Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
OČUVANJE PODMORJA<br />
Postavljanjem prvog umjetnog<br />
ribljeg grebena već nakon godinu<br />
i pol povećan broj ribljih vrsta<br />
ZELENA INFRASTRUKTURA<br />
U Maksimiru sagrađeno i<br />
obnovljeno dvanaest<br />
infrastrukturnih objekata<br />
A<br />
dri.SmArtFish –<br />
Valorisation of SMall –<br />
scale ARTisanal FISHery<br />
of the Adriatic coasts, in a<br />
context of sustainability<br />
projekt je prijavljen u izbor za<br />
najbolji EU projekt u kategoriji<br />
Doprinos lokalnoj i regionalnoj<br />
zajednici od strane JU Agencija za<br />
razvoj Zadarske županije ZADRA<br />
NOVA.<br />
Kroz projekt je postavljen<br />
prvi riblji greben u Hrvatskoj u<br />
Zadarskom kanalu radi očuvanja<br />
podmorskog života te s ciljem<br />
širenja aktivnosti vezanih za<br />
podmorje. Od tada su vidljive<br />
velike promjene u sastavu flore i<br />
faune te rastu ribljih vrsta.<br />
Također je kroz projekt<br />
otvorena modernija i opremljenija<br />
ribarnica u Zadru. Projekt se<br />
provodio od početka 2019. do<br />
ožujka 2022. godine. Ukupna<br />
vrijednost projekta bila je<br />
24.518.999,70 kuna, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
20.841.149,78 kuna, a vlastita<br />
sredstva iznosila su 293.839,85<br />
kuna.<br />
Nositelj projekta bila je<br />
Regija Veneto (Venecija), a<br />
partneri Sveučilište Ca’Foscari<br />
(Venecija), Autonomna regija<br />
Friuli Venezia Giulia (Trst), Regija<br />
Emilia Romagna (Bologna),<br />
Regija Marche (Ancona), Istarska<br />
županija (Pazin), Primorsko<br />
– goranska županija (Rijeka),<br />
Zadarska županija (Zadar), Institut<br />
za oceanografiju i ribarstvo (Split)<br />
i Ministarstvo poljoprivrede<br />
(Zagreb).<br />
Na postavljenom grebenu<br />
radi se monitoring svake godine<br />
kroz dva perioda u godini. Pa je u<br />
izvješću o monitoringu iz 2022.<br />
godine istaknuto da je nakon<br />
godinu i pol dana od postavljanja<br />
grebena vidljiva velika promjena<br />
u sastavu flore i faune. Broj ribljih<br />
vrsta je porastao s početnih 5 na<br />
preko dvadeset i taj bi broj trebao<br />
stalno rasti.<br />
Vidljivo je i da glavonošci<br />
obavljaju svoj reproduktivni<br />
ciklus na grebenu te je i na<br />
taj način ispunjena još jedna<br />
funkcija ovakve instalacije uz<br />
pružanje zaštite i novog staništa<br />
za organizme na područjima<br />
gdje prevladavaju muljevita<br />
dna. U budućnosti se očekuje<br />
nastanjivanje još vrsta riba kao<br />
i veći obraštaj algama. Tu se<br />
ponajprije misli na vrste kao što<br />
su škrpun, škarpina, babice i<br />
predstavnici usnača.<br />
G<br />
radski prozori u prirodu<br />
- Unaprjeđenje urbane<br />
bioraznolikosti i razvoj<br />
zelene infrastrukture<br />
(Modernizacija II) projekt<br />
je prijavljen u izbor za najbolji<br />
EU projekt u kategoriji Doprinos<br />
lokalnoj i regionalnoj zajednici od<br />
strane Razvojne agencije Zagreb.<br />
Kroz projekt je tako kanalu Prvog<br />
maksimirskog jezera vraćena<br />
povijesna vizura, otvoren je<br />
Interpretacijski centar zaštićene<br />
faune Hrvatske, Prikaz vodenih<br />
staništa, Mikrosvijet maksimirske<br />
šume...<br />
Provodio se od listopada<br />
2018. do kraja 2021. godine.<br />
Grad Zagreb je ujedno bio i<br />
nositelj projekta, a partneri<br />
Javna ustanova Maksimir,<br />
Udruga BIOM, Hrvatski savez<br />
gluhoslijepih osoba Dodir, Udruga<br />
Vjetar u leđa, a suradnik Ustanova<br />
Zoološki vrt Grada Zagreba.<br />
Ukupna vrijednost projekta bila<br />
je 34.916.730,32 kune, iznos<br />
isplaćenih bespovratnih sredstava<br />
13.907.404,20 kuna, a vlastita<br />
sredstva 21.009.326,12 kuna.<br />
Projektom je postignut<br />
društveno-gospodarski<br />
razvoj kroz održivo korištenje<br />
prirodne baštine te očuvanje i<br />
unaprjeđenje bioraznolikosti<br />
u urbanim područjima.<br />
Izgrađeno je i obnovljeno 12<br />
infrastrukturnih objekata koji<br />
su doprinijeli unapređenju<br />
i stvaranju nove atraktivne<br />
posjetiteljske infrastrukture<br />
te razvoju suvremene i<br />
integrirane turističke ponude<br />
Zagreba. Projektom je uređeno<br />
prvo i drugo maksimirsko<br />
jezero te pristanište za čamce,<br />
izrađene poučne šetnice,<br />
Centar za istraživanje urbane<br />
bioraznolikosti, Interpretacijski<br />
centar zaštićene faune Hrvatske,<br />
Bioforenzični laboratorij te<br />
prikaz vodenih staništa. U<br />
drugom maksimirskom jezeru<br />
se revitalizirala populacija riba<br />
te izgradio bioremedijacijski<br />
otočić, koji pomaže prirodnom<br />
pročišćavanju vode, uređena je<br />
hortikultura parka Maksimir,<br />
postavljane su parkovne i urbane<br />
opreme, infokiosci te naposljetku<br />
organizacija niza edukativnih<br />
programa i interpretacijskih<br />
sadržaja. Veliku ulogu u<br />
uspješnosti projekta ima zaštita<br />
bioraznolikosti te očuvanje,<br />
revitalizacija i stvaranje mreže<br />
raznolikih staništa koji su od<br />
velike važnosti za zaštitu prirode.<br />
44 NAJBOLJI EU PROJEKTI I GRADOVI 2023.
Change language