Eu gradovi

Od 27 zemalja članica EU,
Hrvatska na raspolaganju ima
najveći iznos novca s obzirom
na veličinu BDP-a. Slijede
Bugarska, Rumunjska, Grčka i
Slovačka, a na začelju su
“bogate” članice poput Danske
i Luksemburga
H rvatska je ove, 2023.,
proslavila svoje prvo
desetljeće kao punopravna
članica europske obitelji, a
jubilarnu smo godišnjicu
obilježili ulaskom u Schengen
zonu te usvajanjem eura kao
nove nacionalne valute. No,
osim ostvarenja tih nacionalnih ciljeva, vrijedi i
proanalizirati u kojim smo još segmentima
profitirali tijekom deset godina članstva u EU.
Hrvatska je tijekom svog prvog europskog
desetljeća ostvarila iznadprosječnu stopu rasta
koja je prošle, 2022., dosegla 73 posto prosjeka
EU. Drugim riječima, to znači da smo od početka
našeg europskog puta ostvarili nemali rast od 12
postotnih poena.
GOSPODARSKI RAST UZ FONDOVE EU
Ove smo godine ostvarili i rekordno visoku
stopu zaposlenosti koja je gotovo izjednačena
s EU prosjekom te iznosi 69,5 posto. Štoviše,
stopa nezaposlenosti danas je na najnižoj razini
u povijesti; 6,3 posto. Usporedbe radi, kada smo
2013. ulazili u EU, stopa nezaposlenosti kretala se
oko 17,3 posto.
Postoji mnogo faktora koji su doprinijeli
našem gospodarskom rastu tijekom posljednjih
deset godina, no jednu od vodećih uloga u tom
su kontekstu imali – EU fondovi.
Iza sintagme koja se najčešće koristi u
raspravama o prednostima članstva u EU,
stoji pozamašan sedmogodišnji financijski
okvir “težak” oko 1.074 bilijuna eura koji
je na raspolaganju državama članicama za
unaprjeđenje općeg prosperiteta njezinih
građana.
”Dio kolača” na kojeg svaka od članica može
računati ovisi o različitim faktorima, poput
veličine njezina BDP-a, broja stanovnika,
makroekonomskih indikatora, ali i u konačnici,
nacionalne strategije, tj. konkretnih projektnih
NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023. 9