Eu gradovi

DESETLJEĆE ČLANSTVA HRVATSKE U EU
DANAS SMO NA 87 POSTO ISPLAĆENIH SREDSTAVA, A
UGOVORENOST SE KREĆE OKO 124 POSTO, ISTIČE ŠIME ERLIĆ,
MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
prijedloga koja je svaka od država članica
dužna ponuditi u zamjenu za što veća
namjenska sredstva.
Od 27 članica EU, Hrvatska na
raspolaganju ima najveći iznos novca s
obzirom na veličinu svog BDP-a. Slijede
Bugarska, Rumunjska, Grčka i Slovačka, dok
se na začelju tablice nalaze “bogate” članice,
poput Danske i Luksemburga.
MNOGO KRITIKA ZBOG BRZINE
Hrvatska je u proračun EU do sada
uplatila oko 5,2 milijardi eura, od čega nam
se putem kohezijske politike, tj. EU fondova,
vratilo čak 17,1 milijardi eura. To znači da smo
“u plusu” gotovo 12 milijardi eura.
Proteklih je godina bilo mnogo kritike
oko brzine povlačenja sredstava koja nam
je EU dala na raspolaganje, jer je postojala
bojazan da ćemo zbog vlastite neefikasnosti
biti primorani plaćati penale, ili, još gore, da
nećemo uspješno “povući” ona sredstva koja
nam je Unija namijenila.
- Možda je do prije nekoliko godina i
bilo opravdano sumnjati u našu uspješnost,
no danas, kada smo na 87 posto isplaćenih
sredstava te kad se ugovorenost kreće
na 124 posto, odgovorno mogu kazati da
stojimo vrlo dobro i da je izvjesno da ćemo
iskoristiti sva sredstva koja su nam dana na
raspolaganje – rekao nam je resorni ministar
Šime Erlić.
Prema najnovijim podacima Europske
komisije, Hrvatska je prema isplatama
EU sredstava “skočila” s 14 mjesta na 9,
što govori u prilog napretku i ubrzanju
apsorpcije sredstava.
A prema kojim se kriterijima, uopće,
mjeri uspješnost u povlačenju sredstava?
- Jedna je uspješnost povlačenja u
financijskom smislu, a drugi je segment
bitno kompleksniji i njime se mjeri
uspješnost realiziranih investicija. Drugim
riječima, analizira se u što smo usmjerili EU
sredstva i jesu li investicije polučile željene
rezultate – objasnio nam je ministar Erlić,
istaknuvši kako je i sam prije dolaska na
čelo resora imao iskustvo kako korisnika
EU fondova, tako i provoditelja projekata
financiranih iz EU fondova.
Iz Europskih strukturnih i investicijskih
fondova, od 2013. do 21. rujna 2023.,
Hrvatska je “povukla” 9,9 milijardi eura, što
je 87 posto sredstava koja su joj bila alocirana
u sklopu dotičnog višegodišnjeg financijskog
okvira.
Putem EU fondova ugovorilo se 128
milijuna eura za investicije u čak 22 morske
luke, čime se osigurala bolja povezanost
i kvalitetniji životni uvjeti za 108.000
stanovnika na 39 hrvatskih otoka. Otočani
su, tako, bolje povezani tijekom cijele
godine, mimo same turističke sezone, što se
u konačnici i odrazilo na dostupnost novih
radnih mjesta, obrazovanja te zdravstvenih i
inih usluga.
Pelješki most vrijedan 426,8 milijuna
eura, svojevrsna kruna infrastrukturnih
projekata financiranih iz EU fondova, spojio
je jug s ostatkom Hrvatske.
PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Više od 18 milijuna eura iz fondova EU
investiralo se u otklanjanje “crnih točaka” na
hrvatskim prometnicama, čime se tijekom
posljednjih 10 godina smanjio broj poginulih
u prometnim nesrećama s 8,6 na 100.000
stanovnika, koliko je bilo 2013., na 7,4 koliko
je bilo 2021.
Iznos od 116,8 milijuna eura namijenjen
je i unaprjeđenju kvalitete putničkog
željezničkog prijevoza, dok su EU sredstvima
nabavljena čak 482 nova autobusa diljem
Hrvatske. Nešto manje od 290 milijuna eura,
kroz ukupno 124 projekta, investirano je u
prirodnu i kulturnu baštinu.
IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I
INVESTICIJSKIH FONDOVA HRVATSKA JE OD
2013. DO 21. RUJNA 2023. “POVUKLA” 9,9
MILIJARDI EURA, ŠTO JE 87 POSTO
SREDSTAVA KOJA SU JOJ BILA ALOCIRANA.
PELJEŠKI MOST, VRIJEDAN 426,8 MILIJUNA
EURA, KRUNA JE INFRASTRUKTURNIH
PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU
10 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.