, izgrađena je s ciljem osiguravanja nove 

poslovne infrastrukture i prostora za sajmove, 

konferencije, kongrese te druge gospodarske 

manifestacije koje će omogućiti razvoj novih 

proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, 

razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija 

te je sastavni dio budućeg kompleksa poslovnog 

parka. 

”Izgradnjom Gospodarskog centra OBŽ 

nastavljamo niz kapitalnih infrastrukturnih 

investicija kojima stvaramo preduvjete za još 

snažniji gospodarski rast. Nakon Regionalnog 

distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće 

koji smo otvorili u veljači, Gospodarskim 

centrom zaokružujemo potporu poljoprivredi 

i gospodarstvu, a nastavljamo i s pripremom 

brojnih drugih projekata. Cilj nam je osnažiti 

gospodarsku aktivnost kao preduvjet otvaranja 

novih radnih mjesta i poboljšanja životnih uvjeta 

stanovnika istoka Hrvatske te povratka mladih 

obitelji. U kontinuitetu raste BDP, povećava se 

zaposlenost kao i broj novoosnovanih tvrtki i 

obrta, a sve je veći interes i stranih investitora 

za županiju” ističe Ivan Anušić, župan Osječkobaranjske 

županije. 

Razloge za optimizam i daljnje planove 

potkrepljuju podaci o kontinuiranom 

gospodarskom rastu, od povećanja broja 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA JE INVESTICIJOM OD 10,5 MILIJUNA EURA 

OSIGURALA NAJMODERNIJU POSLOVNU INFRASTRUKTURU NA ISTOKU HRVATSKE 

Gospodarski centar 

za daljnji razvoj 

Raste BDP, povećava se zaposlenost, kao i broj 

novoosnovanih tvrtki i obrta, a sve je veći interes i 

stranih investitora 

Multifunkcionalna zgrada prva je faza projekta i dio budućeg kompleksa poslovnog parka 

zaposlenih, pada nezaposlenih, rasta broja 

poslovnih subjekata i turističkih dolazaka i 

noćenja do svih drugih segmenata rada koji su 

u pozitivnom trendu. 

PROSTOR ZA TVRTKE KOJE SE ŠIRE 

U skladu sa strategijom razvoja županije, u 

prostoru Gospodarskog centra OBŽ otvara se 

prostor za djelovanje tvrtki koje svoje tržište 

žele graditi ili širiti na istoku zemlje. Raspisan 

je javni poziv za najam poslovnih prostora 

te se pozivaju poduzetnici na iskaz interesa. 

To je tek početak jer je planirana i druga faza 

projekta, u kojoj će Gospodarski centar postati 

veliki poslovni park na površini od 70 tisuća 

kvadratnih metara. Nakon prve faze, koja je 

multifunkcionalna i namijenjena za potrebe 

uredskog, izložbenog i kongresnog prostora, 

slijedi i izgradnja poslovnog tornja, koji bi 

trebao dati dodatni prostor za poduzetničke i 

gospodarske djelatnosti. 

Osječki sajmovi i skupovi dobili su 

najmoderniju infrastrukturu. Tradicionalni 

proljetni sajam u travnju je okupio 170 izlagača. 

U veljači će se po prvi put u Osijeku održati 

Green Matrix Summita, pod pokroviteljstvom 

Europske komisije, namijenjen mladima te 

održivom i digitalnom razvoju. 


KATEGORIJE 

55 

GRADOVA UŠLO U 

ZAVRŠNICU IZBORA 

“NAJBOLJI GRADOVI” 

U svakoj od kategorija bit će proglašena tri pobjednika - najbolji 

veliki grad (s više od 35.000 stanovnika), najbolji srednji grad (do 

35.000 stanovnika) te najbolji mali grad (do 10.000 stanovnika) 

piše: Vedran Marjanović 

U 

šestom po redu izboru 

najboljih gradova Hanza 

Medije i portala 

Gradonačelnik.hr i ove će 

godine biti proglašeni 

pobjednici u pet kategorija i 

dodijeljene dvije posebne 

nagrade - Smart city i Eco 

city. Kategorije u kojima se gradovi natječu su 

kvaliteta života, obrazovanje, demografija, 

socijalna politika i mladi, ekonomija, fondovi 

Europske unije i najveći napredak u kvaliteti 

života. 

U svakoj od tih kategorija bit će proglašena 

tri grada pobjednika - najbolji veliki (više od 

35.000 stanovnika ili županijsko središte), 


EGIDA KATEGORIJE - NAVIGACIJA 

U ŠESTOM IZBORU NAJBOLJIH GRADOVA HANZA 

MEDIJE I PORTALA GRADONAČELNIK.HR, I OVE ĆE SE 

GODINE PROGLASITI POBJEDNICI U PET KATEGORIJA 

srednji (između 10.000 i 35.000 stanovnika) 

te mali grad, veličine do 10.000 stanovnika.U 

završnicu izbora najboljih ušlo je 55 gradova 

po kategorijama za 2023., među kojima su i 

neki od prošlogodišnjih pobjednika. 

U konkurenciji za najbolji veliki grad u 

kategoriji kvalitete života su Dubrovnik, 

Pula, Samobor, Varaždin i Zagreb. Naslov 

najboljeg brani Varaždin, koji je lani 

trijumfirao u ovom izboru. U istoj kategoriji, 

ali u konkurenciji srednjih gradova, 

kandidati su Kastav, Opatija, Poreč, Rovinj 

i Sveta Nedjelja, koja će pokušati potvrditi 

naslov najbolje iz 2022. Najbolji mali grad 

u ovoj kategoriji traži se između Biograda, 

Hvara, Krka, Novalje i Raba, lanjskog 

pobjednika. 

Pri rangiranju gradova u kvaliteti života 

organizatori izbora u obzir su, među ostalim, 

uzeli proračunska izdvajanja gradova za 

unapređenje stanovanja, sport, kulturu i 

zaštitu okoliša. Uz to, analizirani su podaci 

o indeksima općeg kretanja stanovništva i 

starenja u gradovima. 

VAŽNI GOSPODARSKI POKAZATELJI 

Za najbolji veliki grad u kategoriji 

obrazovanja te demografije, socijalne politike 

i mladih konkuriraju Čakovec, Pazin, Sisak, 

Velika Gorica i Vukovar, koji brani naslov 

najboljeg u 2022. U najužem izboru za 

najbolji srednji grad u ovoj kategoriji su 

aktualni pobjednik Labin, Poreč, Rovinj, 

Umag i Vrbovec, a u konkurenciji malih 

gradova završnicu su izborili Buje, Cres, 

Crikvenica (pobjednik 2022.), Komiža i Krk. 

U izračun pokazatelja o kvaliteti 

obrazovanja te dosezima u demografskoj, 

socijalnoj i politici za mlade u gradovima 

uzeti su, među ostalim, podaci o 

pedagoškom standardu 

u vrtićima i školama 

te proračunskim 

izdvajanjima za 

stipendije i školarine. 

I ove godine 

konkurencija u 

ekonomskoj kategoriji 

izbora najboljih gradova izrazito je jaka. Od 

velikih, u završnici izbora su Koprivnica, 

Krapina, Pula i Samobor, koji je u ovom 

izboru trijumfirao lani, te Varaždin. Za 

najbolji srednji grad po ekonomskim 

kriterijima konkuriraju Kastav, Opatija 

(lanjski pobjednik), Poreč, Rovinj i Sveta 

Nedjelja, a u završnici istovrsnog izbora 

malih gradova su Cres, Hvar, koji brani 

naslov iz 2022., Krk, Nin i Rab. 

Gospodarski su pokazatelji gradova 

uvrštenih u rangiranje najboljih, među 

ostalim, prosječni dohodak po stanovniku, 

prosječni izvorni prihodi po stanovniku, 

pokrivenost ukupnih gradskih rashoda 

MEĐU OSTALIM, ANALIZIRA SE POMAK U 

EFIKASNOSTI GRADSKE UPRAVE, 

PRORAČUNSKOM IZDVAJANJU ZA 

GOSPODARENJE OTPADOM, UDJELU BRUTO 

PLAĆA ZAPOSLENIH U GRADSKOJ 

ADMINISTRACIJI U UKUPNIM RASHODIMA 

GRADA I IZNOSU PRORAČUNSKIH 

SUBVENCIJA ZA GOSPODARSTVO 

prihodima, stopa prireza i efikasnost gradske 

uprave. 

U izboru za najbolji grad u povlačenju 

novca iz fondova Europske unije bit će 

proglašen samo jedan pobjednik, a u 

završnici su Petrinja, Osijek, Slavonski 

Brod, Rijeka, koja brani naslov najboljeg iz 

prošle godine, te Zagreb. Status kandidata 

spomenuti gradovi izborili su najboljim 

pokazateljima iznosa sredstava iz EU po 

stanovniku te udjelu povučenih sredstava 

iz EU u ukupnom iznosu novca koji su 

svi gradovi povukli u četverogodišnjem 

razdoblju. 

TRANSPARENTNI I JASNI KRITERIJI 

I u kategoriji izbora grada koji je 

najviše napredovao u kvaliteti života bit će 

dodijeljena samo jedna nagrada, a za nju 

konkuriraju Duga Resa, Našice, Metković, 

Samobor i Solin. U rangiranju gradova 

s najvećim napretkom u kvaliteti života 

analizira se pomak koji su gradovi napravili 

po šest ključnih kriterija u ovoj godini u 

odnosu na prošlu. 

Među ostalim, analizira se pomak u 

efikasnosti gradske uprave, proračunskom 

izdvajanju za gospodarenje otpadom, 

udjelu bruto plaća zaposlenih u gradskoj 

administraciji u ukupnim rashodima 

grada i iznosu proračunskih subvencija za 

gospodarstvo. 

Pobjednici ovogodišnjeg izbora bit 

će proglašeni na završnoj svečanosti u 

Zagrebu, u hotelu Esplanade, 4. listopada. 

Iako se tijekom proteklih godina izbor 

najboljih gradova Jutarnjeg lista i portala 

Gradonačelnik.hr uz suradnju agencije 

Ipsos mijenjao po pitanju broja nagrađenih 

gradova i kategorija, osnovna 

ideja, ističu organizatori, 

uvijek je bila ista - 

izabrati najbolje 

hrvatske sredine 

na temelju jasnih, 

transparentnih, čvrsto 

utemeljenih i detaljno 

obrazloženih kriterija. 


KATEGORIJA 

NAJVEĆI 

NAPREDAK U 

KVALITETI ŽIVOTA 

NAKON KRIŽEVACA I 

OPUZENA, KATEGORIJA 

NAJVEĆEG NAPRETKA U 

KVALITETI ŽIVOTA DOBIVA 

NOVOG LAUREATA 

Nagrada za najveći napredak u kvaliteti života izračunata je tako da 

je uspoređen poredak u kategoriji kvalitete živote u 2023. godini u 

odnosu na poredak za istu kategoriju u sklopu prošlogodišnjeg 

izbora najboljih hrvatskih gradova. Pet gradova koji su ostvarili 

najveći napredak u poretku ušlo je u finale ovogodišnjeg izbora, 

pojašnjavaju u Gradonačelnik.hr 


O 

d 2021. u izboru najboljih 

gradova Jutarnjeg lista 

bira se i pobjednik u 

kategoriji ‘Najveći 

napredak u kvaliteti’ 

života, a do sada su to 

priznanje dobili Križevci i 

Opuzen. Budući su se u 

ovogodišnju završnicu izbora plasirali Duga 

Resa, Metković, Našice, Samobor i Solin, 

dobiti ćemo novog nositelja naslova grada 

koji je najviše unaprijedio kvalitetu života u 

svojoj sredini. 

- Nagrada za najveći napredak u kvaliteti 

života izračunata je na način da je uspoređen 

poredak u kategoriji kvaliteta života u 

2023. godini u odnosu na poredak za istu tu 

kategoriju u sklopu prošlogodišnjeg izbora 

najboljih hrvatskih gradova za 2022. godinu. 

Pet gradova koji su ostvarili najveći napredak 

u poretku su ušli u finale ovogodišnjeg izbora 

– pojašnjavaju u Gradonačelnik.hr.. 

Redoslijed gradova u rangiranju 

dostignute kvalitete života radi se temeljem 

29 pokazatelja gospodarske, demografskoobrazovne 

i komunalne situacije u tim 

sredinama. Među ostalim, u obzir se uzima 

prosječni dohodak po stanovniku, prosječna 

zaposlenost per capita, stopa prireza, 

efikasnost javne uprave, proračunska 

izdvajanja za stipendije, školarine i 

porodiljne naknade, kao i udio izdvajanja za 

unaprijeđenje stanovanja i zajednice. 

Osim spomenutih pobjednika i sudionika 

ovogodišnje završnice izbora, za najbolji grad 

u ostvarenom napretku kvalitete života do 

sada su u uži izbor ulazili i Bakar, Biograd na 

Moru, Nin, Vis, Klanjec, Sinj i Sisak. 


KATEGORIJA NAJVEĆI NAPREDAK U KVALITETI ŽIVOTA 

DUGA RESA 

Pomak u broju nezaposlenih i 

efikasnosti gradske uprave 

D 

uga Resa kandidira za najbolji grad u napretku kvalitete 

života temeljem, među ostalim, pomaka koji je napravila u 

pokazateljima indeksa općeg kretanja stanovništva, izdvajanjima 

za zaštitu okoliša u proračunu, udjelu poreznih prihoda u ukupnim 

primicima i prihodima, 

prosječnom broju 

nezaposlenih i 

efikasnosti gradske 

uprave. Ovaj grad u 

Karlovačkoj županiji 

naglašeno ulaže u 

predškolski odgoj i 

obrazovanje, brine se i 

o djeci s poteškoćama 

u razvoju kroz osobne 

pomagače, a ulaže se i 

u nadstandard školstva 

te kulturu. 

ROBERT FAJT / CROPIX 

Ulažu u 

predškolski odgoj 

i obrazovanje, 

brinu se o djeci s 

teškoćama u 

razvoju, a ulažu i 

u nadstandard 

školstva 

KANDIDATI 

Među investicijama 

su aglomeracija 

Metković, 

projekt gradske 

dnevne bolnice, 

poslovna zona 

Dubravica te 

sustav prikupljanja 

otpada 

GORAN_SAFAREK/SHUTTERSTOCK 

METKOVIĆ 

Korak naprijed u davanjima 

za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade u proračunu 

U 

lazak u završnicu izbora najboljeg grada u pomaku 

kvalitete života Metković može zahvaliti napretku u 

efikasnosti gradske uprave, subvencijama u proračunu, 

izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u 

proračunu te brizi u gospodarenju otpadom. Ovaj gradić u 

Dubrovačko-neretvanskoj županiji plasirao se u završnicu 

izbora u kategoriji najvećeg napretka u kvaliteti života i 

u prethodna dva izdanja. Aglomeracija Metković, projekt 

gradske dnevne bolnice, poslovna zona Dubravica te 

izgradnja sustava infrastrukture odvojenog prikupljanja 

otpada, neke su od investicije koje gradska uprava Metkovića 

stavlja u prvi plan kada je u pitanju podizanje kvalitete života 

u tom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije. 


MARIO KRPAN/SHUTTERSTOCK 

NAŠICE 

Prvi se put plasirali u 

završnicu izbora po 

rastu u kvaliteti života 

P 

lasiravši se po prvi put u završnicu 

izbora najboljeg grada u napretku 

kvalitete života, Našice će pokušati 

osvojiti naslov, među ostalim, temeljem 

ostvarenih pomaka u pedagoškom 

standardu, efikasnosti gradske uprave, 

proračunskim subvencijama u proračunu 

te izdvajanjima za zaštitu okoliša u 

proračunu. Ovaj gradić u Osječkobaranjskoj 

županiji izdvojio se i po 

povećanju proračunskih izdvajanja za 

kulturu o čemu svjedoči i nedavno 

dovršena obnova Vile Groger u kojoj će 

biti smještena gradska knjižnica. Sama investicija u buduću 

gradsku knjižnicu koštala je 1,4 milijuna eura, a najveći dio 

sredstava je financiran iz fondova EU u udjelu od 85 posto, 

izvijestio je ‘Gradonačelnik.hr’. 

Pokušat će 

osvojiti 

naslov 

zahvaljujući 

pomacima u 

pedagoškom 

standardu te 

proračunskim 

subvencijama 

SOLIN 

Na vrhu po broju visokoobrazovanih 

stanovnika i subvencijama za biznis 

DUJE KLARIĆ / CROPIX 

IVANA NOBILO / CROPIX 

S 

olin je prvi put u završnici izbora najboljih 

gradova ne samo u ovoj, nego i drugim 

kategorijama izbora. Plasman u ‘finale’ 

kategorije napretka u kvaliteti života Solin temelji 

na pomacima u proračunskom izdvajanju za usluge 

unaprjeđenja stanovanja i zajednice, izdvajanjima 

iz gradskog budžeta za sufinanciranje cijene 

prijevoza, broju visokoobrazovanih stanovnika, 

udjelu poreznih prihoda u ukupnim primicima 

i prihodima i subvencijama za poduzetnike u 

proračunu. Ovaj grad u Splitsko-dalmatinskoj 

županiji, prema istraživanju Gradonačelnik.hr, 

uz Imotski ima najpovoljniju dobnu strukturu 

stanovništva u državi s prosječnom starosti 

stanovnika od 39,4 godine. 

Grad ima 

najpovoljniju 

dobnu 

strukturu 

stanovništva, 

čija je 

prosječna 

dob 39,4 

godine 

Najveći su 

pomaci u udjelu 

poreznih prihoda 

u ukupnim 

primicima i 

prihodima te 


obrazovanje 

SAMOBOR 

Trostruki pobjednik uvijek je na vrhu ljestvice 

T 

rostruki pobjednik u ekonomskoj 

kategoriji izbora najboljih gradova u 

konkurenciji velikih sredina ušao je 

u ovogodišnjem natjecanju i u završnicu 

kategorije ‘najveći napredak u kvaliteti 

života’. Aduti Samobora za osvajanje ove 

nagrade su pomaci u udjelu poreznih 

prihoda u ukupnim primicima i prihodima, 

proračunskim subvencijama za poduzetnike, 

izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade u proračunu kao i u broju 

visokoobrazovanih stanovnika. Samobor 

je četiri puta ulazio u završnicu izbora 

najboljih gradova u kvaliteti života u 

konkurenciji velikih gradova što također ide 

u prilog ovoj kandidaturi. 


GLAS PARTNERA 

K 

oprivnica, smještena u 

samom srcu Podravine, 

ponosi se pitomom 

ravnicom, vrijednim i 

radišnim stanovnicima i 

visokom kvalitetom 

življenja. Prema popisu 

stanovništva iz 2021. broji 

28.580 stanovnika i gospodarsko je, kulturno, 

obrazovno i sportsko središte Koprivničkokriževačke 

županije. 

Gospodarski značaj Koprivnice očituje se 

kroz njezin ključni doprinos razvoju županije 

pa tako koprivničko gospodarstvo čini preko 

50 posto ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 

preko 60 posto neto dobiti i izvoza iz ove 

županije. Ulaganjem sredstava iz europskih 

fondova izgrađen je Inkubator kreativnih 

industrija u vrijednosti od 2,4 milijuna 

eura, što je pokazatelj potpore inovacijama i 

kreativnim industrijama u regiji. Osim podrške 

start-upovima, odnosno mikro poduzećima 

u nastajanju, značajni su i programi poticanja 

poduzetništva u gospodarskim zonama 

kroz mjere umanjena komunalne naknade, 

komunalnog doprinosa i cijene gradskih 

građevinskih zemljišta, a značajno je da Grad 

Koprivnica nikad nije imao prirez. Koprivnica 

se ponosi inovativnošću i kreativnošću te ih 

smatra ključnim elementima gospodarskog 

razvoja. Grad također nosi prestižnu titulu 

pametnog grada zahvaljujući nizu čimbenika, 

uključujući mjerenje indikatora kvalitete 

života. Kao priznanje za svoje napore u 

održivom razvoju, Koprivnica je još 2016. 

stekla ISO Certifikat 37120 i time postala lider 

u regiji, budući da je prvi grad u Hrvatskoj i 

sedmi u Europi koji je osvojio ovaj certifikat. 

NOVI DJEČJI VRTIĆI I POTPORE 

Odlukama i kreiranjem politika Koprivnica 

nastoji mladim obiteljima osigurati što 

kvalitetnije uvjete za život. Povećane su 

novčane potpore za novorođenčad, umanjenje 

cijene smještaja drugog djeteta u vrtiću ili 

obrtu za čuvanje djece je 50 posto dok je 

potpuno besplatan smještaj trećeg djeteta. 

Prodajom građevinskih zemljišta po cijenama 

povoljnijima čak do 80 posto potiče se 

demografska obnova i urbana regeneracija 

gradskih stambenih kvartova. Uspješno 

su prijavljena i odobrena sredstva za dva 

nova dječja vrtića na području Bajer i u 

prigradskom naselju Herešin čime se stječu 

još bolji uvjeti predškolskog odgoja. 

Odgoj i obrazovanje osnovni je prioritet 

Grada prilikom donošenja ključnih politika i 

strategija. Uz provedene energetske obnove 

dviju osnovnih škola, uskoro kreće energetska 

KOPRIVNIČKO GOSPODARSTVO ČINI VIŠE OD 50 POSTO ZAPOSLENIH I 

OSTVARUJE VIŠE OD 60 POSTO NETO DOBITI I IZVOZA IZ ŽUPANIJE 

Koprivnica je pametni 

grad bez prireza, s 

mjerama za održivi i 

zeleni razvoj 

Odgoj i obrazovanje glavni su prioritet Grada prilikom 

donošenja ključnih politika i strategija 


KOPRIVNICA JE MEĐU RIJETKIMA U 

HRVATSKOJ NE SAMO ISPUNILA NEGO I 

NADMAŠILA EUROPSKE STANDARDE U 

ODVOJENOM PRIKUPLJANJU OTPADA 

Tijekom godine održavaju se razne manifestacije, kao što su Ljeto na Zrinskom, 

Fest Jazz i Koprivnička bajka te Renesansni festival, koji se posebno ističe 

obnova i treće osnovne škole. Dugo očekivana 

izgradnja nove škole sa sportskom dvoranom 

na Podolicama realizirana je prošle godine pa 

tako danas djeluje moderna Osnovna škola 

“Podolice” koja je uključena u eksperimentalni 

program cjelodnevne škole što znači da se 

nastava pohađa u jednoj smjeni, a učenici uz 

dva obroka imaju i brojne nastavne, sportske i 

kreativne sadržaje i aktivnosti. Projekt izgradnje 

nove osnovne škole vrijednosti preko 7 milijuna 

eura u potpunosti je financiran vlastitim 

sredstvima. U pripremi su nadogradnje ostalih 

škola kako bi se omogućila jednosmjenska 

nastava za cijeli osnovnoškolski sustav na 

području grada. Nedavno je izgrađena i nova 

sportska dvorana “Vinko Zember” vrijedna više 

od 1,6 milijuna eura, a koju osim škole koriste u 

brojni sportski klubovi. 

Podrška obrazovanju svakako je i projekt 

Odjek koji već više od pet godina omogućava 

rad asistenata u nastavu u svim koprivničkim 

osnovnim školama, a uz to za prvi dan nastave 

osigurane su besplatne bilježnice i radne 

bilježnice za sve učenike kojih je gotovo 2400. 

Grad Koprivnica je u svojoj strategiji 

postavio cilj da postane grad mladih, pružajući 

im najbolje moguće obrazovanje. Jedna 

od istaknutih inicijativa Koprivnice je i 

stipendiranje svih redovnih studenata. 

KOPRIVNICA - ZA ŽIVOT UGODNA 

Europska komisija čvrsto podržava održivu 

urbani mobilnost, a Koprivnica se ističe kao 

jedan od gradova s javnim prijevozom koji ne 

emitira CO 2 

. Javni prijevoz uključuje električne 

autobuse i električne bicikle, zajedno s 

konvencionalnim biciklima dostupnim na osam 

lokacija u ključnim dijelovima grada. Korištenje 

javnog prijevoza i bicikala potpuno je besplatno 

za sve građane. Dodatno, Koprivnica se ističe 

posvećenošću održivom razvoju, što potvrđuje 

dugogodišnje iskustvo u izgradnji energetski 

učinkovitih objekata unutar Zelenog kvarta. 

Unutar tog kvarta izgrađeni su objekti poput 

popularne “Šparne kuće” i Eco Sandwich kuće. 

Danas, Zeleni kvart obuhvaća tri “Šparne kuće” 

i “Šparnu urbanu kuću”, te brojne obiteljske 

kuće visoke energetske učinkovitosti. 

Koprivnicu karakterizira bogat kulturni 

sadržaj, koji obuhvaća muzeje, galerije i 

značajne znamenitosti koje omogućavaju 

posjetiteljima da istraže povijest i umjetnost 

grada. Tijekom godine, održavaju se razne 

manifestacije, kao što su Ljeto na Zrinskom, 

Fest Jazza i Koprivnička bajka. No, posebno se 

ističe Renesansni festival, koji je zaslužio svoje 

mjesto među najprestižnijim manifestacijama 

u Hrvatskoj, uvršten je među TOP 

manifestacije i nagrađen titulom “Turistički 

događaj godine” od strane HTZ-a, Ministarstva 

turizma i HGK za 2019. Jedna od istaknutih 

manifestacija u Koprivnici su i Podravski 

motivi, koji predstavljaju najveći sajam naive i 

naivne umjetnosti na svijetu. Grad Koprivnica, 

koji se smatra izrazito kontinentalnim, 

ponosno nosi dvije nagrade za turizam - za 

najbolju kontinentalnu turističku destinaciju, 

dok je druga pripala Renesansnom festivalu. 

Koprivnica je jedan od rijetkih gradova 

u Hrvatskoj koji ne samo da je ispunio, već i 

nadmašio europske standarde u odvojenom 

prikupljanju otpada. Prema informacijama iz 

Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac, 

trenutno čak 63 posto ukupnog otpada 

čini razvrstani reciklabilni otpad. Dodatno, 

Grad pokazuje svoju posvećenost ekološkim 

vrijednostima kroz proširenje i modernizaciju 

kompostane u prigradskom naselju Herešin. 

Kompostana sada ima najsuvremeniji sustav 

kompostiranja u Hrvatskoj, a vrijednost 

investicije iznosila je više od 2,6 milijuna 

eura. U visokom stupnju izvedbe je i projekt 

rekonstrukcije i izgradnje sustava vodovoda 

i odvodnje poznatiji kao Aglomeracija 

Koprivničkih voda putem kojeg je izgrađeno 

i obnovljeno 130 km sustava, a ukupna 

vrijednost ovog projekte premašuje 60 

milijuna eura. Novouređen središnji gradski 

trg ponovo je mjesto susreta brojnih šetača, 

mjesto održavanja koncerata i izložba na 

otvorenom, a kao velika atrakcija za djecu 

pokazao se novi vodoskok i vodeno zrcalo. 

Brojni realizirani projekti, kao i budući 

planovi rezultat su kontinuiranog rada 

usmjerenog na održivi i zeleni razvoj grada 

koji u središte zbivanja stavlja cilj da stvori 

okruženje ugodno za život. Tim predvođen 

gradonačelnikom Mišelom Jakšićem, ujedno 

i saborskim zastupnikom, ostvaruje te 

aktivnosti čiji rezultati su vidljivi u ovom 

malom pitoresknom gradu obilježenim 

bogatom kulturnom, gospodarskom i 

sportskom baštinom. 


GLAS PARTNERA 

N 

a sjeverozapadu Zadarske 

županije smješten je jedan 

od najljepših hrvatskih 

gradova, kraljevski Grad 

Nin. Stari grad smješten je 

usred zaljeva, na otočiću, te 

je s dva mosta povezan 

kopnom. Grad okružuju 

nadaleko poznate pješčane plaže, dok se na 

sjevernoj strani pruža pogled na veličanstveni 

Velebit. Svi stanovnici ostavili su neizbrisivi 

trag vidljiv u kulturnom i povijesnom 

bogatstvu, čineći ga turistički prepoznatim kao 

destinaciju kulturne i prirodne baštine. 

Usprkos povijesnoj važnosti te 

neiskorištenim potencijalima desetljećima 

je bio zanemarivan. Odlukom Hrvatskog 

sabora Nin je 1997. godine dobio status 

grada. Od 2005. kreće ubrzan razvoj koji 

je vidljiv u svakoj gradskoj ulici. Na čelu s 

gradonačelnikom Emilom Ćurkom i čvrstom 

vizijom u kojem smjeru se grad želi razvijati, 

pokreću se brojni projekti. 

PAŽLJIVO SE BIRAJU PROJEKTI 

Vizija razvoja je jasna – stvoriti grad po 

mjeri svakog od njegovih 2704 stanovnika. 

U fokusu je ravnomjeran razvoj s ciljem 

poboljšanja uvjeta i kvalitete života, uzimajući 

u obzir potrebe stanovništva te društvene 

i gospodarske aktivnosti. Imajući to u vidu 

pažljivo se biraju projekti u koje će se ulagati. 

Tijekom proteklih 18 godina nisu se 

propuštali javni nacionalni pozivi, a ulaskom 

Hrvatske u Europsku uniju Grad Nin je 

iskoristio gotovo sve prilike koje su pružali 

EU fondovi. Gradski proračun je rastao iz 

godine u godinu, od 2005. kada je iznosio 

19.440.863,31 kuna do 2022. kada je iznosio 

35.357.112,91 kuna. Od 2005. do danas Grad je 

proveo više od 40 projekata sufinanciranih 

iz nacionalnih i europskih sredstava. Što 

samostalno, a što preko poduzeća u kojima je 

Nin u suvlasništvu do sada je u Grad uloženo 

21.121.943,50 eura europskoga novca, znači 

7.811 eura po stanovniku. Iz drugih izvora, 

poput javnih poziva, u Grad je uloženo više 

od 3.677.352,84 eura. Ulaže se u razvoj i 

unaprjeđenje društvene, sportsko-rekreacijske 

i kulturne infrastrukture te modernizaciju 

odgojno-obrazovnih ustanova. Izgrađene su 

Gradonačelnik Nina 

Emil Ćurko 

NA ČELU S GRADONAČELNIKOM EMILOM ĆURKOM I ČVRSTOM VIZIJOM SMJERA U 

KOJEM SE GRAD ŽELI RAZVIJATI, POKREĆU SE BROJNI PROJEKTI 

Kraljevski grad Nin 

s vizijom za razvoj 

Grad je iskoristio gotovo sve prilike koje su pružali 

fondovi EU. Razvoj je vidljiv i nezaustavljiv, a cilj je 

stvoriti grad po mjeri svih njegovih 2704 stanovnika 

Nin se pozicionirao i kao atraktivna turistička destinacija, posebice za obiteljski i kamping turizam 

nova škola i vrtić, a trenutno je u provedbi i 

projekt proširenja vrtića. Obnavljaju se i grade 

zgrade javne namjene poput Društvenoga 

doma, a gotovo da nema spomenika kulture 

u koji se nije dotaklo temeljitom obnovom, 

konzervacijom i revitalizacijom. 

GRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 

Razvojne potrebe koje se tiču urbanog 

okruženja zahtijevaju povećanje kapaciteta i 

izgradnju komunalne infrastrukture, osobito 

prometne, vodovodne, kanalizacijske i 

elektroenergetske. Najveći projekti koji se 

trenutno provode su izgradnja kanalizacijskog 

sustava za cijelo područje grada te dva 

projekta rekonstrukcije i izgradnje 

vodoopskrbnog cjevovoda. U katastrofalnoj 

poplavi koja je u jesen 2017. pogodila cijelu 

Zadarsku županiju, u Ninu su srušeni mostovi, 

stradale su ceste, poplavljene kuće, solana, 

uništene su plaže te je šteta procijenjena na 

gotovo 7 milijuna eura. Uz pomoć Vlade i 

Hrvatskih cesta obnovljena su oba gradska 

mosta i obilaznica te je u tri godine u Grad 

uloženo preko 6 milijuna eura. 

Kontinuiranom revitalizacijom kulturne 

baštine i stavljanjem u funkciju za dobrobit 

stanovnika i gostiju postigla se atraktivnost 

Nina i pozicioniranje na karti atraktivnih 

turističkih destinacija, posebice kao destinacija 

obiteljskog i kamping turizma. Očekuje se 

rekordna godina s preko 1.300.000 noćenja 

što je dvostruko u odnosu na 2005. i rezultat je 

kontinuiranog ulaganja i brige za Grad. 


KATEGORIJA 

NAJBOLJI GRADOVI 

U POVLAČENJU 

NOVCA IZ 

FONDOVA EU 

RIJEKA BRANI NASLOV, U 

KONKURENCIJI I ZAGREB, 

OSIJEK, SLAVONSKI 

BROD I PETRINJA 

U dosadašnjim izborima najboljih u ovoj kategoriji pobjeđivali su, 

osim Rijeke, i Virovitica, i to dvaput, Križevci i Zadar. Prema 

podacima Ministarstva financija koje prenosi Gradonačelnik.hr, 

povlačenje novca iz fondova EU u gradske proračune u stalnom je 

porastu te je 2021. doseglo 1,5 milijardi kuna. Ukupni podaci za 

2022. još se čekaju 


O 

d dosadašnjih pobjednika 

u izboru najboljeg grada 

u povlačenju novca iz 

fondova Europske unije 

samo je Rijeka i ove 

godine izborila završnicu 

u ovoj kategoriji izbora 

Jutarnjeg lista i portala 

Gradonačelnik.hr. Protukandidati Rijeci su 

Osijek, Petrinja, Slavonski Brod i Zagreb. 

Za izračun najboljih gradova u kategoriji 

povlačenja sredstava iz EU fondova korištena 

su konsolidirana izvješća gradova između 

2019. i 2022.. Gradovi mogu povlačiti sredstva 

iz EU direktno ili indirektno, odnosno preko 

institucija središnje države. 

Direktne i indirektne pomoći zbrojene su 

kako bi se dobilo koliko su gradovi ukupno 

povukli sredstava iz EU za promatrano 

četverogodišnje razdoblje, a nakon toga 

napravljena su dva pokazatelja. Riječ je o 

iznosu EU sredstava po stanovniku koji je 

dobiven na način da su podijeljena ukupna 

EU sredstva koja je povukao pojedini grad 

sa brojem stanovnika tog grada te udio 

povučenih sredstava EU za pojedini grad 

u ukupnom iznosu svih sredstva koje su 

povukli gradovi. 

U dosadašnjim izborima najboljih u 

ovoj kategoriji pobjeđivali su, osim Rijeke, 

i Virovitica, i to dva puta, Križevci i Zadar. 

Prema podacima Ministarstva financija koje 

prenosi Gradonačelnik.hr povlačenje novca iz 

EU fondova u gradske proračune u stalnom je 

porastu te je 2021. doseglo 1,5 milijardi kuna. 

Ukupni podaci za 2022. još se čekaju. 


KATEGORIJA NAJBOLJI GRADOVI U POVLAČENJU NOVCA IZ FONDOVA EU 

MATIJA DJANJEŠIĆ / CROPIX 

KANDIDATI 

Iz fondova EU 

Grad je nabavio i 

54 nova gradska 

autobusa te je 

financirana 

energetska 

obnova 20 

gradskih vrtića i 

škola 

RIJEKA 

Iz europskih fondova povukli 232,2 milijuna kuna 

G 

rad na Rječini brani naslov najboljeg grada u 

povlačenju novca iz EU fondova, među ostalim, 

temeljem udjela od 4,12 posto u ukupnom 

iznosu svih povučenih sredstava hrvatskih gradova 

u razdoblju od 2019. do 2022.. Ukupno je Rijeka 

u spomenutome razdoblju iz europskih fondova 

povukla 232,2 milijuna kuna. Sjedište Primorskogoranske 

županije povlačilo je novac iz spomenutog 

izvora, među ostalim, za projekte u okviru ‘Europske 

prijestolnice kulture za 2020.’. U tom dijelu 

uporabe novca iz EU, Rijeka je obnovila tri zgrade 

industrijske baštine na području bivše tvornice 

Rikard Benčić, Muzej moderne i suvremene 

umjetnosti, Brod Galeb te prostor Exportdrva – 

velike industrijske zgrade na Delti. Iz fondova EU 

nabavljena su i 54 nova autobusa riječkog gradskog 

prijevoznika i financirana energetska obnova 20 

gradskih vrtića i škola. 

SLAVONSKI BROD 

Plasirali se u završnicu 

među prvih pet po udjelu 

ukupno povučenog novca 

S 

jedište Brodsko-posavske županije plasiralo se drugu 

godinu zaredom u završnicu izbora najboljeg grada u 

povlačenju novca iz EU fondova temeljem ‘top 5’ udjela 

u ukupno povučenim sredstvima hrvatskih gradova iz tog 

izvora od 2,71 posto. Nakon projekata sufinanciranih iz 

europskih fondova poput ‘Kuće tambure – Slavonske notne 

bajke’ i ‘Obnove Tvrđave’, dovršenih ili u tijeku, Slavonski 

Brod, prema podacima Gradonačelnika.hr, pokrenuo 

je proceduru EU sufinanciranja izgradnje, dogradnje i 

rekonstrukcija tri gradska vrtića u ukupnoj vrijednosti od 

1,7 milijuna eura. 

ZDRAVKO T/SHUTTERSTOCK 

Pokrenuli su 

projekte 

sufinanciranja 

izgradnje, 

dogradnje i 

rekonstrukcije 

triju vrtića 


DAMIR KRAJAČ / CROPIX 

ZAGREB 

Rekorder s 24 posto ukupno povučenog novca 

G 

lavni grad države završnicu izbora najboljih 

gradova u povlačenju novca iz EU izborio 

je, među ostalim, plasmanu unutar ‘top 

3’ gradova s najvećim udjelom u ukupnoj 

masi povučenih sredstava iz EU. Zagreb u 

spomenutoj masi sudjeluje s 24,15 posto. 

Ukupno je hrvatska metropola između 2019. 

i 2022. povukla milijardu i 362 milijuna kuna 

iz fondova EU. Novac osiguran iz Bruxellesa 

iskorišten je, među ostalim, za energetske 

obnove škola, vrtića, domova zdravlja i 

centara za kulturu, kao i za nabavu novih 

autobusa za ZET i za obnovu infrastrukture 

stradale u potresu. Iz istog izvora financira 

se i dosad najveća investicija u biciklističke 

staze u gradu pod Sljemenom. Riječ je 

o projektu ‘Državna biciklistička ruta 

Greenway’ u dužini 132 kilometra, 

odnosno o dionicama te rute koje 

prolaze kroz Zagreb. 

Ukupno je 

metropola iz 

fondova EU 

između 2019. i 

2022. povukla 

milijardu i 362 

milijuna kuna 

VLADO KOS / CROPIX 

PETRINJA 

Sanacija štete od potresa krajem 

2020. sufinancira se iz fondova EU 


OSIJEK 

Obnova stare gradske 

jezgre među najvećim 

projektima EU 

S 

jedište Osječko-baranjske županije jedan je 

od tri hrvatska grada s najvećim udjelom u 

ukupnoj masi sredstava koje su gradovi povukli 

iz fondova EU. Pripadajući udjel Osijeka iznosi 4,48 

posto. Jedan od najvećih osječkih infrastrukturnih 

zahvata sufinanciran iz fondova EU je obnova stare 

gradske jezgre Tvrđe u vrijednosti 16,9 milijuna 

eura. Obnova osječke Tvrđe dovršena je ovih dana 

i ona je, prema općoj ocjeni, ‘zasjala u punom sjaju’. 

Obnova je obuhvatila izgradnju kanalizacijske, 

vodovodne i vrelovodne, telekomunikacijske i 

elektroenergetske mreže. Konstruiran je i novi 

kolnik, popločene pješačke površine, obnovljen 

rasvjetni sustav. Iz EU fondova Osijek je financirao i 

dio investicije u gradski IT Park i sanacije odlagališta 

otpada. 

Grad je iz 

europskih 

fondova 

financirao i dio 

investicije u 

gradski IT Park, 

kao i dio sanacije 

odlagališta 

otpada 

Ključan za 

infrastrukturu 

Petrinje i 

sufinanciran 

sredstvima iz EU 

projekt je 

aglomeracije, 

ulaganje vrijedno 

345 milijuna kuna 

D 

rugi put otkako Jutarnji list i 

Gradonačelnik.hr biraju najbolji grad 

u povlačenju novca iz fondova EU, 

Petrinja je u završnici izbora. Petrinjski 

aduti za pobjedu u ovom izboru su ‘top 

10’ pokazatelji iznosa EU sredstva po 

stanovniku, od 6825 kuna, i udjel od 2,41 

posto u ukupnoj masi povučenih sredstava 

svih gradova iz EU. Ključni infrastrukturni 

projekt u Petrinji sufinanciran sredstvima 

iz EU je projekt aglomeracije, odnosno 

zamjene vodoopskrbne i kanalizacijske 

infrastrukture, što je ulaganje u ukupnom 

iznosu od 345 milijuna kuna. Budući da je 

grad na ušću Petrinjčice u Kupu stradao 

u potresu krajem 2020., sanacija štete 

također se sufinancira iz fondova EU. 


GLAS PARTNERA 

I 

za Općine Klis godina je dana 

velikih radova. Razvoj općine 

ubrzano mijenja vizuru i stvara 

bolje uvjete za životni standard svih 

stanovnika općine. U svibnju je 

otvoreno gradilište u sklopu 

projekta “Poboljšanje vodnokomunalne 

infrastrukture 

aglomeracije Split–Solin” čime je općina došla 

na korak do realizacije najvećeg 

infrastruktornog projekta u povijesti kroz koji 

će stanovnici dobiti 445 kanalizacijskih i 43 

vodovodna priključka. Radovi na području 

općine vrijedni su nešto više od 18 milijuna 

eura, a rok za završetak je 30 mjeseci. 

Intenzivirali su se radovi i na 

vodoopskrbnom sustavu Vučevica u 

vrijednosti od oko 1,7 milijuna eura. Osim 

što će služiti stanovnicima vodoopskrba 

je predviđena i za radnu zonu u Vučevici i 

Nastavni centar za vatrogastvo u kojem će se 

osposobljavati vatrogasci iz RH i cijele Europe. 

Najveći centar za vatrogasce u ovom dijelu 

Europe gradi se kroz projekt prekogranične 

suradnje Hrvatske i Italije, a ukupna vrijednost 

investicije je oko 6 milijuna eura, a 3,5 milijuna 

eura vrijedni su i započeti radovi na izgradnji 

pristupne ceste tunelu Kozjak. 

PROSTORNI PLAN DO KRAJA GODINE 

Općinska uprava je izradila i idejno 

urbanističko rješenje za izmještanje i stvaranje 

novog centra općine u zonu Klis Brdo. Na 

komunalno opremljenom terenu u planu je 

izgraditi novo naselje s osnovnom školom, 

sportskom dvoranom, vrtićem, zgradom 

općine te parkom i šetalištem. U tijeku je otkup 

zemljišta što je preduvjet za realizaciju. 

Planiranom dinamikom ide i rekonstrukcija 

ceste kroz Prugovo. Na dionici od tri i pol 

kilometra izgrađuju se nogostup, autobusna 

ugibališta i javna rasvjeta, a radovi su u 

vrijednosti tri milijuna eura. Kako bi što 

kvalitetnije upravljali imovinom ugovoren 

je i novi Prostorni plan Općine Klis čije se 

donošenje očekuje do kraja godine. Općina 

i nadalje planira ulagati u tvrđavu pa je tako 

prijavljen projekt revitalizacije u vrijednosti 

većoj od 1,3 milijuna eura koji bi trebao 

doprinijeti održivom gospodarskom razvoju. 

Jakov Vetma, 

načelnik 

Općine Klis 

RAZVOJ OPĆINE UBRZANO MIJENJA VIZURU I STVARA BOLJE UVJETE 

ZA ŽIVOTNI STANDARD SVIH STANOVNIKA 

Godina velikog 

razvoja općine Klis 

U svibnju je otvoreno gradilište projekta “Poboljšanje 

vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – 

Solin” kao najvećeg infrastruktornog projekta u povijesti 

Općina i dalje planira ulagati u tvrđavu, pa je tako prijavljen projekt revitalizacije u 

vrijednosti većoj od 1,3 milijuna eura 

Projekt obuhvaća rekonstrukciju obzida koji se 

nalazi u blizini ljetne pozornice, postavljanje 

video-nadzora te obnovu stražarnice. 

Ugovoren je i urbano-arhitektonski projekt za 

uređenje trga na Megdanu. 

DEMOGRAFSKI PROJEKTI OPĆINE 

Od ove se godine Općina Klis može 

pohvaliti i kako više nema neupisane djece u 

vrtić. Naime, u Klis Kosi je otvoren novi vrtić 

za 24-ero mališana. Radovi su stajali više od 

70 tisuća eura, a financirani su iz općinskog 

proračuna. Ugovoren je i projekt proširenja 

vrtića u Prugovu, a do kraja godine trebali bi 

početi radovi i na velikom vrtiću kapaciteta za 

250 djece u vrijednosti od 1,7 milijuna eura. 

Lokalna vlast nastavila je i s demografskim 

projektom koji pomaže mladim obiteljima 

rješavanje stambenog pitanja. Tako će 

svoj dom u Klisu izgraditi još četiri obitelji 

s mogućnošću stjecanja vlasništva nad 

parcelama nakon deset godina. Isplaćuju se 

i naknade za novorođenčad, osnovnoškolci 

imaju besplatne radne bilježnice, najbolji 

učenici i svi redovni studenti stipendije, dok 

su za nezaposlene i umirovljenike s manjim 

mirovinama osigurana sredstva za božićne 

bonove. Stanovnici općine, prvi su u županiji, 

dobili i status roditelja odgojitelja za obitelji s 

troje i više djece. Od ove godine osigurat će se 

sredstva i za udžbenike srednjoškolaca prema 

imovinskom cenzusu. Općina Klis raspisat 

će i natječaj za sufinanciranje projektne 

dokumentacije za izgradnju solarnih elektrana 

na obiteljskim kućama za naselja koja su slabije 

opskrbljena električnom energijom. 

Preuređuje se i Dom kulture “Jozo Buliga”. 

Vrijednost investicije je nešto manje od 130 

tisuća eura, a otvorenje se očekuje kroz mjesec 

dana. Više od 200 tisuća eura bespovratnih 

europskih sredstava stiže i za izradu projektnotehničke 

dokumentacije za projekt “BiciKlis” 

kojim se planira mreža infrastrukture za 

poboljšanje urbane mobilnosti. 


GLAS PARTNERA 

Otvaranje škole 

Petrovija 

U 13 godina u gradu su sagradili ili rekonstruirali 15 

Ozgrada ustanova za predškolski i školski odgoj 

brazovanje je temeljni zalog 

za budućnost, demografsku 

obnovu, a time i opstojnost 

svakog grada. Vođeni 

saznanjem tadašnjeg lošeg 

stanja i uvjeta u gradskim 

školama i vrtićima, a sa 

zadaćom da gradu osiguraju 

perspektivu i održivost, u Umagu su odlučili 

samostalno izgraditi cjeloviti sustav 

obrazovanja te svoj djeci pružiti jednake 

uvjete. 

Grad Umag je 2010. pokrenuo strateški 

projekt “Umag-grad djece 2010.-2030.” čiji 

je cilj u cijelosti rekonstruirati ili na novo 

izgraditi sve zgrade predškolskog i školskog 

obrazovanja radi rješavanja i osiguravanja 

najboljih uvjeta i standarda. Od 2010. do 2023. 

godine temeljito je rekonstruirano ili na novo 

izgrađeno osam zgrada vrtića te rekonstruirano 

ili na novo izgrađeno šest osnovnih škola. 

JEDINSTVENI U HRVATSKOJ 

Trenutno je u izgradnji još jedna područna 

škola, čiji se dovršetak očekuje za iduću 

školsku godinu, a u fazi projektiranja je i 

izgradnja dviju novih zgrada centralnih 

osnovnih škola. Grad Umag je samostalno 

izgradio i potpuno novu srednju školu sa 

16 učionica, neovisno što to nije nadležnost 

Grada, budući nije osnivač, a početak nastave 

očekujemo u šk.godini 2024./25. 

Slijedom navedenog, proizlazi da su u 13 

proteklih godina izgradili ili rekonstruirali 

15 zgrada za predškolski i školski odgoj i 

obrazovanje, čime se izuzetno ponose i što ih 

čini jedinstvenim u Hrvatskoj. 

A što se budućnosti tiče, u sklopu 

obrazovnog kampusa, koji je dio projekta, 

do sada su izgrađene jaslice, vrtić i srednja 

škola, a preostaje izgraditi novu osnovnu 

školu, dvoranu te dom za učenike i zgradu za 

visokoškolsko obrazovanje. 

PROVODE SE MJERE ZA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJU I SOCIJALNU POLITIKU 

Umag, grad djece, ima 

projekte do 2030. 

Grad je 2010. pokrenuo strateški projekt “Umag - grad 

djece 2010.-2030.”, čiji je cilj u cijelosti rekonstruirati ili 

sagraditi sve zgrade predškolskog i školskog obrazovanja 

Izgradnjom novih kapaciteta svakom je 

djetetu, već prije 10 godina, osigurano mjesto 

u vrtiću te u Umagu ne postoji lista čekanja za 

djecu koja udovoljavaju uvjetima upisa. 

Svi su vrtići u gradskom vlasništvu, 

a policentričnim planiranjem osigurani 

su jednaki uvjeti za djecu iz prigradskih 

naselja i grada. Valja napomenuti i kako se 

Umag ponosno može dičiti s radom svog 

nad standardnog stručnog tima u vrtićima, 

od pedagoga, logopeda, medicinske sestre, 

sportskog trenera, a posebno se može 

istaknuti standard rada, jer u Umagu u 

vrtićima boravi prosječno manje od 8 djece 

na 1 odgajateljicu. Od stjecanja uvjeta za upis 

u vrtić, Grad Umag, kako bi održao izgrađeni 

standard, za dijete izdvaja oko 600 eura 

mjesečno, odnosno cca 35.000 eura u šest 

godina. Od 2017. pohađanje vrtića je u cijelosti 

besplatno za svu djecu grada Umaga. 

OSIGURANI STANOVI ZA UČITELJE 

Grad Umag je posebnu skrb namijenio 

i potrebitoj djeci te se aktivno financiraju 

programi ustanova i udruga za djecu s 

teškoćama u razvoju i s invaliditetom, kao 

i potpora mladim obiteljima za troškove 

nastale u postupku medicinski potpomognute 

oplodnje. 

Kada je pak u pitanju osnovnoškolsko 

obrazovanje, uz jednosmjensku nastavu i 

besplatne udžbenike, koje je do trenutka 

preuzimanja troška od strane države godinama 

financirao Grad Umag, osiguravaju i produženi 

boravak te potpuno besplatni prijevoz za svu 

djecu. Osim navedenog, osigurani su i stanovi 

za deficitarni učiteljski kadar. 

Za učenike srednje škole osigurali su 

sufinanciranje prijevoza te stalnu financijsku 

skrb. Studenti s područja Umaga se redovito 

prate stipendijama, dok oni koji odaberu 

deficitarna zanimanja među kojima su i 

profesori mogu računati na najviše stipendije u 

državi do 5000 eura po nastavnoj godini. 

Obrazovanje traži izgradnju sustava kojem 

prethodi strateški i održivi pristup te projekti 

za koje je potrebno višegodišnje razdoblje. 

Ovim su projektom uspjeli osigurati motiv 

ostanka i dolaska u grad, čime se stvara 

najkonkretnija i najefikasnija demografska 

politika, odnosno politika razvoja, rasta, 

prosperiteta i jednakih mogućnosti za sve. 


GLAS PARTNERA 

GRAD SE RAZVIJA, MIJENJA I RASTE UZ BROJNE PROJEKTE EU KOJI 

SU PODIGLI KVALITETU ŽIVOTA I OMOGUĆILI RAZVOJ 

Vinkovci u šest 

godina povukli 

150 mil. eura 

Već četvrtu godinu u cijelosti je popunjen 

Poduzetnički inkubator, koji je omogućio 

pokretanje 35 novih tvrtki 

F 

ondovi EU mijenjaju Hrvatsku 

- poznata je fraza koja u gradu 

Vinkovci ima realno i 

dokazano uporište i na terenu, 

čemu svjedočimo iz dana u 

dan. Vinkovci su se, čim je 

aktivno započelo korištenje 

EU sredstava u RH, 

pravovremeno okrenuli sufinanciranju svih 

važnih projekata u gradu upravo bespovratnim 

sredstvima. 

Gradonačelnik Ivan Bosančić uvijek 

naglašava kako su u Vinkovcima do sada 

provedeni projekti ukupne vrijednosti od 1,5 

milijardi kuna koji su na neki način dotaknuli 

sve dijelove društva i direktno doprinijeli 

poboljšanju kvalitete života lokalne zajednice, 

ali i rastu i razvoju vinkovačkoga gospodarstva. 

Vinkovci su u svim segmentima postali 

jedno veliko gradilište, od komunalne pa 

sve do turističke infrastrukture. Izgrađena je 

istočna obilaznica, uređeni su kilometri cesta 

i pješačkih staza u gradskim ulicama, središnji 

gradski park, proveden projekt aglomeracije 

i rekonstrukcije jednog dijela vodoopskrbne 

mreže, ali i brojni drugi. Jedan od najvećih 

gradskih projekata izgradnje nadvožnjaka 

Borinci vrijednosti 11 milijuna eura je u završnoj 

fazi. 

NOVI EKOLOŠKI GRADSKI AUTOBUSI 

Vinkovčani od nedavno na raspolaganju 

imaju i u potpunosti ekološki način prijevoza 

kroz nove gradske autobuse i sustav javnih 

bicikala. Već četvrtu godinu potpuno je 

popunjen Poduzetnički inkubator izgrađen 

bespovratnim sredstvima, a koji je omogućio 

pokretanje 35 novih vinkovačkih tvrtki. 

Značajna sredstva uložena su i u javnu 

infrastrukturu kroz energetsku obnovu 

dvije zgrade javne namjene, tri vrtića i dvije 

osnovne škole, a kroz sljedeće razdoblje 

izgradit će se još jedan novi vrtić i dograditi 

dva postojeća kako bi se osiguralo 270 novih 

vrtićkih mjesta. U tijeku je i obnova Gradskog 

kazališta Joza Ivakić. Svi ovi, ali i brojni drugi 

projekti provedeni su u suradnji gradske 

uprave i razvojne agencije VIA koja je obilježila 

10 godina postojanja i koja je u potpunosti 

opravdala naziv razvojna. 

”Na jednu kunu koju Grad iz proračuna 

izdvoji za VIA-u, Vinkovcima se vrati čak 15 

kuna.” naglašava Bosančić i dodaje da “ako 

gledamo sveukupno, u naš grad je u proteklih 

šest godina uloženo preko 150 milijuna eura 

europskih sredstava, što su vrlo dobri rezultati, 

ali mogu biti još bolji i efikasniji i tome moramo 

Šokački stan osigurat će smještajne kapacitete, 

ali i proširiti ponudu interpretacijskim centrom 

Gradska knjižnica i 

čitaonica Vinkovci 

težiti, jer naši građani to zaslužuju.” 

Ako se Vinkovčane pita na koji su projekt 

izrazito ponosni, trenutno je to nova zgrada 

Gradske knjižnice i čitaonice koja je otvorena 

ovoga ljeta. 

PROJEKT ODRŽIVE GASTRONOMIJE 

”Vinkovačka knjižnica bila je simbol ratnog 

stradanja, a danas je ukras grada i simbol 

nesalomljivosti i upornosti slavonskog čovjeka. 

Nova knjižnica neće biti samo prostor gdje se 

posuđuju knjige nego i mjesto stjecanja novih 

znanja, korištenja naprednih tehnologija te što 

je najvažnije, mjesto svakodnevnog okupljanja 

građana”, ističe gradonačelnik. 

Projekt Pannonia Gourmet Europska 

komisija je uvrstila među osam najboljih 

primjera održive gastronomije. Ovaj projekt 

prekogranične suradnje između Hrvatske i 

Srbije, potiče razvoj zajedničke gastronomske 

ponude kroz turizam kao jedan od ključnih 

čimbenika za gospodarski rast čemu doprinosi 

revitaliziran objekt Šokačkog stana kao mjesta 

uživanja u prirodi, te učenja o tradiciji i kulturi. 

U sljedećim fazama, Šokački stan će osigurati 

smještajne kapacitete, ali i proširiti ponudu kroz 

interpretacijski centar. 

”EU fondovi promjenili su, ali će i dalje 

mjenjati Vinkovce kako bi bili još ugodniji i 

ljepši grad za život svih naših građana kroz 

nove projekte financirane kroz redovne EU 

programe, ali i kroz ITU mehanizam koji će 

Vinkovcima i urbanom području donijeti još 

22 milijuna bespovratnih sredstava za projekte 

izgradnje poduzetničke, društvene i prometne 

infrastrukture”, poručuje Ivan Bosančić. 


GLAS PARTNERA 

S 

mješten u srcu Zagrebačke 

županije, Ivanić-Grad brzo 

postaje primjerom uspješnog 

razvoja i poboljšanja kvalitete 

života za svoje građane. Ovaj 

pitoreskni gradić na najbolji 

način koristi financiranje 

pomoću EU fondova, čime 

obogaćuje svoju zajednicu kroz velike projekte 

infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, te 

podršku različitim društvenim inicijativama. 

Jedan od ključnih projekata u Ivanić-Gradu je 

rekonstrukcija i izgradnja sustava vodoopskrbe, 

dio Regionalnog vodoopskrbnog sustava 

Zagrebačke županije. Ovaj projekt vrijedan 11,9 

milijuna eura donosi poboljšane vodoopskrbne 

kapacitete, uključujući rekonstrukciju 

vodoopskrbne mreže i izgradnju nove, čime 

će 2000 novih kućanstava dobiti pouzdan 

pristup vodi. Rekonstrukcija i izgradnja sustava 

odvodnje Ivanić-Grada doprinosi zaštiti okoliša i 

povećava kvalitetu života građana osiguravajući 

pravilno upravljanje otpadnim vodama i 

prevenciju poplava. 

ZELENI PROJEKTI KAO DIO STRATEGIJE 

U 2023. godini Ivanić-Grad će obnoviti 17,6 

kilometara prometnica i 2,7 km nogostupa na 

području grada. Ova investicija poboljšat će 

prometnu sigurnost i mobilnost građana. Zeleni 

projekti dio su dugoročne strategije grada, pa je 

tako nabavljeno i građanima distribuirano 3500 

spremnika za odvojeno prikupljanje otpada te su 

postavljeni polupodzemni spremnici na javnim 

Buduća zgrada Dječjeg vrtića Ivanić-Grad, 

kapaciteta šest jasličkih i četiriju vrtićkih 

skupina, može smjestiti ukupno 152 djece 

površinama, a uloženo je i u novu opremu 

komunalnih društava. 

Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa 

internetu ključan je za poticanje gospodarskog 

rasta i unaprjeđenje kvalitete života, zato 

Ivanić-Grad planira uložiti 10,2 milijuna eura 

kako bi omogućio 3061 kućanstvu pristup 

IVANIĆ-GRAD - ZAJEDNICA KOJA POTIČE USPJEH I PRUŽA TEMELJ ZA 

KVALITETAN ŽIVOT SVIH SVOJIH STANOVNIKA 

Ivanić kao idealan 

grad za mlade obitelji 

Proširenjem poduzetničkih zona potiče se 

gospodarski rast i stvaraju radna mjesta, ističe 

gradonačelnik Javor Bojan Leš 

brzom internetu do kraja 2023. godine. 

Ova inicijativa će potaknuti digitalizaciju, 

omogućiti rad na daljinu i pružiti građanima 

održivi brzi pristup obrazovanju i 

informacijama. 

”Proširenjem poduzetničkih zona potiče 

se gospodarski rast i stvaraju radna mjesta. 

S obzirom na kontinuiranu popunjenost 

kapaciteta postojećeg poduzetničkog 

inkubatora predviđena je izgradnja 

akceleratora kako bi se ispunio iskazani 

interes za uredskim i proizvodnim prostorima. 

Projekt “Smart Ivanić City” predstavlja viziju 

modernog grada s digitalnim uslugama koje 

olakšavaju svakodnevni život građana. Ovaj 

projekt financira se iz Nacionalnog plana za 

oporavak i otpornost i omogućuje jednostavnu 

razmjenu informacija, upravljanje uslugama 

i digitalne usluge vezane za grad”, rekao je 

gradonačelnik Javor Bojan Leš. 

GRADE VISOKOŠKOLSKI KAMPUS 

Ivanić-Grad aktivno brine o svojoj mladoj 

populaciji od prvog dana, dodjelom novčane 

pomoći za svakog novog malog stanovnika. 

Proširenjem postojećih objekata dječjeg vrtića 

i izgradnjom visokoškolskog kampusa za 

potrebe Veleučilišta Ivanić-Grad, grad stvara 

obrazovne prilike za svoje stanovnike i privlači 

mlade talente ohrabrujući mlade raznim 

stipendijama za školovanje, kao i subvencijama 

za prijevoz. 

Gradska vlast brine i o starijim građanima i 

obiteljima s djecom, pružajući usluge podrške 

svakodnevnom životu za starije osobe i osobe 

s invaliditetom. Uz program subvencionirane 

stanogradnje izražena je briga za sve 

stanovnike Ivanić-Grada, dok se financijska 

pomoć obiteljima pruža kroz različite 

programe i inicijative. 

Bučijada, Festival igračaka, Škrletovo, 

Sajam inovacija i Tour de Marča samo su neki 

od događaja koji su postali sinonim Ivanić- 

Grada i tradicija koja se održava već godinama, 

mjesto susreta i dobre zabave uz promicanje 

tradicijskih vrijednosti i vrijednih obrta, zanata 

i običaja. 

U konačnici, Ivanić-Grad nije samo primjer 

uspješnog urbanog razvoja, već i zajednice 

koja aktivno brine o svojim građanima. Kroz 

brojne infrastrukturne projekte i društvene 

inicijative, Ivanić-Grad stvara bolju budućnost 

i postavlja standarde za visoku kvalitetu života 

svih generacija. 


GLAS PARTNERA 

U 

završnoj je fazi najveći 

infrastrukturni projekt u 

povijesti grada, ali i jedan od 

najvećih projekata 

vodoopskrbe i odvodnje u 

Hrvatskoj - Projekt 

poboljšanja vodnokomunalne 

infrastrukture 

aglomeracije Zaprešić, vrijedan gotovo 93 

milijuna eura, čijom će se provedbom 

priključenost stanovništva na javne 

kanalizacijske sustave povećati na 90% te 

omogućiti 3. stupanj pročišćavanja otpadnih 

voda. Što se prometne infrastrukture tiče, 

tijekom ljeta je sredstvima Fonda solidarnosti 

EU obnovljeno gotovo 14 kilometara cesta na 

području Zaprešića, a s obzirom da je izabran 

izvođač radova, očekuje se i skori nastavak 

izgradnje dugo željene Južne obilaznice koja je 

sa dosad izgrađena 2,5 km uvelike rasteretila 

promet kroz centar grada. Dovršenjem svih 

faza radova obilaznica će stanovnicima okolnih 

naselja skratiti put do Zagreba te poboljšati 

vezu ovog dijela Zagrebačke županije i 

Republike Slovenije. 

BESPOVRATNA SREDSTVA 

Blizina hrvatske metropole, odličan 

geoprometni položaj s cestovnim i željezničkim 

smjerovima prema zapadnoj i srednjoj 

Europi te izgrađena komunalna i prometna 

infrastruktura, čimbenici su koji pozitivno 

utječu na razvoj gospodarstva grada Zaprešića. 

Uz već tri postojeće gospodarske zone, a 

s obzirom na sve veći interes investitora, 

Gradsko vijeće Grada Zaprešića donijelo 

je odluku i o osnivanju nove poduzetničke 

zone, infrastrukturno opremljene, na površini 

od 25ha. Zaprešić broji oko 1700 aktivnih 

privrednih subjekata te bilježi povijesno nisku 

stopu nezaposlenosti od 1,6%. S ciljem poticanja 

razvoja poduzetništva Grad Zaprešić putem 

natječaja dodjeljuje bespovratna financijska 

sredstva za poduzetnike početnike i razvoj 

novih tehnologija, a u planu je osnivanje 

Savjetovališta kao stručne i savjetodavne 

potpore. 

Grad Zaprešić kontinuirano radi na 

projektima kojima dokazuje jasan strateški 

smjer prema održivom razvoju, kao i brigu 

za okoliš. Energetski su obnovljene zgrade 

obrazovne i javne namjene, a u sklopu projekta 

New Light zamijenjene su sve svjetiljke javne 

rasvjete. Kada je riječ o korištenju obnovljivih 

izvora energije, među najznačajnijim 

projektima je “Dobra energija – Solarna 

energija za energetsku tranziciju”, kroz koji 

je Grad Zaprešić ugradio tri nove solarne 

elektrane na javne objekte. Fotonaponske 

BLIZINA METROPOLE, ODLIČAN GEOPROMETNI POLOŽAJ I IZGRAĐENA PROMETNA 

INFRASTRUKTURA POZITIVNO UTJEČU NA GOSPODARSKI RAZVOJ 

Zaprešić razvija novu 

poduzetničku zonu 

Između ostaloga, Grad kontinuirano radi na projektima 

kojima dokazuje jasnu stratešku usmjerenost na održivi 

razvoj, kao i brigu za okoliš 

U sklopu projekta New Light zamijenjene su sve svjetiljke javne rasvjete diljem grada 

elektrane postavljene su na zgradama Gradske 

uprave, Dječjeg vrtića Vrtuljak i Osnovne škole 

Ljudevita Gaja, a pribrojimo li onu postavljenu 

na novoj sportskoj dvorani Osnovne škole 

Antuna Augustinčića, ukupna proizvodnja 

električne energije doseže čak 333 kw. Još dvije 

solarne elektrane bit će postavljene na zgradu 

kuglane te zgradu javne namjene koja kreće 

u obnovu zbog šteta nastalih u potresu, a u 

kojoj su smješteni sud, zemljišnoknjižni odjel i 

katastarski ured. 

Otvoren je novi područni objekt Dječjeg 

vrtića Maslačak, a za njegovu izgradnju i 

opremanje Grad Zaprešić izdvojio je 3,2 

milijuna eura. U tijeku je obnova Društvenog 

doma u naselju Jablanovec u kojem je 

predviđen prostor za još dvije odgojne skupine 

što je nova mogućnost koju mještani dosad 

nisu imali. 

ROMANTIČNI PERIVOJ 

Unatoč porastu troškova, cijene gradskih 

vrtića koja sada iznosi 295 eura, nije povećao 

iznos roditeljske uplate. S obzirom na 

očekivani priljev novog stanovništva, u fazi 

projektiranja je i još jedna osnovna škola, a 

Grad je osnovao i vlastitu glazbenu osnovnu 

školu koja će s radom započeti sljedeće školske 

godine. 

Također, obnovit će se dvorac bana Josipa 

Jelačića i veliki romantični perivoj koji se 

proteže na više od 20 hektara. U rujnu se 

očekuje objava poziva za izvođače radova te 

bi početkom iduće godine mogli započeti prvi 

radovi. 


KATEGORIJA 

GOSPODARSTVO 

SAMOBOR, OPATIJA I 

HVAR BRANE NASLOVE 

NAJBOLJIH GRADOVA ZA 

GOSPODARSTVO 

U izboru najboljih gradova za ekonomsku kategoriju gradovi su 

rangirani prema 13 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o 

prosječnom dohotku i prosječnom izvornom prihodu po stanovniku, 

prosječnom broju nezaposlenih i prosječnoj zaposlenosti per capita, 

pokrivenosti proračunskih prihoda i rashoda te stopi prireza, ako je 

uvedena, i broju obrtnika na 1000 stanovnika 


O 

sam je gradova 

pobjeđivalo u 

dosadašnjim izborima 

najboljih gradova u 

ekonomskoj kategoriji i 

gotovo svi su se plasirali 

u završnicu ovogodišnjeg 

izbora. Riječ je o 

Samoboru, koji je čak tri puta trijumfirao u 

konkurenciji velikih gradova, Puli, Varaždinu, 

Svetoj Nedelji, apsolutnom rekorderu među 

srednjim gradovima s četiri pobjede, Opatiji 

te Krku i Hvaru s po dvije pobjede u 

konkurenciji malih gradova. Jedini dosadašnji 

pobjednik kojeg nema u završnici 

ovogodišnjeg izbora je Mali Lošinj koji je u 

konkurenciji malih gradova trijumfirao 2021.. 

Uz dosadašnje laureate, u konkurenciji 

za ovogodišnjeg pobjednika, među velikim 

gradovima, još su i Koprivnica i Krapina, 

Kastav, Poreč i Rovinj kod srednjih te Cres, 

Nin i Rab u konkurenciji malih gradova. 

U izboru najboljih gradova za ekonomsku 

kategoriju gradovi su rangirani prema 

13 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o 

prosječnom dohotku i prosječnom izvornom 

prihodu po stanovniku, prosječnom broju 

nezaposlenih i prosječnoj zaposlenosti ‘per 

capita’, pokrivenosti proračunskih prihoda i 

rashoda, stopi prireza, ako je uvedena i broju 

obrtnika na 1000 stanovnika. Organizatori 

izbora, ‘Jutarnji list’ i ‘Gradonačelnik.hr’, 

spomenute pokazatelje prikupili su iz baza 

Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva 

regionalnog razvoja, Hrvatskog zavoda za 

zapošljavanje i Ministarstva gospodarstva i 

održivog razvoja. 


KATEGORIJA GOSPODARSTVO 

CRES 

Prosječni dohodak po 

stanovniku je 36.302 kn 

J 

edna od nagrađivanijih sredina u izboru najboljih 

malih gradova s tri titule pobjednika, grad Cres 

prvi put je u završnici izbora u ekonomskoj 

kategoriji. Aduti Cresa za pobjedu su, među ostalim, 

drugi najbolji pokazatelj prosječnog dohotku po 

stanovniku u kategoriji malih gradova od 36.302 

kune te plasman unutar ‘top 5’ u svojoj konkurenciji 

po pitanju prosječnih izvornih prihoda po stanovniku 

od 6610 kuna i stope siromaštva prema dohodovnoj 

metodi koja u Cresu iznosi 10,7 posto stanovništva. 

Ovo otočko središte u Primorsko-goranskoj županiji 

ima sedmi najbolji rezultat među malim gradovima 

po broju obrtnika na svakih 1000 stanovnika od 60 

obrtnika na 1000 stanovnika. 

U svojoj je 

konkurenciji u 

‘top 5’ prema 

prosječnom 

izvornom prihodu 

po stanovniku od 

6610 kuna 

ŽELJKO HAJDINJAK / CROPIX 

HVAR 

Udjel poreznih prihoda u 

ukupnim prihodima i 

primicima iznosi 43 posto 

MALI 

GRADOVI 

A 

ktualni pobjednik izbora najboljeg 

malog grada u ekonomskoj kategoriji u 

potvrdu naslova kreće, među ostalim, 

dosegnutim razvojem obrtništva, odnosno 

najboljim omjerom obrtnika na svakih 

1000 stanovnika među malim gradovima. 

U gradu Hvaru djeluje 111 obrtnika na 

1000 stanovnika. Riječ je o sredini s ‘top 

3’ pokazateljima među malim gradovima 

po pitanju prosječnih izvornih prihoda po 

stanovniku od 7318 kuna i pokrivenosti 

ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim 

prihodima i primicima u u kategoriji malih 

gradova od 122 posto. Udjel poreznih 

prihoda u ukupnim prihodima i 

primicima grada Hvara iznosi 43 posto, 

a efikasnost tamošnje gradske uprave 

kroz pokazatelj o 817.314 kuna prihoda 

po zaposlenome. 

U gradu Hvaru 

djeluje 111 

obrtnika na 1000 

stanovnika, a 

iznos prosječnih 

izvornih prihoda 

po stanovniku je 

7318 kuna 

NIKOLA VILIĆ / CROPIX 

Ovo je otočno 

središte u 

Primorsko-goranskoj 

županiji 

u ‘top 5’ malih 

gradova po 

broju obrtnika 

na svakih 1000 

stanovnika 


TEA CIMAŠ/CROPIX 

KRK 

Prosjek zaposlenih na svakih 

1000 stanovnika dosegnuo je 400 

N 

akon što je 2018. i 2019. osvajao naslove 

najboljeg malog grada u ekonomskoj 

kategoriji, grad Krk ide po treći naslov trima 

‘top5’ pokazateljima među malim gradovima. 

Riječ je o prosječnom dohotku po stanovniku 

od 35.240 kuna, stopi siromaštva prema 

dohodovnoj metodi od 10,5 posto stanovništva i 

broju obrtnika (67) na svakih 1000 stanovnika. 

U Krku je prosječan broj zaposlenih na svakih 

1000 stanovnika dosegao 400, a pokrivenost 

ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima 

i primicima gotovo 107 posto. S obzirom na 

spomenute podatke, ne čudi da je Krk u dva 

navrata proglašavan najboljim malim gradom 

po kvaliteti života u izboru ‘Jutarnjeg lista’ i 

‘Gradonačelnika.hr’. 


RAB 

Krk je u izboru 

Jutarnjeg lista i 

portala Gradonačelnik.hr 

već dva 

puta proglašavan 

najboljim malim 

gradom prema 

kvaliteti života 

D 

rugu godinu zaredom grad Rab u 

završnici je izbora najboljeg malog 

grada u ekonomskoj kategoriji. Glavni 

aduti Raba u pohodu na pobjedu u ovoj 

konkurenciji su efikasnost gradske uprave 

koja se ogleda u prosjeku ukupnih prihoda 

grada po zaposlenome od dva milijuna i 66 

tisuća kuna te bruto plaća po zaposlenome 

od 274.209 kuna. Po potonjim kriterijima 

Rab ima najbolje pokazatelje među malim 

Efikasnost 

gradske uprave 

ovoga gradića 

ogleda se u 

prosječnim 

ukupnim 

prihodima po 

zaposlenome od 

788.747 kuna 

NIN 

Prvi put u završnici izbora 

u ekonomskoj kategoriji, 

nema prirez i nije zadužen 

N 

in je prvi put u završnici izbora najboljih malih 

sredina u ekonomskoj kategoriji zahvaljujući, 

među ostalim, prosječnim izvornim prihodima 

po stanovniku od 6182 kune po stanovniku i 

pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim 

prihodima i primicima od 106,8 posto. Nin nema 

prirez i nije zadužen. Efikasnost gradske uprave 

ovog gradića u Zadarskoj županiji ogleda se 

prosječnim ukupnim prihodima po zaposlenome 

od 788.747 kuna. Sve nabrojeno doprinijelo je i 

plasmanu Nina u završnicu prošlogodišnjeg izbora 

najboljeg grada u kategoriji najveći napredak u 

kvaliteti života. 

Prihodi grada po zaposlenome 2,6 milijuna kuna 

gradovima. Udjel poreznih prihoda u 

ukupnim prihodima i primicima rapskog 

proračuna je 44,89 posto. Ovo otočko središte 

u Primorsko-goranskoj županiji unutar je 

‘top 5’ malih gradova po broju obrtnika 

(79) na svakih 1000 stanovnika. Ekonomski 

dosezi svakako su pridonijeli izboru grada 

Raba za najbolji mali grad u kvaliteti života 

u prošlogodišnjem izboru ‘Jutarnjeg lista’ i 





DUSKO MARUŠIĆ / CROPIX 

SREDNJI 

GRADOVI 

Istarski biser ima 

drugi najbolji 

rezultat u svojoj 

konkurenciji 

prosječnih 

izvornih prihoda 

po stanovniku od 

7110 kuna po 

stanovniku 

ROVINJ 

Predvodnik u iznosu bruto plaće po zaposlenome 

J 

edan od najsjajnijih istarskih i hrvatskih turističkih 

bisera stalni je sudionik završnice izbora najboljih 

srednjih gradova za gospodarstvo. Rovinj je 

predvodnik među srednjim gradovima u iznosu bruto 

plaće po zaposlenome s iznosom od 161 tisuće kuna. 

Uz to, ima drugi najbolji rezultat u svojoj konkurenciji 

prosječnih izvornih prihoda po stanovniku od 7110 

kuna po stanovniku, kao i broja obrtnika (58) na 1000 

stanovnika. Gledajući pokrivenosti ukupnih rashoda 

i izdataka, ukupnim prihodima i primicima, Rovinj je 

treći u redoslijedu srednjih gradova s pokrivenošću od 

106 posto. Sve nabrojeno potvrđuje i izbor Rovinja za 

najbolji srednji grad u kvaliteti života u izboru najboljih 

gradova u dva navrata, 2020. i 2021.. 

POREČ 

Prosječni dohodak po 

stanovniku je 37.539 kuna 

I 

ako dosada nije trijumfirao u ekonomskoj kategoriji izbora 

najboljih srednjih gradova, Poreč je redoviti sudionik 

završnice u ovoj kategoriji. Ovogodišnji adut za pobjedu 

Poreča je, među ostalim, najbolji pokazatelj o razvoju 

obrtništva među srednjim gradovima. U tom gradu, naime, 

na 1000 stanovnika dolazi 61 obrtnik. Poreč ima drugi najbolji 

pokazatelj u svojoj konkurenciji pokrivenosti ukupnih rashoda 

i izdataka prihodima i primicima od 111 posto. Prosječni izvorni 

prihodi po stanovniku u tom istarskom gradiću su 6820 kuna 

po stanovniku, a prosječan broj zaposlenih na svakih 1000 

stanovnika je 430. Po potonjim kriterijima, Poreč je unutar 

‘top3’ srednjih gradova. Prosječni dohodak po stanovniku u 

središtu Poreštine je 37.539 kuna. 


Ovogodišnji je 

adut za pobjedu 

Poreča, među 

ostalim, razvoj 

obrtništva - na 

1000 stanovnika 

ima 61 obrtnika 


Dohodak po 

stanovniku je 

43.803 kune, a 

prosječan broj 

zaposlenih na 

svakih 1000 

stanovnika 472 


SVETA NEDELJA 

Ovaj grad iščekuje svoj peti trijumf 

P 

objednik četiri od pet izbora najboljeg 

srednjeg grada za gospodarstvo ide po 

peti trijumf, među ostalim, najboljim 

pokazateljima prosječnog dohotka po stanovniku 

i broja zaposlenih na svakih 1000 stanovnika u 

svojoj konkurenciji. U Svetoj Nedelji prosječan 

dohodak po stanovniku iznosi 43.803 kune, 

dok je prosječan broj zaposlenih na svakih 1000 

stanovnika 472. Najbolji su među srednjim 

gradovima i po udjelu poreznih prihoda u 

ukupnim prihodima i primicima s udjelom od 

78 posto. U ovom gradiću Zagrebačke županije 

radi jedna od dvije najefikasnije javne uprave 

srednjih gradova s prihodom od 829.448 kuna 

po zaposlenome. Sve su to pokazatelji koji su 

svakako doprinijeli proglašenju Svete Nedelje 

i za najbolji srednji grad po kvaliteti života u 

prošlogodišnjem izboru. 

LEV LEVIN/SHUTTERSTOCK 

OPATIJA 

Prosječni izvorni prihod po 

stanovniku Opatije iznosi 7626 kuna 

SRĐAN VRANČIĆ / CROPIX 

K ASTAV 

Treći put u završnici izbora 

ekonomske kategorije 

K 

astav je treći put u završnici izbora ekonomske 

kategorije zahvaljujući, među ostalim, 

uvrštenju unutar ‘top10’ srednjih gradova 

prema pokazateljima prosječnog dohotka i izvornog 

proračunskog prihoda po stanovniku te udjelu 

poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima. 

Prosječni dohodak po stanovniku u Kastavu je 

35.379 kuna, a prosječni izvorni prihod 3178 kuna 

po stanovniku. Udjel poreznih prihoda u ukupnim 

prihodima i primicima kastavskog gradskog 

proračuna je respektabilnih 58 posto. Isto se može 

kazati i za udjel izdvajanja za bruto plaće u ukupnim 

rashodima i izdacima od 16 posto unutar proračuna 

ovog gradića u Primorsko-goranskoj županiji. 

Udjel poreznih 

prihoda u 

ukupnim 

prihodima i 

primicima 

gradskog 

proračuna je 

respektabilnih 

58 posto 

Grad nije 

zadužen, a po 

udjelu subvencija 

u proračunu od 

dva posto na 

sedmom je 

mjestu u poretku 

srednjih 

gradova 

€ 

A 

ktualni pobjednik izbora najboljih 

srednjih gradova u ekonomskoj 

kategoriji predvodnik je u svojoj 

konkurenciji u pokazateljima prosječnog 

izvornog prihoda po stanovniku i 

pokrivenosti ukupnih rashoda i izdataka, 

ukupnim prihodima i primicima. Prosječni 

izvorni prihod po stanovniku Opatije iznosi 

7626 kuna, dok je pokrivenost prihoda 

rashodima 114 posto. Opatija je unutar ‘top5’ 

srednjih gradova po prosječnom broju 

zaposlenih na svakih 1000 stanovnika s 

pokazateljem od 392 zaposlena na 1000 

stanovnika. Grad nije zadužen, a prema 

udjelu subvencija u proračunu od dva posto, 

na sedmom je mjestu u redoslijedu srednjih 

gradova po tom kriteriju. 



VARAŽDIN 

Prosječna godišnja bruto plaća 

zaposlenog iznosi 229.680 kuna 

S 

jedište Varaždinske županije jedan je od najuspješnijih velikih 

gradova u dosadašnjim izborima za najbolji grad Jutarnjeg 

lista i Gradonačelnika.hr. Osim u ekonomskoj, pobjeđivao je 

i u kategoriji kvalitete života i to dva puta. Po drugi trijumf u ovoj 

kategoriji Varaždin ide, među ostalim, s najboljim pokazateljem 

broja zaposlenih na svakih među velikim gradovima od 683 

zaposlena na svakih 1000 

zaposlenih. Varaždin je u 

svojoj konkurenciji najbolji i 

po efikasnosti gradske uprave 

i bruto plaći zaposlenog. 

Efikasnost varaždinske 

gradske uprave izražena je 

kroz podatak o 945.749 kuna 

prihoda po zaposlenome, a 

prosječna godišnja bruto plaća 

zaposlenog u tom gradu iznosi 

229.680 kuna. Popularna 

barokna prijestolnica 

Hrvatske našla se u ‘top 5’ 

velikih gradova i prosječnim 

dohotkom po stanovniku s 

izračunom od 37.885 kuna. 


Osim u ekonomskoj, 

barokna 

prijestolnica 

Hrvatske 

pobjeđivala je i u 

kategoriji 

kvalitete života 

VELIKI 

GRADOVI 

Pula ima osmi 

najbolji najbolji 

pokazatelj udjela 

poreznih prihoda 

u ukupnim 

prihodima i 

primicima 

DANIJELA PERAČIĆ / CROPIX 

PULA 

Stopa siromaštva prema 

dohodovnoj metodi od 11,2 

posto stanovništva 

P 

rvi pobjednik izbora najboljih gradova u 

ekonomskoj kategoriji iz reda velikih gradova u 

ovogodišnjoj je završnici temeljem, među ostalim, 

plasmana unutar ‘top 5’ velikih gradova prosječnih 

izvornih prihoda po stanovniku od 4012 kuna, stopi 

siromaštva prema dohodovnoj metodi od 11,2 posto 

stanovništva i udjelu subvencija u proračunu od 

2,82 posto proračuna. Pula ima osmi najbolji najbolji 

pokazatelj udjela poreznih prihoda u ukupnim 

prihodima i primicima među velikim gradovima 

od 38,73 posto. Gospodarsko, društveno i kulturno 

središte Istre nije zaduženo. 



KRAPINA 

Godišnje isplaćena 

bruto plaća po 

zaposlenom 106.000 kn 

U 

četiri od pet dosadašnjih izbora najboljih 

velikih gradova za gospodarstvo, 

Krapina je bila jedan od kandidata u 

završnici. Sjedište Krapinsko-zagorske 

županije ušlo je u ovogodišnji najuži 

izbor zahvaljujući, među ostalim, drugom 

najboljem pokazatelju među velikim 

gradovima pokrivenosti proračunskih 

rashoda prihodima i primicima od 14 posto. 

Krapina je unutar ‘top10’ velikih gradova po 

prosječnom broju nezaposlenih na svakih 

1000 stanovnika (21 nezaposleni), broju 

obrtnika na svakih 1000 stanovnika od 27 

obrtnika te godišnjoj isplaćenoj bruto plaći 

po zaposlenome od 106 tisuća kuna. 

Krapina je u ‘top 

10’ velikih 

gradova po 

prosječnom broju 

nezaposlenih na 

svakih 1000 

stanovnika (21 

nezaposleni) 

ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX 

SAMOBOR 

Gradski proračun s pokrivenošću 

rashoda prihodima od 103 posto 

S 

amobor ide po četvrti uzastopni trijumf 

u ovoj kategoriji s, među ostalim, 

dostignutim prosječnim dohotku po 

stanovniku od gotovo 41 tisuće kuna, što 

je drugi najbolji pokazatelj među velikim 

gradovima. Aktualni najbolji veliki grad za 

ekonomiju je unutar ‘top5’ velikih gradova 

po prosječnom broju nezaposlenih na 

svakih 1000 stanovnika (18 nezaposlenih 

na 1000 stanovnika) te po pokrivenosti 

ukupnih rashoda i izdataka. Samoborski 

gradski proračun ima pokrivenost rashoda 

prihodima od 103 posto. Po dostignutom 

udjelu poreznih prihoda u ukupnim 

prihodima i primicima od 52 posto, Samobor 

ima najbolji pokazatelj među velikim 

gradovima. Isto tako, najbolji je po udjelu 

subvencija u proračunu u kategoriji velikih 

gradova od 3,37 posto proračuna. 

Grad priželjkuje 

četvrti uzastopni 

trijumf i najbolji 

je po udjelu 

subvencija u 

proračunu u 

kategoriji velikih 

gradova od 3,37 

posto proračuna 

BRUNO KONJEVIĆ / CROPIX 

Prosječan 

dohodak po 

stanovniku u 

gradu Podravke i 

Belupa je 34 863 

kune, s time da u 

Koprivnici nema 

prireza 

KOPRIVNICA 

Na tisuću stanovnika grad ima 462 zaposlenih 

T 

reću godinu zaredom sjedište Koprivničkokriževačke 

županije uvršteno je u završnicu 

izbora najboljih velikih gradova u ekonomskoj 

kategoriji. Koprivnica je unutar ‘top5’ velikih 

gradova po prosječnom broju zaposlenih na svakih 

1000 stanovnika s pokazateljem od 462 zaposlena 

na 1000 stanovnika, efikasnosti gradske uprave 

koja se ogleda u dostignutom prosjeku ukupnih 

prihoda grada po zaposlenome u gradskoj upravi 

od 390 tisuća kuna te udjelu izdvajanja za bruto 

plaće u ukupnim rashodima i izdacima od 26 posto 

proračuna. Prosječan dohodak po stanovniku 

u gradu ‘Podravke’ i ‘Belupa’ je 34 863 kune. U 

Koprivnici nema prireza. 


GLAS PARTNERA 

FOTO: DAMIR MRČIĆ 

V 

araždinske Toplice 

stoljećima, pa i tisućljećima 

poznate su kao destinacija 

zdravlja. Svoj nastanak ali i 

opstanak kroz sve 

vremenske epohe duguju 

izvoru ljekovite termalne 

vode čija se starost 

procjenjuje na 30-ak tisuća godina. Upravo 

ovdje nastale su rimske terme Aquae Iasae koje 

spadaju u top 20 arheoloških nalazišta RH te u 

najveći arheološki lokalitet kontinentalnog 

dijela Hrvatske. 

Varaždinske Toplice su grad bogate kulturne 

i povijesne ostavštine, zdravih termalnih voda 

rehabilitacijskog učinka, sjajne gastronomske 

ponude domaćih specijaliteta i velikog razvojno 

investicijskog potencijala. Svoju povijest 

kroz razvojne projekte pretačemo u bogatu 

turističku ponudu i poželjna smo destinacija 

za svakog gosta i turista, posebice kroz svoje 

festivale Aquafest i NOcTEs Aquae Iasae. 

GLAZBENA UMJETNOST 

Festival Aquafest, koji se održava prvog 

vikenda u lipnju, slavi bogatu antičku ostavštinu 

i magični izvor ljekovite vode kojem grad 

duguje svoj nastanak ali i opstanak kroz sve 

vremenske epohe, a svoje povijesno uporište 

ima u antičkom reljefu čiji natpis svjedoči 

kako su Rimljani u Varaždinskim Toplicama tj. 

termama AQUAE IASAE imali veliku svečanost 

u čast božice Izide- Fortune i Nimfa početkom 

lipnja 192. godine 

Značajan je i stručni skup koji se održava 

u jedinstvenom ambijentu rimske bazilike, a 

na temu termalne vode već nekoliko godina 

okuplja stručnjake iz zemlje i inozemstva koji 

se temom bave s različitih znanstvenih gledišta, 

čime Varaždinske Toplice predstavljaju i centar 

kongresnog turizma Varaždinske županije. 

Priča festivala NOcTEs započela je u 

pandemijskoj 2021. kada smo u rujnu realizirali 

koncert opernih arija pod zvijezdama, te ga od 

tada ponavljamo drugi vikend u rujnu. 

Glazbenom umjetnošću renomiranih 

Festival 

Lovrečevo 

Manifestacija 

Aquafest 

GRAD KOJI SVOJ NASTANAK, ALI I OPSTANAK DUGUJE IZVORU LJEKOVITE 

TERMALNE VODE ČIJA SE STAROST PROCJENJUJE NA 30-ak TISUĆA GODINA 

Varaždinske Toplice - 

destinacija zdravlja 

“Grad smo bogatog turističkog potencijala, stoga 

ćemo i dalje raditi na projektima kojima našu povijest 

oplemenjujemo”, najavljuje Dragica Ratković 

umjetnika i s arheološkom baštinom želimo 

doprinijeti prepoznatljivosti našeg malog 

gradića u visokim kulturnim krugovima. Cilj 

je i da ovaj festival postane mjesto susreta 

ljubitelja opere i kulture prepoznatljiv u ovom 

dijelu Europe. 

NEBO PROŠARANO ZVIJEZDAMA 

Ljeto, kao najživahnije doba godine donosi 

još jedan festival na otvorenom- Lovrečevo 

festival. To je vikend kada grad Varaždinske 

Toplice postaju još romantičnije – zamislite 

nebo prošarano zvijezdama padalicama 

(suze Sv. Lovre), ugašenu gradsku rasvjetu, 

svjetlosne efekte koji oživljavaju pročelja 

župne crkve Svetog Martina. U pozadini se 

žamor ljudi isprepliće s nježnim glazbenim 

tonovima koji dopiru s čak četiri gradske 

pozornice. 

Održavanjem festivala stvaramo novi 

kulturno turistički proizvod koji i lokalnoj 

zajednici stvara dodatnu vrijednost te 

doprinosi razvoju destinacije Varaždinske 

Toplice u cjelini, a nudimo visoko kvalitetan 

programski sadržaj za cjelogodišnji turizam. 

Gastro posebnost koju možete kušati je, uz 

Topličku kupališnu tortu, pizza čije je tijesto 

pravljeno s topličkom ljekovitom termalno 

vodom. U pizzeriji Bernarda rade vrhunski 

međunarodno nagrađivani pizza majstori. 

”Naš grad Varaždinske Toplice su 

mjesto koje se treba posjetiti kako bi se 

doživjela bogata povijest našeg grada, 

uživalo u našoj gastronomiji i blagodati 

naših termalnih voda. Grad smo bogatog 

turističkog potencijala, stoga i nadalje ćemo 

raditi na projektima kojima našu povijest 

oplemenjujemo i prikazujemo i sadašnjim i 

budućim generacijama, razvijamo komunalnu 

i društvenu infrastrukturu te pomoću 

EU sredstva činimo naš grad poželjnom 

destinacijom za život”, kaže Dragica Ratković, 

gradonačelnica Varaždinskih Toplica. 

FOTO BY GODAR -DARKO GORENAK 


GLAS PARTNERA 

SAMOBOR - GRAD RAZVOJA I UGODNOG ŽIVLJENJA 

Samobor smanjenjem 

poreza privlači mlade 

Kroz potpore za zapošljavanje i kapitalna ulaganja te 

potpore za žensko poduzetništvo gradska uprava pomaže 

gospodarskom i investicijskom razvoju 

G 

rad Samobor jedan je od 

najugodnijih gradova za 

život i gospodarstvo u 

Hrvatskoj. Promišljenim 

raspolaganjem 

proračunskim novcem i 

korištenjem sredstava iz EU 

fondova stvaraju još 

kvalitetnije uvjete za život svojih stanovnika. 

Neke poreze su smanjili, a razmatraju i 

dodatno porezno rasterećenje s ciljem boljeg 

standarda građana. Komunalni doprinos je 

smanjen od 50 do 100%, a komunalna naknada 

umanjena je 100% za prvu, 75% za drugu i 25% 

za treću godinu poslovanja. To se provodi s 

ciljem jačanja gospodarstva i društvene 

revitalizacije grada, kao i stvaranja uvjeta za 

doseljavanje mladih obitelji. Na gospodarstvu 

počiva razvoj grada, stoga kroz potpore za 

zapošljavanje i kapitalna ulaganja, potpore za 

žensko poduzetništvo i subvencioniranjem 

zakupa poslovnih prostora gradska uprava 

Obnovljeni most 

pomaže gospodarskom i investicijskom 

razvoju. U tijeku je izgradnja najvećeg 

distributivno-logističkog centara u ovom 

dijelu Hrvatske, vrijednosti 75 milijuna eura. 

AKTIVNE DEMOGRAFSKE MJERE 

Grad Samobor aktivno provodi 

demografske mjere. Povećao je naknade 

za novorođenčad, majke poduzetnice 

oslobođene su 6 mjeseci plaćanja smještaja 

djeteta u vrtiću, uveo je jednokratne 

naknade u iznosu od 150 eura kao pomoć 

srednjoškolcima za kupnju udžbenika, 

osigurane su i radne bilježnice i ostali nastavni 

materijal za osnovnoškolce, povećan je broj 

i iznosi studentskih i učeničkih stipendija 

te je uvedena nova kategoriju stipendija 

za sportaše. Učenicima i studentima 

subvencioniramo prijevoz te besplatne 

pripreme za državnu maturu. Isplaćuju 

se uskrsnice i božićnice umirovljenicima, 

nezaposlenim građanima i braniteljima 

Objekt u Langovoj ulici 

te osobama s invaliditetom. Poboljšanje 

kvalitete života postiže se i kroz ulaganje u 

komunalnu infrastrukturu, za što je Samobor 

ostvario značajna sredstva iz fondova EU. U 

2022. samo u uređenje i izgradnju cestovne 

infrastrukture uloženo je oko 5 milijuna eura, 

a u 2023. u projekte cestogradnje, vodovodne 

i ostale infrastrukture ulaže se povijesnih 

preko 15 milijuna eura. Grad Samobor dobio 

je iz fondova EU za uređenje prometnica i 

sanaciju javne odvodnje oštećene u potresu 

oko 5, 9 milijuna eura. U tijeku je dogradnja 

postojećeg vrtića “Izvor” i gradnja novog 

vrtića u Molvicama. Po završetku gradnje dva 

vrtića, vrijedna oko 5 milijuna eura, otvorit će 

se 160 novih vrtićkih mjesta čime će se riješiti 

dugogodišnji problem nedostatka kapaciteta. 

UREĐENJE KULTURNIH USTANOVA 

U planu je izgradnja trećeg vrtića za 

smještaj ukupno 140 djece. U uređenje 

školskih objekata Grad je tijekom ove godine 

uložio preko milijun eura. S početkom ove 

školske godine otvoren je novi školski objekt 

za 106 učenika prvih razreda u 5 razrednih 

odjeljenja. Uređenjem objekta u Langovoj 

ulici rasteretio se prostor matične škole, te je 

rekonstruirano i uređeno 1198 m2 prostora 

opremljenog novim namještajem i opremom za 

održavanje nastave. Planiranom revitalizacijom 

objekta na području nekadašnje vojarne za 

potrebe škole projektirano je 20 razrednih 

odjeljenja za 440 učenika i izgradnja školske 

sportske dvorane s pratećim sadržajima. 

Izrađen je projekt dogradnje OŠ Milana Langa 

u Bregani i izgradnje sportske dvorane. Grad 

Samobor značajna sredstva ulaže i u sanaciju 

kulturno-povijesnih ustanova. Samoborski 

muzej je dobio novi galerijski prostor, a 

uskoro kreću i radovi na energetskoj obnovi 

muzeja za što je dobiveno oko 800 tis eura EU 

sredstava. U tijeku je obnova Vile Allnoch koja 

je kulturno dobro. Za konstruktivnu obnovu 

zgrade gradske uprave Grad je iz fondova EU 

dobio 591.359 eura. U Samoboru je u tijeku 

gradnja parka u Južnom naselju koji se prostire 

na 7 500 m2 te će biti jedan od najmodernijih 

parkova u RH, vrijednosti oko 1,5 milijuna 

eura. 


GLAS PARTNERA 

STRAHONINEC U POSLJEDNJIH 10-ak GODINA BILJEŽI POZITIVAN TREND DOSELJAVANJA 

Sagrađeno stotinjak 

kuća u koje su se 

uselile nove obitelji 

Blizina gradova Čakovca i Varaždina te visoka komunalna i 

infrastrukturna opremljenost naselja omogućava brz razvoj 

O 

pćina Strahoninec smještena 

je u južnom dijelu 

Međimurske županije. 

Južno, istočno i sjeverno 

graniči s gradom Čakovcem, 

a zapadno i južno s općinom 

Nedelišće. U sastavu općine 

Strahoninec nalazi se jedno 

samostalno naselje – Strahoninec.Općina 

Strahoninec prostire se na površini od 8,35 km 2 

i druga je najmanja jedinica lokalne samouprave 

u Međimurskoj županiji, te čini 1,15% ukupne 

površine Županije. Općina broji 2.682 

stanovnika. 

ZNAČAJNA ULAGANJA U MLADE 

Strahoninec se prvi puta u pisanim 

povijesnim izvorima spominje 1488. godine, kao 

selo Sztrahoninc. 

Strahoninec je proglašen samostalnom 

općinom 17. svibnja 1997. godine izdvajanjem 

iz sastava grada Čakovca. Općina Strahoninec 

je jedinica lokalne samouprave u kojoj je 

napredak, što socijalni, što ekonomski i 

infrastrukturni nit vodilja. Sukladno tome, 

kreće se u ponovnu dogradnju Dječjeg vrtića 

Suncokret, koji je dograđen 2019. godine. Sama 

potreba za ponovnom dogradnjom pokazuje 

koliko je Strahoninec mjesto poželjno za život 

u kojem mlade obitelji nalaze svoje mjesto 

pod suncem. Svi projekti, financiranja udruga, 

socijale, studenata, sufinanciranje boravka 

djece u dječjem vrtiću, sufinanciranje boravka 

djece u produženom boravku OŠ Strahoninec, 

infrastrukturni projekti kao što su gradnja 

prometnica, pješačko biciklističkih staza, 

uređenje naselja. Ulaganjem u mlade, kroz 

pakete demografskih mjera poput jednokratnih 

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec 

OPĆINA DAJE STIPENDIJE SVIM 

REDOVNIM STUDENTIMA SA SVOJEG 

PODRUČJA BEZ OBZIRA NA IMOVINSKI 

STATUS I PROSJEK OCJENA 

pomoći za učenike srednjih škola, financiranje 

obrazovnih materijala za učenike OŠ 

Strahoninec, kao i izgradnje društvene 

infrastrukture za djecu i mlade govori o tome 

koliko su djeca i mladi bitni za Strahoninec i 

koliko se ulaže u njihov siguran i bezbrižan 

rast i obrazovanje u našoj Općini. 

Općina Strahoninec daje stipendije svim 

redovnim studentima s područja općine 

Strahoninec bez obzira na imovinski 

status i prosjek ocjena (jedini uvjet je upis 

slijedeće akademske godine), isplaćuje 

jednokratne novčane naknade za rođenje 

djece, u potpunosti financira radne 

bilježnice polaznicima osnovne škole, te 

od ove godine daje jednokratnu novčanu 

naknadu srednjoškolcima, sufinancira cijenu 

produženog boravka djeci s područja općine 

Strahoninec (koji pohađaju OŠ Strahoninec), 

u proteklih 10 godina izgrađeno je 100 - tinjak 

novih stambenih kuća koje se naseljene 

novim obiteljima, te je Strahoninec prepoznati 

kao mjesto poželjno za život obzirom da su 

stanovnici došli i iz ostalih županija, ne samo s 

područja Međimurske županije. Strahoninec 

je i “Općina prijatelj djece” koji status ima od 

2019. godine te je prva općina u Međimurskoj 

županiji koja je dobila taj status. 

VELIKA POSJEĆENOST 

Organizacijom raznih društvenih, 

sportskih, kulturnih i turističkih manifestacija 

i događanja upotpunjuje se društveni život 

Strahoninca, a velika posjećenost istih 

pokazuje kako je Strahoninec mjesto u koje 

ljudi vole dolaziti. Naša manifestacija, ljetno 

sportsko-zabavni kamp za djecu “Pokrenimo 

ljeto radošću” postigla je ove godine svoju 

rekordnu posjećenost i izuzetni nas veseli što 

je prepoznata i od strane djece i roditelja ali i 

od struke kao sjajna prilika za zabavu i sport 

tijekom praznika. 

Društveni život Strahoninca oblikuje 

događanjima naših vrijednih udruga koji 

tijekom cijele godine kroz svoje programe i 

aktivnosti donose radost u našu zajednicu, od 

susreta folkloraša, održavanja raznih radionica 

za sve ciljne skupine, bogatih kulturnih 

programa u Kulturnom centru Strahoninca, pa 

sve do naše poznate gulašijade. 

Blizina grada Čakovca i Varaždina, visoka 

komunalna i infrastrukturna opremljenost 

naselja, otvaranje novih ulica, blizina Osnovne 

škole i Dječjeg vrtića omogućava Strahonincu 

dolazak mladih obitelji te Strahoninec u 

posljednjih 10tak godina bilježi pozitivni trend 

doseljavanja, te zahvaljujući kontinuiranom 

investicijskom i gospodarskom razvoju 

Strahoninec je mjesto dobrog i kvalitetnog 

života. 


GLAS PARTNERA 

Nakon što je prošle godine osvojio 

titulu Najboljeg malog grada u 

najprestižnijoj kategoriji „Kvaliteta 

života“, Grad Rab i ove godine našao 

se među najboljima kao finalist u 

kategoriji „Ekonomija“. 

Unatoč činjenici da je turizam 

glavna grana djelatnosti i najveći 

izvor prihoda svakog turističkog mjesta, pa 

tako i grada Raba, ulaganja u njegov razvoj 

nisu povezana isključivo s tom djelatnošću već 

se nastoji podizati kvaliteta života stanovnika 

i graditi sredina poželjna za život svim 

generacijama. 

Projekt kojega bi izdvojili kao jednog od 

najvažnijih i koji je inicirao Grad Rab svakako 

je projekt nadogradnje zgrade Osnovne 

škole Ivana Rabljanina kojega su u jednakim 

omjerima sufinancirali Primorsko-goranska 

županija kao osnivač i Grad. U troetažnoj 

dogradnji smješteno je 8 novih učionica i 

pripadajućih kabineta i svih ostalih prostorija 

potrebnih za nesmetano odvijanje nastave. 

Investicijom su prostorni kapaciteti škole 

povećani čime su se omogućili bolji uvjeti za 

izvođenje nastavnog procesa i ono najvažnije 

– rad škole u jednoj smjeni, pa od početka 

nove školske godine gotovo 500 učenika u 28 

razrednih odjela i 63 zaposlenika radi samo u 

jutarnjoj smjeni. 

RASTE BROJ MASLINARA 

Ekologija i zaštita okoliša osnovne su 

sastavnice plana i programa rada Grada Raba 

za stvaranje okruženja u kojem Rabljani žele i 

trebaju živjeti. U tom cilju, u periodu od 2018. 

do 2021. godine na području bivšeg odlagališta 

otpada Sorinj, po planiranim fazama završeni su 

projekti zatvaranja i sanacije deponija, izgradnje 

pretovarne stanice, izgradnje i opremanja 

reciklažnog dvorišta, a ovih dana započeo je 

postupak javne nabave za radove na izgradnji 

i opremanju sortirnice, kao sljedeće faze. 

Ekološku osviještenost građana potvrđuje i 

Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu 

Ministarstva gospodarstva i održivog 

razvoja prema kojemu je Grad Rab 

u proteklih godinu dana napravio 

najveći iskorak sa ostvarenih 39,8 

posto odvojeno prikupljenog otpada. 

Programima sufinanciranja 

Grad nastoji pomoći obrtnicima, 

kao i poticati na bavljenje 

poljoprivredom kroz 

izuzetno dobro prihvaćene 

programe sufinanciranja Nikola Grgurić, 

u poljoprivredi. To 

gradonačelnik 

potvrđuje i podatak 

Raba 

da na Rabu raste broj 

ULAGANJA U RAZVOJ GRADA NISU USMJERENA SAMO NA TURIZAM 

Rab poželjan za život 

svim generacijama 

Nadogradili su osnovnu školu i omogućili rad u jednoj 

smjeni, napravili najveći iskorak u odvajanju otpada, 

sufinanciranjem pomogli obrtnicima, sanirali šetališta... 

maslinara te OPG – ova, a primjeri dobre prakse 

su primjerice OPG Kanat – farma magaraca 

mlade obitelji koja se vratila iz Švedske na Rab, 

Natura Rab koja je započela kao OPG, a izrasla u 

obrt koji danas svoje proizvode nudi na raznim 

tržištima, zatim lokalni proizvođači Rabske 

torte koji izvoze slasticu po gotovo cijelome 

svijetu, te mnogi drugi. 

Završetkom gata Pumpurela – ribarske luke 

u luci Rab, čiji su radovi bili u nadležnosti ŽLU 

Rab, također se nastoji unaprijediti kvaliteta 

života na otoku, a time i ostanak njegovih 

stanovnika. Zahvaljujući sufinanciranju uz 

pomoć sredstava iz EU fondova ostvareni 

su brojni drugi komunalni projekti poput 

sanacije kolnika nerazvrstanih cesta na 

području grada Raba, očekuje se sanacija 

partera šetališta fra. Odorika Badurine, 

što je ujedno prva od planirane tri faze 

sanacije partera šetališta, kao i sanacije 

pojedinih, izuzetno prometnih šetnica. 

Financijska politika Gradske uprave 

Grada Raba svoje je efekte iskazala tijekom 

2022. godine; na kraju poslovne godine manjak 

konsolidiranog proračuna smanjen je za 74% 

te je predviđeno pokriće manjka do kraja 

2024. godine. 

Danas Grad Rab sve svoje kratkoročne 

obveze isplaćuje u dospijeću, a dugoročne 

sukladno ugovorenim otplatnim planovima. 

DRUŠTVENI ŽIVOT STANOVNIŠTVA 

Nisu samo komunalni projekti ti koji podižu 

kvalitetu života ljudi na otoku i koji pridonose 

jačanju turističke ponude. Ulaganjima u brojne 

manifestacije i događanja tijekom cijele godine 

Rab postaje iznimno kvalitetna zabavnokulturna 

sredina. Što se ljetnog perioda tiče, 

većina projekata koji obogaćuju društveni život 

stanovništva i posjetitelja priređuje se na jednoj 

od najljepših ljetnih pozornica, onoj Ljetnog 

kina. Ove godine završen je projekt prilagodbe 

Ljetnog kina za pristup osobama s invaliditetom 

i smanjene pokretljivosti, kao i nove galerije 

nakon sanacije prostora u vlasništvu Grada. 

Ulaganja u razvoj grada nisu usmjerena 

samo ka turizmu, već obuhvaćaju širok opus 

djelatnosti, od ulaganja u zdravstvenu zaštitu 

i socijalnu skrb, infrastrukturu, preko kulture 

i sporta do ulaganja u predškolski odgoj i 

obrazovanje, brigu za osobe starije životne dobi, 

odnosno sva ona područja koja nisu direktno 

povezana, ali zajednički omogućuju kvalitetno 

funkcioniranje sredine u kojoj stanovnici žive 

cijelu godinu i koja prema svim pokazateljima 

postaje sve privlačnija destinacija za život. 

MLADEN Š Ć ERBE 


GLAS PARTNERA 

G 

rad Prelog drži poziciju 

najnaprednijeg i ekološki 

najosvještenijeg hrvatskog 

grada, redovna je ocjena 

odličan za financijsku 

transparentnost, visoka su 

izdvajanja iz gradskog 

proračuna za mlade i sport, 

za predškolski i školski odgoj, za subvencije 

poduzetnicima. Prelog je posljednjih godina 

zahvaljujući privatnom ulaganju u Hotel 

Panorama i Sportsko rekreacijski centar DG 

Sport, ali i gradska ulaganja u sportske objekte 

te u prostor Sportsko rekreacijske zone Marina 

Prelog, postao omiljeno mjesto za pripreme 

brojnih sportaša, gdje se posebno ističu ženska 

rukometna reprezentacija, hrvatski 

malonogometni reprezentativci te brojne 

mlade selekcije Hrvatskog nogometnog 

saveza. “Uvijek sam isticao, da je moja želja da 

Prelog bude poželjno mjesto za život mladih 

obitelji, poželjna izletnička destinacija, a eto, 

polako postajemo, i poželjna sportsko 

turistička meta”, ističe gradonačelnik Grada 

Preloga Ljubomir Kolarek. 

ZELENA ENERGIJA 

Za gospodarenje otpadom u Prelogu 

zaduženo je Gradsko komunalno poduzeće 

Pre-kom koje pruža uslugu na području 

dvanaest jedinica lokalne samouprave, a Grad 

Prelog je na prvom mjestu u RH po stopi od 50 

posto odvojeno prikupljenog otpada i tako je 

među prvima zadovoljio EU direktivu. “Ovaj 

rezultat je ostvaren stalnim ulaganjem u sustav 

gospodarenja otpadom. U zadnje dvije godine 

uloženo je cca. 15,6 milijuna kuna kroz brojne 

projekte modernizacije, opremanja i edukacije. 

Također sav otpad sakuplja na kućnom pragu 

korisnika te sakupljeni korisni otpad GKP 

Pre-kom d.o.o. samostalno obrađuje u svojim 

pogonima. Svaki uspješni sustav gospodarenja 

otpada počiva na tri stupa (korisnici, jedinice 

lokalne samouprave, komunalno poduzeće) 

i u Prelogu je ta suradnja na visokom nivou 

te svi dionici ovog sustava zajedno nastoje 

čuvati okoliš za mlađe naraštaje”, reći će 

gradonačelnik Ljubomir Kolarek. 

Grad Prelog okreće se i novim izvorima 

energije. Tako se čeka stvarni početak 

radova na izgradnji Hibridne geotermalne 

energane AAT-Geothermae Draškovec. 

Riječ je o projektu visoko učinkovite 

proizvodnje zelene energije iz obnovljivih 

izvora geotermalnog resursa bez ispusta 

u okolinu. Projekt LEEWAY Grad Prelog 

provodi u suradnji s razvojnom agencijom 

i gradovima partnerima iz Italije, Poljske i 

Njemačke. Projekt je usmjeren na tijela lokalne 

OKREĆU SE I NOVIM IZVORIMA ENERGIJE, USKORO SE ČEKA STVARNI POČETAK 

RADOVA NA IZGRADNJI HIBRIDNE GEOTERMALNE ENERGANE 

Prelog je ekološki 

najosvješteniji grad u RH 

“Projekata je mnogo. Ono što veseli je velik broj djece u 

našim vrtićima. Znači da će i škola biti puna te da naša 

mjesta dišu i žive”, ponosan je gradonačelnik 

Više od dvadeset balona iz svih dijelova Europe poletjelo je iznad velikog dravskog jezera 

i regionalne samouprave koja moraju stvoriti 

uvjete, odnosno ukloniti prepreke za razvoj 

zajednica koje energiju dobivaju iz obnovljivih 

izvora, prije svega od vjetra i sunca, a u skladu 

je s energetskim ciljevima EU. Grad Prelog će 

iskoristiti novostečena iskustva u reviziji svog 

energetskog i klimatskog akcijskog plana – 

SECAP-a. Drugi projekt SunSharing - Supporting 

Solar Energy Communities in SEE, Grad Prelog 

provodi s Fakultetom strojarstva i brodogradnje 

Sveučilišta u Zagrebu, te partnerima iz 

Bugarske, Makedonije i Grčke, a usredotočen 

je na poticanje osnivanja energetskih zajednica 

temeljenih na fotonaponskim elektranama u 

zemljama JIE, te organiziranju crowdfunding 

inicijativa za takva ulaganja. 

MJESTO ZA POSJET 

Sve ozbiljnija turistička ponuda Preloga, 

donosi i brojna događanja koja Prelog upisuju 

na turističku kartu Hrvatske, kao poželjno 

mjesto za posjet. Početak rujna i ove je godine 

bio u znaku Festivala balona na vrući zrak. 

Ljepote međimurskog krajolika oduševile 

su balonaše u toj mjeri da se sljedećih 

godina najavljuju i prava europska i svjetska 

balonaška natjecanja. 

”Projekata i planova je puno. Ono što me 

veseli je veliki broj djece u našim dječjim 

vrtićima. Znači da će i škola biti puna. 

Proširujemo kapacitete Dječjeg vrtića Fijolica 

u Draškovcu, kreće gradnja dugo očekivane 

zaobilaznice, nužnost je proširenje Osnovne 

i Srednje škole Prelog, izgrađuje se teren 

sa umjetnom travom u Prelogu, izgradnja 

kanalizacije u samom Prelogu je pred 

vratima, trudimo se očuvati visok standard 

komunalnog uređenja svih naših mjesta”, 

ističek ponosno gradonačelnik Ljubomir 

Kolarek. 


KATEGORIJA 

OBRAZOVANJE, 

DEMOGRAFIJA, 

MLADI I SOCIJALNA 

POLITIKA 

ČAKOVEC, LABIN I 

CRIKVENICA BRANE 

NASLOVE NAJBOLJIH 

GRADOVA ZA 

OBRAZOVANJE 

Ovogodišnji su kandidati u ovoj kategoriji izbora najboljih 

Čakovec, Pazin, Sisak, Velika Gorica i Vukovar od velikih 

gradova, Labin, Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec od onih 

srednje veličine te Buje, Cres, Crikvenica, Komiža i Krk u 

konkurenciji malih gradova 


O 

tkako se organizira izbor 

najboljih gradova u 

organizaciji ‘Jutarnjeg 

lista ‘ i portala 

‘Gradonačelnik.hr’, deset 

je gradova ponijelo 

naslove najboljeg u 

kategoriji Obrazovanje, 

demografija, mladi i socijalna politika a među 

njima je apsolutni rekorder Labin u Istarskoj 

županiji s četiri trijumfa. Uz bok Labinu je 

Cres koji ima tri naslova najboljeg, dok su 

ostali pobjednici, među ostalima, bili Šibenik, 

Velika Gorica i Vukovar. 

U izračun pokazatelja o kvaliteti 

obrazovanja te dosezima u demografskoj, 

socijalnoj i politici za mlade u gradovima 

uzeti su, među ostalim, podaci o 

pedagoškom standardu u vrtićima i 

školama, proračunskim izdvajanjima za 

stipendije i školarine, iznosima porodiljnih 

naknada koji se isplaćuju iz proračuna i 

udjelu visokoobrazovanih osoba u ukupnoj 

populaciji grada. 

Kada je, primjerice, u pitanju kvaliteta 

pedagoškog standarda, kao kriterij se uzima 

omjer nastavničkog i odgajateljskog osoblja 

i učenika, odnosno vrtićke djece. Razina 

porodiljnih naknada izračunava se dijeljenjem 

ukupnog proračunskog izdataka u tu svrhu s 

brojem novorođene djece u zadnje tri godine. 

Ovogodišnji gradovi kandidati u ovoj 

kategoriji izbora najboljih gradova su, u 

konkurenciji velikih gradova, Čakovec, Pazin, 

Sisak, Velika Gorica i Vukovar, zatim Labin, 

Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec kod srednjih 

te Buje, Cres, Crikvenica, Komiža i Krk u 

konkurenciji malih gradova. 


KATEGORIJA OBRAZOVANJE, DEMOGRAFIJA, MLADI I SOCIJALNA POLITIKA 

BUJE 

Uvjerljivi rekorder s 

dvostruko više novorođene 

djece nego godinu prije 

D 

rugu godinu uzastopce Buje je među pet 

kandidata za najbolji mali grad u kategoriji 

obrazovanja, demografije, socijalne politike i 

mladih. Aduti ovog istarskog gradića za trijumf su, 

među ostalim, proračunsko izdvajanje za politike 

u obrazovanju i socijalnoj politici od 25,74 posto 

proračuna, pedagoški standard od četvero djece 

na odgojitelja u vrtićima te šest učenika po učitelju 

u školama. Analiza podataka Državnog zavoda za 

statistiku za 2021. koju je napravio ‘Gradonačelnik. 

hr’, pokazala je da je Buje uvjerljivi rekorder među 

malim gradovima po rastu broja rođene djece s 

dvostruko više novorođene djece nego godinu ranije. 

Raste im, prema istome izvoru, i broj djece upisane u 

vrtiće, kao i broj prvašića. 

Pedagoški je 

standard u 

Bujama četvero 

djece na jednog 

odgojitelja te 

šestero učenika 

na jednog 

učitelja 

KRASNODAR PERSUN / CROPIX 

CRES 

Ima efikasnu pronatalitetnu 

politiku, svaka peta osoba 

visoko je obrazovana 


MALI 

GRADOVI 

T 

rostruki pobjednik među malim 

gradovima u ovoj kategoriji ide 

po novi trijumf, među ostalim, s 

iznosom stipendija i školarina od 151 

kune po stanovniku te pedagoškim 

standardom od troje djece po odgojitelju 

u vrtićima i šestero učenika po učitelju 

u školama. U gradu Cresu je svaka peta 

osoba visoko obrazovana. U osvrtu na 

teško dostižan niz pobjeda Cresa u ovom 

dijelu natjecanja za najbolje gradove, 

Gradonačelnik.hr, navodi, među ostalim, 

kako svaki student s prebivalištem 

na otoku, kao i srednjoškolci koji se 

školuju izvan otoka, stječu pravo na 

stipendiju. Uz to, dodaje spomenuti 

portal, učenicima i srednjoškolcima 

sufinanciraju se putni troškovi. Ističe 

se i učinkovita pronatalitetna politika 

u ovoj sredini. 

Svaki student s 

prebivalištem na 

otoku, kao i 

srednjoškolci koji 

se školuju negdje 

drugdje, stječe 

pravo na 

stipendiju 

Grad Krk je unutar 

‘top 10’ malih 

gradova po 

iznosu stipendija 

i školarina 


CRIKVENICA 

Angažiraju pomoćnike u nastavi za 

učenike s teškoćama u razvoju 

N 

akon što je četiri godine zaredom ulazila u završnicu izbora 

najboljih malih gradova za obrazovanje, demografiju i mlade 

zahvaljujući, Crikvenica je lani prvi put i osvojila naslov 

najboljeg zahvaljujući, među ostalim, najboljem pokazatelju 

udjela visoko obrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji. 

U Crikvenici je, naime, svaka četvrta osoba visoko obrazovana. 

Proračunska izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i 

mlade u proračunu u toj sredini su 30,67 posto proračuna. Ovo 

turističko središte Primorsko-goranske županije je unutar ‘top5’ 

malih gradova po iznosu isplaćenih porodiljinih naknada s 

pokazateljem od 7457 kuna po novorođenome. U Crikvenici se, 

ističe ‘Gradonačelnik.hr’ sufinancira prijevoz 

za učenike i studente, a kroz projekt ‘Znanje 

za sve’ osigurana je potpora za uključivanje 

učenika s teškoćama u razvoju u dvije 

crikveničke osnovne škole angažiranjem 

educiranih pomoćnika u nastavi. 

TEA CIMŠ/CROPIX 

KRK 

Ovo turističko 

središte 

Primorsko-goranske 

županije ušlo 

je u ‘top 5’ malih 

gradova po 

iznosu isplaćenih 

porodiljinih 

naknada 

Proračunsko 

izdvajanje za 

obrazovanje, 

socijalnu politiku 

i mlade je 20 

posto, a iznos 

stipendija i 

školarina 65 kn 

po stanovniku 

G 

rad Krk je jedan od najuspješnijih malih 

gradova u dosadašnjim izborima Jutarnjeg 

lista i Gradonačelnika.hr čak 7 naslova 

najboljeg, a ove godine pokušati će prvi 

put trijumfirati i u kategoriji obrazovanje, 

demografija, socijalna politika i mladi. Krk je 

unutar ‘top 10’ malih gradova po iznosu stipendija 

i školarina s pokazateljem od 78,53 kuna po 

stanovniku. Pedagoški standard u gradiću koji 

KOMIŽA 

Jednokratne naknade za 

rođenje djeteta u ovoj 

godini povećane na 500 eura 

T 

reću godinu zaredom Komiža je među kandidatima 

malim gradovima za najbolju sredinu u pogledu 

obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih. 

Argumenti ovog gradića na otoku Hvaru za trijumf 

su, među ostalim, četvrti najbolji omjer među malim 

gradovima broja učenika (četiri) i učitelja u školama, 

iznos stipendija i školarina po stanovniku od 65 kuna 

po stanovniku, kao i proračunsko izdvajanjime za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 20 posto gradskog proračuna. U osvrtu 

na komišku demografsku politiku, Gradonačelnik.hr napominje, 

među ostalim, kako su jednokratne naknade za rođenje djeteta u 

Komiži u ovoj godini povećane na 500 eura (prvo dijete), odnosno 

na 1000 eura za drugo dijete, dok za svaku iduću prinovu u obitelji 

gradska uprava isplaćuje po 1600 eura. 

Pedagoški standard petero vrtićke djece na odgojitelja 

je u tri navrata proglašavan najboljim malim 

gradom po kvaliteti života ogleda se u omjeru 

petero vrtićke djece na odgojitelja. Po visini 

izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i 

mlade od 32,37 posto proračuna, Krk je u ‘top 

5’ malih gradova. O politikama za mlade u tom 

gradiću svakako svjedoči i podatak da je dva puta 

dobijao nagradu Smart City u izboru Jutarnjeg i 

Gradonačelnika.hr. 

JOŠKO SUPIĆ / CROIPX 



DUŠKO MARUŠIĆ / CROPIX 

SREDNJI 

GRADOVI 

Gradska uprava 

uvela je dualni 

model stipendiranja 

kako bi se 

zadovoljile 

potrebe za 

radnicima u 

lokalnom 

gospodarstvu 

LABIN 

Porodiljine naknade po novorođenome su 3382 kune 

Č 

etverostruki pobjednik u ovoj kategoriji među 

pet je najboljih srednjih gradova po izdvajanjima 

za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u 

proračunu u kategoriji srednjih gradova s udjelom 

od 41,46 posto proračuna. Po iznosu stipendija i 

školarina po stanovniku od 85,28 kuna po stanovniku, 

Labin je unutar ‘top 5’ srednjih gradova. Pedagoški 

standard u ovom istarskom gradiću iznosi šestoro 

djece po odgojitelju, dok su porodiljine naknade po 

novorođenome 3382 kune. Za srednjoškolce labinska 

gradska uprava uvela je dualni model stipendiranja 

kako bi se zadovoljile potrebe za radnicima u lokalnom 

gospodarstvu i u gradskom javnom sektoru. Na 

taj način, kako ocjenjuje portal Gradonačelnik.hr, 

omogućeno je da financijske poticaje za obrazovanje 

dobiju oni srednjoškolci i studenti koji se obrazuju 

za najtraženija zanimanja na lokalnom tržištu rada. U 

Labinu je svaki peti građanin visoko obrazovan. 

POREČ 

Mladim obiteljima gradska 

uprava subvencionira 

kupnju prvog stana 

S 

izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 

u proračunu od 34,95 posto gradskog proračuna, 

Poreč je unutar ‘top 10’ srednjih gradova. Kada 

se spomenuta proračunska masa podijeli s brojem 

stanovnika, dobiva se prosjek od 4200 kuna. I po iznosu 

stipendija i školarina od 52,16 kuna po stanovniku taj je 

istarski gradić među deset najboljih srednjih gradova. 

Pedagoški standardi u Poreču ogledaju se u omjerima 

od petero vrtićke djece po odgojitelju i osmero đaka po 

učitelju. Iz porečkog gradskog proračuna isplaćuju se 

porodiljine naknade u prosječnom iznosu od 1550 kuna 

MATIJA DJANJEŠIĆ/CROPIX 

po novorođenome. U jednom od naših turističkih bisera 

svaka je peta osoba visoko obrazovana. Mlade obitelji potiču 

se na ostanak ili doseljavanje u Poreč subvencioniranjem 

kupnje prvog stana. 

U jednom od 

naših turističkih 

bisera svaka je 

peta osoba 

visoko 

obrazovana 


Pedagoški 

standard u 

školama ogleda 

se kroz omjer od 

devet učenika po 

učitelju 


ROVINJ 

U kategoriji srednjih gradova daje najveći 

iznos stipendija i školarina po stanovniku 

O 

dgovor na pitanje zašto je Rovinj tri puta u 

izboru najboljih gradova proglašavan najboljim 

gradom po kvaliteti života među srednjim 

gradovima, krije se i u njegovim dosegnutim 

pokazateljima u području obrazovanja, demografije, 

socijalne i politike usmjerene mladima. Rovinj, 

među ostalim, daje najveći iznos stipendija i 

školarina po stanovniku u kategoriji srednjih 

gradova, a riječ je o 119 kuna po stanovniku. S 

omjerom vrtićke djece i osoblja od petero djece po 

odgojitelju, taj je istarski gradić unutar ‘top 5’ među 

srednjim gradovima. Pedagoški standard u školama 

ogleda se kroz omjer od devet učenika po učitelju. 

U Rovinju je svaka četvrta osoba visoko obrazovana. 

UMAG 

38 posto proračuna 

izdvaja se za demografske 

i socijalne politike 

P 

rvi pobjednik izbora najboljeg srednjeg grada u 

ovoj kategoriji pokušati će vratiti primat, među 

ostalim, trećim najboljim pedagoškim standardom 

u vrtićima u ovoj konkurenciji. U Umagu petero 

djece dolazi na jednog odgojitelja, dok je u školama 

spomenuti standard osam učenika na učitelja. U 

ovom istarskom gradiću 38 posto proračuna izdvaja 

se za obrazovno-demografske i socijalne politike. 

Proračunsko izdvajanje za stipendije i školarine u 

Umagu daje prosjek od 33,78 kuna po stanovniku. 

Dosegnuti iznos porodiljine naknade po novorođenome iz 

umaškog proračuna je 1626 kuna po novorođenome. U Umagu je 

svaka peta osoba. 

GORAN ŠEBELIĆ / CROPIX 

U Umagu petero 

djece dolazi na 

jednog odgojitelja, 

a u školama 

je standard 

osmero učenika 

na jednog 

učitelja 

VRBOVEC 

Za potrebe predškolskog odgoja u 

Vrbovcu se prošle godine utrošilo 

ukupno 46,9 milijuna kuna 

Potpora iz 

vrbovečkog 

gradskog 

proračuna 

školarcima na 

početku nove 

školske godine 

dosegnula je 

119 tisuća eura 

V 

rbovec ima najveći udio proračunskog 

izdvajanja za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade među srednjim 

gradovima, s dosegnutom udjelom 

od 57,46 posto proračuna. Prema 

podacima Gradonačelnika.hr, lani je za 

potrebe predškolskog odgoja u Vrbovcu, 

primjerice, utrošeno 46,9 milijuna kuna, 

dok je za materijalne, kadrovske i druge uvjete 

za redovan rad tijekom 2021. godine izdvojeno 

35,5 milijuna kuna od čega 4,4 milijuna kuna dolazi iz državnog 

proračuna za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog 

školstva. U ovoj godini potpora iz vrbovečkog gradskog proračuna 

školarcima na početku nove školske godine dosegla je 119 tisuća 

eura, čime se taj gradić u Zagrebačkoj županiji svrstao među 20 

srednjih i velikih gradova s najvećim izdvajanjem po toj osnovi. 

DARKO TOMAŠ/CROPIX 



VELIKA GORICA 

Daju potporu od 120 eura po 

velikogoričkom đaku 

P 

rema izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u 

proračunu, Velika Gorica je osma u redoslijedu velikih gradova 

s izdvajanjem od 43,86 posto proračuna. Po broju odgojitelja 

u vrtićima u kategoriji velikih gradova treća je u istovrsnom 

redosijedu s pokazateljem od 5,24 djece po odgojitelju. Iznos 

porodiljine naknade 

po novorođenom u 

Velikoj Gorici je 3831 

kuna. S ukupnim 

iznosom pomoći 

školarcima na 

početku nove školske 

godine od 365 tisuća 

eura, ‘turopoljska 

metropola’ je na 

četvrtom mjestu među 

velikim gradovima 

prema tom kriteriju. 

Kada se potonji iznos 

podijeli s brojem 

učenika, dobiva se 

potpora od 120 eura po 

velikogoričkom đaku. 

ZVONIMIR ATLETIC/SHUTTERSTOCK 

Po broju 

odgojitelja u 

kategoriji velikih 

gradova treća je 

u istovrsnom 

redosijedu s 5,24 

djece po 

odgojitelju 

VELIKI 

GRADOVI 

Vukovar je u ‘top 

5’ velikih gradova 

s najizdašnijim 


obrazovanje, 


i mlade po udjelu 

u proračunu od 

47,55% 


VUKOVAR 

I ove pedagoške godine bilježe 

porast upisane djece u vrtiće 

A 

ktualni pobjednik u ovoj kategoriji, Vukovar je među pet 

najizdašnijih velikih gradova po izdvajanjima za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji velikih 

gradova s udjelom od 47,55 posto proračuna. Po iznosu stipendija 

i školarina po stanovniku u kategoriji velikih gradova od 66,37 

kuna po stanovniku, ‘grad heroj’ ima drugi najbolji rezultat među 

velikim gradovima, a najbolji je po broju učitelja u školama s 

pokazateljem od 6,55 učenika po učitelju. U sjedištu Vukovarskosrijemske 

županije iznos porodiljine naknade po novorođenom je 

4403 kune. Iz vukovarske gradske uprave, kako ističu, s velikim 

su zadovoljstvom sredinom rujna objavili možemo pohvaliti kako i 

ove pedagoške godine bilježe porast upisane djece u vrtiće. U Dječji 

vrtić Vukovar I i II upisano je ukupno 910 vrtićaraca, i to 648 u DV 

Vukovar I te 226 u DV Vukovar II, što je u usporedbi s prethodnom 

pedagoškom godinom više za 68 malih polaznika, navode u 

spomenutoj gradskoj upravi. 


IVANA NOBILO/CROPIX 

ČAKOVEC 

U Čakovcu je gotovo 

svaka peta osoba 

visoko obrazovana 

Prema portalu 

Gradonačelnik.hr, 

Čakovec je 

jedan od pet 

gradova koji 

najviše 

izdvajaju za 

obrazovanje 

S 

jedište Međimurske županije prvi je 

pobjednik izbora najboljeg velikog 

grada u kategoriji Obrazovanje, 

demografija, mladi i socijalna politika. U 

završnicu ovogodišnjeg izbora Čakovec se, 

među ostalim, uvrstio dosegom isplaćenih 

stipendija i školarina iz proračuna na razini 

od 74,13 kuna po stanovniku, izdvajanjima 

za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 

u proračunu u od 49,29 posto ukupnog 

proračuna i pedagoškim standardom od 10 

učenika po učitelju. Uz to u Čakovcu je gotovo 

svaka peta osoba visoko obrazovana. U 2020., prema podacima 

Gradonačelnika.hr, Čakovec je bio među pet gradova s najvećim 

proračunskim izdvajanjem za obrazovanje s pokazateljem od 3747 

kuna po stanovniku. 

ILIJA ASCIC/SHUTTERSTOCK 

PAZIN 

Najvažniji je projekt dogradnja 

vrtića vrijedna 7,7 milijuna kuna 

S 

proračunskim izdvajanjem za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 52,3 posto 

ukupnog proračuna, Pazin je najbolji veliki 

hrvatski grad po tom kriteriju. Kada se pazinska 

izdvajanja za obrazovanje sagledaju u apsolutnim 

iznosima, u 2018., primjerice, u tu svrhu izdvojeno je 

50,9 milijuna kuna. Među najvažnijim projektima 

koji su isfinancirani posljednjih godina je projekt 

dogradnje i rekonstrukcije vrtića u Prolazu Otokara 

Keršovanija u vrijednost 7,7 milijuna kuna, od čega 

se 6,7 milijuna odnosi na gradnju, a 970.000,00 

kuna na opremanje. Izdvajanje Pazina za stipendije 

i školarine iznosi 58,62 kune po stanovniku. Visoki 

pedagoški standard sjedišta Istarske županije 

ogleda se u omjeru osoblja i učenika od šest 

učenika na učitelja. S iznosom porodiljne naknade 

po novorođenome od 4037 kuna, Pazin se plasirao 

na četvrto mjesto među velikim gradovima po tom 

kriteriju. 

Iz ukupnog 

proračuna 

Grad Pazin 

izdvaja 52,3 

posto za 

obrazovanje, 

socijalnu 

politiku i 

mlade 

SREĆKO NIKETIĆ / CROPIX 

Za obrazovanje, 


i mlade u sjedištu 

Sisačko-moslavačke 

županije 

izdvajaju 

40,51 posto 

proračuna 

SISAK 

Đački džeparac povećan je 13 posto u odnosu na lani 

S 

pedagoškim standardom od petero djece po 

odgojitelju, Sisak je na drugom mjestu među velikim 

gradovima prema tom kriteriju. Udio proračunskih 

izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 

u sjedištu Sisačko-moslavačke županije je 40,51 posto 

proračuna. Prema podacima Gradonačelnika.hr, više od 

četiri tisuće učenika sisačkih osnovnih i srednjih škola 

dobit će i ove školske godine đački džeparac od sisačke 

gradske uprave. Đački džeparac povećan je za 13 posto 

u odnosu na prošlu godinu i iznosi 30 eura, a svim će 

učenicima omogućiti da svoje novce utroše na ono što 

sami isplaniraju. 

- Želimo pokazati zahvalnost za sav trud i ljubav 

koju pokazuju prema svojem Gradu u školi, na svojim 

slobodnim aktivnostima i u sportu - kazala je za 

Gradonačelnik.hr gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. 


GLAS PARTNERA 

OPĆINA JE U VELIKOM INVESTICIJSKOM ISKORAKU 

ZAHVALJUJUĆI EU I NACIONALNIM FONDOVIMA 

Jalžabet ugovorio s EU 

dvaput više od proračuna 

Općinska uprava pozornost je usmjerila na financiranje 

projekta iz europskih fondova i u posljednjih godinu dana 

ugovorila 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava 

O 

pćinska uprava napravila je 

zaokret i pažnju usmjerila 

na financiranje projekta iz 

europskih fondova i 

unatrag godinu dana 

ugovorila bespovratna 

sredstva u iznosu 1,8 

milijuna eura. Kada 

govorimo o proračunu Općine Jalžabet, koji 

iznosi oko 900.000 eura, dolazimo do 

informacije da je zahvaljujući dostupnim 

fondovima ugovoren dvostruki proračun u 

samo godinu dana. 

Najveći dio došao je iz fonda 

solidarnosti gdje je u prvobitno 

stanje vraćeno 12 prometnica u cijeloj 

Općini te sada u Općini gotovo da 

nema prometnice koja nije uređena, 

odnosno ostatak se već projektira i 

priprema na nove natječaje koju su u 

najavi. 

Paralelno se radi na izgradnji 

pješačko biciklističke staze u dužni 

1,5 kilometara koja će povezivati četiri 

naselja koja će biti sufinancirana 

novcem iz ministarstva regionalnog 

razvoja i europske unije u iznosu 

30.000 eura, dok je dokumentacija za 

izradu pješačko biciklističke rute sa 

mjestima odmarališta spremna i čeka 

na prijavu preko Itu mehanizma i vrijedan je 

200.000 eura. 

U TIJEKU NADOGRADNJA VRTIĆA 

Pri kraju je građevinska dozvola za 

dogradnju vrtića, gdje se s pet novih 

prostorija planira riješiti dugoročni problem 

premalog smještajnog kapaciteta za naše 

najmlađe. Uz dogradnju novih 600 metara 

kvadratnih ide se i u rekonstrukciju 

postojećih 300 metara kvadratnih kako bi 

se zadovoljili svi standardi i djeci pružili 

najbolji mogući uvjeti za sretno odrastanje. 

Sredstva su osigurana preko nacionalnog 

plana za oporavak i otpornost u iznosu 

nešto većem od 600.000 eura. Novost od 

ove godine u vrtiću je i ta da su roditelji 

oslobođeni plaćanja vrtića u petom i šestom 

mjesecu, a zahvaljujući uspješnoj prijavi na 

natječaje središnjeg ureda za demografiju i 

mlade u iznosu 29.000 eura. Veselje svima 

donose i skori počeci radova na solarnoj 

elektrani na postojećem krovu što će dovesti 

do novih ušteda, a na ponos je da elektrana 

Dječji vrtić Potočić 

vrijednosti oko 40.000 eura dolazi iz 

natječaja HEP-a Zelen. 

Kad se govori o prijavi na europske 

natječaje svakako treba još dodati i 

prijavljene natječaje u iznosu preko 4,5 

milijuna eura, a koji se odnose na energetske 

obnove postojećih zgrada, ali i jedan 

prijavljen na nacionalni plan oporavka i 

otpornosti u kategoriji aktivan turizam koji 

će u potpunosti promijeniti vizuru i daljnji 

razvoj Općine Jalžabet. Riječ je o hostelu 

Rajko Solar, načelnik Općine Jalžabet 

sa smještajnim kapacitetima, restoranom, 

multifunkcionalnom dvoranom, mini 

tržnicom i pratećim adrenalinskim parkom 

koji će se savršeno nadovezati na postojeći 

sportski centar i podići kvalitetu sportskog 

življenja u Općini Jalžabet. 

ZNAČAJAN RAZVOJ INFRASTRUKTURE 

Nakon prošle godine i uspješno 

prezentiranih novih teniskih terena koji 

su sufinancirani od strane Ministarstva 

turizma i sporta u iznosu oko 40.000 

eura ove godine je od istog ministarstva 

odobreno još oko 25.000 eura za 

izgradnju nogometnog kaveza 

a radit će se i obnova boćališta 

i izgradnja igrališta odbojke na 

pijesku. 

”Veliki investicijski projekti 

za razvoj komunalne i društvene 

infrastrukture donijet će i 

gospodarski razvoj općini Jalžabet, 

a time direktno i utjecati na životni 

standard svih njegovih stanovnika. 

Ostanak mladih i stvaranje 

boljih uvjeta za život nužni su 

za opstojnost općine, pa upravo 

iz tog razloga svi projekti koje 

prijavljuju i realiziraju važan su 

korak u razvoju Jalžabeta. Od 

provođenja kvalitetnih demografskih mjera, 

stalnog razvoja infrastrukture do projekata 

očuvanja okoliša i prirode, uz komunikaciju 

sa svim društvenim i gospodarskim 

čimbenicima Jalžabeta, udruga, obrtnika i 

gospodarstvenika općinska uprava Jalžabet 

razvija Općinu Jalžabet u svim njenim 

segmentima te postaje primjer uspješnosti 

transparentnog i učinkovitog upravljanja 

na dobrobit svih naših stanovnika”, rekao je 

načelnik Jalžabeta Rajko Solar. 

94 NAJBOLJI EU PROJEKTI 2023.

GLAS PARTNERA 

G 

rad Karlovac je novac 

dobiven iz fondova EU, a 

riječ je oko 900 milijuna 

eura u proteklih deset 

godina, iskoristio za 

unapređenje života u gradu 

na svim područjima: od 

komunalne infrastrukture i 

gospodarstva do obrazovanja, turizma i kulture. 

Od ulaska u Europsku uniju do sada Grad 

Karlovac proveo je samostalno ili s partnerima 

čak 112 EU projekata ukupne vrijednosti 37,2 

milijuna eura, a trenutno provodi još 23, 

vrijedna 787,2 milijuna eura. Među njima su i 

dva nacionalne razine, financijski najvrijednija, 

od iznimne vrijednosti za grad: sustav zaštite od 

poplava grada Karlovca, kojeg provode Hrvatske 

vode, te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja 

drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski 

Leskovac – Karlovac, HŽ Infrastrukture. 

Počelo je s Aquatikom, jedinstvenim 

slatkovodnim akvarijem ne samo u našoj zemlji 

već i u ovom dijelu Europe, proglašenim drugim 

najboljim projektom financiranim iz EU fondova 

u Hrvatskoj, a onda je uslijedila Poslovna zona 

Gornje Mekušje, energetska obnova javnih 

zgrada, rekonstrukcija postojećih i izgradnja 

novih dječjih vrtića i škola, postavljanje 

fotonaponskih elektrana na njihove krovove, 

novi Nikola Tesla Experience Center i pametno 

parkiralište pored Gimnazije... 

U rujnu je završen projekt rekonstrukcije 

kultnog kina Edison, vrijedan oko 4,5 milijuna 

eura, uskoro će biti gotov projekt revitalizacije 

vrelovodne mreže od gotovo 17,8 milijuna eura 

koji će, osim boljeg grijanja, stvoriti i preduvjete 

za korištenje geotermalne energije. 

A kako je strateški cilj grijati grad na obnovljiv 

izvor energije, nakon odrađenih svih pripremnih 

radnji, GeotermiKA je dobila dozvolu za izradu 

prve istražne bušotine geotermalne vode u 

Karlovcu, što je iznimno važno za daljnji put 

ka energetski neovisnom, zelenom gradu. 

Projekt pridobivanja geotermalne energije za 

potrebe grada Karlovca, tvrtka GeotermiKA 

U staroj gradskoj jezgri traju najobimniji 

radovi u posljednjih 100 godina 

GRAD KOJI ZNA KAKO ISKORISTITI NOVAC DOBIVEN IZ EU FONDOVA 

Karlovac novac EU iskoristio za 

napredak na svim područjima: 

od komunalne infrastrukture 

i gospodarstva do turizma 

Zeleni grad na četiri rijeke na putu je da postane 

zelen i po korištenju energije i pametnih rješenja 

tvrtka namjerava ostvariti s potporom vlasnika 

Grada Karlovca, europskih fondova i države, s 

ulaganjem većim od 15 milijuna eura. 

CJELOVITA OBNOVA 

U realizaciji je projekt „Poboljšanje 

vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije 

Karlovac-Duga Resa“ vrijedan više od 54,8 

milijuna eura, koji, između ostalog, obuhvaća 

izgradnju 65 km i rekonstrukciju 6,9 km 

sustava odvodnje, rekonstrukciju 56 km sustava 

vodoopskrbe, izgradnju 27 crpnih stanica 

odvodnje te postrojenja za solarno sušenje mulja 

na pročistaču otpadnih voda. Pored toga, Grad 

Karlovac, Grad Duga Resa, Gradska toplana 

d.o.o. Karlovac i Elektra Karlovac- HEP ODS 

će u pojedinim naseljima investirati u ostalu 

infrastrukturu: izgradnju oborinske odvodnje, 

nogostupa, obnovu prometnica, rasvjete, 

opločnika, polaganje DTK mreže, obnovu 

elektroenergetske infrastrukture te vrelovoda. 

U Zvijezdi, povijesnoj gradskoj jezgri, 

Aglomeracija će obuhvatiti 24 ulice, a osim svih 

instalacija ispod zemlje, radova nad zemljom, 

uređenja ulica... mnoge zgrade u Zvijezdi, koje 

su desetljećima propadale, ove godine dobit će 

potpuno novi izgled. Oružana će biti Regionalni 

centar kompetentnosti, nekadašnja Vojna 

ambulanta postaje Centar za socijalnu skrb... 

rekonstruirana će biti i Crkva Presvetog Trojstva, 

te zgrade eparhije i parohije u Radićevoj ulici, 

a Trgovačko-ugostiteljska škola „proširena“ 

u nekadašnji prostor knjižare u Radićevoj. 

Za sanaciju šteta od potresa na zaštićenim 

kulturnim dobrima iz Fonda solidarnosti EU 

dobiveno je 11,2 milijuna eura i konstruktivn 

obnova završena ili završava za Gradski muzej, 

Kamod, Mihalićevu kuću, Zgradu male uprave, 

Hrvatski dom pa slijedi cjelovita obnova. 

ZELENA INFRASTRUKTURA 

Iz ITU mehanizma Veće urbano područje 

Karlovac u razdoblju do 2027. imat će na 

raspolaganju 33 milijuna eura. Uz Karlovac kao 

središte, čine ga još gradovi Duga Resa, Ozalj i 

Slunj te općine Krnjak, Cetingrad i Rakovica. 

Među projektima predviđenim za financiranje 

kroz ovaj mehanizam je rekonstrukcija Trga 

bana Josipa Jelačića s izgradnjom obilaznice 

Zvijezda kao obnovu stare gradske jezgre, 

rekonstrukciju, opremanje i prenamjenu zgrade 

Bosanskog magazina u Zvijezdi kao brownfield 

područja, te Park Grabrik kao obnovu zelene 

infrastrukture u gradu. Tu je i izgradnja i 

uređenje biciklističkih površina, kao i izgradnja 

bazena, te obnova Starog grada Dubovca. 


GLAS PARTNERA 

G 

rad Velika Gorica pokrenuo 

je projekt postavljanja 

videonadzora na poznatim 

lokacijama divljih odlagališta 

otpada na svojem području i 

to je alat kojim se sprečava 

stvaranje divljih odlagališta u 

prirodi. Nove kamere za 

stalni videonadzor postavljaju se na stupove, 

napajaju se putem solarnih panela i zahvaljujući 

tome su ekološki najprihvatljivija opcija te 

imaju izravnu vezu s gradskim nadzornim 

centrom, u koji šalju svaku zabilježenu kretnju. 

U goričkom nadzornom centru već postoji 

sustav praćenja javnih površina i prometnica, a 

sada se nadziru i divlja odlagališta – sve s ciljem 

odvraćanja i kažnjavanja onih koji bacaju smeće 

u okoliš. 

PRATI SE SITUACIJA NA TERENU 

Dvije kritične glavne zone su prostor od 

jezera Čiče prema jugu, oko Vukovinskog 

polja, te potez uz savski nasip, koji su meta 

zagađivača, a velik je problem i u Kosnici, gdje 

se baca građevinski otpad iz grada Zagreba. 

Nova biciklistička staza pokraj radara prema 

Starom Čiču osigurana je s tri kamere, s ciljem 

da se spriječi odlaganje otpada duž ceste, koja je 

nerijetko bila odredište za istovar građevinskog 

otpada. No, uz cestice i šumarke na rubnim 

dijelova naselja na kojima se pojavljuju divlji 

deponiji ima i lokacija u urbanim dijelovima 

naselja koje pojedinci pretvaraju u odlagališta. 

Primjer je i Velika Mlaka, gdje se, nakon što 

su postavljene nadzorne kamere, više ne baca 

nikakav otpad. 

NA TRINAEST NOVIH LOKACIJA POSTAVLJAJU SE KAMERE ZA NADZOR 

Nadzorne kamere postavljaju se na 

poznata mjesta na kojima nastaju divlji 

deponiji, a broj lokacija na koje će ove 

Kamere su povezane s gradskim nadzornim 

centrom, u koji šalju svaku zabilježenu kretnju 

Velika Gorica krenula 

u nadzor ilegalnog 

odlaganja otpada 

Nove kamere postavljaju se na stupove, napajaju se putem 

solarnih panela i ekološki su najprihvatljivija opcija 

kamere biti postavljane povećavat će se u 

skladu sa situacijom na terenu, koja se prati. 

Od rujna je povećan broj komunalnih redara 

na području grada, čime će se dodatno 

pojačati nadzor terena. 

EDUKACIJA KOMUNALNIH REDARA 

Tijekom predstojećeg perioda održat će 

se posebna edukacija komunalnih redara 

o njihovim pravima na temelju Zakona o 

gospodarenju otpadom i nove Odluke o 

sprečavanju odlaganja otpada u okoliš grada 

Velike Gorice, donesene na sjednici Gradskog 

vijeća 2022. godine, a kojima su predviđene 

kazne za počinitelje u iznosu od 20.000 do 

100.000 kuna. 


GLAS PARTNERA 

O 

pćina Fužine, naša 

najpoznatija gorska 

rivijera, izdvaja se kao 

svijetli primjer uspješne 

planinske lokalne 

samouprave koja je 

ostvarila izniman napredak 

u infrastrukturi, 

gospodarstvu, poglavito, turizmu te očuvanju 

bogate prirodne i kulturne baštine. 

Osnovne strateške politike Općine Fužine 

na čelu s načelnikom Davidom Bregovcem 

temelje se na poboljšanju demografske slike, 

gospodarskom razvoju i podizanju kvalitete 

življenja stanovnika ovog kraja gdje se projekti 

planiraju i aktivno provode po principu 

ravnomjernog razvoja svih naselja u općini. 

Jedan od vitalno bitnih projekata koji je 

realiziran, a koji sada ubire demografske 

plodove je izgradnja dječjeg vrtića “Snježna 

Pahulja”. Naime, od otvorenja vrtića 2019. do 

danas, broj djece koja pohađaju DV povećao 

se za gotovo 50 posto. Osim priznanja za 

uspješnu realizaciju, podršku najmlađoj 

populaciji uvršten je i u među deset najboljih 

dječjih vrtića u Hrvatskoj po programima 

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 

DOSELJAVA SVE VIŠE MLADIH OBITELJI 

Niz se programa subvencioniranja mladih 

provodi i kroz poticaje djece u osnovnim 

i srednjim školama pa sve do studentske 

dobi. Posebno valja istaknuti sufinanciranje 

Programa produženog boravka u osnovnoj 

školi što olakšava radno aktivnim roditeljima 

kvalitetnu skrb njihove djece uz niz drugi 

poticaja. Aktivno se podržavaju stanovnici 

treće životne dobi i to kroz već dvije uspješno 

provedene faze projekta “Zaželi”, a u tijeku 

je prijava nove faze projekta “Zaželi – imaš 

podršku” za razdoblje od 32 mjeseca. 

”Ulažemo maksimalne napore kako bismo 

našu općinu revitalizirali u svakom smislu te 

riječi. Paralelno, uz izravna ulaganja u naše 

stanovnike, poglavito djecu, svakodnevno se 

radi na gospodarskom razvoju i povećanju 

turističke ponude što je rezultat 

sve većeg broja doseljenih mladih 

obitelji kao i povećanja broja 

turista.” - ističe Bregovac. 

Od kapitalnih projekata 

valja istaknuti 5 milijuna 

eura vrijednu, trideset godina 

iščekivanu, obilaznicu Fužina 

koja će izmjestiti teretni 

promet kroz centar mjesta, 

potaknuti turistički razvoj 

i osigurati veću sigurnost 

pješaka i mještana. 

Dječji vrtić 

Snježna Pahulja 

STRATEŠKE POLITIKE OPĆINE TEMELJE SE NA POBOLJŠANJU DEMOGRAFSKE 

SLIKE, GOSPODARSKOM RAZVOJU I PODIZANJU KVALITETE ŽIVLJENJA 

Projekt obilaznice za 

novi rast Fužina 

U ovoj godini realizirano je 280 tisuća eura vrijednih 

projekata, trenutno je u provedbi nekoliko ključnih 

projekata u vrijednosti oko 240 tisuća eura 

Lokalna je samouprava obavila najveći dio 

posla, izradivši projektnu dokumentaciju te 

ishodujući potrebnu građevinsku dozvolu što 

su bili osnovni preduvjeti za uspješan nastavak 

realizacije projekta čija će gradnja započeti u 

proljeće iduće godine. 

RAVNOMJERAN RAZVOJ SVIH NASELJA 

U ovoj godini realizirano je 280 tisuća eura 

vrijednih projekata, trenutno je u provedbi 

nekoliko ključnih projekata u vrijednosti 

oko 240 tisuća eura, a prijavljenih je, između 

ostaloga, na EU fondove još oko 7 milijuna 

eura što je za lokalnu samoupravu s izvornim 

proračunom od 1,2 milijuna eura izniman 

financijski iskorak. 

U skladu sa strateškim okvirom 

ravnomjernog razvoja svih naselja, mjesto 

Vrata se planira razviti u kvalitetan 

multimedijalni sportsko-rekreativan centar, 

mjesto Lič u kulturno-vjersko središte, etno 

riznicu ovog kraja, a Fužine će i dalje graditi 

jedinstven turistički doživljaj kroz pružanje 

niza sadržaja za posjetitelje u skladu s 

bogatom tradicijom koju će obilježiti kroz 

proslavu 150 godina turizma sljedeće godine. 

Realiziran je projekt Rekreacijskog 

centra “Vicićev most” kojim je 

očuvana kulturna baština Liča i 

Načelnik David 

kvalitetno proširena turistička 

Bregovec ponuda. Daljnje uređenje 

povijesno kulturne jezgre u 

MARIO JURINA 

Liču planirano je i kroz uređenje vidikovca na 

brdu Gradina na starom Kaštelu i Križnog puta 

iznad poznatog Svetišta Majke Božje Snježne. 

U mjestu Vrata nabavljena je i postavljena 

pokretna traka i tubing staza s pripadajućom 

opremom na sanjkalištu “Plasa”. Daljnji razvoj 

naselja Vrata oplemenit će se izgradnjom i 

opremanjem Alpine Coastera s info centrom u 

vrijednosti više o 4 milijuna eura te izgradnjom 

multimedijalne sportske dvorane. Uređenom 

jezeru Lepenica u Fužinama s nizom sadržaja 

slijedi i druga faza nadogradnje koja je 

prijavljena za sufinanciranje, a ujedno se 

planira urediti i povijesni Park “Gorica”. Od 

ekološki značajnih projekata valja izdvojiti i 

modernizaciju javne rasvjete kao i sustavno 

uređenje prometne infrastrukture, poslovnih 

zona, a od ove godine uveden je i program 

mjera subvencioniranja i poticanja razvoja 

poduzetništva. 

OPĆINA FUŽINE 


GLAS PARTNERA 

Očuvanje špilje Vindija jedan je od strateških 

projekata Varaždinske županije i Općine Donja Voća 

H 

rvatska obiluje bogatim 

arheološkim nalazištima iz 

različitih razdoblja te 

upravo ona svjedoče o 

zanimljivoj i bogatoj 

prošlosti naših krajeva. 

Zaštita i čuvanje baštine 

dužnost je svih nas kako bi 

je sačuvali za buduće generacije. U značajna 

nalazišta zasigurno pripadaju Krapina i Vindija. 

Dok u Krapini postoji suvremeni muzej, na 

samom nalazištu više nema tragova slojeva u 

kojima su pronađeni nalazi. U Donjoj Voći u 

špilji Vindiji upravo ti slojevi još postoje, ali su 

izloženi prirodnim procesima i devastaciji ljudi. 

Najvažniji dio nalazišta u Vindiji su profili koji 

su ostali, koji čuvaju zapise prošlosti i upravo 

oni špilju čine atraktivnom za posjete 

znanstvenika i ciljana istraživanja. O Vindiji je 

objavljen niz radova u prestižnim 

međunarodnim znanstvenim časopisima pa je 

kao jedno od najvažnijih paleolitičkih nalazišta 

u Europi pravi dragulj za nacionalnu i svjetsku 

znanost. 

SVJESNI KULTURNE VRIJEDNOSTI 

Posebno je zanimljivo što se vindijski 

neandertalci po svojoj morfologiji razlikuju od 

tzv. klasičnih neandertalaca jer su gracilnije 

građe i imaju određena moderna obilježja. 

Nadalje, uz nalaze neandertalaca u Vindiji 

pronađeni su koštani šiljci kakvi se na drugim 

nalazištima vezuju za moderne ljude. Vindijski 

hominini smatrani su jednom od posljednjih 

skupina neandertalaca, prisutnih još u 

vremenu dolaska modernih ljudi u Europu. 

Ipak, noviji rezultati pokazuju da su vjerojatno 

nešto stariji, pa još uvijek nije riješena 

nedoumica o vremenskom preklapanju 

neandertalca i ranih modernih ljudi. 

Nalazište špilje Vindije u Donjoj Voći zbog 

velike važnosti često posjećuju poznati svjetski 

znanstvenici, koji su zapanjeni zapuštenim 

stanjem i godinama nebrige o ovom važnom 

JEDNO OD NAJVAŽNIJIH PALEOLITIČKIH NALAZIŠTA U EUROPI DRAGULJ JE ZA ZNANOST 

Donja Voća radi na 

očuvanju špilje Vindije 

U posljednje dvije godine Općina poduzima brojne 

aktivnosti kako bi se očuvao i zaštitio ovaj naš vrijedni 

lokalitet, ističe Sanja Kočet, načelnica Donje Voće 

arheološkom lokalitetu. Svjesni kulturne 

vrijednosti u špilji Vindija poduzimaju se sve 

potrebne mjere od strane Općine za dodatnom 

pasivnom i aktivnom zaštitom špilje Vindije i 

njenim revitaliziranjem stavljanjem u funkciju 

turističke zaštićene infrastrukture. Nakon 

osiguranja sredstava od strane Ministarstva 

kulture, krenuli su radovi na zaštiti unutarnjeg 

profila i uzorka za najnovije analize. Radovi su 

vrlo ograničeni u smislu da se što manje zadire 

u postojeće stanje. Bez zaštite profila nalazište 

će ostati samo kao špilja bez vrijednosti da se 

iz nje dalje u budućnosti dobivaju znanstveno 

relevantni rezultati. U znanstvenom smislu 

je neprocjenjivo ovo što imamo, a do sada 

godinama nitko nije brinuo o tome. 

Špilja Vindija, njeno očuvanje i daljnja 

promocija je, kako za Varaždinsku županiju, 

tako i za Općinu Donja Voća jedan od 

strateških projekata što potvrđuje i činjenica 

da je načelnica Sanja Kočet glavninu 

svog mandata posvetila pokretanju ovog 

važnog projekta, a sve s ciljem da jedno od 

najznačajnijih nalazišta postane hit destinacija 

u ovom dijelu Hrvatske. Upravo je špilja 

Vindija i jedan od ključnih projekata u Planu 

razvoja Varaždinske županije do 2027. 

Uz samu zaštitu jednog od najznačajnijih 

kulturnih bogatstava Općine Donja Voća i 

Varaždinske županije te pravog turističkog 

bisera ovog kraja, u planu je i izgradnja 

interpretacijskog centra. 

RADE NA BOLJOJ PROMOCIJI 

Općina Donja Voća intenzivno radi na boljoj 

promociji same špilje. 

“Unazad dvije godine Općina poduzima 

brojne aktivnosti kako bi se sačuvao i zaštitio 

ovaj naš vrijedan lokalitet, te smo i na prvim 

sastancima zajedno sa strukom apelirali prema 

Ministarstvu na žurnu sanaciju i zaštitu. Unazad 

godinu dana uložili smo dodatna financijska 

sredstva u očuvanje lokaliteta, od popravka 

oštećene ograde, uspostavu kontrole obilaska 

lokaliteta, pa sve do postave videonadzora. Ovaj 

projekt je samo početak zajedničkih projekata, 

a upravo on potvrđuje veoma pozitivan 

odnos i suradnju svih nadležnih institucija i 

stručnjaka kojima zahvaljujem na suradnji i 

kooperativnosti. Ovo je naše zajedničko blago 

kojemu ćemo ovom zaštitom udahnuti novi 

život, te nadalje raditi i na većem približavanju 

ovog arheološkog lokaliteta svim posjetiteljima,” 

rekla je Sanja Kočet, načelnica Donje Voće. 


KATEGORIJA 

KVALITETA 

ŽIVOTA 

VARAŽDIN, SVETA 

NEDELJA I RAB BRANE 

NASLOVE NAJBOLJIH 

SREDINA PO KVALITETI 

ŽIVOTA 

Osim dosadašnjih pobjednika poput Varaždina, Svete Nedelje i Raba, 

u konkurenciji za najbolje gradove po kvaliteti života su i Pula i 

Samobor među velikima, Kastav i Opatija u konkurenciji srednjih, te 

Biograd, Hvar i Novalja u natjecanju malih gradova 


U 

dosadašnjim izborima 

najboljih gradova po kvaliteti 

života 11 je gradova osvajalo taj 

laskavi naslov, a među njima je 

apsolutni rekorder Krk s tri 

pobjede u konkurenciji malih 

gradova. Po dva puta 

pobjeđivali su Varaždin u 

kategoriji velikih gradova te Poreč i Rovinj u 

natjecanju za srednje gradove. 

Uz spomenute, titulu najboljeg grada za život 

dosad su ponijeli i Dubrovnik, Čakovec i Zagreb 

kod velikih, Sveta Nedjelja (srednji gradovi) te 

Novigrad i Rab u konkurenciji malih gradova. 

Većina dosadašnjih pobjednika plasirala se u 

završnicu i ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u 

kategoriji kvalitete života. 

Osim dosadašnjih pobjednika, u konkurenciji 

za najbolje gradove po kvaliteti života su i Pula 

i Samobor među velikima, Kastav i Opatija u 

konkurenciji srednjih te Biograd na Moru, Hvar i 

Novalja u natjecanju malih gradova. 

Redoslijed najboljih u ovoj kategoriji izračunava 

se temeljem 29 pokazatelja gradova. Riječ je, među 

ostalim, o udjelu proračunskih izdvajanja za zaštitu 

okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport, 

usluge unaprijeđenja stanovanja i zajednice te 

indeksu općeg kretanja stanovništva. Pritom se u 

obzir uzimaju podaci unatrag prethodne tri godine. 

Osim financijskih, ekonomskih i komunalnih 

pokazatelja, u izračun najboljih gradova po 

kvaliteti života uzimaju se i podaci iz demografije, 

razvojne politike i zdravstva. 


KATEGORIJA KVALITETA ŽIVOTA 

RAB 

Lideri po efikasnosti uprave 

i bruto plaći po zaposlenom 

A 

ktualni pobjednik izbora najboljeg malog 

grada po kvaliteti života po novu pobjedu ide, 

među ostalim, liderstvom u svojoj konkurenciji 

po pitanjima efikasnosti gradske uprave i iznosu 

bruto plaće po zaposlenome. Grad Rab ostvaruje 

godišnji proračunski prihod od dva milijuna i 66 

tisuća kuna po zaposlenome, što je kriterij za ocjenu 

efikasnosti javne administracije u izboru Jutarnjeg 

lista i Gradonačelnika.hr. Prosječni iznos godišnje 

isplaćene bruto plaće na području grada Raba je 

274 tisuće kuna. Razvoj rapskog obrtništva ogleda 

se u podatku da na svakih 1000 stanovnika dolazi 

78 obrtnika. U ukupnim proračunskim prihodima 

i primicima Raba, 45 posto su porezni prihodi, što 

je osmi najbolji pokazatelj među malim gradovima. 

Prema proračunskim izdvajanjima za zaštitu okoliša 

od 13 posto, Rab je unutar ‘top 3’ među malim 

gradovima. 

Podatak o 78 

obrtnika na 1000 

stanovnika 

dobar je 

pokazatelj 

razvoja 

obrtništva 

DAMIR SKOMRLJ / CROPIX 

NOVALJA 

Pokrenuli prvi otočni 

poduzetnički inkubator, a 

imaju i poduzetničku zonu 

MALI 

GRADOVI 

N 

ovalja je četvrti put u završnici 

izbora najboljih gradova po kvaliteti 

života zahvaljujući, među ostalim, 

najboljim prosječnim izvornim prihodima 

u konkurenciji malih gradova od 9062 

kune po stanovniku. Unutar ‘top 5’ malih 

gradova je i po iznosu isplaćenih stipendija 

i školarina od 128 kuna po stanovniku. Iz 

novaljskog gradskog proračuna isplaćuju 

se porodiljine naknade od 6792 kune po 

novorođenome. Prema proračunskim 

izdvajanjima za gospodarenje otpadom 

od šest posto, Novalja ima sedmi najbolji 

rezultat među malim gradovima. U tom 

turističkom ‘biseru’ Ličko-senjske županija 

razvoj obrtništva dosegao je razinu od 

87 obrtnika na svakih 1000 stanovnika. 

Uz to, u Novalji je pokrenut prvi otočki 

poduzetnički inkubator, a grad ima i 

poduzetničku zonu. 

Ušli su u ‘top 5’ 

malih gradova i 

po iznosu 

isplaćenih 

stipendija i 

školarina od 128 

kuna po 

stanovniku 

XBRCHX/SHUTTERSTOCK 

Grad jemeđu ‘top 

5’ malih gradova 

po prosječnim 

izvornim 

prihodima po 

stanovniku u 

iznosu od 7318 

kuna 


JURE MIŠKOVIĆ / CROPIX 

BIOGRAD NA MORU 

Jedan od aduta i omjer od petero 

djece na jednog odgojitelja 

D 

rugu godinu zaredom Biograd na Moru u završnici je izbora 

najboljih malih gradova po kvaliteti života. Jedan od glavnih 

njegovih ‘aduta’ za pobjedu je najbolji pokazatelj iznosa 

isplaćenih stipendija i školarina među malim gradovima od 162 

kune po stanovniku. Gledajući redoslijed u ovoj konkurenciji 

indeksa općeg kretanja stanovništva, Biograd na Moru s 

pokazateljem od 100,1 posto ima treći najbolji rezultat. Šesti je 

po pokazatelju razvoja obrtništva s dosegom od 62 obrtnika na 

1000 stanovnika. Pedagoški standard ovog gradića u Zadarskoj 

županiji ogleda se u omjeru petero djece na odgajatelja u vrtićima. 

Uz to, od ove godine iz biogradskog proračuna isplaćuju se duplo 

veće stipendije za studente, nakon što je lani 

isplaćivano 700 kuna, sada je taj iznos 200 

eura. 

NIKOLA VILIĆ / CROPIX 

HVAR 

Od ove godine iz 

biogradskog 

proračuna 

studentima se 

isplaćuju duplo 

veće stipendije 

nego prošle 

godine, u iznosu 

od 200 eura 

Trostruki 

pobjednik je u 

‘top 5’ po 

dosezima u pet 

prestižnih 

kriterija kod 

malih gradova 

G 

rad Hvar treći je put u završnici izbora 

najboljih malih gradova po kvaliteti 

života. Jedan od glavnih hvarskih aduta za 

pobjedu svakako je najbolji pokazatelj razvoja 

obrtništva u malim gradovima, iskazan kroz 

podatak od 111 obrtnika na 1000 stanovnika. 

Hvar je unutar ‘top5’ malih gradova po 

prosječnim izvornim prihodima po stanovniku 

od 7318 kuna i pokrivenosti ukupnih rashoda 

KRK 

Prosječan dohodak po 

stanovniku 35.241 kunu 

T 

rostruki pobjednik u izboru najboljih gradova po 

kvaliteti života pokušati će povratiti primat, među 

ostalim, ‘top 5’ dosezima u pet prestižnih kriterija 

izbora kod malih gradova. Krk ima najbolji indeks 

općeg kretanja stanovništva među malim gradovima 

od 108 posto. Četvrti je u svojoj konkurenciji po 

proračunskim izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu 

politiku i mlade s udjelom od 32 posto proračuna. Unutar ‘top 5’ je 

i po prosječnom dohotku po stanovniku s pokazateljem od 35.241 

kune, kao i po stupnju razvoja obrtništva. U Krku na svakih 1000 

stanovnika dolazi 67 obrtnika. Ukupni gospodarski razvoj ovog 

otočkog središta ogleda se i podatku da je Krk dva puta pobjeđivao 

u ekonomskoj kategoriji izbora najboljih gradova ‘Jutarnjeg lista’ i 


Na kulturu usmjerili 12,75 posto gradskog budžeta 

i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od 

122 posto. Svaka peta osoba u Hvaru visoko 

je obrazovana. Kako bi se taj doseg održao i 

poboljšao, iz hvarskog proračuna od ove godine 

isplaćuju se povećane školarine i stipendije. 

Školarine iznose 135, a stipendije 160 eura. 

Izdvajanja za kulturu u hvarskom proračunu su 

12,75 posto, što je sedmi najbolji rezultat među 

malim gradovima. 




DAVOR ŽUNIĆ / CROPIX 

SREDNJI 

GRADOVI 

U nedavnoj anketi 

udruge Glas 

poduzetnik grad 

je izabran među 

pet najboljih 

sredina u državi 

za poduzetništvo 

što potvrđuje 

gospodarski rast 

KASTAV 

Prvi put u završnici najboljih gradova po kvaliteti života 

K 

astav je prvi put u završnici izbora najboljih 

gradova po kvaliteti života zahvaljujući, među 

ostalim, trima ‘top 5’ pokazateljima među 

srednjim gradovima. Riječ je o djelu poreznih prihoda 

u ukupnim prihodima i primicima od 58 posto, 

proračunskim izdvajanjima za sport od 8,5 posto 

te udjelu visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji. 

U Kastavu je, naime, svaka treća osoba visoko 

obrazovana. Po udjelu izdvajanja za bruto plaće u 

ukupnim rashodima i izdacima od 16 posto Kastav je 

unutar ‘top10’ srednjih gradova. Kada su u pitanju 

dosezi ovog gradića u Primorsko-goranskoj županiji 

u razvoju gospodarstvu, od značaja je, među ostalim, 

podatak da je Kastav u nedavnoj anketi udruge Glas 

poduzetnik izabran među pet najboljih sredina u 

državi za poduzetništvo. 

OPATIJA 

U vrhu prema dostupnosti 

pomoći iz socijalnog programa 

O 

patija ide po prvi trijumf u natjecanju za najbolji grad po 

kvaliteti života s ‘top 5’ pokazateljima među srednjim 

gradovima u četiri prestižna kriterija. Osim što ima najbolji 

pedagoški standard u vrtićima s dostignutim omjerom od petero 

djece na odgojitelja, na četvrtom je mjestu po prosječnom 

broju zaposlenih (392) na svakih 1000 stanovnika, kao i po 

proračunskim izdvajanjima za zaštitu okoliša od 11 posto 

proračuna. Gledajući dostignuti iznos stipendija i školarina 

po stanovniku od 85 kuna, Opatija je peta u redoslijedu 

srednjih gradova. Analizirajući kvalitetu života u ovom gradiću 

Primorsko-goranske županije, ‘Gradonačelnik.hr’ napominje 

kako Opatija ima jedan od najširih cenzusa za ostvarivanje prava 

iz socijanog programa i kontinuirano uvodi nove oblike pomoći. 

DAMIR ŠKOMRLJ / CROPIX 

Imaju prosjek od 

392 zaposlenih na 

1000 stanovnika, 

a odskaču i po 

proračunskim 


zaštitu okoliša od 

11 posto gradskog 

proračuna 


Porečke tvrtke 

zapošljavaju 

svakog šestog 

zaposlenog u 

Istarskoj županiji, 

a u gradu je 

aktivno i više od 

1700 obrta 

GORAN ŠEBELIĆ / CROPIX 

POREČ 

Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade 35% proračuna 

D 

vostruki pobjednik u dosadašnjim izborima za 

najbolji grad u kvaliteti života plasirao se unutar 

‘top5’ srednjih gradova u četiri prestižna kriterija. 

Osim što ima treći najbolji rezultat među srednjim 

gradovima u prosječnim izvornim prihodima po 

stanovniku od 6820 kuna i dostignutom prosječnom 

broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika od 

430 zaposlenih, Poreč ima drugi najbolji pedagoški 

standard u vrtićima s pokazateljem od petero djece 

po odgojitelju. Tu je i peto mjesto među srednjim 

gradovima po prosječnom vitalnom Indeksu s dosegom 

od 96 posto. Poreč izdvaja 35 posto proračuna za 

obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Ističući 

gospodarske ‘adute’ ovog istarskog i hrvatskog 

turističkog ‘bisera’, ‘Gradonačelnik.hr’ napominje kako 

porečke tvrtke zapošljavaju svakog šestog zaposlenog 

u Istarskoj županiji. Portal dodaje i kako u Poreču 

funkcionira preko 1700 obrta. 


SVETA NEDELJA 

Još boljim pokazateljima brani 

naslov osvojen prošle godine 

IVANA NOBILO/CROPIX 

ROVINJ 

Odskače stipendijama i 

školarinama po stanovniku 

N 

akon što je u izboru najboljih gradova u 

konkurenciji srednjih gradova trijumfirao 2020. 

i 2021., Rovinj po treću pobjedu ide, među 

ostalim, najvišim pokazateljima isplaćenih stipendija i 

školarina po stanovniku i bruto plaće po zaposlenome. 

Iz rovinjskog gradskog proračuna isplaćuju se stipendije 

i školarine u prosječnom iznosu od 120 kuna, a prosječna 

godišnja isplaćena bruto plaća na području grada 

dosegnula je iznos od 161 tisuće kuna. Pedagoški standard 

u rovinjskim vrtićima ogleda su pokazatelju od petero 

djece po odgojitelju. S prosječnim izvornim prihodima po 

stanovniku od 7110 kuna, Rovinj ima drugi najbolji rezultat 

među srednjim gradovima. Iz rovinjske gradske ‘blagajne’ 

za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice izdvaja 

se 26 posto proračuna. O doprinosima građana Rovinja 

unaprijeđenju kvalitete života u gradu može posvjedočiti i 

podatak da je količina odvojenog otpada najveća upravo u 

tom gradu od svih gradova u državi. 

Iz rovinjske 

gradske blagajne 

za usluge 

unapređenja 

stanovanja i 

zajednice izdvaja 

se rekornih 

26 posto 

proračuna 

Prosječan iznos 

porodiljine 

naknade po 

novorođenom 

djetetu koji Grad 

Sveta Nedelja 

isplaćuje iz 

proračuna je 4370 

kuna 

U 

ovogodišnjem izboru najboljeg 

srednjeg grada po kvaliteti života Sveta 

Nedelja brani naslov osvojen prošle 

godine. Aktualni pobjednik ima najbolje 

pokazatelje prosječnog dohotka po 

stanovniku i prosječnog broja zaposlenih 

na svakih 1000 stanovnika među srednjim 

gradovima. Prosječni dohodak u Svetoj 

Nedelji iznosi 43.803 kuna, a prosječan broj 

zaposlenih na svakih 1000 stanovnika u tom gradu 

su 472 zaposlena. Uz to, ima drugi najbolji pokazatelj efikasnosti 

gradske uprave među srednjim gradovima od 829.448 kuna 

ostvarenih prihoda po zaposlenome.U dosezima demografske 

politike Svete Nedelje ističe se podatak je prosječan iznos 

porodiljine naknade po novorođenome iz njezina proračuna 4370 

kuna. 



ZAGREB 

Metropola u vrhu po izdvajanjima za 

sufinanciranje cijene prijevoza 

G 

lavni grad države pokušati će ponoviti uspjeh iz 2018. kada je 

trijumfirao u kategoriji ‘Kvalitete života’ izbora najboljih gradova, 

među ostalim, dvama najboljim pokazateljima među velikim 

gradovima. Riječ je o prosječnom dohotku po stanovniku od 44.733 

kune i izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza u proračunu 

od 0,78 posto proračuna. Zagreb je unutar ‘top5’ među velikim 

gradovima i po prosječnom 

broju zaposlenih (473) na 

svakih 1000 stanovnika, 

broju odgojitelja u vrtićima 

u kategoriji velikih gradova 

s pokazateljem od petero 

djece na odgojitelju i 

indexu starenja od 137 

posto. Jedan od najvećih 

aduta Zagreba u pokušaju 

da vrati naslov najboljeg 

velikog grada za život je 

efikasnost gradske uprave 

iskazana kroz najveći 

prihod po zaposlenome 

u gradskoj upravi u ovoj 

konkurenciji od 3,8 

milijuna kuna. 

DARKO TOMAŠ / CROPIX 

Jedan od aduta je 

efikasnost 

gradske uprave 

iskazana 

najvećim 

prihodom po 

zaposlenom u njoj 

od 3,8 milijuna 

kuna 

VELIKI 

GRADOVI 

Imaju najbolji 

prosječni izvorni 

prihod po 

stanovniku u 

svojoj konkurenciji, 

od 7400 kn, a 

ističu se i po 

visini stipendija i 

školarina 

BOŽIDAR VUKIČEVIĆ / CROPIX 

DUBROVNIK 

S davanjima za kulturu od 15%, 

drugi među velikim gradovima 

S 

jedište Dubrovačko-neretvanske županije pokušati će 

povratiti primat najboljeg velikog grada po kvaliteti 

života, među ostalim, najboljim prosječnim izvornim 

prihodima po stanovniku u svojoj konkurenciji od 7400 

kuna po stanovniku. Po izdvajanjima za kulturu u proračunu 

Dubrovnik ima drugi najbolji rezultat među velikim 

gradovima s dosegnutim udjelom od 15 posto. Unutar 

‘top5’ velikih gradova je i po iznosu stipendija i školarina 

po stanovniku u kategoriji velikih gradova (51,25 kuna po 

stanovniku) i izdvajanjima za zaštitu okoliša u proračunu u 

kategoriji velikih gradova od 5,72 posto proračuna. U prilog 

kandidaturi Dubrovnika u ovoj kategoriji ide i podatak da je 

i jedan od prvih dobitnika posebne nagrade ‘Jutarnjeg lista’ 

i ‘Gradonačelnik.hr’ ‘Smart city’, namijenjene gradovima 

s najvećim postignućima u razvoju pametnih rješenja za 

funkcioniranje komunalnih i drugih usluga. 



PULA 

Poduzetnicima 120 

tisuća eura potpora 

P 

ula će prvi trijumf u kategoriji ‘Kvaliteta 

života’ pokušati ostvariti ponajprije 

prestižnim pokazateljima gospodarskog 

razvoja. Riječ je, među ostalim, o razvoju 

pulskog obrtništva izraženog kroz podatak 

o 35 obrtnika na 1000 stanovnika i udjelu 

subvencija za poduzetnike u proračunu 

od 2,82 posto. Samo u ovoj godini pulskim 

poduzetnicima je kroz 68 bespovratnih potpora 

dodijeljen ukupan iznos od 120 tisuća eura. 

Među ostalim, tamošnji poduzetnici mogu 

računati na 4000 eura potpore za digitalizaciju. 

Kvaliteta obrazovanja u gospodarskom, 

društvenom i kulturnom središtu Istarske 

županije ogleda se u pedagoškom standardu 

od petero djece po odgojitelju. S proračunskim izdvajanjima za 

usluge unapređenja stanovanja i zajednice od 20 posto proračuna, 

Pula je unutar ‘top5’ velikih gradova. 

S proračunskim 


unaprjeđenje 

stanovanja i 

zajednice od 

ukupno 20 posto 

proračuna Pula je 

u ‘top5’ velikih 

gradova 


SAMOBOR 

Izvrsni gospodarski indikatori 

profilirali ga kao jaku konkurenciju 

S 

amobor po prvu pobjedu u kategoriji 

‘Kvaliteta života’ izbora najboljih gradova 

ide, u prvom redu, izvrsnim gospodarskim 

pokazateljima. Riječ je o sredini koja ima najveći 

udio subvencija za poduzetnike u gradskom 

proračunu od 3,37 posto. Samobor je unutar 

‘top 5’ velikih gradova po prosječnom broju 

nezaposlenih (18,24) na svakih 1000 stanovnika u 

kategoriji kao i po pokrivenosti ukupnih rashoda 

i izdataka, ukupnim prihodima i primicima 

u od 104 posto. Kada su u pitanju obrazovni i 

demografski pokazatelji koji su ovaj grad uvrstili 

u završnicu izbora kategorije ‘Kvalitete života’, 

s proračunskim izdvajanjima za obrazovanje, 

socijalnu politiku i mlade od 42 posto Samobor je 

unutar ‘top 10’ velikih gradova. Gledajući indeks 

općeg kretanja stanovništva u kategoriji velikih 

gradova, Samobor s pokazateljom od 99 posto 

ima drugi najbolji rezultat. 

S proračunskim 


obrazovanje, 


i mlade od 42 

posto, Samobor je 

među 10 najboljih 

u kategoriji 

velikih gradova 


Grad je osigurao 

380 tisuća eura 

za dostupnost 

pomoćnika u 

nastavi za 

učenike s 

teškoćama u 

osnovnim i 

srednjim školama 

VARAŽDIN 

Prestiž mu donosi i to što 12% proračuna ulaže u sport 

S 

jedište Varaždinske županije najuspješniji je veliki 

grad u dosadašnjim izborima najboljih gradova u 

kategoriji kvalitete života, a ove godine pokušati 

će doći do trećeg uzastopnog naslova. U tri prestižna 

kriterija Varaždin ima najbolji rezultat među velikim 

gradovima. Riječ je o prosječnom broju zaposlenih 

(683) na svakih 1000 stanovnika, proračunskim 

izdvajanjima za zaštitu okoliša od 7,36 posto i 

izdvajanjima za sport u proračunu od 12 posto. Varaždin 

je unutar ‘top 3’ velikih gradova po iznosu stipendija i 

školarina po stanovniku u kategoriji velikih gradova od 

61 kune po stanovniku. 

Kada su u pitanju pedagoški standardi aktualnog 

pobjednika u ovoj kategoriji, oni se, među ostalim, 

ogledaju u podatku da je Varaždin osigurao 380 tisuća 

eura iz tekućeg projekta osiguravanja pomoćnika u 

nastavi za učenike s teškoćama u osnovnim i srednjim 

školama Ministarstva znanosti i obrazovanja. 


GLAS PARTNERA 

J 

edan od strateških projekata 

Grada Pule je projekt Uređenje 

zelene zone Pragrande koji se 

jednim dijelom planira 

financirati kroz ITU 

mehanizam. Projekt ima za cilj 

stvaranje zelenog prostora 

unutar grada, poboljšavajući 

kvalitetu života svojih stanovnika, ublažavajući 

učinke klimatskih promjena i promovirajući 

bioraznolikost. 

Zona Pragrande u sadašnjem stanju 

predstavlja neuređeni gradski prostor u 

neposrednom kontaktu sa strogim središtem 

grada Pule. Strateškim i razvojnim planovima 

je predviđeno da se u zoni Pragrande, površine 

oko 20 ha, razvija gradska centralna zelena 

zona tj. gradski park s pratećim sportskorekreacijskim 

sadržajima točnije da navedeni 

prostor postane zeleno srce grada. Međutim, 

pored urbanističkog i hortikulturnog uređenja 

s pripadnom infrastrukturom, zona Pragrande 

važna je i iz aspekta odvodnje površinskih 

odnosno oborinskih voda. Naime, zonom 

Pragrande prolazi jedan od značajnih odvodnih 

kanala grada Pule - kanal Pragrande - koji služi 

odvodnji površinskih odnosno oborinskih voda 

šireg sliva koji gravitira tom kanalu. Stoga je 

zona Pragrande važan dio (budućeg) integralnog 

sustava otvorenih površina grada koji moraju 

biti i u funkciji integralnog pristupa rješavanju 

odvodnje površinskih odnosno oborinskih voda 

te zaštite centralnog dijela Pule od poplava. 

OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI 

Projektom se planira provesti regeneracija 

zelenog tkiva biljnim kulturama, privođenjem 

svrsi neuređenih površina s ciljem stvaranja 

novih zelenih prostora grada Pule koji će 

doprinositi kvaliteti života stanovnika i 

ublažavanju klimatskih promjena te povećanju 

bioraznolikosti područja. Predviđeni prostor 

obuhvaća zonu zapuštenih vrtova koju je 

primarno potrebno krajobrazno urediti sadnjom 

stablašica i postavljanjem urbane opreme te 

zatim urediti prostore za rekreaciju, cjelodnevni 

boravak u prirodi, boravak kućnih ljubimaca 

i sl. Također se predviđa i uređivanje sustava 

za prihvat i pročišćavanje oborinskih voda 

elementima poput zelenih retencija, prirodnih 

jezerca i dr. 

Provedbom projekta Uređenja zelene zone 

Pragrande očekuje se niz dobrobiti za stanovnike 

Pule, od važnijih su svakako: 

• poboljšana kvaliteta života: pristup 

zelenim prostorima promiče fizičko i mentalno 

blagostanje, nudeći bijeg od gradske vreve 

• prilagodba klimatskim promjenama: 

projektom će se smanjiti efekt toplinskih otoka 

CILJ JE PROJEKTA STVORITI ZELENI PROSTOR UNUTAR GRADA, POBOLJŠATI 

KVALITETU ŽIVOTA STANOVNIKA TE UBLAŽITI UČINKE KLIMATSKIH PROMJENA 

Zeleno srce 

grada Pule 

U zoni Pragrande, površine oko 20 ha, razvija se 

središnja gradska zelena zona - gradski park s pratećim 

sportsko-rekreacijskim sadržajima 

Predviđeni prostor obuhvaća zonu zapuštenih vrtova koju je primarno potrebno krajobrazno urediti 

i poboljšati prirodno hlađenje, čime se utječe na 

borbu protiv klimatskih promjena 

• očuvanje bioraznolikosti: obnova prirode 

i njezine raznolikosti unutar urbane sredine 

stvoriti će bogatiji urbani okoliš i pridonijeti 

zdravijem ekosustavu 

• uključivanje zajednice: jačati će se aktivna 

uloga građana kroz participativne procese, čime 

će se poticati osjećaj zajedništva i vlasništva. 

RAZVOJNI PROJEKTI 

- Grad Pula uskoro usvaja Strategiju zelene 

urbane obnove koja će stvoriti preduvjete 

za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi 

te doprinijeti održivom društvenom, 

gospodarskom i prostornom razvoju grada. 

Urbanističko planiranje mora uključiti mjere 

za unaprjeđenje održivosti urbanih područja, 

poboljšanje okoliša i povećanje kvalitete 

života u gradovima, uzimajući u obzir izazove 

klimatskih promjena i očuvanja prirodnog 

kapitala - istaknula je pročelnica Upravnog 

odjela za urbanizam, investicije i razvojne 

projekte Anja Ademi, te ujedno naglasila 

važnost zelene infrastrukture i razvoja projekta 

Pragrande u okviru vizije razvoja Pule. 

Također, razvojne potrebe i potencijali 

grada Pule uključuju smanjenje energetskih 

potrošnji i emisija CO 2 

, gospodarski razvoj kroz 

energetsku učinkovitost i obnovljive izvore 

energije, te jačanje otpornosti na klimatske 

promjene i očuvanje prirodnih sustava. 


GLAS PARTNERA 

Z 

amislite da živite u gradu 

gdje su stanovi jeftini, 

troškova režija praktički 

nema, gdje je sve zeleno i 

održivo. Ovo uskoro nećete 

trebati zamišljati nego ćete 

moći vidjeti u Križevcima, 

gradu koji se nalazi na samo 

pola sata od Zagreba. Ovaj grad s nešto više od 

19 tisuća stanovnika iza sebe je ostavio puno 

veće i poznatije hrvatske i europske gradove 

zbog iskoraka u brojnim područjima. 

Jedno od tih područja je rješavanje 

stambenog zbrinjavanja građana kroz model 

koji je primjenjivan diljem Europe, no u 

Hrvatskoj će zaživjeti jedino u Križevcima. 

Riječ je o modelu stambenog zadrugarstva gdje 

građani međusobnim udruživanjem rješavanju 

svoje stambeno pitanje. 

POVOLJNIJI STANOVI 

Grad Križevci već je osigurao zgradu u kojoj 

će se urediti stanovi te je u postupku ishođenja 

građevinske dozvole. Projekt uvažava sve 

smjernice kružnog zelenog gospodarenja 

energijom, zelene krovove, energetsku 

učinkovitost te obnovu, a ne rušenje starih 

zgrada, u ovom slučaju stare spavaonice 

bivše vojarne. Nakon ishođenja građevinske 

dozvole, stanovi će se ponuditi na natječaju 

stambenim zadrugama koje će urediti stanove 

za svoje članove po puno povoljnijim cijenama 

od tržišne. Naime, u cijenu stambenog 

kvadrata neće ulaziti cijena zemljišta i 

komunalne naknade, kao što je to slučaj u 

klasičnoj komercijalnoj izgradnji, već će taj 

dio osigurati Grad Križevci. Ovim primjerom 

Križevci žele pokazati da je moguće osigurati 

povoljnije stanove za građane i tako se boriti 

protiv velikih poskupljenja cijena stambenih 

kvadrata. 

Osim stambenog pitanja, Grad Križevci 

napravio je velik iskorak u uključivanju 

i podršci građanima u tranziciji prema 

obnovljivim izvorima energije u cilju smanjenja 

troškova električne energije. Još 2017. godine, 

puno prije rata u Ukrajini i svjetske energetske 

krize, Križevci su proveli do tada nezamisliv 

projekt, kampanju grupnog ulaganja građana 

u postavljanje fotonaponske elektrane na 

Solarni 

krovovi u 

Križevcima 

GRAD KRIŽEVCI NAPRAVIO JE VELIK ISKORAK U UKLJUČIVANJU I PODRŠCI 

STANOVNIKA U TRANZICIJI PREMA OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 

Ovdje je energija u 

rukama građana 

Građanima pružaju financijsku podršku u instalaciji 

solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća te 

omogućavaju povoljnije stambene kvadrate 

krov jedne javne zgrade. Odaziv je bio sjajan 

i izvan očekivanja, a osim što su građani bili 

uključeni, projektom “Križevački sunčani 

krovovi” podignuta je svijest građana o 

prednostima obnovljivih izvora energije. 

Nakon toga, Križevci odlaze korak naprijed 

i počinju s pružanjem financijske podrške 

građanima u instalaciji solarnih elektrana na 

krovovima njihovih obiteljskih kuća, pokreću 

prvu energetsku zadrugu građana, otvaraju 

Energetsko-klimatski ured kao mjesto gdje 

građani mogu dobiti sve informacije i podršku 

u prelasku na obnovljive izvore energije te 

naposljetku otvaraju Centar za borbu protiv 

energetskog siromaštva. 

SOLARNE ELEKTRANE 

Do kraja godine, uz sufinanciranje 

Norveškog fonda, solarne elektrane ukupne 

snage 229 kW postaviti će na čak šest javnih 

zgrada u vlasništvu grada. Na ovaj način 

smanjit će se troškovi režija i emisija CO2, a 

javne ustanove postat će energetski neovisne 

što je u skladu s ciljem ovog grada. 

U tijeku je ishođenje građevinske dozvole 

za izgradnju velike elektrane na ulazu u grad 

koja će biti priključne snage 5MW i vrijedna 5 

milijuna eura. I za ovu elektranu pokrenut će 

se velika kampanja u kojoj je ideja omogućiti 

građanima da sudjeluju u financiranju i 

posljedično u dobiti koju će ta elektrana 

generirati. Na taj način Križevci će pokazati na 

pravom primjeru što znači energija u rukama 

građana što bi posljedično mogao biti poticaj 

drugima gradovima da naprave isto. 

Osim projekata grada i uključivanja 

građana, važno je naglasiti da primjer ulaganja 

u obnovljive izvore energije slijede i gradske 

tvrtke. Tako je križevačko Komunalno 

poduzeće na svojim krovovima projektiralo 

solarnu elektranu snage 200 kW koju planira 

ponuditi na javnom natječaju zadrugama 

građana. 

Ekološka naselja u gradnji, razvoj 

gradske infrastrukture, briga o pojedincima 

i zajednici, otvorenost novim tehnologijama 

i mogućnostima koje one pružaju te smjer 

u kojem se grad kreće jasan su znak da su 

Križevci grad s cjelovitom vizijom gdje svatko 

može naći mjesto za sebe. 


NAGRAĐENA TRI GRADA 

G 

radovi Lipik, Varaždin i 

Vinkovci pobjednici su 

ovogodišnjeg izdanja velikog 

natječaja Od izvora do mora u 

organizaciji Coca-Cole, 

Konzuma, Jutarnjeg lista i 

Udruge gradova. 

Povjerenstvo za bodovanje, 

sastavljeno od predstavnika organizatora 

projekta, odlučilo je kako su ta tri grada 

prikupila najveću količinu otpada i okupila 

najveći broj volontera te su time zasluženo 

odnijela titulu najuspješnijeg grada u svojoj 

kategoriji. Lipiku je prvo mjesto pripalo u 

kategoriji malih gradova s manje od 10.000 

stanovnika, Vinkovci su prikupili najviše bodova 

među srednjim gradovima, dok je Varaždinu 

pobjeda pripala u kategoriji velikih gradova s 

više od 35.000 stanovnika. Gradovi pobjednici u 

ravnopravnim će iznosima podijeliti nagradu u 

iznosu od 42 tisuće eura, a novac će biti utrošen 

na sadnju stabala na mjestima koja su sami 

odabrali. 

ZDRAVSTVENA OAZA 

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj 

istaknuo je kako će nagradu iskoristiti za 

ozelenjavanje gradskog prostora. “Varaždinci 

su i inače vrlo skloni takvim akcijama i osjetljivi 

na probleme očuvanja okoliša. Nagradu 

ćemo iskoristiti za uređenje prostora pokraj 

Ulice Ive Režeka, točnije zelenu površinu 

između Kapucinskog samostana i Autobusnog 

kolodvora. Ideju za to dali su nam učenici 

Prve gimnazije Varaždin, a mi smo u gradu 

prihvatili tu inicijativu. Kako nalažu stručnjaci, 

u studenome ove godine tamo ćemo posaditi 

drvored vrste Gleditsia triacanthos ‘Sunburst’, u 

čijoj hladovini će učenici moći čekati autobuse”, 

kazao je Bosilj. 

Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana poručio 

je da će nagradu iskoristiti za završetak 

kapitalnih projekata, poput uređenja perivoja, 

nakon čega će uslijediti opsežno uređenje 

grada, koje uključuje ozelenjivanje i sadnju 

cvijeća. “Ova pobjeda ima veliko značenje za 

nas u Lipiku, jer osigurava sredstva namijenjena 

za sadnju stabala. Grad Lipik teži da postane 

zeleni i zdravi grad, prepoznat kao zdravstvena i 

rehabilitacijska oaza”, istaknuo je gradonačelnik 

Kasana. 

Gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić 

poručio je da će Vinkovčani stabla u dijelovima 

grada gdje je to najpotrebnije saditi već ove 

jeseni. “Vinkovci su u kategoriji srednjih 

gradova osvojili prvo mjesto zahvaljujući 

građanima koji su nesebično izdvojili svoje 

vrijeme kada smo u svibnju čistili okoliš jezera 

na najpoznatijem gradskom kupalištu Banji. 

DAVOR PONGRAČIĆ / CROPIX 

POBJEDNICI PROJEKTA OD IZVORA DO MORA: TRI NAGRAĐENA 

GRADA SU LIPIK, VARAŽDIN I VINKOVCI 

Gotovo 5000 

volontera prikupilo 

više od 152 tone 

otpada 

Veliki ekološki projekt Coca-Cole, Konzuma i Jutarnjeg 

lista kojim se potiču i promiču akcije čišćenja područja uz 

hrvatske vode – rijeke, jezera i obalu Jadranskoga mora 

P i š e : I v a B a d a n j a k 


Okupilo se 

tada preko 

140 volontera koji 

su skupljali otpad te 

smo tako poslali poruku 

o potrebi smanjenja 

onečišćenja i buđenju 

svijesti o važnosti zaštite okoliša 

i 

pravilnog zbrinjavanja otpada”, rekao 

je gradonačelnik Bosančić. 

Ovogodišnje izdanje projekta Od 

izvora do mora započelo je natječajem 

na koji su se mogli prijaviti svi zainteresirani 

OVE JE GODINE SUDJELOVALO ČAK 113 

UDRUGA, OD ORGANIZACIJA CRVENOG 

KRIŽA DO VATROGASNIH I KULTURNO- 

UMJETNIČKIH DRUŠTAVA 

gradovi. Od sredine travnja do kraja svibnja 

odabrani gradovi održali su jednodnevne 

akcije čišćenja. U ovogodišnjim akcijama 

čišćenja u 28 gradova sudjelovalo je gotovo 

pet tisuća volontera, koji su prikupili više od 

152 tone ambalažnog otpada. 

SADNJA DRVEĆA 

”Iznimno smo zadovoljni velikim brojem 

gradova koji su odlučili sudjelovati u 

ovogodišnjemu izdanju projekta Od izvora 

do mora, i velikim brojem volontera koji su 

diljem Hrvatske marljivo skupljali ambalažni 

otpad. Naša nastojanja u području brige 

za okoliš i nastojanja partnera u ovome 

projektu naišla su na veliki odaziv građana 

koji su nam se pridružili. Također, ove je 

godine sudjelovalo čak 113 udruga, od 

organizacija Crvenoga 

križa, do vatrogasnih 

i kulturnoumjetničkih 

društava. 

Dodatno nas 

raduje i činjenica 

da su nam se, uz same gradove, u projektu 

priključila i brojna tijela mjesne uprave. 

Čestitamo svim gradovima i građanima koji su 

sudjelovali u projektu, a pobjednicima želimo 

uspješno pošumljavanje”, izjavio je Bruno 

Jelić, direktor Odjela za korporativne 

poslove i održivost tvrtke Coca-Cola 

HBC Adria. U dogovoru s pobjednicima 

akcije sadnje održat će se u 

jesenskim mjesecima, od rujna 

do studenoga, nakon čega će 

gradovima biti dodijeljene 

i posebne plakete. Projekt Od izvora do mora 

Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018. 

godine, u suradnji s Vladinim institucijama 

i udrugama civilnoga društva. Prije dvije 

godine kao partner se pridružio i Jutarnji 

list, a 2022. godine i Konzum. Cilj projekta 

je smanjenje onečišćenja, uz rast svijesti o 

važnosti očuvanja okoliša te primjerenoga 

odlaganja ambalažnoga otpada. Jedan je 

od ciljeva ovogodišnjega izdanja projekta i 

potpora urbanomu pošumljavanju - sadnji 

drveća u gradovima s ciljem smanjenja 

ispuštanja ugljikova dioksida (CO2) i 

snižavanja temperature zraka u urbanim 

sredinama. 

”U Konzumu velik naglasak stavljamo 

na aktivnosti kojima pridonosimo kvaliteti 

života svih nas - potičemo na korištenje 

višekratnih vrećica, educiramo o tome 

kako maksimalno iskoristiti hranu, a manje 

bacati, doniramo potrebitima, a nedavno smo 

našim kupcima korisnicima MultiPlusCarda 

omogućili i korištenje e-računa, bez tiskanja 

papirnatoga. Veliko nam je zadovoljstvo 

što smo dio ovog projekta koji iz godine u 

godinu raste, kako opsegom aktivnosti, tako i 

rezultatima koji su nadmašili sva očekivanja”, 

istaknula je Sandra Đolo, rukovoditeljica 

Službe korporativnih komunikacija u 

Konzumu. Partner je ovogodišnjega izdanja 

projekta i Udruga gradova, a podršku 

projektu dali su Ministarstvo gospodarstva 

i održivog razvoja te Fakultet šumarstva i 

drvne tehnologije iz Zagreba. “Ovogodišnja 

iznimno uspješna akcija postigla je dosad 

neviđene rezultate u količini prikupljenog 

otpada te broju gradova i volontera koji su se 

odazvali na akciju. To je dobar pokazatelj da 

u našem društvu raste svijest o zaštiti okoliša 

te kako je akcija odlično pogođena. Čestitam 

najuspješnijim gradovima i volonterima na 

uloženom trudu za stvaranje čišćih i zelenijih 

gradova za buduće generacije”, izjavio je 

Željko Turk, predsjednik Udruge gradova. 

DAVOR PONGRAČIĆ / CROPIX 

Od sredine travnja do kraja svibnja gradovi su održali jednodnevne akcije u kojima su volonteri diljem Hrvatske marljivo prikupljali ambalažni otpad 



FERNANDO KIRIGIN 

G R A D O N A Č E L N I K O P A T I J E 

RAZVIJAMO SE U SMJERU ODRŽIVOG TURIZMA UZ AKTIVNE MJERE 

POTICANJA GOSPODARSTVA, ZAPOŠLJAVANJA I PODUZETNIŠTVA 

Visok stupanj razvijenosti Opatije predstavlja otegotnu okolnost u korištenju sredstava 

europskih fondova, ali ipak su ostvarena značajna ulaganja (su)financirana sredstvima EU 

Opatija je prošle godine na Danima regionalnoga razvoja 

proglašena najboljim srednje velikim gradom za 

gospodarstvo u Hrvatskoj. Nagrada nas je obradovala, 

ali ujedno i obvezala na još veću ustrajnost ka daljnjem 

gospodarskom razvoju. 

Kao što je dobro poznato, naše je gospodarstvo čak 

90 posto vezano uz turizam i srodne djelatnosti. Opatija 

je cjelogodišnja turistička destinacija koja kontinuirano ostvaruje 

stabilne rezultate. Prvih osam mjeseci ove godine ostvarili smo 

noćenja na razini prošle godine i 9 posto dolazaka više nego 

lani. Predsezona je bila izuzetno dobra, a takve su i najave za 

posezonske mjesece. 

Zadaća lokalne samouprave, kada je u pitanju razvoj 

gospodarstva, jest fokus na nastavak stvaranja pogodnog 

poduzetničkog okruženja, odnosno ulaganja u poduzetničku 

infrastrukturu te poticanje razvoja i drugih grana gospodarstva 

povezanih s turizmom. Opatija se, ponajprije, treba razvijati u 

smjeru održivog turizma, razvoja male poljoprivrede, malog 

gospodarstva i obrtništva te održavanja visoke razine komunalnog 

standarda, uz istovremeno očuvanje okoliša te prirodne, ali i 

graditeljske baštine. 

Kako bismo ostvarili te ciljeve, Grad provodi aktivne mjere 

poticanja gospodarstva, zapošljavanja i poduzetništva te razvoja 

zaleđa i potpora poljoprivredi. Rezultati su vidljivi kroz povećanje 

zaposlenosti, ali i sve veći broj sugrađana koji se odlučio posvetiti 

poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u opatijskom zaleđu. 

Posljednjih godina u tim dijelovima Opatije realiziraju se i brojne 

javne investicije, a sve ove aktivnosti utječu na revitalizaciju 

zaleđa te podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva. 

Visoki stupanj razvijenosti Opatije predstavlja otegotnu 

okolnost u korištenju sredstava europskih fondova, ali ipak 

su u našem gradu ostvarena značajna ulaganja (su)financirana 

sredstvima EU. Pritom želim izdvojiti uspješno okončan projekt 

“Revitalizacija Vile Angioline” kroz koji je potpuno rekonstruiran 

eksterijer i interijer opatijskog zaštićenog kulturnog dobra. 

Vila Angiolina je uređena kroz projekt “Povežimo se baštinom” 

Urbane aglomeracije Rijeka. 

U 

Opatiji ne postoji objekt značajniji za povijest grada. 

Vila je mjesto u kojem je opatijska turistička priča 

započela, a danas je u njoj smješten Hrvatski muzej 

turizma. No, vila nije samo muzej, obzirom da 

prizemlje ostaje otvoreno za okupljanja, odnosno 

različita kulturna i društvena događanja. Novi stalni 

postav muzeja bit će predstavljen iduće 2024. godine, 

s naglaskom na 180 godina od početka organiziranog turizma u 

Opatiji i Hrvatskoj. 

Ovu važnu obljetnicu proslavit ćemo nizom događanja te se 

radujemo i Vašem dolasku u naš grad. 

Projektom 

revitalizacije Vile 

Angioline potpuno 

su rekonstruirani 

eksterijer i interijer 

opatijskog 

zaštićenog 

kulturnog dobra 


KATEGORIJA 

SMART CITY 

SVETA NEDELJA, 

VARAŽDIN, DUBROVNIK 

I KASTAV POKUŠAT 

ĆE PREKINUTI 

DOMINACIJU RIJEKE 

U natjecanju za titulu Smart City gradovi se rangiraju, među ostalim, 

prema dosezima u razvoju tehnoloških rješenja za informiranje građana, 

interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija i pametnih kioska. Isto 

tako, u ocjenjivanju gradova uzimaju se u obzir podaci o online 

participaciji građana u izradi gradskog proračuna ili drugih odluka 

gradskih vlasti. Tu su i rješenja iz područja pametne mobilnosti, kao što 

su pametni semafori i pametni parking te mobilne aplikacije 


U 

natoč snažnom razvoju 

digitalizacije i pametnih 

rješenja za komunalne usluge 

u brojnim hrvatskim 

sredinama, dosadašnji izbori 

Jutarnjeg lista i portala 

Gradonačelnik.hr za nagradu 

Smart City prošli su u velikoj 

dominaciji Rijeke koja je u četiri navrata osvajala 

spomenutu nagradu. Od toga je u dva navrata 

Rijeka bila pobjednik u formatu izbora za Smart 

City s samo jednim pobjednikom, a u dva navrata 

je trijumfirala u konkurenciji velikih gradova u 

formatu s tri pobjednika. 

Grad na Rječini i ove je godinu u završnici 

izbora za Smart City, a konkurenciju aktualnom 

pobjedniku prave Sveta Nedelja, Kastav, Varaždin i 

Dubrovnik, pobjednik drugog izbora za Smart City 

priređenog 2019.. I ove godine biti će proglašen 

samo jedan dobitnik nagrade. 

U natjecanju za titulu Smart Cityja gradovi se 

rangiraju, među ostalim, prema dosezima u razvoju 

tehnoloških rješenja za informiranje građana, 

interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija i 

pametnih kioska. Isto tako, u ocjenjivanju gradova 

uzimaju se u obzir podaci o online participaciji 

građana prilikom izrade gradskog proračuna ili 

drugih odluka gradskih vlasti. Tu su i rješenja s 

područja pametne mobilnosti, poput pametnih 

semafora, pametnog parkinga i mobilnih aplikacija. 

Kada su u pitanju pametna rješenje iz domene 

zaštite okoliša, u kandidaturama gradova ocjenjuju 

se dosezi poput instaliranja mjerača zagađenja 

zraka i vode, buke ili razine elektromagnetskog 

zračenja. 


KATEGORIJA SMART CITY 

SVETA NEDELJA 

Mobilne aplikacije za komunalne 

usluge i platforma Otvoreni grad 

S 

veta Nedelja ide po prvu nagradu Smart City dosezima u razvoju 

gradskih komunikacijskih platformi, mobilnih aplikacija za 

komunalne usluge i monitoringu elektromagnetskih polja. 

Građanima Svete Nedelje na raspolaganju su usluge Info kioska, 

koji se nalazi na glavnom svetonedeljskom trgu, Pandopada, 

odnosno Centra za posjetitelje grada, i aplikacija Sveta Nedelja na 

dlanu koja sadrži sve informacija o 

događanjima u gradu te pruža usluge 

rezervacije termina za gradska 

događanja. Sudjelovanje građana u 

javnoj raspravi ključnih gradskih 

dokumenata, poput proračuna, 

ponuđeno je kroz platformu 

Otvoreni grad. 

U Svetoj Nedelji je postavljena 

optička infrastruktura, a u 

provedbi je projekt za postav brzog 

interneta 5G u suradnji s Hrvatskim 

Telekomom. 

U prometnoj i infrastrukturi 

javne rasvjete primijenjena su 

pametna rješenja. Monitoring 

elektromagnetskih polja provodi 

se na području grada u suradnji s 

tvrtkom Končar. 


U prometnoj 

infrastrukturi 

javne rasvjete 

primijenjena su 

pametna rješenja, 

a provodi se i 

monitoring 

elektromagnetskih 

polja 

Uz alate za 

analizu podataka, 

platforma će 

Gradu omogućiti 

smanjenje 

troškova 

KANDIDATI 

DUBROVNIK 

Digitalna ulaznica Dubrovnik 

Pass osvojila je korisnike 

Dubrovnik Pass je 

u osam mjeseci 

stekao 225 tisuća 

korisnika i 

uprihodovao 8,4 

milijuna eura 

TONCI PLAŽIBAT / CROPIX 

D 

ubrovnik će pokušati po drugi put ishoditi nagradu Smart City 

dostignućima na području mobilnih aplikacija za korištenje 

komunalnih usluga, uključivosti građana u donošenje ključnih 

gradskih dokumenata i ugrađivanja mjerača onečišćenja zraka i buke. 

Dubrovčanima je, među ostalim, na raspolaganju aplikacija Dubrovačko 

oko za prijavljivanje komunalnih nepravilnosti s opcijom povratne 

informacije je li prijavljeni problem riješen. Tu je i usluga Dubrovnik 

Visitors koja korisnicima pruža informaciju o eventualnim gužvama u 

staroj gradskoj jezgri ili nekom drugom dijelu grada. 

Kada je u pitanju razvoj digitalne infrastrukture, u sjedištu 

Dubrovačko-neretvanske županije u tijeku je provedba EU projekta Razvoj 

širokopojasne infrastrukture na području koji će omogućiti izgradnju 

NGA optičke mreže te brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup mrežnoj 

infrastrukturi. Ukupna vrijednost projekta je 93 milijuna kuna, od čega 

partner HT Telekom d.d. financira prihvatljive investicijske troškove 

sa 57 milijuna kuna, dok se ostali iznos od 36 milijuna kuna financira iz 

bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Kao TOP projekt Dubrovnika u natjecanju za nagradu Smart City, 

Gradonačelnik.hr je označio projekt Dubrovnik Pass - digitalna ulaznica 

u najznačajnije kulturne znamenitosti Dubrovnika. U prvih osam mjeseci 

ove godine oko 225 tisuća dubrovačkih gostiju je koristilo Dubrovnik Pass 

od čega je uprihodovano 8,4 milijuna eura. 



VARAŽDIN 

S FOI-jem razvili IT platformu 

za gradsku upravu i građane 

J 

edan od glavnih aduta Varaždina u kandidaturi za Smart 

City predstavlja razvoj IT platforme u suradnji s Fakultetom 

organizacije i informatike namijenjene i gradskoj upravi i 

građanima. 

Spomenuta platforma će gradskoj upravi pružati usluge 

upravljanja, prikupljanja informacija i alata za smanjenje troškova, 

a za građane će biti izvor informacija, obrazovanja i aktivnog 

sudjelovanja. Platforma će, primjerice, omogućiti upravljanje 

podacima i analizu podataka o park šumi i gradskom zelenilu, 

objediniti web kamere, mjerne stanice za praćenje vremenskih 

uvjeta, kvalitete zraka te dronova za snimanje. 

Kada je u pitanju uključivost Varaždinaca u gradske komunalne 

politike i podizanje kvalitete usluga, na raspolaganju je sustav 

GRIC – gradski reklamacijsko informacijski centar kojim je 

omogućeno da građani komuniciraju s gradskim službama 

i trgovačkim društvima na način da prijavljuju probleme, 

reklamacije i postavljaju upite na usluge čije je rješavanje sadržano 

i obuhvaćeno Katalogom usluga grada. 

DAMIR ŠKOMRLJ / CROPIX 

IVAN NEMET/SHUTTERSTOCK 

KASTAV 

Kastav Mobility Hub za pretvaranje 

centra u zonu bez automobila 

Projekt će 

omogućiti i 

pametno 

parkiranje, 

električne 

punionice i 

pristup električnim 

biciklima za 

najam 

J 

edan od glavnih aduta Kastva u utrci za Smart 

City je projekt Kastav Mobility Hub vrijedan 

deset milijuna eura. Riječ je o projektu koji 

uključuje izgradnju podzemne garaže u centru 

stare gradske jezgre uz korištenje suvremenih 

tehnologija i materijala, elemenata zelene i 

energetski učinkovite infrastrukture, sve u cilju 

pretvaranja gradskog centra u zonu bez automobila. 

Lokacija Kastav Mobility Hub će omogućiti i pametno parkiranje, 

električne punionice i pristup električnim biciklima za najam. U 

ovom gradiću Primorsko-goranske županiej u tijeku je i projekt izrade 

digitalnog blizanca grada, koji uključuje izradu rješenja za pametno 

upravljanje komunalnom infrastrukturom, pametno urbanističko 

planiranje, direktnu participaciju građana u procesu razvoju politika, te 

efikasniju komunikaciju i razmjenu informacija unutar gradske uprave. 

Građanima Kastva na raspolaganju je aplikacija KastAPP koja 

omogućuje korisnicima praćenje svih novosti u radu Grada, 

informiranje o događanjima i turističkim zanimljivostima te dostupnim 

sadržajima na području Grada putem interaktivne karte. 

Grad je najdalje 

dogurao u 

digitalizaciji 

prometne 

infrastrukture i 

javnog prijevoza 

RIJEKA 

Novi projekti za uštedu energije i digitalizaciju uprave 

P 

o peti trijumf u natjecanju za nagradu Smart 

City Rijeka ide, među ostalim, s dvama novim 

projektima pametne uštede energije i digitalizacije 

u gradskim tvrtkama Energo i Vodovod i kanalizacija. 

U Energu traju pripreme za buduća infrastrukturna 

ulaganja u sustav toplinarstva koji će koristiti u 

značajnijoj mjeri obnovljive izvore energije u sinergiji 

sa potrebama gradskih sustava i građana. 

Riječko komunalno društvo Vodovod i kanalizacija 

obuhvaćeno je prekograničnim projektom Hrvatske 

i Slovenije primjene umjetne inteligencije u 

komunalnom sustavu u Ilirskoj Bistrici i Primorskogoranskoj 

županiji. Ukupna vrijednost projekta je dva 

milijuna eura. Spomenuto gradsko poduzeće, inače, 

daljinski očitava 5143 vodomjera korisnika od ukupno 

45.929 vodomjera što čini 11,2 posto mreže. 

Najdalje je grad na Rječini dogurao po pitanju 

digitalizacije prometne infrastrukture i javnog 

prijevoza. Riječanima je, primjerice, na raspolagnju 

Smartica, aplikacija za prodaju digitalnih putnih karata 

putem pametnih telefona. 

Na parkiralištima su uvedene mobilne i web 

aplikacije za naplatu parkiranja te sustav prepoznavanja 

registarskih oznaka vozila pomoću kamera. 


GLAS PARTNERA 

P 

onuda HT-a za pametne 

gradove temelji se na 

prepoznatljivim naprednim 

rješenjima za e-mobilnost, 

pametni parking, pametni 

nadzor potrošnje energenata 

i pametnu rasvjetu 

Razvoj pametnih gradova 

zahtijeva strukturiran pristup i integraciju 

tehnologije u strukturu gradskih procesa, 

što se u velikom dijelu temelji i na digitalnim 

inovacijama poduzeća koja pružaju pametna 

rješenja usmjerena na uštedu energije, 

očuvanje okoliša, mobilnost, sigurnost, 

unapređenje gradskih procesa te poboljšanje 

kvalitete života građana. 

Hrvatski Telekom, koristeći prednosti novih 

tehnologija kao što su 5G, umjetna inteligencija 

i usluge u oblaku, razvija raznovrsna rješenja 

za pametne gradove. S pomoću tih rješenja 

gradske službe mogu smanjiti troškove 

upravljanja infrastrukturom, povećati 

atraktivnost grada za posjetitelje, poduzetnike 

i potencijalne ulagače, olakšati donošenje 

odluka te pridonijeti rastu prihoda grada, dok 

građanima istovremeno omogućavaju veću 

produktivnost u obavljanju svakodnevnih 

obaveza i olakšavaju pristup javnim servisima. 

’Danas nema napretka bez digitalizacije. 

Namjera Hrvatskog Telekoma je što uspješnije 

povezati društvo s prilikama koje pružaju 

nove tehnologije, a rješenja za pametne 

gradove ključan su korak u izgradnji digitalnog 

društva. Definitivno ćemo nastaviti postavljati 

industrijske standarde, inovirati, omogućavati 

nove poslovne modele i biti potpora gradovima 

u njihovoj digitalnoj transformaciji’, ističe 

Marijana Bačić, članica uprave i glavna 

operativna direktorica za poslovne korisnike u 

Hrvatskom Telekomu. 

Trenutačno, Hrvatski Telekom razvija 

raznovrsne ponude za pametne gradove na 

temeljima prepoznatljivih naprednih rješenja 

za e-mobilnost, pametni parking, pametni 

nadzor potrošnje energenata i pametnu 

rasvjetu. 

UPRAVLJANJE POTROŠNJOM 

Tehnologija pametnog nadzora 

potrošnje energenata (eng. Smart 

Metering) omogućava praćenje 

potrošnje struje, vode i plina u 

stvarnom vremenu bez potrebe 

odlaska na lokaciju mjernog 

uređaja te brzi uvid i pregled 

stanja infrastrukture. Sve 

to omogućuje kontrolu 

troškova putem naplate 

po stvarnoj potrošnji, 

RAZVIJAJU NAPREDNA RJEŠENJA ZA E-MOBILNOST, PAMETNI PARKING, 

PAMETNI NADZOR POTROŠNJE ENERGENATA I PAMETNU RASVJETU 

Hrvatski Telekom je 

idealan partner za 

pametne gradove 

Danas nema napretka bez digitalizacije. Namjera 

nam je što uspješnije povezati društvo s prilikama 

koje pružaju nove tehnologije, ističe Marijana Bačić, 

članica Uprave HT-a 


kao i uštede kroz promjene navika potrošača, 

bolji nadzor cjelokupne infrastrukture te 

pravovremene reakcije u slučaju pojave greški 

ili problema. 

Hrvatski Telekom i Đakovački vodovod 

uspješno su proveli pilot-projekt pametnog 

udaljenog očitanja potrošnje vode u sklopu 

kojeg su testirani posebni vodomjeri i 

komunikacijski uređaji koji prikupljaju podatke 

o potrošnji i protoku vode, komunikacijska 

NB-IoT tehnologija koja prikupljene podatke 

šalje u centralni sustav na obradu te središnji 

sustav odnosno platforma za prikupljanje, 

analizu i vizualizaciju podataka – ComWater, 

koja je također razvijena unutar HT Grupe. 

ComWater platforma razvijena je kao cloud 

rješenje koje omogućuje brzi uvid i pregled 

stanja infrastrukture vodovoda u svakom 

trenutku i bez potrebe izlaska na teren, analizu 

gubitaka i detekciju izvanrednih situacija 

unutar distributivne mreže te osigurava 

sigurnost podataka, brzinu i kvalitetu obrade 

kao i kontinuiranu podršku korisnicima. 

Korištenje NB-IoT komunikacijske 

infrastrukture za vodovod i druge javne servise 

grada omogućuje pouzdanu i sigurnu mobilnu 

komunikaciju između uređaja i platforme, 

odličnu prodornost signala u zatvorene 

prostore te nisku potrošnju energije uz 

očekivano trajanje baterija u IoT uređaju i do 

deset godina. 

PAMETNA RASVJETA 

Rješenje za pametnu javnu rasvjetu može 

donijeti znatne uštede u potrošnji električne 

energije ugradnjom senzora za dinamičko 

upravljanje javnom rasvjetom, ali i smanjiti 

količinu svjetlosnog zagađenja koje je uvelike 

prisutno u gradovima. 

Takvo rješenje Hrvatskog Telekoma je 

implementirano u stupove javne rasvjete u 

Svetoj Nedelji čime je omogućen nadzor i 

upravljanje rasvjetnim tijelima na daljinu, 

ali i brojne dodatne funkcionalnosti poput 

praćenja osnovnih vremenskih uvjeta, 

praćenje kvalitete zraka, mjerenje energetskih 

pokazatelja svjetiljke, dok dio stupova ima 

funkciju detektiranja prolaska pješaka i 

mjerenja buke u prometu. 

MOBILNOST KAO IZAZOV URBANIH SREDINA 

Povećanim trendom naseljavanja 

gradova, pitanje mobilnosti postaje jedno od 

najistaknutijih urbanih pitanja posljednjih 

godina prilikom čega se treba uzeti u obzir 

promet u kretanju, ali i mirovanju. Dobar 

primjer je svakako grad Dubrovnik koji 

trenutačno ima ugrađenih više od 2000 

parkirnih senzora najnovije generacije. Osim 

što štedi vrijeme vozačima te smanjuje gužve 

i emisije štetnih plinova, usluga pametnog 

parkinga gradskim službama omogućuje lakši 

nadzor parkirnih mjesta i jednostavniji sustav 

naplate. 

Sve aktualnija je i tema električne 

mobilnosti i pružanja dostatne infrastrukture 

svojim sugrađanima i posjetiteljima koji voze 

električne automobile. Električne punionice 

sastavni su dio ostvarenja planova održivosti 

jer daljnji razvoj njihove mreže izravno i 

značajno doprinosi ostvarenju društvenih 

ciljeva smanjenja emisija CO2 i povećanja 

kvalitete zraka. Hrvatski Telekom pouzdan je 

tehnološki partner u postavljanju punionica te 

njihovom upravljanju, kao i pružanju digitalne 

usluge punjenja. 

TRANSPARENTNA KOMUNIKACIJA 

GRADA I GRAĐANA 

Razvijanjem OneCity platforme unutar 

HT grupe, omogućena je transparentna 

komunikacija između građana i grada 

putem mobilne i web aplikacije, kao i 

digitalna transformacija gradskih usluga 

NASELJAVANJEM GRADOVA MOBILNOST 

POSTAJE JEDNO OD NAJISTAKNUTIJIH 

URBANIH PITANJA, PRILIKOM ČEGA 

TREBA UZETI U OBZIR PROMET U 

KRETANJU, ALI I MIROVANJU 

i servisa. Građanima su tako na jednom 

mjestu dostupni svi korisni podaci: uvid u 

dogovorene usluge koje građani ili tvrtke imaju 

s gradskim tvrtkama, informacije o računima, 

dugovanjima te mogućnost plaćanja računa, 

prijave problema i prigovora, prijave u vrtić, 

informacije o događanjima, kao i podnošenje 

zahtjeva i zaprimanje dokumenata koje izdaje 

grad. Sustav se također može integrirati 

i s drugim sustavima i rješenjima koji se 

već koriste u gradu te tako objediniti sve 

pogodnosti koje pametan grad nudi na jednom 

mjestu. 

Hrvatski Telekom, u suradnji s gradom 

Splitom, realizirao je projekt izrade Split Smart 

City platforme koja će predstavljati digitalnu 

transformaciju gradskih usluga i servisa te 

omogućiti građanima brzu i jednostavnu 

dvosmjernu komunikaciju s gradskim 

službama. 

Smart City Split mobilna aplikacija i 

istoimena internetska stranica smartcity. 

split.hr od 1. lipnja dostupne su za korisnike, 

prvenstveno građane Splita, ali i sve 

posjetitelje. Aplikacija je osmišljena kako bi se 

olakšao svakodnevni život u gradu, omogućila 

prisnija komunikacija s Gradskom upravom 

i pružio direktan pristup uslugama gradskih 

tvrtki i institucija. Također, Smart City Split 

donosi sve važne servisne informacije na 

zaslon mobitela svakog korisnika, kao i vijesti 

o gradskim događajima, a sama aplikacija 

rezultat je suradnje s HT grupom. Smart 

City Split aplikacija dostupna je za besplatan 

download u Apple App Store i Google Play 

Trgovini. U sklopu cijelog projekta oformljen 

je i Kontakt centar s jedinstvenim besplatnim 

brojem 0800 2040. 

Trenutačno je u razvoju SaaS model 

OneCityApp za Grad Otočac, koji će biti 

dostupan do kraja godine. SaaS (Software 

as a Service) ima mnoge prednosti. Brza 

skalabilnost znači da se usluge mogu 

prilagoditi rastućim potrebama grada bez 

značajnih troškova i komplikacija. Jednostavna 

implementacija i održavanje čine cijeli proces 

vrlo brzim i praktičnim, dok visoka sigurnost 

podataka i automatsko ažuriranje osiguravaju 

da su informacije sigurne i uvijek ažurirane. 

Nadogradnje i podrška korisnicima također su 

olakšane, što znači da će građani imati pristup 

najnovijim funkcionalnostima i brzo rješavanje 

eventualnih problema. 


GLAS PARTNERA 

M 

alena županija velikih 

snova, velikih potencijala i 

strateških projekata. 

Ukratko, to je Požeškoslavonska 

županija, koja 

galopirajućim korakom 

nastavlja u smjeru 

učinkovitog i 

pravovremenog povlačenja sredstava EU 

fondova. Kada se slova pretoče u brojeve, na 

području Požeško-slavonske županije u 

proteklom razdoblju realizirani su projekti u 

vrijednosti većoj od 250 milijuna eura, što je 

jamstvo da županija zajedno s jedinicama 

lokalne samouprave i privatnim sektorom ima 

pravi recept za korištenje europskih sredstava u 

svrhu postizanja razvojnih prioriteta. 

SPREMNI ZA PRIVLAČENJE NOVCA EU 

Od pamtivijeka prepoznata kao plodonosni 

poljoprivredni kraj i žitnica Hrvatske, a u korak s 

vremenom, ovdje se provode projekti usmjereni 

poljoprivredi 21. stoljeća. Jedan od projekata 

koji ide u tome smjeru je projekt Regionalnog 

centra kompetentnosti Panonika koncipiran 

kroz dvije projektne cjeline. Prvotni cilj je 

adaptacijom i dogradnjom postojeće zgrade 

Poljoprivredno-prehrambene škole izgraditi 

kapacitete koji će mladim poljoprivrednicima 

pružiti nužne i adekvatne uvjete za izobrazbu 

u smjeru europski priznate kompetentnosti 

u poljoprivrednoj proizvodnji. Drugi projekt 

odnosi se na “soft” dio, odnosno nevidljivu 

komponentu kojom se uspostavlja nužna 

organizacija rada te programski i kadrovski 

uvjeti funkcioniranja regionalnog centra 

kompetentnosti. Po završetku projekta, RCK 

Panonika bit će sjedište izobrazbe vrhunskih 

poljoprivrednika koji će biti spremni odgovoriti 

na zahtjeve tržišta specijaliziranom i modernom 

poljoprivrednom proizvodnjom po uzoru na 

druge europske zemlje. 

Na tragu projekata, u Požeško-slavonskoj 

županiji radi se na način da se uvijek ide korak 

unaprijed. Vrijeme između dva programska 

razdoblja utrošeno je na pripremu projektnotehničkih 

dokumentacija kako bi u trenutku 

objave natječaja projekti bili spremni za 

apliciranje i povlačenje europskih sredstava. 

Jedan od projekata koji također vodi 

ka smjeru modernizacije poljoprivredne 

proizvodnje, a čija je priprema u tijeku, projekt 

je Regionalnog distribucijskog centra za 

voće i povrće u Požegi. Težnja je usmjerena 

okrupnjivanju poljoprivrednih proizvođača 

i njihovom zajedničkom nastupu na tržištu, 

a podršku razvoju konkurentnosti pružit će 

budući distribucijski centar s kapacitetima 

3000 tona, unutar kojih se nalazi 18 rashladnih 

Projekt Regionalnog distribucijskog 

centra za voće i povrće u Požegi 

VRIJEME IZMEĐU DVA PROGRAMSKA RAZDOBLJA UTROŠENO JE NA PRIPREMU 

PROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE KAKO BI U TRENUTKU OBJAVE NATJEČAJA 

PROJEKTI BILI SPREMNI ZA APLICIRANJE I POVLAČENJE EUROPSKIH SREDSTAVA 

Projektima EU do 

inovativne poljoprivredne 

proizvodnje u Požeškoslavonskoj 

županiji 

Cilj je Županije projektima financiranim iz fondova 

Europske unije stvoriti zamašnjak turizma, koji je 

također u fokusu razvoja 


komora opremljenih ULO tehnologijom, 

manipulativni prostor za transport robe 

(distributivni centar), prostor za sortiranje i 

sušenje voća i povrća te administrativni dio. 

Balansiranim i prioritetnim ulaganjima 

redovito se skrbi o širokom djelokrugu rada 

županije, krenuvši od gospodarstva, komunalne 

i prometne infrastrukture, zdravstva i školstva 

do kulture i sporta, a ponovno s težnjom da se 

u investicijama maksimalno iskoriste sredstva 

Europske unije koja stoje na raspolaganju. 

Muzej bećarca 

VINSKI IDENTITET ZA BRENDIRANJE 

Iako Slavonija nije prva asocijacija kada 

se govori o hrvatskom turizmu, prirodna 

bogatstva te bogata kulturna i povijesna 

baština ovog kraja, motivi su koji ju zasluženo 

smještaju na turističku kartu, a Požeškoslavonska 

županija ima cilj projektima 

financiranim kroz fondove Europske unije 

stvoriti zamašnjak razvoja privatnog turizma. 

Pravi primjer sinergijskog poticaja razvoja 

je projekt Svijeta graševine koji koristi 

vinski identitet ovoga kraja za brendiranje 

destinacije. Okosnica projekta je vinski sektor, 

a podrška mu je pružena izgradnjom centara 

za posjetitelje koji čine početne točke obilaska 

i interpretacijom pozivaju turiste da okuse ono 

što lokalni vinari nude. Ovdje je riječ o pravoj 

simbiozi čitave županije jer se projektom 

spajaju tri vinogorja, Vinogorje Kutjevo, 

Vinogorje Požega - Pleternica i Vinogorje 

Pakrac, a svako od njih dobiva svoju početnu 

točku obilaska. U Pleternici je početkom 

godine otvoren Muzej bećarca, najraspjevaniji 

muzej u Hrvatskoj, koji na moderan način 

spaja zlatne odrednice Slavonije, vrhunsku 

graševinu i bećarac, koji je dio UNESCO-ova 

popisa nematerijalne kulturne baštine. Jednaka 

doza zanimljivosti očekuje i posjetitelje ostala 

dva spomenuta vinogorja koji će u budućnosti 

vinsku edukaciju započinjati u Kući graševine 

u Kutjevu i Spahijskom podrumu u Pakracu 

koji će na isto tako inovativan način pozivati 

posjetitelje u kraj najbolje graševine na svijetu. 

Jednako koliko bi se moglo pričati o 

benefitima koje je članstvo u Europskoj uniji 

donijelo Hrvatskoj, moglo bi se pričati i o 

potencijalima Požeško-slavonske županije 

OSIM PODIZANJA STANDARDA GRAĐANA 

KAO KORISTI OD ČLANSTVA, EUROPSKA SU 

SREDSTVA PRISUTNA I U OSIGURAVANJU 

OSNOVNIH ŽIVOTNIH UVJETA 

DAMIR FABIJANIĆ 

koji čekaju pravi trenutak da se stave na 

papir i postanu europski projekti. Ispričan 

je tek maleni dio turističkih priča županije, 

a jedan od strateških projekata vrijedan 

pažnje je projekt čiji su dionici drevni 

halštatski ratnici. Arheološki lokalitet Kaptol 

dio je kulturne rute ‘Staza željeznog doba 

Podunavlja’ s certifikatom Vijeća Europe, a 

vrijedna arheološka nalazišta ranog željeznog 

doba poticaj su kovanja projekta u dva dijela. 

Uz prezentacijski dio koji će kazivati priče 

halštatske zajednice i ratnika u muzejskoprezentacijskome 

dijelu centra, ideja je stvoriti 

odgovarajuće uvjete za centraliziranu daljnju 

obradu artefakata i dubinsko istraživanje 

željeznog doba u Interpretacijskom centru 

halštatske kulture. 

POBOLJŠANJE ZDRAVSTVENE SKRBI 

Benefiti članstva EU često se stavljaju 

rame uz rame s napretkom, ali osim podizanja 

standarda, europska sredstva prisutna su i u 

osiguravanju osnovnih uvjeta života. U vezi s 

time, Požeško-slavonska županija će unutar 

fondova potražiti sredstva za novu sportsku 

dvoranu, a kako je vidljivo iz ranijih primjera, 

osobina projekata ove županije je pružiti 

višeslojnu korist. Tako je u ovom projektu riječ 

o trodijelnoj dvorani namijenjenoj korištenju 

od strane učenika više škola, uz vezani projekt 

uređenja bivšeg atletskog stadiona. Osim 

poboljšanja uvjeta za bavljenje sportom, tu su i 

pripreme projektno-tehničkih dokumentacija 

za dogradnju i adaptaciju škola za prelazak na 

jednosmjensku nastavu, ali i mnogi projekti 

koji ne uključuju zidove, a važni su jer se 

odnose na osiguranje prehrane za učenike, 

pomoćnika u nastavi i slično. 

Poboljšanje uvjeta zdravstvene skrbi 

u Požeško-slavonskoj županiji također 

je obavijeno notom europskih sredstava. 

Naglasak je stavljen na usavršavanje 

medicinskog kadra i specijalizacije kao 

odgovor na izazove današnjice, a osim toga 

radi se i na infrastrukturnom napretku 

zdravstvenih ustanova gdje je u ovom trenutku 

važno za istaknuti trenutnu izgradnju nove 

zgrade hitne medicinske pomoći u Požegi i 

energetske obnove zdravstvenih ustanova. 

Kako je i uvodno rečeno, Požeškoslavonska 

županija spada u red manjih 

županija, a suprotno tome ima visoko, ali 

razumno postavljene ciljeve razvoja čiji je 

jedan dio vidljiv danim presjekom projekata. 

U kontekstu realizacije ciljeva i strateških 

smjerova razvoja, županija odvažno koristi 

benefite članstva Hrvatske u EU čime iz godine 

u godinu radi na dohvaćanju hrvatskog, ali 

i europskog prosjeka standarda življenja za 

žitelje ove zlatne slavonske županije. 


GLAS PARTNERA 

P 

utem platforme VoxPopuli, 

prve takve on-line platforme 

u Hrvatskoj, građani 

Dubrovnika odabrali su 

najbolje projekte između 

233 prijedloga koji su nakon 

predlaganja prošli postupak 

stručne i tehničke analize 

kojom je utvrđena njihova prihvatljivost, 

odnosno usklađenost s kriterijima Odluke o 

provedbi projekta. Vrijednost pojedinačnih 

prijedloga kreće se od 60 tisuća eura za mjesni 

odbor do 120 tisuća eura za gradski kotar, 

čime ukupna vrijednost projekta doseže dva 

milijuna eura, a potrebna sredstva osigurat će 

se u proračunu Grada Dubrovnika za 2024. 

godinu. 

Pod motom “Moje ideje postaju djela – za 

bolji Grad” Grad Dubrovnik i Dubrovačka 

razvojna agencija DURA kroz 2023. godinu 

uspješno su proveli projekt Participativno 

budžetiranje čiji je cilj bio uključiti građane 

Dubrovnika u proces donošenja odluka u 

njihovoj sredini. Odaziv je bio očekivano velik, 

a građani su tijekom lipnja i srpnja predali 

ukupno 233 projektna prijedloga u sklopu 25 

radionica održanih unutar 8 gradskih kotara i 

17 mjesnih odbora. 

Postupkom dvotjednog glasovanja na 

platformi VoxPopuli obuhvaćen je 131 

projektni prijedlog koji je zadovoljio kriterije 

modela participativnog budžetiranja u 

vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom 

mjesnom odboru te 120 tisuća eura po svakom 

gradskom kotaru. Građani su glasovanjem 

odlučivali koji će se projektni prijedlog 

iz njihovog gradskog kotara ili mjesnog 

odbora uključiti u proračun za 2024. godinu 

i realizirati u istoj godini. Glasovanje je bilo 

otvoreno od 11. do 24. rujna 2023. putem 

NIAS sustava e-Građani na platformi Grada 

Dubrovnika VoxPopuli. Za prijavu je dovoljna 

vjerodajnica niske razine sigurnosti koju je 

moguće dobiti u poslovnici FINA-e (korisničko 

ime i lozinka). 

Građanima koji nemaju tehničke uvjete 

potrebne za glasovanje putem platforme 

VoxPopuli omogućeno je glasovanje 

u prostorijama gradskih kotara ili 

mjesnih odbora unutar radnog vremena 

pojedinog ureda te uz prethodno 

pribavljanje korisničkih podataka za 

pristup sustavu e-Građani, a osigurana je 

i dodatna tehnička podrška pri 

glasovanju. 

Platforma VoxPopuli dio 

Gradonačelnik 

je sustava Otvoreni grad 

Dubrovnika Mato 

koji je Grad Dubrovnik 

Franković 

predstavio u svibnju 

2021. godine. -”Cilj Otvorenog grada je u 

potpunosti se otvoriti građanima, omogućiti 

im dnevnu informaciju o financijskom 

poslovanju, olakšati im poslove s Gradom i 

upravnim tijelima te, u konačnici, omogućiti 

im sudjelovanje u životu i razvoju Grada. 

Provođenjem participativnog budžetiranja 

postigli smo i to da su građani sudjelovali u 

kreiranju proračuna”, rekao je gradonačelnik 

Mato Franković. Riječ je o središnjem 

gradskom portalu za pristup javnim 

informacijama, otvorenim podacima i 

digitalnim uslugama i servisima Grada 

Dubrovnika. Građanima je na jednom 

mjestu omogućen uvid u financijsko 

poslovanje Grada Dubrovnika, 

pristup digitalnim obrascima, on-line 

podnošenje zahtjeva te pokretanje 

upravnih i drugih postupaka, ali 

u konačnici, omogućuje im se 

i u sudjelovanje u samom 

upravljanu gradom i 

donošenju odluka kroz 

dio sustava “Vox Populi 

– Građani upravljaju 

Gradom”. 

PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA U DUBROVNIKU 

Online glasovanjem 

odabrali najbolje 

projekte za 2024. 

Odaziv je bio očekivano velik, a građani su tijekom lipnja i 

srpnja predali ukupno 233 projektna prijedloga 

ŠTO JE PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE? 

Alat izravne demokracije koji 

građanima omogućuje neposredno 

uključivanje u proces donošenja odluka 

o raspodjeli dijela javnih sredstava. 

Građani identificiraju probleme i 

potrebe, predlažu rješenja i kroz proces 

glasovanja odabiru koje će se ideje 

financirati iz gradskog proračuna. Pilot 

projekt participativnog budžetiranja 

proveden je u dubrovačkim osnovnim 

školama. 

GRAĐANI UPRAVLJAJU GRADOM 

Platforma VoxPopuli inovacija je u 

poslovanju jedinica lokalne samouprave 

u Hrvatskoj. Putem nje građani mogu 

promovirati svoje ideje i prijedloge za 

poboljšanja kvalitete života u svom 

gradskom kotaru/mjesnom odboru ili 

gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od 

ideje do realizacije. 


KATEGORIJA 

EKO CITY 

OSIJEK IDE PO 

TREĆU POBJEDU, 

PROTUKANDIDATI 

KOPRIVNICA, KRK, 

TROGIR I VINKOVCI 

Pri bodovanju gradova u konkurenciji za nagradu Eco City 

važni su pokazatelji i broj reciklažnih dvorišta, udio odvojeno 

prikupljenog komunalnog otpada, udio biciklističkih staza u 

ukupnoj dužini prometnica na području grada i broj 

punionica za električna vozila 


O 

tkako se u sklopu izbora 

najboljih gradova Jutarnjeg lista 

i portala Gradonačelnik.hr 

dodjeljuje posebna nagrada Eco 

City za najveća dostignuća u 

zaštiti okoliša i gospodarenju 

otpadom, dobitnici nagrade bili 

su Jastrebarsko, Koprivnica, 

Križevci i Osijek u dva navrata. 

Osijek se i ove godine plasirao u završnicu 

izbora za nagradu Eco City, a od dosadašnjih 

pobjednika u najužem izboru je i Koprivnica. Popis 

ovogodišnjih kandidata zatvaraju Krk, Vinkovci i 

Trogir. 

Nakon otvaranja poziva gradovima za 

podnošenje kandidature i zaprimljenih 

kandidatura, organizatori izbora rangiraju gradove 

temeljem 12 kriterija za nagradu Eco City. Među 

ostalim, utvrđuje se postojanje strateškog okvira 

grada koji je vezan uz područje zaštite okoliša 

i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih 

promjena, broj provedenih kampanja informiranja 

građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja 

otpadom i postojanje sustava najma javnih bicikala 

ili sličnih prijevoznih sredstava. 

Od značaja za bodovanje gradova u konkurenciji 

za nagradu Eco City su i broj reciklažnih dvorišta, 

udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, 

udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini 

prometnica na području grada i broj punionica za 

električna vozila. 

Kako upozorava stručni žiri ove nagrade, 

gradovi koji žele nagradu Eco City nastoje što bolje 

iskoristiti obnovljivu energiju, postati ugljično 

neutralni, otpad sniziti na minimum i razviti 

alternativne vrste prometa. 


KATEGORIJA EKO CITY 

KOPRIVNICA 

Besplatan javni prijevoz 

električnim mini autobusima 

A 

duti Koprivnice za ponovno osvajanje nagrade Eco 

City su, među ostalim, razvoj ‘carsharing’ sustava s 

pet potpuno električna vozila, dva hibridna vozila i 

dva potpuno električna mini autobusa za svakodnevno 

obavljanje besplatnog javnog prijevoza. Također 

komunalno poduzeće koristi tri potpuno električna 

vozila za održavanje gradskih groblja i zelenih površina, a 

gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno 

električno vozilo. 

Sjedište Koprivničko-križevačke županije od 2014. 

godine ima sustav javnih bicikala Bicko, koji se sastoji od 8 

terminala te flote od 60 klasičnih i 10 električnih bicikala, 

potpuno besplatnih za građane. Približno 30 posto javne 

rasvjete u Koprivnici čini visoko energetski učinkovita LED 

rasvjeta, a od 2019. godine u rezidencijalnom dijelu grada 

uspostavili su Living lab pametne rasvjete kao prvi takav 

primjer u Hrvatskoj. na području grada Koprivnice na 

raspolaganju su 10 punionica za električna vozila. 

Sustav javnih 

bicikala Bicko 

ima 8 terminala 

te flotu od 60 

klasičnih i 10 

električnih 

bicikala 

ROBERT MIHALJEVIĆ 

OSIJEK 

Čak 98 posto javne rasvjete 

čini energetski učinkovit LED 

uz pametni sustav nadzora 

A 

ktualni laureat nagrade Eco City ide po treći 

uzastopni trijumf s adutima kao što su udjel 

biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica 

na području grada od 17 posto ili 59,5 kilometara 

te gotovo kompletna pokrivenost javne 

rasvjete energetski učinkovitom opremom. 

U Osijeku je, naime, 98 posto javne rasvjete 

energetski učinkovita LED rasvjeta, a uvodi se 

i pametni sustav nadzora i upravljanja javnim 

rasvjetom baziran na GIS-u. 

Kada su u pitanju mjere istiskivanja vozila 

na fosilna goriva iz gradskog prometa u gradu 

na Dravi, javna uprava koristi 20 električnih 

osobnih i teretnih vozila, a u Gradskom 

prijevozu putnika zamijenjena je flota od 25 

autobusa koji udovoljavaju EURO VI normi. U 

Osijeku je uveden sustav dijeljenih bicikala 

koji se sastoji od 25 samoposlužnih stanica 

za 125 mehaničkih bicikala i 50 električnih 

bicikala te je 13 stanica opremljeno 

solarnim elektranama snage 3 kilovata 

po stanici. U funkciji je i sustav dijeljenih 

120 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 

Uveden je sustav 

dijeljenih 

bicikala s 25 

samoposlužnih 

stanica za 125 

mehaničkih 

bicikala i 50 

električnih 

e-romobila (Bolt) koji ima 400 e-romobila, a osječki 

sustav je po broju korištenja jedan od najkorištenijih 

Bolt sustava u Europi, odnosno u konkurenciji 120 

europskih gradova. 

U sjedištu Osječko-baranjske županije otvorena 

su četiri reciklažna dvorišta – Retfala, Gornji grad, 

Donji grad i Jug II, jedno mobilno reciklažno 

dvorište za prigradska naselja te reciklažno dvorište 

za građevni otpad u Sarvašu, dok se prikupljeni 

biootpad obrađuje u kompostani. 

KANDIDATI 


Gradski prijevoznik 

Polet 

sredstvima EU 

obnovio je vozni 

park nabavkom 7 

novih autobusa, 

koji su značajno 

povećali kvalitetu 

prijevoza

I 

ako s oko 5500 stanovnika spada u kategoriju malih gradova, 

grad Krk raspolaže s tri punionice za punjenje osobnih 

električnih automobila, dvije punionice samo za potrebe Gradske 

uprave i deset punionica za električne bicikle, što su kapaciteti koje 

nemaju ni puno vreće sredine. Uz to krčka gradska uprava nabavila 

je deset električnih bicikala kako bi pokrenula ‘Bike sharing’ sustav 

na području cijelog otoka Krka. 

Kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz obnovljivih 

izvora na gradskoj infrastrukturi Krka, instalirana je fotonaponska 

elektrana Treskavac koja proizvodi godišnje oko 150 tisuća 

kilovatsati električne energije. Udio odvojeno sakupljenog 

komunalnog otpada, uključujući i mješoviti 

otpad poput glomaznog otpada i otpada od 

čišćenja ulica, na razini grada Krka iznosi 59,7 

posto. Udio krčkih kućanstava priključenih na 

sustav pročišćavanja odvodnih voda iznosi 88 

posto. 


KRK 

Kapacitetom punionica za bicikle i 

automobile pretekli i veće gradove 


VINKOVCI 

Udio odvojeno 

prikupljenog 

komunalnog otpada, 

uključujući i 

mješoviti otpad i 

otpad od čišćenja 

ulica, na razini 

grada Krka iznosi 

59,7 posto 

Nakon ugradnje 

LED rasvjete 

bilježe uštedu 

od 60 posto u 

odnosu na stare 

račune za javnu 

rasvjetu 

A 

duti Vinkovaca za prvu pobjedu u natjecanju 

za nagradu Eco City su, među ostalim, obnova 

voznog parka javnog prijevoza autobusima 

na ekološki održiv pogon, ugradnja energetski 

učinkovite javne rasvjete i razvoj proizvodnje 

električne energije iz ‘obnovljivaca’. 

Gradski javni autobusni prijevoznik Polet 

EU sredstvima obnovio jevozni park nabavkom 

7 novih autobusa koji su, ističe Gradonačelnik. 

hr, značajno povećali kvalitetu prijevoza u 

Vinkovcima uz poštivanje svih eko standarda koje 

propisuju propisi vezani uz očuvanje okoliša i 

smanjenje štetnih plinova. U gradu na Bosutu 73 

posto javne rasvjete je energetski učinkovito. 

TROGIR 

Instalirali solarne elektrane 

na javnoj infrastrukturi 

U 

pohod na prvu nagradu Eco City u izboru Jutarnjeg 

lista i Gradonačelnik.hr Trogir ide, među ostalim, 

razvijenom biciklističkom infrastrukturom, 

dosezima u proizvodnji električne energije iz 

‘obnovljivaca’ na javnoj infrastrukturi i energetskoj 

obnovi gradskih nekretnina. Trogir ima tri postaje 

s javnim biciklima, a na području grada je preko 

30 kilometara otočnih/brdskih biciklističkih staza. 

Na javnoj infrastrukturi instalirane su dvije solarne 

elektrane kapaciteta 50 i 30 kilovatsati te je godišnja proizvodnja 

oko 160 tisuća kilovatsati. U tijeku je izgradnja još dvije solarne 

elektrane. Trogirska uprava ima u vlasništvu deset zgrada od kojih je 

energetsku obnovu prošlo njih pet. Na području Trogira posađeno je 

preko 1000 novih sadnica stabala, a ugradnjom LED rasvjete bilježe 

uštedu od 60 posto u odnosu na ranije račune za javnu rasvjetu. 

Javni prijevoz autobusima na ekološki održiv pogon 

Kada je u pitanju proizvodnja struje iz 

‘obnovljivaca’ na vinkovačkoj javnoj infrastrukturi, 

gradska tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija 

je u 2022. proizvela električne energije iz 

‘obnovljivaca’ u količini 461.700 kilovatsati. 

Vinkovačka gradska uprava izradila je i 

studiju predizvodljivosti o proizvodnji vodika na 

području grada. Vodik bi se koristio kao pogonsko 

gorivo za autobuse, komunalna vozila i vozila 

gradske uprave, te za proizvodnju električne 

energije za potrebe 171 objekta u Vinkovcima, 

a dobivao bi se elektrolizom vode iz sunčanih 

elektrana te ultra visokom temperaturnom 

hidrolizom otpada. 

ANTE ČIŽMIĆ / CROPIX 


EGIDA GLAS PARTNERA 

- NAVIGACIJA 

G 

rad Sveta Nedelja već je 

odavno poznat kao 

perjanica gospodarskog i 

demografskog razvoja. 

Zadnjih nekoliko godina 

nosi titulu najboljeg grada 

za gospodarstvo u 

Republici Hrvatskoj i 

najboljeg srednjeg grada za kvalitetu života. 

Ono što Svetu Nedelju svrstava na vrh 

ljestvice je kombinacija sigurnog obiteljskog 

okruženja, visoke kvalitete života i idilične 

prirode, dok ju visok gospodarski razvoj i 

poduzetničke zone čine prepoznatljivom i 

privlačnom za pametno poslovanje. 

Zbog svoje pozitivne politike prema 

poduzetništvu, koja uključuje nultu stopu 

prireza i poreza na potrošnju, ukidanje i 

smanjenje nameta, poduzetnici su prepoznali 

Svetu Nedelju kao idealan grad za investiranje 

i poslovanje. 

NOVA MODERNA ŠKOLA 

Osim najvećeg poreznog rasterećenja 

koje je provela jedinica lokalne samouprave, 

usmjerenost ka modernim tehnologijama još je 

jedan od ključnih faktora zašto Sveta Nedelja. 

U poduzetničkim zonama smjestile su se 

brojne uspješne tvrtke, no zasigurno jedna od 

najpoznatijih je Rimac Automobili. Relativno 

mlada, ali daleko najuspješnija tvrtka. Svojom 

kreativnošću i znanjem potiče mnoge mlade 

poduzetnike na daljnji rast i razvoj. Povijesna 

investicija Kampus Rimac u Kerestincu privodi 

se kraju, a Mate Rimac osmišljava već i novi 

projekt. 

Uz sve navedeno, idu u korak sa svjetskim 

trendovima zaštite okoliša i smanjenjem emisije 

CO 2 

. Gradonačelnik Dario Zurovec smatra: 

“Inovacijama se može utjecati na klimatske 

promjene, a istovremeno gospodarstvo od 

toga može imati velike koristi kroz porast 

konkurentnosti i proizvodnje’’. U želji da 

pruže sugrađanima što kvalitetniji životni 

standard, zaštita okoliša također je jedan od 

primarnih koraka, a optimiziraju potrošnju 

energije i smanjuju svjetlosno zagađenje 

primjenom naprednih Smart City i loT rješenja 

na infrastrukturi javne rasvjete (suradnja sa 

HT-om). 

Sveta Nedelja grad je budućnosti te će 

uspješno iskoristiti alternativne izvore energije. 

Za njih je jedan od glavnih stupova tranzicije 

upravo – geotermalna energija! U suradnji 

s Islandskim partnerom provode projekt 

istraživanja geotermalne vode na području 

grada. Provedbom projekta valorizirat će se 

postojeći geotermalni resursi, a pronaći će i 

optimalnu lokaciju za proizvodnju geotermalne 

SVETA NEDELJA - GRAD BUDUĆNOSTI OPTIMIZIRA POTROŠNJU ENERGIJE I SMANJUJE 

SVJETLOSNO ZAGAĐENJE PRIMJENOM NAPREDNIH SMART CITY I IOT RJEŠENJA 

Grad energetske 

samoodrživosti 

U suradnji s islandskim partnerom provodi se projekt 

istraživanja geotermalne vode na području grada kao 

alternativnog izvora energije 

energije na području Svete Nedelje. Prilika je 

to da cijelu gospodarsku zonu snabdijevaju 

obnovljivom energijom i poduzetnicima 

u budućnosti osiguraju još stabilnije i 

sigurnije okruženje za rad, rast i razvoj. 

Njihova nastojanja prepoznala je Vlada RH i 

međunarodni partneri te im je Ministarstvo 

regionalnog razvoja i fondova EU dodijelilo 2,5 

milijuna kuna za izradu dokumentacije tijekom 

istraživanja geotermalnih izvora. 

Uz velike infrastrukturne projekte koji 

pridonose većoj kvaliteti života, privodi se 

kraju generacijski projekt izgradnje nove 

Osnovne škole Strmec. Nova, moderna škola s 

digitalnim pločama višedesetljetni je san, a sada 

postaje i stvarnost. Ukupna neto površina škole 

INTENZIVNO SE RADI I NA POVEĆANJU 

VRTIĆKIH KAPACITETA TE SLIJEDE JOŠ 

DVIJE DOGRADNJE DJEČJIH VRTIĆA, A 

SVE TO UZ BESPOVRATNA SREDSTVA EU 

je 3748,34 m 2 , a škola će imati i rukometno 

igralište, košarkaško igralište, vježbalište te 

atletsku stazu. Ove jeseni novu školu pohađaju 

učenici nižih razreda, a u drugom polugodištu 

kreću i viši razredi. Procijenjena vrijednost 

radova je više od 50 milijuna kuna odnosno 

više od 6.6 milijuna eura. Grad Sveta Nedelja 

financira ovaj projekt u visini od 66,7 %, a 

Zagrebačka županija 33,3%. 

BROJNI SE DOSELJAVAJU 

Sveta Nedelja dobila je i novo mjesto čitanja, 

učenja i susreta - Gradsku knjižnicu Mihaela 

Šiloboda te je bogatija za još jednu kulturno – 

umjetničku ustanovu. Prizemlje čini dječji odjel 

i čitaonica, dok je u aneksu smještena dvorana 

koja se može zasebno koristiti. 

Intenzivno se radi i na povećanju vrtićkih 

kapaciteta te slijede još dvije dogradnje 

dječjih vrtića, a sve to uz bespovratna sredstva 

Europske unije. Sveta Nedelja grad je u kojem 

mladi i obitelji ostaju, a brojne se doseljavaju i 

biraju za svoj novi dom i život. 


MATIJA POSAVEC 

Ž U P A N M E Đ I M U R S K E Ž U P A N I J E 

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PREDVODNICA JE HRVATSKE 

U PRIVLAČENJU SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE 

Stotine projekata čine Međimurje snagom Europe, a iza te je formule mnogo upornosti 

kako bismo osigurali naprednu i sigurnu zajednicu te podršku našim građanima 

G 

odina 2023. vrijeme je rezimiranja postignutoga u 

svjetlu obljetnica i događaja, poput 30. godišnjice 

djelovanja i rasta Međimurske županije, srpanjskog 

obilježavanja prvog desetljeća članstva Republike 

Hrvatske u Europskoj uniji, a početkom godine, kod 

nas, na sjeveru, najšire su se otvorila vrata naše 

zemlje ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor. 

Naš je rezime impresivan: stotine projekata i profiliranje 

Međimurske županije u hrvatsku predvodnicu u privlačenju 

sredstava Europske unije po glavi stanovnika. 

Njegujemo vrijednosti Europske unije na autentičan način 

– ponosni na nasljeđe predaka, gradimo međimurski put u 

budućnost. Specifičan je naš pristup i u njemu je sadržana 

“tajna” našega uspjeha: recept za uspjeh je privlačenje europskih 

sredstava intenzivnom projektnom aktivnošću, uz stabilan, 

dobro izbalansiran proračun, a cilj nam je napredna, sigurna 

zajednica i podrška našim građanima koja seže do svakog 

doma. Iza te “formule” stoji mnogo upornosti. Naš mentalitet ne 

prepoznaje čekanje na tuđu pomoć kao opciju. Sve što možemo 

svojim rukama i pameću to i realiziramo, a na barijere koje nam 

se ispriječe na putu, reagiramo na isti način: uklanjamo ih ili 

preskačemo vlastitom snagom. 

Iz tog su vrela snage rođeni i plodovi naših najvećih 

projekata, koji su nam danas na ponos i koji su nam gorivo 

za nove ulagačke cikluse. Danas uživamo u plodovima 

velikih projekata koje smo uspješno izveli i po kojima smo 

prepoznatljivi u cijeloj zemlji te ovom dijelu Europe. Najveći 

investicijski ciklus u međimursko zdravstvo dosad, zatvorili 

smo otvaranjem sljedećeg ulagačkog vala u kojem ćemo 

izgraditi palijativni centar te suvremeni prostor za sve naše 

zdravstvene laboratorije. Obnovili smo i opremili sve naše 

zdravstvene ustanove, a najveću – Županijsku bolnicu Čakovec 

– kontinuiranim ulaganjima doveli do razine privlačne stručnom 

kadru. Tako nam je za rukom pošlo što nikom u Hrvatskoj 

nije: našu su Bolnicu izabrali mnogi mladi specijalisti iz 

raznih dijelova Hrvatske kao mjesto gdje žele graditi karijere 

pa ni ustanova ni naši građani ne trpe posljedice nedostatka 

liječničkog kadra. 

U obrazovanje ulažemo mnogo te ne propuštamo niti jednu 

priliku za privlačenje sredstava iz fondova za obnovu i gradnju 

škola, prvi smo u Hrvatskoj završili gradnju i opremanje 

Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Čakovec. 

Prvi smo u Hrvatskoj, kao regionalna samouprava, osnovali, 

izgradili i opremili znanstveno – istraživački centar Metalska 

jezgra. 

Niti jedna skupinu ljudi u našoj zajednici ne ostavljamo na 

margini: naprednim učenicima nudimo poticajne sadržaje, 

roditeljima čitav niz pomoći tijekom školovanja djece. Svi 

studenti dobivaju jednokratnu potporu i imaju besplatan, 

neograničen prijevoz vlakom po cijeloj zemlji, a najbolje 

među njima nagrađujemo. Stipendiramo učenike branitelja, 

te one koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja, 

što je model koji se upravo iz Međimurske županije proširio 

Hrvatskom. Osnažujemo najranjivije u zajednici pa djeci s 

razvojnim poteškoćama u vrtićima i školama osiguravamo 

asistente, podržavamo aktivnosti asocijacija koje okupljaju 

naše umirovljenike. Suočeni s problemom deficita smještajnih 

kapaciteta za ljude treće životne dobi, upravo smo pokrenuli 

veliki projekt izgradnje centra za starije i nemoćne osobe, 

procijenjen na 12 milijuna eura. 

P 

onosni smo na spomenike naše intenzivne projektne 

aktivnosti koji su, u domeni kulture, turizma te 

očuvanja prirodnih resursa i okoliša, pridonijeli 

osvajanju prestižne nagrade Green Destination koju 

Međimurska županija nosi jedina u Hrvatskoj i 

četvrta na svijetu. Jedan od tih spomenika je 

vidikovac na Mađerkinom bregu, atrakcija u 

bregovitom dijelu našega kraja, zlatnim slovima upisana u 

turističke karte Europe. Iz pogleda s vidikovca koji seže preko 

četiri zemlje izvire simbolika Međimurja – zelenog otoka obilja 

armiranog vjerom u vlastitu snagu. 

Vidikovac Mađerkin breg 


GLAS PARTNERA 

G 

rad kojeg je nakon 

zatvaranja ugljenokopa 

snašla sudbina s brojnim 

nezaposlenima i ne baš 

bajnom gospodarskom 

slikom, danas osvaja titule 

za uspješnost, 

gospodarstvo strelovito 

raste i na najvišim je razinama, a o kvaliteti 

života najbolje govori kako su ove godine 

proglašeni jednom od europskih prijestolnica 

raznolikosti i uključivosti. 

MULTIETNIČAN I TOLERANTAN 

Labin, grad je to koji je postao sinonim 

za nagradu “Najbolji grad” što ni ne čudi 

s obzirom na čak četiri osvajanja titule i 

posljednjih pet finala. Kategorija kojom Labin 

sigurno vlada je ona demografije i mladih za 

gradove srednje veličine. Ništa to ne bi bilo 

čudno, bila bi to jedna od uspješnijih priča u 

našoj državi rekli bi. No upravo ovaj uspjeh 

stvoren je na teškim temeljima, na onome što 

su Labinjani doživjeli i što su uspjeli prebroditi 

te izaći još jači i stabilniji. 

Naime, Labin je najpoznatiji po svojoj 

rudarskoj prošlosti i rudniku koji je u jednom 

trenutku zapošljavao čak 12 000 ljudi. Nema 

Gradonačelnik 

Valter Glavičić 

ispred novog 

Doma za starije 

UZIMAJUĆI U OBZIR JAKI IT, GRAĐEVINSKI, TURISTIČKI I INDUSTRIJSKI SEKTOR, 

U LABINU PRAKTIČKI VIŠE NEMA NEZAPOSLENE OSOBE 

Na teškim temeljima 

stvorili jednu od 

najuspješnijih 

hrvatskih priča 

Sve je spremno za skori početak radova i na najvećem 

projektu u povijesti grada, aglomeraciji Labin - Raša - 

Rabac, vrijednom više od 100 milijuna eura 


obitelji u ovom kraju koja nije na neki način 

povezana sa rudnikom. 

Upravo taj rudnik i zapošljavanje radnika 

sa cijelog Balkana bili su odličan temelj 

za Labin kakav danas svi poznajemo, 

multietničan, tolerantan i pravi spoj 

različitih kultura koje funkcioniraju savršeno 

uz jedan zajednički nazivnik - ljubav prema 

Labinu, Istri i ovom jedinstvenom načinu 

života. To je prepoznato i na europskoj razini 

te je Labin kao jedini hrvatski grad ove 

godine proglašen za prijestolnicu europske 

raznolikosti i uključivosti te je kao jedan mali 

europski grad stavljen u društvo metropola 

i pravi je primjer onoga čemu mnogi teže ali 

nikako da postignu. 

Valja se vratiti u tu ne tako daleku 

prošlost kako bi najbolje opisali što se u 

ovom gradu događalo i zbog čega zaslužuje 

sve ove titule koje im se dodjeljuju 

posljednjih godina. Ne tako davno, nakon 

zatvaranja i posljednjeg ugljenokopa bio je 

vjerojatno najteži period u novijoj povijesti 

Labina. Brojni nezaposleni, loša perspektiva 

i ostavština sive, prljave industrije na svakom 

koraku. Upravo takva situacija nije nikome 

ulijevala povjerenje i nitko se nije nadao da 

će u kratkom vremenskom periodu Labin 

biti ono što je danas. Moderan, europski 

grad, razvijene moderne industrije, turizma 

najviše razine, okrenut zelenim politikama i 

izuzetnim demografskim mjerama. 

TURIZAM NA VISOKOJ RAZINI 

Sve ovo navedeno teško je opisati kroz 

kratak tekst kojim želimo približiti svima 

koji to još nisu, da upoznaju Labin detaljnije 

jer u njemu se možda kriju tajne uspjeha 

koje valja primijeniti na druge sredine u 

Hrvatskoj. 

Industrija koju smo spomenuli, od 

one sive, rudarske koju definitivno nije 

moguće povezati sa zelenim politikama 

ili modernim tehnologijama, zamijenila je 

industrija najviših europskih standarda. 

Industrijska zona u Labinu jedna je od tri 

najjače u Hrvatskoj, a proizvodnja bazirana 

na tehnologijama sutrašnjice u Labinu 

proizvodi različite proizvode za najveća 

svjetska imena u auto, avio industriji i slično. 

Osim industrije valja spomenuti i 

turizam, i činjenicu da je Labin vjerojatno 

jedan od rijetkih, ako ne i jedini priobalni 

grad u državi koji nije isključivo baziran na 

bavljenje turizmom. Turizam je posljednjih 

godina na najvišoj razini, ulaganja u 

turističku infrastrukturu stvorili su od 

Rapca, pravog bisera Kvarnera, odredište sa 

četiri i pet zvjezdica. 

Uzimajući u obzir i jaki IT sektor, 

GRAD JE MLADIM OBITELJIMA 

OSIGURAO BESPLATNE PARCELE, A 

SVOJIM NAJMLAĐIMA PRUŽA NAJVIŠE 

STANDARDE U JASLICAMA I VRTIĆU 

građevinski, turistički te industrijski, u 

Labinu praktički više nema nezaposlene 

osobe te gradska uprava na čelu sa 

gradonačelnikom Valterom Glavičićem 

posljednjih godina čini sve kako bi mladim 

ljudima ponudila još bolje uvjete da ni ne 

pomišljaju na odlazak. 

Dobro je poznata činjenica da je 

Labin po visini izdvajanja za stipendije i 

mogućnostima koje pružaju svojim mladima 

jedan od svjetlijih primjera, da su osigurali 

besplatne parcele za mlade obitelji, da svojim 

najmlađima pružaju najviše standarde u 

jaslicama i vrtiću, a roditeljima dvoje i više 

djece osiguravaju i besplatno mjesto u 

istima. 

Prvi čovjek Labina, Valter Glavičić u 

kratkom nam je razgovoru istaknuo je kako 

je upravo ta misao o sugrađanima i svim 

potrebama koje imaju svakog dana na pameti 

i vodilja ove gradske uprave u posljednjih 

šest godina koliko je on na čelu. Ističe kako 

je samo ove godine zgotovljeno nekoliko 

projekata koji su godinama željeni od 

sugrađana, vrijedni su oko 7 milijuna eura, a 

njihova istinska vrijednost puno je veća od 

toga. 

Demografija i socijalna pitanja ne tiču se 

samo onih najmlađih, već i seniora koji su 

zadužili grad i to je od ove gradske uprave 

prepoznato na najbolji mogući način. 

Labinjani su upravo završili jedan takav 

projekt, vrijedan oko 6 milijuna eura. Radi 

se o Domu za starije i uskoro će primiti 

svoje prve štićenike te smo na ovom mjestu 

porazgovarali sa Gradonačelnikom koji je 

istaknuo. 

“Izgradnja Doma bila je u političkom 

programu svih stranaka na svim lokalnim 

izborima od 2001. godine do danas, a 

jedino je gradska uprava ustrojena nakon 

izbora 2017. godine ozbiljno zagrizla u taj 

problem te je napokon uspjela realizirati 

ovaj zahtjevni projekt. Dom za starije 

Labin trenutno je najljepši i najmoderniji 

u Hrvatskoj. Želim naglasiti da smo mi kao 

Grad Labin osnivači i glavni investitori 

te će prednost za mjestom u Domu imati 

upravo naši sugrađani. Svjesni smo i realne 

cijene smještaja te ćemo za naše sugrađane 

isti i sufinancirati te planiramo kako će za 

to trebati izdvajati oko 400 tisuća eura na 

godišnjoj razini iz gradskog proračuna. 

Najveći je to projekt Grada Labina u njegovoj 

povijesti i ponosni smo da smo generacija 

koja je realizirala toliku želju i potrebu naših 

stariji” – ističe gradonačelnik Glavičić 

Još je jedan projekt nedavno dovršen i 

izgleda spektakularno, a to je nogometni 

teren s umjetnom travom na što je utrošeno 

oko milijun eura za što je i Hrvatski 

nogometni savez financirao postavu umjetne 

podloge najviše razine. Teren je u funkciji 

na radost svih sportaša i rekreativaca, a stigla 

je i odluka kojom su osigurana bespovratna 

sredstva za sufinanciranje popratnih objekata 

te će se izgraditi svlačionice i tribine kako bi 

ovaj kompleks bio potpun. 

OBNOVA STOLJETNE ŠUME 

Gradonačelnik Valter Glavičić potvrdio 

nam je i kako se na ovome ne staje, i dalje se 

razmišljanja oko najmlađih u fokusu te Labin 

ima potrebe za više vrtićkih i jasličkih mjesta. 

”Uskoro počinjemo graditi novi dječji vrtić 

u naselju Vinež. Vjerujemo kako će to biti već 

početkom godine s obzirom da je ishodovana 

građevinska dozvola, sva dokumentacija je 

spremna te uskoro raspisujemo nabavu za 

pronalazak izvođača radova.” 

Uz sve navedeno vidimo kako Labin i dalje 

sigurno i stabilno korača putem daljnjeg 

razvoja, a valja istaknuti kako sve navedeno 

najbolje potkrjepljuju djelima te zelene 

politike i briga oko klimatskih promjena nisu 

samo mrtvo slovo na papiru s obzirom da, 

Novi stadion s umjetnom travom 

saznajemo za kraj od gradonačelnika, uskoro 

počinje obnova stoljetne šume “Pineta” 

oko Starog grada Labina te uređenje prvog 

gradskog urbanog parka u naselju Kature 

sa novih 8000 biljaka, a za oba su projekta 

osigurana bespovratna sredstva i to u 

milijunskom iznosu. 

Osim toga, sve je spremno za skori početak 

radova i na najvećem projektu u povijesti 

Labina i Labinštine općenito, aglomeraciji 

Labin -Raša – Rabac koja svojom vrijednošću 

premašuje iznos od 100 milijuna eura za što 

su osigurana bespovratna sredstva. 


GLAS PARTNERA 

D 

vostruki osvajač prestižne 

titule grada s najboljom 

kvalitetom života u 

Hrvatskoj – Poreč - i ove se 

godine našao u izboru. 

Poreč je jedan od rijetkih 

gradova u Hrvatskoj koji je 

nominiran kao finalist 

svake godine od početka izbora. 

Osvajanje ove prestižne titule Poreč može 

zahvaliti činjenici da je najrazvijeniji, ali i grad 

s najmlađim stanovništvom u Istri. Pozitivno 

i stabilno gospodarsko okruženje pridonijelo 

je tome da Poreč godinama bilježi pozitivna 

demografska kretanja. Konstantno se radi 

na podizanju kvalitete života građana svih 

životnih dobi, kroz različite mjere. 

POTREBE SVIH GENERACIJA 

- Trudimo se ravnomjerno razvijati kako 

grad, tako i čak 53 naselja na Poreštini koja 

nam administrativno pripadaju. Danas 

jednaku komunalnu opremljenost ima 

građanin koji stanuje u Žbandaju ili u centru 

Poreča. Osim komunalne opremljenosti, jako 

nam je važno voditi računa o potrebama svih 

naših generacija – imamo najjeftiniji gradski 

dom za starije u Istri, svim umirovljenicima 

sufinanciramo dopunsko zdravstveno 

osiguranje, našim umirovljenicima s malim 

prihodima svakog mjeseca uplaćujemo 

dodatak na mirovinu, sudjelujemo u 

troškovima odvoza otpada, komunalne 

naknade, dok našim studentima i učenicima, 

primjerice, dajemo neke od najvećih 

stipendija u zemlji, a svake godine oko desetak 

obitelji u Poreču kupi stan zahvaljujući i 

gradskim subvencijama. Sve to smo ostvarili 

kao grad bez prireza koji ima među najnižim 

komunalnim naknadama - ističe Loris 

Peršurić, gradonačelnik Poreča. 

U proteklih šest godina njegova 

mandata na području Poreča izgrađene 

prostorima te sufinancira uklanjanje azbesta. 

su škole Finida i škola u Žbandaju te tako 

Ipak, u svojim planovima ne posustaju. 

uvedena jednosmjenska nastava, što je bila 

- Posebno smo ponosni da smo zadnjih 

dugogodišnja želja porečkih obitelji. Izgrađena 

godina pokrenuli obnovu naše kulturne baštine 

su tri vrtića u Žbandaju, Dračevcu i 

koja je jedan od glavnih motiva dolaska u 

Velom Maju, a do kraja godine u 

grad. Smatram da očuvanje i obnova ovakvih 

planu je početi izgradnju još dva 

spomenika nije samo naša obaveza, već i naša 

vrtića za 300 djece. Ulagalo se 

dužnost, jer čuvanjem naše baštine, čuvamo 

i u komunalnu infrastrukturu, 

priču našega grada i prenosimo je na nove 

pa su tako izgrađene 

generacije. Zato je u proteklom razdoblju 

međuzaobilaznica, čime je Poreč 

obnovljen zvonik Eufrazijeve bazilike, a 

dobio tri prometna prstena, 

kroz vrlo uspješnu suradnju s Hrvatskim 

obnovljena je riva, izgrađeno 90 

restauratorskim zavodom, obnova ovog 

kilometara kanalizacijske 

UNESCO-ova spomenika nastavlja 

mreže s četiri pročistača, 

se i dalje. Obnovljen je i Zavičajni 

Loris Peršurić, 

čime se štiti more, ali 

muzej Poreštine, Gornji vrtić, 

gradonačelnik Poreča 

i čija se prerađena 

gradska riva koja nam je tijekom 

DVOSTRUKI OSVAJAČ TITULE GRADA S NAJBOLJOM KVALITETOM ŽIVOTA U 

HRVATSKOJ I OVE SE GODINE NAŠAO U IZBORU NAJBOLJIH 

Poreč radi na razvoju 

grada i 53 naselja 

Brojne projekte ostvarili smo kao grad bez prireza s 

jednom od najnižih komunalnih naknada, ističe porečki 

gradonačelnik Loris Peršurić 

voda danas koristi za čišćenje ulica, izgrađen 

novi nogometni kampus, obnovljen Zavičajni 

muzej Poreštine, a tijekom nekoliko godina 

Poreč je postao predvodnik zelene tranzicije 

u Istri i grad primjer jer na javnim objektima 

ima postavljene solarne kolektore, pokrenuo 

je pilot-projekt javnog prijevoza električnim 

autobusom, prvi u Hrvatskoj otvorio je 

Sunčani ured kao mjesto podrške građanima 

kod postavljanja solarnih kolektora, uklonio 

je jednokratnu plastiku iz upotrebe u javnim 

obnove otkrila i rimski šivani brod star preko 

2000 godina, dok su u tijeku istraživanja na 

najstarijem porečkom trgu Marafor. Dodatno, 

ove su godine pokrenute i obnove Memorijalne 

kuće Joakima Rakovca, kao i Romaničke kuće - 

dodaje gradonačelnik. 

INFRASTRUKTURA NE PATI 

Europski fondovi su često nedostižni jer 

se Poreč nalazi u kategoriji najrazvijenijih 

gradova, ali to ne demotivira porečku gradsku 

upravu, koja i dalje priprema projekte i 

prijavljuje ih na natječaje. 

Naravno, priča o Poreču ne može proći 

bez turizma. Na Poreštini danas se ostvaruje 

gotovo 10 posto hrvatskog turizma. Da bi sve 

funkcioniralo kako treba, bilo je potrebno 

osigurati adekvatnu infrastrukturu koja može 

podnijeti vrhunce u špici sezone. Poreč svoju 

komunalnu opremljenost – zaobilaznicu i 

međuzaobilaznicu, četiri pročistača otpadnih 

voda, više od 50 prostornih planova raznih 

razina i čuvanje obalnog pojasa i mora, 

kao iznimno značajnih resursa, može 

zahvaliti svima koji su do danas upravljali 

gradom i turizmom jer, iako ovom području 

tijekom špice gravitira oko 150.000 ljudi, 

infrastruktura ne pati. 


GRADOVI 

PREDVODNICI 

P 

rojekt izbora za Najbolji grad 

Jutarnji list je pokrenuo u 

suradnji sa platformom 

gradonačelnik.hr koja se u 

proteklih sedam godina, od 

kad je krenula s radom, 

etablirala kao jedini medij u 

Hrvatskoj koji sustavno prati 

rad i djelovanje, projekte i mjere gradskih 

uprava na teritoriju čitave zemlje te analizira i 

uspoređuje rezultate i uspješnost gradova kroz 

javno dostupne službene podatke. 

U ‘Top 10’ analizama proračunskih 

izdvajanja gradova te nizom istraživanja u 

kojima prikuplja podatke direktno od gradskih 

uprava ili iz drugih javno dostupnih podataka 

U ‘Top 10’ analizama 

gradonačelnik.hr rangira ih 

prema proračunskim 

prioritetima i mjerama za bolje 

uvjete života i poslovanja 


GRADOVI EGIDA - NAVIGACIJA 

PREDVODNICI 

1 2 3 4 

Pružanje financijske potpore 

obiteljima s maloljetnom 

djecom, financiranje opreme za 

novorođenčad, prijevoz djece s 

teškoćama u razvoju, naknade 

za roditeljski dopust, produženi 

boravak u vrtiću i školi, trajni 

smještaj i hrana djece u 

nepovoljnom položaju... 

Subvencije trgovačkim 

društvima i zadrugama izvan 

javnog sektora. Riječ je o 

privatnim tvrtkama kojima su 

gradovi novčano pomogli, no 

vjerojatno kod pojedinih 

gradova nije bilo odvojeno 

knjiženih potpora namijenjenih 

poduzetnicima i obrtnicima. 

Za sport i rekreaciju svojih 

građana otprilike su 

podjednako ulagali ‘morski’ i 

‘kontinentalni’ gradovi, pri 

čemu su ipak mali i srednji 

gradovi u odnosu na velike – 

koji su razumljivo prednjačili u 

apsolutnim iznosima – izdvajali 

nešto više iz proračuna. 

Većina projekata vezanih uz 

zaštitu okoliša odnosi se na 

saniranje odlagališta neopasnog 

otpada, izgradnju reciklažnih 

dvorišta, nabavku spremnika za 

odvojeno prikupljanje otpada, 

provođenje raznih edukacija i sl. 

Postala je jedna od zahtjevnijih 

proračunskih stavki. 

(DZS, FINA, baze podataka ministarstava…), 

gradonačelnik.hr građanima omogućuje bolji 

uvid u proračunske prioritete, projekte i mjere 

kojima gradovi rade na poboljšanju uvjeta 

života i poslovanja. Gradske uprave, pak, kroz 

njihovu analitiku i usporedbe, dobivaju uvid 

u vlastitu poziciju i rejting u odnosu na ostale 

gradove. Također, kaže glavna urednica Marija 

Pulić Drljača, gradonačelnik.hr tijekom godina 

je postao platforma i jedinstveno mjesto na 

kojem se i same gradske uprave informiraju 

o tome što rade njihovi kolege u drugim 

gradovima, a često i inspiriraju mjerama i 

dobrim praksama kojima drugi gradovi podižu 

kvalitetu života svojih građana. 

KONKRETNE MJERE I REZULTATI 

’Veliko nam je zadovoljstvo i priznanje 

kad u svakodnevnoj komunikaciji s 

gradonačelnicima, pročelnicima i drugim 

djelatnicima gradskih uprava čujemo kako 

im je naša platforma vrlo korisna i kako na 

svakodnevnoj bazi svrate na naš portal ili 

Facebook stranicu i pogledaju što se radi u 

drugim gradovima, koji su ključni projekti, 

kakve se mjere se donose i na čemu je fokus. 

S druge strane, naš pozitivan pristup, isticanje 

dobrih primjera i praksi, inovativnih projekata 

i korisnih mjera iz gradova korisni su i 

osvježavajući i samim građanima jer smo već 

svi umorni od politike, afera i negative koji 

dominiraju medijskim prostorom. Nas politika 

ne zanima, ne zanima nas čak niti iz koje je 

stranke gradonačelnik osim u slučajevima 

kad se zbog politike dogodi blokada rada 

gradske uprave i provođenje projekata. 

Ono čime se bavimo i na čemu nam je fokus 

su konkretni projekti, mjere i rezultati. 

Vjerujemo da na ovaj način doprinosimo 

pozitivnim i promjenama na lokalnoj razini, 

a povratne informacije iz gradova i trendovi 

koje primjećujemo kroz naše analize pokazuju 

da ovakav pristup itekako ima smisla’, ističe 

urednica gradonačelnik.hr-a. 

Kao najbolji primjer ističe važan trend koji 

pokazuju proračunske analize gradonačelnik. 

hr-a. Naime, iz godine u godinu rastu 

izdvajanja gradova za podizanje kvalitete 

1 

Redni 

broj 

2 

Redni 

broj 

3 

Redni 

broj 

4 

Izdvajanja za obitelj i djecu po stanovniku (u kunama) 

Izdvajanja za poduzetnike po stanovniku (u kunama) 

Izdvajanja za sport (u kunama) 

Grad 

Županija 

Izdvajanja za zaštitu okoliša (u kunama) 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija Sport 2021. 

Sport po 

stanovniku za 

2021. 

1 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 29.134.908 1.257,17 

2 Varaždin Varaždinska 43.782 Veliki grad 53.812.719 1.229,11 

3 Petrinja Sisačko-moslavačka 19.950 Srednji grad 24.126.548 1.209,35 

4 Novigrad Istarska 3.889 Mali grad 4.127.304 1.061,28 

5 Sisak Sisačko-moslavačka 40.121 Veliki grad 41.650.520 1.038,12 

Redni 

broj 

Grad 

Grad 

Grad 

Županija 

Županija 

Županija 

Broj 

stanovnika 

2021 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija 

Kategorija 

Kategorija 

Obitelj i 

djeca 2021. 

Subvencije trgovačkim 

društvima 

i zadrugama izvan 

jav. sektora 2021. 

Zaštita okoliša 

2021. 

Izdvajanja za obitelj i 

djecu po stanovniku 

za 2021. 

1 Vrgorac Splitsko-dalmatinska 5.698 Mali grad 3.041.690 533,82 

2 Vis Splitsko-dalmatinska 1.918 Mali grad 518.975 270,58 

3 Županja Vukovarsko-srijemska 9.153 Mali grad 2.262.516 247,19 

4 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 5.660.944 244,27 

5 Novi Vinodolski Primorsko-goranska 4.328 Mali grad 1.021.058 235,92 

Subvencije 

poduzetnicima 

po stanovniku 

za 2021. 

1 Čabar Primorsko-goranska 3.226 Mali grad 905.203 280,60 

2 Poreč Istarska 16.607 Srednji grad 4.471.894 269,28 

3 Šibenik Šibensko-kninska 42.599 Veliki grad 9.428.806 221,34 

4 Samobor Zagrebačka županija 37.435 Veliki grad 7.603.071 203,10 

5 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.175 Veliki grad 4.607.751 198,82 

Zaštita okoliša 

po stanovniku za 

2021. 

1 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 6.631.274 1.920,44 

2 Opatija Primorsko-goranska 10.619 Srednji grad 17.378.806 1.636,58 

3 Nin Zadarska 2.705 Mali grad 4.159.414 1.537,68 

4 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.899 Mali grad 7.353.792 1.501,08 

5 Komiža Splitsko-dalmatinska 1.394 Mali grad 2.042.145 1.464,95 


5 6 7 8 

Koliko su gradovi iz svojih 

proračuna izdvojili za rodiljne 

naknade i potpore novorođen. 

čadi. Kako je gradonačelnik.hr 

već više puta naglašavao u 

svojim analizama, depopulacija 

je jedan od najvećih nacionalnih 

izazova s kojim se suočavaju i 

druge zemlje. 

U odnosu na broj stanovnika, 

najviše je povukao Grad 

Komiža, nešto više od 3,5 tisuće 

kuna po stanovniku. Druga je 

Vrlika sa gotovo 3,4 tisuće, Cres 

i Orahovica blizu 3,3 tisuće, 

Otok 2,7 tisuća kuna, Beli 

Manastir, Drniš i Nin oko 2,6 

tisuća, itd. 

Što se gradova tiče, 

najuspješniji je u 2021. bio 

Osijek koji je povukao najveći 

udio povučenih sredstava u 

odnosu na ukupno povučena 

sredstva gradova – 5,31 posto. 

Slijede Slavonski Brod sa 4,02 

posto, Rijeka sa 3,90 posto, 

Zadar sa 2,64 posto, itd. 

Riječ je o projektima EU, 

održavanju komunalne 

infrastrukture poput odvodnje 

ili opskrbe pitkom vodom, 

prometnica i javne rasvjete, 

ulaganja u poduzetničke zone, 

dječje vrtiće, igrališta, škole, 

sportske objekte, energetske 

obnove javnih zgrada… 

5 

Redni 

broj 

6 

Redni 

broj 

7 

8 

Izdvajanja za bebe (u kunama) 

EU fondovi po stanovniku (u kunama) 

Grad 

Županija 

EU fondovi - udio u ukupno povučenim sredstvima (u kunama) 

Ulaganja u kvalitetu života (u kunama) 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija 

Eu fondovi 

2021. 

EU fondovi po 

stanovniku za 

2021. 


2 Vrlika Splitsko-dalmatinska 1.706 Mali grad 5.728.764 3.358,01 

3 Cres Primorsko-goranska 2.738 Mali grad 8.996.355 3.285,74 

4 Orahovica Virovitičko-podravska 4.552 Mali grad 14.918.177 3.277,28 

5 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.902 Mali grad 13.429.161 2.739,53 

Redni 

broj 

Grad 

Grad 

Županija 

Županija 

Broj 

stanovnika 

2021 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija 

Kategorija 

Porodiljne naknade 

i oprema i oprema za novoro- 

Porodiljne naknade 

za novorođenčad đenčad po 

2021. stanovniku za 2021. 

1 Belišće Osječko-baranjska 8.884 Mali grad 722.500 81,33 

2 Otok (Vinkovci) Vukovarsko-srijemska 4.899 Mali grad 396.000 80,83 

3 Stari Grad Splitsko-dalmatinska 2.772 Mali grad 215.000 77,56 

4 Vrlika Splitsko-dalmatinska 1.728 Mali grad 126.000 72,92 

5 Supetar Splitsko-dalmatinska 4.325 Mali grad 307.000 70,98 

Eu fondovi 

2021. 

Udio povučenih sredstava 

u ukupno povučenim 

sredstvima 2021. 

1 Osijek Osječko-baranjska 96.848 Veliki grad 79.027.317 5,31% 

2 Slavonski Brod Brodsko-posavska 50.039 Veliki grad 59.853.238 4,02% 

3 Rijeka Primorsko-goranska 108.622 Veliki grad 57.972.363 3,90% 

4 Zadar Zadarska 70.829 Veliki grad 39.294.978 2,64% 

5 Vukovar Vukovarsko-srijemska 23.536 Veliki grad 34.738.656 2,34% 

Udio izdvajanja za 

Redni 

Broj 

Usluge unapređenja 

stanovanja i 

Ukupni rashodi usluge unapređenja 

Grad stanovnika Kategorija 

broj 

2021. stanovanja i zajednice 

2021. 

zajednice 2021. 

u proračunu za 2021. 

1 Komiža 1.394 Mali grad 16.462.547 28.489.310 57,78% 

2 Drniš 6.276 Mali grad 22.091.302 45.944.972 48,08% 

3 Novigrad 3.889 Mali grad 25.056.439 53.210.146 47,09% 

4 Ludbreg 8.477 Mali grad 23.954.189 54.162.156 44,23% 

5 Ivanec 12.723 Srednji grad 19.068.618 43.511.807 43,82% 

života – od ulaganja u razvoj i poboljšanje 

stanovanja, obrazovanje, obitelj i djecu, 

potpore poduzetnicima, poljoprivrednicima… 

Gradovi su sve efikasniji u povlačenju 

EU sredstava za projekte kojima se potiče 

gospodarski rast, poboljšava socijalna slika i 

podižu odgojno-obrazovni standardi. Izražen 

je i trend sve veće transparentnosti gradova. 

Od toga da građanima kroz posebne aplikacije 

omogućavaju uvid u trošenje proračunskog 

novca pa do direktnog uključivanja građana u 

kreiranje proračuna i odlučivanje u što će se 

ulagati. 

ISTRAŽIVANJE O NAKNADAMA ZA BEBE 

’U ovom kontekstu možemo spomenuti 

i naše prvo istraživanje o naknadama za 

bebe nakon kojeg je čak 60 gradova donijelo 

odluku o povećanju naknada, a istraživanja 

koja smo proveli o cijenama vrtića potaknula 

su mnoge lokalne uprave da ih snize i tako 

olakšaju život svojim građanima i obiteljima 

s malom djecom. Naša analitika i usporedni 

podaci služe mnogim gradovima kako bi 

vidjeli gdje i kako stoje i što 

trebaju napraviti da bi postali 

bolji’, kažu nam iz gradonačelnik. 

hr-a. 

Kao logičan nastavak projekta 

gradonačelnik.hr pokrenut je i 

projekt župan.hr koji prati rad 

županija, a s kojim smo, u 

suradnji i sa Hrvatskom 

zajednicom županija i 

Uredom Europskog 

parlamenta u Hrvatskoj, 

pokrenuli veliki izbor 

za najbolji županijski 

EU projekt. Najmlađi 

sestrinski projekt je portal 

načelnik.hr koji donosi 

analize i primjere dobrih 

praksi iz općina. 

Osim toga, u posljednje četiri 

godine na svom Facebooku 

gradonačelnik.hr je 

organizirao i nekoliko 

uspješnih izbora u 


GRADOVI PREDVODNICI 

9 10 11 12 

Komiža je najviše rangirana 

prema izdvajanju po glavi 

stanovnika pa je u 2021. za 

usluge unapređenja kvalitete 

života izdvojila 11.809,57 kuna 

per capita (jedina iznad 

10.000). Od 1000 do 10.000 

kuna po stanovniku izdvojio je 

81 grad. 

Po udjelu izdvajanja iz 

proračuna za potporu lokalnim 

poljoprivrednicima lidersku 

poziciju zauzima Ivanić-Grad s 

2.23 posto udjela. Prema analizi 

gradonačelnik.hr 76 gradova za 

za ovu stavku u 2021. uložilo je 

više od deset posto godišnjeg 

proračuna. 

Za poljoprivredu je po 

stanovniku najviše izdvojio 

Obrovac, 192,98 kn. Više od 

100 kuna per capita u 2021. dali 

su i Ivanić-Grad (134,32 kn) i 

Petrinja (121 kn), od 50 do 100 

kn dalo je devet gradova, a od 

10 do 50 kn po stanovniku 

izdvojilo je 48 gradova. 

U 2021. godini 14 je gradova 

izdvojilo više od 100 kuna po 

stanovniku, a među deset 

najbolje rangiranih taj se iznos 

kretao između 122 i 327,90 

kuna. Cres je 327,9 kuna 

izdvojio najviše sredstava per 

capita, a slijede ga Ilok i 

Novigrad. 

kojima najbolje među gradovima birali građani. 

’Krenuli smo s izborom Najljepšeg vrtića jer 

smo građanima na jednom mjestu htjeli pokazati 

koliko je krasnih vrtića u zemlji i koliko gradovi 

ulažu novca i truda kako bi što više podigli 

standarde i uvjete boravka najmlađih u vrtićima. 

Projekt je izazvao veliki interes i angažman 

građana, a njegovu vrijednost prepoznali su i u 

Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji 

za odgoj i obrazovanje, te su ga podržali i 

uključili kao pokrovitelji. Uz pomoć stručnjaka 

iz Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata u 

lipnju prošle godine smo organizirali izbor za 

Najljepši park u Hrvatskoj koji je također izazvao 

izuzetno veliki interes i pozitivne reakcije 

građana”, pojašnjavaju. 

PROMICANJE HRVATSKOG TURIZMA 

Najveći boom izazvao je, pak, njihov izbor 

za Najljepši advent kroz koji je slike advenata u 

gradovima prije dvije godine vidjelo preko 1,3 

milijun ljudi, a prošle godine preko 2 milijuna… 

Samo na njihovoj stranici adventi su dobili 

110 tisuća lajkova, a kad računaju svi (i oni 

na sheranim objavama bilo je preko 10 tisuća 

dijeljenja), adventi su prikupili preko 203 tisuće 

lajkova! Za usporedbu, u izboru za najljepši 

advent u Europi kojega organizira portal 

European Best Destinations, prije dvije godine je 

sudjelovalo 208 tisuća glasača. 

”Vrijednost ovog 

projekta u promicanju 

hrvatskog turizma i 

adventa kao 

jednog 

od jačih 

turističkih 

događaja 

u zemlji 

prepoznalo je 

i Ministarstvo 

turizma i sporta koje 

se od prošle godine 

uključilo kao službeni 

pokrovitelj izbora 

za Najljepši advent”, 

zaključuje urednica 

gradonačelnik.hr. 

9 

Redni 

broj 

10 

Redni 

broj 

11 

Izdvajanja za unapređenje kvalitete života po stanovniku (u kunama) 

Izdvajanja za poljoprivredu kao udio u proračunu (u kunama) 

Grad 

Županija 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Subvencije za poljoprivredu po stanovniku (u kunama) 

12 Izdvajanja za zdravstvo po stanovniku (u kunama) 

Kategorija 

Udio izdvajanja za 

Subvencije 

subvencije 

poljoprivrednicima 

2021. 

poljoprivrednicima u 

proračunu za 2021 

1 Ivanić-Grad Zagrebačka 12.982 Srednji grad 1.745.093 2,23% 

2 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 627.236 1,67% 

3 Ozalj Karlovačka 5.837 Mali grad 481.237 1,61% 

4 Orahovica Virovitičko-podravska 4.537 Mali grad 250.000 1,29% 

5 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 430.954 1,24% 

Redni 

broj 

Grad 

Županija 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija 

Subvencije poljoprivrednicimprivrednicima 

Subvencije poljo- 

po 

2021. stanovniku za 2021. 

1 Obrovac Zadarska 3.453 Mali grad 627.236 181,65 

2 Ivanić-Grad Zagrebačka 12.982 Srednji grad 1.745.093 134,42 

3 Petrinja Sisačko-moslavačka 19.950 Srednji grad 2.414.000 121,00 

4 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 430.954 85,42 

5 Ozalj Karlovačka 5.837 Mali grad 481.237 82,45 

Redni 

broj 

Grad 

Grad 

Županija 

Županija 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Broj 

stanovnika 

2021. 

Kategorija 

Usluge 

unapređenja 

stanovanja i 

zajednice 2021. 

Kategorija Zdravstvo 2021. 

Usluge unapređenja 

stanovanja i zajednice 

po stanovniku za 

2021. 


2 Novigrad Istarska županija 3.889 Mali grad 25.056.439 6.442,90 

3 Crikvenica Primorsko-goranska 9.980 Mali grad 36.058.984 3.613,12 

4 Vis Splitsko-dalmatinska 1.918 Mali grad 6.783.182 3.536,59 

5 Drniš Šibensko-kninska 6.276 Mali grad 22.091.302 3.519,97 

Zdravstvo po 

stanovniku za 

2021. 

1 Cres Primorsko-goranska 2.716 Mali grad 890.565 327,90 

2 Ilok Vukovarsko-srijemska 5.045 Mali grad 990.884 196,41 

3 Novigrad Istarska 3.889 Mali grad 753.685 193,80 

4 Hvar Splitsko-dalmatinska 3.979 Mali grad 696.000 174,92 

5 Mali Lošinj Primorsko-goranska 7.537 Mali grad 1.197.493 158,88

Eu gradovi

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?