Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jednostavnost tehnologije<br />
Hardverski test<br />
Bežični desktopi<br />
Tema broja<br />
Prikaz slike<br />
Internet<br />
Izbori na Internetu<br />
Linux<br />
Rat distribucija<br />
ITtainment<br />
50 godina<br />
u svemiru<br />
Uz svaki broj<br />
dvoslojni dvd<br />
8gb<br />
magazin s<br />
najviše sadržaja<br />
broj 150, studeni 07. cijena 35kn | bih 11km | slo €5 | srbija 250rsd
Impressum+info<br />
Uredništvo<br />
v.d. glavnog urednika<br />
Branko Karapandža > branko@pcchip.hr<br />
urednički kolegij<br />
Vedran Ico Ivanagić > ico@pcchip.hr<br />
Vlatko Jurić-Kokić > vlatko@pcchip.hr<br />
Gordan Orlić > gordan@pcchip.hr<br />
Sanja Radović > sanja@pcchip.hr<br />
Jasmin Redžepagić > jasmin@pcchip.hr<br />
Vesna Stanković Benak > vesna@pcchip.hr<br />
Slaven Pintarić > slaven.pintaric@pcchip.hr<br />
Damir Šohar > sox@pcchip.hr<br />
Branko Špoljarić Barney > barney@pcchip.hr<br />
Ante Vukorepa > ante@pcchip.hr<br />
fotograf<br />
Ognjen Maravić > ogi@pcchip.hr<br />
stalni suradnici<br />
Miroslav Benak, Ivan Capan, Ana Dorđević,<br />
Dubravko Grakalić, Hrvoje Jurman, Marko<br />
Kriška, Predrag Kurtović, Tomislav Ocvirek,<br />
Ana Penović, Tomislav Perić, Ivo Rađa, Nikola<br />
Ratković, Tomo Sombolac, Ante Vukorepa<br />
lektorica<br />
Ana Đorđević > ana.d@pcchip.hr<br />
operativni tajnik<br />
Nenad Kubat > nenad.kubat@pcchip.hr<br />
Vizualni identitet<br />
Zoran Đukić > www.zorandjukic.com<br />
Naslovnica<br />
Tin Kadoić > www.blackduke.com<br />
Ispitni centar Pc <strong>Chip</strong>a<br />
Kako ocjenjujemo hardver i softver?<br />
U testovima hardvera i softvera svaki uređaj dobiva tri ocjene: ocjenu za karakteristike,<br />
performanse, te ukupnu ocjenu, pri čemu je svaka ocjena od 1 do 10. Oc jena za karakteristike<br />
pokazuje koliko tehničkih mogućnosti proizvod, prema spe cifikacijama, podržava,<br />
odnosno koliko softver ima mogućnosti; ta ocjena reflektira koliko smo proizvodom bili<br />
zadovoljni u pogledu raspoloživih mogućnosti. Nedostatak bodova znači da uređaj ili<br />
softver ne posjeduju tehničke karakteristike ili opcije koje bismo na njima željeli vidjeti<br />
i za koje smatramo da bi znatno unaprijedile funkcionalnost proizvoda. Ocjena za performanse<br />
pokazuje koliko smo zadovoljni ponašanjem uređaja ili softvera u radu, to jest<br />
koliko se proizvod pokazao dobrim u praktičnom, svakodnev nom radu. Ocjena odražava<br />
kako je uređaj radio, jesu li podržane funkcije radile besprijekorno ili je u radu bilo određenih<br />
poteškoća. Ukupna ocjena predstavlja aritmetičku sredinu ocjene za karakteristike<br />
i ocjene za performanse, te predstavlja naš ukupni dojam o konkretnom proizvodu.<br />
Kako ocjenjujemo igre?<br />
Svaka igra ima tri ocjene po segmentima: grafika (ocjena kvalitete grafike, animacije i<br />
svih popratnih grafičkih sadržaja), zvuk (ocjena kvalitete i dojmljivosti zvuka) i igrivost<br />
(ocjena koja pokazuje koliko ćete igru, zapravo, željeti igrati). Svaka od tri osnovne<br />
ocjene nosi između 1 i 10 bodova. Ukupna se ocjena računa po formuli u kojoj osnovne<br />
ocjene imaju različite težine. Igrivost nosi težinu 7, grafika 3, a zvuk 2. Množenjem pojedinih<br />
osnovnih ocjena i njihovih težina, te dijeljenjem s faktorom 12, dobiva se konačna,<br />
ukupna ocjena igre u postocima.<br />
Napomena!<br />
Uredništvo ocjenjuje proizvode i donosi preporuke i zaključke na temelju provedenih<br />
testova, objektivnih činjenica i subjektivnih dojmova o pojedinim proizvodima.<br />
Preporuka, pohvala ili nagrada koju uredništvo dodijeli bilo kojem proizvodu, softverskom<br />
ili hardverskom, ne sadrži nikakva konačna jamstva niti se uredništvo magazina<br />
može smatrati odgovornim za bilo kakve posljedice takve odluke.<br />
voditelj laboratorija<br />
Slaven Pintarić > slaven.pintaric@pcchip.hr<br />
ispitni tim<br />
Branko Špoljarić Barney, Jasmin Redžepagić,<br />
Ante Vukorepa<br />
Grafički studio<br />
voditelj grafičkog studija<br />
Vedran Ico Ivangić > ico@pcchip.hr<br />
grafička priprema<br />
Nikša Kuzmić > niksa@pcchip.hr<br />
Damir Pogačić > pogy@pcchip.hr<br />
Pc chip web<br />
www.pcchip.hr<br />
Izdavač<br />
A1 Video d.o.o.<br />
Cvijete Zuzorić 25, 10000 Zagreb<br />
telefon i faks (01) 6117-355<br />
matični broj: 1148389<br />
žiro račun: 2412006-1100061977<br />
devizni račun: Erste&Steiermarkische Bank<br />
d.d. Croatia<br />
A1 Video d.o.o. 700 100 - 1148389<br />
swift: ESBCHR22 ISSN: 1331 - 0542<br />
direktor<br />
Žarko Milić > zarko.m@pcchip.hr<br />
tajnica<br />
Željka Komuš Sokač > zeljka@pcchip.hr<br />
pc_chip/listopad_07/impressum+info<br />
Marketing<br />
direktor marketinga<br />
Robert Maleković > robert.m@pcchip.hr<br />
marketing<br />
Diana M. Funduk > marketing@pcchip.hr<br />
Ana Perlić > ana@pcchip.hr<br />
izrada fotolita i tisak<br />
Redakcija koristi Olympusov Esystem<br />
fotoapara t i opremu.<br />
Uredništvo je zašti-ćeno od<br />
napada viru sa i crva pomoću<br />
NOD32 anti virusnog softvera.<br />
Uredništvo koristi komunikacijsku<br />
opremu tvrtke Avaya.<br />
Testna računala ustupio je<br />
Microline.<br />
Sva autorska prava magazina pc chip zakonom<br />
su zaštiće na. Pre tisak, umnožavanje ili prenošenje<br />
tekstova, grafike i slikovnog ma te rijala<br />
u cijel o sti ili djelomično nije dopušteno bez<br />
suglasnosti izdavača.<br />
Sve cijene navedene u časopisu izražene su<br />
s uračunatim po rezom na dodanu vrijednost,<br />
osim cijena na inozemnom tržiš tu, te ako u<br />
tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo maga<br />
zina ne odgovara za istinitost cijena. Cijene<br />
su naveli sami dobavljači proizvoda u trenutku<br />
testiranja. Molimo da cijene prilikom kupnje<br />
provjerite kod odgovarajućih tvrtki.<br />
Kako tumačiti posebne oznake i nagrade uredništva?<br />
Uredništvo na temelju provedenih testova i stečenih dojmova<br />
preporučuje proizvod koji je zaslužio ovu oznaku.<br />
Preporuka se dodjeljuje u pojedinačnim testovima<br />
proizvoda.<br />
Proizvod koji se na temelju provedenih testova i stečenih<br />
dojmova pokazao najboljim na usporednom testu među<br />
svim testiranim proizvodima.<br />
Proizvod koji je na usporednom testu na temelju provedenih<br />
testova i omjera cijene i mogućnosti uredništvo<br />
odabralo najboljim uređajem za kupnju u trenutku<br />
provođenja usporednog testa.<br />
Najbolja od novih ili redizajniranih web stranica koju<br />
je uredništvo pregledalo u mjesec dana, koja se bira na<br />
temelju subjektivnih dojmova uredništva, te udovoljavanja<br />
tehničkim i dizajnerskim zahtjevima.<br />
Najbolja igra koju je uredništvo igralo u mjesec dana.<br />
Odabir igre mjeseca temelji se na ukupnom dojmu o igri,<br />
te se ne mora nužno podudarati s najbolje ocijenjenom<br />
igrom u pojedinom broju magazina.<br />
Prikazani softver nalazi se na DVD-u koji prati magazin.<br />
Detaljnije informacije o pokretanju i korištenju DVD-a,<br />
te pojedinom softveru, potražite na stranici 8.<br />
005
006<br />
pc_chip/studeni_07/sadržaj<br />
tema_broja ><br />
076 Prikaz slike<br />
hardver ><br />
034 Intel Core 2 Extreme QX9650<br />
035 Apple iPod classic i nano<br />
036 HTC TyTN II<br />
037 Intel X38 Express<br />
038 HP Compaq 6820s<br />
040 Lenovo Thinkpad T61<br />
041 Olympus [mju] 820<br />
042 Zyxel Zywall 2WG<br />
042 Gigabyte GP-S7500<br />
043 Logitech AudioHub<br />
043 Olympus FE-290<br />
044 HP Photosmart A826<br />
044 HP Photosmart D7460<br />
045 Toshiba Satellite A210-128<br />
045 Toshiba Satellite P200<br />
046 Intel DQ35JOE<br />
046 WD MyBook Home<br />
048 Gamars One Station<br />
048 Corsair Flash Voyager 16 GB<br />
softver ><br />
058 Orbit Downloader<br />
060 CA XOSoft WANSync<br />
062 Audacity 1.2.6<br />
064 Programi za online komunikaciju<br />
067 ACDSee Pro 2<br />
070 Aplikacije za pokretanje s USB sticka<br />
074 Kaspersky Internet Security 7.0<br />
usporedni_testovi ><br />
050 Bežični desktopi<br />
internet_mobilnost ><br />
106 Izbori na Internetu<br />
116 Internet na poslu<br />
119 web.hr<br />
120 Zarada na Internetu<br />
124 windows.mobile<br />
open_source ><br />
128 Rat distribucija Linuxa<br />
132 OpenSUSE 10.3<br />
134 Vijesti<br />
050<br />
Bežični desktop setovi,<br />
pomoću kojih je rad na<br />
računalu ugodniji nego<br />
sa žičanim tipkovnicama<br />
i miševima,<br />
značajno su uznapredovali.<br />
Ergonomiju<br />
sada smatramo za<br />
glavnu karakteristiku,<br />
a njezina je vrijednost<br />
objektivno nesaglediva<br />
076<br />
Otkad je televizijske slike, ljudi su ju željeli učiniti većom, sjajnijom i preciznijom. Pojava<br />
računalnih monitora taj trend nije nimalo promijenila, a sačuvao se i s uvođenjem svake nove<br />
tehnologije prikaza slike<br />
106<br />
Likove i djela hrvatskih političara u nadolazeće predizborno vrijeme<br />
nećemo samo gledati na televiziji i ogromnim plakatima na ulicama.<br />
Mnogim inovacijama i redizajniranim web stranicama političkih<br />
stranaka predizborna je kampanja započela i na Internetu
116<br />
122<br />
Jednostavni bip-bip radiosignal koji su prije pedeset godina, 4. listopada<br />
1957. godine, uhvatili ruski znanstvenici izazvao je oduševljenje u<br />
svijetu - prvi umjetni satelit lansiran je u svemir!<br />
128<br />
Dok neki zaposlenici tijekom radnog vremena smiju preko Interneta<br />
pročavrljati s prijateljima, pogledati golove s jučerašnje utakmice, provjeriti<br />
stanje flote ili cijenu dionice, druge poslodavci brižno brane od takvih<br />
iskušenja. Oba pristupa, restriktivan i liberalan, imaju jake argumente u<br />
svoju korist<br />
Broj distribucija raste<br />
iz dana u dan, na<br />
tržištu ih je trenutno<br />
preko 300. Postoji li<br />
uopće razlika među<br />
njima? Koju je najbolje<br />
odabrati? Možda su<br />
ipak individualne preferencije<br />
ključne...<br />
ittainment ><br />
136 50 godina u svemiru<br />
141 Trendovi u dizajnu<br />
144 Dizajn<br />
145 Clarkeova putanja<br />
igre ><br />
164 vijesti i najave<br />
166 Civilization IV: Beyond the Sword<br />
167 Medieval II: Total War Kingdoms<br />
169 Medal of Honor: Airborne<br />
170 Ghost Recon: Advanced Warfighter 2<br />
171 The Sims 2: Bon Voyage<br />
173 World in Conflict<br />
174 CSI - Hard Evidence<br />
helpdesk ><br />
176 Pitanja i odgovori<br />
178 Power Toys<br />
179 Besplatni dodaci za novi Office<br />
180 Fresh UI<br />
183 Paketi kodeka<br />
185 Digitalizacija VHS-a<br />
186 Dodaci za Explorer i Firefox<br />
188 Skinovi za Winamp<br />
189 Aktivni procesi<br />
190 SQL upiti<br />
reportaže ><br />
028 HP event u Novigradu<br />
030 Logitech Press Event 2007<br />
stalni_sadržaj ><br />
008 Pisma<br />
010 Vijesti<br />
031 Barneyjeva pećina<br />
032 Gadgeti<br />
147 Žute stranice<br />
192 Sadržaj DVD-a<br />
pc_chip/studeni_07/sadržaj<br />
007
008<br />
pc_chip/listopad_07/pisma_čitatelja<br />
Pisma čitatelja<br />
Pisma redakciji možete slati elektroničkom<br />
poštom na pisma@pcchip.hr, unutar<br />
USENET grupe hr.mag.pcchip ili poštom<br />
na adresu redakcije (Cvijete Zuzorić 25,<br />
10000 Zagreb), uz napomenu “Reakcije”<br />
Redakcija pc chipa nagrađuje<br />
vaš trud i suradnju. Čitatelja<br />
ili čitateljicu koji nam napišu<br />
najoriginalnije, najzanimljivije<br />
ili najkorisnije pismo nagradit<br />
ćemo prigodnim poklonom.<br />
Nacionalizam i inozemstvo<br />
Goran<br />
Čitajući rubriku Pisma čitatelja u broju 145,<br />
stvarno nemam dojam da se išta promijenilo<br />
kod vas. Dakle, čemu tolika mržnja prema<br />
Srbiji i stanovnicima koji žive u njoj?<br />
OK, različite su vjeroispovijesti i ponašanje<br />
ljudi, ali zar morate napisati toliko<br />
cinične i bezobrazne odgovore na pitanja<br />
zašto kasni časopis u Srbiju? Pa nije Srbija<br />
zemlja sidaša ili mentalno bolesnih ljudi!<br />
Progutajte knedlu i radite sa susjedima u<br />
korist svih!<br />
Jasno nam je da chip dolazi u Srbiju sa<br />
zakašnjenjem, ali da reagirate nakon četiri<br />
mjeseca... A sad, jedan pomalo iziritirani<br />
odgovor.<br />
Možemo priznati da sporni odgovor nije<br />
previše zaslađen. Međutim, kao što se u<br />
engleskom kaže da je ljepota u oku promatrača,<br />
tako i mi smatramo da nacionalističke<br />
i neprijateljske natruhe u tom odgovoru<br />
nalaze oni koji ih žele naći. Pa ponavljamo:<br />
<strong>Chip</strong> kasni u susjedne zemlje zbog toga da<br />
bi njihovim stanovnicima bio što jeftiniji i što<br />
pristupačniji. Gdje tu vidite odnos kao “prema<br />
sidašima ili mentalno bolesnima”? (O toj<br />
konstrukciji ne bismo...)<br />
Zatim, pc chip je časopis koji izlazi u Hrvatskoj<br />
- iliti hrvatski časopis - pa nagrade i<br />
promocije ne možemo dijeliti u drugim zemljama.<br />
To je jednostavno stvar zastupnika<br />
i distributera programa, koji imaju ovlasti za<br />
prodaju na hrvatskom, a ne na srpskom ili<br />
bosanskom ili slovenskom ili makedonskom<br />
ili, kad smo već kod toga, njemačkom ili<br />
francuskom tržištu. No ostaje činjenica da<br />
nismo u istoj zemlji i da zbog toga pogodnosti<br />
kao što je spomenuta promocija jednostavno<br />
ne možete iskoristiti. Žao nam je<br />
zbog toga, ali ne možemo ništa učiniti. Kad<br />
dobijemo mogućnost da baš svi čitatelji chipa<br />
mogu koristiti neku promociju, sigurno je<br />
ne ograničavamo.<br />
Garantirano<br />
Alen<br />
U najdražem mi časopisu događaju se<br />
čudne stvari. Redizajn uspio, bar se meni<br />
sviđa. Nekih glupih kolumni o pioniri-<br />
ma malenim - nema. Uglavnom sve je<br />
dobro. Osim jednog teksta o zakonu o<br />
potrošačima. Iako se ne bavim prodajom<br />
informatičke opreme, članak me doslovce<br />
rasp***, što bi rekao Mamić. Svesrdna<br />
podrška već ionako razmaženim potrošačima.<br />
Reklamirajte sve, uništite sve što<br />
možete. Ionako se razularena balavurdija<br />
u noćnim pohodima nema čime baviti, pa<br />
uništava, naravno, tuđu imovinu. A kad se<br />
probude, pročitaju pc chip i pravac trgovina<br />
- reklamirajte bilo što! Ako ništa drugo,<br />
grafičku karticu (neku 8800) koja vam je<br />
postala prespora. Kako? Lako! Kao jedan<br />
moj poznanik - dok je pod jamstvom, malo<br />
je “zdrmaj” aparatom za varenje i eto ti<br />
nove grafulje! Samo ih dobro poučite da<br />
su kupci uvijek u pravu i da mogu z***<br />
koliko hoće!<br />
Zašto ne otvorite svoju trgovinu ili nekakvo<br />
IT poduzeće? Pa vam klinac u susjedstvu<br />
kupi DVD snimač za 200 kuna i na<br />
njemu 23 mjeseca prži DVD-ove i zarađuje<br />
tisuće kuna! I onda, nakon poslovno uspješna<br />
23 mjeseca, dođe reklamirati taj DVD<br />
snimač! Zato što je između dvaju snimanja<br />
pročitao Zakon o potrošačima i odlučio biti<br />
pametan. Koji je donio na svijet jednako<br />
glupi Sabor. I on sutra ima novi snimač! Ali<br />
ne, niste mu nabili na nos članak o piratluku<br />
na barem dvije strane!<br />
Lako je vama u pc chipu. Dobijete lijepo<br />
hardver kakav poželite, plaće daleko iznad<br />
prosjeka ostalih običnih smrtnika, zavalite<br />
se u najudobniju stolicu i naporno testirate<br />
najnoviju igru! E, to je posao!<br />
A nas obrtnike ili poduzetnike, ma treba<br />
nas sve pobiti. Mi smo kapitalisti i izrabljivači.<br />
Koji se još usudimo dati garanciju manju<br />
od sto godina. Kolika vam je garancija<br />
na ono potrošeno na Zrću ili u ludnicama i<br />
pashama?<br />
Pitam se samo da nema nas, gdje bi radili<br />
ti ljudi koji čitaju taj pc chip? Gdje biste<br />
vi radili? Sigurno na reklamacijama gore<br />
spomenutih snimača...<br />
P. S. Znam da ovo nećete objaviti, jer<br />
napisah istinu...<br />
Ajmo se malo svađati. Kao prvo, uopće<br />
niste shvatili poantu tog zakona. Ne radi se<br />
o produljenju garancije, nego o produljenju<br />
podrške. To ni izdaleka nije ista stvar.<br />
Kao drugo, ako garancija traje 24 mjeseca,
Pismo mjeseca<br />
Roaming<br />
Igor<br />
Pozdrav iz Kijeva u Ukrajini gdje sam trenutno na službenom putu i čitam pc chip<br />
koji redovito kupujem. Članak vašeg suradnika o roamingu jako je informativan i<br />
pohvalio bih ga. Uz neke dopune, ako mi ih dozvolite kao čitatelju koji godišnje<br />
prijeđe preko 100 tisuća kilometara avionom po Europi, Aziji i Africi.<br />
1) Tip s telefonskom sekretaricom je 200 posto točan.<br />
2) Obavezno prebaciti biranje mreže na manualno, jer po Murphyjevu zakonu<br />
automatsko biranje uvijek odabere najskuplji roaming.<br />
3) Iz tko zna kojeg razloga, najviše pogrešnih spajanja na vaš telefon događa se<br />
dok ste u roamingu, pa ne prihvaćajte poziv ako ne znate broj koji vidite na displayu.<br />
4) U većini zemalja kupite prepaid karticu i SMS-om obavijestite suradnike i<br />
obitelj o novom broju. Po povratku karticu možete prodati preko oglasnika.<br />
5) Tele2 je najnepouzdanija kompanija zbog limitiranog kredita i<br />
automatskog iskapčanja. Dogodi se da vas ostave bez telefona u najnezgodnije<br />
vrijeme, a uplata je moguća samo u Hrvatskoj i treba 1-2 dana da se<br />
provede. Ne preporučujem Tele2 zbog nepouzdanosti.<br />
Još da vas zamolim više članaka o dlanovnicima i mobilnim komunikacijama, nadam<br />
se da nije previše. Mala digresija: kod ocjenjivanja dlanovnika uzmite u obzir<br />
brzinu procesora koja je za poslovne korisnike izuzetno važna. Isto tako, uzmite u<br />
obzir i broj aplikacija (znači mogućnost aktivne upotrebe paketa Office, otvaranje<br />
PDF-a i ostale poslovne aplikacije).<br />
Srdačan pozdrav<br />
(pisano na BlackBerryju 8800)<br />
Hvala na dopunama i savjetima. Koliko god naši autori znali o pojedinom području,<br />
uvijek pozdravljamo dopune od ljudi koji imaju iskustva, da tako kažemo, s terena.<br />
Toliko ih cijenimo da smo vam odlučili dati pretplatu na pc chip u trajanju od šest<br />
mjeseci kao nagradu. Samo nam pošaljite svoju adresu.<br />
Ne možemo vam sa sigurnošću jamčiti da će tekstova o dlanovnicima i mobilnim<br />
komunikacijama biti puno više, ali ćemo savjete za testiranje svakako uzeti u obzir.<br />
kvar prijavljen u tom roku mora se popraviti<br />
ili treba uređaju dati adekvatnu zamjenu.<br />
Bez obzira na to je li kvar prijavljen nakon<br />
dva mjeseca ili nakon 23 mjeseca i 23 dana. I<br />
nekako ne vjerujemo da iskusan (naglašavamo<br />
- iskusan) serviser ne može vidjeti da je<br />
kartica spržena tolikom strujom koliku daje<br />
aparat za varenje.<br />
Kao treće, zar bismo svi mi trebali biti na<br />
milosti i nemilosti bahatih trgovina? Na<br />
primjer, jednom se našem kolegi pokvario<br />
uređaj. Uređaj je odnio u servis, da bi mu<br />
ga nakon 15 dana vratili s obrazloženjem<br />
da uređaj radi. Bilo je sasvim jasno da su<br />
uređaj samo uključili i isključili. Petnaest<br />
dana kasnije uređaj je ponovno vraćen kao<br />
popravljen. Međutim, samo su promijenili<br />
neke settinge da bi prikrili kvar. Ili, primjerice,<br />
neki drugi ljudi koji su donijeli pokvarene<br />
uređaje u neke druge tvrtke gdje su im rekli<br />
da su oni sami skrivili kvar samo da u servisu<br />
uređaj ne bi morali popravljati i produljivati<br />
garanciju...<br />
Na kraju, možemo samo reći da imate vrlo<br />
naivno shvaćanje i novinara i novinarstva. A<br />
kao što vidite, objavili smo.<br />
pc_chip/listopad_07/pisma_čitatelja<br />
Popis oglašivača<br />
ALGEBRA 177<br />
ASROCK 92<br />
B.net 94<br />
D-Link 39<br />
Elektromagic 41<br />
Elkotech - monitori 23<br />
Elkotech - serveri 115<br />
Epson 131<br />
Eurotrade 127<br />
Finder 52<br />
Formel 2<br />
Formel 3<br />
Hgspot 105<br />
Hi-Fi CENTAR 123<br />
Hrvatska poštanska banka 4<br />
Iskon 75<br />
J&J - svi operateri 195<br />
J&J - Tele2 168<br />
Kodeks 194<br />
KSU Company 13<br />
KSU Company 57<br />
Kvark - igraći 175<br />
Kvark - MP4 63<br />
LG Electronics - monitori 26<br />
LG Electronics - optika 11<br />
Lost 69<br />
M Ros 137<br />
Makro Mikro 184<br />
Melcomp 100<br />
Microline Canon 125<br />
Microline Edimax 140<br />
Microline Oki 54<br />
Microline Sapphire 47<br />
Navigo sistem 18<br />
Nort 17<br />
Olympus 49<br />
Optima telekom 143<br />
Philips 85<br />
Proaxis 196<br />
Radio 057 182<br />
Radio 042 182<br />
Radio 052 122<br />
Radio 101 163<br />
Radio Brod 182<br />
Radio Jadranka 182<br />
Radio Ritam 182<br />
Radio Slavonija 182<br />
Radio Šibenik 182<br />
Radio Trogir 182<br />
Recro 72<br />
Renoprom 15<br />
Storm 59<br />
Supra Net Projekt 118<br />
Supra Net Projekt 172<br />
Telebit 184<br />
T-Mobile - Relax 700 81<br />
T-Mobile - Ured za van 66<br />
009
010<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Interoperabilnost online svjetova<br />
Samo jedan avatar u cijelom<br />
virtualnom svijetu<br />
Mnogi ljubitelji virtualnog života često se<br />
susreću s problemom da svoj izgrađeni<br />
lik, tj. avatar, mogu koristiti samo u jednom virtualnom<br />
svijetu, dok u ostalima trebaju stvarati<br />
nove likove. S obzirom na to da virtualni svjetovi<br />
postaju sve popularniji i u budućnosti će ih<br />
koristiti sve veći broj ljudi, nameće se potreba<br />
za interoperabilnosti online svjetova. Toga su<br />
svjesni u IBM-u, pa su zajedno s Liden Labsom,<br />
koji stoji iza Second Lifea, odlučili raditi<br />
na tome da u budućnosti korisnici mogu imati<br />
jedinstven karakter za različite online servise<br />
i svjetove. Ove kompanije svoju su suradnju<br />
najavile nedugo prije početka Konferencije o<br />
virtualnim svjetovima koja je održana u Kaliforniji<br />
i koja je, osim mnoštva novih i nepoznatih<br />
kompanija, privukla i mnoge velikane industrije<br />
poput Microsofta, IBM-a, Sonyja i Cisca.<br />
Pojavljivanje ovih imena na takvoj konferenciji<br />
jasno daje do znanja da su virtualni svjetovi<br />
tržište na kojem će se u budućnosti okretati<br />
iznimno velik novac. A za što lakše snalaženje<br />
na njemu bit će nam potreban jedinstven lik, tj.<br />
avatar, ili, kako su to neki već nazvali - online<br />
putovnica. H.J.<br />
Na krilima novog Hala<br />
U Microsoftu se pripremaju za<br />
skorašnju šoping-groznicu<br />
Iako je Nintendova konzola nove generacije<br />
Wii i dalje uvjerljiva na tržištu, čini se<br />
da bi se razlika između nje i Microsoftova<br />
Xboxa 360 mogla bar malo smanjiti, i to<br />
ponajviše zahvaljujući trećem nastavku<br />
franšize Halo. Tako je u prva 24 sata prodajom<br />
Hala 3 zarađeno 170 milijuna dolara,<br />
a ta se brojka u prvih sedam dana popela<br />
na čak tri stotine milijuna dolara. Time je<br />
postala jedna od najbrže prodavanih ovogodišnjih<br />
igara, a u Microsoftu se nadaju da<br />
će njezina odlična prodaja utjecati i na povećanje<br />
prodaje konzole Xbox 360. U svom<br />
izvještaju za javnost Microsoft je objavio da<br />
je broj njegovih prodanih konzola više nego<br />
udvostručen u odnosu na tjedan prije izlaska<br />
Hala. Inače, iako u Gatesovoj kompaniji<br />
ne žele govoriti o konkretnim brojkama,<br />
brojke na tržištu govore da je u kolovozu<br />
Xbox 360 prodan u 277 tisuća primjeraka<br />
u SAD-u te u više od jedanaest tisuća komada<br />
u Japanu. Osim što se povećao broj<br />
prodanih Xboxa, u Microsoftu su sa zadovoljstvom<br />
objavili da su zabilježili rekordan<br />
broj korisnika njihova online servisa Xbox<br />
Live. Ovo se odmah odrazilo na cijenu<br />
dionica ove kompanije koje su porasle za<br />
0,9 posto. H.J.<br />
N3.5G testiran u HSDPA mrežama<br />
Novi Končarev ultraprijenosnik N3.5G uspješno je testiran za rad s<br />
HSDPA mrežama hrvatskih mobilnih operatera<br />
Najnoviji član obitelji računala Končar,<br />
model N3.5G, završio je uspješno posljednju<br />
etapu testiranja. Ultraprijenosnik se uz<br />
pomoć ugrađenog bežičnog modula za pristup<br />
Internetu bez poteškoća povezao s HSDPA<br />
mrežama mobilnih operatera.<br />
“Tijekom probnoga rada računala u tvrtki<br />
Končar-INEM računalo smo testirali na mreži<br />
mobilnih operatera T-Mobilea Hrvatska i<br />
VIPneta te smo posebno zadovoljni kvalitetom<br />
signala, brzinom prijenosa podataka u odlasku<br />
i dolasku te autonomijom baterije tijekom<br />
povezanosti s mobilnim mrežama. Također,<br />
softverska aplikacija podešena je za što jednostavnije<br />
povezivanje, za što je dostatan samo<br />
jedan pritisak na tipku”, rekao je Nikica Mikulandra,<br />
direktor poslovne jedinice Informatika<br />
pri Končar- INEM-u. Končar N3.5G je 12-inčni<br />
ultraprijenosnik, pokretan procesorom Intel<br />
Core 2 Duo T5600, uparenim s matičnom pločom<br />
koja koristi SIS-ov chipset. Osim integrirane<br />
grafičke i zvučne kartice, stroj je opremljen<br />
i trima USB 2.0 priključcima, priključkom za<br />
monitor ili projektor, gigabitnom mrežnom<br />
karticom, bežičnom vezom i modemom. U<br />
osnovnoj konfiguraciji računalo je opremljeno<br />
gigabajtom radne memorije, 120-gigabajtnim<br />
tvrdim diskom te dvoslojnim DVD snimačem<br />
integriranim u kućište. Sigurnosne funkcije<br />
zaokružuju Kensington lock i čitač otiska prsta,<br />
a stroj mjeri 299 x 219 x 35,7 milimetara i teži<br />
1,9 kilograma. Korištenjem standardne baterije<br />
N3.5G je, povezan s HSDPA mrežom, do<br />
pražnjenja neprekidno radio dva sata, dok je s<br />
baterijom dvostrukog kapaciteta autonomija<br />
dosegla gotovo četiri sata. U radu s Wi-Fi<br />
mrežama standardna je baterija bila dostatna<br />
za autonomiju od tri, a proširena gotovo šest<br />
sati. R.I.
012<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Samsung i Bang &<br />
Olufsen predstavili<br />
Serenatu<br />
Samsung i Bang & Olufsen predstavili su zajednički<br />
model glazbenog mobilnog telefona<br />
nazvanog Serenata koji se može pohvaliti<br />
prostornim kapacitetom od četiri gigabajta te<br />
brojnim drugim glazbenim funkcijama sličnim<br />
iPhoneu. Serenata bi se na europskom tržištu<br />
trebala pojaviti početkom studenog, a njezina<br />
cijena još nije poznata. Ovaj se uređaj ističe<br />
zanimljivim i iznimno atraktivnim dizajnom te<br />
činjenicom da ne izgleda poput klasičnih mobilnih<br />
telefona - na gornjoj polovici nalazi se<br />
kotačić za navigaciju, a 2,26-inčni LCD nalazi<br />
se ispod njega, dakle tamo gdje inače stoji<br />
tipkovnica. Sve glavne funkcije Serenate mogu<br />
se kontrolirati putem navigacijskog kotačića,<br />
uključujući pretraživanje, zvanje i pisanje poruka<br />
te pristupanje glazbi. Uređaj se lako prebacuje<br />
iz telefonskog u glazbeni mod - putem<br />
samo jedne tipke, a svaki mod ima svoju boju<br />
- plavu i crvenu. Sereneta dolazi s dvostruko<br />
manje prostora za glazbu u odnosu na iPhone<br />
kome očito želi konkurirati, ali u Samsungu<br />
kažu da je četiri gigabajta dostatno za pohranu<br />
oko tisuću pjesama, što je prosječnim korisnicima<br />
i više nego dovoljno. H.J.<br />
Tele2 nudi najjeftinije<br />
poruke<br />
Mobilni operater Tele2 od kraja rujna svojim<br />
korisnicima prepaid tarifa nudi najnižu<br />
cijenu na tržištu za slanje SMS poruka od<br />
19 lipa. Najnižu cijenu SMS-a korisnik aktivira<br />
nadoplatom svojeg Tele2 prepaid računa sa<br />
100 kuna, a SMS-ove za 19 lipa korisnik može<br />
slati do 30 dana po aktivaciji. Za korištenje ove<br />
opcije Tele2 ne naplaćuje mjesečnu naknadu,<br />
a broj SMS poruka koje korisnik može poslati<br />
nije ograničen. Korištenje ove opcije odnosi se<br />
na sve prepaid tarife Tele2 - Knock-out, Mukte,<br />
Kikiriki i Vruću tarifu. R.I.<br />
Olympus napokon predstavio E-3<br />
Predstavljeni su i novi objektivi koji zajedno<br />
s novim aparatom dižu Olympusov E-sustav<br />
u nove visine<br />
Nakon toliko čekanja, odgađanja i nagađanja<br />
Olympus je napokon predstavio<br />
nasljednika modela E-1. E-3 je nova perjanica<br />
E-sustava i u Olympusu su sigurni da će<br />
ispuniti velika očekivanja naprednih amatera<br />
i profesionalnih fotografa koji ovaj aparat<br />
(pre)dugo iščekuju. Od najvažnijih opcija<br />
izdvojit ćemo High Speed Live MOS senzor<br />
rezolucije 10 megapiksela, funkciju Live<br />
View koja omogućuje kadriranje direktno<br />
na 2,5-inčnom LCD-u aparata, stabilizaciju<br />
slike koja se odličnom pokazala još u modelu<br />
E 510 te neizostavni Supersonic Wave Filter<br />
- sustav zaštite od prašine. Ovaj Olympusov<br />
model može se pohvaliti i AF sustavom s 11<br />
križnih točaka, brzinom zatvarača od 1/8000<br />
i pet slika u sekundi, odnosno 19 slika u<br />
nizu u RAW formatu. Novi E-3 moći će se<br />
koristiti u svim uvjetima snimanja, neovisno<br />
o vremenskim prilikama zahvaljujući konstrukciji<br />
tijela i novopredstavljenih objektiva<br />
otpornoj na prašinu i prskanje vodom. Treba<br />
napomenuti da ovaj aparat također krase<br />
odlične performanse tražila - 100-postotna<br />
pokrivenost kadra plus 1,15x uvećanje za pregledno<br />
kadriranje. Prema navedenim performansama<br />
jasno je da bi E-3 lako mogao<br />
postati must have uređaj za sve poklonike<br />
Olympusova E-sustava, odnosno za one koji<br />
će si ovaj aparat moći priuštiti.<br />
Osim njega, Olympus je predstavio i nove<br />
objektive, telekonverter te dvije nove bljeskalice.<br />
Od četiri novopredstavljena Zuiko<br />
Digital objektiva, tri od njih dolaze sa sustavom<br />
automatskog izoštravanja Supersonic<br />
Wave Drive (SWD). Možda najzanimljiviji<br />
objektiv jest Zuiko Digital ED 14-35mm<br />
Milijun dolara od Applea?<br />
Još jedna smiješna američka tužba<br />
SAD je zaista zemlja u kojoj možete<br />
nekoga tužiti samo ako vas krivo pogleda.<br />
Tako je jedna Amerikanka toliko<br />
ljuta na Apple i njegovu odluku da smanji<br />
cijenu iPhonea za dvije stotine dolara da ih<br />
je odlučila tužiti i traži pravu sitnicu - milijun<br />
dolara. Da podsjetimo, Jobs je samo<br />
dva mjeseca nakon predstavljanja gadgeta<br />
godine smanjio njegovu cijenu za čak 200<br />
dolara, što je izazvalo ljutnju velikog boja<br />
kupaca iPhonea koji su za njega dali čak<br />
600 dolara. Njima su se iz Applea ispričali<br />
te vratili 200 dolara onima koji su telefon<br />
kupili u razdoblju od dva tjedna prije sniženja,<br />
a ostalima su dali mogućnost iskorišta-<br />
1:2.0 SWD - prvi standardni zum-objektiv<br />
na svijetu s 1:2.0 blendom duž cijele žarišne<br />
duljine. Drugi je također dugoočekivani<br />
ED 12-60mm1:2.8-4.0 SWD koji bi trebao<br />
naslijediti možda i najpopularniji objektiv<br />
E-sustava, 14-54, dok se sa SWD-om može<br />
pohvaliti i ZD ED 50-200mm 1:2.8-3.5 SWD.<br />
Za razliku od prethodnika, kako kaže Olympus,<br />
ovaj objektiv posjeduje dvostruko veću<br />
brzinu automatskog izoštravanja. Sva tri<br />
objektiva otporna su na vremenske uvjete.<br />
Četvrti predstavljeni jest ZD ED 70-<br />
300mm 1:4.0-5.6, koji se može pohvaliti<br />
izvrsnim telefoto mogućnostima – 300mm,<br />
odnosno 600mm po 35mm standardu. Osim<br />
njih također je predstavljen i ZD 2.0x telekonverter<br />
EC-20 koji udvostručuje žarišnu<br />
duljinu korištenog objektiva bez utjecaja na<br />
performanse korištenog objektiva, a s njim<br />
su kompatibilni svi Zuiko Digital objektivi.<br />
Dopunjena je i ponuda bljeskalica, i to<br />
modelima RC bežičnih bljeskalica FL-50R i<br />
FL-36R. H.J.<br />
vanja sto dolara kredita u Appleovim dućanima<br />
ili na iTunesu. No Dongmei Li iz New<br />
Yorka kaže da ju je takva odluka Jobsove<br />
kompanije povrijedila jer, ako bude htjela<br />
prodati iPhone, morat će to učiniti po puno<br />
nižoj cijeni, a kako je ona kupila model od<br />
4 GB koji je platila istih 400 dolara, jasno je<br />
na kolikom će biti gubitku. Iz Applea nisu<br />
htjeli komentirati ovu tužbu, a osim te kompanije<br />
Li je tužila i AT&T Inc, jedinog distributera<br />
ovog telefona u SAD-u. Zanima nas<br />
bi li se ljutila na Jobsa da je telefon kupila<br />
poslije i platila ga jeftinije, tj. za istu cijenu<br />
dobila uređaj s dvostruko više memorije.<br />
Stvarno smiješno... H.J.
014<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Elektroničko doba i za<br />
poštare<br />
Microsoft predstavio uslugu<br />
Earth Class Mail<br />
Microsoft je odlučio pomoći klasičnim<br />
poštama da uđu u elektroničko doba<br />
te da tako lakše prežive. Usluga Earth Class<br />
Mail za klasičnu poštu čini ono što su mobiteli<br />
učinili za telefonske razgovore. Osnova<br />
je da se omotnica pisma skenira s obje strane<br />
i slika pošalje primatelju, ma gdje se on trenutno<br />
nalazio. Kada su omotnice jednom u<br />
online poštanskom sandučiću, korisnik može<br />
odlučiti što s učiniti s pismom - može reći<br />
pošti da otvore pismo, skeniraju ga i dostave<br />
sadržaj elektronički (a papirnati original na,<br />
recimo, uredsku adresu). Odnosno, može<br />
reći da se to pismo razreže na rezance i<br />
reciklira ili da ga pošta dostavi njegovom<br />
knjigovođi, da ga arhivira ili da ga proslijedi<br />
u hotel gdje trenutno odsjeda itd. U biti, sve<br />
što u uredu možete reći sekretarici da učini s<br />
pismom, možete reći i jednim klikom miša, s<br />
bilo kojeg mjesta na svijetu. Servis trenutno<br />
radi u 120 zemalja. R.I.<br />
Apple i AT&T tuženi<br />
zbog monopola<br />
Korisnici žele iPhone i na drugim<br />
mobilnim mrežama<br />
Negodovanje korisnika najpopularnijeg<br />
gadgeta na svijetu zbog posljednje softverske<br />
nadogradnje iPhonea i mjera zbog<br />
njegova otključavanja kulminiralo je dvjema<br />
sudskim tužbama protiv Applea i jedinog<br />
mobilnog operatera preko kojeg se njegov<br />
telefon prodaje u SAD-u, AT&T-a. U dvjema<br />
odvojenim tužbama ove su kompanije<br />
optužene za nepošteno tržišno ponašanje i<br />
monopol zato što korisnicima ne dopuštaju<br />
modificiranje iPhonea kako bi on mogao raditi<br />
i na mrežama drugih operatera. Također, s<br />
posljednjom nadogradnjom softvera Apple je<br />
onemogućio korištenje third-party programa<br />
na iPhoneu, a mnogi korisnici otključanih<br />
telefona su nakon updatea imali problema s<br />
njegovim korištenjem. Apple je čak prilikom<br />
izdavanja navedene nadogradnje krajem rujna<br />
upozorio vlasnike modificiranih uređaja da<br />
za njih garancija više ne vrijedi. Još se ne zna<br />
koliko je korisnika oštećeno ovim Appleovim<br />
potezom, a dok u AT&T-u kažu da je riječ o<br />
vrlo malom broju modificiranih uređaja, neki<br />
sumnjaju da je riječ o tisućama korisnika koji<br />
su s Mreže <strong>download</strong>ali unlocking programe.<br />
No i u Appleu su vidjeli da je vrag odnio šalu,<br />
tako da je sredinom listopada Jobs na internetskoj<br />
stranici svoje kompanije obavijestio da će<br />
otvoriti iPhone i za third party aplikacije. H.J.<br />
Mozilla radi na mobilnom<br />
internetskom pregledniku<br />
Hoće li mobilni browser biti jednako uspješan kao i Firefox?<br />
Nakon velikog uspjeha na tržištu preglednika<br />
internetskih stranica za<br />
osobna računala u Mozilli će nešto slično<br />
pokušati napraviti i na mobilnom tržištu.<br />
Ova se kompanija ponovno zainteresirala<br />
za mobilni browsing nakon uspjeha Appleova<br />
iPhonea koji je pokazao da su korisnici<br />
itekako zainteresirani za surfanje Mrežom<br />
putem mobilnih uređaja. Mike Schroepfer<br />
iz Mozille na svom je blogu napisao da ako<br />
su prije i postojale neke sumnje oko potrebe<br />
za mobilnim preglednikom internetskih<br />
stranica, nakon izlaska iPhoena one su nestale.<br />
On je također napisao da će u razvoju<br />
Mozille 2, nove verzije platforme na kojoj<br />
se bazira Firefox, biti dodana i kategorija<br />
za mobilne telefone. Schroepfer nije rekao<br />
kada će se točno mobilni internetski preglednik<br />
pojaviti na tržištu, ali je napomenuo<br />
da to sigurno neće biti prije 2008. godine te<br />
da u njegovoj kompaniji još nisu odlučili na<br />
kojim će mobitelima ovaj browser raditi. Na<br />
Canon predstavo nove fotopisače<br />
Predstavljeni modeli Selphy ES2 i ES20<br />
Canon je predstavio nove modele fotopisača<br />
- Selphy ES2 i ES20. Ovi se uređaji<br />
odlikuju elegantnim uspravnim dizajnom te su<br />
dovoljno maleni da stanu na policu za knjige.<br />
Nakon ispisa fotografijama se odmah može<br />
rukovati jer ih poseban premaz štiti od otisaka<br />
prstiju, prašine, ogrebotina i UV zraka.<br />
Oba modela koriste Canonove pakete Easy<br />
Photo - posebne kasete u koje su praktično<br />
smješteni i tinta i papir. Paketi su dostupni u tri<br />
formata, jednostavni su za instaliranje i spremni<br />
za korištenje za svega nekoliko sekundi te<br />
ih je moguće i zamijeniti usred korištenja.<br />
Zanimljivo je da korisnicima za ispis nije<br />
potrebno niti osobno računalo jer oba modela<br />
omogućuju ispis s kompatibilnih digitalnih fotoaparata,<br />
najpopularnijih oblika memorijskih<br />
kartica i s mobilnih telefona. Zahvaljujući poboljšanom<br />
korisničkom sučelju i velikim LCD<br />
ekranima u boji, jednostavno je provjeriti slike<br />
prije ispisa. Uređaji omogućuju i popravke te<br />
pritiskom na tipku možete obrezati slike, prilagoditi<br />
boje i ispraviti uobičajene nedostatke,<br />
kao što je efekt crvenih očiju. Radi iznimno<br />
jednostavnog pristupa tim i drugim funkcijama<br />
Selphy ES2 opremljen je i Canonovim sustavom<br />
upravljanja s kotačićem Easy-Scroll.<br />
Oba modela pomoću posebne tipke korisnicima<br />
omogućuju pretvaranje slika u kreativne<br />
projekte kao što su albumi i kalendari<br />
ovom tržištu Mozilla će imati konkurenciju<br />
u Microsoftu i Appleu koji uključuju vlastite<br />
preglednike u telefone što rade na njihovim<br />
operativnim sustavima te u Opera Softwareu<br />
koja je razvila vlastiti mobilni browser. Inače,<br />
Mozilla je ove godine izdala novu verziju<br />
Minoma, mobilnog preglednika internetskih<br />
stranica za Windows Mobile uređaje, ali više<br />
je ne namjerava dalje razvijati niti raditi na<br />
njoj. H.J.<br />
ili u snimke ubacivati clipart, okvire i oblačiće<br />
za tekst. Selphy ES2 nudi i paletu klasičnih<br />
filtarskih efekata kao što su mekani fokus,<br />
izblijedjeli rubovi i zvjezdano osvjetljenje. S<br />
modelom Selphy ES2 dolazi i dodatna baterija<br />
za potpuno prijenosno iskustvo te ima podršku<br />
i za bežični ispis putem infracrvenog i Bluetooth<br />
prilagodnika. R.I.
016<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Telex<br />
Amisov ADSL2+<br />
Pod sloganom “Surfaj i pričaj koliko<br />
hoćeš” Amis je predstavio nove<br />
pogodnosti u okviru usluge amis<br />
2u1, koja objedinjuje neograničeni<br />
ADSL2+ pristup Internetu i fiksni<br />
telefon. Novim korisnicima koji<br />
sklope s Amisom ugovor na 24<br />
mjeseca nudi se 50 posto popusta<br />
na mjesečnu naknadu i besplatno<br />
telefoniranje tijekom prvih<br />
šest mjeseci korištenja usluge.<br />
Pogodnosti nove ponude ostvaruju<br />
korisnici koji sklope ugovor za<br />
pakete od 2 do 24 Mb/s na period<br />
od 24 mjeseca.<br />
Metronetov HotSpot<br />
Tvrtka Metronet telekomunikacije,<br />
nakon Varaždina i Zagreba,<br />
otvorila je svoj novi HotSpot u<br />
Bjelovaru. Nova Metronetova<br />
HotSpot lokacija za Bjelovarčane<br />
je na Trgu Eugena Kvaternika, a uz<br />
taj glavni gradski trg korisnici će<br />
besplatan bežični (Wi-Fi) pristup<br />
Internetu moći koristiti i u Ulici<br />
Petra Preradovića. Prva korisnica<br />
koje je prosurfala na novom<br />
HotSpotu bila je Đurđa Adlešić,<br />
gradonačelnica Bjelovara.<br />
Azonov pisač<br />
Tvrtka M-Ros predstavila je<br />
najnoviji Azonov pisač, Flatbed FB-<br />
1800. Riječ je o takozvanom mild<br />
solvent pisaču za ispis na plošne<br />
materijale kakav je pleksiglas,<br />
kao i na materijale u roli. Zbog<br />
izravnog ispisa više nije potrebno<br />
kaširanje. Pisač ima šest glava za<br />
ispis, najveća širina ispisa mu je<br />
1800 mm, a brzina do 17 četvornih<br />
metara na sat.<br />
Renopromov dućan<br />
Renoprom je 5. listopada otvorio<br />
novi prodajni centar TechnoMax.<br />
Nalazi se u Splitu. Kako kažu iz<br />
Renoproma, u novom će centru<br />
kupci moći kupiti proizvode više i<br />
visoke kvalitete te one iz takozvane<br />
high-end kategorije. Isto tako,<br />
centar u Splitu u ponudi ima i više<br />
od stotinu TV panela. Renoprom<br />
najavljuje i otvaranje novih centara<br />
po Hrvatskoj u proljeće iduće<br />
godine.<br />
Sigurnosne sobe osnova<br />
konkurentnog IT sustava i poslovanja<br />
Tvrtka INsig2 predstavila projekte koji pružaju najbolju zaštitu IT<br />
resursa od požara, dima, poplava ili zračenja<br />
Tvrtka INsig2, vodeći isporučitelj rješenja<br />
korporativne integrirane sigurnosti,<br />
javnosti je po prvi put predstavila koncept<br />
sigurnih soba, učinkovitih sustava zaštite<br />
informacijskih resursa od raznih oblika<br />
izvanrednih situacija. U sklopu predavanja na<br />
konferenciji Microsoft Security Days 2007 direktor<br />
tvrtke INsig2 Goran Oparnica istaknuo<br />
je kako sigurne sobe predstavljaju najučinkovitiju<br />
zaštitu od vanjskih ili unutarnjih požara,<br />
poplave, dima ili elektromagnetskih zračenja,<br />
kao i sigurnost u pogledu opskrbe sustava<br />
napajanjem, klimatizacijom, kabliranjem i<br />
alarmima. INsig2 se projektiranjem ovakvih<br />
naprednih sustava zaštite prema načelu “ključ<br />
u ruke” svrstao među vodeće implementatore<br />
sigurnih soba u Hrvatskoj i regiji.<br />
Ističući požar kao jedan od najčešćih uzroka<br />
prekida uobičajenog funkcioniranja IT sustava,<br />
Goran Oparnica je istaknuo kako temperatura<br />
u središtu požara doseže i više od<br />
1000 Celzijevih stupnjeva. Većina požara koji<br />
ugrožavaju IT sustav događa se u vanjskom<br />
okruženju, njih 80 posto, iako je i 20 posto<br />
Informatizacija Zadra<br />
Grad Zadar i Razvojna agencija Zadarske<br />
županije (ZADRA) potpisali su pismo<br />
razumijevanja o podršci informatizacije<br />
grada Zadra s Microsoftom. Ono predstavlja<br />
temelj nastavka suradnje na području informatizacije<br />
lokalne uprave te podrške u planiranju<br />
izgradnje otvorenih informacijskih<br />
rješenja kojima će građani moći komunicirati<br />
sa svojim gradom koristeći informacijske tehnologije.<br />
Pismo razumijevanja potpisali su<br />
Živko Kolega, gradonačelnik grada Zadra,<br />
Kristijan Magaš, direktor Razvojne agencije<br />
Zadarske županije, i Davor Majetić, direktor<br />
Microsofta Hrvatska. “Ovo je značajan<br />
korak u daljnjem postupku informatizacije<br />
gradske Uprave koja će doprinijeti većoj<br />
učinkovitosti i kvaliteti rada uprave i njezinih<br />
djelatnika. Također, otvorit će mogućnosti<br />
za veću otvorenost Uprave prema građanima<br />
i stvaranje temelja za kreiranje pravog<br />
elektroničkog servisa i pokretanja dvosmjerne<br />
elektroničke komunikacije s građanima”,<br />
naglasio je Živko Kolega. Jedna od prvih<br />
aktivnosti obuhvaćenih suradnjom bit će<br />
identificiranje projekata i rješenja temeljenih<br />
incidenata u samoj sistemskoj sali izuzetno<br />
visok postotak.<br />
“Čak i u slučaju kada se IT sustav nalazi u<br />
susjednoj prostoriji, to znači porast temperature<br />
na više od stotinu stupnjeva i znatan porast<br />
vlage dovodeći na taj način u pitanje funkcioniranje<br />
IT sustava. Sigurna soba jedina omogućava<br />
potpunu zaštitu i besprekidan rad sustava”,<br />
pojasnio je Oparnica. Najviša dozvoljena<br />
vrijednost temperature magnetskog medija<br />
je 50 Celzijevih stupnjeva i 85 posto vlage, a<br />
hardvera 70 stupnjeva i 85 posto vlage.<br />
INsig2 implementira sigurne sobe u skladu<br />
s europskom normom EN 1047/2, koja<br />
pruža potpunu usklađenost domaćih sustava<br />
s globalnima. Oparnica je pojasnio kako se<br />
sigurne sobe slažu po modularnom principu<br />
unutar postojeće sistemske sale te su stoga<br />
izuzetno fleksibilne za implementaciju. INsig2<br />
je u implementaciji sigurnih soba sklopio<br />
regionalno partnerstvo s njemačkom tvrtkom<br />
PriorIT, o kvaliteti čijih rješenja govori činjenica<br />
o gotovo 200 dovršenih projekata diljem<br />
Europe. R.I.<br />
Suradnja Zadra i Microsofta temelj za daljnju informatizaciju grada i<br />
gradskih tvrtki te izgradnju naprednih servisa za građane<br />
na specifičnim potrebama grada Zadra, gdje<br />
će Razvojna agencija stečena iskustva moći<br />
prenijeti na druge jedinice lokalne samouprave.<br />
Kristijan Magaš, direktor Razvojne<br />
agencije Zadarske županije, izdvojio je kako<br />
je u okviru ovog projekta informatizacije<br />
gradske uprave grada Zadra jedan od ciljeva<br />
formiranje ICT clustera na razini županije.<br />
Time će se omogućiti okrupnjavanje i jačanje<br />
lokalnih ICT tvrtki te na taj način podići<br />
njihova konkurentnost. R.I.
018<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
RIM radi na novoj<br />
tehnologiji za tipkovnice<br />
Nakon sudskih tužbi i protutužbi RIM i Eatoni<br />
postali partneri<br />
Research In Motion, kompanija koja<br />
proizvodi popularne BlackBerryje,<br />
postigla je dogovor s Eatoni Ergonomicsom<br />
o zajedničkom radu na stvaranju nove tehnologije<br />
za tipkovnice. Prema potpisanom<br />
dogovoru, Eatoni, koji je specijaliziran za<br />
dizajniranje hardvera i softvera za tipkovnice,<br />
dopustit će RIM-u licencu za korištenje<br />
njihove tehnologije, dok će kanadska<br />
kompanija zauzvrat uložiti novac u Eatoni.<br />
Zanimljivo je da je ovaj dogovor postignut<br />
nakon što su se ove kompanije sporile na<br />
sudu oko kršenja patentnih prava. Tijekom<br />
suđenja shvatili su da imaju zajedničke<br />
Japanci razvijaju mrežu nove<br />
generacije<br />
Nova mreža trebala bi biti gotova do 2015.<br />
Japanu će se oformiti istraživačka grupa<br />
U koja bi trebala raditi na razvoju nove<br />
optičke tehnologije koja bi u budućnosti<br />
trebala zamijeniti Internet Protocol kao<br />
globalni standard u komunikaciji. Ovu će<br />
grupu oformiti vladin National Institute of<br />
Information and Communications Technology<br />
i privatne kompanije koje u sljedećih<br />
pet godina namjeravaju potrošiti 260 milijuna<br />
dolara na istraživačke projekte. Oni će<br />
do 2015. godine pokušati razviti i komerci-<br />
Japanska policija uhitila je muškarca koji vodi<br />
internetsku stranicu namijenjenu samoubojicama<br />
pod sumnjom da je ubio ženu koja<br />
mu je za to platila. Kazunari Saito, 33-godišnji<br />
električar, uhićen je pod optužbom da je u<br />
travnju ove godine dao pilule za spavanje<br />
Sayaki Nishizawi i zatim je udavio. Nishizawa<br />
je navodno kontaktirala osumnjičenog putem<br />
internetske stranice o samoubojstvima koju<br />
drži i platila mu 1.700 dolara da je ubije. On<br />
je policiji rekao da je Sayaki od njega tražila<br />
BlackBerryju<br />
se sprema<br />
nova<br />
tipkovnica<br />
Uhićen osnivač stranice za<br />
samoubojice<br />
Tvrdi da je jednoj ženi samo<br />
pomogao u “provođenju procesa<br />
umiranja”<br />
ciljeve, što je urodilo nagodbom, a potom<br />
i ugovorom o zajedničkoj suradnji. Odmah<br />
nakon ove objave porasle su cijene dionica<br />
Research In Motiona. H.J.<br />
jalizirati mrežu u kojoj će transfer podataka<br />
biti deset puta brži od next-generation mreže<br />
koja će ove godine biti lansirana u Japanu.<br />
Među kompanijama koje će sudjelovati u<br />
njezinu razvoju nalaze se Fujitsu, KDDI,<br />
Hitachi, Toshiba i druge. Inače, treba napomenuti<br />
da su slični projekti već započeti u<br />
SAD-u i Europi, a optička mreža nove generacije<br />
omogućit će simultano spajanje do<br />
sto milijardi uređaja uz i dalje iznimno velike<br />
brzine prijenosa podataka. H.J.<br />
da je provede kroz proces umiranja, što je<br />
on na kraju i učinio. Inače, svoju morbidnu<br />
stranicu sa savjetima kako (uspješno) počiniti<br />
samoubojstvo Kazunari je postavio još prošle<br />
godine, a policija nije komentirala radi li site i<br />
danas. U Japanu je stopa samoubojstava među<br />
najvećima u razvijenim zemljama, a broj ljudi<br />
koji su digli ruku na sebe u 2006. godini već je<br />
devetu godinu za redom dosegao brojku od<br />
30 tisuća. H.J.
Kinezi nisu napadači, oni su žrtve<br />
Nisu baš ni Kinezi krivi za sve zlo online svijeta...<br />
Dugo se već vremena velik dio problema<br />
na Internetu prebacuje na Kineze<br />
- od virusa i slanja neželjene pošte pa sve<br />
do posljednjih optužbi da su kineski hakeri<br />
provalili u sustav Pentagona, u računala nekih<br />
njemačkih ministara te u računala Ministarstva<br />
vanjskih poslova u Velikoj Britaniji.<br />
Prema izvještaju jednog vojnog istraživača u<br />
toj zemlji, Kina ne da nije odgovorna za sve<br />
što joj Zapad stavlja na teret, već je zamijećen<br />
povećan broj cyber napada na Kinu te<br />
se ova zemlja suočava sa sve većim brojem<br />
online prijetnji. Wang Xinjun, istraživač u<br />
Academy of Military Sciences u Kini, rekao<br />
je da bi zemlje koje su žrtve cyber napada<br />
Up&Down<br />
Izbori na Internetu<br />
Odlično praćenje izbora na Mreži<br />
Al Gore<br />
Nobelova nagrada<br />
Tele 2<br />
Dvije godine na tržištu<br />
Slaven Bilić<br />
N korak do Eura<br />
trebale zajedno surađivati u rješavanju ovog<br />
problema, a ne da svi optužuju Kinu. Hakerski<br />
napadi na Kinu toliko su se povećali<br />
da je sada ta zemlja suočena s mnogo težom<br />
online sigurnosnom situacijom nego druge<br />
zemlje. Usprkos tome, kineska vlada nikad<br />
ne krivi niti jednu drugu zemlju za tu situaciju,<br />
već poziva međunarodne korporacije da<br />
joj pomognu iskorijeniti internetski kriminal,<br />
dodao je Xinjun. On smatra da bi ljudi trebali<br />
zaboraviti na predrasude koje imaju prema<br />
Kini, napustiti taj “hladnoratovski mentalitet”<br />
te surađivati s tom zemljom kako bi<br />
zajedno poboljšali opću online sigurnost u<br />
svijetu. H.J.<br />
Afere<br />
Otrovna voda i urušavanje zgrada<br />
Slovenija<br />
konstantno kontra Hrvatske –<br />
get a life!<br />
MUP<br />
Uhićuje blogere/novinare<br />
RIAA<br />
220 tisuća dolara kazne samohranoj<br />
majci<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Mobilni malware ipak<br />
ne predstavlja veliku<br />
prijetnju<br />
Prijetnje mobilnog malicioznog softvera<br />
nisu previše opasne za korisnike mobilnih<br />
uređaja te zaostaju dvadesetak godina za<br />
onima koje danas prijete osobnim računalima<br />
- tako barem tvrdi Kimmo Alkio, chief executive<br />
sigurnosne kompanije F-Secure. On kaže<br />
da je primjetan porast mobilnog malicioznog<br />
softvera, ali u njegovoj kompaniji ne očekuju<br />
dramatično povećanje u bliskoj budućnosti.<br />
Danas postoji više od tri stotine različitih vrsta<br />
virusa za mobilne i pametne telefone, ali<br />
broj takvih prijetnji za osobna računala veći<br />
je od 400 tisuća, pa je jasno koliko je mobilni<br />
malware inferioran u odnosu na onaj koji<br />
prijeti računalima. Iz F-Securea također kažu<br />
da softver za mobilnu sigurnost čini tek oko<br />
jedan posto njihove ukupne zarade. Rizik koji<br />
postoji kod mobitela jest taj da bi se mogli<br />
početi pojavljivati virusi koji bi praznili račune<br />
mobilnih telefona, a problem bi mogao nastati<br />
ako se u igru uključe i kriminalci koji bi<br />
putem virusa htjeli sebi pribaviti financijsku<br />
korist, trend kakav je sve češći kod virusa koji<br />
prijete osobnim računalima. H.J.<br />
Microsoft predstavio<br />
nove playere Zune<br />
Microsoft je napokon predstavio drugu<br />
generaciju media playera Zune s tri<br />
nova modela kojima će pokušati konkurirati<br />
Appleu i njihovu iPodu. Jedan model, dostupan<br />
samo u crnoj boji, ima tvrdi disk kapaciteta<br />
80 GB, veliki 3,2-inčni ekran te je tanji od<br />
prošlogodišnjeg modela. Osim njega Microsoft<br />
je predstavio i manji Zune kapaciteta 4 i 8<br />
GB flash memorije koji je sličan originalnom<br />
iPodu Nano i koji će se prodavati u crnoj,<br />
crvenoj, zelenoj i ružičastoj boji. Poput prvog<br />
modela, novi playeri Zune imaju ugrađen<br />
FM tuner i podršku za bežično prebacivanje<br />
pjesama s drugim korisnicima Zunea. Nova<br />
generacija ovog modela dolazi s boljim ekranom<br />
i novom touch pad navigacijom te koristi<br />
Wi-Fi za sinkronizaciju glazbe, fotografija i<br />
videoisječaka s računalom. Za model od četiri<br />
gigabajta treba platiti 149 dolara, za model od<br />
osam gigabajta 199 te 249 dolara za model<br />
od 80 GB. Kao što se može primijetiti, cijene<br />
Microsoftova playera odgovaraju cijenama<br />
konkurentskih Appleovih uređaja. H.J.<br />
019
020<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Nintendo priprema<br />
online servise za Wii<br />
Nintendu su svjesni da, ako žele zadrža-<br />
U ti vodeće mjesto na tržištu konzola nove<br />
generacije, korisnicima moraju stalno nuditi<br />
neke novitete i zanimljivosti kako ih konkurencija<br />
ne bi prestigla. Tako su u toj kompaniji<br />
najavili lansiranje support servisa koji će<br />
olakšati spajanje ove konzole na Mrežu svih<br />
mreža. Mrežna podrška korisnicima neće<br />
omogućiti samo skidanje igara s Interneta,<br />
već će oni moći igrati online igre i s drugim<br />
vlasnicima Wiija, što bi moglo dodatno produljiti<br />
vrijeme koje gameri provode ispred<br />
televizora. Prema riječima Satorua Iwate iz<br />
Nintenda, ljudi se znaju brzo zasititi igrama<br />
te im se ne smije ostaviti prostor za razmišljanje,<br />
već im konstantno treba nuditi nove<br />
stvari u kojima bi uživali. Svima je jasno da<br />
je riječ o tome da se Nintendo priprema za<br />
blagdansku šoping-sezonu u kojoj očekuju<br />
veliku zaradu. Naravno da se istom nadaju<br />
i u Microsoftu i Sonyju, tako da će na kraju<br />
profitirati samo korisnici. H.J.<br />
Canon EOS 40D i<br />
EOS-1Ds Mark III<br />
Nakon brojnih pritužbi ljubitelja Canona<br />
da je 30D samo malo poboljšan 20D,<br />
s nestrpljenjem smo očekivali najnoviji Canonov<br />
model digitalnog SLR aparata koji bi<br />
trebao donijeti brojne novitete. I napokon<br />
smo ga dočekali - EOS 40D je negdje u rangu<br />
s također novopredstavljenim Nikonom<br />
D300 i Olympusom E-3 te je namijenjen<br />
naprednijim amaterima i profesionalnim fotografima.<br />
Dolazi sa senzorom rezolucije 10,1<br />
MP s ugrađenim EOS ICS ultrazvučnim mehanizmom<br />
za čišćenje prašine, 9-point TTL<br />
CMOS senzorom za autofokus te odličnim<br />
procesorom za obradu slike DIGIC III. Ekran<br />
je veći u odnosu na prethodnika i veličine je<br />
tri inča te ima opciju Live View živog prikaza<br />
slike koja polako postaje standard za digitalne<br />
SLR aparate. Također, povećana je i brzina<br />
okidanja u odnosu na 30D te ona sada iznosi<br />
šest FPS-a, a treba spomenuti i kućište od<br />
magnezijske slitine s dodatnim brtvama za<br />
zaštitu od atmosferskih utjecaja. Osim modela<br />
EOS 40D, Canon je predstavio i EOS-1Ds<br />
Mark III, aparat rezolucije 21 megapiksela<br />
namijenjen profesionalnim fotografima. H.J.<br />
T-Com proširio ponudu televizijskih<br />
kanala na MAXtv-u<br />
MAXtv još<br />
bogatiji i<br />
atraktivniji<br />
Iz T-Coma su objavili da su svim novim i<br />
postojećim korisnicima MAXtv-a besplatno<br />
automatski nadogradili osnovni paket<br />
s deset novih televizijskih kanala, čime je<br />
gledateljima MAXtv-a u osnovnom paketu<br />
sada dostupno 69 kanala, uključujući tri<br />
ekskluzivna Big Brother kanala. Tako će<br />
korisnici MAXtv-a u sklopu osnovnog paketa,<br />
uz postojeće, moći gledati popularne<br />
svjetske sportske, dokumentarne, filmske,<br />
zabavne i erotske programe. Ponudu MAXtv<br />
kanala upotpunit će Sport Klub, sportski<br />
kanal na kojem se prikazuju nogometni<br />
derbiji njemačke Bundeslige i francuskog Le<br />
Championatta, ali i brojni drugi sadržaji - od<br />
ATP teniskih turnira, košarkaške Eurolige<br />
do atletskih IAAF evenata i automobilističkih<br />
natjecanja Indy Car, DTM i Le Mans, sport-<br />
ski kanal NASN, program za ljubitelje američkog<br />
profesionalnog i sveučilišnog sporta<br />
te Sailing Channel, specijaliziran za nautiku<br />
i nautičke sportove. U osnovnom paketu<br />
ubuduće će biti dostupan i obiteljski filmski<br />
program Hallmark s hrvatskim podnaslovima,<br />
erotski program Playboy TV, dokumentarni<br />
DoQ koji također ima hrvatske titlove,<br />
glazbeni program Mezzo specijaliziran za<br />
jazz i klasičnu glazbu te tri zabavna lifestyle<br />
programa: E! Entertainment, STYLE i WineTV,<br />
namijenjen u prvom redu ljubiteljima<br />
dobrih vina.<br />
Uz osnovni paket programa, korisnicima<br />
MAXtv-a od sada je dostupan i novi, prošireni<br />
paket - Plus Paket. MAXtv Plus Paket<br />
sadržavat će još devet kanala - tri sportska,<br />
tri glazbena i tri programa za odrasle. R.I.<br />
Combis predstavio Microsoft<br />
Dynamics CRM 3.0<br />
Microsoft Dynamics CRM 3.0 poslovno je rješenje za upravljanje<br />
odnosima s korisnicima koje omogućuje pohranu svih podataka o<br />
korisniku na jednom mjestu<br />
Combis je predstavio Microsoft Dynamics<br />
CRM (Customer Relationship<br />
Management) 3.0, rješenje čija implementacija<br />
korisniku omogućuje pregled svih<br />
bitnih informacija o kupcima te pravodobno<br />
planiranje prodaje. Rezultati takvih aktivnosti<br />
su zadržavanje postojećih kupaca,<br />
selekcija i klasifikacija budućih klijenata,<br />
povećanje i automatizacija prodaje te veća<br />
profitabilnost i bolji poslovni rezultati. Kako<br />
se izravno integrira s Outlookom i drugim<br />
aplikacijama iz sustava Microsoft Office,<br />
ovaj sustav zaposlenicima omogućuje rad u<br />
poznatom okruženju.<br />
“Uz module za prodaju, marketing i korisničku<br />
službu, Microsoft CRM 3.0 predstavlja<br />
brzo, fleksibilno i cijenom pristupačno<br />
rješenje koje donosi trajna i vidljiva poboljšanja<br />
poslovnih procesa, omogućuje bliskije<br />
odnose s korisnicima i vodi tvrtku do novih<br />
razina profitabilnosti”, izjavila je Mirela<br />
Gregoraš, direktorica Sektora razvoja i<br />
integracije aplikativnih rješenja tvrtke<br />
Combis. R.I.
Dizajnerske nagrade za Logitech<br />
Logitechova tipkovnica i zvučnički sustav osvojili Good Design Award 2007<br />
Logitechova tipkovnica diNovo Edge i<br />
glazbeni sustav za spavaću sobu Pure-Fi<br />
Dream osvojili su Good Design Award 2007<br />
u kategoriji dizajna proizvoda. “Dizajn je<br />
uvijek bio u temelju Logitechovih proizvoda<br />
i presretni smo što smo osvojili ovu prestižnu<br />
nagradu”, izjavio je Junien Labrousse, izvršni<br />
potpredsjednik za proizvodni program u<br />
Logitechu. “Predani smo dizajniranju proizvoda<br />
koji premašuju očekivanja naših kupaca.<br />
Nagrada Good Design potvrđuje našu<br />
predanost izvrsnosti.” Logitech diNovo Edge<br />
i Pure-Fi Dream dobili su oznaku G-Mark,<br />
koja je simbol nagrade Good Design. Tipkovnica<br />
diNovo Edge laserski je oblikovana od<br />
jednog komada poluprozirnog crnog pleksiglasa<br />
te potom umetnuta u sjajan aluminijski<br />
okvir; predstavlja mješavinu rafiniranog<br />
dizajna i prodorne inovacije. Njezin minimalistički<br />
stil ogleda se i u ograničenom broju<br />
tipki i dinamičnim pozadinski osvijetljenim<br />
ikonicama raspoređenim po čitavom rubu<br />
tipkovnice, koje se ne vide ukoliko tipkovnica<br />
nije uključena.<br />
Logitechov glazbeni sustav Pure-Fi Dream<br />
može se pohvaliti jedinstvenim dizajnom,<br />
vrhunskim zvukom, inovativnom tehnologijom<br />
osjetljivom na pokret i svijetlo, ugrađenim<br />
AM/FM radioprijemnikom i dvostrukim<br />
alarmom s backup baterijom te je kao<br />
takav vrhunski dodatak svakom iPodu. R.I.<br />
YouTube predstavio antipiratske<br />
filtre<br />
Iako su mnogi pozdravili<br />
ovaj potez, većina je i dalje<br />
nezadovoljna<br />
YouTube je napokon predstavio toliko<br />
očekivanu tehnologiju koja će automatski<br />
uklanjati materijal zaštićen autorskim pravima,<br />
čime se nadaju udovoljiti brojnim filmskim<br />
i televizijskim studijima koji ih tuže i prijete<br />
tužbama. Ovaj alat za filtriranje videozapisa,<br />
osim što blokira postavljanje autorski zaštićenog<br />
materijala na YouTube, omogućava i<br />
vlasnicima tog materijala da ga ostave na Mreži<br />
i nude oglase putem njega. Za pronalaženje i<br />
uklanjanje glazbenog copyrighted materijala<br />
ova kompanija već koristi posebne alate za<br />
filtriranje koje je razvila kompanija Audible<br />
Magic Corp. Inače, prije sedam mjeseci kompanija<br />
Viacom tužila je YouTube zbog prikazivanja<br />
tisuća njihovih videozapisa te od njih<br />
traže čak milijardu dolara. Kako je popularnost<br />
ovog online servisa rapidno rasla, i drugi su<br />
filmski i TV studiji zaprijetili YouTubeu, a oni<br />
su prvo uklanjali takav materijal na zahtjev da<br />
bi sada pokušali spasiti stvar predstavljanjem<br />
navedenog alata za filtriranje.<br />
Ono što je najviše zasmetalo filmskoj industriji<br />
jest činjenica da su, za razliku od You-<br />
Tubea, druge internetske stranice u proteklih<br />
nekoliko mjeseci predstavile tehnologiju za filtriranje,<br />
a ovu je kompaniju napao i Prince koji<br />
je utvrdio da ako se može spriječiti postavljanje<br />
pornografskog materijala, onda bi se trebalo<br />
spriječiti postavljanje autorski zaštićenog materijala.<br />
Tržišni analitičari slažu se da je još rano<br />
govoriti o tome kako će ova nova tehnologija<br />
utjecati na Viacomovu tužbu, ali iz te su kompanije<br />
odmah pohvalili YouTube zbog njezina<br />
predstavljanja. No nisu svi oduševljeni time<br />
- Louis Solomon, pravni predstavnik engleske<br />
nogometne lige, i glazbeni izdavač Bourne Co<br />
komentirali su ovaj alat za filtriranje kao potpuno<br />
neadekvatan jer neće ništa napraviti oko<br />
prošlosti u kojoj su konstantno kršena autorska<br />
prava. Također vjeruju da neće biti previše<br />
koristan ni u budućnosti.<br />
Problem se nalazi u tome što će YouTube<br />
morati surađivati s vlasnicima autorski zaštićenog<br />
materijala jer, da bi se blokiralo postavljanje<br />
tog sadržaja na Internet, YouTubeu prvo<br />
moraju biti dostavljene njegove kopije kako<br />
bi ih se moglo usporediti s materijalom koji<br />
se želi uploadati i zatim ga blokirati. A budući<br />
da se radi o enormnoj količini videosadržaja,<br />
jasno je da to nije nimalo lagan i jednostavan<br />
posao. H.J.<br />
MySpace seli i na<br />
mobitele<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
MySpace ubuduće i na mobilnim<br />
telefonima<br />
Iz Fox Interactive<br />
Medije objavili su<br />
da će popularni social-networking<br />
servis<br />
MySpace tijekom ovog<br />
tjedna postati dostupan<br />
i na mobilnim telefonima.<br />
Osim MySpacea,<br />
ova kompanija planira<br />
lansirati i druge stranice<br />
namijenjene mobilnim<br />
telefonima, a na njima<br />
će se nalaziti i ogla- si.<br />
Spominju se popularni siteovi kao što je Fox-<br />
Sports.com, zatim site za gamere IGN, AskMen,<br />
Rotten Tomatoes i drugi. S MySpace<br />
Mobile Web betom Fox ulazi u prostor<br />
mobilnog oglašavanja, a na tom polju surađivat<br />
će s mrežom za mobilno oglašavanje<br />
Millennial Media, pomoću koje će prodavati<br />
oglase. Tržišni analitičari pozdravljaju ovaj<br />
Foxov potez, no upozoravaju da u toj kompaniji<br />
trebaju biti svjesni da će na pravi procvat<br />
mobilnog oglašavanja vjerojatno morati<br />
pričekati nekoliko godina. H.J.<br />
Tele2 predstavio ponudu<br />
koja se ne odbija<br />
Tele2 uveo jedinstvenu cijenu<br />
glasovnih i podatkovnih usluga<br />
od 49 lipa<br />
stilu talijanske mafije na konferenciji<br />
U za novinare Tele2 je predstavio “ponudu<br />
koja se ne odbija” - Knock-out tarifu s<br />
jedinstvenom cijenom od 49 lipa za pozive<br />
prema svim mobilnim i fiksnim mrežama,<br />
MMS i mobilni sadržaj. Također, povodom<br />
obilježavanja dvije godine djelovanja na hrvatskom<br />
tržištu Johnny Svedberg, potpredsjednik<br />
Tele2 AB, rekao je da su ponosni što<br />
je Tele2 Hrvatska u tako kratkom vremenu<br />
uspio etablirati moćnu tvrtku s pola milijuna<br />
korisnika. Dodao je da je vrijeme da Tele2<br />
kapitalizira sva postignuća iz svoje prve<br />
dvije godine zahvaljujući novoj i jedinstvenoj<br />
ponudi te da Tele2 Hrvatska s “tri nova<br />
čuvara” uistinu štiti korisnike od previsokih<br />
cijena. Riječ je o Sonnyju, Tonyju i Donu,<br />
mafijašima s plakata i TV reklama putem<br />
kojih se Tele 2 obraća svojim korisnicima. U<br />
ovoj kompaniji posebno naglašavaju da je<br />
nova Knock-out tarifa višestruko povoljnija<br />
u odnosu na konkurenciju, a to se pogotovo<br />
odnosi na cijene mobilnih sadržaja - igre,<br />
melodije, wallpapere, animacije i aplikacije,<br />
koje su i do dvadeset puta jeftinije u odnosu<br />
na ponudu ostalih operatera. H.J.<br />
021
022<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Predstavljen Norton<br />
Antivirus 2008<br />
Zastupnik Symanteca za Hrvatsku, Recro,<br />
predstavio je 18. listopada najnovije<br />
Symantecove programe za sigurnost računala<br />
- Norton Internet Security 2008 i Norton<br />
Antivirus 2008. Na predstavljanju je govorio<br />
Vladimir Špička, Symantecov sales <strong>manager</strong><br />
za Središnju i Istočnu Europu. Kazao je kako<br />
je u izradu novih verzija Nortona utrošeno<br />
više od dva milijuna radnih sati - utrošeni<br />
su na potpuno obnavljanje koda programa.<br />
Naime, glavne zamjerke korisnika prijašnjim<br />
verzijama Nortona bile su na sporost i veliko<br />
zauzeće resursa, zbog čega je Norton<br />
i počeo gubiti udio na tržištu. Verzija 2008<br />
bi, prema navodima, trebala sve te zamjerke<br />
ispraviti. Na primjer, kako kaže Špička, program<br />
sada zauzima samo 9,36 megabajta u<br />
memoriji računala.<br />
Od novih mogućnosti spomenimo da Norton<br />
Security ima Browser Defender, zaštitu<br />
od takozvanih drive-by <strong>download</strong>a, odnosno<br />
sprečavanje napada preko Internet Explorera<br />
korištenjem ActiveX-a, JavaScripta i VBS<br />
malicioznog programskog koda umetnutog<br />
u pojedine web stranice. Premda Norton štiti<br />
i korisnike Mozilla Firefoxa, ipak možete<br />
zaključiti da je namijenjen prvenstveno najneiskusnijim<br />
korisnicima, onima koji nikada<br />
ne mijenjaju programe instalirane zajedno s<br />
Windowsima. Test programa Norton Internet<br />
Security 2008 očekujte uskoro. V.J.K.<br />
Održani Security Days<br />
2007<br />
Sredinom listopada održana je peta po<br />
redu konferencija Microsoft Security<br />
Days. U dva dana govorilo se o najnovijim<br />
Microsoftovim tehnologijama i proizvodima<br />
namijenjenima sigurnosti. Prvi je dan, među<br />
ostalima, govorio Steve Riley iz središnjice<br />
Microsofta u Redmondu. Objasnio je kako<br />
se uz korištenje Microsoftovih proizvoda<br />
Forefront i System Center data može data<br />
centar učiniti sigurnijim. Usput, predavanje<br />
je bilo odlično odrađeno i Rileyja vam možemo<br />
preporučiti kao jednog od najslušljivijih<br />
i najzanimljivijih predavača koje smo imali<br />
priliku čuti.<br />
Od predavanja drugog dana izdvojili bismo<br />
okrugli stol na kojem se govorilo o novom<br />
Zakonu o informacijskoj sigurnosti, s kojim<br />
je povezan i Zakon o tajnosti podataka. Kako<br />
je kazao Aleksandar Klaić, predstavnik Ureda<br />
za nacionalnu sigurnost, ovim je zakonima<br />
Hrvatska uvela sigurnosne mjere usklađene<br />
s onima kakve se provode u Europskoj<br />
uniji i NATO-u. Nadamo se samo da će se<br />
zakon i provoditi te da mu se neće dogoditi<br />
ono što se, na primjer, događa sa Zakonom o<br />
prometu koji je u dobrom svom dijelu mrtvo<br />
slovo na papiru. V.J.K.<br />
IBM i Zagrebačko sveučilište<br />
Potpisan<br />
sporazum<br />
o suradnji<br />
između IBMa<br />
Hrvatska i<br />
Sveučilišta u<br />
Zagrebu<br />
Dana 15. listopada Ivan Vidaković, glavni<br />
direktor IBM-a Hrvatska, i prof. dr. sc.<br />
Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu,<br />
potpisali su Sporazum o suradnji na razvoju<br />
obrazovanja u području informacijskih<br />
znanosti i informacijske tehnologije. Prema<br />
sporazumu će trideset i tri ustanove članice<br />
Sveučilišta koristiti obrazovne programe<br />
temeljene na IBM-ovim tehnikama, proizvodima<br />
i rješenjima. Među ostalim, suradnja<br />
će se ostvarivati kroz obrazovanje profesora<br />
i asistenata za korištenje IBM-ovih razvojnih<br />
alata u modeliranju poslovnih procesa<br />
i programskog inženjerstva, certificiranje<br />
studenata za IBM-ove tehnologije te, možda<br />
najvažnije, sudjelovanje studenata na nekim<br />
istraživačkim i razvojnim projektima.<br />
Kako kaže Bjeliš, u Sveučilištu očekuju<br />
da će dostupnost najnovijih informatičkih<br />
tehnologija i rješenja potaknuti kreativnost<br />
i nastavnika i studenata u daljnjem razvoju<br />
informatike na Sveučilištu. S druge strane,<br />
Vidaković kaže da će se na ovaj način<br />
studenti obrazovati kroz najnaprednije<br />
nastavne programe, sukladne onima u Zapadnoj<br />
Europi i Americi. IBM-ov cilj jest da<br />
ovakvom suradnjom ostvari bolji kontakt s<br />
tržištem rada te pomogne u osposobljavanju<br />
studenata za buduće potrebe gospodarstva u<br />
Hrvatskoj. V.J.K.<br />
LG predstavio novi prijenosni DVD<br />
pisač<br />
DVD pisač za modno osviještene<br />
i one koji naročito cijene zaštitu<br />
sadržaja<br />
LG Electronics predstavio je prijenosni,<br />
ultratanki USB 8x optički DVD<br />
pisač, napravljen posebno za upotrebu<br />
na prijenosnim računalima. GSA-E50N je<br />
LG-ev najmanji i najlakši DVD pisač dosad,<br />
a velika pozornost je posvećena i dizajnu<br />
što ga čini savršenim za modno osviještene<br />
potrošače. Novi uređaj dostupan je u dva<br />
modela - E50N i E50N/L, a oba imaju ekskluzivan<br />
LG-jev standard za zaštitu sadržaja<br />
SecurDisc te tehnologiju LightScribe.<br />
DVD pisač izrazito je tanak, širine 21,4<br />
milimetra, posebno dizajniran za nošenje<br />
te iznimno pogodan za pristupanje informacijama<br />
u pokretu. Napaja se pomoću<br />
USB priključka na prijenosnom računalu,<br />
tako da više nema potrebe za kabelom. Svi<br />
koji paze na privatnost i sigurnost podataka<br />
ponajviše će cijeniti zaštitu sadržaja<br />
SecurDisc, koja pruža sigurnost i sprečava<br />
gubitak podataka, a djeluje na pet razina<br />
sigurnosti: kao lozinka, provjera pouzdanosti<br />
podataka, zaštita od kopiranja, digitalni<br />
potpis i provjera integriteta podataka. GSA-<br />
E50N i GSA-E50L kompatibilni su sa sustavom<br />
Windows Vista i imaju mogućnosti<br />
čitanja i upisivanja svih triju DVD formata<br />
(DVD+R/RW, DVD-R/RW i DVD-RAM).<br />
Model je opremljen i tehnologijom LightScribe,<br />
kojom korisnik može pridodati osobni<br />
karakter svom disku. R.I.
Elkotech d.o.o. ovlašteni distributer AOC monitora i TV LCD-a za Hrvatsku.<br />
3 godine jamstva.<br />
AOC Monitor TFT 19”<br />
T99 916SWA WIDE<br />
Cijena 1499 kn (pdv uključen)<br />
AOC TV SET LCD 32”<br />
L32W781B<br />
Cijena 4417 kn (pdv uključen)<br />
Osiguran servis.<br />
AOC Monitor TFT 20”<br />
T03 203SWA WIDE<br />
Cijena 1787 kn (pdv uključen)<br />
AOC TV SET LCD 37”<br />
L37W551B<br />
Cijena 5490 kn (pdv uključen)<br />
ELKOTech d.o.o. Zagreb Tomislavova 11 10000 Zagreb tel: 01/ 301 6600 fax: 01/ 301 6601<br />
www.elkotech.hr
024<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Djeca provode previše<br />
vremena na Mreži<br />
Prema posljednje provedenom istraživanju<br />
u SAD-u, trećina roditelja smatra da<br />
njihova djeca provode previše vremena na<br />
Internetu, a majke se brinu mnogo više od<br />
očeva jesu li određene internetske stranice<br />
prikladne za djecu. Također, istraživači u<br />
kompaniji Common Sense Media otkrili su<br />
da je četvrtina roditelja zabrinuta jer djeca<br />
sve manje vježbaju i provode vrijeme vani s<br />
društvom, a sve su više prikovani uz monitor<br />
i Mrežu. No četvero od pet ispitanih roditelja<br />
kaže da je Internet ipak pomogao njihovoj<br />
djeci u školi i obrazovanju, a smatraju da im<br />
pomaže kako bi razvili svoju kreativnost i<br />
stupili u vezu s osobama istih interesa. Većina<br />
roditelja razgovara sa svojom djecom oko<br />
njihova ponašanja na Mreži te poduzimaju<br />
akcije kako bi osigurali da su stranice koje<br />
njihova djeca posjećuju u skladu s određenim<br />
roditeljskim standardima. Ukupni rezultati<br />
istraživanja pokazuju da većina roditelja<br />
balansira između prednosti i opasnosti Interneta,<br />
no ipak ih potiču da Mrežu iskoriste<br />
kao alat koji će im pomoći u obrazovanju i<br />
razvijanju kreativnih sposobnosti. H.J.<br />
Zapalio se iPod Nano<br />
Jedan čovjek u Atlanti tvrdi da mu se Appleov<br />
iPod Nano zapalio u hlačama dok je slušao<br />
glazbu. Riječ je o Nanu starom oko dvije<br />
godine, a vatra se brzo razbuktala i ugasila<br />
nakon petnaestak sekundi. Nesretni Danny<br />
Williams kaže da ga je od opekotina spasio<br />
papir koji je imao u džepu te je u jednom<br />
intervjuu rekao da ga je slučajno policija<br />
vidjela kako stoji na ulici dok mu se u džepu<br />
dimi, mislili bi da je terorist. iPod sadrži litijionsku<br />
bateriju koja je već poznata po svom<br />
zapaljivanju u prijenosnim računalima. Baš<br />
zbog toga prošle je godine nekoliko proizvođača<br />
prijenosnih računala, uključujući i<br />
velikane ove industrije poput Applea, Della i<br />
Lenova zamijenilo milijune baterija u svojim<br />
prijenosnicima. Iz Applea nisu htjeli komentirati<br />
zapaljenje iPoda Nano. H.J.<br />
Google priprema operativni sustav za<br />
mobilne telefone?<br />
Akvizicija Jaikua kao potvrda budućeg mobilnog OS-a<br />
Google je kupio finsku kompaniju Jaiku,<br />
novu kompaniju koja nudi instant-messaging<br />
alate za mobilni Internet. Kao i mnogo<br />
puta do sada, Google je potvrdio novu<br />
akviziciju, ali financijski i ini detalji ugovora<br />
nisu poznati. Ova će vijest samo potvrditi<br />
sumnje mnogih koji smatraju da Google<br />
radi na razvoju novog operativnog sustava<br />
za mobilne uređaje. Također, ponovo su se<br />
pojavile i informacije o Googleovu telefonu,<br />
pa tržišni analitičar Douglas Anmuth smatra<br />
da bi se ovaj uređaj na tržištu trebao pojaviti<br />
najranije u veljači sljedeće godine. GPhone<br />
bi tako trebao biti jednostavan i jeftin uređaj<br />
prepun Googleovih web aplikacija i s podrškom<br />
za online oglašavanje. Što se samog<br />
Jaikua tiče, njihov softver omogućava korisnicima<br />
da često šalju kratke poruke o sebi<br />
na Jaikuov server gdje njihovi prijatelji i ostali<br />
mogu pratiti njihovo pojavljivanje online<br />
te mogu čitati i pratiti te poruke - uglavnom<br />
Suradnja Intela i Nokije<br />
Nokijini Internet tableti od 2008. koristit će WiMAX<br />
Kao dio nastojanja da se postigne pouzdana<br />
međusobna kompatibilnost<br />
mobilnih WiMAX bežičnih proizvoda te<br />
njihova kompatibilnost s drugim proizvodima<br />
širom svijeta, Intel Corporation, Nokia<br />
i Nokia Siemens Networks objavili su da<br />
testiraju interoperabilnost na svim razinama<br />
Intelove nove silicijske tehnologije WiMAX<br />
za prijenosna računala i mobilne internetske<br />
uređaje, Nokijinih WiMAX uređaja<br />
te WiMAX infrastrukturne opreme koju<br />
proizvodi Nokia Siemens Networks. Nokia<br />
je izjavila da će Intelov proizvod kodnog<br />
naziva Baxter Peak, u kojemu se koristi<br />
mogu pratiti aktivnosti drugih korisnika.<br />
Neki ovo smatraju virtualnim voajerizmom<br />
jer korisnici s online (ne)znancima dijele<br />
informacije o svom životu i svakodnevnici.<br />
Zaposlenici Jaikua pridružit će se Googleu<br />
koji u budućnosti planira proširiti tehnologiju<br />
ove kompanije. H.J.<br />
WiMAX, a osmišljen je posebno za mobilne<br />
internetske i potrošačke elektroničke<br />
uređaje, koristiti u svojoj novoj seriji Nokia<br />
Nseries Internet Tablet. Ti će internetski<br />
tablični uređaji biti među prvim otvorenim<br />
internetskim uređajima s podrškom za Wi-<br />
MAX koji će se početi isporučivati 2008.<br />
godine. Ari Virtanen iz Nokije rekao je da<br />
će WiMAX u praksi korisnicima omogućiti<br />
da u svojim omiljenim internetskim aktivnostima<br />
- gledanju videozapisa, slušanju<br />
glazbe ili traženju informacija na Internetu<br />
- uživaju i kad su u pokretu, bez gubitka<br />
kvalitete. R.I.
Pobjeda glazbene industrije nad<br />
file-sharingom<br />
Diskografi u Americi slave jer je Recording<br />
Industry Association of America<br />
(RIAA) dobio prvu od mnogih podignutih<br />
tužbi za razmjenu glazbe preko Interneta.<br />
Tako je samohrana majka Jammie Thomas<br />
optužena za razmjenu glazbe preko Mreže<br />
te će morati platiti 220 tisuća dolara kazne.<br />
Ta cifra i nije toliko velika kada se zna da je<br />
ova nesretna žena mogla biti kažnjena s čak<br />
3,6 milijuna dolara. Ona je optužena da je<br />
preko internetskog file-sharing servisa Kazaa<br />
razmijenila 24 pjesme kompanija poput Capitol<br />
Recordsa, Sony BMG Music Entertainmenta<br />
i Warner Brosa. Recordsa, mada joj<br />
Nikon D300 i D3<br />
Nove<br />
poslastice za<br />
sve nikonaše<br />
i ostale<br />
zaljubljenike u<br />
digitalne SLR<br />
aparate<br />
Na tržištu će se uskoro pojaviti dva nova<br />
Nikonova modela namijenjena naprednim<br />
amaterima i okorjelim profesionalcima<br />
- D 300 i D3. Od glavnih značajki modela<br />
D300 izdvojit ćemo da je riječ o aparatu s 12megapikselnim<br />
CMOS senzorom, 3-inčnim<br />
LCD-om, brzinom okidanja od šest FPS-a te<br />
čak 51 točkom autofokusa. U odnosu na prethodnika,<br />
D200, ovaj se model može pohvaliti<br />
i funkcijom Live View putem koje se može<br />
kadrirati direktno na LCD-u te automatskim<br />
čišćenjem senzora od prašine. Tijelo ovog<br />
aparata napravljeno je od magnezija i otporno<br />
Amerikanka<br />
mora platiti<br />
veliku svotu<br />
za razmjenu<br />
pjesama putem<br />
Mreže<br />
je na tvrdom disku računala pronađeno više<br />
od 1.700 “sumnjivih pjesama”. Ovo je prva<br />
ovakva presuda za kršenje autorskih prava<br />
koju je RIAA dobila te sada vjeruju da će<br />
pobjedu izvojevati u ostalih više od 26 tisuća<br />
tužbi koliko je trenutno podignuto protiv<br />
osoba koje su razmjenjivale glazbu putem<br />
Mreže svih mreža. Inače, RIAA se s mnogim<br />
osobama koje su tužene iz istog razloga<br />
nagodila izvan suda, a Jammie Thomas je<br />
htjela svoju pravdu istjerati na sudu. Kako je<br />
riječ o osobi koja ne zarađuje previše, svoj će<br />
dug glazbenoj industriji plaćati u mjesečnim<br />
obrocima godinama. H.J.<br />
je na vremenske uvjete, što će omogućiti<br />
snimanje i u nepovoljnim situacijama. Jači<br />
model, D3, dolazi s full frame senzorom i<br />
također ima rezoluciju od 12 milijuna piksela<br />
i troinčni LCD. Može se pohvaliti velikim<br />
ISO rasponom od 200 - 6400 ISO te brzinom<br />
okidanja od devet slika u sekundi s AF trackingom,<br />
odnosno jedanaest slika u sekundi bez<br />
te opcije. Osim dva nova digitalca, Nikon je<br />
predstavio i nove objektive - AF-S 14-24 mm<br />
F2.8G ED, AF-S 24-70 mm F2.8G ED, AF-S<br />
400 mm F2.8G ED VR, AF-S 500 mm F4G ED<br />
VR i AF-S 600 mm F4G ED VR. H.J.<br />
Google i dalje<br />
pretraživački car<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
Prema informacijama kompanije comScore,<br />
korisnici Interneta diljem svijeta svake<br />
minute počine čak 1,4 milijuna pretraživanja, a<br />
najviše njih preko, naravno - Googlea. Prema<br />
istoj kompaniji, u kolovozu je zabilježeno više<br />
od 37 milijardi pretraživanja preko Googlea,<br />
što čini oko 60 posto svih pretraživanja. Na<br />
drugom mjestu nalazi se Googleov vjerni<br />
pratitelj Yahoo s 8,5 milijardi pretraživanja,<br />
zatim slijedi kineski Baidu s 3,3 milijarde pretraživanja,<br />
Microsoft s 2,2 i južnokorejski NHN<br />
s dvije milijarde pretraživanja. Kao što smo već<br />
pisali, Kina je jedna od rijetkih zemalja u kojoj<br />
Google nije dominantan, već tamo prvo mjesto<br />
među pretraživačima drži Baidu, mada mu<br />
se Google polako približava. Kina je primjer da<br />
Google ipak nije nepobjediv na ovom tržištu<br />
te da jedan veliki i jaki regionalni igrač može<br />
poremetiti planove velikih igrača. Ipak, nije sve<br />
u količini pretraživanja, većina stvari ipak je u<br />
- novcu. Tako nedavno dosegnuta cijena Googleovih<br />
dionica od čak 600 dolara govori više<br />
od i jednog podatka o broju pretraživanja. H.J.<br />
Britanci najveći ovisnici o<br />
društvenim mrežama<br />
Social networking, odnosno društvene mreže<br />
jedan su od fenomena online svijeta, a o<br />
njihovoj popularnosti govori podatak o konstantno<br />
velikom rastu njihovih korisnika diljem<br />
kugle nam zemaljske. Najvećim ovisnicima o<br />
njima smatraju se Britanci te čak tri četvrtine<br />
internetskih korisnika u toj zemlji redovito<br />
posjećuje takve stranice. Prema rezultatima<br />
istraživanja kompanije comScore u kolovozu<br />
ove godine, Britanci provedu oko šest sati mjesečno<br />
na stranicama poput Facebooka i My-<br />
Spacea, a od toga dvadeset posto njih povede<br />
prosječno oko 22 sata na takvim stranicama.<br />
Za razliku od njih, malo manje od polovice<br />
korisnika Interneta u Njemačkoj i Francuskoj<br />
posjećuje društvene stranice, od čega Nijemci<br />
prosječno provode 3,1 sat na njima, a Francuzi<br />
oko dva sata. Prema istraživanju iste kompanije<br />
najbrže rastući internetski servis u Velikoj<br />
Britaniji jest Facebook.com koji u kolovozu<br />
bilježi rast od 18 posto te se približio brojci od<br />
devet milijuna jedinstvenih korisnika. Što se<br />
tiče podataka vezanih za cijelu Europu, rezultati<br />
comScoreova istraživanja pokazali su da<br />
je u kolovozu ove godine društvene strance<br />
posjetilo oko 127 milijuna Europljana, što predstavlja<br />
56 posto ukupne internetske populacije<br />
Europe. H.J.<br />
025
Izraelci hakirali sirijsku protuzračnu<br />
obranu?<br />
Računalni stručnjaci postaju<br />
iznimno važne karike u<br />
modernom ratovanju<br />
Izraelski borbeni avioni još su u rujnu napali<br />
sirijska vojna postrojenja koja se nalaze<br />
duboko unutar granica te zemlje, a nakon<br />
dugog razdoblja šutnje na vidjelo su izašli<br />
neki detalji tog napada, iako dobar dio i<br />
dalje ostaje misterija. Prvo pitanje koje se<br />
postavlja jest kako su izraelski avioni F-15 i<br />
F-16 uspjeli neopaženi proći pored sirijske<br />
protuzračne obrane te izvršiti napad duboko<br />
unutar njihova teritorija. Drugo je pitanje<br />
– što su to Izraelci bombardirali? Prema<br />
jednoj teoriji napadnut je nuklearni istraživački<br />
centar iza čijih se zidina nalaze plodovi<br />
suradnje Sirije i Sjeverne Koreje, a prema<br />
drugoj napadnuto je postrojenje u kojem se<br />
čuvalo naoružanje namijenjeno Hezbollahu.<br />
Budući da avioni korišteni u napadu nemaju<br />
stealth tehnologiju koja bi ih učinila nevidljivim<br />
za radare, a kako vojska nakon Prvog<br />
Zaljevskog rata izbjegava nisko letenje kojim<br />
bi avioni izbjegli radare (zbog određenog<br />
broja oborenih britanskih aviona), jedini<br />
odgovor koji se nameće jest da su se Izraelci<br />
koristili nekakvom sofisticiranom tehnologijom<br />
kako bi prevarili neprijateljske radare.<br />
Tako u Aviation Weeku smatraju da su se<br />
napadači mogli koristiti tzv. mrežnim napa-<br />
dačkim sustavom Suter. Ovu je tehnologiju<br />
razvila kompanija BAE Systems, a pomoću<br />
nje se hakerskim metodama može zavarati<br />
neprijateljska obrana. Naime, Izraelci su<br />
koristeći tehnologiju Suter mogli preuzeti<br />
dio sustava sirijske komunikacijske mreže i<br />
na taj način manipulirati radarskim senzorima<br />
kako bi ih zavarali i spriječili da na ekranu<br />
prikažu neprijateljske avione. Prema istom<br />
magazinu, ova se tehnologija već eksperimentalno<br />
koristila u akcijama u Iranu i Afganistanu.<br />
U prilog ovoj tezi idu i informacije<br />
da je Sirija od Rusije nedavno kupila dvije<br />
vrste modernih ruskih radarskih sustava koji<br />
su, u normalnim uvjetima, trebali detektirati<br />
zrakoplove. Inače, Sirija i Izrael su u sukobu<br />
još od 1967. i početka arapsko-izraelskog<br />
sukoba Šestodnevnim ratom kada su Izraelci<br />
zauzeli Sinaj, Zapadnu obalu i Golansku<br />
visoravan. H.J.<br />
Stigao Leopard, Office 2008 za Macove<br />
stiže u siječnju<br />
Dobre vijesti za ljubitelje Macova<br />
Napokon je stigao i Leopard! Nova verzija<br />
Appleova operativnog sustava dolazi<br />
s više od 300 novih funkcija uključujući i novi<br />
Desktop i Stacks, posve nov način za pristup<br />
datotekama iz Docka, redizajnirani Finder<br />
s novim načinom pretraživanja i razmjene<br />
podataka između više Mac računala, Quick<br />
Look za brzi pregled podataka bez otvaranja<br />
dodatnih programa, Spaces - intuitivno oruđe<br />
za kreiranje grupnih aplikacija i trenutno<br />
prebacivanje između njih te Time Machine,<br />
za lako i automatsko kreiranje sigurnosnih<br />
kopija datoteka na Macu. Također, Microsoft<br />
je objavio datume izdavanja posljednje<br />
verzije suitea Office za korisnike Macintosha<br />
i njihova operativnog sustava Mac OS X.<br />
Tako će Office 2008 for Mac biti lansiran 15.<br />
siječnja u SAD-u, što je inače prvi dan konferencije<br />
Macworld Expo koja će se održati<br />
u San Franciscu. Office će se moći nabaviti<br />
u trima izdanjima – osnovnom izdanju koji<br />
sadrži sve Ofiiceove aplikacije, zatim u<br />
kućnom i studentskom izdanju koje je namijenjeno<br />
potrošačima i uključuje three-user<br />
licencu te “special media edition” koje dolazi<br />
sa svim Officeovim softverom i aplikacijom<br />
Expression Media for Mac. Cijena osnovnog<br />
izdanja iznosi 400 dolara, kućno i studentsko<br />
izdanje koštat će 150, dok će za najskuplje<br />
izdanje trebati izdvojiti 500 dolara. Nadogradnja<br />
Officea 2004 na osnovno izdanje koštat<br />
će 240 dolara, a na Special Media Edition<br />
300 dolara. H.J.<br />
Interpol objavio slike<br />
pedofila s Mreže<br />
Akcija već daje uspjeha i prve<br />
neslužbene informacije govore<br />
da se radi o učitelju iz Južne<br />
Koreje<br />
Interpol je na Mreži objavo slike serijskog pedofila<br />
nadajući se da će ga netko prepoznati<br />
i pomoći u njegovu pronalaženju i uhićenju.<br />
Prema riječima Kristin Kvigne iz Interpola,<br />
nedugo nakon objavljivanja slike javilo se<br />
stotine ljudi diljem svijeta dajući informacije o<br />
navedenoj osobi. Ona se nada da će ova velika<br />
medijska kampanja koja je pokrenuta protiv<br />
njega uroditi njegovim pronalaženjem te se to<br />
možda pokaže kao učinkovit način i za buduće<br />
hvatanje ovakvih zločinaca. Prema nekim još<br />
neslužbenim informacijama perverznjak je<br />
identificiran kao učitelj iz Južne Koreje. On se<br />
pojavljuje na oko dvije stotine fotografija koje<br />
je policija otkrila na Internetu i na kojima on<br />
zlostavlja dvanaest dječaka u dobi između šest<br />
i deset godina. Stručnjaci vjeruju da slike datiraju<br />
iz 2002. i 2003. godine te da su snimljene u<br />
Vijetnamu i Kambodži. Inače, slike su zamućene<br />
tako da se slika muškarca nije mogla prepoznati,<br />
ali računalni stručnjaci iz Njemačke<br />
uspjeli su ih “srediti”, tako da je slika zločinca<br />
napokon otkrivena. H.J.<br />
T-Comov ADSL<br />
T-Com je svim svojim postojećim i novim<br />
korisnicima MAXadsl-a besplatno<br />
automatski nadogradio postojeće pristupne<br />
brzine. Korisnici MAXadsl pristupa od 79<br />
kuna mjesečno ubuduće će, umjesto dosadašnjih<br />
pristupnih brzina od 1Mb/s / 256 kb/s,<br />
moći koristiti brzine do 2Mb/s / 256 kb/s.<br />
Umjesto brzina 3 Mb/s/ 352 kb/s korisnici<br />
će moći koristiti povećane brzine do 8 Mb/<br />
s/ 512 kb/s, a postojeće pristupne brzine od<br />
5 Mb/s/ 512 Kb/s nadogradit će se novima<br />
do 16 Mb/s / 768 kb/s, što je povećanje<br />
brzine do čak 300 posto. R.I.<br />
T-Mobile tarifa<br />
pc_chip/studeni_07/vijesti<br />
T-Mobile Hrvatska predstavio je nove<br />
tarifne modele “Moji najbolji”, putem<br />
kojih korisnici mogu razgovarati s pet prijatelja<br />
iz bilo koje mreže po najpovoljnijoj<br />
cijeni na tržištu. Korisnici tarifnog modela<br />
“Moji najbolji 75” razgovarat će za samo 0,25<br />
kn/min uz 75 kuna mjesečne naknade, dok<br />
će korisnici tarifnog modela Moji najbolji<br />
200 razgovarati za 0 kn/min uz uspostava<br />
poziva od 0,25 kn i uz mjesečnu naknadu od<br />
200 kuna prema odabranim brojevima iz bilo<br />
koje fiksne i mobilne mreže u Hrvatskoj. Cijena<br />
SMS poruka u novim tarifnim modelima<br />
iznosi 0,29 kn prema svim mrežama. R.I.<br />
027
028<br />
pc_chip/studeni_07/reportaže<br />
HP event u Novigradu<br />
Informacijska kao poslovna tehnologija<br />
Na ovogodišnjem dvodnevnom eventu HP je novinarima predstavio globalne i lokalne ciljeve razvoja u<br />
narednom razdoblju, kao i velik broj novih proizvoda koji se tek trebaju pojaviti na tržištu<br />
Iz Novigrada Istarskog ><br />
Slaven Pintarić<br />
Ovogodišnja uobičajena druženja<br />
najvećih IT kompanija s domaćim<br />
novinarima podsjetila su nas na jednu<br />
već davno zaboravljenu krilaticu koja bi u našem<br />
slučaju glasila otprilike ovako “Upoznajte<br />
Istru da biste je više voljeli”. Naime, zajedno<br />
s ostalim kolegama novinarima u posljednjih<br />
smo nekoliko tjedana proputovali Istru uzduž i<br />
poprijeko. Ne, ne žalimo se previše, no nekako<br />
nam se čini da se neki od ovih press skupova<br />
mogao organizirati i negdje drugdje. No<br />
dobro, u ovom slučaju HP je za svoje press<br />
događanje odabrao zanimljiv istarski gradić<br />
Novigrad. Nakon laganog i podužeg krstarenja<br />
malenim autobusom kroz Istru stigli smo konačno<br />
na odredište. U našem slučaju radilo se o<br />
novigradskom hotelu Nautica. Novigrad je poprilično<br />
zanimljivo mjestašce, ukoliko smijemo<br />
dodati. Posebno volite li jahte i ostala plovila te<br />
imate poveći iznos na svom bankovnom računu.<br />
Prilikom našeg boravka sam hotel djelovao<br />
nam je dosta sablasno obzirom na to da drugih<br />
gostiju gotovo da nije ni bilo. Kako smo pristigli<br />
izvan sezone, to je na neki način razumljivo,<br />
no u Poreču tjedan dana ranije imali smo priliku<br />
vidjeti sasvim drugu sliku.<br />
Globalna i lokalna strategija<br />
Inače HP-ov ovogodišnji event bio je poprilično<br />
poučan, međutim isto tako i zabavan. HP<br />
iz godine u godinu u Hrvatskoj ostvaruje sve<br />
bolje rezultate, pa ih tako s pravom možemo<br />
svrstati u uski krug najvećih i najuspješnijih IT<br />
kompanija kod nas. Stalni rast broja zaposlenih<br />
imat će za posljedicu vrlo skoro preseljenje<br />
u novi, veći poslovni prostor. O trenutnom<br />
položaju HP-a te planovima za budućnost u<br />
uvodnoj je prezentaciji nekoliko riječi rekao<br />
Alojzije Jukić, direktor HP-a Hrvatska. Na<br />
globalnoj razini HP ne odustaje od svoje uobičajene<br />
strategije kojoj je cilj ponuditi nove<br />
proizvode i usluge za sve ciljane grupe korisnika.<br />
Bilo da je riječ o velikim tvrtkama, manjim i<br />
srednjim poduzećima ili krajnjim korisnicima,<br />
HP je spreman odgovoriti na sve izazove koje<br />
pred njih postavlja konkurencija. Od Alojzija<br />
Jukića također smo čuli kako se očekuje da će<br />
završetkom ove fiskalne godine HP postati<br />
prva IT tvrtka s godišnjim prometom većim od<br />
100 milijardi dolara, Najavljene su osim toga i<br />
neke druge investicije u pogledu preuzimanja i<br />
kupnje tvrtki koje posjeduju zanimljivu tehnologiju<br />
kao i laganog ulaska HP-a na tiskarsko<br />
tržište.<br />
”Inače HP-ov ovogodišnji<br />
event bio je poprilično<br />
poučan, međutim isto tako i<br />
zabavan”<br />
Inače, tijekom cijelog eventa kao lajtmotiv<br />
provlačila se teza kako danas umjesto o IT-ju treba<br />
govoriti i poslovnoj tehnologiji obzirom na<br />
to da već imamo velik broj tvrtki koje svoje poslovanje<br />
temelje na informacijskoj tehnologiji.<br />
U tom smislu istaknut je primjer Vipneta te posebno<br />
suradnje HP-a s ovom telekomunikacijskom<br />
kompanijom koja je uključivala kompletan<br />
prelazak i migraciju na nove HP-ove servere. S<br />
tim u vezi moramo napomenuti kako je najkvalitetnija<br />
prezentacija tijekom eventa bilo upravo<br />
vezana uz blade servere, u kojoj nam je Igor Babić<br />
zorno prikazao sve prednosti novih modela.<br />
Najnovija C klasa blade servera odlikuje se lakšim<br />
održavanjem i administriranjem, manjom<br />
potrošnjom energije te boljim performansama.<br />
Iznimno bitan dio cijele priče je i virtualizacija,<br />
pri čemu HP nudi posebnu tehnologiju prozvanu<br />
HP Virtual Connect. Još je zanimljivije što će<br />
cijena novih blade servera u Hrvatskoj biti vrlo<br />
povoljna, štoviše daleko povoljnija nego u nekim<br />
drugim zemljama, što je svakako dobra vijest<br />
posebno za mala i srednja poduzeća.<br />
Novi fotopisači i prijenosnici<br />
Osim o serverima imali smo prilike čuti i što<br />
nam sve novoga HP sprema kada su u pitanju<br />
fotopisači i digitalni fotoaparati. Nama<br />
je pozornost posebno privukao poprilično<br />
kompaktni Photosmart A826. Dolazi s velikim<br />
17,7-centimetarskim ekranom osjetljivim na<br />
dodir, a omogućava jednostavan ispis fotografija<br />
dimenzija 10x15 i 13x18 cm. Od ostalih novosti<br />
valjala spomenuti i veći pisač D7460 koji<br />
se može pohvaliti brzinom ispisa u boji od 33<br />
stranice u minuti. Detaljnije testove ovih dvaju<br />
zanimljivih pisača pročitajte nekoliko stranica<br />
dalje. Nadalje, najavljen je novi all in one uređaj<br />
C8180 koji će uz ogroman 8,9-centimetarski<br />
ekran osjetljiv na dodir posjedovati i integriranu<br />
DVD “pržilicu” s tehnologijom LightScribe. Što<br />
se tiče novih digitalnih fotoaparata, predstavljeni<br />
su modeli R847 i R937. Posebno je zanimljiv<br />
R937 obzirom na veliki 9,14-centimetarski<br />
ekran osjetljiv na dodir s virtualnom tipkovnicom.<br />
Riječ je o uvjerljivo najvećem ekranu kod<br />
Alojzije Jukić, direktor HP-a Hrvatska,<br />
govorio je o ciljevima i planovima<br />
kompanije u narednom razdoblju
ilo kojeg digitalnog fotoaparata. Osim toga,<br />
ovaj se HP-ov digitalac može pohvaliti automatskom<br />
stabilizacijom slike te opcijom uklanjanja<br />
efekta crvenih i zelenih očiju na samom<br />
fotoaparatu. U svakom slučaju djeluje vrlo zanimljivo,<br />
a nadamo se da ćemo ga uskoro imati<br />
priliku testirati.<br />
Velik broj zanimljivih informacija imali smo<br />
priliku saznati na prezentaciji novih HP-ovih<br />
prijenosnih, stolnih i ručnih računala. Tržište<br />
prijenosnika i dalje je kod nas u velikom porastu,<br />
a posebno je zanimljiva informacija kako se<br />
u proteklom razdoblju dnevno prodavalo 250<br />
HP-ovih prijenosnika. Uz nekoliko novih HPovih<br />
modela temeljenih na Intelovoj platformi<br />
Santa Rosa najavljen je i posve nov pristup<br />
dizajnu prijenosnika. Umjesto uobičajene crne<br />
boje odsad će svaka pojedina serija HP-ovih<br />
prijenosnika biti drugačije dizajnirana, a slovne<br />
oznake s, p, b, w označavat će okvirnu namjenu<br />
samog računala. U skupini stolnih računala<br />
HP će u narednom razdoblju također ponuditi<br />
nekoliko novih osvježenih modela. Nova će<br />
računala dolaziti u uobičajenim kućištima, ali<br />
je najavljen i model Ultra Slim koje se odlikuje<br />
iznimno malim dimenzijama i masom.<br />
HP-ovi pametni telefoni<br />
Ono što je pak nas posebno zaintrigiralo je<br />
najava kompletne nove serije ručnih računala<br />
iPAQ. Pritom valja napomenuti kako je HP već<br />
s 514 Voice Messengerom najavio ulazak na<br />
tržište pametnih telefona, a nova serija uključuje<br />
još nekoliko poboljšanih ovakvih uređaja.<br />
Jasno, tu su i dva klasična dlanovnika, kao i navigacijski<br />
uređaj za osobnu uporabu. Što se tiče<br />
pametnih 3G telefona, najavljeni su HP iPAQ<br />
912 Bussines Messenger i iPAQ 614 Bussines<br />
Navigator. Podržavaju tehnologije HSDPA i<br />
EDGE, imaju integriran Wi-Fi te VoIP funkcije.<br />
Na samom eventu mogli smo pak vidjeti Travel<br />
Companion 314, navigacijski uređaj s ekranom<br />
od 4,3 inča rezolucije 800x480 piksela. Osim<br />
brze GPS veze ovaj vam uređaj pruža mogućnost<br />
uživanja u multimedijalnim sadržajima te<br />
podržava Bluetooth i Wi-Fi. Osvježenje ponude<br />
klasičnih dlanovnika, pak, predstavlja iPAQ<br />
114 Classic Handheld koji je zapravo zamišljen<br />
kao dodatak mobilnom telefonu. Poprilično<br />
lagan i tanak, širok je svega 13 mm, a pokreće<br />
ga najnoviji operativni sustav Windows Mobile<br />
6. Podržava Wi-Fi i Bluetooth, a ono što bi ga<br />
Promijenjeni dizajn te Intelova platfroma<br />
Santa Rosa glavne su karakteristike novih<br />
HP-ovih prijenosnika<br />
Novi kompaktni fotopisač Photosmart<br />
A826 odmah je privukao našu pozornost<br />
trebalo učiniti iznimno popularnim na našem<br />
tržištu je predviđena iznimno povoljna cijena<br />
od oko 1800 kuna.<br />
Nakon priče o dlanovnicima imali smo priliku<br />
čuti nekoliko riječi o novim HP-ovim računalima<br />
za profesionalnu upotrebu. Nekoliko novih<br />
modela HP-ovih radnih stanica donosi nove tehnologije<br />
i bolje performanse, kao i povoljniju<br />
cijenu. Radna stanica HPxw4600 temelji se na<br />
najnovijem Intelovu chipsetu X 38 te omogućava<br />
korištenje dviju grafičkih kartica standarda<br />
<strong>PC</strong>Ie 2.0.<br />
Pri samom kraju eventa održan je okrugli<br />
stol na temu “Informacijska ili poslovna<br />
tehnologija - IT ili BiTi?”<br />
pc_chip/studeni_07/reportaže<br />
HP-ova stolna<br />
računala smještena<br />
su u vrlo kompaktna<br />
kućišta manjih<br />
dimenzija<br />
”Nova će računala dolaziti u<br />
uobičajenim kućištima, ali je<br />
najavljen i model Ultra Slim”<br />
IT ili BiTi?<br />
Konačno, nama najzanimljiviji dio eventa bio<br />
je okrugli stol na temu “Informacijska ili poslovna<br />
tehnologija - IT ili BiTi?” na kojem je<br />
uz HP-ovce kao poseban gost sudjelovao Vlado<br />
Kohn iz uprave Grada Rijeke. Svoju ulogu<br />
moderatora tom prilikom odlično je odradio<br />
kolega Bojan Mušćet, a svakako je najzanimljivije<br />
bilo slušati izlaganje Vlade Kohna koji<br />
je objasnio na koji je način Rijeka dosegla najveći<br />
stupanj informatizacije gradske uprave u<br />
Hrvatskoj. Nažalost, čini se da svijetli primjer<br />
Rijeke ne slijede ostali gradovi, pa tako po<br />
pitanju informatizacije gradskih uprava dosta<br />
kaskamo za Europom. Izgleda da u svemu,<br />
po dobro poznatom scenariju, ključnu ulogu<br />
imaju političari obzirom na to da se bez političke<br />
podrške i skupine entuzijasta koji bi<br />
malo pogurali slične projekte ne može ništa<br />
napraviti. Tako, primjerice, građani Rijeke<br />
imaju priliku račune pregledavati i plaćati<br />
putem Interneta, što dakako znatno olakšava<br />
život. Inače, Grad Rijeka član je raznih udruga<br />
koje okupljaju iznimno informatički razvijene<br />
gradove, čemu bi trebali težiti i ostali naši veći<br />
gradovi. Sama priča oko informatizacije gradske<br />
uprave zapravo je poslužila kao dobar<br />
povod za raspravu o tome kako je IT postao<br />
ključ uspješnog poslovanja mnogih tvrtki. Činjenica<br />
je kako se bez ovog segmenta danas<br />
ne može zamisliti efikasno poslovanje većih<br />
kompanija, a očekuje se kako će u budućnosti<br />
biti sve više tvrtki koje svoje poslovanje temelje<br />
isključivo na IT-ju.<br />
Nakon ovakvih ozbiljnih i pomalo sumornih<br />
tema došlo je vrijeme za opuštanje i odlazak<br />
iz Novigrada. Krenuli smo u lov, i to na tartufe.<br />
Kada smo dobili informaciju da kilogram<br />
ove gljive trenutno košta 3700 eura, zapitali<br />
smo se trebamo li promijeniti zanimanje.<br />
Umjesto toga ipak smo se odlučili za bogat<br />
meni u kojem tartufa, jasno, nije nedostajalo.<br />
Konačno, nakon tartufijade uslijedilo je buđenje<br />
i povratak u stvarnost (čitaj: Zagreb). Do<br />
neke druge prilike, nadamo se uskoro.<br />
029
030<br />
pc_chip/studeni_07/reportaže<br />
Logitech Press Event 2007<br />
Kiša, miševi i karting<br />
Ovogodišnji Logitechov press event obilježili su predstavljanje nekoliko zanimljivih novih proizvoda<br />
te mnogo dobre zabave. Srećom je i dosadna kiša na vrijeme prestala, pa smo imali priliku juriti vrlo<br />
zanimljivom porečkom karting-stazom<br />
Iz Poreča > Slaven Pintarić<br />
Dobro nam znana poslovica kaže kako<br />
uvijek poslije kiše dolazi sunce, no u<br />
našem slučaju to nije bilo baš tako.<br />
Naime, put Istre na druženje s Logitechovcima<br />
krenuli smo jednog sumornog i kišovitog jutra,<br />
a na povratku nas je dočekala jednako kišovita i<br />
hladna ranojesenja zagrebačka večer. Srećom,<br />
u međuvremenu imali smo priliku vidjeti mnogo<br />
novih i zanimljivih proizvoda iz Logitechove<br />
radionice, a uz to stigli smo se i dobro zabaviti.<br />
Vjerujemo kako Logitech prije svega pamtite<br />
kao proizvođača kvalitetnih perifernih uređaja<br />
i igraćih dodataka. Međutim, u posljednje vrijeme<br />
ova se kompanija sve više okreće iznimno<br />
zanimljivom segmentu potrošačke elektronike.<br />
Upravo je o ovim novim smjernicama i viziji<br />
tvrtke prilikom uvodnog predstavljanja na početku<br />
samog eventa govorio Denis Karas, sales<br />
<strong>manager</strong> za regiju Adria.<br />
Valovita tipkovnica<br />
Kako su nam organizatori naumili prezentirati<br />
čitav niz novotarija, pametno su<br />
se dosjetili podijeliti kompletan event na<br />
četiri zasebne tematske cjeline. U ovom<br />
slučaju radilo se i o četiri zasebna prostora<br />
na kojima su predstavljani sami proizvodi.<br />
Tako smo zajedno s ostalim kolegama<br />
novinarima vođeni šarmantnim hostesama<br />
marširali iz jedne sobe u drugu, da bismo<br />
na kraju završili u predvorju hotela. Srećom<br />
nas je zapala čast da prvo posjetimo<br />
gaming radionicu.<br />
A tamo je glavna zvijezda bio najnoviji gamerski<br />
miš G9 koji se može pohvaliti iznimnom<br />
preciznošću, kao i izmjenjivom prednjom maskom.<br />
Također smo vidjeli najnoviju, poboljšanu<br />
varijantu gamerske tipkovnice G15, kao i<br />
svu silu dodataka namijenjenih PlayStationu 3.<br />
Kiša je ipak prestala na vrijeme, pa smo<br />
mogli uživati u vožnji karting-stazom<br />
”Imali smo priliku vidjeti<br />
mnogo novih i zanimljivih<br />
proizvoda iz Logitechove<br />
radionice”<br />
Nije, jasno, izostao ni G25, pa smo imali priliku<br />
provjeriti kako se ovaj volan ponaša u kombinaciji<br />
s Gran Turismom. Vjerujte da nas nije bilo<br />
lako istjerati iz ove sobe, no na kraju je pobijedila<br />
znatiželja. Završili smo tako u dijelu Home<br />
and Office, gdje nas je posebno zaintrigirala<br />
najnovija tipkovnica WAVE. Krasi je iznimno<br />
inovativan dizajn koji bi trebao omogućiti daleko<br />
lakše tipkanje uz prirodniji položaj ruku.<br />
Osjećaj prilikom tipkanja je više nego dobar, no<br />
stvarnu vrijednost ove tipkovnice vjerojatno će<br />
znati cijeniti isključivo korisnici koji tipkaju sa<br />
svih deset prstiju.<br />
Osim ove tipkovnice pozornost nam je privukao<br />
i zanimljiv dodatak za prijenosna računala<br />
pod imenom Alto. Riječ je o kombinaciji<br />
postolja za podizanje ekrana prijenosnika<br />
te tipkovnice pune veličine. Na ovaj se način<br />
ekran pozicionira u ravnini očiju, što bi trebalo<br />
omogućiti ugodniji rad, a na raspolaganju vam<br />
je i tipkovnica koja je mnogo kvalitetnija od<br />
standardne.<br />
Logitech u dnevnoj sobi<br />
Na kraju smo završili u predvorju hotela,<br />
gdje nas je prvo čekao lijepo uređen dio koji<br />
je “glumio” dnevnu sobu. Uz ogroman televizor<br />
ovdje smo mogli vidjeti i isprobati kako<br />
radi najnoviji Logitechov daljinski upravljač<br />
Gaming radionica uz dobru zabavu<br />
omogućila nam je da isprobamo nekoliko<br />
novih Logitechovih proizvoda za gamere<br />
Harmony 1000. Zapravo je riječ o malom i<br />
iznimno poželjnom gadgetu koji je daleko<br />
više od “dosadnog” daljinskog upravljača.<br />
Još jedna zanimljiva Logitechova novotarija<br />
odaziva se na ime Squeezebox. Ovaj uređaj<br />
omogućava prijem internetskih radiostanica<br />
te odgovarajući streaming do uobičajenih<br />
glazbenih linija i ostalih sličnih uređaja koje<br />
imamo po domovima.<br />
Konačno, na kraju priče imali smo priliku<br />
upoznati se s nekoliko novih dodataka namijenjenih<br />
prijenosnim računalima. Postolja Alto za<br />
prijenosnike već smo spominjali, no posebno<br />
je zanimljiv model Alto Cordless. Iznimno je<br />
jednostavan i praktičan za prenošenje, a posjeduje<br />
i integrirani USB hub. Također smo vidjeli<br />
novi model web kamere za prijenosnike, kao i<br />
Pure-Fi Anywhere - zgodan komplet kompaktnih<br />
zvučnika za iPod. Konačno, na kraju imali<br />
smo priliku vidjeti po nama najzanimljiviji novitet<br />
kompletnog eventa - prve Logitechove torbe<br />
i ruksake za prijenosnike. Nama su, moramo<br />
priznati, izgledale izvrsno uz odličnu kvalitetu<br />
izrade. Nadamo se da će se uskoro pojaviti na<br />
našem tržištu.<br />
I tako je nakon zanimljivog i napornog prvog<br />
dana eventa uslijedio opušteni drugi dan<br />
prepun dobre zabave. Sve skupa nije uspjela<br />
pokvariti ni dosadna kiša, pa smo mogli uživati<br />
u vožnji quadovima te kartingu. Posebno valja<br />
napomenuti kako je prvo mjesto u kartingu posve<br />
zasluženo osvojila kolegica iz Slovenije. Pa<br />
neka se sad netko usudi i dalje pričati viceve o<br />
ženama za volanom…
Zamka za naivne<br />
Kako ubrati veliku žetvu koristeći što je moguće manji srp i pritom natjerati korisnike da<br />
budu sami svoje haračlije?<br />
piše > Branko Špoljarić - Barney<br />
Čitajući jedan od brojnih internetskih<br />
foruma koje posjećujem, naletio sam na<br />
komentar o najnovijoj inicijativi poznatog<br />
proizvođača igara, tvrtke Electronic Arts.<br />
Kako su se u komentaru, čijeg autora inače<br />
znam kao dosta velikog protivnika svih korporacijskih<br />
ideja, uglavnom dijelile pohvale,<br />
nije bilo druge nego provjeriti originalnu<br />
vijest i vidjeti što se to pokušava skuhati u<br />
Electronic Artsovoj igraonici. Znajući njihovu<br />
povijest, najvjerojatnije ništa dobro. I evo što<br />
je rekao izvjesni Gerhard Florin, glavni Electronic<br />
Artsov gazda za međunarodna tržišta.<br />
Nakon što uključite specijalni (i veliki) filtar<br />
za marketinško smeće, na dnu će vam ostati<br />
poruka kako “Electronic Arts smatra da bi<br />
trebalo prestati s nadmetanjem različitih igraćih<br />
platformi i kako bi igre trebalo raditi samo<br />
za jedan standard, odnosno samo za jednu<br />
platformu koja bi trebala imati samo jedan set<br />
karakteristika.”<br />
Standard<br />
Hmm... Da... Da nisam skeptičan, kao što jesam.<br />
I da nisam težak, kao što jesam, onda bih<br />
na tu ideju odmah skočio prema najnižem plafonu<br />
jer na prvi pogled djeluje vrlo zamamno.<br />
Umjesto da autori igara pišu igru ne samo za<br />
nekoliko platformi, nego i unutar jedne platforme<br />
za priličan broj mogućih hardverskih<br />
varijanti, napokon bi se mogli koncentrirati na<br />
to da kreiraju igru koristeći jedan set funkcija<br />
ne misleći pritom na kakvom će se to hardveru<br />
izvršavati. Electronic Artsova ideja je da to<br />
bude uređaj poput današnjih set-top uređaja<br />
ili DVD playera, no ništa ne sprečava proizvođače<br />
da potreban hardver ugrade, primjerice,<br />
u sam TV prijemnik ili monitor. I tako bi se<br />
svi mogli lijepo igrati neovisno o tom koliko<br />
su novca potrošili na hardver, a sve bi igre<br />
radile jednako i ne bi bilo nikakvih problema s<br />
kompatibilnošću i drugim parametrima. Prava<br />
idila. Samo nam još nedostaje reklama sa<br />
slikom jednog takvog “Game-Playera” ispod<br />
jelke u sobi s kaminom i prozorom kroz koji<br />
se naziru pahulje snijega. Idila, da. Ali samo<br />
za Electronic Arts i ekipu koja bi se priključila<br />
izradi jednog takvog sveobuhvatnog igraćeg<br />
standarda. Ne samo da bi im bilo lakše (i jeftinije)<br />
kreirati igre jer bi se bavili samo jednim<br />
jedinim setom funkcija, nego bi<br />
na taj način kreirali i svojevrsni<br />
monopol u kojeg bi nekome<br />
sa strane bilo prilično<br />
teško ući. A korisnici?<br />
Zagrebemo li već koji<br />
milimetar ispod sjajnog<br />
“Novi prijedlozi o “boljim”<br />
načinima kupovanja i<br />
korištenja softvera pravi<br />
su trojanski konji koji<br />
nas mogu uhvatiti posve<br />
nepripremljene. Stoga<br />
ne prihvaćajte baš svaku<br />
šarenu čokoladicu koju<br />
pred vas bacaju velike<br />
svjetske softverske<br />
kompanije’<br />
laka ove ideje, naići ćemo na priličnu količinu<br />
hrđe i problema. Korisnici ne bi dobili ništa,<br />
osim uređaja čije bi sposobnosti bile zastarjele<br />
onog trena kad bi ga kupili. Dobili bi također<br />
hrpu igara koje bi još više nego danas sličile<br />
jedna na drugu, a još je gore što bi pritom<br />
znali kako se situacija neće tako brzo promijeniti<br />
na bolje jer to kreatorima novog igraćeg<br />
“standarda” nikako ne bi odgovaralo.<br />
Preživljavanje<br />
Ljubitelji ove ideje tvrde kako bi se na taj način<br />
isključila programerska prevelika ovisnost<br />
o hardveru, pa bi autori igara napokon počeli<br />
više izvlačiti iz već postojećeg hardvera, što<br />
bi igre učinilo boljima i zanimljivijima. Možda<br />
bismo u to i povjerovali kad u još uvijek<br />
relativno kratkoj povijesti računala ne bismo<br />
već imali dobar suprotan primjer. Pogledamo<br />
li kraj sedamdesetih i početak osamdesetih<br />
godina prošlog stoljeća, lako ćemo vidjeti<br />
kako su postojali trenuci kad smo imali samo<br />
jednu ili dvije zaista raširene platforme, pa<br />
opet nismo završili na tom da su se igre radile<br />
samo za njih. Radile su se za praktično svako<br />
osobno računalo (platformu) tog vremena,<br />
a bilo je čak i situacija kad su ljudi kupovali<br />
pojedina računala samo da bi na njima mogli<br />
odigrati jednu specifičnu igru.<br />
Jedan od najboljih primjera bilo je računalo<br />
BBC koje se kupovalo samo zato što je jedno<br />
vrijeme bilo jedina platforma na kojoj se mogla<br />
igrati izuzetno popularna igra Elite. I kad<br />
bi se pojavio novi hardver, poput Commodorea<br />
64 ili Sinclairova Spectruma, i korisnici<br />
i autori igara brzo su se selili, bilo zbog niže<br />
cijene, bilo zbog većih grafičkih mogućnosti.<br />
Sve se ponovilo već nakon nekoliko godina<br />
kad su se pojavili Atari ST i Amiga. Preživjeli<br />
su oni proizvođači, a bogme i korisnici, koji<br />
su se prihvatili boljeg hardvera. I tako sve do<br />
današnjih dana. Samo što u utrci nisu bila ra-<br />
pc_chip/listopad_07/Barneyjeva pećina<br />
zličita računala nego jedan osnovni (IBM <strong>PC</strong>)<br />
dizajn unutar kojeg se komponente (najčešće<br />
grafička kartica) moglo mijenjati i podešavati<br />
koliko god vam drago i koliko god vam to<br />
novčanik dopuštao. Uvijek se pokazivalo da<br />
upravo raznolikost i konkurencija guraju cijelu<br />
industriju igara (i ne samo nju) naprijed i<br />
posve je jasno kako je Electronic Artsov prijedlog<br />
samo najobičniji trojanski konj dizajniran<br />
da nas privuče i onda zaključa u svijet inferiornog<br />
hardvera i neinventivnih igara. Stoga se<br />
nadajmo i borimo da raznolikost bude i dalje<br />
dio našeg računalnog svijeta. Bit će nam svima<br />
bolje.<br />
A da sve nije tako crno da ne bi moglo biti<br />
još crnje brine se tko drugi nego Adobe, čiji su<br />
čelnici najavili kako će u doglednoj budućnosti<br />
promijeniti način prodaje svoga softvera.<br />
Ideja nije nova, a radi se o prodaji usluge<br />
korištenja softvera i to tako da određeni softver<br />
koristite pomoću svoga web browsera.<br />
Sustav plaćanja takve usluge bila bi pretplata,<br />
plaćanje po vremenu korištenja ili bi u određenim<br />
slučajevima sve bilo besplatno jer bi se<br />
plaćalo reklamama koje korisnik ne bi mogao<br />
isključiti.<br />
Rad?<br />
Baš kao i Creative Artsov prijedlog, i ova ideja<br />
na prvi pogled zvuči zamamno jer više ne<br />
biste morali ići u prodavaonicu ili čekati da<br />
vam naručeni softver bude isporučen poštom.<br />
Stvarnost je ipak puno zamagljenija jer se<br />
smjesta postavlja pitanje koliko će brzo takav<br />
softver raditi. Svi znamo da jedan Photoshop<br />
za brz i ugodan rad traži prilično jako računalo,<br />
a onda još traži da resursi takvog računala<br />
budu itekako prošireni u odnosu na nekakvo<br />
osnovno stanje. Pa kako li će onda takav “žderač<br />
resursa” (resource gobbler) postići zadovoljavajuće<br />
rezultate u vrlo uskim okvirima<br />
kakve nudi web browser? Kratak i jednostavan<br />
odgovor je, nikako. Neće ih postići, osim<br />
ako se gotovo kompletno promijeni način na<br />
koji obrađujemo fotografije. Tu su onda još i<br />
pitanja sigurnosti, pa potrebnog bandwidtha<br />
i gomila drugih parametara koji se u internetskom<br />
okruženju ponašaju sasvim drugačije<br />
nego u lokalnom okruženju. Naravno, tu je i<br />
ono najvažnije pitanje. Koliko će to korisnika<br />
koštati? Sigurno ne tako malo kao što Adobe<br />
predstavlja, a također mi se nimalo ne dopada<br />
perspektiva u kojoj ja ne mogu obraditi slike<br />
koje želim samo zato što Adobeov server ne<br />
može uspostaviti vezu s autorizacijskim serverom<br />
moje kreditne kartice. I za hobista bi to<br />
već bio velik problem, a što mislite kako bi to<br />
izgledalo u nekom poduzeću? Sve u svemu,<br />
nije dobro...<br />
031
032<br />
pc_chip/studeni_07/gadgeti<br />
Miš<br />
Microsoft SideWinder<br />
Microsoft ga najavljuje kao revolucionaran miš koji se prilagođava<br />
različitim situacijama. Miš se pomoću softverske osnove<br />
i hardverskih dodataka prilagođava određenoj situaciji ili čak pojedinim<br />
tipovima računalnih igri. Miš je posebno ergonomski prilagođen<br />
kako bi rad s njim bio ugodniji, omogućava promjenu razlučivosti<br />
senzora u realnom vremenu i razlučivost pokazuje na malom LCDu.<br />
Za dodatke kojima je oplemenjen postoji kutija u koju je moguće<br />
spremiti iste. SideWinder ima pet programibilnih tipki, a razlučivost<br />
senzora ide do 2000 DPI. Masa miša je prilagodljiva, a nožice na podnožju<br />
miša u potpunosti su zamjenjive. Ono što je vrlo zanimljivo te<br />
ujedno i neuobičajeno je korišteni materijal za izradu kotačića miša<br />
- metal. M.K.<br />
www.microsoft.com<br />
Slušalice<br />
Creative Aurvana X-Fi<br />
Kvalitetne slušalice su must have svakog audiofila. Bez kvalitetnih je slušalica<br />
uživanje u glazbi teško zamislivo, stoga Creative ponosno predstavlja<br />
prve slušalice Xtreme Fidelity namijenjene svim audiofilima ili jednostavnije<br />
- onima koji žele savršen zvuk. Prve slušalice Xtreme Fidelity uopće te ujedno<br />
i prve u Creativeovoj ponudi slušalica XF koriste brojne tehnologije već<br />
otprije poznate korisnicima Creativeovih proizvoda. Pored kvalitetne fizičke<br />
konstrukcije ove slušalice omogućavaju vjernu reprodukciju zvuka te anuliraju<br />
nedostatke zvučnog zapisa uzrokovane kodiranjem u MP3. U paketu se nalazi<br />
i odvojiv kabel kojim se slušalice priključuju na izvor zvuka, produžni kabel,<br />
torbica za prenošenje i drugi zanimljivi dodaci. M.K.<br />
www.creative.com<br />
Naočale s MP3 playerom<br />
Nu Dark Shadow 512 MB<br />
paketu s naočalama Dark Shadow dolaze izmjenjiva stakla<br />
U - korisniku su na raspolaganju crna i tamnosmeđa stakla<br />
- dok je dio zadužen za MP3 reprodukciju smješten u okvir naočala.<br />
Ugrađeni MP3 player znatno utječe na veličinu naočala,<br />
a i jarke diode koje služe da biste znali što se trenutno događa s<br />
uređajem ne pomažu u poboljšanju vizualnog izgleda uređaja.<br />
Slušalice su također podbacile jer su žicom povezane izravno s<br />
okvirom naočala, pa ih korisnik ne može jednostavno promijeniti.<br />
Kvaliteta zvuka je prihvatljiva, a uređaj se s računalom povezuje<br />
putem USB priključka koji na naočale spajamo specifičnim<br />
konektorom. Dark Shadow dostupan je u Autronicu po cijeni od<br />
555 kuna. J.R.<br />
www.autronic.hr
Miš<br />
Genius Navigator 335<br />
Ovaj je laserski miš skromnih dimenzija najpogodniji za korisnike koji rade na prijenosnom<br />
računalu. Gornja površina miša prekrivena je karbonskim vlaknima i<br />
otporna na ogrebotine. Miš ima laserski senzor od 1600 DPI, a razlučivost je moguće<br />
smanjiti na vrijednost od 800 DPI. Promjena razlučivosti omogućena je pomoću<br />
tipke koja se nalazi na gornjem dijelu tijela miša, a miš posjeduje i gaming turbo tipku<br />
kojoj je moguće pridjenuti ulogu analognu funkcijskim tipkama na tipkovnici. Proizvođač<br />
navodi da je osjećaj koji korisnik ima pri korištenju ovog miša sličan vožnji na<br />
autocesti u Ferrariju, Porscheu ili Bugattiju. M.K.<br />
www.geniusnet.com<br />
Zvučnici<br />
Pure Fi Anywhere<br />
Ovaj je 2.1 set namijenjen za korištenje s playerima iPod. Koristi<br />
tehnologiju koja poboljšava stereosliku. U set je ugrađena<br />
baterijska ćelija koja omogućava do deset sati reprodukcije, a<br />
baterija iPoda također se puni kad je priključen na postolje seta.<br />
Na kućištu seta nalazi se indikator stanja baterije, a posebno je<br />
zanimljiva torbica za prenošenje seta, ispravljača za struju i daljinskog<br />
upravljača. Daljinski upravljač vrlo je kompaktnih dimenzija<br />
i posjeduje tipke koje omogućavaju trenutne naredbe, poput<br />
funkcija repeat i shuffle. M.K.<br />
www.logitech.com<br />
Mobilna konzola<br />
Sony PSP Slim and Light<br />
Novi PSP ne razlikuje se mnogo od starijeg modela poznatog<br />
pod nazivom PSP-1000. Zanimljivo je da je službeni naziv nove<br />
verzije ove prijenosne konzole “PSP Slim and Lite”, ali se identičan<br />
uređaj može skrivati iza različitih imena: PSP Slim, PSP-2000 ili<br />
PSP-Lite. Najveće su novosti, koje se mogu iščitati i iz imena, smanjena<br />
masa i debljina tijela uređaja. Interna je memorija proširena s<br />
32 na 64 MB te je sada učitavanje sadržaja s UMD-a brže zahvaljujući<br />
pohranjivanju podataka na internu memoriju PSP-a. Značajno su<br />
promijenjene i fizičke karakteristike uređaja poput smještaja utora<br />
za memorijsku karticu i Wi-Fi prekidača. Kontrolne tipke (D-pad) su<br />
poboljšane, infracrveni prijemnik je uklonjen, a zvučnici se sada nalaze<br />
s prednje strane pored ekrana. M.K.<br />
www.sony.com<br />
NAS Server<br />
QNAP TS-109 Pro<br />
pc_chip/studeni_07/gadgeti<br />
QNAP posve je nepoznata tvrtka na našem području. Bavi se pretežno uređajima<br />
za pohranu podataka i nadzornim sustavima. Uređaj koji predstavljaju<br />
zaista je nevjerojatnih karakteristika i mogućnosti. Naime, on funkcionira kao datotečni<br />
poslužitelj, FTP poslužitelj, za backup podataka, RAID 1, interaktivni web<br />
server, za backup podataka na daljinu (Remote Replication), kao MySQL server,<br />
printer server, UpnP (Universal Plug and Play), iTunes server... Pored nabrojenih<br />
karakteristika, uređaj ima i kvalitetnu fizičku konstrukciju i dizajn. Softverska osnova<br />
omogućava jednostavno izvođenje svih navedenih mogućnosti, a detaljna signalizacija<br />
na prednjoj strani uređaja utječe na izgled i funkcionalnost. M.K.<br />
www.qnap.com<br />
033
034<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Procesor<br />
Intel Core 2 Extreme QX9650<br />
Više od godinu dana nakon pojavljivanja prvih procesora Core 2 Duo<br />
Intel nam predstavlja prvi 45-nanometarski procesor. Najveću novost<br />
predstavlja podrška za novi SSE4 set instrukcija, a osim toga posebno<br />
su nas se dojmili manja potrošnja energije te odličan overlocking potencijal<br />
piše > Slaven Pintarić<br />
Tijekom prošlogodišnjeg velikog obrata i<br />
prelaska na novu arhitekturu Core Intel<br />
je najavio posve novu strategiju i daleko<br />
agresivniji razvojni ciklus u bližoj budućnosti.<br />
Novu je strategiju Intel slikovito prikazao<br />
kao tick-tock ciklus, pri čemu tick označava<br />
manje poboljšanje postojeće arhitekture i<br />
prelazak na noviji proizvodni proces, a tock<br />
posve novu redizajniranu arhitekturu. Posebno<br />
je zanimljivo kako bi se novi tock procesori<br />
trebali pojavljivati svake druge godine,<br />
što predstavlja doista ubitačan tempo posebno<br />
kada su glavni procesori u pitanju. Prvi<br />
rezultat nove strategije ili, bolje rečeno, prvi<br />
tick odaziva se na ime Penryn i proizveden je<br />
u 45-nanometarskom proizvodnom procesu.<br />
Nešto više od godinu dana nakon pojave<br />
arhitekture Core i procesora Conroe imamo<br />
priliku vidjeti što može prvi 45-nanometarski<br />
trenutno dostupni procesor. Kako to obično<br />
biva, Intel nam je na test poslao svoju novu<br />
perjanicu Core 2 Extreme, temeljen na jezgri<br />
Penryn.<br />
45 nm + SSE4<br />
No što je zapravo Penryn? Uzmete li Conroe,<br />
prebacite li ga u noviji 45-nanometarski<br />
proizvodni proces i dodate nekoliko zanimljivih<br />
novosti - dobit ćete Penryn. U cijeloj<br />
toj priči Intel posebno naglašava novi, optimizirani<br />
45-nanometarski high-k metal gate<br />
proizvodni proces koji bi trebao značajno,<br />
čak do pet puta, smanjiti tzv. power leakage,<br />
odnosno neželjenu potrošnju energije.<br />
Osim toga 45-nanometarski proizvodni<br />
proces omogućava vam da strpate veći broj<br />
tranzistora na manju površinu samog čipa.<br />
Quad core Penryn kodnog imena Yorkfield<br />
Prikaz jezgre dual core 45 nm Intelovog<br />
Penryna<br />
Prikaz performansi<br />
Intel Core 2 Extreme<br />
QX9650<br />
INTEL<br />
CORE 2<br />
EXTREME<br />
QX9650<br />
“Ukupno je podržano 47<br />
novih instrukcija”<br />
INTEL<br />
CORE 2<br />
EXTREME<br />
QX6850<br />
<strong>PC</strong>MARK05 CPU 9647 9600<br />
3DMARK05 6274 6190<br />
WINRAR kb/s 1749 1489<br />
SUPER PI 2M s<br />
EVEREST<br />
37.5 43.2<br />
CPU Queen 9881 6908<br />
CPU Photoworkxx 23 370 21 226<br />
CPU Zlib<br />
CINEBENCH R10<br />
77 096 53 369<br />
CPU bench single 3302 3045<br />
CPU bench multi 11 736 10 691<br />
MULTI speedup<br />
DOOM3 fps<br />
3,55x 3,52x<br />
800X800 medium<br />
COMPANY OF<br />
HEROES fps<br />
206.2 202.6<br />
800X600 medium 84.3 82.2<br />
Testna platforma: Gigabyte GA-X38-DQ6, DDR2<br />
800 MHZ 5-5-5-15, MSI GeForce 7600GT<br />
sastoji se od 820 milijuna tranzistora na<br />
površini od samo 212 mm². Stoga nimalo ne<br />
čudi kako se Penryn može pohvaliti većom<br />
količinom L 2 cache memorije (6 MB) u<br />
odnosu na Conroe (4 MB L2 cachea). Osim<br />
značajnog povećanja L 2 cache memorije<br />
ključna prednost Intelovih novih 45-nanometarskih<br />
procesora bit će podrška za novi<br />
SSE4 (Streaming SIMD Extensions) set<br />
instrukcija. Ukupno je podržano 47 novih<br />
instrukcija koje ovoga puta nisu isključivo<br />
vezano uz multimediju. SSE4 set instrukcija<br />
svakako bi trebao biti jak Intelov adut<br />
u narednom razdoblju obzirom na to da<br />
AMD-ovi dugo očekivani quad core procesori<br />
Phenom neće u potpunosti podržavati<br />
SSE4. Prvi Intelovi 45-nanometarski procesori<br />
donose još neka sitnija poboljšanja,<br />
a uskoro bi se trebali pojaviti i prvi Intelovi<br />
procesori sa sistemskom sabirnicom brzine<br />
1600 MHz.<br />
Na pragu 4 GHz<br />
Nas pak trenutno najviše zanima koliko je<br />
Penryn zapravo brži od svojeg prethodnika<br />
na istom radnu taktu. Testirani 45-nanometarski<br />
Core Extreme posjeduje četiri jezgre i<br />
radi na 3 GHz uz FSB od 1333 MHz, jednako<br />
kao i QX6850 koji se pojavio prije nekoliko<br />
mjeseci. Novi smo procesor testirali<br />
na Gigabyteovoj matičnoj ploči X38 s F5g<br />
BIOS-om. Službeno ga podržavaju sve ploče<br />
s chipsetima X38 i P35. Pokazalo se kako je<br />
novi 45-nanometarski Intelov procesor nešto<br />
brži do svojeg prethodnika na istom radnom<br />
taktu. Razlika međutim nije prevelika, a<br />
ovakav rezultat prije svega je posljedica veće<br />
količine L 2 cachea kod 45-nanometarskih<br />
procesora. Posebno su nas se međutim dojmili<br />
vrlo umjereno zagrijavanje i potrošnja<br />
energije, kao i overclocking potencijal. Pri<br />
punim opterećenjem svih jezgri s jednostavnim<br />
Intelovim box hladnjakom temperature<br />
nisu prelazile 60 °C čak ni kada smo procesor<br />
overclockirali na 3,6 GHz uz nazivni radni<br />
napon. Magičnu granicu od 4 GHz uz posve<br />
stabilan rad ovoga puta nismo uspjeli dostići,<br />
no s boljim zračnim hladnjakom to ne bi<br />
trebao biti problem. Nema sumnje kako se<br />
Intelov prvi tick u vidu 45-nanometarskog<br />
Penryna pokazao poprilično uspješnim,<br />
posebno kada govorimo o efikasnosti i<br />
smanjenju potrošnje energije. Osim toga,<br />
zastrašujuće djeluje informacija (posebno za<br />
AMD) kako je Intel već prikazao prve funkcionalne<br />
primjerke procesora nove generacije<br />
kodnog imena Nehalem koji bi se trebao<br />
pojaviti tijekom sljedeće godine.<br />
Intel Core 2 Extreme QX9650<br />
Procesor<br />
+ performanse, SSE4 ,umjereno zagrijavanje i<br />
potrošnja energije, overclocking potencijal<br />
- cijena<br />
specifikacije: LGA 775, četiri jezgre, radni takt 3<br />
GHz, FSB 1333 MHz, L 2 cache 2x6 MB, radni napon<br />
1250 V, maks. termalna disipacija 130 W, EIST,<br />
EMT64, NX-bit, Intelova virtualizacijska tehnologija<br />
karakteristike 9<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: Intel<br />
www.intel.com<br />
cijena: 999 USD
Multimedijski playeri<br />
Apple iPod classic i nano<br />
Dok čekamo ono o čemu svi pričaju, iPod touch, morat<br />
ćemo se zadovoljiti testiranjem posljednjih inkarnacija<br />
dvaju Appleovih najpopularnijih modela - iPoda, u<br />
njegovoj šestoj verziji preimenovanog u iPod classic, te<br />
njegova “manjeg brata”, iPoda nano<br />
piše > Ante Vukorepa<br />
Najvidljivija promjena te istovremeno i<br />
ono što nas je prvih dan-dva druženja<br />
s novim iPodima najviše bolo u oči jesu<br />
novi dizajn i korišteni materijali. Lucit,<br />
koji je nekad bio svojevrsni trademark<br />
Appleovih proizvoda, definitivno je out,<br />
baš kao i sjajna, ulaštena plastika s prošle<br />
generacije. Osobno, smatramo da to više<br />
jednostavno nije to - novi look iPod classic<br />
i nano čini znatno teže prepoznatljivim<br />
u gomili drugih, konkurentskih uređaja<br />
(poput Creativeovih) i kineskih kopija ili<br />
imitacija. Sastavni dio šarma Appleovih<br />
uređaja oduvijek je, naime, bio dizajn, a<br />
na novim je iPodima on namjerno i posve<br />
očigledno maksimalno prigušen.<br />
Promjene su, kako smo međutim nakon<br />
nekog vremena shvatili, posve praktične<br />
prirode: nova, hrapava plastika (prema<br />
nekim je izvorima ustvari riječ o obojenom<br />
aluminiju, no nama se nije tako činilo)<br />
znatno je otpornija na ogrebotine, na<br />
njoj ne ostaju otisci i mrlje, a i ugodnija<br />
je pod prstima. U kombinaciji s novim<br />
konstrukcijskim ojačanjima ispod ekrana<br />
(pogotovo na iPodu nano) to znači kako<br />
je Apple s novom serijom iPoda konačno<br />
ispravio sve mehaničke nedostatke svojih<br />
playera. Sa strogo uporabne strane, novim<br />
iPodima možemo zamjeriti tek materijal<br />
scroll-wheela koji je nekako čudan na opip<br />
te pruža prevelik otpor (trenje) prstima,<br />
zbog čega kontrole na prvi pogled djeluju<br />
manje osjetljive.<br />
Small is beautiful<br />
Izuzmemo li materijal, novi je iPod<br />
izgledom gotovo posve jednak starom.<br />
Novi nano je, pak, značajno izmijenjen<br />
te je svojom pojavom neposredno nakon<br />
što su objavljene prve fotografije stvorio<br />
popriličnu količinu oprečnih mišljenja<br />
među Appleovim fanovima i kritičarima.<br />
“Novi su iPodi po svojim<br />
mogućnostima gotovo<br />
identični - razlikuju se tek<br />
dimenzijama i memorijskim<br />
kapacitetom”<br />
Unatoč zdepastom izgledu, on je,<br />
međutim, puno privlačniji uživo no na<br />
slikama i upravo je zaprepašćujuće malen.<br />
Toliko malen da rukovanje njime već<br />
postaje problem zbog dimenzija scrollwheela<br />
te njegove udaljenosti od ekrana i<br />
donjeg ruba uređaja. Također je zanimljivo<br />
da mu iz nekog mu razloga bolje pristaje<br />
nova tekstura (i crna boja) no iPodu<br />
classic.<br />
Po pitanju featurea, novi su iPodi posve<br />
jednaki - gotovo sve su im mogućnosti i<br />
specifikacije iste, uključujući i razlučivost<br />
ekrana. Mali iPod izgleda kao da se veliki<br />
iPod “stisnuo u pranju”, zajedno s ekranom<br />
i kompletnim GUI-jem. Izbor između<br />
nana i classica svodi se, zapravo, tek na tri<br />
faktora: dimenzije (očito), zapremninu<br />
(4/8 GB naspram 80/160 GB) i baterijski<br />
vijek (160-gigabajtni model classica za<br />
trećinu je izdržljiviji od 80-gigabajtnog<br />
modela i nana).<br />
Dašak svježine<br />
Osim dizajna, novih, kvalitetnih ekrana<br />
i hardverskih specifikacija, novost je i<br />
izmijenjeni OS te grafičko sučelje, koji sad<br />
inspiraciju očigledno vuku iz recentnijih<br />
verzija iTunesa i iPhoneova GUI-ja.<br />
Refleksije, slide-out animacije i gradijenti<br />
glavni su lajtmotivi, a tu je i Coverflow,<br />
koji doduše radi nešto manje glatko od<br />
onog na iPhoneu, ali je svejedno sasvim<br />
prihvatljivo brz i funkcionalan. Jedna od<br />
ključnih novosti jest konačno pametnije<br />
iskorišten ekranski prostor - nekad<br />
uglavnom prazna desna strana ekrana sad<br />
Novi je nano toliko malen da scrollwheel<br />
zbog dimenzija i udaljenosti od<br />
rubova već postaje problem koristiti<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
sadrži preview trenutno odabrane funkcije<br />
(njezinu ikonu te trenutno postavljenu<br />
vrijednost) i prilično efektne animirane<br />
slideshowove naslovnica albuma,<br />
fotografija i filmova koji se nalaze na<br />
uređaju.<br />
Sve u svemu, iako su pali u sjenu iPoda<br />
touch i iPhonea, novi iPodi definitivno<br />
zaslužuju pozornost i pohvalu - ako ni<br />
zbog čeg drugog, onda kao jedna od<br />
najznačajnijih nadogradnji dosad. K tome,<br />
novi je nano jedan od najmanjih playera na<br />
tržištu s izlazom za televizor, što zajedno<br />
s 8 GB memorije, dostatnih za oko 25 do<br />
30 epizoda vaše omiljene serije (naravno,<br />
rekodiranih u format H.264 prikladan<br />
iPodu), čini dobitnu kombinaciju.<br />
Novi OS i pripadajući osvježeni GUI<br />
među glavnim su novostima - uz<br />
mnoge kozmetičke, tu su i funkcionalne<br />
nadogradnje poput Coverflowa<br />
Apple iPod classic i nano<br />
Multimedijski playeri<br />
+ ekran, sučelje, TV-out, zapremnina (classic),<br />
dimenzije (nano)<br />
- kvaliteta zvuka nešto lošija no u prethodnika,<br />
skučene kontrole (nano)<br />
specifikacije: ekran 320 x 240 piksela, tvrdi disk<br />
160 GB (classic), flash 8 GB (nano), H.264, MPEG4,<br />
MP3, AAC, USB 2.0, TV-Out, do 40/24 sati audio,<br />
7/5 sati video reprodukcije (classic/nano), dimenzije<br />
103,5 x 61,8 x 13,5 / 69,8 x 52,3 x 6,5 mm, masa 162 /<br />
49,2 g (classic/nano)<br />
karakteristike 9<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: Apple IMC, (01) 33 22 661<br />
www.apple.hr<br />
cijena: 2919 kn (classic); 1669 kn (nano)<br />
035
036<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
3G smartphone<br />
HTC TyTN II<br />
Jedan od telefona novije generacije koji već<br />
mjesecima iščekujemo konačno se našao u našim<br />
rukama. Koliko je istine u tvrdnjama da je HTC<br />
Tytn II najjači Windows Mobile uređaj na tržištu?<br />
Ugrađena kamera rezolucije 3 MP<br />
nažalost nema bljeskalicu<br />
piše > Jasmin Redžepagić<br />
Korisnike koji još u rukama nisu držali<br />
neki od najnovijih uradaka pridošlih iz<br />
HTC-ove radionice TyTN II će iznenaditi<br />
svojom težinom i veličinom. Iako je nekoliko<br />
milimetara tanji od svojeg prethodnika,<br />
Kaiser, kako se TyTN II zvao dok se još<br />
nalazio u razvoju, i dalje je telefon koji<br />
pripada u supertešku kategoriju. Sintagma<br />
o najjačem dostupnom Windows Mobile<br />
uređaju, naime, nije nastala slučajno jer<br />
sa svoje “telefonske” strane ovaj uređaj<br />
podržava sve trenutno dostupne standarde za<br />
bežično povezivanje. Maksimalna podržana<br />
brzina prijenosa podataka je 3,6 Mb/s.<br />
Veličina telefona uvjetovana je činjenicom<br />
da u odnosu na klasične WM telefone ima<br />
i tipkovnicu koju izvlačimo iz tijela, no za<br />
razliku od prethodnih modela, ekran je<br />
moguće i nagnuti prema korisniku kako bi<br />
korištenje bilo jednostavnije.<br />
Tipkovnica za brže pisanje<br />
Iako time vizualno dobivamo uređaj koji<br />
podsjeća na minijaturni laptop, treba biti<br />
iskren i reći da TyTN II ipak samo izgleda<br />
kao uređaj na kojemu možemo pisati i<br />
duže tekstove. Ovo je prvenstveno vrlo<br />
kvalitetan telefon te je upotrebljivost njegove<br />
tipkovnice zapravo ograničena na pisanje<br />
poruka, ponekog maila te eventualno<br />
revidiranje dokumenata.<br />
“U svakodnevnoj upotrebi<br />
TyTN II jasno demonstrira<br />
svoju snagu”<br />
Razlog zašto ovo spominjemo<br />
su nerealno velika očekivanja korisnika,<br />
koji su od ovog uređaja očekivali da bude<br />
univerzalna zamjena za prijenosno računalo,<br />
iako on to definitivno nije. Prihvatimo li<br />
to kao činjenicu, ovo je izvrstan telefon,<br />
vjerojatno jedan od najboljih u svojoj klasi.<br />
I ekran je odličan iako je riječ o nešto nižoj<br />
razlučivosti matrice nego što smo se nadali<br />
- u ovom slučaju riječ je o 240x320 QVGA,<br />
standardnoj razlučivosti za trenutno dostupne<br />
uređaje ovog tipa.<br />
No sve što smo do sada naveli lako je<br />
zaboraviti kada telefon jednom počnemo<br />
koristiti, jer u svakodnevnoj upotrebi TyTN<br />
II jasno demonstrira svoju snagu. Naime,<br />
zahvaljujući činjenici da ga pogoni 400megahercni<br />
procesor te da je opremljen s<br />
256 MB ROM te 128 MB RAM memorije,<br />
sve aplikacije koje smo pokretali na telefonu<br />
gotovo da i nisu utjecale na brzinu njegova<br />
rada. Svi koji su ikad pokušali na nekom<br />
WM6 uređaju pokrenuti, primjerice, Fring ili<br />
Skype te paralelno s njima koristiti kalendar i<br />
telefon znaju da je najveći problem današnjih<br />
pametnih telefona srednje klase to što su<br />
najčešće pogonjeni nedovoljno snažnim<br />
procesorom.<br />
Bez većih nedostataka<br />
Za svaki trenutak koji smo proveli koristeći<br />
ovaj telefon možemo reći da je bio ugodan,<br />
naravno postavimo li realna očekivanja. Linija<br />
nije pucala, prijenos podataka bio je stabilan<br />
i brz, dok je ugrađeni procesor dovoljno<br />
snažan da s prenesenim podacima nešto može<br />
i učiniti te je korištenje Interneta, i putem<br />
ugrađenog pretraživača i putem obično nešto<br />
brže Opere, više nego ugodno. Stvar koju<br />
nismo naširoko razglabali - jednostavno zato<br />
što smo je koristili onako kako i očekujemo<br />
Kao memorijsko proširenje TyTN II koristi<br />
minijaturne kartice microSD, koje štiti<br />
poseban gumeni poklopac<br />
koristiti takav dodatak na<br />
telefonu - jest GPS, kojeg smo uključili<br />
nekoliko puta kako bi pronašli određenu<br />
adresu, a ostalo vrijeme ga držali isključenim.<br />
Usprkos takvom sporadičnom korištenju<br />
GPS je također vrlo koristan dodatak jer nam<br />
omogućuje eliminaciju još jednog, vjerojatno<br />
najrjeđe korištenog uređaja, koji ipak većini<br />
nas ponekad ozbiljno zatreba. Na kraju<br />
treba reći i da je jedina stvarna konkurencija<br />
ovom telefonu Nokia E90, odnosno novi<br />
Communicator, no usporedba je teška jer je<br />
E90 i teži i veći telefon, baziran na potpuno<br />
drugačijem principu. Većina korisnika koja je<br />
do sada imala u rukama neki uređaj zasnovan<br />
an WM-u zbog toga, ali i zbog nešto niže<br />
cijene, odlučit će se za TyTN II, dok će oni<br />
koji su do sada bili naviknuti na Nokijin način<br />
rada imati priliku za razmišljanje.<br />
Tipkovnica je istovremeno dovoljno velika<br />
za pisanje i dovoljno mala da je možemo<br />
jednostavno sakriti u tijelo uređaja<br />
HTC TyTN II<br />
3G smartphone<br />
+ podržani standardi, brzina, jednostavnost rada<br />
- izostanak bljeskalice, masa<br />
specifikacije: Procesor: MSM 7200, 400 MHz,<br />
WM6 Professional, 256 MB ROM-a, 128 MB RAMa,<br />
112x59x19 mm, 190 g, 2,8’’, 240 X 320 QVGA TFT<br />
LCD, HSDPA/UMTS: tri-band 850, 1900, 2100<br />
MHz, do 3,6 Mb/s GSM/GPRS/EDGE: quad-band<br />
(850, 900, 1800, 1900 MHz), tipkovnica s podesivim<br />
nagibom, 802.11 b/g, GPS, 3 MP fotoaparat<br />
karakteristike 10<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: Movens, (01) 63 88 040<br />
www.htc.com<br />
cijena: Nije definirana
<strong>Chip</strong>set<br />
Intel X38 Express<br />
Gotovo dvije godine nakon pojavljivanja sad već prastarog chipseta<br />
975X Intel je konačno predstavio svoj high end chipset nove generacije. P35<br />
se pokazao punim pogotkom, no može li nam X38 ponuditi još nešto više?<br />
piše > Slaven Pintarić<br />
Ukoliko malo dublje zavirimo u prošlost,<br />
lako je uočiti kako je posljednji Intelov<br />
high end chipset predstavljen već doista<br />
davno. Točnije, prošle su pune dvije godine<br />
otkad se pojavio 975X, pa smo svi već s<br />
nestrpljenjem očekivali njegova nasljednika.<br />
Ranije predstavljeni Bearlake P35 pokazao<br />
se punim pogotkom, stoga smo s pravom<br />
mnogo očekivali i od novog Intelova high end<br />
rješenja. Ovaj je chipset konačno predstavljen<br />
pod imenom X38 Express, no nije sve prošlo<br />
glatko. Sam se chipset pojavio nešto kasnije<br />
nego je bilo najavljivano, a uzrok tome određeni<br />
su problemi sa samim čipom, kao i želja<br />
da se proizvođačima ploča osigura dovoljno<br />
vremena za optimizaciju BIOS-a. Najveća<br />
novost koju donosi Intelov X38 svakako je<br />
podrška za drugu generaciju standarda <strong>PC</strong>I<br />
Express pod nazivom <strong>PC</strong>Ie 2.0.<br />
<strong>PC</strong>I Express druge generacije<br />
Ukupna maksimalna propusnost je na ovaj<br />
način udvostručena, a osim toga službeno je<br />
omogućeno korištenje dodatnog 8-pinskog<br />
priključka za napajanje grafičkih kartica (iako<br />
ga Radeoni HD 2900XT koriste već neko<br />
vrijeme). Novi Intelov high end chipset posjeduje<br />
dva <strong>PC</strong>Ie 2.0 utora za grafičku karticu<br />
brzine 16x. Službeno X38 podržava samo<br />
ATI-jev Crossfire, dok nVidijin SLI i dalje<br />
Sa stražnje strane ploče pronašli smo<br />
čak osam USB 2.0 priključaka<br />
Intelov chipset X38 prvi donosi<br />
podršku za <strong>PC</strong>Ie 2.0, a podržava dva<br />
utora za grafičke kartice brzine 16x<br />
Usporedba<br />
performansi chipseta<br />
INTEL X38<br />
EXPRESS<br />
INTEL P35<br />
EXPRESS<br />
3DMARK05 6015 5966<br />
SUPER PI 2M s 70.3 70.5<br />
WINRAR kb/s 960 976<br />
<strong>PC</strong>MARK05 5424 5418<br />
CPU<br />
EVEREST<br />
MEM BANDW.<br />
4800 4781<br />
čit. 5638 5699<br />
zap. 4807 4818<br />
kop. 4999 4642<br />
lat. 83.3 84.8<br />
CPU Queen 3786 3776<br />
CPU Photoworkxx 18 672 18 088<br />
CPU ZliB<br />
CINEBENCH R 10<br />
24 861 24 771<br />
CPU single 1887 1883<br />
CPU multi 3605 3617<br />
COH fps 80.2 76.1<br />
Testna platforma: Intel CoreE 2 Duo E6300, 2GB<br />
DDR2 4-4-4-12 800 MHz, MSI 7600GT<br />
nije podržan. Važno je napomenuti kako će<br />
starije grafičke kartice bez problema raditi<br />
ukoliko koristite <strong>PC</strong>Ie 2.0 utor, a isto tako bi<br />
novije <strong>PC</strong>Ie 2.0 kartice trebale raditi na starijim<br />
<strong>PC</strong>Ie 1.1 matičnim pločama. Od ostalih<br />
novosti u odnosu na Bearlake P35, high end<br />
X38 podržava DDR3 memoriju brzine 1333<br />
MHz i tehnologiju XMP (Extreme Memory<br />
Profile). XMP je Intelova inačica dobro nam<br />
poznatih nVidijinih EPP profila. Važno je<br />
spomenuti kako je memorijski kontroler kod<br />
X38 dodatno optimiziran i trebao bi osigurati<br />
manje latencije. Podržane su DDR3 i DDR2<br />
memorije, iako bi po nekoj logici novi Intelov<br />
chipset X38 trebao biti bolje optimiziran za<br />
rad s novijom DDR3 memorijom. U konačnici,<br />
ukoliko X38 usporedimo s ranije predstavljenim<br />
P35, možemo reći kako su razlike<br />
vrlo male. Ključna prednost X38 trebala bi biti<br />
podrška za <strong>PC</strong>Ie 2.0 te mogućnost korištenja<br />
dviju grafičkih kartica obzirom na dva utora<br />
brzine 16x. Kao i kod P35, prve matične ploče<br />
temeljene na chipsetu X38 koriste uglavnom<br />
DDR2 memoriju. Tako smo mi imali priliku<br />
“Jedina opipljiva prednost<br />
chipseta X38 u odnosu na<br />
P35 je podrška za <strong>PC</strong>Ie 2.0”<br />
isprobati Gigabyteovu X38 ploču koja pripada<br />
u poznatu seriju DQ ovog proizvođača, a<br />
podržava DDR2 memoriju.<br />
Premalo novosti<br />
Sama ploča gotovo se uopće ne razlikuje od<br />
slične Gigabyteove P35 ploče koju smo ranije<br />
testirali. Masivni heatpipe sustav hlađenja na<br />
naše je iznenađenje ovoga puta umjerenijih<br />
dimenzija, a ploča posjeduje dva <strong>PC</strong>Ie 2.0<br />
utora za grafičke kartice i dva <strong>PC</strong>I utora. Zanimljivo<br />
je također napomenuti kako smo na<br />
samoj ploči pronašli čak osam USB 2.0 priključaka,<br />
što je svakako odličan potez. Manje<br />
nam se svidjelo što su eSATA priključci izvedeni<br />
putem posebnog dodatka koji valja spojiti<br />
na odgovarajuće interne SATA priključke.<br />
Ponajviše nas je pak zanimala razlika u<br />
performansama u odnosu na P35. Pokazalo<br />
se kako je X38 ploča svakako nešto brža, no<br />
razlika nije osjetna. Stabilnost i kompatibilnost<br />
s raznim komponentama očekivano su na vrlo<br />
visokoj razini. Overlocking potencijal također<br />
je isti kao i kod P35 ploče. U prijevodu ovo<br />
znači kako smo FSB od 510 MHz dosegnuli bez<br />
većih problema, no dalje jednostavno nije išlo.<br />
Realno gledajući, kvaliteta ove Gigabyteove<br />
ploče je neupitna, no jedina opipljiva prednost<br />
chipseta X38 u odnosu na P35 je podrška za<br />
<strong>PC</strong>Ie 2.0. Koliko to može opravdati nešto višu<br />
cijenu, poprilično je upitno. S druge strane,<br />
cijena ove Gigabyteove ploče prilično je prihvatljiva,<br />
što je, dakako, čini odličnim izborom<br />
posebno čekate li nove 45-nanometarske<br />
Intelove procesore, a pritom planirate koristiti<br />
dvije grafičke kartice i DDR2 memoriju.<br />
Gigabyte GA-X38-DQ6<br />
Matična ploča<br />
+ performanse, stabilnost, <strong>PC</strong>Ie 2.0, overclocking<br />
potencijal, podrška za DDR3 MHz i 45 nm procesore<br />
- raspored komponenata na ploči<br />
specifikacije: LGA 775, chipset Intel X38/ ICH9R,<br />
Intel Core 2 Duo/ Core Quad/Pentium 4/Celeron<br />
D/Pentium D, FSB 1333/1066/800 MHz, DDR 2<br />
667/800/1066 MHz, Serial ATA II, S-ATA RAID,<br />
USB 2.0, 7.1 kanalni zvuk, gigabitni LAN, FireWire,<br />
CrossFire<br />
karakteristike 9<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: Microline, (01) 27 97 700<br />
www.gigabyte.com.tw<br />
cijena: 2057 kn<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
037
038<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Prijenosno računalo<br />
HP Compaq 6820s<br />
Jedan od najkvalitetnijih prijenosnika koje je HP izdao<br />
u posljednje vrijeme odlikuje se kvalitetom izrade,<br />
malenom debljinom, odličnim komforom, solidnim<br />
performansama i malenom cijenom, pa smo ga odlučili<br />
detaljnije pregledati<br />
piše > Tomislav Perić<br />
Iako smo se pomalo prestrašili kad smo<br />
vidjeli veličinu ovog prijenosnika, stvari su<br />
sjele na svoje mjesto čim smo ga izvadili iz<br />
kutije. Glavne odlike ovog prijenosnika su<br />
odlična izrada i ergonomija te vrlo malena<br />
debljina i težina, što su po nama osobine koje<br />
bi trebale biti prisutne kog bilo kojeg 17-inčnog<br />
prijenosnika. Uz masu ispod tri kilograma,<br />
riječ je o jednom od najlakših 17-inčnih<br />
prijenosnika.<br />
Srce kameno<br />
U srcu prijenosnika je dvojezgreni Core 2<br />
Duo oznake T5470 koji radi na taktu od 1,6<br />
GHz. U skladu sa specifikacijom Santa Rosa,<br />
memorija radi na 667 MHz (procesor na 800<br />
MHz), a naći ćemo jedan modul od 1 GB, što<br />
omogućuje lagano proširenje memorije na<br />
2 ili 3 GB. Korišteni chipset je za Santa Rosu<br />
standardni Intel PM965 Express, a ne posjeduje<br />
integriranu grafiku.<br />
Već standardno se u HP-ove prijenosnike<br />
ugrađuju kartice ATI Radeon, a u ovom modelu<br />
naći ćemo X1350 sa 128 MB vlastite me-<br />
Tipkovnica na ovom HP-ovu modelu vrlo<br />
je kvalitetna i omogućuje neprekidno<br />
dugo i relativno brzo tipkanje<br />
Minimalistički touchpad vrlo je kvalitetno<br />
izrađen i ostavlja pozitivan dojam, kao i<br />
tipkovnica<br />
morije uz mogućnost povećanja do<br />
384 MB. Performanse prijenosnika su u skladu<br />
sa specifikacijama, pa dekodiranje testnog<br />
H.264 videa nije predstavljalo veći problem,<br />
no to ovisi i o kvaliteti videa. Nijedan od testiranih<br />
Santa Rosa prijenosnika nije podržavao<br />
Intel vPro, pa tako ni ovaj prijenosnik.<br />
Budući da se radi o poslovnom prijenosniku,<br />
jasno je zašto je ugrađen standardni 17-inčni<br />
ekran, a ne neki od glare modela s dodatnim<br />
zaštitnim staklom. Smanjeni odbljesak glavna<br />
je karakteristika ugrađenog panela, a jedinu<br />
zamjerku upućujemo reprodukciji boja, jer<br />
nam djeluju pomalo isprano.<br />
Nedostatak multimedije<br />
Posebno bismo pohvalili kvalitetu izrade.<br />
Gornja površina ekrana nije napravljena od<br />
savitljive plastike, kao u nekoliko testiranih<br />
Toshibinih prijenosnika. Isto vrijedi i za površinu<br />
na kojoj se nalazi tipkovnica. Tipkovnica<br />
je napravljena da traje. Vrlo fin osjećaj pod<br />
prstima i dobro podešena osjetljivost omogućuju<br />
sate i sate tipkanja bez većeg napora.<br />
S obzirom na to da se radi o 17-inčnom prijenosniku,<br />
tipkovnica je punog formata, pa je<br />
tako numerički dio tipkovnice izdvojen. Iako<br />
touchpad nema dodatnih funkcija (ipak se radi<br />
o poslovnom prijenosniku), kvaliteta izrade<br />
ostavlja isti dojam kao i tipkovnica.<br />
Nešto manja debljina prijenosnika utjecala<br />
je na hlađenje, pa smo bili zabrinuti kad smo<br />
vidjeli da se na donjoj površini ispod procesora<br />
prijenosnik malo više zagrijavao. Nije to<br />
ništa uobičajeno za jače i tanke prijenosnike,<br />
no htjeli smo napomenuti. Držači panela napravljeni<br />
su kvalitetno i, za razliku od jeftinijih<br />
laptopa, ovdje nismo imali dojam da će se tako<br />
lako slomiti.<br />
Poslovni model<br />
Za razliku od ostalih prijenosnika namijenjenih<br />
široj korisničkoj publici, u HP-u su<br />
odlučili prihvatiti restriktivnije mjere u instaliranju<br />
dodatnog korisničkog softvera, pa<br />
“Glavne odlike ovog<br />
prijenosnika su odlična<br />
izrada i ergonomija te vrlo<br />
malena debljina i težina”<br />
tako nećemo<br />
naći uobičajene dodatke<br />
koji nepotrebno zauzimaju prostor<br />
i iscrpljuju resurse računala (pogotovo<br />
bateriju pri mobilnom radu). Osim sustava<br />
Windows Vista Business dobit ćemo i HP-ov<br />
sigurnosni paket koji nudi različite funkcije<br />
poput sprečavanja neovlaštenog pristupa<br />
prijenosniku ili podacima na tvrdom disku<br />
te različite sigurnosne opcije koje nećemo<br />
naći u standardnom sustavu Windows. Uz<br />
čitavu sigurnosnu podršku jedino što bismo<br />
zamjerili prijenosniku je izostanak čitača<br />
otiska prsta.<br />
Uz prijenosnike se isporučuje i Norton<br />
Protection Center, integrirano rješenje protiv<br />
sigurnosnih prijetnji, a uključuje antivirus,<br />
firewall te druge alate. Također ćemo dobiti i<br />
WinDVD za reprodukciju DVD sadržaja.<br />
S obzirom na cijenu smiješno bi bilo očekivati<br />
i nekakve specijalne dodatke. Na prijenosniku<br />
nećemo naći dodatnu web kameru ili<br />
već spomenuti čitač otiska prstiju, no to ovaj<br />
HP-ov prijenosnik nadoknađuje u kvaliteti<br />
izrade i već solidnim performansama. Standardni<br />
ekran za poslovne korisnike te prilagođenost<br />
terenskom radu po nama su najvažnije<br />
odlike ovog prijenosnika. Iako je zbog ugrađenog<br />
ekrana laptop nešto većih dimenzija,<br />
to se odlično nadoknađuje u komforu rada te<br />
debljini prijenosnika. Očekivane performanse<br />
srednje klase HP-ovih prijenosnika i relativno<br />
niska cijena (ovisno o modelu koji kupujete)<br />
samo potvrđuju naš dojam.<br />
HP Compaq 6820s<br />
Prijenosno računalo<br />
+ kvaliteta izrade, tipkovnica, cijena, sigurnosni<br />
paket, autonomija<br />
- nedostatak opcija, dimenzije<br />
specifikacije: Core 2 Duo T5470 (1,6 GHz), 1 GB<br />
DDR2-667, Intel PM965 Express, ATI Radeon X1350<br />
(128 MB), 17” WXGA+, 160 GB SATA, WLAN<br />
(a/b/g), Bluetooth 2.0, ExpressCard/54 i 34, 3 USB<br />
2.0, Windows Vista Business (32 ili 64-bitna)<br />
karakteristike 9<br />
performanse 7<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: HP Hrvatska, (01) 60 60 200<br />
www.hp.com.hr<br />
cijena: 7292 kn
040<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Prijenosnik<br />
Lenovo ThinkPad T61<br />
U ruke nam je pristigao prijenosnik za koji ne možemo reći da je<br />
najnoviji, jer se ovaj model već neko vrijeme nalazi na tržištu,<br />
no koji i dalje krije jednu zanimljivost - novu platformu<br />
piše > Jasmin Redžepagić<br />
Lenovo je, barem je tako u jednom<br />
trenutku djelovalo, lagano zanemario<br />
kvalitetu po kojoj je IBM bio poznat, pa su<br />
korisnici polako počeli gubiti povjerenje u<br />
ono što je IBM ThinkPad cijeli niz godina<br />
predstavljao. Srećom, ekipa u Lenovu<br />
shvatila je da u ovom slučaju čini ogromnu<br />
grešku te se kvaliteta, i izrade i funkcioniranja<br />
uređaja, drastično popravila. Iako je<br />
taj pad kvalitete većini korisnika bio jedva<br />
zamjetan, cijelu priču još jednom ponavljamo<br />
kako bismo u kontekst stavili model<br />
T61 koji smo testirali. Predmetni model<br />
zapravo predstavlja evoluciju u razvoju<br />
serije prijenosnika ThinkPad T, odnosno<br />
nadogradnju najnovije, već četvrte verziju<br />
platforme Centrino. O platformi Santa<br />
Rosa već smo pisali u prethodnim brojevima,<br />
tako da nećemo ponavljati detalje, no<br />
ono što je najvažnije je da nova platforma<br />
ima nekoliko očitih prednosti nad starijom<br />
generacijom. Prijenosnik koji smo testirali<br />
pogoni procesor T7100 na 1,83 GHz s 2 MB<br />
L2 cache memorije. Operacijski sustav predinstaliran<br />
na računalu je u ovom slučaju<br />
Windows XP Professional, što u kombinaciji<br />
s novim procesorom znači kompatibilnost<br />
s trenutno najširom bazom aplikacija,<br />
koje zahvaljujući novoj platformi imaju<br />
ujedno i mogućnost dodatnog ubrzanja.<br />
Staro i novo<br />
No T61 nije samo Santa Rosa, iako je to<br />
jedna od njegovih glavnih karakteristika.<br />
“T61 nije samo Santa Rosa,<br />
iako je to jedna od njegovih<br />
glavnih karakteristika”<br />
Dodatak tipičan za sve prijenosnike<br />
ThinkPad je i stick koji nadomješta miša i<br />
nalazi se u sredini tipkovnice<br />
Dizajn i dalje prati sve<br />
ono što smo do sada<br />
imali prilike vidjeti na<br />
prijenosnicima Lenovo/IBM. Neki detalji<br />
su, doduše, izmijenjeni, uglavnom kako bi<br />
se ublažile poprilično oštre crte osnovnog<br />
izgleda koji je godinama bio zaštitni znak<br />
prijenosnika ThinkPad. Sve na što smo<br />
navikli je naravno tu, od sitnih detalja u<br />
plastici koji osiguravaju da na zatvorenom<br />
prijenosniku poklopac bude nepomičan i<br />
time spriječi da ekran dodiruje tipke, pa do<br />
neizbježnog upravljanja kursorom preko<br />
dva odvojena uređaja - ugrađene pločice<br />
osjetljive na dodir i sticka ugrađenog u<br />
tipkovnicu. Sigurnosni čip također je prisutan<br />
- iako je riječ o staroj tehnologiji,<br />
vrijedi ju spomenuti jer ideja kvalitetne<br />
zaštite prijenosnika ne zastarijeva.<br />
Ekran ugrađen u računalo mogao bi<br />
obzirom na svoju veličinu i kvalitetu slike<br />
podržavati i višu razlučivost, no obzirom<br />
na cijenu samog računala, odnosno na<br />
klasu u kojoj pripada i 1280x800 je sasvim<br />
dovoljno.<br />
Grafički podsustav pogoni X3100, najnovija<br />
generacija Intelovih grafičkih akcele-<br />
Plavo obojena tipka još je jedna dizajnerska<br />
karakteristika koja je na prijenosnicima<br />
ostala iz doba kada je dizajn diktirao IBM<br />
Čitač otiska prsta i dalje je smješten na<br />
desnoj strani računala, a ne na sredini, gdje<br />
ga je većina konkurencije odlučila smjestiti<br />
ratora, koji dijeli do<br />
256 MB od na računalu raspoloživog<br />
gigabajta.<br />
Poboljšana bežična mreža<br />
Bežična mreža podržana je osim u već<br />
udomaćenim standardima 802.11b/g i u<br />
standardu 802.11a, dakle u dijelu spektra<br />
od 5 GHz, što u svijetu preopterećenih frekvencija<br />
na kojima se nerijetko pojavljuje<br />
i stotinu različitih izvora signala na istom<br />
kanalu znači da će korisnička mreža (ako<br />
ju konfiguriramo tako da radi na višoj frekvenciji)<br />
raditi bitno bolje. Igrom slučaja<br />
ovaj prijenosnik bio nam je dostupan dok<br />
smo testirali jednu pristupnu točku koja<br />
podržava upravo standard “a”, pa iz prve<br />
ruke možemo reći da novi prijemnik unutar<br />
T61, kombiniran s novom opremom,<br />
rješava dio problema s komunikacijom.<br />
Više frekvencije koje koristi 802.11a, naime,<br />
znače i da je bitno teže komunicirati<br />
ako nemamo izravnu vidljivost između<br />
prijemnika i odašiljača signala. Primjerice,<br />
prepreke tipa nosivog zida između dviju<br />
prostorija smetat će 802.11b mreži, dok će<br />
802.11a mreža u istom slučaju biti djelomično<br />
ili potpuno prekinuta. No chipset ugrađen<br />
u ovo računalo omogućio je ponešto<br />
bolji prijem, pa je sada komunikacija bitno<br />
bolja. Prema nekim našim testovima, u<br />
odnosu na starija rješenja površina pokrivena<br />
signalom povećala se oko 20 posto.<br />
Lenovo ThinkPad T61<br />
Prijenosnik<br />
+ kvaliteta izrade, stabilnost<br />
- ništa posebno<br />
specifikacije: Intel Core 2 Duo T7100 1.83 GHz,<br />
2048 kB L2 cache, 800 MHz FSB, 1 GB RAM-a,<br />
120 GB HDD-a, DVD Multiburner, 15,4 ‘’ WXGA,<br />
1280x800, Intel GMA X3100, LAN, 802.11a/b/g,<br />
Bluetooth, 4-1 čitač kartica, čitač otiska prsta<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Mikronis, (01) 30 33 100<br />
www.lenovo.com<br />
cijena: 10.394 kn
Digitalni fotoaparat<br />
Olympus [mju] 820<br />
Olympusova serija fotoaparata pod nazivom mju već je odavno<br />
postala jedan od poznatijih brandova u svijetu fotografije. Svake<br />
se godine pojavljuju novi modeli u seriji, a mju 820 donosi i jednu<br />
dobrodošlu novost - Face Detection, “otkrivanje lica”<br />
Korisnike kompaktnih aparata u načelu<br />
ne zanimaju previše tehničke karakteristike<br />
njihovih aparata i najvažnija im je stvar<br />
da lako mogu snimiti fotografije koje će<br />
izgledati dobro. Proizvođači su se tome već<br />
odavno prilagodili. Međutim, to još uvijek<br />
ostavlja neke druge probleme, kao što su<br />
fokusiranje i eksponiranje bitnih elemenata<br />
slike. Najčešće lica prijatelja i rodbine.<br />
Olympusovo rješenje problema zove se<br />
Face Detection, “otkrivanje lica”. Radi se o<br />
tome da aparat sam otkriva gdje se u kadru<br />
nalazi lice i na njega namješta fokus, a i<br />
[mju] 820 koristi<br />
samo jedan<br />
priključak za<br />
komuniciranje s<br />
ostatkom svijeta<br />
sliku prilagođava tako da lice bude dobro<br />
eksponirano. Kad smo prvi put isprobali ovu<br />
tehnologiju, reakcija nam je bila - odlično.<br />
Postavite osobu koju fotografirate u sredinu<br />
kadra - rezultat je odličan. Postavite je sa<br />
strane - rezultat je odličan. Naravno, tehnologija<br />
nije savršena: lica mora biti potpuno<br />
vidljivo, a i naočale mogu aparat zbuniti.<br />
Međutim, vjerujemo da će Face Detection<br />
uvelike doprinijeti povećanju broja uspješnih<br />
fotografija.<br />
Jedina relativno problematična stvar kod<br />
ovog aparata je brzina. Iako [mju] 820 koristi<br />
isti procesor slike kao i najnoviji Olympusovi<br />
DSLR-ovi, jednostavno nema istu brzinu<br />
zapisivanja slike. Mislimo da je glavni razlog<br />
ipak u karticama xD. Kako [mju] 820 daje<br />
jako dobru kvalitetu slike za ovu kategoriju<br />
fotoaparata - i pogotovo zbog tehnologije<br />
Face Detection - smatramo da je usprkos<br />
tome ovaj aparat vrlo isplativa investicija<br />
koju nećete požaliti. V. Jurić-Kokić<br />
Olympus [mju] 820<br />
Digitalni fotoaparat<br />
+ Face Detection<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
- ne baš najbrži rad s karticom<br />
specifikacije: maksimalna rezolucija 3264 x<br />
2488, ISO 100 - 3200, žarišna duljina 36 - 180mm<br />
(ekvivalent 35mm), blenda F3.3 - 5.0, brzina<br />
zatvarača 4 do 1/2000 s, JPEG, 47MB + xD, Li-Ion<br />
baterija, masa bez baterije 125 g<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Olympus Hrvatska, (01) 48 99 000<br />
www.olympus.hr<br />
cijena: 1999 kn<br />
041
042<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
WLAN/3G Router<br />
ZyXEL ZyWALL 2WG<br />
Prije nekoliko mjeseci već smo testirali ZyXEL-ov router/firewall iz serije<br />
ZyWALL, koju najbolje možemo opisati kao skupinu uređaja koji<br />
nisu jeftini, no koji svojim karakteristikama korisniku definitivno<br />
pružaju ono za što je i platio<br />
tetima različitih tipova prometa, a uz to<br />
Antene<br />
omogućavaju bolji<br />
prijem, posebno<br />
ako govorimo o<br />
unaprijeđenom<br />
radu u standardu<br />
802.11a<br />
podržava i filtraciju sadržaja koji prolaze<br />
kroz njega, jednostavno nije lako testirati.<br />
Ukratko, naš zaključak je vrlo pozitivan, uz<br />
sve ove funkcije uređaj je iznimno jednostavno<br />
konfigurirati, a jedino što nam unutar<br />
sučelja sugerira da osim spajanja preko žičanog<br />
na raspolaganju imamo i bežični medij, ZyXEL ZyWALL 2WG<br />
Najnoviji uređaj iz serije je ZyWALL<br />
2WG, koji funkcionalnosti koju smo do<br />
sada imali prilike iskušati dodaje i bitnu no-<br />
u ovom slučaju 3G karticu, dio je sučelja koji<br />
nosi oznaku WAN2. Definiranjem odgovarajućih<br />
pravila sav je promet moguće odgovarajuće<br />
preusmjeriti, a u slučaju ispada žičanog<br />
WLAN/3G Router<br />
+ podesivost, brzina rada, stabilnost<br />
- ništa posebno<br />
vost - mogućnost korištenja dodatne kartice<br />
za spajanje na 3G, odnosno HSDPA mreže.<br />
linka moguće je prijeći na bežični kako bi se<br />
osigurala kontinuirana veza s Internetom.<br />
specifikacije: router/bridge/NAT, modemski<br />
backup, 5 VPN veza (IPSec), DES, 3DES, AES, DoS<br />
Uređaj smo zapravo dobili kako bismo vidjeli ZyWALL 2WG nije namijenjen kućnim ko- i DdoS zaštita, filtriranje sadržaja, DHCP, WLAN<br />
koliko je ovo novo rješenje upotrebljivo i risnicima, no čim se preselimo u sferu malih i (a/b/g), 3G (korištenjem zasebne kartice), DMZ<br />
kako radi, a ne na klasični test, pa je samim<br />
time i naš posao bio nešto teži. Razlog leži<br />
u broju funkcija uređaja - bilo koji mrežni<br />
srednjih poduzeća, ZyWALL 2WG garantira<br />
jednostavnu konfiguraciju, bezbolan rad i, što<br />
je najvažnije, potpunu nevidljivost routera.<br />
karakteristike<br />
performanse<br />
8<br />
8<br />
usmjernik koji osim klasičnog upravljanja Sve to zapravo znači da korisnik jednostavno ukupna ocjena 8<br />
prometom može i automatski napraviti prijenos<br />
prometa sa žičane na alternativnu 3G<br />
nema potrebe niti znati na koji je način spojen<br />
na mrežu, a o spajanju se router brine potpu-<br />
ustupio: Alfatec group, (01) 60 40 077<br />
www.zyxel.com<br />
ili čak modemsku vezu te odlučivati o priori- no automatski. J. Redžepagić<br />
cijena: Na upit<br />
Zvučnici<br />
Gigabyte GP-S7500<br />
Iako do sada u potpunosti nepoznat po proizvodnji periferije kao što<br />
su zvučnički setovi, Gigabyte se odlučio okušati i u tom segmentu.<br />
Testirani set daje stabilan zvuk<br />
Gigabyte se odlučio okušati u proizvodnji<br />
zvučničkih setova i ubrzo<br />
ponudio tri 2.1 sustava, od kojih je testirani<br />
i najnapredniji. Fizička konstrukcija seta<br />
je na prilično visokoj razini iako bi se, u<br />
izvjesnim stvarima, moglo reći da ima i<br />
mnogo nedostataka. Kućište satelita i bas<br />
jedinice izrađeni su od MDF-a (medium<br />
density fiberboard). Iako sateliti izgledaju<br />
vrlo efektno bez pokrovnih dijelova, nisu<br />
zaštićeni od prašine te se pojedini sastavni<br />
dijelovi membrana vrlo lako fizički<br />
oštete. Kvaliteta zvuka je vrlo dobra, iako<br />
nedostaje preciznosti u srednjim i visokim<br />
tonovima.<br />
Sateliti izgledaju<br />
vrlo efektno jer<br />
membrane nisu<br />
prekrivene<br />
Fizička konstrukcija i kvaliteta zvuka<br />
vrlo su dobre, poglavito kad se razmotri<br />
cijena uređaja koja je vrlo konkurentna.<br />
Potenciometar seta smješten je sa stražnje<br />
strane, što - iako omogućava unificirani<br />
dizajn satelita - nije i najpraktičnije rješenje.<br />
Iako je regulacija razine zvuka uvijek moguća<br />
softverski, izostanak praktičnije hardverske<br />
regulacije umanjuje karakteristiku<br />
ergonomije. Velik je nedostatak izostanak<br />
3,5-milimetarskog priključka za slušalice, što<br />
je ujedno vrlo rijedak slučaj kod zvučničkih<br />
setova. Najveća prednost seta su generalno<br />
stabilan zvuk i kvalitetna konstrukcija.<br />
Zanimljiv je podatak koji govori o fizičkim<br />
karakteristikama membrana, odnosno o<br />
materijalu korištenom za izradu. Svila i kevlar<br />
(vrsta sintetičkih vlakana) osnovni su<br />
građevni materijali korišteni za izradu membrana.<br />
Obzirom na omjer uloženo-dobiveno<br />
Gigabyte je ovim zvučničkim setom stvorio<br />
konkurentan proizvod. Iako postoje brojni<br />
nedostaci koji će odbiti zahtjevne korisnike,<br />
Gigabyte GP-S7500 kvalitetan je i konkurentan<br />
zvučnički set. M. Kriška<br />
Gigabyte GP-S7500<br />
Zvučnici<br />
+ dobra kvaliteta zvuka, fizička izvedba, cijena<br />
- izostanak priključka za slušalice<br />
specifikacije: 2.1 sustav, 48 RMS (12x2 W+24<br />
W), 3,5 mm jack, MDF kućišta satelita, membrane<br />
izrađene od svile i kevlara<br />
karakteristike 7<br />
performanse 7<br />
ukupna ocjena 7<br />
ustupio: Microline, (01) 27 97 700<br />
www.gigabyte.com.tw<br />
cijena: 382 kn
Zvučnici<br />
Logitech AudioHub<br />
Kvalitetna fizička izvedba i vrlo dobra reprodukcija zvuka,<br />
kao i mobility faktor, u ovom su slučaju rezultirali dobitnom<br />
kombinacijom<br />
Za prijenosna računala postoje brojni<br />
dodaci, a većina njih radi putem USB<br />
sučelja. Mali je broj uređaja koji su isključivo<br />
namijenjeni prijenosnim računalima, i to<br />
zbog očitog odbacivanja ogromnog dijela<br />
tržišta koje proizvođač mora prihvatiti ako je<br />
proizvod namijenjen isključivo prijenosnicima.<br />
Iako se AudioHub s računalom povezuje<br />
putem USB-a, njegove dimenzije i fizičke<br />
karakteristike u cijelosti odgovaraju načinu<br />
korištenja koji je karakterističan za prijenosna<br />
računala.<br />
AudioHub je moguće prilagoditi po širini<br />
kako bi odgovarao različitim modelima prijenosnika.<br />
Tijelo uređaja izgleda poput cijevi,<br />
čiji je središnji dio rezerviran za bas jedinicu,<br />
Na desnoj strani<br />
kućišta nalazi se<br />
potenciometar,<br />
koji je ujedno<br />
i tipka za<br />
uključivanje<br />
Digitalni fotoaparat<br />
Olympus FE-290<br />
Fotoaparat pod nazivom FE-290 definitivno se može okarakterizirati<br />
kao klasični point&shoot aparat. Usmjerite ga prema objektu<br />
snimanja, pritisnete okidač, a aparat sam obavlja sve ostalo<br />
Ako smo za [mju] 820 rekli da pripada u<br />
kategoriju aparata čiji korisnici žele lak<br />
rad i dobre rezultate, FE-290 je, da se tako<br />
izrazimo, još dublje u toj kategoriji. Naime,<br />
FE znači friendly & easy, “prijateljski i lako”,<br />
a odnosi se na rad s ovom serijom aparata.<br />
Jasno je da se od ovakvih aparata ne mogu<br />
očekivati velike mogućnosti kontrole i da im<br />
je jedina namjena da aparat okrenete prema<br />
objektu snimanja i pritisnete tipku okidača.<br />
Usprkos tome, ni FE-290 nije bez dobrih<br />
strana.<br />
Da bi korisnicima olakšali snimanje određenih<br />
vrsta fotografije - primjerice grupnih<br />
fotografija ili interijera - u Olympusu su<br />
odlučili u FE-290 ugraditi objektiv koji na<br />
širokom kraju ima 28 milimetara. Naravno,<br />
Pomalo nespretna<br />
“komanda” za<br />
zumiranje<br />
a krajnji lijevi i desni dio za satelite. Satelite<br />
je moguće izvući, pri čemu uređaj postaje<br />
zamjetno širi kako bi se mogao postaviti iza<br />
prijenosnika. S 15- i 15,4-inčnim prijenosnicima<br />
nema problema, ali je širina za 17-inčne<br />
prijenosnike premala. Problem koji smo uočili<br />
prilikom priključivanja na računalo vezan<br />
je i uz kabel za napajanje prijenosnika. Ako<br />
se kabel za napajanje prijenosnika nalazi sa<br />
stražnje strane, potrebno ga je provući kroz<br />
otvor postolja AudioHuba.<br />
Budući da je uređaj potrebno smjestiti sa<br />
stražnje strane prijenosnika, potrebno je<br />
obratiti pozornost na ventilaciju prijenosnika.<br />
Ako zvučnike postavimo preblizu prijenosniku,<br />
moguće je spriječiti uobičajenu<br />
disipaciju topline zbog zaklanjanja ventilacijskog<br />
otvora. Kvalitetu reprodukcije<br />
zvuka isprobali smo slušajući različite MP3<br />
datoteke, zatim smo igrali igre i gledali<br />
film. Kvaliteta zvuka je vrlo dobra u svim<br />
testovima, a jedini nedostatak je slabija<br />
izraženost bas jedinice kod reprodukcije<br />
određenih audiozapisa. M. Kriška<br />
govorimo o ekvivalentu 35-milimetarskog<br />
formata. Za razliku od FE-290,<br />
drugi kompaktni aparati najčešće imaju<br />
objektive koji počinju na žarišnoj<br />
duljini većoj od 35 milimetara. Možda<br />
vam se to ne čini puno, ali razlika je<br />
zamjetna. Dobra stvar na FE-290 je<br />
i povećani LCD, koji ima dijagonalu od tri<br />
inča.<br />
Međutim, uz širi objektiv i veći LCD<br />
dolazi i relativno ograničeno tijelo. Recimo,<br />
osjetljivost aparata kreće se samo u<br />
rasponu od ISO 64 do ISO 640. Usporedite<br />
li to s [mju] 820 i njegovih maksimalnih<br />
ISO 3200, jasno je da FE-290 tu šepa, bez<br />
obzira na činjenicu da povećana osjetljivost<br />
donosi sa sobom povećani šum i bez obzira<br />
na to što [mju] najveću osjetljivost postiže<br />
s manjom rezolucijom.<br />
Ograničenja nas dovode i do glavne zamjerke<br />
ovom aparatu - cijene. Da, znamo<br />
da široki objektivi koštaju, ali smatramo da<br />
bi aparat s mogućnostima kakve ima FE-<br />
290 trebao koštati barem par stotina kuna<br />
manje. V. Jurić-Kokić<br />
Logitech AudioHub<br />
Zvučnici<br />
+ kvaliteta zvuka, dimenzije<br />
- premala širina za 17-inčne prijenosnike<br />
specifikacije: 15 W RMS, 3 x USB 2.0 hub, dodaci:<br />
produžni USB kabel, postolje za web kameru,<br />
uputstva<br />
karakteristike 7<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Logitech Hrvatska, (01) 55 35 054<br />
www.logitech.com<br />
cijena: 1099 kn<br />
Olympus FE-290<br />
Digitalni fotoaparat<br />
+ široki kut<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
- ograničen u mogućnostima, cijena<br />
specifikacije: maksimalna rezolucija 3072 x 2304,<br />
ISO 64 - 640, žarišna duljina 28 - 112 mm (ekvivalent<br />
35mm), blenda F2.7 - 5.4, brzina zatvarača 4 do<br />
1/2000 s, JPEG, 6,9MB + xD, Li-Ion baterija, masa<br />
bez baterije 142 g<br />
karakteristike 7<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 7<br />
ustupio: Olympus Hrvatska, (01) 48 99 000<br />
www.olympus.hr<br />
cijena: 1999 kn<br />
043
044<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Fotopisač<br />
HP Photosmart A826<br />
HP predstavlja fotopisač koji je moguće smjestiti bilo gdje i tako na bilo<br />
kojem mjestu ispisati omiljene fotografije. Ovaj dedicirani fotopisač krase<br />
izniman dizajn i vrlo dobra kvaliteta ispisanih fotografija<br />
Čitač kartica<br />
omogućava<br />
jednostavan rad s<br />
fotografijama<br />
Kao i kod svakog uređaja, prvo što primjećujemo<br />
su fizičke karakteristike<br />
- recimo, dizajn. Dizajn ovog fotopisača vrlo<br />
je neuobičajen. Kućište je skromnih dimenzija<br />
obzirom na funkcionalnost ovakvog tipa<br />
uređaja, a LCD velike dijagonale omogućava<br />
ugodno pretraživanje i gledanje slika<br />
koje su pohranjene na memorijskoj kartici<br />
ili USB sticku. Fotopisač preko ugrađenog<br />
čitača memorijskih kartica i USB utora omogućava<br />
uvid u fotografije koje su pohranjene<br />
na tim medijima te time i njihovo pregledavanje<br />
i ispisivanje. LCD velike dijagonale,<br />
obzirom na tip uređaja, čini pretraživanje,<br />
odabir, primjenjivanje efekata i ispisivanje<br />
puno jednostavnijim.<br />
Pisač<br />
HP Photosmart D7460<br />
Ovaj je gorostas jedan od najopremljenijih tintnih pisača koje smo<br />
testirali, ima mogućnost bežičnog mrežnog povezivanja putem<br />
tehnologije 802.11 i Bluetootha te ga odlikuje kvalitetan i brz ispis<br />
Ono što je na prvi pogled uočljivo kod<br />
HP-ova termalnog tintnog pisača<br />
naziva D7460 njegove su dimenzije i osjetna<br />
masa od osam kilograma, što je analogno<br />
opremljenosti i karakteristikama. Pisač<br />
posjeduje 3,5-inčni LCD osjetljiv na dodir,<br />
mogućnost bežičnog povezivanja putem<br />
tehnologije 802.11 b/g i Bluetootha te ima<br />
šest zasebnih spremnika s bojom. Izlazna je<br />
ladica podijeljena na dva dijela: u donji se<br />
dio, koji je neovisan o gornjem, može staviti<br />
do 100 listova papira, dok se u gornji dio<br />
može staviti poseban papir namijenjen za<br />
ispisivanje fotografija.<br />
Unutrašnjost pisača otkriva spremnike s<br />
bojom iznad kojih se nalazi glava za ispis<br />
U paketu se isporučuje i stylus koji se nalazi<br />
na prednjem dijelu kućišta uređaja, a kao i<br />
otvor za slike i utor za spremnik s bojom,<br />
prekriven je maskom koja je ujedno i ladica<br />
za izlazne ispisane fotografije. Ta maska,<br />
kao i maska s gornje strane kućišta pisača<br />
koja prekriva prostor za papir, štiti uređaj i<br />
njegove sastavne dijelove te uvelike doprinosi<br />
dobrom izgledu. Stylus se isporučuje<br />
kako bi kretanje kroz izbornike na LCD-u<br />
osjetljivom na dodir bilo jednostavnije, posebice<br />
kad se na fotografijama primjenjuju<br />
određeni efekti. Stylus nije neophodan za<br />
ugodnu navigaciju izbornicima zbog velikih<br />
tipki na LCD-u koje je stoga lako pritiskati i<br />
prstima.<br />
Kvaliteta ispisanih fotografija je vrlo dobra,<br />
iako pisač koristi jedan spremnik s tri<br />
boje. Ispis fotografija prilično je brz i kad je<br />
kvaliteta ispisa postavljena na maksimum. S<br />
iznimnim dizajnom i neospornom funkcionalnošću,<br />
ovaj fotopisač uistinu predstavlja<br />
pravo remek-djelo. M. Kriška<br />
Fizička konstrukcija pisača je vrlo dobra<br />
iako ima dijelova - poput pomičnog dijela<br />
ladice - koji su slabije kvalitete izrade.<br />
Vrlo efektno izgleda prozirni plastični dio<br />
koji prekriva utore za memorijske kartice,<br />
a koji su dostupni i ako se podigne čitav<br />
prednji dio kako bi se pristupilo spremnicima<br />
i glavi za ispis. LCD koji je osjetljiv na dodir<br />
omogućava vrlo jednostavno kretanje kroz<br />
izbornike, kao i pregledavanje fotografija.<br />
Zanimljivo je da pisač, pored zaista brojnih<br />
i naprednih mogućnosti koje ima, nema<br />
funkciju automatskog obostranog ispisa, već<br />
je list papira nakon ispisa neparnih stranica<br />
potrebno ručno okrenuti prema uputama<br />
koje se pritom pokazuju na ekranu računala.<br />
Rad u mrežnom okruženju, odnosno<br />
bežičnu povezivost pisača testirali<br />
smo na način da smo pisač povezali s<br />
usmjernikom, a zatim mu pristupali putem<br />
prijenosnog računala. Kvaliteta i brzina<br />
ispisa na vrlo su visokoj razini. Svojim<br />
mogućnostima i kapacitetom spremnika<br />
ovaj je pisač alternativa i nekim laserskim<br />
modelima. M. Kriška<br />
HP Photosmart A826<br />
Fotopisač<br />
+ kvaliteta ispisa, brzina ispisa, dizajn<br />
- cijena<br />
specifikacije: jedan spremnik s tri boje, utori:<br />
CompactFlash tip I, CompactFlash tip II, Memory<br />
Stick, Memory Stick Pro, Memory Stick Duo, Secure<br />
Digital, MultiMedia Card, xD Picture Card, MiniSD,<br />
LCD, PictBridge, USB 2.0 sučelje, kapacitet: 100<br />
listova 10x15, 10x30, 13x18 cm<br />
karakteristike 9<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: HP Hrvatska, (01) 60 60 200<br />
www.hp.com<br />
cijena: Na upit<br />
HP Photosmart D7460<br />
Pisač<br />
+ kvaliteta ispisa, opremljenost<br />
- nedostaci u konstrukciji<br />
specifikacije: 1200 DPI (crno-bijeli), 4800 x<br />
1200 DPI (u boji), 6 spremnika s bojom - Cyan,<br />
Magenta, Yellow, Light Cyan and Light Magenta,<br />
USB 2.0, PictBridge, Ethernet, utori za memorijske<br />
kartice, bežična povezivost (802.11b/g), Bluetooth<br />
povezivost, kapacitet do 100 listova, dimenzije:<br />
462,5 x 387,3 x 172,9 mm, masa: 8 kg<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: HP Hrvatska, (01) 60 60 200<br />
www.hp.com<br />
cijena: Na upit
Prijenosnik<br />
Toshiba Satellite A210-128<br />
Ovo Toshibino prijenosno računalo ima kvalitetne komponente iako<br />
nije u skladu sa specifikacijom Centrino. Prijenosnik je stabilan u radu i<br />
u referentnim testovima, a dizajnom nadmašuje brojnu konkurenciju<br />
Naziv serije prijenosnika očito je vrlo<br />
bitan te su to u Toshibi odlučili istaknuti<br />
na vrlo efektan način. Na prijenosnik je instaliran<br />
operativni sustav Windows Vista i to<br />
u izdanju Home Premium. U radu je prijenosnik<br />
pomalo trom, za što su krive brojne aplikacije<br />
koje nepotrebno opterećuju sustav. S<br />
ugrađena dva gigabajta sistemske memorije<br />
i grafičkom karticom, ovaj je prijenosnik u<br />
mogućnosti izvršavati i naprednije zadatke.<br />
Fizičke su karakteristike kod ovog prijenosnika<br />
pomalo zapostavljene. Iako su dizajn<br />
Tipkovnica je prosječne kvalitete izrade,<br />
dijakritički znakovi na njoj nisu označeni<br />
Prijenosno računalo<br />
Toshiba Satellite P200<br />
Nova generacija prijenosnika baziranih na platformi Santa Rosa nije<br />
mimoišla niti Toshibu, pa smo tako dobili još jedan napredniji prijenosnik koji<br />
implementira najnovije tehnološke novitete po relativno pristupačnoj cijeni<br />
Dodatne multimedijske tipke funkcioniraju<br />
samo ukoliko imamo instaliranu<br />
odgovarajuću softversku podršku<br />
Ubrzo nakon što smo dobili nekoliko<br />
Santa Rosa modela koje smo testirali u<br />
prošlomjesečnom usporednom testu stigao<br />
nam je i ovaj Toshibin model, koji pokriva<br />
još jedan segment tržišta. U osnovi se ovaj<br />
prijenosnik ne razlikuje previše od testiranog<br />
modela A200, a jedine razlike koje smo uočili<br />
odnose se na drugačiju grafičku karticu i nekoliko<br />
softverskih preinaka.<br />
Nažalost, ni u ovom modelu Toshiba nije<br />
odustala od starih navika, pa ćemo i dalje naći<br />
nestandardnu i nekvalitetnu tipkovnicu u bijeloj<br />
boji, ali s velikim i podebljanim slovima.<br />
i odabir komponenti skladni, taj je sklad<br />
značajno narušen nedostatkom ergonomije.<br />
Možda je to uzročno-posljedična<br />
veza koja se naviše primjećuje kod tipkovnice.<br />
Tipka Enter zaista je neobičnog izgleda:<br />
na čudan je način prelomljena pa djeluje<br />
nepotpuno iako je zapravo pune veličine.<br />
Kućište je dovoljno čvrsto za nošenje, ali se<br />
pod jačim pritiscima uvija. Touchpad je moguće<br />
osvijetliti kako bi prečaci koji su utisnuti<br />
na njegovu površinu postali dostupni, pri<br />
čemu se funkcija pokazivača isključuje.<br />
Reprodukcija filma kodiranog u standardnoj<br />
razlučivosti i kodekom x.264 trajala<br />
je puna dva sata i 14 minuta. Ovaj je prijenosnik<br />
dobar odabir za multimedijalni rad.<br />
Dvojezgreni će procesor omogućiti brzo<br />
kodiranje videa, ekran širokog omjera ugodno<br />
gledanje filmova, a dovoljno sistemske<br />
memorije ugodan rad u operativnom sustavu<br />
i zahtjevnim aplikacijama. Prijenosnik je<br />
u testu <strong>PC</strong>Mark05 postigao 3774, a u testu<br />
3DMark06 2774 bodova. T. Perić<br />
Touchpad nema dodatnih funkcija kao u modelu<br />
A200, na kojem se pritiskom na određenu<br />
tipku aktiviraju različite funkcije za pojačavanje<br />
glasnoće i pokretanje aplikacija. Na<br />
svu sreću, tipkovnica je pune veličine.<br />
Na testu smo imali varijantu 14H, koja<br />
predstavlja vrhunac ponude ove serije. Uz<br />
grafičku karticu Radeon HD2600 u nju je<br />
ugrađen i disk od 300 GB, WLAN i Bluetooth<br />
sa zadnjim podržanim standardima (uključujući<br />
i specifikaciju 802.11draft-n). Ekran od 17<br />
inča razlučivosti 1440x900 nije dovoljan za<br />
reprodukciju punih 1080p HD filmova, ali je<br />
sasvim adekvatan za većinu poslovnih zadataka<br />
i zabavu.<br />
Prijenosnik je, s obzirom na veličinu, nešto<br />
deblji, no masa mu je zadovoljavajuća i uopće<br />
nemamo dojam da se radi o 17-inčnom<br />
prijenosniku. Razlog većoj debljini je odličan<br />
sustav hlađenja zahvaljujući kojem se računalo<br />
ni nakon trosatnog intenzivnog rada nije<br />
znatnije ugrijalo. Sve u svemu, ukoliko tražite<br />
kvalitetno prijenosno računalo koje će poslužiti<br />
i kao zamjena za stolno, ne trebate dalje<br />
tražiti. T. Perić<br />
Toshiba Satellite A210-128<br />
Prijenosnik<br />
+ komponente, stabilnost, dizajn<br />
- tipkovnica<br />
specifikacije: AMD Turion 64 X2 TL-56 1,8 GHz, 1<br />
MB L2 cache, chipset AMD M690, 15,4” WXGA 1280<br />
x 800, ATI Radeon M76M, HD2600, 256 MB VRAMa,<br />
2 GB DDR2, 200 GB 5400 o/min SATA, DVD+/-<br />
RW dual layer 8x, čitač memorijskih kartica, web<br />
kamera 1,3 MP, MS Windows Vista Home Premium<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Asbis-CR, (01) 60 09 900<br />
www.toshiba.com<br />
cijena: 8179 kn<br />
Toshiba Satellite P200-14H<br />
Prijenosno računalo<br />
+ kvalitetno hlađenje, kvaliteta izrade, performanse<br />
- tipkovnica, baterija<br />
specifikacije: Core 2 Duo T7300 (1,8 GHz), 2x1 GB<br />
DDR2-667, Intel PM965, 300 GB SATA, 17” WXGA,<br />
Radeon HD2600, 1,3 MP kamera, 6 USB 2.0, Vista<br />
Home Premium<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Asbis CR, (01) 60 09 900<br />
www.toshiba.com<br />
cijena: 12.069 kn<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
045
046<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Matična ploča<br />
Intel DQ35JOE<br />
Matična ploča namijenjena uredskim korisnicima. Odlikuju<br />
je format microATX i podrška za sve najvažnije socket 775<br />
Intelove procesore<br />
U bogatom<br />
setu konektora<br />
ističemo šest USB<br />
konektora. Još šest<br />
krije ih se na samoj<br />
ploči<br />
Kad su u pitanju matične ploče čije dimenzije<br />
zadovoljavaju standard microATX,<br />
već godinama uočavamo jedno glavno pravilo.<br />
Takve će ploče u najvećoj mjeri završiti<br />
u računalima namijenjenim uredskim korisnicima,<br />
a u kućnim računalima naći će se tek<br />
ako korisnik inzistira da mu cijelo računalo<br />
bude maleno ili ako nastoji postići minimalnu<br />
cijenu. Pritom se od matične ploče i dalje<br />
zahtijeva pružanje maksimalne brzine rada,<br />
dugovječnosti, kompatibilnosti i mogućnost<br />
priključivanja što je moguće više internih i<br />
eksternih uređaja.<br />
Intelova microATX minijatura koja se odaziva<br />
na ime DQ35JOE u potpunosti ispunjava<br />
sve te zahtjeve i nudi punu podršku za sve<br />
Eksterni tvrdi disk<br />
WD MyBook Home<br />
Poznata WD-ova serija eksternih diskova MyBook nudi model<br />
namijenjen najširem krugu korisnika. Iako je namijenjen “za kuću”,<br />
ponaša se poput pravog profesionalca<br />
Već duže vrijeme imamo se priliku družiti<br />
s različitim inkarnacijama vrlo dobre<br />
Western Digitalove serije eksternih tvrdih<br />
diskova MyBook i drago nam je što možemo<br />
reći kako nas tijekom cijelog tog perioda nijednom<br />
nisu neugodno iznenadili. Uvijek su<br />
se predstavili kao pouzdan i robustan partner<br />
kojemu bez puno brige možemo predati<br />
svoje podatke, kao što je pokazao i najnoviji<br />
primjerak zamamnog kapaciteta od jednog<br />
terabajta.<br />
U već dobro poznatoj kutiji koja sliči na<br />
tipično paperback beletrističko izdanje “skriven”<br />
je pripadnik porodice Caviar Western<br />
Digitalovih tvrdih diskova što je samo po sebi<br />
Brojni otvori na kućištu osiguravaju<br />
odlično hlađenje ugrađenog diska, što<br />
bi trebalo osigurati dugotrajan rad<br />
moderne Intelove procesore<br />
namijenjene socket 775 podnožju i<br />
FSB brzinama do 1333 MHz. Zasnovana je na<br />
Intelovu chipsetu Q35 koji osim svega što smo<br />
nabrojili nudi još i ugrađeni grafički podsustav<br />
(GMA X3100). Nije to, naravno, grafika<br />
na kakvu smo navikli kod pravih grafičkih<br />
kartica, no kako igranje i nije osnovna namjena<br />
ove matične ploče, tako joj to nećemo<br />
uzeti kao zamjerku. Sustav je sasvim sposoban<br />
odraditi sve zadaće tipičnog uredskog računala,<br />
a također će biti sposoban odgovoriti<br />
zahtjevima takozvanih casual igara kakve se<br />
uglavnom i igraju na uredskim i ostalim računalima<br />
kojima igra nije prvenstvena namjena.<br />
Mogućnosti priključivanja dodatnih uređaja<br />
su velike te gotovo da i nema razlike u odnosu<br />
na matične ploče pravljene po “punom”<br />
formatu ATX. Na ploči nalazimo čak šest<br />
Serial ATA konektora, a tu su još i IEEE-1394<br />
konektori te tri dvostruka USB 2.0 konektora.<br />
Ako vas integrirana grafika ne zadovoljava,<br />
“pravu” grafičku karticu možete ugraditi u<br />
<strong>PC</strong>Ie x16 utor. Preporučujemo. Barney<br />
već prilično veliko jamstvo sigurnosti vaših<br />
podataka, a također i brzine rada, iako ona u<br />
ovom slučaju više ovisi o elektronici kućišta<br />
nego o elektronici diska. Model na testu s<br />
računalom mogao se povezati pomoću USB<br />
2.0 i FireWire 400 veze, a ako je potrebno,<br />
moguće je nabaviti i model koji nudi i sve<br />
popularniju eSATA vezu. Ako vam je brzina<br />
jako bitna, odnosno ako disk namjeravate<br />
koristiti za aktivan pristup podacima, svakako<br />
preporučujemo korištenje eSATA veze.<br />
MyBookova kućišta tradicionalno osiguravaju<br />
dobro hlađenje ugrađenog diska, pa ni<br />
ispitani model po tom pitanju nimalo ne zaostaje.<br />
Radna temperatura nije prevelika, dostiže<br />
se brzo, a tijekom testa nikad nismo došli<br />
u situaciju da bi se disk previše zagrijavao, čak<br />
i kad smo ga prilično intenzivno opteretili. Još<br />
jedna dobra osobina je i tih rad, što znači da<br />
terabajtni “kućni” MyBook možemo smjestiti<br />
u bilo kakvo radno okruženje, jer neće nikoga<br />
smetati. Ako su vaše potrebe za pohranom<br />
podataka značajno narasle, svakako mu pri<br />
sljedećoj kupnji pružite dostojnu pažnju.<br />
Barney<br />
Intel DQ35JOE<br />
Matična ploča<br />
+ brzina, stabilnost<br />
- ništa osobito<br />
specifikacije: socket 775, quad i dual core procesori,<br />
1 x <strong>PC</strong>Ie 16x, 1 x <strong>PC</strong>Ie 1x, 1 x <strong>PC</strong>I, 4 x DIMM, FSB 1333<br />
MHz, 8 x SATA, 12 x USB, Ethernet 1 Gb/s, zvuk 7.1<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.intel.com<br />
cijena: 829 kn<br />
WD MyBook Home<br />
Eksterni tvrdi disk<br />
+ kapacitet, tih rad, dobro hlađenje<br />
- ništa osobito<br />
specifikacije: kapacitet 1 TB, USB 2.0 (480 MB/s),<br />
FireWire (400 Mb/s), pasivno hlađenje, indikator<br />
kapaciteta<br />
karakteristike 9<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: M SAN Grupa, (01) 36 54 900<br />
www.westerndigital.com<br />
cijena: 2239 kn
048<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Ručna igraća konzola<br />
Gamars One Station<br />
Ukoliko vam nedostaju stare arkadne igre, onda je ova mala konzola<br />
baš za vas. Podržava preko 300 različitih tipova 8- ili 16-bitnih igara, a<br />
možete je vrlo lako pretvoriti i u DVB-T tuner ili MP3 player<br />
Igre dolaze<br />
na posebnom<br />
cartridgeu koji je<br />
zapravo memorijska<br />
kartica<br />
današnje vrijeme blockbuster igara koje<br />
U nam nude odličnu grafiku, ispraznu<br />
priču i nikakav gameplay nije ni čudo što su<br />
male priručne igraće konzole sve popularnije.<br />
Nekako nam svima nedostaju stare arkadne<br />
igre koje su nas godinama zabavljale<br />
zaraznom igrivošću. Treba nam nešto malo,<br />
zabavno i zarazno poput ove konzolice.<br />
Riječ je o poprilično zanimljivom uređaju.<br />
Izgledom podsjeća na neke Nintendove<br />
slične proizvode, a posjeduje pet tipki plus<br />
d-pad i ima ugrađene zvučnike. Moramo<br />
priznati kako nas je ugodno iznenadio poprilično<br />
dobar LCD ekran veličine 2,5 inča<br />
rezolucije 960x240 piksela. Za napajanje se<br />
koriste tri alkalne baterija tipa AAA koje će<br />
vam potrajati poprilično dugo. Mogu se ko-<br />
USB stick<br />
Corsair Flash Voyager 16 GB<br />
Iako nije dio serije GT koja je poznata po brzini prijenosa<br />
podataka, Corsairov Flash Voyager kapaciteta 16 GB odlikuje se<br />
drugim karakteristikama kao što su kvaliteta izrade i veličina<br />
Poznat po brzim memorijama za osobna i<br />
prijenosna računala, Corsair je napravio<br />
veliki USB flash disk, kapaciteta 16 GB. Disk<br />
nije dio njihove serije GT koja je poznata<br />
po ostvarivanju visokih brzina, no i u ovom<br />
slučaju radi se o brzom i kvalitetnom sticku<br />
kako smo već naviknuli od Corsaira.<br />
Sandra i HD Tach pokazali su standardne<br />
rezultate za ovu seriju, pa nas po tome nije<br />
nimalo iznenadio. Doduše, brzina prijenosa<br />
s USB sticka bila je nešto ispod nazivne (oko<br />
15 MB/s), no brzina zapisivanja na stick<br />
je u skladu s nazivnim brzinama (oko 6,5<br />
MB/s). Ovoliki disk idealan je i za spremanje<br />
velike količine portable programa (pa čak i<br />
Gumeno kućište povećava otpornost<br />
na udarce i vlažnije uvjete<br />
ristiti i punjive baterije. Moramo napomenuti<br />
kako se ova konzola ističe malom masom<br />
od 78,5 grama (bez baterija), što svakako<br />
nije zanemarivo jer pretpostavljamo da ćete<br />
je rado nositi sa sobom. Jako dobro leži u<br />
rukama, korištenje je lako i jednostavno, a<br />
kada ste kod kuće, putem AV kabla možete<br />
je priključiti na bilo koji televizor.<br />
Na vrhu konzole nalazi se osebujan utor<br />
za dodatne cartridge. Posebno je zanimljivo<br />
kako cartridgei mogu biti memorijske kartice<br />
s igrama ili pak dodaci koji omogućavaju<br />
nove funkcionalnosti. Odgovarajućim cartridgeom<br />
One Station možete pretvoriti u MP3<br />
player, DVB-T tuner, pa čak i u jednostavan<br />
fotoaparat. Podržano je preko 300 različitih<br />
tipova 8- i 16-bitnih igara, što je stvarno pozamašan<br />
broj. Mi smo imali priliku isprobati<br />
set sa stotinu igara i vjerujte nam da su sati i<br />
sati dobre zabave zajamčeni. Jedino bi same<br />
tipke mogle biti malo bolje napravljene, no<br />
obzirom na cijenu nemamo pravo zanovijetati.<br />
Zgodno, zabavno i zarazno. S. Pintarić<br />
specijalnih recovery sustava) i za ReadyBoost,<br />
pa može znatno doprinijeti ubrzanju rada pod<br />
Vistom.<br />
Serija USB flash diskova Flash Voyager<br />
poznata je po svojoj izdržljivosti i otpornosti<br />
na udarce te vodu, a gumena obloga sprečava<br />
lagano ispadanje iz ruku ili džepa. Pohvalili<br />
bismo i garanciju od deset godina, što je<br />
uvijek pohvalno.<br />
Na samom sticku pronaći ćemo softver za<br />
izradu i manipuliranje skrivenom particijom<br />
TrueCrypt. Na taj način možemo vrlo lako<br />
zaštititi određene podatke od neautoriziranog<br />
pogleda. Nažalost, da bi ispravno radio,<br />
program je potrebno instalirati na sustav,<br />
a da biste instalirali program, potrebne su<br />
administratorske privilegije.<br />
Iako možda nije najbrži (što bi se trebalo<br />
promijeniti pojavom varijante GT), za<br />
korisnike koji trebaju 16 GB prostora za brzo<br />
i lagano prenošenje podataka te izdržljivost<br />
i kompaktnost Corsair Flash Voyager 16<br />
GB bit će jako dobar izbor, pogotovo ako<br />
uzmemo u obzir garanciju od deset godina.<br />
T. Perić<br />
Gamars One Station<br />
Ručna igraća konzola<br />
+ funkcionalnost, cijena, jednostavnost korištenja,<br />
velik broj igara, dodatne mogućnosti<br />
- pomalo preosjetljive i premekane tipke<br />
specifikacije: pet tipki i d-pad, LCD ekran veličine<br />
2,5 inča razlučivosti 960x240 piksela, dimenzije:<br />
109x60x25,5 mm, masa: 78,5 g, AV izlaz, zvučnici, 3<br />
AAA baterije<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: PlayCom, (01) 61 84 115<br />
www.playcom.hr<br />
cijena: 250 kn (bez igara)<br />
Corsair Flash Voyager 16 GB<br />
USB flash disk<br />
+ velik kapacitet, robusnost<br />
- enkripcijski softver, nešto sporiji<br />
specifikacije: 16 GB, USB 2.0, 22 MB/s čitanje, 7<br />
MB/s zapisivanje, TrueCrypt za enkripciju podataka,<br />
Windows 98/2000/XP/Vista, ReadyBoost<br />
kompatibilan<br />
karakteristike 9<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: eSys, (01) 23 05 818<br />
www.corsairmemory.com<br />
cijena: 1178 kn
050<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Bežični desktop<br />
Tipkanje na daljinu<br />
Bežični desktop setovi, pomoću kojih je rad na računalu ugodniji nego sa žičanim tipkovnicama i miševima,<br />
značajno su uznapredovali. Ergonomiju sada smatramo za glavnu karakteristiku, a njezina je vrijednost<br />
objektivno nesaglediva<br />
piše > Marko Kriška<br />
Bežični su desktop setovi i dalje<br />
kategorija računalne periferije koja<br />
je zapostavljena i koja nije čest gost<br />
na stolovima korisnika. Sve što nosi epitet<br />
bežično vrlo je teško ili praktično nemoguće<br />
svrstati u skupinu uređaja za mase i uvijek sa<br />
sobom nosi nužan prizvuk nečega što nije<br />
nužno potrebno pa ni korisno, ali ima svoj<br />
addon value faktor. Je li to baš tako i koliko<br />
nam u svakodnevnom radu za računalom<br />
mogu pomoći periferne jedinice koje rade<br />
bežično - dakle pomoću prijemnika koji<br />
je žičano vezan za računalo komuniciraju<br />
putem radiofrekvencije?<br />
Ako analogno pitanju koliko ima smisla i<br />
praktične koristi od bežične tehnologije u<br />
periferiji općenito suprotstavimo korištenje<br />
sveprisutnih mobilnih telefona, tada ćemo<br />
vrlo lako uočiti potencijalne prednosti bežične<br />
tipkovnice u krilu i bežičnog miša na stolu.<br />
Svi bežični setovi koje smo testirali imaju<br />
neke zajedničke karakteristike. Multimedijalne<br />
su tipke jedna od njih, kao i primjerice<br />
odmorište za ruke, točnije zapešća, koje se<br />
ipak ne nalazi na svim uređajima. Uz svaki se<br />
pojedini set isporučuje i miš, čija tehnologija<br />
rada nije nužno temeljena na laserskom<br />
senzoru, već i dalje na sveprisutnoj optici.<br />
Neki su miševi simetrične fizičke konstrukcije,<br />
dok su pojedini namijenjeni isključivo za<br />
dešnjake.<br />
Iako miševi koji su namijenjeni dešnjacima<br />
redovito imaju bolju ergonomiju i bolje<br />
leže u ruci te je njihovo korištenje ugodnije,<br />
naravno samo dešnjacima, ni kod simetričnih<br />
se miševa ne uočava značajan nedostatak<br />
ergonomije. Napajanje setova najčešće<br />
je u obliku 2x2, odnosno tipkovnica i miš<br />
napajaju se po dvjema AA baterijama. Jedan<br />
set ima i ugrađeni LCD na kojem je moguće
iščitati trenutačno vrijeme i druge informacije.<br />
Takvi su modeli vrlo rijetki i uglavnom su<br />
namijenjeni gamerima.<br />
Pojedini su setovi namijenjeni za učinkovitije<br />
korištenje aplikacija, od kojih je najbolji<br />
primjer popularni program Skype. Dodaci<br />
koji se ponekad isporučuju sa setovima nerijetko<br />
su vrlo simbolični i upitne iskoristivosti.<br />
Tako, primjerice, kod Logitechova modela<br />
Wave pokrovni dio koji prekriva tipkovnicu<br />
u kutiji predstavlja i zaštitu od prašine (dust<br />
cover). Zanimljivo je da je prekinuta praksa<br />
pokrivanja tipkovnice kako bi se ista zaštitila<br />
od prašine, i to ponajviše zbog nedostatka<br />
praktičnih rješenja za tu namjenu. Dodaci<br />
poput krpica uvijek su popularni, a ujedno i<br />
vrlo korisni, iako taj dodatak dolazi samo s<br />
Geniusovim setom.<br />
Superiornost<br />
Tipkovnica Cordless Desktop MX 3200<br />
Laser ima kruće tipke koje su za vrijeme<br />
pisanja gotovo nečujne. Na gornjoj strani<br />
tijela tipkovnice nalazi se mali LCD koji<br />
pored trenutačnog vremena pokazuje i<br />
druge informacije. S krajnje lijeve strane<br />
tipkovnice nalazi se površina osjetljiva<br />
na dodir, a služi za dinamičko skrolanje i<br />
pretraživanje. Odmorište za zapešća je vrlo<br />
ugodno prilikom korištenja i izrađeno je od<br />
gume. Zanimljivo je da tipkovnica posjeduje<br />
posebne tipke za VoIP koje se nalaze na<br />
desnom donjem dijelu tipkovnice. Tipkovnica<br />
ima puno multimedijalnih tipki i velik<br />
broj funkcijskih tipki. Za rad koristi četiri AA<br />
baterije.<br />
Miš koji dolazi u setu vrlo je kvalitetan,<br />
asimetričan je i ima vrlo dobre tipke za<br />
funkcije back i forward. Bočne stranice miša<br />
obložene su gumom i miš pored navedenih<br />
dodatnih tipki ima i tipke za zoom i pretraživanje.<br />
Za rad miš koristi dvije AA baterije.<br />
Najnoviji predstavnik Logitechove serije<br />
bežičnih desktop setova, Cordless Desktop<br />
Wave, pokazuje koliko je napredovala<br />
proizvodnja tipkovnica i kako su proizvođači<br />
ponajviše usmjereni na ergonomiju<br />
kao jedan od osnovnih čimbenika kvalitete<br />
tipkovnice. Tipkovnica ima iznimnu kvalitetu<br />
konstrukcije i ergonomije. Tipke su nešto<br />
tvrđe, drugačije su fizički napravljene negoli<br />
kod većine tipkovnica na testu te ujedno<br />
proizvode i veću buku prilikom tipkanja.<br />
Zanimljivo je da tipkovnica ima prilično<br />
velike multimedijalne tipke, što je pomalo<br />
neobično i odudara od pravila što ih nameće<br />
većina tipkovnica.<br />
Tipke su izrađene posve drugačije negoli<br />
na većini tipkovnica, što nije loša karakteristika,<br />
ali je kod nekih tipki proizvođač naprosto<br />
pretjerao, posebice kod tipke Delete.<br />
Iako je tipkanje vrlo ugodno, nije nam se<br />
svidio odziv tipki i generalno je potrebno nešto<br />
vremena kako bi se korisnik priviknuo na<br />
pisanje ovom tipkovnicom. Posebno bismo<br />
pohvalili odmorište koje je izrađeno drugačije<br />
od svih ostalih odmorišta na tipkovnicama<br />
koje smo imali na testu. Naime, za razliku<br />
od većine odmorišta, ovo nije izrađeno<br />
Najbolja bazna stanica na testu koja je, pored osnovne funkcije, zvučnik i mikrofon<br />
Solarna ćelija na Geniusovoj tipkovnici<br />
omogućava dodatnu autonomiju<br />
od gume, već od posebnog materijala koji<br />
vam daje dojam da ste se zavalili u udobni<br />
naslonjač.<br />
Ta je karakteristika, pored valovite<br />
konstrukcije tipkovnice, značajno utjecala<br />
na ocjenu koju je set dobio. Numerički dio<br />
tipkovnice je klasičan s neznatno promijenjenim<br />
izgledom tipki, a funkcijske su tipke<br />
tvrđe od ostalih tipki. Vrlo je zanimljiv i<br />
dizajn tipke Enter te, možda još više, tipke<br />
Backspace koja je poput funkcijskih tipki<br />
Sa setom EasyCall Desktop isporučuje<br />
se i headset koji je vrlo koristan za<br />
komunikaciju putem Skypea<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
“Uz svaki se pojedini<br />
set isporučuje i miš, čija<br />
tehnologija rada nije nužno<br />
temeljena na laserskom<br />
senzoru”<br />
malo ispupčena i zaobljena. Plastični pokrov<br />
koji dolazi u pakiranju sa setom služi kako bismo<br />
tipkovnicu (kad je ne koristimo) zaštitili<br />
od prašine i vrlo je funkcionalan dodatak koji<br />
dolazi samo s ovom tipkovnicom. Miš je kvalitetan<br />
i simetričan te ga odlikuje vrlo dobra<br />
preciznost zahvaljujući laserskom senzoru.<br />
Posjeduje i dodatne tipke te ima gumirane<br />
bočne stranice kako bi bolje ležao u ruci.<br />
Funkcionalnost<br />
Rijetko se koja tipkovnica, u ovom slučaju<br />
čitav bežični set, može pohvaliti nekom<br />
dodatnom značajnom funkcionalnosti kao<br />
što je potpuna opremljenost za razgovore<br />
putem Skypea. Logitechova tipkovnica<br />
EasyCall Desktop može se pohvaliti bogatim<br />
dodacima i iznimnim karakteristikama koje<br />
je postavljaju na prvo mjesto po karakteristikama.<br />
Miš je u ovom setu identičan kao<br />
i na modelu MX 3200, tako da opis miša<br />
tog seta vrijedi i ovdje. Samo su neznatno<br />
promijenjene oznake na tijelu miša. Ovaj se<br />
set u potpunosti razlikuje od svih testiranih<br />
jer je namijenjen onima koji često koriste<br />
aplikaciju Skype.<br />
Set ima iznimnu baznu stanicu koja je<br />
ujedno i veliki zvučnik na kojem se nalazi<br />
mikrofon i pet tipki. Masa bazne jedinice je<br />
osjetna, ali baza je vrlo robusna i praktična<br />
kad se koristi aplikacija Skype, pri čemu je<br />
uspostavljanje poziva vrlo jednostavno, a<br />
razgovori koji se izvode na taj način vrlo su<br />
ugodni. Sa setom se isporučuje i headset<br />
pomoću kojeg je također moguće razgovarati<br />
putem Skypea, za što je i primarno<br />
namijenjen.<br />
Tipkovnica je kvalitetna i tipke su vrlo<br />
dobre, a čitava je gornja površina tijela<br />
tipkovnice prekrivena gumom. Tipkovnica<br />
posjeduje multimedijalne tipke, kao i<br />
funkcijske te tipke namijenjene pozivanju do<br />
051
Premale multimedijalne tipke koje zauzimaju previše mjesta<br />
značajno su smanjile ergonomičnost<br />
četiri kontakta u aplikaciji Skype. S desne se<br />
strane tipkovnice nalaze tipke za pozivanje i<br />
prekidanje razgovora u Skypeu i tipka za pokretanje<br />
Skypea. Tipkovnica nam se svidjela<br />
i držimo da je u potpunosti ravnopravna s<br />
najnovijim Logitechovim modelom Wave.<br />
Tipkovnica Wireless Desktop SET-<br />
708WC, proizvođača MS Industriala, nije nas<br />
previše obradovala svojim karakteristikama.<br />
Tipke imaju kraći hod te proizvode priličnu<br />
količinu buke prilikom tipkanja. Tipke na<br />
dodir djeluje previše plastično zbog čega<br />
upravo i jest zamjetna gorespomenuta buka<br />
prilikom korištenja. Multimedijalne su tipke<br />
zbijene u gornji lijevi kut tipkovnice te je pojedina<br />
multimedijalna tipka premale površine.<br />
S krajnje lijeve strane tipkovnice nalazi se<br />
kotačić za skrolanje dokumenta te dodatne<br />
četiri multimedijalne tipke. Na desnoj gornjoj<br />
strani tipkovnice nalaze se multimedijalne<br />
tipke za upravljanje audio i video playerima, a<br />
desno od njih nalazi se veći potenciometar za<br />
regulaciju razine zvuka.<br />
S krajnje se desne strane nalaze dodatne<br />
multimedijalne tipke, čime je ova tipkovnica<br />
oborila sve rekorde u broju multimedijalnih<br />
tipki. Numerički je dio tipkovnice klasične<br />
izvedbe i niti jedna tipka na tipkovnici ne<br />
odudara od klasičnog razmještaja i veličine,<br />
Sa lijeve strane Microsoftove tipkovnice<br />
nalazi se nekoliko dodatnih funkcionalnih<br />
tipki<br />
Definitivno najmanji prijemnik na testu<br />
bežičnih desktopa<br />
osim multimedijalnih tipki koji su drugačije<br />
na svakoj tipkovnici. Iako tipkovnica ima<br />
odmorište za ruke, ono je plastično i male<br />
površine, tako da mu je funkcionalnost vrlo<br />
upitna.<br />
Miš koji se isporučuje u setu ima vrlo lošu<br />
konstrukciju, dodatne tipke djeluju prilično<br />
neuvjerljivo i slabije su kvalitete izrade. Miš<br />
koristi LED senzor, što mu degradira performanse<br />
u odnosu na lasersku konkurenciju.<br />
Zanimljivo je da za napajanje koristi dvije baterije<br />
tipa AAA. Dodatne tipke na tijelu miša<br />
toliko su male da su praktično neiskoristive.<br />
Tipkovnica i miš ovoga seta obavljaju svoje<br />
funkcije korektno, ali ne pružaju nikakve<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Male i nezgrapne multimedijalne tipke često su rezultat loše<br />
ergonomije ostatka tipkovnice<br />
“Pojedini su kompleti<br />
namijenjeni učinkovitijem<br />
korištenju pojedinih<br />
aplikacija”<br />
dodatne karakteristike koje bi set učinile<br />
konkurentnim.<br />
Isplativost<br />
Tipkovnice koje smo ubrojili u kategoriju isplativih<br />
ne odlikuju velike mogućnosti ili iznimne<br />
ergonomske karakteristike, ali svojim klasičnim<br />
rasporedom tipki te pojedinim nespretnim<br />
ili hibridnim rješenjima odudaraju od ostalih.<br />
Itronov bežični set Gemini M1 odlikuje jednostavnost,<br />
ali i neshvatljiv razmještaj pojedinih<br />
tipki pa čak i čitavog niza tipki koje značajno<br />
narušavaju izgled, a posebice ergonomiju.<br />
Tipkovnica je u potpunosti izrađena od plastike<br />
i generalno je slabije kvalitete izrade. Na gornjem<br />
dijelu tipkovnice smještene su najčešće<br />
korištene multimedijalne tipke. Iako su vrlo<br />
lako dostupne, njihove su dimenzije prilično<br />
skromne, što otežava njihovo korištenje.<br />
Multimedijalne tipke zadužene za funkcije<br />
unutar multimedijalnih playera smještene su<br />
Kako smo testirali<br />
Bežične smo desktop setove testirali na način da smo svaku tipkovnicu i svaki<br />
miš vrednovali prema konstrukciji, a posebice ergonomiji rada, pri čemu je<br />
značajnu ulogu imalo odmorište za ruke koje je kod pojedinih modela u potpunosti<br />
izostalo. Nakon što smo priključili svaki set na računalo, tipkali bismo<br />
određeni tekst i izvodili uobičajene radnje za računalom. Neki su setovi imali<br />
zamjetno više karakteristika, što je također utjecalo na konačnu ocjenu. Iako je<br />
svaki korisnik priča za sebe i pri izboru optimalnog uređaja valja uzeti u obzir<br />
mnogo subjektivnih faktora, neke se tipkovnice objektivnim karakteristikama<br />
izdvajaju od drugih.<br />
Primjerice, pisanje teksta na Logitechovoj tipkovnici EasyCall Desktop bilo<br />
nam je značajno ugodnije negoli na modelu Wave. Iako je, objektivno gledajući,<br />
model Wave prilagođeniji za ugodnije korištenje poradi svoje konstrukcije<br />
i poglavito odmorišta, pisali smo brže i radili ugodnije na EasyCall Desktopu.<br />
Vrlo je važno u vidu imati hod tipki, pri čemu je najvažnije da korisnik procijeni<br />
odgovara li mu više klasična ili slim tipkovnica.<br />
053
Vrlo kvalitetan miš koji dolazi s<br />
Logitechovim setom MX 3200 Laser<br />
u gornjem centralnom dijelu tipkovnice i prilično<br />
su zbijene. Funkcijske tipke prilično su<br />
male, što otežava njihovo korištenje, a tipke<br />
Home, Page Up, Page Down i End smještene<br />
su na vrlo nezahvalnoj poziciji čime se uvelike<br />
utječe na ergonomiju rada, i to negativno.<br />
Hibridne tipke strelica podijeljene su u dvije<br />
grupe, pa su tako tipke za gore i dolje manje<br />
negoli one za lijevo i desno, a desna tipka<br />
također je smještena u red s tipkama Home,<br />
Page Up i drugim.<br />
Zbog tako zbijenog rasporeda tipki tipka<br />
Shift je značajno uža nego inače. Iako linije<br />
tipkovnice ukazuju na postojanje odmorišta,<br />
pravo odmorište ne postoji. Miš koji se isporučuje<br />
u setu je simetričan i ima LED senzor,<br />
što mu narušava performanse, te nema<br />
dodatnih tipki. Tijelo miša slabije je kvalitete<br />
izrade, a tipke su premalene.<br />
Jedna od najčudnijih tipkovnica na testu<br />
svakako je Geniusova SlimStar 820 Solargizer.<br />
Gotovo čitavom gornjom površinom<br />
tipkovnice dominiraju multimedijalne<br />
tipke koje su premalene i zbijene te je time<br />
značajno narušeno uobičajeno korištenje<br />
multimedijalnih tipki. Tipkovnica ima slabu<br />
ergonomiju prvenstveno zbog površine koju<br />
zauzimaju multimedijalne tipke. Ostale su<br />
“Neki su setovi<br />
imali zamjetno više<br />
karakteristika, koje<br />
su također utjecale na<br />
konačnu ocjenu”<br />
Multimedija i ergonomija<br />
Dvije najvažnije karakteristike modernih bežičnih desktopa<br />
svakako su ergonomija i dodatne multimedijalne funkcije. Moramo<br />
napomenuti kako trenutno na tržištu, kada je u pitanju periferija,<br />
nema previše kvalitetnih uređaja. Logitech svojim inovativnim<br />
pristupom svakako odskače i praktički nema konkurenciju. S druge<br />
strane Logitechova periferija je ponekada papreno skupa. Za<br />
potrebe ovoga test jedva smo uspjeli primjerice pribaviti Microsoftove<br />
bežične dekstope koji su sve manje zastupljeni. Očigledno<br />
kako se Micorosft više pretjerano ne trudi izbaciti nešto novo<br />
na ovom području. Ovaj nam je test još jednom pokazao kako<br />
su jako velike razlike između jeftinih bežičnih desktopa za sto i<br />
kusur kuna i kvalitetnijih proizvoda. Posebno se ovo donosi na<br />
kvalitetu tipkovnice te domet bežične veze. Osim toga kvalitetnije<br />
tipkovnice posjeduju čitav niz programabilnih dodatnih tipki koje<br />
možete konfigurirati po želji. Bežični desktopi se u svakom slučaju<br />
idealno uklapaju u način na koji danas koristimo računalo te nam<br />
tipke zbijene i njihovo je korištenje otežano<br />
prvenstveno izostankom odmorišta. Tipkovnicu<br />
je moguće priključiti žičano i bežično.<br />
Kada je tipkovnica priključena žičano na<br />
računalo, puni se kondenzator pomoću kojeg<br />
je moguće produljiti autonomiju rada tipkovnice,<br />
a kad se isprazni, koriste se baterije za<br />
napajanje.<br />
Iako je autonomiju na taj način moguće<br />
produljiti pomoću direktne kabelske veze na<br />
računalo, kondenzator je moguće napuniti i<br />
pomoću solarne ćelije koja se nalazi na gornjem<br />
desnom dijelu tipkovnice. Tipkovnica<br />
je izrađena od čvrste plastike i ima zamjetnu<br />
masu. Miš je simetričan, koristi laserski<br />
senzor te ima dodatne tipke. Raspored tipaka<br />
i njihova veličina su uobičajeni, a najveći<br />
nedostatak je izostanak odmorišta. Solarnu je<br />
ćeliju moguće i naginjati kako bismo je bolje<br />
usmjerili prema svjetlu. Iako je ova tipkovnica<br />
u potpunosti različita od ostalih testiranih<br />
- prvenstveno zbog ugrađene solarne ćelije -<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Microsoftova<br />
tipkovnica kod koje<br />
je previše pozornosti<br />
posvećeno<br />
multimedijalnim<br />
tipkama na štetu<br />
ergonomije<br />
svojim karakteristikama ne predstavlja proizvod<br />
koji bi mogao konkurirati tipkovnicama<br />
kao što su, na primjer, Logitechove.<br />
Klasika<br />
Dva Microsoftova seta nisu ostavila dovoljno<br />
dobar dojam ni karakteristikama, kao ni<br />
praktičnim radom te stoga jednostavno nisu<br />
mogla konkurirati pobjedniku testa. Micro-<br />
Kvalitetan simetrični miš koji vrlo dobro<br />
leži u ruci zahvaljujući bočnim stranicama<br />
pružaju dodatni komfor. Posebno pritom mislim na multimedijalne<br />
tipke koje omogućavaju kontrolu glazbe i video sadržaja daleko od<br />
samog računala. Svaka modernija tipkovnica posjeduje set ovakvih<br />
multimedijalnih tipaka. Sam domet bežične veze i njezina kvaliteta<br />
također su vrlo važni. Imali smo priliku vidjeti i ostale inovacije poput<br />
integracije Skype funkcionalnost kod Logitechovog Easy Call<br />
modela. Ovakav način integracije dodatne funkcionalnost predstavlja<br />
odmak od klasičnog razmišljanja iako se neće dopasti svakome.<br />
Bežični desktop je svakako jako zanimljiva i zgodna stvar no gameri<br />
će još uvijek primjerice inzistirati na kvalitetnom žičanom mišu.<br />
U sveopćem bežičnom trendu međutim ovakav način korištenja<br />
miša i tipkovnice savršeno se uklapa u sliku digitalnog doma. U<br />
kombinaciji sa najnovijim uređajima, poput Logitechovog MX<br />
Air miša, u prilici smo svojim računalom upravljati na jedan posve<br />
novi, slobodan, dosad nezamisliv način. Treba očekivati kako će se<br />
ovakav trend nastaviti u bližoj budućnosti.<br />
055
056<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
softov model Wireless Laser Desktop 6000<br />
kvalitetne je konstrukcije i vrlo zanimljivog<br />
dizajna. Naime, na mjestu gdje se nalazi<br />
odmorište za ruke - koje je inače iznimne<br />
kvalitete i slično odmorištu Logitechova<br />
Wavea, iako manje površine - nalazi se i<br />
postolje koje podiže visinu tipkovnice i koje<br />
je prilagodljivo. Tipke imaju kraći hod i kruće<br />
su. Zanimljivo je da površina tipki G, H, B i<br />
N odudara od površina ostalih slovnih tipki.<br />
Time je pisanje nešto lakše, ali je svejedno<br />
potrebno određeno vrijeme kako bi se korisnik<br />
prilagodio.<br />
Nagib tipki omogućio je da se na donjem<br />
dijelu tipke smjeste određene funkcije koje se<br />
koriste u kombinaciji s tipkom Ctrl. Tipkovnici<br />
zamjeramo nestandardnu veličinu tipke Enter<br />
i tipke Ž. S gornje se strane tipkovnice nalaze<br />
multimedijalne tipke koje su prilično nezgrapne<br />
za korištenje, i to primarno zbog hoda<br />
tipki. S krajnje lijeve stane tipkovnice smještene<br />
su dodatne tipke koje su fizički identične<br />
onima s gornje strane tipkovnice. Tipkovnica<br />
Uobičajeni reciever nešto većih dimenzija<br />
koristi se kod većine bežičnih dekstopa<br />
Logitech<br />
Cordless<br />
Desktop MX<br />
3200 Laser<br />
Logitech<br />
Cordless<br />
Desktop Wave<br />
je prilično široka, numerički je dio uobičajen,<br />
a iznad njega nalaze se tipke za kalkulator i za<br />
zaključavanje računala. Miš je slabije kvalitete<br />
izrade, poglavito dodatne tipke, iako dobro<br />
leži u ruci. Asimetričan je, koristi laserski<br />
senzor i napaja se dvjema AA baterijama.<br />
Drugi predstavnik iz Microsoftove ponude<br />
je model Wireless Optical Desktop 1000. Za<br />
razliku od prije opisanog modela, tipkovnica<br />
ovog seta nema odmorište za ruke i miš ima<br />
LED senzor. Tipke imaju dugi hod i izrađene<br />
su od kruće plastike. Multimedijalne tipke<br />
zauzimaju gotovo čitavu gornju površinu<br />
tipkovnice te je, kao i kod Geniusova modela,<br />
ergonomija značajno narušena upravo<br />
izostankom odmorišta i velikim zauzećem<br />
gornjeg dijela tipkovnice multimedijalnim<br />
tipkama. Funkcijske su tipke u drugom planu<br />
i dijele prostor s najčešće korištenim funkcijama.<br />
Raspored tipki gotovo je identičan<br />
prije opisanom Microsoftovom modelu,<br />
osim tipke Delete koja je kod ovog modela<br />
značajno veća.<br />
Logitech<br />
EasyCall<br />
Desktop<br />
Ione Gemini M1<br />
Genius<br />
SlimStar 820<br />
Solargizer<br />
Pored funkcijskih tipki za kalkulator i<br />
zaključavanje računala iznad numeričke se<br />
tipkovnice nalazi i tipka za stand by funkciju.<br />
Tipke Space, Ctrl, Alt većih su dimenzija od<br />
uobičajenih, a na tipki Windows je pored loga<br />
napisano “start”, što je vrlo neuobičajeno.<br />
Miš je simetričan, koristi LED senzor i nema<br />
dodatnih tipki, a napaja se pomoću dviju AA<br />
baterija. Cjelokupna je konstrukcija mogla<br />
biti uvelike bolja da je gornji prostor koji su<br />
zauzele multimedijalne tipke racionalnije<br />
iskorišten. Najveći su nedostaci svakako<br />
izostanak odmorišta kod tipkovnice, čime je<br />
ergonomija značajno oslabljena, te izostanak<br />
laserskog senzora kod miša, što uvelike<br />
smanjuje njegovu preciznost.<br />
MS Industrial<br />
Wireless<br />
Desktop SET-<br />
708WC<br />
Microsoft<br />
Wireless Laser<br />
Desktop 6000<br />
Microsoft<br />
Wireless<br />
Optical<br />
Desktop 1000<br />
Tipkovnica<br />
Dodatne tipke da da da da da da da da<br />
LCD da ne ne ne ne ne ne ne<br />
Odmorište da da da ne ne da da ne<br />
Napajanje<br />
Miš<br />
4xAA 2xAA 2xAA 3xAA 2xAA 2xAA 2xAA 2xAA<br />
Dodatne tipke da da da ne da da da ne<br />
Senzor laser laser laser LED laser LED laser LED<br />
Tijelo asimetričan simetričan asimetričan simetričan simetričan simetričan asimetričan simetričan<br />
Napajanje 2xAA 2xAA 2xAA 2xAA 2xAA 2xAAA 2xAA 2xAA<br />
Ustupio<br />
URL<br />
Logitech, (01) 55<br />
35 054<br />
www.logitech.<br />
com<br />
Logitech, (01) 55<br />
35 054<br />
www.logitech.<br />
com<br />
Logitech, (01) 55<br />
35 054<br />
www.logitech.<br />
com<br />
Kvark, (01) 36<br />
38 461<br />
www.kvark.hr<br />
Microline, (01)<br />
27 97 700<br />
www.<br />
geniusnet.com<br />
NITEL<br />
computers, (01)<br />
30 15 645<br />
NITEL<br />
computers, (01)<br />
30 15 645<br />
NITEL<br />
computers, (01)<br />
30 15 645<br />
www.nitel.hr www.nitel.hr www.nitel.hr<br />
Cijena (kn) 699 652 899 139 491 203 540 309<br />
Veliki broj dodatnih<br />
tipki, uključujući i<br />
one multimedijalne,<br />
karakteristika je<br />
Gemini tipkovnice<br />
“Nagib tipki omogućio<br />
je da se na donjem<br />
dijelu tipke smjeste<br />
određene funkcije”<br />
Ukupna ocjena 7 8 7 5 6 6 7 6
058<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Download <strong>manager</strong><br />
Orbit 2.31<br />
Orbit je <strong>download</strong> <strong>manager</strong> koji se odlikuje jednostavnošću. Usprkos pomalo spartanskom sučelju, svoj posao<br />
obavlja jednako dobro kao i bilo koji drugi program ove klase. Mnogi besplatni programi naplaćuju se time<br />
što na vaše računalo instaliraju razne adware programe, no Orbit nema takvu praksu, što je za svaku pohvalu<br />
Piše > Predrag Kurtović<br />
Orbit je <strong>download</strong> <strong>manager</strong> koji vam<br />
omogućava preuzimanje sadržaja s<br />
Interneta i raznih servisa. Pomoću Orbita<br />
možete preuzimati filmove sa servisa You-<br />
Tube ili razne datoteke s RapidSharea. Ova<br />
dva servisa nisu jedina dva koja su podržana,<br />
no svakako su najpoznatiji, pa ih zato i<br />
navodimo.<br />
Jednostavna konfiguracija<br />
Kao i kod svakog programa ove klase, konfiguracija<br />
je vrlo jednostavna. Sva podešavanja<br />
odvijaju se unutar prozora do kojeg dolazite<br />
slijedeći putanju Tools - Preferences.<br />
Unutar opcije Location upisujete naziv mape<br />
na svom tvrdom disku gdje će Orbit spremati<br />
datoteke kada završi njihovo preuzimanje.<br />
Ukoliko datoteka već ima isto ime, a nalazi se<br />
u mapi, moguće je koristiti opciju automatske<br />
promjene imena kako bi obje datoteke<br />
ostale sačuvane. Unutar opcije Monitoring<br />
određujete što će sve Orbit pratiti i odakle će<br />
uzimati linkove koji vode na datoteku. Čim<br />
ste pokrenuli ovaj program, imate takozvanu<br />
“drop zonu” u koju jednostavno unesete link<br />
na datoteku i prijenos automatski započinje.<br />
Osim toga, ovaj program nadgleda i clipboard<br />
te, čim se u njemu nađe bilo koji link,<br />
postavlja pitanje što uraditi s tim linkom.<br />
Ukoliko na svom računalu imate instaliran<br />
antivirusni program, put do njega možete<br />
unijeti u opciji imena Antivirus. Nakon što<br />
je Orbit u potpunosti preuzeo datoteku, pokreće<br />
antivirusni program koji skenira i po<br />
potrebi čisti datoteku. Autori su naglasili da<br />
se tom prilikom računalo može usporiti.<br />
Tajna orbita<br />
Svi <strong>download</strong> <strong>manager</strong>i rade na principu<br />
uspostavljana više istovremenih konekcija<br />
Grab++ odlično obavlja svoju funkciju<br />
“Orbit je stabilan,<br />
malen i brz program”<br />
sa serverom od kojeg preuzimaju sadržaj.<br />
Na taj način mogu u potpunosti iskoristiti<br />
potencijal i brzinu svoje veze. Zbog toga<br />
što iskorištavaju punu brzinu veze hvale se<br />
ubrzanjem i do 500 posto u odnosu na preuzimanje<br />
iste datoteke putem web preglednika,<br />
što je samo djelomično istina. Orbit ide<br />
korak dalje i koristi P2P mrežu kako bi komponirao<br />
prijenos sa servera i prijenos putem<br />
P2P mreže, što će u konačnici dati znatno<br />
veću brzinu. Ovakav način prijenosa dolazi<br />
do izražaja tek kada preuzimate veću datoteku,<br />
jer kod prijenosa male datoteke Orbit<br />
neće uspjeti profitirati od prijenosa putem<br />
P2P mreže. U polje Site Manager nalazi se<br />
lista servera koji neće dozvoliti višekratnu<br />
konekciju ma kako se <strong>download</strong> <strong>manager</strong>i<br />
trudili uspostaviti ih. Često se prilikom<br />
pokušaja uspostave druge ili treće konekcije<br />
datoteka ošteti. Stoga u ovo polje upišite<br />
imena servera koji ne podržavaju ovakav način<br />
preuzimanja datoteka i time ste spriječili<br />
moguće probleme.<br />
Orbit preuzima sve sa Interneta<br />
Autori Orbita hvale se da njihov program<br />
može preuzimati datoteke s mnoštva popularnih<br />
servisa. Naveli smo RapidShare<br />
i YouTube, ali tu lista ne prestaje. Ona je<br />
znatno duža i mogli bismo samo njoj posvetiti<br />
veliki dio ovog teksta. Svaki od servisa<br />
ima poseban način na koji se preuzima<br />
sadržaj s njega, pa je informacije o tome<br />
najbolje provjeriti na www.orbitdownlo-<br />
ader.com/features.htm. Orbit ima i mali<br />
scheduler koji vam omogućava da pokrenete<br />
zadatak preuzimanja u određeno vrijeme<br />
ili kada ne radite na računalu. Nakon<br />
završenog posla Orbit će po vašoj želji i<br />
isključiti računalo.<br />
Orbit je stabilan, malen i brz program. Ima<br />
sve mogućnosti koje će vam ikad zatrebati,<br />
jako malenu potrošnju radne memorije i<br />
skoro pa nikakvo zauzeće glavnog procesora.<br />
Osim toga, apsolutno je besplatan, a<br />
ne sadrži niti spyware i adware programe.<br />
U najnovijoj verziji podržava preuzimanje<br />
datoteka koje imaju više od 4 GB, a sustav<br />
pomoći koji se nalazi na Internetu uistinu je<br />
detaljan. Svojim čistim izglednom i jednostavnošću<br />
nameće se kao izbor za <strong>download</strong><br />
<strong>manager</strong> program. Ukoliko niste našli odgovor<br />
na svoje pitanje i problem, možete ga<br />
potražiti na forumu. Autori programa i zajednica<br />
njegovih korisnika vrlo su aktivni na<br />
forumu te na svaki upit vrlo brzo odgovaraju<br />
i nude rješenje.<br />
Orbit 2.31<br />
Download <strong>manager</strong><br />
+ brzina i stabilnost u radu, dobar sustav pomoći<br />
- ništa posebno<br />
optimalna konfiguracija: svaka koja podržava<br />
Windows 98 ili kasniju verziju<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Orbit<strong>download</strong>er.com<br />
www.orbit<strong>download</strong>er.com<br />
cijena: besplatan<br />
Orbit u punom<br />
sjaju, jednostavan<br />
i učinkovit
Kada informacije<br />
dolaze zajedno,<br />
Vaš vas softver<br />
dovodi na vrh<br />
prehrambenog lanca.<br />
Storm Computers d.o.o.<br />
Begovićeva 14, 10000 Zagreb<br />
tel: +385 1 2352200<br />
fax: +385 1 2352299<br />
www.storm.hr<br />
storm@storm.hr<br />
Informacije žive u tvrtkama koje koriste EMC ® softver. Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača softvera, EMC<br />
Corporation omogućava pohranu, upravljanje, zaštitu i dijeljenje informacija tvrtkama svih veličina. Isto možemo<br />
omogućiti i Vama pri korištenju svih aplikacija, na svim platformama, bez obzira na broj lokacija Vaše tvrtke.<br />
Ako želite dobiti više informacija o cijelom asortimanu EMC softvera, te načinima na koji način EMC softver<br />
može unaprijediti poslovanje Vaše tvrtke posjetite http://software.emc.com/ ili kontaktirajte certificiranog EMC<br />
Software Velocity Associate Partner-a u Republici Hrvatskoj, STORM Computers, d.o.o.<br />
EMC 2 , EMC, and where information lives su zaštićeni znakovi EMC Corporation. © Autorsko pravo 2006 EMC Corporation. Sva prava zadržana.
060<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Disaster recovery<br />
CA XOSoft WANSync<br />
Bilo koji oblik nefunkcioniranja IT sustava povlači za sobom i gubitak novca, bilo kroz neostvarenu prodaju,<br />
smanjenu produktivnost ili, u najgorem slučaju, kroz nemogućnost nastavka poslovanja. WANSync<br />
omogućava neprekinuti pristup datotekama i aplikacijama te trenutni recovery<br />
Piše > Boris Kretonić<br />
Pri spomenu pada informatičkog sustava<br />
prvo pomislimo na one uzrokovane prirodnom<br />
katastrofom, terorističkim napadom<br />
ili totalnim raspadom sustava za napajanje<br />
električnom energijom. U praksi je puno<br />
vjerojatnije da će računalni virusi, korisnička,<br />
hardverska ili softverska pogreška uzrokovati<br />
pad sustava vaše tvrtke. Statistički gledano,<br />
pad sustava je neminovan. Zbog toga je<br />
izuzetno važno pripremiti se za takve situacije.<br />
Razlika između brze reakcije i neodgovarajuće<br />
pripreme može biti razlika između<br />
blistave budućnosti i propasti tvrtke.<br />
CA i XOSoft<br />
Kako bi proširio svoju gamu proizvoda za<br />
upravljanje podacima, CA je u srpnju 2006.<br />
godine kupio tvrtku XOSoft. Tvrtka XOSoft<br />
specijalizirana je za izradu rješenja koja i u slučaju<br />
neplaniranog ispada lokalnog IT sustava<br />
osiguravaju neprekidan pristup svim vrstama<br />
datoteka i aplikacijama (servisima) koje se nalaze<br />
na platformi Windows Server, uključujući<br />
Microsoft Exchange, Microsoft SQL, Microsoft<br />
Internet Information Services (IIS) i Oracle<br />
baze podataka. Dodamo li tome činjenicu<br />
da CA XOSoft WANSync osim Windows 32bitne<br />
i 64-bitne arhitekture podržava i druge<br />
platforme (AIX, Linux i Solaris servere), s pravom<br />
možemo reći da je to trenutno najkompletnije<br />
softversko disaster recovery rješenje.<br />
Disaster recovery<br />
Disaster recovery (DR) predstavlja skup pravila,<br />
procedura i tehnologija pomoću kojih<br />
obavljamo transfer bitnih poslovnih podata-<br />
U slučaju havarije WANSync može<br />
automatski prebaciti poslovanje na<br />
rezervne servere. Također, nakon što<br />
je kvar na primarnoj lokaciji otklonjen,<br />
WANSync može automatski napraviti<br />
reverznu replikaciju<br />
Prilikom odabira DR rješenja obratite pozornost omogućavaju li recovery na primarnu<br />
lokaciju<br />
ka na rezervnu lokaciju sa svrhom sprečavanja<br />
gubitka podataka uslijed neplaniranih<br />
ispada sustava (nestanka električne energije,<br />
napada virusa), prirodnih katastrofa ili terorističkih<br />
napada. DR rješenja nam u slučaju<br />
gubitka primarne lokacije s koje obavljamo<br />
posao omogućavaju prebacivanje poslovanja<br />
na rezervnu lokaciju u vremenskom roku<br />
koji poslovanju tvrtke neće nanijeti nenadoknadivu<br />
štetu. Pojedina DR rješenja (u slučaju<br />
da se radi samo o neplaniranom ispadu<br />
sustava) omogućavaju recovery s rezervne<br />
lokacije, što smanjuje vrijeme potrebno za<br />
ponovno uspostavljanje sustava.<br />
Zabluda je da su DR rješenja financijski<br />
dostupna isključivo velikim tvrtkama s neograničenim<br />
ljudskim resursima i neograničenim<br />
budžetima. Točno je da su prije desetak<br />
godina DR rješenja bila iznimno skupa, ali to<br />
je stvar prošlosti. Danas DR rješenja ne samo<br />
su financijski prihvatljiva, već i nisu osobito<br />
teška za provedbu.<br />
Dvije osnovne komponente DR rješenja,<br />
diskovni prostor i širokopojasni pristup<br />
Internetu, u međuvremenu su značajno<br />
pojeftinile. Današnja DR rješenja moguća<br />
su i bez vlastitog udaljenog data centra s<br />
pripadajućom infrastrukturom i ljudstvom.<br />
Umjesto investicije u vlastiti prostor, možete<br />
iznajmiti gotovo neograničene količine<br />
diskovnog prostora za vrlo nisku cijenu, a<br />
tvrtka kod koje iznajmite prostor brinut će<br />
se o IT infrastrukturi i ljudstvu na udaljenoj<br />
lokaciji.<br />
Tehnologije koje nam omogućavaju replikaciju<br />
podataka na udaljenu lokaciju također<br />
su napredovale i za neka jednostavnija rješenja<br />
više ne postoji potreba za IT osobljem<br />
koje bi se isključivo bavilo replikacijom podataka.<br />
WANSync je jedan od softverskih<br />
paketa koji to omogućavaju.<br />
Assured Recovery: Ne zaboravite<br />
planirati redovito provjeravanje stanja<br />
recovery sustava<br />
WANSyncova paleta<br />
WANSync vrši asinkronu replikacija podataka<br />
u realnom vremenu s primarne na<br />
rezervnu lokaciju i prvenstveno nam može<br />
poslužiti za zaštitu podataka. S podatkovne<br />
strane gledajući, rješenja WANSync vezana<br />
su za fizičku replikaciju podataka na disku,<br />
pa postoje inačice za razne datotečne servere:<br />
32-bitni i 64-bitni Windows, Linux, AIX i<br />
Solaris servere.<br />
Osim zaštite podataka WANSync osigurava<br />
i neprekidan pristup aplikacijama (servisima):<br />
Microsoft Exchangeu, Microsoft<br />
SQL-u, Microsoft IIS-u i Oracleu. Zbog<br />
svih tih podjela, postoji pet inačica programa:<br />
WANSync Exchange, WANSync SQL,<br />
WANSync IIS, WANSync Oracle i WAN-<br />
Sync Server.
WANSync Manager: Centralno mjesto za upravljanje DR<br />
sustavom<br />
Scenario wizard: Koristite predloške za<br />
definiranje scenarija<br />
WANSyncHA<br />
Tvrtkama koje vode poslovanje 24/7 te kojima<br />
i najmanji ispad sustava znači značajan gubitak<br />
novca ili kredibiliteta kod korisnika na raspolaganju<br />
su high availability inačice: WANSyncHA<br />
Exchange, WANSyncHA SQL, WANSyncHA<br />
IIS, WANSyncHA Oracle, WANSyncHA Server<br />
i WANSyncHA BalckBerry.<br />
High availability inačica za razliku od obične<br />
preuzima kompletnu kontrolu nad serverima i<br />
u slučaju zastoja u radu primarnog servera automatski<br />
preusmjerava rad na rezervne servere.<br />
U praksi<br />
Instalacija programskih paketa WANSync jednostavna<br />
je i intuitivna. U slučaju da imate dobro<br />
isplaniranu računalnu mrežu i da Exchange,<br />
SQL, IIS i Oracle držite na odvojenim serverima,<br />
instalacija vam neće zadavati nikakve<br />
glavobolje, a svodi se na jednostavno praćenje<br />
instrukcija instalacijskog wizarda.<br />
Posebnu pozornost poklonili smo Oracleovoj<br />
bazi podatka. Oduševila nas je brzina kojom<br />
je WANSync sinkronizirao Oracleovu bazu podataka.<br />
Bilo je potrebno oko sat i pol za sinkronizaciju<br />
baze veće od 100 GB. Istina, radilo se o<br />
LAN 100-megabitnoj konekciji, ali usporedbe<br />
radi, klasični backup iste baze podataka redovito<br />
traje više od dva sata.<br />
Jedinu ozbiljniju zamjerku programima<br />
WANSync možemo uputiti na račun dokumentacije.<br />
Prilično je siromašna i loše napisana, pa<br />
ćete u slučaju problema često naići na nedorečenosti<br />
koje ćete u hodu morati sami rješavati.<br />
Remote Installation Wizard: Instalacija<br />
XOSoft Enginea na bilo koji broj servera<br />
ili nodova clustera obavlja se u jednom<br />
Drugi problem primijetili smo prilikom uporabe<br />
verzije WANSyncHA Oracle. Naime,<br />
nakon završetka testiranja trebali smo vratiti<br />
sustav u prijašnje stanje što je zbog nedokumentiranih<br />
promjena na Oracle listenerima i<br />
ostalim komponentama Oracle baze podataka<br />
trajalo satima.<br />
Assured Recovery<br />
Najučestaliji razlozi izostanka testiranja<br />
backup i disaster recovery rješenja su kompleksnost<br />
postupka, značajna količina vremena<br />
potrebna za pripremu i testiranje te<br />
cijena spuštanja sustava radi testiranja. Jedna<br />
od velikih prednosti rješenja WANSYnc je<br />
proizvod Assured Recovery koji u pozadini,<br />
neprimjetno za rad sustava, provjerava integritet<br />
podataka i jesu li aplikacije na backup<br />
lokaciji pokrenute. Također, Assured Recovery<br />
neprekidno provjerava stanje DR sustava<br />
kako bismo bili sigurni da u svakom trenutku<br />
u slučaju ispada glavnog sustava replika sustava<br />
može preuzeti sve predviđene funkcije.<br />
Assured Recovery prilikom testiranja sustava<br />
ne zahtijeva nikakvo restartanje servera, zaustavljanje<br />
i pokretanje aplikacija te zbog toga<br />
ne uzrokuje zastoje u produkcijskoj okolini.<br />
Pogled u budućnost<br />
CA planira integraciju XOSoftovih proizvoda<br />
s vlastitim sustavom BrightStor ARCserve<br />
Backup kako bi korisnicima ponudio cjelovito<br />
Scenario properties: U većini slučajeva možete se osloniti na<br />
defaultne postavke<br />
“CA planira integraciju<br />
XOSoftovih proizvoda s<br />
vlastitim sustavom”<br />
rješenje za zaštitu i recovery aplikacija i podataka<br />
od kritične važnosti za poslovanje tvrtke.<br />
Korištenjem XOSoftovih patentiranih tehnologija<br />
CA planira razviti novu generaciju<br />
softvera koji bi korisnicima trebao pojednostaviti<br />
upravljanje podacima. CA planira ujediniti<br />
četiri različite linije proizvoda (backup,<br />
continuous data protection - CDP, automatic<br />
failover i backup/recovery) u jedinstveni<br />
koraku proizvod. Ne možemo preko noći očekivati<br />
061<br />
provedbu ove integracije, već je izglednije<br />
da u ovom slučaju pričamo prije o godinama<br />
nego o mjesecima. Stoga možemo reći da će<br />
još neko vrijeme CA XOSoft WANSync biti<br />
najcjelovitije rješenje na tržištu disaster recovery<br />
softvera. Ukupna cijena paketa može se<br />
činiti velikom, ali svaka tvrtka treba pristupiti<br />
planiranju i nabavci neophodnog hardvera i<br />
softvera tek nakon što je identificirala podatke<br />
koji su joj od vitalne važnosti i nakon što<br />
je odredila najduže vrijeme nefunkcioniranja<br />
sustava koje joj neće nanijeti nenadoknadivu<br />
štetu. Nakon što tvrtka definira navedene parametre,<br />
dobit će iznos i isplativost investicije<br />
u disaster recovery rješenje.<br />
CA XOSoft WANSync<br />
Disaster recovery<br />
+ jednostavna instalacija i održavanje, brzina,<br />
assured recovery<br />
- dokumentacija<br />
optimalna konfiguracija: svaka koja podržava<br />
Windows 2000 Server SP 4<br />
karakteristike 8<br />
performanse 9<br />
ukupna ocjena 9<br />
ustupio: CA XOSoft<br />
www.xosoft.com<br />
cijena: WanSync Server:<br />
3 godine (support 24/7): 2956 USD<br />
WanSyncHA Server:<br />
3 godine (support 24/7): 4224 USD<br />
pc_chip/studeni_07/testovi
062<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Audioeditor<br />
Audacity 1.2.6<br />
Poželite li jednostavno digitalizirati i restaurirati omiljene hitove sa starih kaseta i ploča ili pak snimiti i<br />
dodatno obraditi vlastite uratke, koje ćete snimiti u koji od popularnih formata, Audacity će to odraditi<br />
posve besplatno, brzo i praktično<br />
Piše > Gordan Struić<br />
Premda postoji poveći broj programa slične<br />
namjene, no najčešće uz to i komercijalne<br />
naravi, kao korisna alternativa nameće se posve<br />
besplatan te prilično opremljen editor audiozapisa<br />
s podrškom za brojne efekte, a k tome i<br />
intuitivnog sučelja.<br />
Audacity omogućuje uistinu jednostavno<br />
kreiranje zvučnih zapisa iz brojnih izvora, među<br />
kojima nalazimo već standardni mikrofonski i<br />
linijski ulaz, ali i ostale - ovisno o raspoloživom<br />
hardveru. Broj kanala koje možete pritom koristiti,<br />
primjerice za snimanje, rezanje, spajanje,<br />
miksanje zvučnih zapisa ili kakvu drugu manipulaciju,<br />
nije ograničen.<br />
Efekti<br />
Postojeći audiozapis moguće je obraditi putem<br />
brojnih efekata koji dolaze s programom. Izdvojili<br />
bismo Click Removal i Noise Removal<br />
koje možemo iskoristiti za restauraciju snimljenog<br />
zvuka s vinila ili kasetofonskih vrpci, odnosno<br />
uklanjanje pucketanja ili šumova zabilježenih<br />
u snimci. Za obradu vlastitih uradaka dobro<br />
će doći Fade In, Fade Out za postupno pojačavanje<br />
ili stišavanje, Compressor za dinamičko<br />
procesiranje zvuka radi ujednačavanja glasnoće<br />
audiosignala i prilično jednostavan Equalization<br />
koji nudi nekoliko predefiniranih vrijednosti.<br />
Osim implementiranih, mogu se preuzeti i dodatni<br />
efekti (audacity.sourceforge.net/<strong>download</strong>/plugins),<br />
koji su dostupni putem<br />
LADSPA, Nyquist i VST pluginova. Kako bi se<br />
omogućilo njihovo korištenje, potrebno ih je<br />
nakon preuzimanja instalirati, odnosno pohraniti<br />
u mapu Plug-Ins u instalacijskoj mapi Audacityja.<br />
Za VST pluginove bit će još potrebno<br />
i zasebno preuzeti te instalirati VST Enabler.<br />
Uzmemo li u obzir kako korisnici koji imaju<br />
programerskog znanja mogu i sami kreirati vlastite<br />
efekte koristeći programski jezik Nyquist,<br />
Audacity nudi zaista mnoštvo mogućnosti. Za<br />
korisnike koji su skloniji eksperimentima tu je i<br />
neograničena undo i redo funkcionalnost, čime<br />
se lako ispravljaju eventualne greške. Osim<br />
toga, u većini efekata postoji i mogućnost pretpregleda,<br />
doduše vrlo kratkog trajanja, samo<br />
do tri sekunde.<br />
Spremanje i formati<br />
Svoj uradak možete spremiti u neki od podržanih<br />
formata - WAV, MP3, Ogg Vorbis, AIFF<br />
i AU ili kao AUP, tj. Audacity Project. Format<br />
WMA nije podržan, kao ni AAC. Kad je riječ o<br />
podršci za format MP3, valja napomenuti da je,<br />
“Postojeći audiozapis<br />
moguće je obraditi putem<br />
brojnih efekata”<br />
zbog poznate pravne problematike vezane za<br />
MP3 patent, potrebno zasebno preuzeti LAME<br />
MP3 koder kako bi se omogućilo snimanje<br />
u formatu MP3. Dovoljno je u neki od web<br />
pretraživača utipkati “lame_enc.dll” i preuzeti<br />
ovaj koder s koje od izlistanih stranica te preuzetu<br />
datoteku otpakirati na željenu lokaciju.<br />
Preporučujemo ondje gdje se nalazi instaliran<br />
Audacity.<br />
Verzije i novosti<br />
Audacity je već neko vrijeme u verziji 1.2.6 te<br />
je dostupan za Mac OS X, Windows 98/<br />
ME/2000/XP/Vista i GNU/Linux. To je ujedno<br />
njegova posljednja, tzv. stabilna verzija.<br />
Dodajmo ovdje napose da se u radu s efektima<br />
program pokazao vrlo dobrim, stabilnim te da<br />
ih brzo procesira, iako ne briljira kad je riječ o<br />
dodatnim opcijama upravljanja pojedinim od<br />
njih. Spajanje, rezanje i ostale manipulacije<br />
zapisom izvode se brzo i vrlo jednostavno, što<br />
je uostalom u skladu s funkcionalnošću cijelog<br />
programa.<br />
Značajno su poboljšane performanse, napose<br />
kad je riječ o kompleksnim projektima s<br />
velikim brojem traka i vrlo dugačkim zapisima,<br />
dodano je spremanje u formatima FLAC i MP2,<br />
omogućen je upload audiozapisa na server putem<br />
FTP-a itd. Iako je već sad riječ o prilično<br />
stabilnoj verziji, tijekom testiranja znalo je doći<br />
do rušenja programa, posebno pri korištenju<br />
nekih od VST pluginova, pa valja ipak pričekati<br />
još neko vrijeme dok ne dođe do finalne verzije<br />
i potpune stabilnosti.<br />
Equalization nudi nekoliko predefiniranih<br />
vrijednosti<br />
Nažalost, kako u dosadašnjim, tako i u novoj<br />
verziji Audacity nije dobio sposobnost<br />
reprodukcije, uređivanja ili snimanja MIDI<br />
datoteka, iako razvojni tim ostavlja otvorenu<br />
mogućnost da se i to implementira u nekoj<br />
od budućih verzija programa. No, neovisno<br />
o tome, s obzirom na prikazano Audacity<br />
svakako zaslužuje našu preporuku.<br />
Audacity 1.2.6<br />
Audioeditor<br />
+ jednostavnost, funkcionalnost, isplativost,<br />
proširivost pluginovima<br />
- ništa značajno<br />
optimalna konfiguracija: što jača to bolje<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
Audacity je<br />
višekanalni editor<br />
audiozapisa<br />
ustupio: Audacity Development Team<br />
audacity.sourceforge.net<br />
cijena: besplatan
064<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Online komunikacija<br />
Velikim koracima naprijed<br />
U posljednje vrijeme niz je programa za online komunikaciju doživjelo velika poboljšanja, a pojavili su se i<br />
neki novi, od kojih je nama, zbog lokalnog karaktera, najzanimljiviji Vipnetov VoIP servis<br />
Piše > Hrvoje Jurman<br />
Širenjem dostupnosti ponude alternativnih<br />
operatera, podizanjem brzine<br />
i padom cijena kod najvećeg operatera,<br />
širokopojasni Internet sve je dostupniji, i<br />
zemljopisno i financijski. A samim time sve<br />
se većem broju korisnika otvara mogućnost<br />
uživanja u nizu mogućnosti koje nudi. Jedna<br />
od njih svakako je i online komunikacija, i to<br />
ne samo ona staromodna “tipkajuća”, poput<br />
chata, već i glasovna, ali sve više i videokomunikacija.<br />
U posljednje vrijeme nekoliko je<br />
najpoznatijih programa u tom području doživjelo<br />
bitne promjene nabolje: pojavili su se<br />
neki novi, dok su neki i nestali s internetske<br />
karte. Sasvim dobar razlog da vidimo što je<br />
novog u tom području.<br />
Novosti u Skypeu<br />
Skype ne treba posebno predstavljati, jer<br />
se radi o programu koji je sinonim za cijelu<br />
jednu tehnologiju, u ovom slučaju Voice<br />
over Internet Protocol ili VoIP. Skype svakako<br />
nije novi program, ali je u svojim novim<br />
verzijama 3.X dobrano nadrastao početničke<br />
mogućnosti. Ipak, ponovimo osnove - Skype<br />
je program koji omogućava besplatne glasovne<br />
razgovore preko Interneta s drugim<br />
korisnicima ovog programa, ali i prilično<br />
jeftine pozive s vašeg računala na fiksne i<br />
mobilne mreže u svijetu. Od tih početaka<br />
do danas štošta se promijenilo. Prije svega,<br />
danas preko Skypea možete razgovarati i<br />
videopozivima, i onim “običnim” i visokokvalitetnim.<br />
Odmah upozoravamo da za<br />
potonju mogućnost morate imati izuzetno<br />
brzu internetsku vezu od barem tri Mb/s,<br />
kao i kvalitetnu web kameru (sam Skype<br />
sugerirat će vam Logitechove high-end web<br />
kamere). Ako niste tako osposobljeni, nema<br />
problema. U zadnjih godinu i nešto dana,<br />
koliko Skype nudi mogućnosti videorazgovaranja,<br />
drastično je poboljšana kvaliteta<br />
videoveze, tako da danas možete sasvim<br />
dobro vidjeti sugovornika i ako nemate HQ<br />
mogućnosti. Jedna od zanimljivih novosti je<br />
svakako i video snapshot, koji vam omogućava<br />
da za vrijeme videokonverzacije snimite<br />
fotografiju sebe ili pak sugovornika s druge<br />
strane. Svoju sliku tako uvijek možete dodati<br />
kao fotografiju uz profil, dok snimke osoba s<br />
kojima razgovarate možete pohraniti u svoj<br />
fotoalbum na računalu.<br />
Osim novosti u videopozivima, Skype će<br />
vam u svojim verzijama 3.X (u vrijeme pisanja<br />
teksta službena je verzija 3.5, a u beti je<br />
Vip over IP program<br />
nudi zanimljive<br />
mogućnosti,<br />
prije svega 200<br />
minuta besplatnih<br />
razgovora, premda<br />
je sučelje moglo<br />
biti i atraktivnije<br />
dizajnirano<br />
“Danas preko Skypea<br />
možete razgovarati i<br />
videopozivima”<br />
3.6) ponuditi i niz zanimljivih opcija vezanih<br />
za glasovne, ali i klasične chat razgovore. Što<br />
se tiče klasičnog chata, ljubiteljima emotikona<br />
posebno će se svidjeti niz novih koji su<br />
sada na raspolaganju, tako da vaša prepiska<br />
može izgledati prilično veselo.<br />
Privatno, ali i u grupi<br />
Novije verzije Skypea nude vam i mogućnost<br />
grupnih chat prepiski i to za čak 100<br />
korisnika odjednom, premda iskreno sumnjamo<br />
da će netko ikad iskoristiti mogućnost<br />
dopisivanja s toliko ljudi odjednom.<br />
Naravno, još uvijek možete chatati samo s<br />
jednom osobom online, dok iz grupnog chata<br />
uvijek možete izaći i naknadno se vratiti,<br />
ali ćete vidjeti što su drugi tipkali dok ste bili<br />
offline. Ako je tematika nekog chata zanimljiva,<br />
isti uvijek možete dodati u bookmarke,<br />
pa mu stoga uvijek brzo i jednostavno<br />
ponovo pristupiti. Inače, da se smanji konfuzija<br />
u grupnom chatu, pored imena osobe<br />
koja nešto upisuje pojavit će se ikona olovke,<br />
tako da znate kada će neki od sugovornika<br />
nešto napisati, što donekle olakšava praćenje<br />
konverzacije. Od novih mogućnosti ističemo
i onu editiranja chata, tako da uvijek možete<br />
popraviti greške koje ste napravili u pisanju<br />
nakon što ste tekst već poslali. Nismo baš<br />
sigurni koliko ćete koristiti ovu opciju, ali<br />
dobro ju je imati.<br />
Razgovori u grupi nisu privilegija samo<br />
onih koji preferiraju chat ispred glasovne komunikacije.<br />
Od verzije 3.1 Skype nudi i mogućnost<br />
glasovnih razgovora u grupi kroz<br />
opciju Conference calling. Naravno, broj<br />
sudionika je bitno manji, najviše pet osoba<br />
odjednom, ali to je sasvim dovoljno. Zamislite<br />
koliko bi bandwidtha uzelo razgovaranje<br />
glasom sa stotinom ljudi, a da ne govorimo<br />
koliko bi to bilo konfuzno. Dodatna<br />
prednost grupne glasovne komunikacije je<br />
u tome što možete u razgovor pozvati bilo<br />
koga i bilo kada za vrijeme razgovora. Postoji<br />
i mogućnost da u razgovor pozovete i korisnike<br />
fiksnih i mobilnih mreža, tako da ne<br />
moraju svi koristiti Skype na računalima. Ali<br />
to će vas i koštati - naplaćuje se po standardnom<br />
Skypeovu cjeniku. Inače, moramo reći<br />
da je grupni poziv u kojem su neki od sugovornika<br />
na fiksnim ili mobilnim telefonima<br />
jedina opcija koju nismo isprobali, stoga<br />
vam ne možemo reći kako u praksi funkcionira,<br />
ali vrijedi spomenuti da tu mogućnost u<br />
ovom programu imate.<br />
Skype Extra<br />
Spomenuli smo i standardni Skypeov cjenik,<br />
po kojem se naplaćuje razgovaranje. Prema<br />
tom cjeniku minuta poziva na fiksne telefonske<br />
linije u Hrvatskoj koštat će vas 0,05 eura,<br />
dok su pozivi prema mobilnim mrežama<br />
nešto skuplji, pa koštaju 0,2 eura. To znači<br />
da ćete za 10 eura moći razgovarati 200 minuta<br />
ili preko tri sata prema fiksnim linijama<br />
u Hrvatskoj te 50 minuta prema mobilnim<br />
mrežama.<br />
Spomenimo za kraj ovog pregleda novosti<br />
koje Skype donosi u svojim novijim<br />
verzijama, od 3.0 na dalje, i jedan zanimljivi<br />
dio - Skype Extras. On vam omogućuje<br />
da svoj Skype klijent nadogradite brojnim<br />
mogućnosti i dodacima, od korisnih do onih<br />
za ubijanje vremena kao što su igre. Nama<br />
se sviđaju mogućnosti nadogradnje Skypea<br />
tako da može snimati razgovore. Dovoljno<br />
je izabrati dodatak imenom HotRecorder i<br />
sva vaša glasovna komunikacija automatski<br />
se počinje snimati. Isto nudi i MP3 recorder<br />
Pamela, koji razgovore snima u format MP3<br />
ili WMA, ali vam omogućava i da za vrijeme<br />
razgovora svom sugovorniku puštate glazbu<br />
u formatu MP3 te vas tako pretvara u Skype<br />
DJ-a. Ljubitelji glazbe sigurno će voljeti i<br />
player Ministry Of Sound, koji svira glazbu s<br />
te popularne stranice urbane i house glazbe.<br />
Želite li podijeliti svoj glazbeni ukus sa svijetom,<br />
definitivno najbolji izbor je dodatak<br />
LastFM, koji taj popularni servis donosi i u<br />
Skype. Na raspolaganju vam je još niz dodataka,<br />
poput Skype Buttona, koji jednostavno<br />
stavite na svoju web stranicu ili blog, a<br />
posjetitelji vas klikom na njega zovu preko<br />
Skypea. Preporučujemo vam stoga da malo<br />
vremena provedete na adresi https://<br />
extras.skype.com i izaberete najbolje<br />
dodatke za sebe. Ipak, upozoravamo da<br />
je samo mali broj dodataka i službeno certificiran<br />
za Skype, o čemu će vas obavijestiti i<br />
prikladna ikona, dok su ostale napravili drugi<br />
programeri i servisi, pa je pitanje kolika je<br />
njihova pouzdanost. O tome će vam najbolji<br />
sud dati sami korisnici, koji ih ocjenjuju.<br />
Google Talk<br />
Svoj napredak doživio je i Google Talk, i<br />
u svojoj klijentskoj verziji, koja se skida na<br />
računalo i instalira, i u svojoj widget verziji,<br />
onoj koju poznajete iz Gmaila ili s Googleove<br />
personalizirane početne stranice. Najvažnija<br />
novost svakako je mogućnosti grupnog<br />
razgovora, iako samo onog kroz chat, još<br />
uvijek ne i glasovnog. Time je riješena jedna<br />
od najvećih zamjerki ovom programu,<br />
koji je omogućavao tipkanje samo “jedan na<br />
jedan”. Tu su sada i potpuno novi, grafički<br />
emotikoni, koji će konverzacijama dati i veseliji<br />
izgled.<br />
I Google Talk sada nudi mogućnost integracije<br />
s web stranicom ili blogom: dovoljno<br />
copy/pasteati kod na mjesto gdje želite da se<br />
pojavljuje na vašoj stranici, pa će vas posjetitelji<br />
jednostavno moći dodati na svoju kontakt-listu<br />
i tako s vama započeti konverzaciju.<br />
Pojačane su i multimedijalne mogućnosti,<br />
pa sada u Google Talku možete gledati i YouTube<br />
videozapise i fotografije s web albuma<br />
Picasa, ali i izabrani slideshow s Flickra.<br />
Od starih mogućnosti GTalka izdvajamo<br />
dojavu kada dobijete novu e-mail poruku<br />
na Gmailu, zatim mogućnost da uz vaše ime<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Skype nudi niz novih mogućnosti Skype sada nudi nove emotikone za chat,<br />
mogućnost snimanja chata, bookmarka<br />
istog, ali i mogućnost grupnog tipkanja<br />
Ukinut Parlino<br />
U nizu pomaka naprijed što se<br />
tiče mogućnosti programa za<br />
online komunikaciju bilježimo<br />
i korak nazad. Naime, Parlino,<br />
VoIP servis tvrtke Tele2, naglo je<br />
ukinut. Toliko naglo da čak nema<br />
nikakvog objašnjenja na web<br />
stranicama, koje su sada ukinute.<br />
Ipak, sam servis za stare korisnike<br />
još uvijek radi, istina samo u <strong>PC</strong><br />
to <strong>PC</strong> varijanti poziva. Radi li se<br />
samo o privremenom zastoju, ili se<br />
program uskoro vraća poboljšan,<br />
ili je ukinut za stalno - pitanja su<br />
to na koja ćemo još neko vrijeme<br />
čekati odgovor. Šteta, jer je Parlino<br />
mnogo obećavao, prije svega<br />
zbog jednostavnosti korištenja, i<br />
to po, čak i za VoIP programe, vrlo<br />
niskim cijenama.<br />
drugi korisnici vide koju pjesmu trenutno<br />
slušate; možete promijeniti status (dostupan,<br />
zauzet), dodati neku mudru misao ili<br />
rečenicu koju želite uz nadimak, a poruke<br />
glasovne pošte automatski će biti poslane na<br />
vaš Gmail account u obliku MP3 datoteke.<br />
Također možete dijeliti slike i ostale datoteke<br />
preko opcije File Transfer. Google Talk,<br />
065
066<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
kao i svi ostali servisi ove popularne tvrtke,<br />
svako malo doživi neko poboljšanje, pa nas<br />
neće čuditi i da uskoro uvedu videokonverzacije,<br />
ali možda i pretvore GTalk u punokrvni<br />
VoIP program. Naime, GTalk ne nudi telefonsko<br />
pozivanje fiksnih ili mobilnih linija<br />
u svijetu, ali to mu nećemo uzeti kao manu.<br />
Vip VoIP<br />
Jedan od novih programa za online komunikaciju<br />
koji se pojavio u posljednjih mjesec<br />
dana zaslužuje posebnu pozornost jer se radi<br />
o domaćem servisu. Naime, mobilni operater<br />
Vipnet je, po uzoru na svog principala<br />
(mobilkom austria), ponudio svoj VoIP<br />
program. Jednostavnog naziva Vip over IP,<br />
ovaj VoIP program još je eksperimentalan te<br />
ima nekoliko prednosti, ali na žalost i mana.<br />
Program je dostupan isključivo Vipnetovim<br />
korisnicima, a tijekom prvih šest mjeseci korištenje<br />
usluge je besplatno. Program treba<br />
<strong>download</strong>ati s Vipnetovih stranica, ali tek<br />
nakon što potvrdite da ste korisnik Vipneta -<br />
upisivanjem svojih VipOnline podataka (istih<br />
onih koje upisujete za uslugu WebSMS) te<br />
upisivanjem kontrolnog koda, koji ćete dobiti<br />
SMS-om na svoj mobitel. Instalacija je<br />
brza i jednostavna, a svakako pohvalna činjenica<br />
je da je vaše korisničko ime zapravo vaš<br />
broj mobitela. Tako će, kada zovete nekog<br />
na mobitel, kao broj pozivatelja biti prikazan<br />
vaš 091 broj. Pohvalno je i što unutar šest<br />
mjeseci probnog perioda imate 200 bespla-<br />
U Google Talku sada možete gledati<br />
albume s Picasse i Flickra<br />
tnih minuta razgovora prema svim (fiksnim i<br />
mobilnim) mrežama te 200 besplatnih SMS<br />
poruka prema bilo kojoj mobilnoj mreži u<br />
Hrvatskoj. Razgovori između dvaju računala<br />
su, naravno, besplatni.<br />
Što se tiče mana programa, one se prije<br />
svega odnose na probleme u dobivanju SMS<br />
koda koje su imali brojni korisnici, o čemu<br />
više možete čitati na news grupama. Mi tih<br />
problema nismo imali. Također, mnogi pri-<br />
Na prvi pogled nepromijenjen, Google<br />
Talk je zapravo prilično nadograđen<br />
govaraju zatvorenosti programa, jer je namijenjen<br />
samo Vipnetovim korisnicima, pogotovo<br />
ako se uzme u obzir da su neki drugi<br />
operateri na inozemnim tržištima slične<br />
programe nudili svima. No vidjet ćemo kako<br />
će se stvari razvijati u budućnosti, a do tada,<br />
ako ste Vipnetov korisnik, svakako isprobajte<br />
ovaj program. Kvaliteta zvuka je dobra, a<br />
prosječno 30 minuta besplatnih razgovora<br />
mjesečno nije za propustiti.
Pregled i obrada slika<br />
ACDSee Pro 2<br />
ACDSee Pro 2 najnovija je verzija ovog vrlo popularnog programa za pregled i obradu slike. Dodatne<br />
opcije, ubrzanje u radu i dobro podržan RAW format glavne su značajke verzije programa čiji vam pregled<br />
donosimo u ovom tekstu<br />
piše > Predrag Kurtović<br />
Odavno je ACDSee Pro 2 (u daljnjem<br />
tekstu ACDSee) prestao biti maleni<br />
preglednik slika s osnovnim funkcijama<br />
koje se očekuju od ovog tipa programa. U<br />
najnovijoj verziji ACDSee postaje poprilično<br />
moćan alat za obradu fotografije. Autori<br />
programa posebnu su pozornost dali dijelu<br />
programa koji se bavi obradom RAW formata.<br />
RAW je oblik digitalne slike iz kojeg<br />
se može izvući mnoštvo detalja i bolji dinamički<br />
raspon negoli kad sliku pretvorite<br />
u standardni format JPEG. Svaki iole veći<br />
proizvođač digitalnih fotoaparata ima svoj<br />
način zapisivanja RAW formata i pojedinosti<br />
koje su specifične samo za njega. ACDSee<br />
bez problema izlazi s njima na kraj. Finalni<br />
rezultat je vrlo sličan onome koji dobijete<br />
mnogo složenijim programima za obradu<br />
RAW formata.<br />
I dalje jednostavan<br />
Ukoliko ne pripadate u naprednu skupinu<br />
korisnika, korisno je napomenuti da je<br />
ACDSee zadržao jednostavnost uporabe.<br />
Osnovni pregled slika i sitnije dorade na istima<br />
mogući su pomoću osnovnih alata koji<br />
su dostupni na početnom ekranu. Device<br />
Detector stoji aktiviran u trayu i čeka na prikapčanje<br />
uređaja koji u sebi sadrži slike. Po<br />
priključivanju uređaj biva automatski detektiran,<br />
a korisnika se pita što želi napraviti sa<br />
sadržajem koji je pohranjen na memorijskoj<br />
kartici ili u memoriji digitalnog fotoaparata.<br />
Mnoštvo informacija<br />
na jednom mjestu<br />
Glavni ekran ovog programa sadržava definitivno<br />
najveću kolekciju informacija koja<br />
je u potpunosti posvećena fotografijama. U<br />
gornjem lijevom kutu nalazi se popis mapa<br />
u kojima se nalaze fotografije. Ispod toga<br />
nalazi se mali prozor koji prikazuje smanjenu<br />
odabranu sliku, histogram boja, kao i<br />
osnovne podatke iščitane iz EXIF taga koji<br />
je ukomponiran u samu fotografiju. U središnjem<br />
dijelu ekrana nalaze se preview sličice<br />
svih slika u dotičnoj mapi. S desne strane<br />
ekrana nalaze se opcije po kojima je moguće<br />
sortirati digitalne fotografije. Tako ih može-<br />
“Fotografiju je moguće<br />
obraditi i bez mnogo<br />
znanja”<br />
Nova verzija vrlo popularnog preglednika fotografija<br />
Procesiranje RAW formata omogućava<br />
veću kvalitetu slike<br />
te sortirati po raznim informacijama koje se<br />
nalaze zapisane u EXIF tagu (ISO osjetljivost,<br />
F-broj itd.). Jedan klik lijevom tipkom<br />
miša označava sliku, a dupli klik vodi vas u<br />
prozor koji se bavi obradom fotografije.<br />
Krajnja jednostavnost<br />
Fotografiju je moguće obraditi i bez mnogo<br />
znanja. Ukoliko vas zanima takav način<br />
obrade, ACDSee vam i u tom slučaju priskače<br />
u pomoć. U glavnom prozoru, gdje<br />
se nalaze sve preview sličice slika iz mape,<br />
odaberite jednu i potom opciju Edit Image.<br />
Otvara se novi prozor u kojem se s lijeve<br />
strane nalaze opcije za obradu fotografije,<br />
dok veći dio zauzima sama slika. Klizač u<br />
gornjem desnom kutu pokazuje za koliko je<br />
postotaka smanjena slika kako bi cijela stala<br />
u prozor koji je za to predviđen. Kada vam je<br />
potrebno veće povećanje, jednostavno klizačem<br />
odaberete veličinu slike koja vam je<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
potrebna. S lijeve strane nalaze se alati koji<br />
su vam potrebni prilikom obrade slike. Promjena<br />
osvjetljenja i kontrasta, smanjivanje<br />
šuma na slici, rotiranje i izoštravanje samo<br />
su par od mnoštva opcija koje vam stoje na<br />
raspolaganju. Slici možete dodati tekst ili je<br />
zaštititi watermarkom. Kada ste zadovoljni<br />
promjenama, odaberite opciju Done i obrada<br />
slike je gotova.<br />
Za one koji žele više<br />
Ukoliko vas je bilo strah korigirati fotografiju<br />
na bilo koji način, vjerujemo da će<br />
ACDSee učiniti da taj neopravdani strah<br />
trenutačno nestane. Nakon što se otvorili<br />
sliku koju želite korigirati, alate koji su vam<br />
dostupni možete naći na alatnoj traci postavljenoj<br />
okomito u lijevom dijelu ekrana.<br />
Na raspolaganju vam stoje alati za obradu<br />
kontrasta, osvjetljenja, korekciju perspektive,<br />
rotiranje, kidanje dijela slike, uklanjanje<br />
crvenih očiju i konvertiranje slike u crno-bijelu<br />
varijantu. Koju god opciju da odaberete,<br />
otvara se novi ekran koji vam daje mogućnost<br />
promjene pomoću odabranog alata.<br />
U svakom trenutku možete vidjeti kako je<br />
izgledala slika prije promjene i kako trenutačno<br />
izgleda. Sve dok god ne odaberete<br />
opciju Done, sliku možete vratiti u prvobitno<br />
stanje pomoću opcije Undo. Na raspolaganju<br />
je i Redo, tako da vrlo lako vizualno<br />
možete pratiti promjenu na slici. Jednom<br />
kada ste zadovoljni s promjenama odaberite<br />
Done i vraćate se u početni ekran za obradu<br />
slike. I u ovom ekranu možete se osloniti<br />
na korištenje opcije Undo koja vraća sliku<br />
u stanje prije bilo koje promjene. Stoga ne<br />
067
068<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
postoji mogućnost da pohranite fotografiju<br />
s postavkama koje vam se ne sviđaju. Sve<br />
ove promjene koje ste napravili na slikama<br />
nisu finalne sve dok ne odlučite izaći iz programa.<br />
Ukoliko ih i tada potvrdite, program<br />
ih nepovratno mijenja.<br />
RAW fotografija<br />
Velika većina današnjih digitalnih aparata<br />
ima mogućnost zapisivanja ovakvog oblika<br />
digitalne fotografije. Kako samo ime kaže<br />
(engl. raw = sirov), RAW zapis morate<br />
procesirati kako biste iz njega izvukli<br />
detalje koji se većinom na slici gube baš<br />
zbog primjene agresivne JPEG kompresije.<br />
RAW format sadrži i najsitnije detalje koje<br />
je senzor digitalnog aparata zabilježio i ta<br />
slika ni na koji način nije modificirana. Kod<br />
digitalnih fotoaparata prisutan je i šum koji<br />
slici daje određenu zrnatost. Šum je prisutan<br />
zbog topline senzora ili zbog prevelikog<br />
pojačanja signala iz senzora. Slici koja je<br />
zapisana u RAW formatu možete korigirati<br />
i šum te time dobiti mnogo kvalitetniju sliku<br />
negoli je JPEG zapis iz istog aparata. Jednom<br />
kad ste zadovoljni rezultatom možete<br />
je pohraniti u čitav niz grafičkih datoteka<br />
(JPG, BMP, TIFF, TGA) koristeći se opcijom<br />
Export. Moramo posebno pohvaliti brzinu<br />
izvođenja operacija nad RAW formatom i<br />
priznati da se autori programa ACDSee s<br />
pravom hvale kako su uvelike ubrzali rad u<br />
ovom dijelu aplikacije.<br />
Opcijama nije došao kraj<br />
Varate se ako ste mislili da je nabrajanju<br />
opcija kojima obiluje ovaj program došao<br />
kraj. Navest ćemo mogućnost ponavljanja<br />
iste operacije na više slika (batch resize picture)<br />
u slučaju promjene veličine slike ili automatske<br />
promjene tipa datoteke, primjerice,<br />
iz JPG-a u BMP.<br />
Prateći putanju Tools - Batch Adjust Time<br />
Stamp dolazite do opcije za promjenu vremenskih<br />
atributa slike. Tako možete namjestiti<br />
da ACDSee promijeni vrijeme nastanka<br />
slike čitajući tu informaciju iz EXIF zapisa<br />
ili da postavi vrijeme kreiranja slike koje će<br />
“Ovako kompletan i brz<br />
program odavno nismo<br />
imali na testiranju”<br />
Vrlo pregledan i opširan sustav pomoći<br />
ACDSee Pro 2 u punom sjaju<br />
Batch opcije uvelike olakšavaju<br />
ponavljanje operacije nad slikama<br />
biti jednako vremenu i datumu zadnjeg pristupa<br />
slici. Ukoliko na tvrdom disku imate<br />
velik broj slika, možete smanjiti vrijeme koje<br />
je potrebno ovom programu da pročita informacije<br />
koje se nalaze u slikama kreirajući<br />
malenu bazu podataka. Da biste je kreirali,<br />
pratite putanju Database - Catalog Files.<br />
Koristite li intenzivno ovaj program i vršite<br />
li često promjene na slikama, povremeno je<br />
potrebno optimizirati bazu podataka. Optimizacija<br />
omogućava programu ACDSee da<br />
brže pronalazi podatke koje tražite od njega.<br />
Vršite je prateći putanju Database - Optimize<br />
Database.<br />
Prezentacije bez muke<br />
Poželite li kreirati PPS ili PDF dokument koji<br />
će u sebi sadržavati prezentaciju sastavljenu<br />
od fotografija, ACDSee rješava taj problem<br />
u svega par koraka. Prateći putanju Create -<br />
Create PDF, u svega par koraka pravite PDF<br />
dokument u kojem se pomoću raznih efekata<br />
izmjenjuju vaše slike. Na istom mjestu<br />
nalazi se i opcija kreiranja prezentacije. Planirate<br />
li svoje slike staviti na Internet, vrlo jednostavno<br />
ćete među odabranim predlošcima<br />
izabrati izgled HTML albuma i slike koje<br />
ćete u njega staviti. Za sve ostalo pobrinut će<br />
se ACDSee koji će napraviti ostatak posla.<br />
Po završetku kreiranja albuma ili prezenta-<br />
U svega par koraka do animirane<br />
prezentacije<br />
cije uvijek imate link koji vas vodi do željene<br />
datoteke koja pokazuje kako će određena<br />
prezentacija izgledati.<br />
Ovako kompletan i brz program odavno<br />
nismo imali na testiranju. Krase ga stabilnost<br />
rada i obilje opcija. Pored toga ostao je program<br />
kod kojeg su opcije logično razmještene<br />
i nude sve ono što će vam trebati kod<br />
obrade fotografije. Mnogo podržanih RAW<br />
formata i njihova brza obrada hvale su vrijedna<br />
pomoć. Možda i nećete dobiti rezultat<br />
kakav biste dobili da RAW datoteku obradite<br />
u za to specijaliziranim programima, ali svakako<br />
nećete biti niti nezadovoljni rezultatom<br />
koji dobijete u programu ACDSee.<br />
ACDSee Pro 2<br />
Pregled i obrada slika<br />
+ mnoštvo opcija, lakoća rada, dobar sustav pomoći<br />
- prevelika cijena<br />
optimalna konfiguracija: Pentium 4, 512 MB RAMa,<br />
Microsoft Windows XP, Vista<br />
karakteristike 8<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: ACD Systems<br />
www.acdsystems.com<br />
cijena: 129,99 USD
070<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Komplet aplikacija za pokretanje s USB sticka<br />
Ured za van<br />
U vremenima kad je mobilnost postala imperativ u svakodnevnom životu i radu posjedovanje prijenosnog<br />
računala uvelike spašava korisnike od povratka u digitalno kameno doba. No spasa ima i za sve one<br />
kojima prijenosno računalo nije dostupno, i to prvenstveno zahvaljujući paketu programa prilagođenih za<br />
pokretanje s USB stickova koji su u zadnje vrijeme masovno pojeftinili i postali sveprisutni<br />
OpenOffice Calc – Besplatno, a ujedno kvalitetno Kvalitetna obrada teksta<br />
Piše > Željko Draščić<br />
Dok velika većina korisnika USB memoriju<br />
koristi samo kao zgodan nadomjestak za<br />
diskete ili, u najgorem slučaju, samo kao<br />
privjesak za ključeve, tek je manji dio njih<br />
upoznat s blagodatima prijenosnih aplikacija.<br />
Teoretski, to ne bi trebalo predstavljati<br />
problem. Samo trebamo uzeti aplikacije<br />
koje najčešće koristimo na kućnom računalu,<br />
instalirati ih na USB memoriju i to je to. Teoretski.<br />
U praksi je situacija malo kompliciranija.<br />
Prvo, velika većina komercijalnih<br />
aplikacija nije pisana s ciljem da se može pokretati<br />
na više računala, s jedne strane zbog<br />
copyrighta, a s druge zbog same strukture<br />
operativnog sustava Windows. Rješenje se<br />
pronašlo u prilagodbi open source aplikacija<br />
koje uglavnom nisu opterećene gore spomenutim<br />
problemima. I naravno, poželjno<br />
je da njihova veličina ipak bude u razumnim<br />
granicama jer, iako su cijene USB memorije<br />
pale, to još uvijek ne znači da su besplatne.<br />
Za potrebe ovog testa pregledali smo i testirali<br />
paket aplikacija pod nazivom Portable-<br />
Apps koji možete pronaći na web stranici<br />
www.portableapps.com.<br />
Bespućima mreže<br />
Svima koji na svojim računalima kod kuće<br />
koriste Mozillin Firefox, program Firefox<br />
Portable 2.0.0.6. neće im predstavljati<br />
nikakvu novost. Premda će velika veći-<br />
na korisnika biti sasvim zadovoljna mogućnostima<br />
programa, ipak se nakon kratkog<br />
vremena upotrebe pokazalo da Firefox i nije<br />
toliko neovisan koliko se u prvi mah činilo.<br />
Naime, ukoliko na računalu nisu prethodno<br />
instalirani Java i Flash, Firefox Portable neće<br />
biti u stanju prikazati stranice koje ovise o<br />
njima. Važno je napomenuti da sve datoteke<br />
koje Firefox koristi (postavke, bookmarks<br />
i cookies) ostaju na USB memoriji. Kao i<br />
na standardnoj verziji, moguće je instalirati<br />
dodatna proširenja (extensions), s time<br />
da treba naglasiti kako postoji mogućnost<br />
da neki od njih neće uopće proraditi. Jedno<br />
od proširenja koje radi i koje je korisno u<br />
svakom slučaju je i ekstenzija Foxmarks Bookmark<br />
Synchronization (www.foxmarks.<br />
com) koja usklađuje bookmarke između više<br />
prisutnih verzija Firefoxa.<br />
S druge strane, mail klijent Portable Thunderbird<br />
2.0.0.6 radi bez ikakvih problema.<br />
Thunderbird je stabilan, brz i program nadasve<br />
jednostavan za upotrebu. Sve mogućnosti<br />
standardne verzije prisutne su i ovdje.<br />
Brzo pretraživanje poruka, izmjenjivo sučelje,<br />
podrška za IMAP/POP poštu, a prisutna<br />
je i podrška za RSS i Usenet. A najvažnije od<br />
svega, kao i u slučaju s Portable Firefoxom,<br />
ne ostavlja ni najmanji trag na računalu te svi<br />
mailovi, snimljene lozinke i ostali povjerljivi<br />
podaci ostaju na USB disku. Podrška za proširenje<br />
također je prisutna, ali (kao i u slučaju<br />
s proširenjima za Firefox) postoji mogućnost<br />
da neće biti iskoristiva. Svim korisnicima koji<br />
se odluče držati elektroničku poštu na USB<br />
memoriji iskreno preporučujemo instalaciju<br />
proširenja Enigmail (https://addons.mozilla.org/en-US/thunderbird/addon/71).<br />
Enigmail dodaje Thunderbirdu podršku za<br />
OpenPGP enkripciju poruka i zaštitu samog<br />
programa od neovlaštenog pristupa.<br />
Jedan od popularnijih all-in-one programa<br />
za komunikaciju, Pidgin, nastao je na operativnom<br />
sustavu Linux pod imenom Gaim i s<br />
godinama se polako razvijao da bi danas po-<br />
“Portable Thunderbird<br />
2.0.0.6 radi bez ikakvih<br />
problema” Borba protiv pošasti uz ClamWin Portable
služio kao sasvim solidna zamjena za originalne<br />
programe namijenjene korištenju barem<br />
15 komunikacijskih protokola koje pak<br />
Pidgin podržava u svojoj osnovnoj verziji.<br />
Među njima je podrška za ICQ, MSN, Google<br />
Talk, Aim, IRC, Yahoo i mnoge druge<br />
više ili manje poznate formate. Kao dio paketa<br />
PortableApps dolazi nam Portable Pidgin<br />
2.1.1. Budući da je jedna od većih boljki<br />
ovog programa sigurnost (naime, program<br />
sve passworde i komunikacijske logove snima<br />
u obične tekstualne datoteke), poželjno<br />
je instalaciju dograditi proširenjem pidginotr-3.1.0<br />
(www.cypherpunks.ca/otr/).<br />
Iako već dulje vrijeme u razvoju, program<br />
još uvijek ne podržava kako audio tako ni<br />
video komunikaciju. Neki korisnici programu<br />
bi mogli zamjeriti upotrebu GTK sučelja<br />
(posljedica porijekla s Linux platforme)<br />
koje nije loše, već je samo malo “drugačije”<br />
od onog standardnog na koje su navikli. Tim<br />
korisnicima preporučujemo upotrebu priložene<br />
alternative u vidu Mirande IM Portable<br />
(http://portableapps.com/apps/internet/<br />
miranda_portable).<br />
Iako ne toliko često upotrebljavani, naprednijim<br />
korisnicima svakako su dobrodošli priloženi<br />
programi kao što su FileZilla Portable<br />
i PuTTY Portable. Filezilla je u ovom trenutku<br />
najbolji i najpoznatiji besplatni FTP program.<br />
Program je koncipiram da bude što je<br />
jednostavniji za upotrebu te ćete se, ukoliko<br />
ste ikad upotrebljavali bilo koji FTP program,<br />
lako snaći i u ovome. Iako mu očajno nedostaju<br />
neke naprednije mogućnosti dostupne u<br />
komercijalnim programima, za većinu poslova<br />
bit će dostatan. Zanimljivo je i spomenuti<br />
da je u trenutno dostupnoj verziji programa<br />
nemoguće direktno mijenjati datoteke<br />
na serveru, dok je u prethodnoj to bilo nešto<br />
najnormalnije. No, bilo kako bilo, autori obećavaju<br />
da će manje kozmetičke greške, kao i<br />
one ozbiljnije, riješiti u skorije vrijeme.<br />
PuTTY Portable je preuređena verzija<br />
programa koji je već dulje vrijeme s razlogom<br />
relativno popularan. Nadasve jednostavnog<br />
sučelja popunjenog svim mogućim<br />
opcijama koje će vam ikada zatrebati za<br />
telnet/SSH spajanje na server. Primjedbe<br />
mogu ići na račun nemogućnosti spremanja<br />
lozinki te nešto lošije riješene liste servera,<br />
ali to je opet stvar osobnog dojma.<br />
Media player za svaki dom<br />
Vatrena Lisica radi i s USB-a<br />
Prezentacije bez po’ muke<br />
Svakome tko je ijednom u životu imao<br />
priliku uređivati web stranice ručno, editirajući<br />
HTML kod, znat će cijeniti priloženi<br />
web editor Portable Nvu. Iako kreiran da s<br />
vremenom (nakon mnogo godina razvoja)<br />
jednog dana zamijeni defakto industrijski<br />
standard web dizajna Macromedia Dreamweaver,<br />
u trenutku pisanja ovog teksta<br />
Nvu je tek dovoljan za izradu jednostavnijih<br />
web stranica. Nažalost, u open source svijetu<br />
(odakle potječu sve ovdje opisane aplikacije)<br />
on nažalost nema konkurencije, ali ukoliko<br />
nam je alternativa izrada (izmjena) web<br />
stranica u Notepadu, svaka daljnja rasprava<br />
prestaje i objeručke ćemo ga prigrliti i biti<br />
zahvalni na njegovu postojanju,<br />
Uredske katice<br />
Malo tko do sada nije čuo za OpenOffice.<br />
Kao jedina prava open source konkurencija<br />
Microsoftovu paketu Office u zadnjih godinu<br />
do godinu i pol nametnuo se korisnicima<br />
kao moćna alternativa. Svaka aplikacija<br />
unutar MS Officea ima svoj ekvivalent unutar<br />
OpenOfficea. Writer je mogućnostima<br />
bogata, skoro pa u potpunosti s Microsoftovim<br />
Wordom kompatibilna aplikacija. Skoro,<br />
jer iako će učitani dokument u velikoj većini<br />
slučajeva izgledati jednako u oba programa,<br />
onih nekoliko iznimki izluđivat će korisnike.<br />
Pravilo je da se, čim je dokument složeniji,<br />
povećava i šansa da će biti problema s uvo-<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
“Neki korisnici programu<br />
bi mogli zamjeriti upotrebu<br />
GTK sučelja”<br />
zom datoteka. Sa svakom novom verzijom<br />
kompatibilnost s Officeovim programima se<br />
povećava, tako da je i postotak grešaka sve<br />
manji.<br />
Tablični kalkulator Calc je vizualno (u većini<br />
slučajeva i funkcionalno) skoro identičan<br />
Excelu. Zahvaljujući izrazitoj jednostavnosti,<br />
svatko tko je i jednom radio s Excelom<br />
brzo i bez najmanjeg problema snaći će se i u<br />
ovom okružju. Iako su Writer i Calc dva najčešće<br />
korištena programa iz paketa, ne možemo<br />
se oteti dojmu kako su Impress, Draw<br />
i Base nepravedno stavljeni u drugi plan i da<br />
su ovdje prisutni tek toliko da “popune rupu”<br />
u paketu. Pa ipak, Impress je alat za izradu<br />
prezentacija, koji, ruku na srce, u razvoju zaostaje<br />
za konkurentskim PowerPointom, ali<br />
svejedno ima dovoljno mogućnosti u sebi da<br />
iznese izradu i najzahtjevnijih prezentacija.<br />
Draw je jednostavan alat za izradu vektorske<br />
grafike. Mada ne osobito razvijen i bogat<br />
mogućnostima, za izradu omanjih ilustracija<br />
sasvim je dovoljan. Za sve ostale, kompliciranije<br />
grafičke poslove najbolje je potražiti<br />
alternativu (izlazak Portable Inkscapea vjerojatno<br />
je samo pitanje vremena).<br />
Od cijelog paketa ipak se kao najslabija<br />
karika pokazala alternativa Accessu - baza<br />
podataka Base. Zbunjujuće sučelje odaje još<br />
relativno ranu fazu projekta, ali s obzirom na<br />
to da redovne nadogradnje svaki put donesu<br />
nešto novo u cijeli projekt OpenOffice za<br />
očekivati je da će se s vremenom Base razviti<br />
u aplikaciju dovoljno bogatu mogućnostima<br />
da zamijeni MS Access. OpenOffice.org<br />
Portable 2.2.1 kao sastavni dio paketa ispunit<br />
će sve vaše zahtjeve za izradom većine dokumenata<br />
koje upotrebljavate u svakodnevnom<br />
radu.<br />
Ukoliko vam za normalan rad nisu potrebni<br />
uredski alati “većeg kalibra” poput Ope-<br />
071
nOfficea i tek povremeno imate potrebu<br />
pregledati i urediti dokumente u različitim<br />
formatima, preporučujemo AbiWord Portable<br />
2.4.6. Možda ne toliko bogat mogućnostima<br />
kao OpenOffice Writer i lošije kompatibilnosti<br />
s Word datotekama, solidno može<br />
poslužiti za povremenu obradu teksta. Ukoliko<br />
imate posla sa složenijim dokumentima<br />
koji obiluju tablicama i grafovima, najbolje<br />
je zaboraviti na AbiWord i držati se Writera.<br />
Možda je sporiji i glomazniji, ali u svakom<br />
slučaju kompatibilnost mu na razini koju<br />
AbiWord može samo sanjati.<br />
Svatko tko imalo drži do svoje točnosti i<br />
dosljednosti s rokovima, sastancima i obavezama<br />
svih vrsta ovisan je o programima poput<br />
Microsoftova Outlooka. Naravno da besplatnih<br />
alternativa ima. Iako je, primjerice,<br />
Novellov Evolution sasvim solidna zamjena<br />
za isti, zbog svoje veličine i glomaznosti izostao<br />
je u ponudi programa za USB. Umjesto<br />
njega priložen je Portable Sunbird 0.5. Mozillin<br />
Sunbird je aplikacija koja je, eto, već<br />
skoro treću godinu u aktivnom razvoju, ali je<br />
još daleko od svog uzora. No to ne znači da<br />
svoj posao ne radi solidno i kvalitetno jer boljega<br />
programa od ovog nećete naći ukoliko<br />
vam treba program koji će pamtiti koji dan i<br />
u koji sat imate koju obavezu. S druge strane,<br />
poželite li nešto više, brzo ćete uvidjeti<br />
da su naprednije funkcije još uvijek tek samo<br />
misaona imenica.<br />
Adobe PDF se tijekom godina razvio i raširio<br />
kao općeprihvaćen standard za razmjenu<br />
dokumenata. Stoga je kao dio paketa priložen<br />
(kao alternativa Adobe Readeru koji<br />
ne postoji u prijenosnoj varijanti) Sumatra<br />
PDF Portable 0.7. Izrazito jednostavan i brz,<br />
savršeno se uklapa u ostatak paketa. Sve dokumente<br />
koje smo mu dali otvorio je brzo i<br />
točno, tako da nam ni u jednom trenutku nije<br />
nedostajao Adobeov program.<br />
Slika i zvuk<br />
U današnje vrijeme kad svako računalo s<br />
predinstaliranim operativnim sustavom<br />
Windows dolazi s programom Media Player<br />
možda će zvučati čudno i bespotrebno<br />
Kvaliteta u jednostavnosti<br />
PIM pun potencijala<br />
“GIMP Portable 2.2.17<br />
uspješno je prilagođen<br />
pokretanju s USB sticka”<br />
uključivanje programa za multimediju u<br />
kolekciju. Pa ipak, ukoliko se pokušate sjetiti<br />
koliko različitih kodeka postoji danas te<br />
koliko je Media Player mušičav program,<br />
ubrzo će vam biti drago što postoji Portable<br />
VLC-a. VLC player već je dulje vrijeme<br />
među nama i s godinama se pokazao izrazito<br />
stabilnim, brzim i, prije svega - programom<br />
koji je u mogućnosti otvoriti skoro sve danas<br />
postojeće formate videozapisa i to bez instaliranja<br />
dodatnih kodeka. Sve te kvalitete<br />
prisutne su, naravno, i u ovome izdanju. Ne<br />
sumnjamo da će se neki korisnici odlučiti i<br />
na svojim računalima kod kuće postaviti taj<br />
program.<br />
GIMP se s godinama pokazao kao dostojna<br />
alternativa industrijskom standardu Photoshopu.<br />
GIMP Portable 2.2.17 uspješno je<br />
prilagođen pokretanju s USB sticka i skoro je<br />
nevjerojatno da se u današnje vrijeme može<br />
naći aplikacija toliko moćna, a opet u relativno<br />
malo diskovnog prostora. U odnosu na<br />
osnovnu inačicu nema razlike te su sve opcije<br />
i mogućnosti prisutne. Naravno, zbunjujuće<br />
sučelje još je uvijek tu.<br />
Pored svih gore nabrojenih aplikacija dio<br />
paketa je i antivirus ClamVir Portable 0.91.2<br />
kao prilagođena verzija najpoznatijeg open source<br />
antivirusnog programa. Sve što smo navikli<br />
kod bilo kojeg drugog antivirusnog programa<br />
naći ćemo i ovdje. I to besplatno. Program<br />
podržava unaprijed zadano vrijeme pregleda<br />
te automatsko skidanje novih antivirusnih definicija<br />
s Interneta. Budući da je danas (poglavito<br />
u svijetu Windowsa) nemoguće pobjeći<br />
od nametnika s Interneta, uključenje ovog<br />
programa u paket hvalevrijedan je potez.<br />
Sad kad smo više nego ikad okruženi<br />
prijenosnim računalima koja su postala<br />
iznimno dostupna i cijenom i mogućnošću<br />
izbora različitih modela postavlja se pitanje<br />
Izbornik za lakše pokretanje aplikacija<br />
isplativosti i upotrebljivosti koncepta prijenosnih<br />
aplikacija na USB memoriji. No svatko<br />
tko je ovisan o računalima u knjižnicama<br />
(studenti) ili jednostavno nema prijenosno<br />
računalno znat će cijeniti da sve što mu treba<br />
za posao može stati u džep. Inače, puni<br />
komplet, pod nazivom Standard, ima ZIP<br />
od 89,5 megabajta, dok je Lite verzija teška<br />
30,4 megabajta.<br />
Portableapps.com<br />
Komplet aplikacija<br />
za pokretanje s USB sticka<br />
+ kvalitetno odabrane aplikacije, integrirani<br />
izbornik za aplikacije<br />
- ništa posebno<br />
optimalna konfiguracija: nedostatak pregleda<br />
grafičkih datoteka i audio playera<br />
karakteristike 7<br />
performanse 8<br />
ukupna ocjena 8<br />
ustupio: Portableapps.com<br />
www.portableapps.com<br />
cijena: besplatno<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
073
074<br />
pc_chip/studeni_07/testovi<br />
Zaštita računala<br />
Kaspersky Internet Security 7.0<br />
Od dobro nam poznate kompanije koja se brine za sigurnost računalnih sustava dolazi nova,<br />
sedma verzija sigurnosnog paketa. Učinkovitost nove verzije najbolje se očituje u antivirusnom<br />
modulu paketa<br />
piše > Marko Kriška<br />
Bez sigurnosti, a time i stabilnosti osobnog<br />
računala nemoguće je zamisliti<br />
efikasan rad ili rad uopće. Kako bismo na<br />
pravilan način zaštitili računalo, potrebno<br />
je instalirati različite programe koji štite od<br />
malicioznog koda općenito. Tako je danas<br />
svaki korisnik naprosto dužan na vlastitom<br />
računalu instalirati antivirusni softver. Iako<br />
antivirusne aplikacije dobro čuvaju računalo<br />
od virusa, one same nisu dovoljna mjera<br />
zaštite računala. Tako je pored antivirusnog<br />
softvera potrebno instalirati anti-spyware<br />
program, i to u pravilu više njih kako bi jedan<br />
dopunio drugi te kako bi detekcija spywarea<br />
bila efikasnija. Također je potrebno na računalu<br />
imati firewall kako bi zaštita računala<br />
bila djelotvornija.<br />
Paket<br />
Navedeni su sigurnosni alati objedinjeni u<br />
pakete za zaštitu. Upravo je jedan od takvih<br />
i Kasperskyjev Internet Security 7.0, koji<br />
obuhvaća velik broj modula potrebnih za<br />
potpunu zaštitu računala. Ovim je paketom<br />
sigurnost pretraživanja Interneta uvelike<br />
povećana. Modul za proaktivnu sigurnost u<br />
realnom vremenu štiti računalo od malicioznoga<br />
koda, a moduli Web Anti-Virus i Mail<br />
Anti-Virus dodatna su zaštita prilikom surfanja.<br />
Čitav paket veliku pozornost usmjerava<br />
na proaktivnu zaštitu, posebice zaštitu<br />
od phishinga i povećanu kontrolu prilikom<br />
autentifikacije i upisivanja zaporki - Privacy<br />
Control.<br />
Phishing je postao vrlo raširen, a korisnika<br />
mami putem e-maila ili web odredišta koja<br />
od korisnika traže informacije poput broja<br />
kreditne kartice i sl., a sve u svrhu kompromitiranja<br />
korisnika. Privacy Control na vrlo<br />
sličan način blokira interne i eksterne aplikacije<br />
koje na bilo koji način žele prouzročiti<br />
U kartici Scan moguće je detaljnije<br />
definirati metode skeniranja tvrdog diska<br />
“Tehnologija rada<br />
Kasperskyjeva sigurnosnog<br />
paketa omogućava<br />
naprednu i vrlo učinkovitu<br />
zaštitu”<br />
štetu korisniku. Parental Control, tj. “roditeljska<br />
kontrola”, omogućava zaštitu korisnika<br />
posredstvom njihovih roditelja na način<br />
da se pomoću ključnih pojmova filtriraju nepoćudni<br />
sadržaji. Roditeljima je također moguće<br />
ograničiti vrijeme što ga njihova djeca<br />
provode online.<br />
Tehnologija rada Kasperskyjeva sigurnosnog<br />
paketa omogućava naprednu i vrlo<br />
učinkovitu zaštitu u praksi. Na taj je način<br />
obuhvaćena zaštita od virusa, crva, trojanaca,<br />
rootkit programa, keyloggera i ostalih zloćudnih<br />
programa. Firewall je već pri instalaciji<br />
počeo s radom i javio nam potencijalne<br />
probleme, odnosno detektirao programe<br />
koji se žele povezati na Internet. Primarna<br />
funkcija firewalla je učinkovito sprečavanje<br />
upada u sustav od strane hakera te ograničavanje<br />
određenih programa koji se automatizmom<br />
povezuju na Internet i smanjuju performanse<br />
sustava i propusnost veze.<br />
Isplativost<br />
Paket uključuje i zaštitu od neželjene elektroničke<br />
pošte te omogućava vraćanje sustava<br />
u prvobitno stanje kad je postojeće<br />
kompromitirano i/ili dokinuto malicioznim<br />
kodom. Kao i većina danas dostupnih sigurnosnih<br />
programa na tržištu, Kasperskyjev<br />
paket omogućava kreiranje rescue diska<br />
kojim je moguće vratiti sustav u prvobitno<br />
stanje nakon napada koji je onemogućio uobičajeno<br />
pokretanje operativnog sustava.<br />
Instalacija programa vrlo je jednostavna i<br />
relativno kratka. Ako na računalu već imate<br />
instalirane antivirusni softver i firewall, potrebno<br />
je iste programe deinstalirati kako ne<br />
bi došlo do interferencije među programima<br />
iste namjene. Sučelje programa je vrlo efektno<br />
i jednostavno te je time i kretanje kroz<br />
kartice programa značajno olakšano. Svaki<br />
je pojedini modul u paketu moguće detaljno<br />
definirati u opcijama.<br />
Najveća mana ovog sigurnosnog paketa je<br />
neshvatljivo visoka cijena obzirom na konkurentne<br />
i jednako funkcionalne proizvode.<br />
Iako ovaj paket dolazi od dobro poznatog<br />
ruskog tima koji razvija i druge sigurnosne<br />
pakete, cijena nije konkurentna karakteristika.<br />
Odlučiti se za skuplji i kvalitetan sigurnosni<br />
paket ili za alternativni koji će za manju<br />
cijenu ponuditi istu funkcionalnost pravo je<br />
pitanje.<br />
Kaspersky Internet Security 7.0<br />
Zaštita računala<br />
+ sučelje, mogućnosti<br />
- cijena<br />
optimalna konfiguracija: svaka koja podržava<br />
Windowse 2000 / XP / Vistu<br />
karakteristike 7<br />
performanse 7<br />
ukupna ocjena 7<br />
Kasperskyjev paket<br />
uključuje i firewall<br />
koji je nužan za<br />
sigurnost računala<br />
ustupio: Kaspersky Lab<br />
www.kaspersky.com<br />
cijena: 120 USD (jednogodišnja licenca za tri <strong>PC</strong>-ja)
076<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja
Prikaz slike<br />
Velika, veća, najveća ><br />
Otkad je televizijske slike,<br />
ljudi su ju željeli učiniti većom,<br />
sjajnijom i preciznijom. Pojava<br />
računalnih monitora taj trend<br />
nije nimalo promijenila, a<br />
sačuvao se i s uvođenjem<br />
svake nove tehnologije<br />
prikaza slike. Od prvih<br />
ekrančića pa do ogromne<br />
slike koju generira projektor,<br />
uvijek je vrijedilo pravilo da<br />
je veće, ako ne bolje, onda<br />
sigurno poželjnije<br />
Piše > Branko Špoljarić - Barney<br />
Prvi su se televizijski ekrani tek ponešto<br />
razlikovali od prvih osciloskopa. Razliku<br />
je bilo lako ustanoviti već letimičnim<br />
pogledom, a u bilo kakvoj usporedbi kvalitete<br />
slike s lakoćom su pobjeđivali - osciloskopi.<br />
Crno-bijela, slabo osvijetljena i uglavnom<br />
prilično mutna slika prvog televizora nije baš<br />
previše obećavala, no kako nam je kratka<br />
povijest televizije i prikaza slike na televizijskom<br />
ekranu pokazala, situacija se vrlo brzo<br />
stubokom promijenila i samo potvrdila kako<br />
prvi dojmovi mogu lako prevariti i najiskusnijeg<br />
promatrača. Tako smo sad svjedoci<br />
gotovo potpunog prijelaza na LCD tehnologiju,<br />
dok smo još samo prije deset godina<br />
smatrali da bez CRT televizora ili monitora<br />
nema ni govora o kvalitetnoj slici. Taj je prijelaz<br />
obavljen i kod projektorske tehnike gdje<br />
osnovu čini LCD panel, a nekadašnji veliki<br />
projektori s posebnim lećama za svaku boju<br />
također su poslani u ropotarnicu povijesti.<br />
Osim velikih promjena u samoj tehnologiji<br />
došlo je i do drugih “poremećaja”, pa tako<br />
danas razlika između televizora i monitora<br />
postaje sve manja i ponekad je prilično teško<br />
“Sadašnjost, a bogme<br />
i bliska budućnost,<br />
očigledno pripada LCD<br />
tehnologiji”<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
odrediti je li kod nekog uređaja primarno riječ<br />
o TV prijemniku ili monitoru, a vrlo često on<br />
obje funkcije obavlja tako dobro da distinkcije<br />
više i nema. Sadašnjost, a bogme i bliska<br />
budućnost, očigledno pripada LCD tehnologiji,<br />
što s pozicije korisnika uopće nije loše jer<br />
gotovo svaki moderni LCD panel nudi vrlo<br />
dobru kvalitetu slike. Dječje boljke, koje prate<br />
svaku tehnologiju, ne samo da su riješene, već<br />
su odavno i zaboravljene, pa nam u najvećem<br />
broju slučajeva preostaje samo pratiti što se<br />
događa s drugim parametrima, a tu ponajprije<br />
mislimo na brojne dodatne funkcije bez kojih<br />
se danas ne može zamisliti niti jedan moderni<br />
TV prijemnik, monitor ili projektor.<br />
Velik ekran, velika masa<br />
Obzirom na to da je kvaliteta slike većini<br />
običnih korisnika postala čak sporedan faktor<br />
pri odlučivanju o kupnji te da je broj dodanih<br />
funkcija već i kod jeftinijih uređaja popriličan,<br />
preostala su još samo dva elementa koja<br />
u najvećoj mjeri određuju što će se kupiti.<br />
Jedan je novac, a drugi je veličina ekrana. No,<br />
kako tu vrijedi pravilo koje kaže da veći ekran<br />
smjesta znači i veću količinu novca koju ćete<br />
morati izbrojati prodavaču, jasno je da se<br />
sve može svesti na mjeru koju izražavamo u<br />
inčima ili centimetrima, a predstavlja dužinu<br />
dijagonale ekrana, odnosno LCD panela. Osim<br />
već spomenute veće količine novca, veća<br />
077
078<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
će dijagonala gotovo neizostavno značiti<br />
kako je i broj dodatnih funkcija i konektora<br />
povećan u odnosu na uređaj opremljen<br />
manjim ekranom, stoga i predstavlja glavni<br />
pivot oko kojeg se okreću sva odlučivanja o<br />
kupnji. Nema u svemu tom ništa novog, što<br />
već nismo vidjeli i doživjeli dok su svijetom<br />
vladali CRT uređaji. I onda je veličina ekrana<br />
određivala gotovo sve, iako moramo priznati<br />
kako su dosta velik utjecaj imali i kvalitativni<br />
faktori. Jedini je problem bio u tom što se kod<br />
CRT ekrana pojavio utjecaj mase koje je sa<br />
svakim povećanjem veličine ekrana značajno<br />
rasla. Toliko da su najveći CRT bazirani<br />
uređaji zalazili u domenu gdje se premještanje<br />
obavlja viljuškarom, a ne radom jednog ili<br />
dva čovjeka. Osim tog nedostatka, veća masa<br />
utjecala je i na povećanje troškova transporta,<br />
a i same dimenzije ekrana (o uređajima da i ne<br />
govorimo) postale su takve da ih više nije bilo<br />
lako smjestiti u sobu prosječne veličine.<br />
Lakoatletičar<br />
LCD paneli nemaju takvih problema jer za njih<br />
ne moramo koristiti ogromni stakleni balon čija<br />
debljina na prednjoj strani podsjeća na prozor<br />
oklopnog automobila. Koristi se puno manja<br />
količina lakših materijala, a kako je cijeli ekran<br />
velik svega nekoliko centimetara, rezultat je<br />
ukupna masa koju prosječan čovjek može bez<br />
ikakvih problema podići samo jednom rukom.<br />
LCD panel ima još jednu veliku prednost, a to<br />
je izostanak bilo kakve zakrivljenosti, čime je<br />
omogućeno da se veliki ekrani dobivaju i tako<br />
da se nekoliko manjih ekrana naprosto postavi<br />
jedan do drugog. Takvo je rješenje moguće i s<br />
CRT ekranima, no izvedba je kudikamo složenija,<br />
opasnija i dakako skuplja, pa se koristi samo<br />
u posebnim prigodama kao što su velike javne<br />
priredbe. U kućnom okruženju, svejedno radilo<br />
se o televizijskom prijemniku ili računalnom<br />
monitoru, LCD je daleko praktičnije, jeftinije i<br />
prilagodljivije rješenje. Sljedeća prednost LCD-a<br />
u odnosu na CRT je značajno manje zagrijavanje<br />
jer je jedino mjesto gdje je potrebna iole veća<br />
snaga sustav pozadinskog osvjetljavanja ekrana.<br />
Manje zagrijavanje znači i potencijalno duži<br />
radni vijek i generalno značajnije manju količinu<br />
Pripazite da na televizor možete spojiti vanjske uređaje koje imate<br />
Iako su udaljeni svega koje desetljeće,<br />
stari televizori djeluju kao da su došli s<br />
nekog drugog planeta<br />
Starosta u novom ruhu<br />
I monitori i TV prijemnici imaju jednu osnovnu manu, a to je<br />
konačna veličina LCD panela koje u njih ugrađujemo. Iako smo<br />
već konstatirali kako LCD panele možemo jednostavno stavljati<br />
jedne uz druge, isto tako moramo konstatirati da nije jednostavno<br />
povećavati panel jer ćemo u jednom trenutku ipak “udariti” u<br />
probleme koji se ne sastoje samo od prevelike mase, nego i broja<br />
pogrešno uključenih ili isključenih elemenata, a tu su još i neki<br />
drugi parametri koji također otežavaju stvari. Sve to, naravno,<br />
utječe i na konačnu cijenu pojedinog LCD panela, pa je trenutna<br />
gornja granica veličine panela postavljena na pedeset inča, a praksa<br />
pokazuje da se u tom rasponu najčešće nalaze modeli s ekranom<br />
čija dijagonala ima četrdeset i šest do četrdeset i osam inča. Kako je<br />
nama ljudima želja za veličinom, po svemu sudeći, jedna od baznih<br />
osobina, tako su smišljeni i uređaji koji će onima koji to mogu platiti<br />
ponuditi veličinu slike koja skoro da se može usporediti s veličinom<br />
filmskog platna, a granicu predstavljaju dimenzije prostorije unutar<br />
problema tijekom eksploatacije, a naravno da se<br />
ne može zanemariti ni ušteda zbog manje potrošnje<br />
električne energije, naročito ako je riječ<br />
o uređaju koji veći dio dana provede u aktivnom<br />
radnom stanju. Lampa ili lampe koje su odgovorne<br />
za osvjetljavanje ekrana najviše doprinose<br />
trajanju samog LCD panela, a zanimljivo je da<br />
“LCD je daleko praktičnije,<br />
jeftinije i prilagodljivije<br />
rješenje”<br />
se unatoč tome na njih gotovo nimalo ne misli.<br />
Stoga se i može dogoditi situacija da lampa (a<br />
zbog nje i cijeli LCD panel) ne radi, a greška se<br />
traži na svim ostalim mjestima osim, naravno, na<br />
inkriminiranoj lampi. Malo ljudi zna da se lampa<br />
može zamijeniti, čime se relativno jeftino može<br />
i produžiti životni vijek cijelog LCD panela,<br />
no pritom ipak treba ustvrditi kako su cijene<br />
modernih LCD uređaja već tako niske da se u<br />
nekim varijantama zamjena čak više ni ne isplati.<br />
Jednostavnije je i jeftinije kupiti novi uređaj.<br />
Hibridi<br />
Kako smo već spomenuli na početku, uređaje<br />
koji prikazuju sliku, a zasnovani su na tehnologiji<br />
LCD, možemo podijeliti na računalne<br />
monitore, klasične televizijske prijemnike<br />
koje je uređaj smješten i snaga lampe koja služi za projekciju. Da,<br />
riječ je o dobrom starom projektoru, uređaju izmišljenom u već<br />
davno zaboravljenim vremenima, ali uređaju koji i danas sasvim<br />
dobro obavlja svoj posao. Zanimljivo je da i u ovom slučaju osnovu<br />
svega predstavlja, danas neizbježni, LCD panel, koji je osvijetljen<br />
projekcijskom lampom. Svjetlost zatim prolazi kroz objektiv<br />
pomoću kojeg možemo sliku izoštriti na različitim udaljenostima, a<br />
slika se prikazuje na posebno pripremljenoj površini koju nazivamo<br />
platno iako se već odavno ne pravi od platna. Moguća je, naravno,<br />
i projekcija na bilo koju površinu, čak i običan zid, no treba imati<br />
na umu da će se najbolji rezultati postići tek s dobrim, reflektivnim<br />
“platnom” jer će tada intenzitet osvjetljenja slike biti najjači. Također<br />
treba paziti i na optimalnu udaljenost projektora od platna jer<br />
će nakon određene udaljenosti intenzitet osvijetljenosti slike početi<br />
padati. Tu nam može pomoći dobar objektiv koji će povećati sliku<br />
čak i kad je projektor relativno blizu površini projiciranja.
Nekad su se u televizorima koristile elektronske cijevi<br />
i projektore. Tu su još i hibridni uređaji koji<br />
se najčešće sastoje od spoja TV prijemnika i<br />
monitora, i to na način da se monitoru doda<br />
prijemni dio (tuner), pa onda ovisno o odabiru<br />
aktivnog signala možemo monitor koristiti ili<br />
kao klasični računalni monitor ili kao klasični<br />
televizor. Jasno je da u tom slučaju u paketu<br />
nalazite i daljinski upravljač koji se funkcionalno<br />
ne razlikuje od onog koji dobivate s TV<br />
prijemnikom, no zanimljivo je uočiti da još<br />
uvijek postoje određene kvalitativne razlike u<br />
odnosu na original, što je fenomen koji se ne<br />
može lako protumačiti. Pretpostavljamo da je<br />
uzrok svojevrsna želja za smanjivanjem troškova<br />
koja se, kao što to obično biva, realizira<br />
i na krivi način i na krivom mjestu. Hibridni<br />
uređaji koji su primarno nastali kao monitori<br />
mogu također zaostajati u nekim specifičnim<br />
funkcijama primjerenijim TV prijemnicima,<br />
kao što su, primjerice, automatsko pretraživanje<br />
frekvencijskog spektra i komunikacija<br />
s drugim AV uređajima, a moguće je i da<br />
količina AV konektora za vanjske AV uređaje<br />
bude manja u odnosu na TV prijemnik. Stoga<br />
HDTV će i od<br />
profesionalaca i od amatera<br />
tražiti dodatna ulaganja u<br />
opremu poput ove videokamere<br />
Vrhunska kvaliteta slike traži i vrhunsku<br />
kvalitetu kabela, a bolje od prikazanih<br />
nećete lako naći<br />
uvijek imajte na umu da hibridni uređaj ipak<br />
nije posve ekvivalentan specifičnom rješenju,<br />
pa takve uređaje kupujte samo onda ako u prostoriju<br />
naprosto ne možete ili ne želite staviti<br />
dva ili više uređaja, ili ako vam se financije ne<br />
mogu “protegnuti” na više od jednog uređaja.<br />
Prilikom kupnje treba pripaziti na mogućnost<br />
istovremenog dovođenja više ulaznih signala<br />
te, u zadnje vrijeme sve važniju, mogućnost<br />
priključivanja HDMI kabela koji osigurava<br />
ispravnu reprodukciju sadržaja zaštićenih<br />
DRM sustavom. Manje se zna da i monitor koji<br />
nema HDMI konekciju i dalje može prikazivati<br />
zaštićene datoteke u punoj kvaliteti, no<br />
onda trebate koristiti DVI-D konektor i imati<br />
odgovarajuću podršku na strani računala,<br />
odnosno na grafičkoj kartici.<br />
Odnosi<br />
Specifična rješenja imaju i<br />
prednosti i mana, ali nas to ovaj<br />
put ne brine jer praksa pokazuje<br />
kako se tehnologija već toliko<br />
razvila da i u kvalitativnom i u<br />
funkcionalnom smislu mane imaju<br />
sve manju i manju ulogu. Tako<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Jedina i prava<br />
Za razliku od CRT monitora, kod<br />
LCD monitora ne moramo provjeravati<br />
koji je ekran “ravniji”, odnosno<br />
čija je zakrivljenost manja. Tehnološki<br />
uvjetovano, svi su LCD paneli dio<br />
posve ravne plohe na kojoj se nalaze<br />
fizički odvojeni LCD elementi.<br />
Fizička odvojenost odgovorna je za<br />
jedno važno svojstvo svakog LCD<br />
ekrana, a to je njegova optimalna<br />
radna razlučivost. Za razliku od CRT<br />
ekrana gdje možemo (teoretski) govoriti<br />
o gotovo beskonačnom broju<br />
jednakovrijednih razlučivosti, u LCD<br />
ekrana će jedina prava razlučivost<br />
biti ona koja odgovara broju LCD<br />
elemenata raspoloživih na cijeloj površini<br />
ekrana. Iako će vam moderni<br />
LCD monitor ponuditi korištenje<br />
više razlučivosti, jasno je da će, primjerice,<br />
na 20-inčnom ili 22-inčnom<br />
monitoru s 1.764.000 elementa<br />
raspoređenih u 1680 x 1050 matrici<br />
posve ispravno biti prikazana samo<br />
istovjetna (1680 x 1050) razlučivost.<br />
Želimo li za sve ostale razlučivosti<br />
koristiti prikaz po cijeloj površini<br />
ekrana, elektronika monitora obavit<br />
će potrebno skaliranje, no pritom će<br />
se u originalni signal unijeti i smetnje<br />
koje će u pravilu rezultirati lošijom<br />
slikom. Stoga je najbolje kupiti onaj<br />
LCD monitor čija je fizička razlučivost<br />
jednaka razlučivosti s kojom<br />
ćemo najčešće raditi, a u slučaju<br />
monitora s dijagonalom dvadeset ili<br />
dvadeset i dva inča to je uglavnom<br />
1680 x 1050 piksela. Razlučivosti<br />
koje su manje od fizičke razlučivosti<br />
možete prikazati posve precizno ako<br />
isključite prikaz na cijeloj površini<br />
ekrana, no u tom će slučaju neiskorišteni<br />
dio ekran biti zatamnjen. Ako<br />
vam to ne smeta, svakako koristite<br />
takvo rješenje. Za razlučivosti više<br />
od nazivne taj trik nažalost nećete<br />
moći koristiti.<br />
“Specifična rješenja imaju i<br />
prednosti i mana”<br />
ćemo kod monitora prije svega tražiti modele<br />
s onom radnom razlučivošću koja će najbolje<br />
odgovarati poslu koji namjeravamo najčešće<br />
obavljati. Ukoliko vam reprodukcija filmova i<br />
drugih AV materijala nije od prevelikog značenja,<br />
nije potrebno da kupujete modele sa<br />
širokim ekranom (widescreen) gdje je širina<br />
ekrana značajno veća od visine (omjer 16:10<br />
ili veći). Slobodno odaberite neki od klasičnih<br />
modela čiji ekran ima omjer stranica 4:3.<br />
Za većinu poslova bit će takav ekran sasvim<br />
dovoljan, a jedini je problem što se može dogoditi<br />
da ekran s 4:3 omjerom danas prilično<br />
teško pronađete jer je većina proizvođača<br />
prešla na proizvodnju widescreen panela čija<br />
je cijena pala na zaista prilično nizak nivo.<br />
079
080<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Nova tehnologija donosi zaista visoku kvalitetu slike. Sad su<br />
vašim očima otkriveni i najsitniji detalji slike<br />
Stoga se lako može dogoditi da vas kvalitetan<br />
4:3 ekran razlučivosti 1600 x 1200 i dijagonale<br />
dvadeset inča košta osjetno više negoli<br />
naizgled veći ekran razlučivosti 1680 x 1050 i<br />
dijagonale dvadeset i dva inča. Situacija koja<br />
smjesta vodi u dilemu prilikom odlučivanja o<br />
kupnji. Sličnu dilemu možete imati i kad kupujete<br />
dva ekrana iste razlučivosti ali različite<br />
veličine, gdje se može dogoditi da veći ekran<br />
ima manju cijenu od manjeg ekrana. I sami<br />
ćemo priznati kako se ponekad teško snaći,<br />
no život nam može olakšati nekoliko iskustvenih<br />
pravila. Prvo pravilo kaže da će većini<br />
korisnika uvijek biti bolje uzeti monitor čiji<br />
ekran ima veću dijagonalu ili veću razlučivost.<br />
Drugo pravilo kaže kako u slučaju da imamo<br />
dva monitora čiji su ekrani različite veličine,<br />
a istih razlučivosti, onda je bolje uzeti ekran<br />
manje veličine jer će biti precizniji. Pojedine<br />
točkice (pikseli) od kojih je sastavljen svaki<br />
LCD panel bit će u tom slučaju manje. Drugo<br />
pravilo može se promijeniti trećim pravilom<br />
koje kaže kako će korisniku s lošijim vidom<br />
bolje odgovarati monitor ili s istom veličinom<br />
ekrana, a manjom razlučivosti, ili s većim<br />
ekranom i istom razlučivosti u odnosu na manji<br />
ekran. Naravno da uvijek vrijedi i varijanta<br />
u kojoj, ako se nikako ne možemo odlučiti,<br />
naprosto uzmemo monitor s najvećim ekranom<br />
i najvećom mogućom razlučivosti za taj<br />
Konferencijska dvorana prirodno je<br />
mjesto svakog projektora, kojemu je<br />
glavna zadaća generirati sliku jakog<br />
svjetlosnog intenziteta<br />
I u prenosivom izdanju stari televizori<br />
nisu bili nimalo laki za nošenje. Moderne<br />
varijante nisu ništa bitno lakše<br />
ekran. U bilo kojoj varijanti jedini pravi<br />
ograničavajući faktor je novac, što u današnje<br />
vrijeme ipak nije tako ograničavajuće kao što<br />
je bilo nekad.<br />
Jednostavnost izbora<br />
Izbor televizijskog prijemnika još je jednostavniji<br />
nego izbor monitora, a pravilo je vrlo<br />
jednostavno. Uzmite televizor čiji LCD panel<br />
nudi najveću moguću dijagonalu. Pritom će<br />
vam i faktor ograničenja također biti vrlo<br />
jednostavan, a radi se o količini novca koju ste<br />
predvidjeli za kupnju. Kako većina proizvođa-<br />
"Uprživanje" često prikazivane stabilne<br />
slike nije boljka samo plazma ekrana.<br />
Ovdje se, primjerice, javila na klasičnom<br />
ekranu<br />
Jedan od razloga visoke cijene vrhunskih projektora je složen<br />
sustav leća i prizmi koje sliku s LCD-a pretvaraju u projiciranu<br />
sliku<br />
“Izbor televizijskog<br />
prijemnika još je<br />
jednostavniji nego izbor<br />
monitora”<br />
ča funkcionalnost pojedinog modela televizora<br />
povećava u skladu s povećanjem dimenzija<br />
ekrana, tako ćete i na tom polju dobiti praktično<br />
sve što vam treba i nećete se morati zamarati<br />
detaljnim analizama sposobnosti pojedinih<br />
modela. Budući da televizijski prijemnik prije<br />
svega služi za praćenje TV programa ili AV<br />
materijala s drugih uređaja, jasno je da najveću<br />
pažnju treba obratiti na kvalitetu slike, a tek<br />
onda možete pripaziti i na ostale “sitnice”,<br />
pri čemu prije svega upozoravamo na broj<br />
različitih priključaka. Pravilo je vrlo jednostavno:<br />
što televizor ima više priključaka, to ga<br />
više stavite na ljestvici potencijalnih kandidata<br />
za kupnju jer ćete moći priključiti ne samo veći<br />
broj uređaja, nego će neki od njih s određenim<br />
konektorima moći biti i bolje iskorišteni. Iz<br />
kupovne jednadžbe izbacite svaki model koji<br />
nema barem jedan HDMI priključak jer bez<br />
tog nema gledanja HD filmova kakve sad sve<br />
češće nalazimo na Blue-ray ili HD-DVD medijima.<br />
Tek nakon svega što smo naveli provjerite<br />
kvalitetu daljinskog upravljača i eventualne<br />
dodatne funkcije poput osvjetljenja okoline.<br />
Dodatne funkcije mogu na reklami djelovati<br />
odlično, no tek će praktična provjera pokazati<br />
hoće li vam “daljinac” zaista odgovarati.<br />
Čak i ako nemate HDMI konektor, na<br />
monitoru možete koristiti DVI-D vezu
082<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
LCD monitori ><br />
Suverena vladavina<br />
Usavršavanjem tehnologije i padom cijena LCD monitori su u potpunosti preuzeli prevlast na tržištu<br />
računalnih monitora. Trenutno su posebno popularni widescreen monitori velike dijagonale, koji se mogu<br />
pohvaliti odličnim omjerom cijene i mogućnosti<br />
Piše > Slaven Pintarić<br />
Tko bi rekao kako ćemo jednog dana<br />
prilikom spominjanja računalnih monitora<br />
misliti isključivo na LCD monitore? Danas je to<br />
nepobitna činjenica. LCD monitori zapravo su<br />
postali sinonim za računalne monitore. Kada je<br />
autor ovog teksta prije nekoliko godina imao<br />
priliku napraviti veliki test LCD monitora, tako<br />
nešto činilo se nezamislivim. Nedostaci tadašnjih<br />
LCD-ova izgledali su kao prevelika prepreka.<br />
Međutim, tehnološki bum te iznimno<br />
brz razvoj novih tehnologija i načina proizvodnje<br />
iz temelja su promijenili situaciju. Sjeća li<br />
se još netko dobrih starih CRT monitora koji<br />
su nas tako dobro služili tijekom proteklih<br />
godina? Danas pripadaju u relikvije prošlosti<br />
koje koriste samo naše kolege iz DTP-a i još<br />
pokoji entuzijast. Danas je sve u znaku LCDova,<br />
s tim da se posebna pozornost poklanja<br />
dizajnu. Kakvi su još današnji LCD monitori?<br />
Sve veći, širi i jeftiniji. Kada kažemo veći i širi,<br />
ne mislimo to, dakako, doslovno. Veći u smislu<br />
veličine dijagonale, jer su danas, primjerice,<br />
22-inčni monitori posve uobičajeni.<br />
Veći, širi, jeftiniji<br />
Širi zato što prevladava široki format ekrana<br />
koji je daleko pogodniji za igranje i gledanje<br />
“Danas je sve u znaku<br />
LCD-ova, s tim da se pažnja<br />
poklanja dizajnu”<br />
filmova. Konačno, cijena je u cijeloj priči<br />
nezaobilazna. Usporedbe radi prisjetimo se<br />
onog velikog testa o kojem smo malo prije<br />
govorili. Danas je moguće kupiti kvalitetan<br />
monitor velike dijagonale po pet do šest puta<br />
nižoj cijeni nego prije nekoliko godina. Vjerujemo<br />
kako prednosti LCD monitora više<br />
nije potrebno naglašavati. Tijekom godina<br />
proizvođači su pak uspjeli riješiti određene<br />
nedostatke koji su bili prepreka njihovoj<br />
široj popularnost. Prije svega ovdje mislimo<br />
na cijenu koja je danas mnogo niža zbog<br />
daleko razvijenijeg i poboljšanog procesa<br />
proizvodnje. Osim toga, veliki problem<br />
ranije je predstavljalo vrijeme odziva LCD<br />
matrica, odnosno pojava karakterističnog<br />
zamućenja slike prilikom igranja i gledanja<br />
filmova. Danas imamo monitore s periodom<br />
odziva od samo 2 ms zahvaljujući prije svega<br />
overdrive tehnologiji. Značajno je poboljšan<br />
prikaz i vjernost boja, pa su današnji<br />
najkvalitetniji LCD-ovi po tom pitanju čak<br />
i bolji od CRT monitora. Ono što je još<br />
fascinantnije je činjenica kako se gotovo<br />
svakodnevno razvijaju nove tehnologije i<br />
traže novi načini kako poboljšati kvalitetu<br />
LCD monitora. Kako smo već više puta<br />
objašnjavali princip rada LCD-ova, ovdje se<br />
nećemo time pretjerano baviti, a kao mali<br />
podsjetnik možete pročitati poseban okvir<br />
na tu temu koji prati ovaj tekst. Mi ćemo vam<br />
pak sada pokušati ukratko prikazati nove i<br />
zanimljive tehnologije koje prate moderne<br />
LCD monitore. Posebnu pozornost svakako<br />
zaslužuje tehnologija nazvana overdrive koja<br />
nam je omogućila iznimno brz odziv novijih<br />
LCD matrica. Posebno se pokazala korisnom<br />
kod matrica temeljenih na tehnologiji VA<br />
kod kojih je do tada odziv LCD elemenata<br />
bio poprilično spor.<br />
Ubrzavanje piksela<br />
Overdrive bismo šaljivo mogli nazvati<br />
overclockiranjem piksela. Ukratko, riječ je<br />
o korištenju dodatnog napona kako bi se<br />
pospješilo zakretanje tekućih kristala i time<br />
dobilo na brzini odziva. Pojedini proizvođači<br />
koriste različite marketinške nazive za<br />
ovu tehnologiju. Overdrive je donio i nov<br />
način mjerenja brzine odziva, pa sad većina<br />
proizvođača navodi vrijeme odziva prilikom<br />
promjene iz jedne nijanse sive u drugu (grey<br />
to grey). Ranije je bilo uobičajeno da se<br />
navodi vrijeme odziva prilikom prijelaza iz
potpuno crne u potpuno bijelu boju. Sama<br />
tehnologija, jasno, nije bez mana. Neprecizno<br />
podešen overdrive može uzrokovati tzv.<br />
video noise, odnosno neželjene artefakte u<br />
samom prikazu. Ovdje može biti riječ o tragovima<br />
boja, sjenama i sličnim stvarima koje<br />
ukazuju na neprecizan overdrive. Također<br />
je važno spomenuti kako ova tehnologija<br />
može uzrokovati neželjene probleme u<br />
prikazu ukoliko se ne koristi standardna<br />
vrijednost osvježavanja slike od 60 Hz.<br />
Srećom, koristimo li posve digitalnu vezu<br />
(DVI), nije ni moguće odabrati neku drugu<br />
frekvenciju osvježavanja osim nazivne.<br />
Trenutno su najbrže LCD matrice temeljene<br />
na tehnologiji TN, s tim da se kod nekih od<br />
njih ni ne koristi overdrive. S druge strane,<br />
sve novije MVA ili S-PVA matrice u pravilu<br />
posjeduju overdrive, što im omogućava brži<br />
odziv. Nedvojbeno je da je overdrive omogućio<br />
prihvatljivu brzinu odziva kod većine<br />
modernih monitora, što ih čini pogodnim za<br />
multimedijalnu primjenu.<br />
Titravi LCD<br />
Međutim, iako je problem vremena odziva<br />
tekućih kristala u dobroj mjeri riješen, to ne<br />
znači kako da su nestali svi problemi kod<br />
LCD-ova kada je u pitanju prikaz brzih scena.<br />
Naime, postoji nešto što možemo prozvati<br />
tromost oka, što uzrokuje percepciju<br />
blagog zamućenja slike. Zanimljivo je kako<br />
je ova pojava bila mnogo manje izražena kod<br />
CRT monitora zbog daleko veće frekvencije<br />
osvježavanja slike, kao i drugačijeg principa<br />
rada ovih ekrana. Kako bi na neki način<br />
ublažili ovaj problem, Samsung i BenQ,<br />
odnosno AU Optronics počeli su razvijati<br />
nove tehnologije koje bi trebale poboljšati<br />
prikaz pokretnih slika kod LCD-ova. BenQ<br />
je svoju tehnologiju prozvao BFI (Black<br />
Frame Insertion). Već nam samo ime govori<br />
kako je riječ o ubacivanju dodatnog crnog<br />
framea između dvaju frameova u boji prema<br />
navodima proizvođača. Gašenjem pozadinskog<br />
osvjetljenja stvara se zapravo dojam<br />
umjetnog screeninga. Drugim riječima, slika<br />
titra kao kod CRT-a, no dobivate dojam<br />
puno kvalitetnije prikazanih slika u pokretu.<br />
Imali smo se priliku uvjeriti kako ova<br />
tehnologija ima svojih nedostataka. Prilikom<br />
agresivne primjene dolazi do pada kontrasta<br />
i svjetline te, ukupno rečeno, manje kvalitete<br />
prikaza. Samsung je također razvio vrlo sli-<br />
Moderni monitori podržavaju standarde<br />
za štednju energije, a vrlo je važna i<br />
podrška za HDCP<br />
LCD tehnologija - kako, kada, zašto?<br />
Austrijski botaničar Friedrich Reinitzer 1888. godine sasvim je slučajno otkrio tekuće<br />
kristale. Tekući kristali su u biti tvari koje imaju svojstva tekućina i krutina. Valja<br />
napomenuti da tekući kristali svojstva tekućina imaju samo u određenom temperaturnom<br />
području. Svaka LCD matrica, koja je ključni dio LCD ekrana, sastoji se od velikog<br />
broja piksela koji se dalje sastoje od crvenih, zelenih i plavih potpiksela. Svaki se piksel<br />
pali i gasi pomoću zasebnog tranzistora koji generira napon. Upravo ovaj napon, koji<br />
može biti prilično različit, uzrokuje zakretanje svakog potpiksela do određenog kuta.<br />
Kut zakretanja određuje količinu svjetlosti koja prolazi kroz podpiksel, čime dobivamo<br />
sliku na ekranu. Stvarna namjena tekućih kristala zapravo je odbijanje svjetlosti kako bi<br />
ona mogla proći kroz polarizacijski filtar prije nego dođe do ekrana. Ukoliko su kristali<br />
poredani u istom pravcu kao filtar, svjetlost će proći kroz njega, dok će u suprotnom<br />
slučaju ekran ostati taman. LCD monitor sastoji se od LCD matrice, polarizacijskih<br />
filtara, staklenih ploča, pripadajuće elektronike i pozadinskog osvjetljenja. Tri različite<br />
tehnologije koriste se danas pri proizvodnji LCD zaslona. Najpoznatija i najraširenija<br />
je TN (Twisted nematic). Danas je sve više zastupljena tehnologija VA (Vertical<br />
Alignment) u<br />
dvije varijante MVA i<br />
Samsungova S-PVA,<br />
dok je tehnologija S-<br />
IPS (Super In Plane<br />
Switching) sve rjeđa.<br />
Čini se kako ćemo<br />
u budućnosti viđati<br />
isključivo monitore<br />
temeljene na tehnologijama<br />
TN i VA.<br />
“Trenutno su najbrže<br />
LCD matrice temeljene na<br />
tehnologiji TN”<br />
čnu tehnologiju MPA, s tim da se kod nekih<br />
novijih uređaja koristi osvježavanje slike od<br />
100 ili 120 Hz. U svakom slučaju, neka vrsta<br />
ove tehnologije bit će u budućnosti prisutna<br />
kod većine LCD monitora i, pretpostavljamo,<br />
kod svih televizora. Činjenica je kako su<br />
sami monitori mnogo osjetljiviji na primjenu<br />
ovakvih tehnologija zbog činjenice da dobar<br />
dio vremena pred njima provedemo radeći<br />
sa statičnom slikom. U tom slučaju titranje<br />
slike krajnje je nepoželjno, što svakako treba<br />
imati na umu.<br />
Budućnost u znaku (O)LED-a<br />
Osim brzine odziva prikaz boja dugo je<br />
vremena bio slabija strana većine LCD-ova.<br />
Trenutno većina monitora ima poprilično<br />
dobar kontrast i prikaz boja, no tu poboljšanjima<br />
nije kraj. Sama kvaliteta prikaza boja,<br />
uz vrstu i kvalitetu LCD matrice, ponajviše<br />
ovisi o pozadinskom osvjetljenju. Dosad<br />
su se kao pozadinsko osvjetljenje koristile<br />
fluorescentne lampe CCFL (cold cathode<br />
fluorescent lamps). Kvalitetniji monitori<br />
posjeduju više ovakvih lampi. Kako bi se<br />
dobio kvalitetniji prikaz te napravio odmak<br />
od uobičajenog sRGB spektra, danas neki<br />
proizvođači koriste tzv. wide gamut CCFL<br />
pozadinsko osvjetljenje. U kombinaciji<br />
s odgovarajućom matricom ovakav tip<br />
pozadinskog osvjetljenja omogućava daleko<br />
širi spektar prikazanih boja koji odgovara<br />
otprilike 97 posto boja koje se prikazuju u<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Acerov Ferrari među monitorima ističe<br />
se dopadljivim dizajnom i vrlo dobrom<br />
kvalitetom slike<br />
standardu NTSC. Valja napomenuti kako je<br />
nužna kalibracija monitora kako biste mogli<br />
vidjeti razliku između običnog i wide gamut<br />
monitora. Uz to prvi primjerci monitora s<br />
ovakvim tipom pozadinskog osvjetljenja<br />
imaju određenih problema s prikazom crvene<br />
boje. Iznimno je važno pritom da monitor<br />
bude što preciznije tvornički podešen jer se<br />
određeni nedostaci ne mogu kasnije ispraviti<br />
kalibracijom. Sljedeći korak prema još<br />
kvalitetnijem prikazu predstavlja korištenje<br />
LED (Light Emmiting Diode) pozadinskog<br />
osvjetljenja. Ključne prednosti LED pozadinskog<br />
osvjetljenja trebale bi biti: širi spektar<br />
prikazanih boja, manja potrošnja energije i<br />
bolja ujednačenost svjetline. Glavni problem<br />
u cijeloj priči s LED osvjetljenjem je iznimno<br />
visoka cijena ovakvih monitora, pa se čini<br />
kako ćemo na širu primjenu LED pozadinskog<br />
osvjetljenja morati još malo pričekati.<br />
Ukoliko pogledamo još dalje u budućnost,<br />
očekuje se primjena i tehnologije OLED<br />
(Organic Light-Emitting Diode) kod LCD<br />
monitora i televizora. Sony bi svoj prvi<br />
083
084<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
primjerak LCD televizora s tehnologijom<br />
OLED trebao predstaviti krajem ove godine.<br />
HDCP - zaštita<br />
digitalnog HD sadržaja<br />
No vratimo se malo u sadašnjost. U sadašnjosti<br />
je vruća tema zaštita HDCP (Highbandwidth<br />
Digital Content Protection) koju<br />
će morati podržavati svi noviji monitori.<br />
HDCP zapravo predstavlja određenu vrstu<br />
zaštite autorskih prava putem kontrole<br />
digitalnog audio i video signala enkripcijom.<br />
Ovime se prije svega žele spriječiti<br />
neovlaštena reprodukcija i kopiranje HD<br />
videomaterijala, bilo da se koristi HD-DVD<br />
ili Blue-ray. Kako biste mogli gledati ovakav<br />
videomaterijal, između ostaloga potreban<br />
vam je, jasno, i monitor s podrškom za<br />
HDCP. U stvarnosti manji broj kvalitetnijih<br />
LCD monitora podržava HDCP. U pravilu<br />
se ovdje radi o multimedijalnim monitorima<br />
velike dijagonale. Kod nas se još uvijek HD<br />
videomaterijalu i HDCP-u ne pridaje velika<br />
pozornost da bi ih se ozbiljno uzelo u obzir<br />
prilikom odabira monitora. Ipak, ukoliko<br />
imate priliku, pribavite monitor s podrškom<br />
za HDCP. U ovom trenutku možda od toga<br />
nećete imati previše koristi. No nikako ne<br />
bi bilo dobro da u bližoj budućnosti morate<br />
kupovati novi monitor samo da biste mogli<br />
pogledati neki film. U kojoj će mjeri HDCP i<br />
sve oko njega utjecati na proizvođače monitora<br />
ostaje nam da vidimo.<br />
Kako sve ne bi ostalo samo na pustoj priči<br />
o tehnologijama i trendovima, na našem<br />
ispitnom stolu našlo se nekoliko novijih<br />
monitora. Cilj nam je bio odabrati poprilično<br />
različite modele raznih proizvođača s naglaskom<br />
na jeftinije monitore velike dijagonale.<br />
Podijelili smo ih u četiri kategorije obzirom<br />
na veličinu dijagonale. Moramo priznati<br />
kako su nam ispitani monitori još jednom<br />
Danas pomalo zaboravljena pivot opcija<br />
omogućava korištenje monitora na malo<br />
drugačiji način<br />
Usporedan prikaz principa rada sve tri najvažnije LCD tehnologije<br />
“HDCP zapravo predstavlja<br />
određenu vrstu zaštite<br />
autorskih prava”<br />
potvrdili veliku raznolikost ponude. Osim<br />
toga, još jednom smo se imali priliku uvjeriti<br />
kako monitori veličine 22 inča postaju de<br />
facto standard i danas pripadaju u mainstream<br />
dio tržišta na kojem svoj dio kolača traže<br />
mnogi poznati i manje poznati proizvođači<br />
Dopadljivo i skupo<br />
No krenimo redom od trenutno pomalo zaboravljenih<br />
19-inčnih monitora. Ovoga puta<br />
imali smo priliku isprobati tri monitora ove<br />
veličine. Dva posve nova modela poznatih<br />
proizvođača i jedan daleko jeftiniji proizvod<br />
zanimljivog imena. Samsungov se monitor<br />
očekivano pomalo izdvojio iz ove grupe,<br />
ponajprije zbog dopadljivog dizajna i vrlo<br />
dobrih karakteristika. Odlikuje ga i široki<br />
format ekrana. Widescreen u kombinaciji<br />
s ekranom veličine 19 inča ne predstavlja<br />
najsretniju kombinaciju, no ovaj Samsungov<br />
monitor svejedno nam se poprilično svidio.<br />
No jasno je vidljivo u posljednje vrijeme<br />
kako Samsung želi ponuditi što atraktivnije<br />
monitore, pri čemu obično nastrada ergonomija.<br />
Primjerice, u ovom slučaju nije moguće<br />
ni zakretati ekran ni podešavati ga po visini.<br />
Srećom, tipke za podešavanje slike ipak<br />
su prisutne. Kvaliteta slike koju nudi ovaj<br />
monitor pripada samom vrhu kada govorimo<br />
o LCD-ovima s TN matricom. Ugrađena<br />
najnovija Samsungova TN matrica omogućava<br />
odličan kontrast, vrlo dobar prikaz boja,<br />
kao i iznimno brz odziv. Nažalost, cijena<br />
ovog widescreen Samsunga iznimno je visoka,<br />
pa nam se ne čini kao osobito isplativa<br />
investicija.<br />
Dellov je pak monitor nešto jeftiniji, a<br />
može se pohvaliti pristojnim dizajnom i vrlo<br />
dobrom ergonomijom. Lako ga je zakretati<br />
lijevo ili desno, pomicati po visini, a podržava<br />
i pivot. Moramo spomenuti još i dvostruki<br />
USB hub. Pohvalit ćemo i Dellov izbornik<br />
za podešavanje slike koji omogućava lako i<br />
brzo podešavanje, što je najvažnije. Ugrađe-<br />
HDMI priključak sve češće srećemo kod novijih multimedijalnih monitora
086<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
na je vjerojatno novija TN AUO matrica vrlo<br />
dobrih karakteristika. Prikaz boja bi, jasno,<br />
mogao biti nešto bolji, no vidljivi kut je vrlo<br />
dobar i kontrast također.<br />
Jednostavno i jeftino<br />
Najvažnija je brzina odziva koja u ovom slučaju<br />
iznosi jako dobrih 5 ms. Brže igre, dakle, ne bi<br />
smjele predstavljati problem. Moramo napomenuti<br />
kako ovaj monitor podržava HDCP, što<br />
je svakako dobro znati. U svakom slučaju ergonomija<br />
mu je jača strana, dok je kvaliteta slike<br />
u skladu s očekivanim obzirom na korištenu<br />
matricu. Ukoliko su vam dodatne mogućnosti<br />
kod monitora iznimno važne, onda će vam se<br />
ovaj Dellov model jako dopasti.<br />
Kod monitora koji se odaziva na poprilično<br />
neobično ime Hanss.G dopast će vam se,<br />
pretpostavljamo, prije svega cijena. Naime,<br />
riječ je o klasično dalekoistočnom proizvodu<br />
koji se na tržištu pojavljuje pod brandom<br />
neobičnog imena. U ovom slučaju riječ je o<br />
LCD monitoru koji vas neće oduševiti dizajnom<br />
i kvalitetom izrade, no ima neke skrivene<br />
adute. Ponajprije, najvažnije je što nije<br />
izostavljen digitalni priključak. Na ovaj način<br />
bit ćete u prilici dobiti optimalnu sliku. Sama<br />
kvaliteta slike u osnovi je sasvim dobra. Ovaj<br />
monitor ne djeluje posebno dopadljivo i nije<br />
pretjerano dobro opremljen, no kvaliteta<br />
slike usporediva je s daleko skupljim LCDovima<br />
veličine 19 inča. Posebno je pogodan<br />
za uredski rad jer ni nakon podužeg rada s<br />
uobičajenim dokumentima nećete osjetiti<br />
nikakav zamor. Osim toga poprilično je brz.<br />
Pogodan je za igranje bržih igara, dok je<br />
naš subjektivan dojam kako nije pretjerano<br />
pogodan za gledanje filmova. U konačnici<br />
nema tu puno filozofije. Trebate li jeftiniji<br />
LCD manje dijagonale, nema prevelikih razloga<br />
da ne odaberete baš ovaj. Želite li pak<br />
nešto više, odlučit ćete se za ranije opisane<br />
monitore koji su, jasno, osjetno skuplji.<br />
Ferrari među monitorima<br />
Zanimljivo je, s druge strane, pogledati što se<br />
zbiva s monitorima veličine 20 inča. Nekoć su<br />
monitori ove veličine bili apsolutni high end<br />
modeli svih proizvođača. Danas je situacija<br />
sasvim drugačija. 20-inčni LCD-ovi polako<br />
ali sigurno nestaju s tržišta te svoje mjesto<br />
ustupaju widescreen 22-inčnim modelima.<br />
Ovoga puta isprobali smo tri potpuno<br />
različita 20-inčna monitora. Najdopadljiviji i<br />
najzanimljiviji svakako je Acerov Ferrari F-20.<br />
Obzirom na to da Acer već duže vremena u<br />
svojoj ponudi ima proizvode s Ferrarijevim<br />
logotipom, ovo nas nije pretjerano iznenadilo.<br />
Ovaj se monitor u svakom slučaju ističe<br />
elegantnim dizajnom te sjajnom završnom<br />
obradom. Kombinacija crne i crvene boje<br />
svakako djeluje jako dobro. Zanimljivo je<br />
napomenuti kako mu je masa pozamašna, a<br />
kvaliteta izrade odlična. Prije nekog vremena<br />
već smo imali priliku testirati isti monitor, no<br />
opremljen TV tunerom te s još par zgodnih<br />
dodataka. U ovom slučaju riječ je o slabije<br />
opremljenom monitoru, no cijena mu je<br />
Osvjetljenje<br />
Ulazni napon<br />
L 2<br />
L 1<br />
V’ 2<br />
V 2<br />
V 1<br />
V’ 1<br />
Devijacija<br />
Vrijeme<br />
zbog toga nešto povoljnija. Prema navodima<br />
proizvođača, Acer u Ferrari ugrađuje sad već<br />
pomalo zaboravljenu S-IPS matricu. Nije nas<br />
pretjerano oduševilo kada smo vidjeli kako<br />
je riječ o glare tipu matrice što uvijek nosi<br />
određene probleme s refleksijom. Kvaliteta<br />
slika je očekivano jako dobra, s tim da bi<br />
kontrast mogao biti malo bolji. Ergonomija<br />
također nije osobita. Brzina matrice je sasvim<br />
dobra iako ovaj monitor svakako ne spada<br />
među najbrže na tržištu. U konačnici ćete ipak<br />
Ferrarijeve boje malo preskupo platiti, iako<br />
moramo priznati da monitor izgleda iznimno<br />
atraktivno.<br />
Monitor ili televizor?<br />
Ovo se svakako ne bi moglo reći za LG-jev<br />
20-inčni LCD koji smo ovoga puta imali<br />
“Acer u Ferrari ugrađuje sad<br />
već pomalo zaboravljenu<br />
S-IPS matricu”<br />
Devijacija<br />
Ciklus Framea Idealan odziv<br />
Uobičajeni odziv<br />
Odziv nakon overdrivea<br />
Pojednostavljen<br />
prikaz overdrive<br />
tehnologije<br />
priliku testirati. Dizajn mu svakako nije<br />
jača strana. Poprilično je velik i težak,<br />
no zato mu je ergonomija sasvim dobra.<br />
Posebnost ovog monitora svakako je<br />
njegova preporučena rezolucija. Ona,<br />
naime, iznosi 1400x1050 piksela, što vrlo<br />
rijetko možemo vidjeti kod monitora<br />
ove veličine. Ključna prednost ovakve<br />
rezolucije svakako je lakši rad s tekstom i<br />
uobičajenim dokumentima. Kod 20-inčnih<br />
monitora rezolucije 1600x1200 često slova<br />
znaju biti dosta sitna, što nekima itekako<br />
zna smetati. Na ovaj način rad s tekstom,<br />
surfanje Internetom i ostali uobičajeni<br />
poslovi bit će daleko ugodniji. Međutim,<br />
nekima će možda nedostajati nešto viša<br />
rezolucija. Ovakva manja rezolucija može<br />
biti itekako zgodna i kod igranja. Da biste<br />
sve novije igre igrali u rezoluciji od primjerice<br />
1600x1200 piksela, trebat će vam<br />
moćno računalo sa snažnom grafičkom<br />
karticom. Ovako će i neka jeftinija kartica<br />
biti dovoljna za ugodno igranje obzirom<br />
na preporučenu razlučivost. Sam monitor<br />
DisplayPort - sučelje budućnosti<br />
Prije nekoliko mjeseci VESA (Video Electronics Standards Association) je definirao<br />
konačne specifikacije novog sučelja za spajanje uređaja koji prikazuju sliku (u ovom<br />
slučaju prije svega računalnih monitora). Novo sučelje nosi naziv DisplayPort, a prve<br />
grafičke kartice i monitori s podrškom za ovo sučelje pojavit će se uskoro. DisplayPort<br />
je prije svega osmišljen kao zamjena za sučelja VGA, DVI i LVDS koja danas koristimo<br />
za spajanje računala i monitora. DisplayPort nije zamišljen kao konkurencija HDMI<br />
sučelju koje ostaje glavni standard kada govorimo o potrošačkoj elektronici. Novo bi<br />
sučelje trebalo donijeti mnogo veću univerzalnost i fleksibilnost te izbrisati postojeća<br />
ograničenja DVI-ja. Ukupna propusnost značajno je povećana, a uvodi se i novi vanjski<br />
kanal za prijenos podataka koji bi kasnije mogao poslužiti za prijenos zvuka, korištenje<br />
USB veze, mikrofona i sl. Veća propusnost donijet će konačno podršku za ultravisoke<br />
rezolucije poput one od 3840x2400 piksela. Ovo bi sučelje također trebalo omogućiti<br />
laku nadogradnju i dodavanje novih mogućnosti. Izgledom se sam priključak Display-<br />
Port ne razlikuje mnogo od USB priključka, što znači da je osjetno manji i kompaktniji<br />
od DVI priključka.
DVI-D single link kabel najčešće koristimo danas za<br />
priključivanje LCD-ova<br />
nudi poprilično kvalitetnu sliku, a posjeduje<br />
LG-Philipsovu TN matricu. Svidjelo nam<br />
se što svjetline nije pretjerana, a kontrast<br />
je vrlo dobra. Ugodno nas je iznenadio<br />
jako dobar vidljivi kut. Ugrađena matrica<br />
je uobičajene brzine. Drugim riječima,<br />
dovoljno je brza za ugodno igranje. Treba<br />
reći kako je ovdje riječ o nešto starijem<br />
LG-jevom modelu povoljnije cijene i niže<br />
rezolucije.<br />
Treći monitor iz ove grupe također je<br />
poprilično poseban. Radi se o Samsungovu<br />
najnovijem modelu multimedijalnog monitora<br />
koji može zamijeniti i televizor. Odlikuje<br />
se dopadljivim dizajnom, potpuno je<br />
crne boje sa sjajno lakiranom površinom.<br />
Posjeduje poprilično dobar TV tuner te<br />
svu silu ostalih priključaka. Najvažnije je<br />
naglasiti kako posjeduje HDMI priključak.<br />
Uglavnom omogućava lako i brzo priključivanje<br />
raznoraznih konzola, DVD playera<br />
te ostalih sličnih uređaja koji pripadaju u<br />
potrošačku elektroniku. Podržava prikaz<br />
slike u slici i slike pored slike. Kvaliteta prikaza<br />
je uobičajena za monitore s novijim<br />
Samsungovim TN matricama. Kontrast je<br />
vrlo dobar, vidljiv kut također, a brzina je<br />
odlična. Zamijetili smo manje probleme s<br />
neujednačenošću osvjetljenja, a prikaz ta-<br />
Multimedijalni monitori posjeduju<br />
mnoštvo različitih priključaka<br />
mnih tonova također očekivano nije<br />
najbolji. Međutim, ukupno gledano riječ<br />
je o jednom od najkvalitetnijih multimedijalnih<br />
monitora ove veličine uz poprilično<br />
prihvatljivu cijenu.<br />
Sve što vole mladi<br />
Upravo je cijena jedan od ključnih aduta 22inčnih<br />
widescreen monitora koji su doslovno<br />
preplavili tržište. Točnije rečeno, odlikuje ih<br />
izvrstan omjer veličine, cijene i mogućnosti,<br />
što ih trenutno čini najisplativijom kupnjom.<br />
Nekako smo se svi navikli na mnogo veće<br />
monitore, a uobičajena rezolucija kod ovih<br />
ekrana od 1680x1050 piksela posebno je pogodna<br />
za igranje i gledanja filmova. Gotovo<br />
svi 22-inčni monitori povoljnije cijene koriste<br />
poboljšane TN matrice koji se mogu pohvaliti<br />
boljim kontrastom i vidljivim kutom.<br />
Ono što nas je pomalo iznenadilo je kako<br />
još uvijek dosta proizvođača što je moguće<br />
nižu cijenu pokušavaju postići izostavljanjem<br />
DVI priključka. Moramo priznati da nam nije<br />
jasno zašto. Digitalna veza kod ovako velikih<br />
monitora nedvojbeno omogućava optimalnu<br />
kvalitetu slike. Ušteda koja se na taj<br />
način može ostvariti po nama je vrlo mala, a<br />
vjerujemo da bi gotovo svi potencijalni kupci<br />
bili spremni platiti malo više kako bi dobili<br />
najbolji mogući prikaz. Ovoga puta od četiri<br />
jeftinija 22-inčna monitora koja smo testirali<br />
čak dva nisu posjedovala DVI priključak.<br />
Moramo odmah reći kako je kvaliteta slike<br />
svih triju modela gotovo podjednaka. Činjenica<br />
je kako su veće TN matrice različitih<br />
proizvođača vrlo malo razlikuju, a karakteristike<br />
su im vrlo slične. Dizajnom se pak svakako<br />
izdvaja Xeroxov monitor. S Xeroxovim<br />
monitorima nismo se imali priliku susresti<br />
već duže vremena. Njihov karakterističan dizajn<br />
ranije je bio svakako nešto posebno, no<br />
danas su ostali proizvođači otišli korak dalje.<br />
Međutim, ovaj monitor i dalje djeluje vrlo<br />
dopadljivo, a odmah ćete zamijetiti dodano<br />
staklo koje štiti samu matricu. Dodano staklo<br />
do neke mjere utječe na prikaz. Vidljiv kut je,<br />
primjerice, jako dobar, no boje ponekad djeluju<br />
isprano. Osim toga refleksija odnosno<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
USB hub svakako je koristan dodatak koji ne susrećemo kod<br />
velikog broja LCD monitora<br />
“Upravo je cijena jedan od<br />
ključnih aduta 22-inčnih<br />
widescreen monitora”<br />
efekt ogledala jako su izraženi, što zna biti<br />
iznimno iritantno. U osnovi međutim ovaj<br />
monitor nudi vrlo kvalitetnu sliku. Pohvalno<br />
je što nije izostavljen digitalni priključak.<br />
Prikaz boja mogao bi biti nešto bolji s tim da<br />
se bolji rezultat može postići podešavanjem<br />
temperature boja. Izbornik za podešavanje<br />
slike nudi uobičajene opcije.<br />
AOC-ov profesionalac<br />
Drugi monitor iz ove grupe koji nam je<br />
omogućio testiranje putem digitalne veze<br />
proizveo je Philips. U svojoj ponudi Philips<br />
ima nekoliko 22-inčnih modela od kojih smo<br />
neke već ranije isprobali. Ovaj se model<br />
odlikuje ugrađenim zvučnicima koji, jasno,<br />
nisu pretjerano kvalitetni. Opremljenost mu<br />
je sasvim solidna obzirom na cijenu. Dizajn<br />
i kvaliteta izrade svakako nas nisu oduševili,<br />
no kvaliteta slike je vrlo dobra. Vidljivi kut<br />
je jako dobar, a matrica je poprilično brza.<br />
Uglavnom, bit ćete više nego zadovoljni. U<br />
konačnici ovaj monitor nudi odličan omjer<br />
cijene i mogućnosti i tu se nema više što za<br />
dodati.<br />
Naredna dva 22-inčna monitora posjeduju<br />
isključivo analogni priključak, što bi im samo<br />
po sebi trebao biti velik minus. Međutim<br />
moramo priznati kako su nas svaki na svoj<br />
način ugodno iznenadili. AOC-ov se model<br />
ističe klasičnim dizajnom, a opremljenost<br />
mu je slaba, samo VGA izlaz. Međutim,<br />
pravo iznenađenje dočekalo nas je kada smo<br />
pogledali što sve krije izbornik za podešavanje<br />
slike. Pronaći ćete tu svašta, a ovakvo<br />
bogatstvo raznih opcija često ne viđamo ni<br />
kod većih profesionalnih monitora. Možete,<br />
primjerice, podešavati temperaturu boja<br />
za šest nijansi, podešavati gamu, a tu je<br />
i dodatna opcija Color boost. Naišli smo<br />
također na neke opcije koje prvi put vidimo<br />
kod LCD monitora. Još jedna jako zgodna<br />
opcija zove se Picture Boost, a uključuje za-<br />
087
088<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Dell je neke od svojih monitora opremio<br />
čitačem memorijskih kartica<br />
sebno podešavanje kontrasta, svjetline i još<br />
koječega za pojedini dio ekrana. Ovo može<br />
biti poprilično korisno u nekim slučajevima.<br />
Uz sve to na raspolaganju su vam predefinirane<br />
postavke kontrasta i svjetline za rad s<br />
tekstom, Internet i slično, koje funkcioniraju<br />
sasvim dobro. U svakom slučaju ovakav<br />
izbornik poželjeli bismo kod većine monitora.<br />
Inače, kvaliteta slike koju nudi AOC-ov<br />
model je sasvim dobra, a cijena poprilično<br />
povoljna. Jedino je šteta što nema digitalnog<br />
priključka. Isto vrijedi i Viewsonicov 22-inčni<br />
monitor. Dizajn nam se dopao, kvaliteta slike<br />
je jako dobra, brzina matrice odlična. Izbornik<br />
za podešavanje slike nudi uobičajene<br />
opcije, ali je vrlo jednostavan za korištenje.<br />
Posebno nas je iznenadio vrlo dobar vidljiv<br />
kut. Naravno da korištenje analogne veze<br />
ima nedostatke, iako moramo priznati kako<br />
je slika unatoč tome poprilično oštra. Boje<br />
su vrlo dobro prikazane, a ostaje dojam kako<br />
Viewsonicov model mnogo bolje prikazuje<br />
tamne tonove od ostalih TN monitora. Moramo<br />
još napomenuti kako je iznimno tanak i<br />
lagan. Ukoliko možete preživjeti bez digitalnog<br />
priključka, predstavlja odličan izbor.<br />
Vrh ponude<br />
Na kraju balade pozabavit ćemo se najkvalitetnijim<br />
i najskupljim monitorima u ovom<br />
pregledu. Možemo reći kako smo se ovoga<br />
puta fokusirali na nešto jeftinije monitore, s<br />
posebnim naglaskom na popularne 22-inčne<br />
modele. U teškoj kategoriji predstavljamo<br />
vam dva 24-inčna monitora koje slobodno<br />
možemo svrstati među najkvalitetnije<br />
DELL 1908FP HANSS.G JC198D SAMSUNG 961BW<br />
ACER FERRARI<br />
F-20<br />
trenutno dostupne LCD-ove. Riječ je o dva<br />
velika multimedijalna monitora koji nude<br />
otprilike podjednako izvrsnu kvalitetu slike,<br />
no razlikuju se obzirom na dizajn i ergonomiju.<br />
Prije svega tu je Dellov monitor iz<br />
poznate serije WFP 240. Ovo je već peta ili<br />
šesta revizija ovog monitora u posljednjih<br />
nekoliko godina, s tim da se u međuvremenu<br />
promijenio dizajn i, jasno, ugrađuju<br />
se poboljšane matrice. Ovaj je model ipak<br />
poseban, pa ima HC kao dodatak u nazivu.<br />
Naime, posjeduje wide gamut pozadinsko<br />
osvjetljenje o kojem smo detaljnije govorili<br />
nešto ranije. Dakle, radi se o kvalitetnijem<br />
pozadinskom osvjetljenje koje omogućava<br />
prikaz većeg spektra boja. Prosječnom korisniku<br />
ovo vjerojatno neće previše značiti.<br />
Međutim, planirate li ovaj monitor koristiti<br />
za obradu slika, videa ili pak u DTP-u, to će<br />
vam biti iznimno važno. Uglavnom, pravilno<br />
kalibriran ovaj je monitor daleko pogodniji<br />
za ovakve poslove od ostalih modela s uobi-<br />
LG L2000CE<br />
SAMSUNG<br />
2032MW<br />
VELIČINA DIJAGONALE 19 inča 19 inča 19 inča 20 inča 20 inča 20 inča<br />
RADNA REZOLUCIJA 1280x1024 1280x1024 1440x900 1680x1050 1400x1050 1680x1050<br />
VELIČINA TOČKE 0,294 mm 0,294 mm 0,285 mm 0,258 mm 0,292 mm 0,258 mm<br />
SVJETLINA 300 cd/m² 250 cd/m² 300 cd/m² 300 cd/m² 300 cd/m² 300 cd/m²<br />
KONTRAST 800:1 700:1 1000:1 800:1 2000:1 (DC) 1000:1<br />
BRZINA ODZIVA 5 ms 8 ms 2 ms (GTG) 8 ms 8 ms 5 ms<br />
KUT GLEDANJA H/V 160°/160° 150°/135° 170°/170° 160°/160° 160°/160° 160°/160°<br />
PRIKAZ BOJA 16,2 mil. 16,2 mil. 16,7 mil. 16,7 mil. 16,7 mil. 16,7 mil.<br />
MASA 5,74 kg 5,2 kg n/a 6,8 kg 9,9 kg 5,3 kg<br />
PRIKLJUČCI VGA, DVI-D VGA, DVI-D VGA, DVI-D VGA, DVI-D VGA, DVI-D<br />
ZVUČNICI ne ne ne da ne da<br />
USB HUB da ne ne ne ne ne<br />
HDCP da ne da ne ne da<br />
USTUPIO<br />
Kodeks, (01) 36 88<br />
666<br />
Izbornik za podešavanje slike kod Dellovih monitora vrlo je jednostavan za korištenje<br />
Asbis-CR, (01) 60<br />
09 900<br />
M SAN Grupa, (01)<br />
36 54 900<br />
New Technology<br />
Hrvatska, (01) 60<br />
65 820<br />
Microline, (01) 27<br />
97 700<br />
CIJENA 2196 kn 1549 kn 2499 kn 4193 kn 2059 2799 kn<br />
OCJENA 7/10 6/10 7/10 8/10 7/10 8/10<br />
VGA, DVI-D, HDMI,<br />
TV tuner<br />
M SAN Grupa, (01)<br />
36 54 900<br />
OCJENA 7 8 7 9 8 8
Lako dostupne kontrole za podešavanje slike odlika su svih Viewsonicovih monitora<br />
čajenim pozadinskim osvjetljenjem. Pritom<br />
se ugrađena matrice nije mijenjala. I dalje je<br />
riječ o Samsungovoj S-PVA matrici odličnih<br />
karakteristika. Kvaliteta slike po svim<br />
parametrima pripada u sam vrh. Uobičajeno<br />
se ovi Dellovi monitori odlikuju iznimnom<br />
opremljenošću i odličnom ergonomijom.<br />
All round monitor koji se može koristiti u<br />
profesionalne svrhe, a osim toga svrstava se<br />
u najkvalitetnije multimedijalne LCD-ove.<br />
Multimedijalni Viewsonic<br />
Kad već spominjemo multimediju, onda<br />
je Viewsonicov 24-inčni monitor po tom<br />
pitanju još kvalitetniji od Dellova. Naime,<br />
kod Viewsonica pronaći ćemo i HDMI<br />
priključak što je dobrodošao dodatak. Krasi<br />
ga vrhunski dizajn koji je upotpunjen piano<br />
black sjajnom površinom. Nadalje, ističe se<br />
iznimnom opremljenošću te omogućava lako<br />
i jednostavno spajanje DVD playera, igraćih<br />
AOC 210S PHILIPS 220AW8FB<br />
konzola i ostalih uređaja iz svijeta potrošačke<br />
elektronike. Uvjerili smo se kako je prikaz<br />
prilikom spajanja ovih uređaja vrlo kvalitetan<br />
s tim da ćete, jasno, najbolji rezultat dobiti<br />
koristite li HDMI priključak. Odlična kvaliteta<br />
prikaza postignuta je ugradnjom kvalitetne i<br />
napredne MVA matrice. Prema informacijama<br />
koje smo pronašli, izgleda kako je u ovaj<br />
monitor ugrađena matrica tajvanske tvrtke<br />
CMO, što predstavlja određeno iznenađenje.<br />
Naime, ova tvrtka dosad nije bila poznata<br />
po matricama ove vrste. Svejedno, kvaliteta<br />
slike je neupitna. Moramo spomenuti i vrlo<br />
dobru brzinu odziva koja iznosi 8 ms (grey to<br />
grey) što upotpunjuje odličnu kvalitetu slike<br />
koju nudi ovaj monitor. Posebno se ističe<br />
vrlo nenametljiv no iznimno kvalitetan prikaz<br />
boja s naglaskom na izvrstan prikaz tamnih<br />
tonova. Na raspolaganju su vam i sasvim<br />
solidni stereozvučnici, a ne treba zanemariti<br />
ni činjenicu kako ovaj monitor u potpunosti<br />
podržava standard HDCP. Jedino je šteta što<br />
VIEWSONIC<br />
VA2216WM<br />
XEROX XM7-22W<br />
ovaj monitor uz HDMI nema i poseban DVI<br />
priključak. Dizajn nam se također jako dopao.<br />
Monitor je nešto veći i teži, no kvaliteta izrade<br />
je odlična. Igre i filmovi na ovom monitoru<br />
izgledaju izvrsno. Još moramo napomenuti<br />
kako ni cijena nije pretjerana obzirom na kvalitetu<br />
slike i dodatne mogućnosti. Izgleda kako<br />
multimedijalni monitori zauzimaju sve veći<br />
dio tržišta te postaju sve traženiji. Veliki broja<br />
dodatnih uređaja podržava spajanje putem<br />
primjerice HDMI priključka što znači kako<br />
ćete na svojem LCD monitoru kada priključite<br />
ovakav uređaja dobiti kvalitetniju sliku.<br />
DELL 2407<br />
WFP-HC<br />
VIEWSONIC<br />
VX2435WM<br />
VELIČINA DIJAGONALE 22 inča 22 inča 22 inča 22 inča 24 inča 24 inča<br />
RADNA REZOLUCIJA 1680x1050 1680x1050 1680x1050 1680x1050 1920x1200 1920x1200<br />
VELIČINA TOČKE 0,282 mm 0,282 mm 0,282 mm 0,282 mm 0,270 mm 0,270 mm<br />
SVJETLINA 300 cd/m² 300 cd/m² 300 cd/m² 300 cd/m² 400 cd/m² 500 cd/m²<br />
KONTRAST 700:1 1000:1 1000:1 800:1 1000:1 1000:1<br />
BRZINA ODZIVA 5 ms 5 ms 5 ms 5 ms 6 ms (GTG) 8 ms (GTG)<br />
KUT GLEDANJA H/V 170°/160° 160°/160° 170°/160° 170°/160° 178°/178° 176°/176°<br />
PRIKAZ BOJA 16,7 mil. 16,7 mil. 16,7 mil. 16,2 mil. 16,7 mil. 16,7 mil.<br />
MASA 5,8 kg 5,5 kg 5,1 kg n/a 8,3 kg 8 kg<br />
PRIKLJUČCI VGA VGA, DVI-D VGA 2xVGA, DVI-D<br />
VGA,DVI-D, S-<br />
Video<br />
HDMI, S-Video<br />
ZVUČNICI ne da ne da ne da<br />
USB HUB ne ne ne ne da ne<br />
HDCP ne da ne ne da da<br />
USTUPIO eSys, (01) 23 05 818<br />
Autronic, (01) 63<br />
24 500<br />
Proaxis, (01) 23 12 625 eSys, (01) 23 05 818<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Dizajn novijih Samsungovih monitora<br />
svakako je vrlo zanimljiv, no pritom je<br />
nastradala ergonomija<br />
Kodeks, (01) 36 88<br />
666<br />
Proaxis, (01) 23 12 625<br />
CIJENA 2189 kn 2399 kn 2149 kn 2359 kn 5966 kn 6099 kn<br />
7/10 7/10 7/10 7/10 9/10 9/10<br />
OCJENA 7 7 7 7 9 9<br />
089
090<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Televizori ><br />
Ravno, veliko, šareno<br />
Nema tu više nikakve dileme. Moderni se televizijski prijemnik istovremeno povećao i smanjio. Tajna je u<br />
ekranu i digitalnoj tehnologiji<br />
piše > Branko Špoljarić - Barney<br />
Tamo negdje, šezdesetih godina prošlog<br />
stoljeća, kad se u nas događala prva televizijska<br />
revolucija, kupnja televizora značila je<br />
da ćete u stan donijeti “kištru” prilično velikih<br />
dimenzija koja će se sastojati od praznog<br />
staklenog balona velike mase i od (doslovno)<br />
gomile dodatnih električkih i elektroničkih<br />
elemenata (također) nezanemarive mase. Sve<br />
je to bilo zatvoreno u veliku drvenu (da, pravo<br />
drvo) kutiju i zahtijevalo je sasvim pristojnu<br />
logistiku kako bi se dotična kutija našla na<br />
svečanom mjestu, najčešće nekakvom pijedestalu,<br />
pardon, ormariću u dnevnoj sobi. Nakon<br />
Isusovih muka donošenja takvog televizora,<br />
još ste trebali skoro poginuti dok skačete po<br />
krovu instalirajući novu antenu i povezujete<br />
je dugačkim kabelom s novim gazdom kuće.<br />
Nagrada je bila ništa manje nego veličanstvena.<br />
Na trbušastom ekranu s dijagonalom<br />
duljine šezdesetak centimetara pojavila bi se<br />
preslabo osvijetljena i lagano mutna slika zbog<br />
koje vam je bila zavidna većina susjeda, ako ne<br />
u zgradi, onda barem na istom stubištu. I tako<br />
smo s crno-bijelom slikom krenuli u svijetlu<br />
budućnost.<br />
Sve televizijske petoljetke<br />
A svijetla ili barem ružičasta budućnost nije<br />
bila daleko, jer smo već početkom sedam-<br />
“Elektronske lampe su<br />
nestale, a nestalo je i čitavo<br />
brdo drugih elemenata”<br />
desetih svi navalili na novo čudo, televiziju<br />
u boji. A slika? Prava milina. Boje kričave<br />
i s konstantnom tendencijom gubljenja<br />
podešenosti, a tijekom prijenosa skijaških<br />
skokova uvijek ste se mogli kladiti što će<br />
prije sletjeti na snijeg: skijaš skakač (letova<br />
onda još nije bilo) ili njegova crvena sjena<br />
koja bi se odmah nakon njegova polaska s<br />
rampe odvojila i lagano lelujala u pozadini<br />
pokušavajući ga bezuspješno sustići sve do<br />
trenutka dok se ne bi ponovno zaustavio i<br />
počeo kretati brzinama za koja nas je evolucija<br />
i konstruirala. Nešto je ipak ostalo jednako.<br />
Štoviše, čak se promijenilo na gore. Onaj<br />
veliki prazni stakleni balon zvan ekran postao<br />
je nešto veći (63 cm, ako se ne varamo),<br />
a zbog povećanog napona koji se koristio<br />
(25 kV) prednji dio mu je bio još i dodatno<br />
podebljan. Količina elektronike i ostalih<br />
elemenata također se povećala (još uvijek su<br />
vladale elektronske cijevi), a sasvim logično<br />
je da se onda sve to trebalo “utrpati” u nešto<br />
veću drvenu kutiju. Količina drveta bila je,<br />
doduše, nešto manja u odnosu na šezdesete,<br />
jer su proizvođači ipak zaključili kako negdje<br />
moraju još malo povećati profit, ali je masa<br />
televizora i dalje kupnju pretvarala u logisti-<br />
čku zadaću dostojnu premještanja omanje<br />
topničke bitnice. Jedina sreća u nesreći bila<br />
je antena koja se na krovu hrabro održala još<br />
od trenutka kad ste kupili crno-bijeli televizor.<br />
I onda je svijet stao...<br />
No, dobro. Nije baš stao. Imali smo, doduše,<br />
nekakvu naftnu krizu, ali su se televizori<br />
i dalje proizvodili. I gle čuda. Dogodilo se<br />
nešto nezamislivo. Njihova se masa počela<br />
smanjivati. Kutije više nisu bile od drveta<br />
nego od plastike, elektronske lampe su<br />
nestale, a nestalo je i čitavo brdo ostalih<br />
elemenata. Moderna integrirana elektronika<br />
počela je zamjenjivati staru tehnologiju<br />
Pregledan raspored tipki kojih naizgled<br />
nema previše. Bez brige, “nevidljivi”<br />
višak sakriven je ispod poklopca na<br />
donjem dijelu upravljača (DiBoss)
i infiltrirati se u sve pore novih uređaja.<br />
Odjednom ste televizor nakon kupnje mogli<br />
sami dovući do stana, a ni pentranje uz<br />
stepenice nije bilo tako teško kao nekad kad<br />
su vam najviše smetali silni pomagači. Masa<br />
televizora napokon se s nebeskih visina<br />
spustila na razinu običnog čovjeka, a ne profesionalnog<br />
lučkog radnika. Ah, da. I slika je<br />
napokon postala oštra, a boje prilično slične<br />
onima koje ste inače viđali u prirodi. Nema<br />
veze što ste na krovu još uvijek imali antenu<br />
iz šezdesetih. To što joj je najvjerojatnije<br />
nedostajalo nekoliko elemenata i što je kabel<br />
bio u katastrofalnom stanju nadoknađivao<br />
je televizor kudikamo boljom osjetljivošću<br />
novih prijemnih sklopova (tuner). I tako u<br />
šarenilu boje prijeđosmo iz komunizma u<br />
kapitalizam, iz jedne države u drugu, a usput<br />
bogme i pogodismo dvadeset i prvo stoljeće.<br />
Samo antena ostade<br />
Eh, da, nismo sve to napravili bez problema,<br />
a jedan od njih bila je i potreba za<br />
mijenjanjem one nesretne antene. Ne zato<br />
što ona još ne bi radila, iako je u međuvremenu<br />
podigla već skoro četrdeseti naraštaj<br />
nekakve ptičje vrste, nego zato što su u<br />
međuvremenu televizori postali zahtjevniji,<br />
pa smo, hoćemo-nećemo, s nekadašnjeg (i<br />
navodno jako lošeg) twin-lead 300-omskog<br />
antenskog kabela morali prijeći na 75-omski<br />
koaksijalni kabel koji i danas koristimo. I tako<br />
dođe vrijeme da se u novom stoljeću kupi i<br />
novi televizor. Ništa lakše, pomislit ćete. Pa<br />
zar nisu televizori postali lagani i jednostavni<br />
za prenošenje? E, prevarili ste se! Nisu. Dok<br />
niste pazili, industrija je počela proizvoditi<br />
sve veće i veće ekrane, tako da televizori<br />
ne samo da nisu vratili sve one izgubljene<br />
kilograme, nego su ih još i obilato premašili.<br />
Je li opet došlo vrijeme da se prisjetite svih<br />
onih logističkih znanja iz prošlosti? Odgovor<br />
je nažalost pozitivan unatoč činjenici da je<br />
dvadeset i prvo stoljeće napokon dokrajčilo<br />
katodnu cijev i u televizore uvelo ekran<br />
načinjen tehnologijom tekućih kristala (LCD<br />
ekran). Taj je ekran, doduše, daleko lakši<br />
od klasične katodne cijevi (CRT), ali su<br />
značajno povećane dimenzije dovele do tog<br />
da se pad ukupne težine televizora naprosto<br />
nije dogodio, a i kad se dogodio, onda je bio<br />
Klasičan “trik” skrivanja dobrog dijela<br />
tipki ispod plastičnog poklopca koji ima<br />
odlične predispozicije za brzo odvajanje<br />
od kućišta (DiBoss)<br />
Svjetska televizija<br />
Nekako se u posljednje vrijeme uvriježilo digitalnu televiziju poistovjećivati s HDTV<br />
standardom i zemaljskom digitalnom televizijom. Što je posve pogrešan način razmišljanja<br />
jer je dobro poznato kako digitalna televizija (u općenitom smislu) nije ograničena<br />
samo na zemaljsko emitiranje, a isto tako nije ograničena na HDTV programe.<br />
Digitalna televizija javlja se onog trena kad televizijska stanica emitira digitalni signal.<br />
Pritom je posve svejedno emitira li se taj signal sa zemaljskog odašiljača ili sa satelita koji<br />
se nalazi u geostacionarnoj orbiti iznad ekvatora.<br />
Signal čak ne mora nikada ni biti odaslan s nekog odašiljača. On se može poslati s bilo<br />
kojeg uređaja koji može komunicirati preko Interneta, a primit će ga bilo koji uređaj<br />
koji ima istu komunikacijsku sposobnost. U tom je slučaju uređaj (najčešće računalo)<br />
koje šalje signal odašiljač, a uređaj koje ga prima - prijemnik. Prijemni dio (tuner) je<br />
softverska aplikacija na prijemnom uređaju, a svojevrsna “frekvencija” na kojoj primate<br />
program je IP adresa uređaja koji ga šalje. I tako smo došli do IP televizije koju se popularno<br />
naziva internetska televizija i koja pokazuje sve prednosti digitalnog emitiranja<br />
signala, jer ne samo da ćete uvijek imati maksimalnu kvalitetu, nego će vam preko samo<br />
jedne ulazne linije moći stizati ogroman broj programa.<br />
Internetska televizija prilično je demokratski način uporabe televizije kao medija, jer<br />
program može emitirati praktično svatko tko ima računalo, a isto ga tako može primati<br />
svatko tko ima računalo. Stvarnost nije baš tako otvorena, jer ima zemalja koje blokiraju<br />
određene IP adrese i sadržaje, no većina korisnika, srećom, još uvijek može slati i primati<br />
što hoće, pa tako i vlastite digitalne televizijske uratke. Komercijalno iskorištavanje<br />
svih vidova televizije nije, dakako, mimoišlo ni IP televiziju, a dobar primjer je usluga<br />
MAXtv domaćeg T-Coma koji vam preko vaše telefonske linije šalje sasvim pristojan<br />
broj i odabir različitih televizijskih programa za koje bi vam inače trebao kabelski priključak<br />
ili satelitski prijemnik.<br />
toliko malen da ga se mirne duše može zanemariti.<br />
Drugi logistički loš element također<br />
je proizašao djelomice iz velikih dimenzija<br />
ekrana na modernim televizorima i djelomice<br />
zbog prijelaza s klasičnog omjera stranica<br />
(4:3) na novi omjer (16:9), sličniji omjeru<br />
filmskog platna. Riječ je, dakako, o dimenzijama<br />
cijelog televizora koji je postao vrlo<br />
tanak, ali je zato zbog velike širine i visine<br />
ekrana dobio oblik koji je gotovo nemoguće<br />
nositi bez pomoći sa strane. Tehnologija je,<br />
dakle, postala vrlo efikasna i složena, slika je<br />
postala lijepa i velika, no izgleda da se jedno<br />
ne mijenja, a to je činjenica da ćete pri kupnji<br />
televizora morati angažirati bar još dva prijatelja<br />
ili cijelu rodbinu kako bi tanku ali i dalje<br />
veliku “kištru” uspješno smjestili na njezino<br />
radno mjesto. A onu već pomalo zaboravljenu<br />
antenu na krovu možete i dalje ostaviti<br />
mirnu i spokojnu. Umjesto nje koristit ćete<br />
ili priključak na kabelsku televiziju ili ćete<br />
se priključiti na programe koji vam dolaze<br />
“I tako smo došli do IP<br />
televizije koju se popularno<br />
naziva internetska TV”<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Primjer tipičnog<br />
broja i rasporeda<br />
komandnih tipki na<br />
samom televizoru.<br />
Pohvaljujemo<br />
izbjegavanje<br />
uporabe nemuštih<br />
ikona (DiBoss)<br />
preko Mreže. Obzirom na broj kanala koji se<br />
tako nudi, kao i na njegovu kvalitetu, i jedan<br />
i drugi pristup svakako su bolji od klasične<br />
antene i preporučujemo njihovo korištenje<br />
ako je to ikako moguće.<br />
Kvaliteta<br />
I je li sav taj napredak koji ponovno završava<br />
lomljenjem leđa bio od ikakve prave koristi?<br />
Odgovor je ipak jasan i pozitivan jer se<br />
moderni LCD televizori gotovo ni po čemu<br />
ne mogu uspoređivati sa starim CRT modelima.<br />
Uz dobar signal (osiguran kabelskim<br />
ili telefonskim priključkom) kvaliteta slike<br />
modernih televizora daleko je veća, a pritom<br />
još uvijek ne mislimo na mogućnosti koje<br />
nudi televizija visoke razlučivosti (HDTV).<br />
Još uvijek govorimo o klasičnom TV prijemu<br />
koji u našim krajevima i većini Europe koristi<br />
format PAL za definiciju i prijenos kolor-slike.<br />
Prijeđemo li na HDTV, razlika u kvaliteti<br />
još je drastičnija, što je prilično lako pokazati<br />
ako pogledamo kako je definiran jedan<br />
(PAL) i drugi (HDTV) standard.<br />
Krenimo od PAL sustava koji nudi maksimalnu<br />
(teoretsku) vertikalnu razlučivost od<br />
091
Jasno je da se signal mora prenijeti s jednog mjesta na drugi, ali<br />
moglo se to riješiti i bolje zaštićenim kabelom (DiBoss)<br />
625 linija. U praksi će to uvijek biti manja<br />
vrijednost djelomice zbog načina rada TV<br />
prijemnika, a velikim dijelom i zbog toga što<br />
tipični kućni izvori AV signala raspolažu s još<br />
manjom vertikalnom razlučivosti. Uzmemo<br />
li za primjer DVD za kojeg će svi reći da<br />
predstavlja vrlo dobar izvor visokokvalitetne<br />
slike, vidjet ćemo da nudi vertikalnu razlučivost<br />
od 576 linija. Nekad nadasve popularni<br />
VCR snimač pada već na samo 250 linija,<br />
što u današnje vrijeme zaista više nikoga ne<br />
može i ne smije zadovoljiti.<br />
HDTV televizija oslobođena je svih tih<br />
ograničenja i nudi dvije osnovne vertikalne<br />
razlučivosti (768 i 1080 linija) koje se<br />
mogu prikazati na dva različita načina koja<br />
označavamo slovima “p” (progressive) i “i”<br />
(interlaced). Interlaced način prikaza poznat<br />
je iz klasične televizije gdje se slika stvara iz<br />
poluslika tako da se prvo iscrta polovina linija,<br />
a onda slijedi prikaz druge polovine. Kako<br />
su te linije izmiješane, taj se postupak naziva<br />
interlaced prikaz slike. Iako nam je takav<br />
prikaz slike dobro služio sve ove godine od<br />
Crno lakirano kućište u skladu je s<br />
aktualnim dizajnerskim trendovima.<br />
Pohvaljujemo lako dostupnu poziciju<br />
komandnih tipki (DiBoss)<br />
izuma televizije, već se u klasičnoj televiziji<br />
pokušalo umanjiti neke probleme od kojih je<br />
najveći treperenje slike, koje ponekad može<br />
biti dosta vidljivo i poprilično iritantno. Tako<br />
su stvoreni televizori koji su preuzimali cijelu<br />
sliku u lokalnu memoriju i onda ju prikazivali<br />
Kaleidoskop<br />
Moderna korisnička populacija već je toliko razmažena (ne uzrujavajte se, govorimo<br />
o Zapadu) da su proizvođači modernih televizora prisiljeni izmišljati sve maštovitije<br />
načine kako bi kupce privukli da kupe baš njihov i to po mogućnosti onaj skuplji ili najskuplji<br />
model. Nakon što su dosegli svojevrsni maksimum s povećanjem veličine ekrana,<br />
brojnošću različitih konektora, kvalitetom ugrađenog audiopodsustava, pa čak i brojem<br />
tipki na daljinskom upravljaču krenulo se na druge tipove funkcionalnosti za koje se<br />
dosta često može reći da su sve samo ne - funkcionalne.<br />
No, ovaj put ćemo ipak priznati kako Philips nije pogriješio te da je najnovija varijanta<br />
njegova izuma Ambilight zaista funkcionalna i da se vrlo dobro uklapa u sve veće<br />
šarenilo koje vlada TV ekranima. Ambilight Aurea, kako se najnovija varijanta naziva,<br />
tehnologija je koja koristi posebnu višebojnu rasvjetu ugrađenu u rub kućišta i koja onda<br />
rasvjetljava i okolni prostor i rub ekrana u bojama koje odgovaraju slici što se trenutno<br />
prikazuje na ekranu. Prvi put kad smo vidjeli Ambilight na djelu bili smo prilično zadovoljni,<br />
a sad mjerač zadovoljstva možemo podignuti za još koji stupanj više jer su dojam<br />
i ugođaj koji stvara Aurea zaista odlični i bez ikakve sumnje podižu kvalitetu praćenja televizijskog<br />
programa. Naročito emisija u kojima se prikazuju pejzaži i općenito priroda.<br />
Jedino što ćemo i ovaj put napomenuti je da je potrebno određeno vrijeme navikavanja,<br />
a ako otkrijete da se ne možete naviknuti, Aureu uvijek možete isključiti. Mi to ipak<br />
ne bismo učinili. Stvar je ipak previše privlačna da bismo je se samo tako riješili.<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Ovakve ćete konektore na televizorima prilično rijetko vidjeti. Obično<br />
se koriste kod hi-fi pojačala ili receivera za priključak zvučnika (DiBoss)<br />
“Broj linija značajan je<br />
parametar jer ponajviše<br />
utječe na kvalitetu slike”<br />
odjednom, brzinom od 100 Hz. Takav je<br />
televizor zapravo koristio progresivni prikaz<br />
iako je na njegovu antenskom ulazu bio<br />
interlaced signal.<br />
HDTV uređaji u stanju su koristiti i jedan i<br />
drugi način prikaza slike, a razlika u odnosu<br />
na klasičnu televiziju je što se progresivni<br />
signal može primati direktno s odašiljača.<br />
Druga razlika je još i značajno veća<br />
vertikalna razlučivost označena ukupnim<br />
brojem prikazanih linija. Broj linija značajan<br />
je parametar jer ponajviše utječe na<br />
kvalitetu slike, a pritom vrijedi jednostavno<br />
pravilo da veći broj linija neizostavno znači i<br />
kvalitetniju sliku. Jasno je da najkvalitetniju<br />
sliku možemo očekivati kada prikazujemo<br />
progresivni HDTV signal s tisuću i osamdeset<br />
linija (1080p), a pritom se to mora<br />
obavljati na televizijskom prijemniku čiji<br />
ekran ima vertikalnu razlučivost od tisuću i<br />
osamdeset fizičkih linija. Poželjno je da (u<br />
slučaju da je riječ o LCD ili plazma ekranima)<br />
svaka linija može prikazati 1920 piksela<br />
jer je 1920 x 1080p najveća razlučivost (za<br />
sada) definirana HDTV standardom. Uvijek<br />
je poželjno da fizička razlučivost ekrana u<br />
potpunosti odgovara razlučivosti slike koja<br />
se emitira jer je to jedina garancija da ćete<br />
zaista u konačnici dobiti njezinu maksimalnu<br />
moguću kvalitetu. Stoga prilikom nabave<br />
HDTV prijemnika prije svega trebate paziti<br />
na njegovu fizičku razlučivost, jer će vam<br />
ona smjesta kazati koji će tip slike dotični<br />
televizijski prijemnik moći najbolje prikazati.<br />
Povezivanje<br />
Iako nam je za primanje HDTV signala i dalje<br />
dovoljan obični antenski konektor, pojava<br />
brojnih eksternih AV uređaja koji također<br />
šalju HDTV signal učinila je situaciju puno<br />
složenijom nego što je to prije bio slučaj.<br />
Tako uz televizor, osim gotovo neizbježnog<br />
093
VCR snimača, nalazimo još i HD/DVD<br />
snimač, satelitski prijemnik, eksterni<br />
digitalni prijemnik (set-top box), a tu su još<br />
i različite igraće konzole, digitalni fotoaparati<br />
i videokamere. Svi se oni bore za nešto<br />
vrlo vrijedno, a to je odgovarajući konektor<br />
pomoću kojeg bi televizoru mogli predati<br />
svoj signal. I dok je kod starih TV prijemnika<br />
sve obično završavalo samo jednim SCART<br />
konektorom, od modernog se TV prijemnika<br />
očekuje da ponudi velik broj konektora koji<br />
primaju ne jedan, nego više različitih tipova<br />
signala.<br />
Stoga pri kupnji novog televizora obavezno<br />
treba provjeriti nalazi li se na njemu<br />
barem još jedan dodatni SCART konektor,<br />
a nadasve je poželjno da raspolaže još i<br />
videokonektorima za progresivni videosignal<br />
što će ponajviše pomoći dobroj DVD<br />
reprodukciji. Iako je kod nas u Europi još<br />
uvijek najvažnije da televizor ima što je<br />
više moguće SCART konektora (jedan<br />
obavezno, dva poželjno, tri odlično), danas<br />
više nikako ne možemo izostaviti HDMI<br />
konektor koji je praktički obavezan ako već<br />
počinjete skupljati filmove na Blu-ray ili<br />
HD-DVD medijima. To su filmovi u HDTV<br />
kvaliteti, koji su stoga dodatno zaštićeni, a u<br />
praksi se ta zaštita svodi na to da bez HDMI<br />
veze playera i televizora nećete uopće moći<br />
obaviti reprodukciju kupljenog materijala.<br />
Pravilo je zapravo vrlo jednostavno. Ako<br />
se dvoumite između dvaju ili više gotovo<br />
istovjetnih modela televizora, obavezno se<br />
Dva SCART konektora mogu se danas<br />
smatrati praktično obaveznom opremom.<br />
Ignorirajte sve televizore koji imaju samo<br />
jedan SCART (Hitachi)<br />
Naizgled kompliciran daljinski upravljač<br />
zapravo je vrlo jednostavan i praktičan za<br />
korištenje. Odlično leži u ruci (Hitachi)<br />
odlučite za onaj koji ima više priključaka jer<br />
ćete tako biti sigurniji kako ćete moći prikazati<br />
sliku iz gotovo svakog AV uređaja kojim<br />
raspolažete ili koji namjeravate nabaviti.<br />
Gotovo istovjetno pravilo treba primijeniti<br />
i pri kupnji AV uređaja, no o njima ćemo<br />
raspravljati nekom drugom prilikom.<br />
Uz televizor najčešće nećete dobiti nikakav<br />
priključni kabel (osim strujnog, dakako).<br />
Ti se kabeli obično isporučuju uz vanjske AV<br />
uređaje, no pritom treba imati na umu kako<br />
su oni mjesto gdje se najčešće štedi, pa se<br />
nemojte iznenaditi kad i uz skupi i inače vrlo<br />
kvalitetan AV uređaj dobijete kabel koji je<br />
najbolje smjesta baciti u smeće. Pravilo je (i<br />
opet) jednostavno. Ne štedite na kabelima.<br />
Otiđite u specijaliziranu prodavaonicu, stisnite<br />
zube i istovarite određenu (baš malu)<br />
količinu novca za kvalitetan set kabela. Ne<br />
samo da će duže trajati, nego će osigurati<br />
maksimalnu kvalitetu prijenosa signala koji<br />
će biti posve zaštićen od vanjskih smetnji.<br />
Tek ćete u tom slučaju moći uživati u najboljoj<br />
mogućoj kvaliteti slike i tona.<br />
Digitalizacija<br />
Za sve što smo do sada spomenuli nije potrebna<br />
takozvana digitalna televizija. Prijem<br />
i dalje može biti analogni, onakav kakav je i<br />
bio još od početka emitiranja prvih televizijskih<br />
programa. No, obzirom na drastično<br />
povećane kvalitativne zahtjeve, pokazalo se<br />
da stara analogna tehnologija više ne može<br />
trčati ukorak s novim standardima. Dovoljno<br />
Priključak za struju i glavni prekidač jedan do drugog. Ideja je logična, ali ne i previše<br />
praktična. Rado bismo prekidač vidjeli na prednjoj strani televizora (Hitachi)<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Uklanjanje problema<br />
Prije nego što je tehnologija LCD<br />
mogla zavladati televizijskim prijemom,<br />
bilo je potrebno riješiti neke<br />
specifične probleme, a tu prije svega<br />
mislimo na sporu promjenu između<br />
dvaju stanja pojedinog LCD elementa<br />
(brzina odziva) te na prilično loš<br />
kut unutar kojeg promatrač može<br />
percipirati optimalnu kvalitetu slike.<br />
Iako je potrajao, taj je posao uspješno<br />
obavljen, pa se moderni LCD<br />
paneli gotovo nimalo ne razlikuju od<br />
klasičnog CRT ekrana. Kut gledanja<br />
sad je takav da sliku u optimalnoj<br />
kvaliteti možete vidjeti iz praktično<br />
svake pozicije, a situacija se počinje<br />
kvariti tek kad je vaš smjer gledanja<br />
gotovo paralelan s ekranom.<br />
Treba priznati da odziv LCD elemenata<br />
vjerojatno nikada neće dosegnuti<br />
sposobnosti katodne cijevi, no<br />
razlika je sad već tako malena da ju u<br />
praksi možemo gotovo potpuno zanemariti.<br />
LCD ekran napokon može<br />
zauzeti svoje pravo mjesto unutar<br />
televizijske industrije i ponuditi<br />
nam dvije osnovne stvari koje stalno<br />
želimo. Veliku i kvalitetnu sliku.<br />
Sve ostalo samo je dodatak koji će<br />
poboljšati odličan osnovni dojam.<br />
je samo pogledati koliko podataka o slici<br />
nosi HDTV signal, pa da vam postane jasno<br />
kako gotovo usporedna pojava digitalnog<br />
emitiranja nije slučajna.<br />
I HDTV i digitalno emitiranje odlično<br />
se dopunjuju i skoro da se može reći kako<br />
razvoj jednog sustava direktno utječe na<br />
razvoj drugog. Digitalna televizija puno<br />
je praktičnija od analogne jer je gotovo<br />
neosjetljiva na vanjske utjecaje. To ne znači<br />
da je osnovni carrier koji emitira TV stanica<br />
odjednom imun na smetnje. Ukoliko su one<br />
prevelike ili ako je antenski signal preslab,<br />
dogodit će se da uopće nemate sliku, što je<br />
ponašanje koje kod analogne televizije uglavnom<br />
niste mogli doživjeti. Tamo ste uvijek<br />
mogli vidjeti da na određenom kanalu “nešto<br />
postoji”, ali je obično količina “snijega” sliku<br />
činila negledljivom. Rezultat prevelikih<br />
smetnji je, dakle, bio jednak, no smetnje<br />
su se kod analognog prijenosa očitovale<br />
gotovo odmah, dok je digitalni signal mnogo<br />
otporniji jer zbog njegove digitalne prirode<br />
prijemnik može obaviti efikasno ispravljanje<br />
krivo prenesenih informacija. Takvo<br />
je ispravljanje grešaka (error correction) u<br />
svakom slučaju daleko efikasnije kada su u<br />
pitanju digitalni podaci, što smjesta dovodi<br />
do dojma kako “digitalnoj televiziji” smetnje<br />
ne predstavljaju nikakav problem.<br />
Dodatna prednost direktnog prijema<br />
digitalnog signala pokazuje se kad se on<br />
napokon nađe u našem AV sustavu. Možemo<br />
ga snimiti na različite medije ili prenijeti<br />
direktno u računalo a da se pritom baš ništa<br />
ne izgubi na njegovoj osnovnoj kvaliteti.<br />
095
096<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Digitalna snimka bit će posve jednaka originalu.<br />
Direktno baratanje digitalnim signalom<br />
omogućuje i jednostavnu daljnju obradu, pa<br />
ćete snimku omiljenog filma ili epizode TV<br />
serije pretvoriti u DVD, DivX ili neki drugi<br />
oblik, pritiskom na samo jednu tipku u odgovarajućoj<br />
aplikaciji koja se izvršava na vašem<br />
računalu. Idealno za kolekcionare i druge<br />
ljubitelje multimedijalne zabave.<br />
Inzistiranje<br />
Jednom kad cijela Europa napokon prijeđe<br />
na digitalno emitiranje, nećete s izborom<br />
televizora imati nikakvih problema, no sve<br />
dok se još uvijek nalazimo u svojevrsnom<br />
prijelaznom periodu provjerite da li je TV<br />
prijemnik koji namjeravate kupiti u stanju<br />
primati i analogne programe. Najbolje je kupiti<br />
model koji ima ugrađena oba tunera jer<br />
ste na taj način u potpunosti riješili problem,<br />
a razlika u cijeni obično nije veća od cijene<br />
vanjskog digitalnog set-top prijemnika koji<br />
bi vam samo “potrošio” jedan od vrijednih<br />
konektora na vašem televizoru.<br />
Pri kupnji HD-DVD snimača također<br />
pokušajte nabaviti model s analognim i<br />
digitalnim prijemom jer bez digitalnog<br />
prijema (neovisno o set-top kutiji ili televizoru)<br />
nećete moći snimati u punoj digitalnoj<br />
kvaliteti. Izbjegnite svaki televizor koji nema<br />
barem jedan HDMI ulaz i koji nema oznaku<br />
HD Ready. HDTV je pred nama i bila bi<br />
prava glupost potrošiti novac na uređaj koji<br />
ćete koristiti barem pet-šest godina, a on<br />
nije sposoban prikazati sliku maksimalne<br />
kvalitete.<br />
Inzistiranje na modelu koji može prikazati<br />
punu 1080p rezoluciju nije toliko nužno<br />
jer, kako sada stvari stoje, većina programa<br />
emitira se u 768p razlučivosti. 1080p razlučivost<br />
trenutno je ipak bitna samo onima koji<br />
su požurili i već stvaraju kolekciju Blu-ray<br />
ili HD-DVD filmova. Za praćenje još uvijek<br />
relativno malog broja HDTV programa<br />
koji se emitiraju zemaljskom mrežom ili<br />
preko satelita televizor koji podržava 768p<br />
razlučivost bit će sasvim dovoljan. I ne<br />
zaboravite jedno. Što god vam netko rekao,<br />
kupac je uvijek kralj, pa slobodno tražite<br />
od prodavača da vam pokaže više modela.<br />
Naravno, uključenih. Ako prodavaonica ima<br />
Različite boje tipki, od kojih neke nude<br />
i fluorescenciju, omogućuju lakše<br />
snalaženje na ovom dosta napučenom<br />
“daljincu” (LG)<br />
Kod ovog televizora priključci su lijepo rašireni, pa su pristup i priključivanje kabela<br />
uvelike olakšani (DiBoss)<br />
Još jedan daljinski koji “višak” tipki krije<br />
ispod plastičnog poklopca. No ovdje<br />
je broj tipki manji, pa sve djeluje nešto<br />
elegantnije i čvršće (LG)<br />
takvu mogućnost, slobodno donesite svoj<br />
najvažniji prijenosni uređaj poput videokamere,<br />
digitalca ili prijenosnog DVD playera,<br />
pa provjerite kako se slaže s televizorom<br />
koji kanite kupiti. Tako kasnije neće biti<br />
problema. Trgovcu ćete, doduše, prirediti<br />
malo više posla, no on će vam ionako uređaj<br />
naplatiti više nego što zaista vrijedi, pa će svi<br />
biti sretni i zadovoljni.<br />
DiBoss LD-40Q6LVH<br />
Krenimo s onim što nam se najmanje dopalo,<br />
a to je daljinski upravljač koji koristi već<br />
nebrojeno puta iskorišten trik da pola tipki<br />
sakrije iza jeftinog plastičnog poklopca koji<br />
će se već kod malo češće i čvršće manipulacije<br />
odvojiti od kućišta. Postoji na tržištu<br />
čitava gomila boljih rješenja, pa od kvalitetne<br />
korejske tvrtke kao što je DiBoss očekujemo<br />
da u sljedećoj inkarnaciji to bolje riješi. Što<br />
se ostalih radnih parametara tiče, možemo<br />
izvijestiti kako nemamo baš nikakvih<br />
zamjerki. Veliki 40-inčni ekran nudi sliku<br />
vrlo dobre kvalitete koja se bez problema<br />
može takmičiti s bilo kojim konkurentom, a<br />
vrlo je vjerojatno kako će pritom dosta često<br />
pobijediti ponajviše zahvaljujući odličnom<br />
kontrastu koji uvelike doprinosi vrlo dobrom<br />
ukupnom dojmu. Broj priključaka također je<br />
zadovoljavajuć, iako ćemo i ovdje zamjeriti<br />
izostanak jednog HDMI konektora, što je,<br />
srećom, nadoknađeno pojavom drugih tipova<br />
konektora kao što su VGA ulaz i common<br />
interface (CI) utor. Pojačalo snage 2 x 10 W<br />
u sprezi s ugrađenim zvučnicima nudi sasvim<br />
dobru zvučnu sliku koja upotpunjuje dobar<br />
dojam što ga ovaj monitor ostavlja.<br />
DiBoss LT-46Q6LVH<br />
Najveći televizor na testu može se pohvaliti<br />
ekranom čija dijagonala ima dužinu od<br />
čak četrdeset i šest inča ili skoro stotinu i<br />
sedamnaest centimetara. Sasvim dovoljno<br />
i za najveću sobu ili za nekoga čiji vid<br />
nije više baš najbolji. Šteta je jedino što na<br />
takvom ekranu nije ponuđena i maksimalna<br />
HDTV razlučivost, nego se i dalje moramo<br />
zadovoljiti s pomalo običnih 1366 x 768p<br />
piksela. Kvaliteta slike je dobra i teško da će<br />
se ijedan korisnik na nju požaliti, a čak smo<br />
bili i prilično zadovoljni njezinim osvjetljenjem<br />
koje je kod velikih ekrana uvijek teže<br />
ostvariti nego kod malih. Cijela površina<br />
ekrana ravnomjerno je osvijetljena, što<br />
samo doprinosi ukupnom dobrom dojmu.<br />
Ulazno-izlaznih konektora ne nedostaje, a<br />
uz već uobičajene konektore nalazimo još<br />
i RS-232, RJ45 i RJ11 konektore. Zanimljiv<br />
izbor koji prilično rijetko možemo sresti u<br />
drugih konkurenata. Ostali elementi ovog<br />
TV prijemnika u skladu su s onim što nudi<br />
konkurencija i tu nemamo nekih većih zamjerki.<br />
Funkcionalnost je dobra i raznolika, a<br />
do svih se funkcija dolazi brzo i jednostavno<br />
zahvaljujući pomalo neuglednom ali dobro<br />
promišljenom daljinskom upravljaču.<br />
Hitachi L37V01<br />
Ovaj ćemo monitor bez problema preporučiti<br />
ljubiteljima filmova, kao i svim onim<br />
korisnicima koji imaju pristup visokokvalitetnom<br />
HDTV materijalu. Razlog je odličan<br />
ekran koji se može pohvaliti 1920 x 1080p<br />
razlučivosti i bojama od kojih bolje možete<br />
vidjeti samo u prirodi i tek u pokojeg<br />
konkurenta. To nas nije iznenadilo jer s<br />
Hitachijevim televizorima i monitorima<br />
imamo dugogodišnje pozitivno iskustvo koje<br />
kazuje da tvornica ne mora biti razvikana da<br />
bi proizvodila odlične produkte poput ovog.<br />
Broj konektora zastrašujuće je velik, a jedino<br />
što ćemo im zamjeriti je njihova razbacanost<br />
posvuda po uređaju. Moglo se to i ljepše<br />
posložiti, no kad uzmemo u obzir da ih se ne<br />
koristi često te da nam omogućuju priključivanje<br />
svega što možemo zamisliti, prave
Standardni VGA konektor (na lijevoj strani) dobro će doći ako neku računalnu igru<br />
poželite zaigrati na velikom ekranu (Hitachi)<br />
“Slika se može prikazati na<br />
nekoliko načina”<br />
zamjerke nema. Ostaju samo pohvale, jer<br />
nalazimo čak i CI (common interface) utor.<br />
Komande na samom televizoru najbolje je<br />
zaboraviti, što nije teško jer umjesto njih<br />
imate odličan daljinski upravljač velikog<br />
dometa i visoke funkcionalnosti. Cijena<br />
je sasvim u skladu s mogućnostima ovog<br />
odličnog televizora.<br />
LG 32LC52<br />
Elegantan crni dizajn prvo je što će nam upasti<br />
u oči, no onog trena kad ga uključimo ovaj će<br />
nas televizor s lakoćom natjerati da zaboravimo<br />
na njegov vanjski izgled. Kvaliteta slike je<br />
odlična, a naročito su nam se dopale njezina<br />
oštrina te vrlo dobra definicija boja, koje su<br />
vrlo decentno podešene prema toplijoj strani<br />
spektra. Upravo onoliko koliko je potrebno da<br />
boje djeluju odlično i da općenit dojam bude<br />
što je moguće bolji. Kao i obično kod 32-inčnih<br />
ekrana, razlučivost je 1366 x 768p piksela, a<br />
ugodno nas je iznenadio velik broj konektora<br />
DIBOSS LT-<br />
40Q6LVH<br />
koji su uredno raspoređeni na stražnjoj strani<br />
uređaja. Dovoljno je samo spomenuti dva<br />
SCART-a i dva HDMI konektora pa da svakom<br />
postane jasno kako ovdje nema šale. 32LC52<br />
spreman je prihvatiti praktično svaki AV uređaj<br />
koji namjeravate na njega priključiti. Zvuk je<br />
solidan i bit će dostatan većini korisnika, dok<br />
ćete više nego zadovoljni biti odličnim daljinskim<br />
upravljačem koji vrlo dobro leži u ruci<br />
i uvelike olakšava korištenje TV prijemnika.<br />
Obzirom na cijenu ovo je svakako kupovina<br />
koju vam nitko neće moći zamjeriti.<br />
LG 32LC2RR<br />
Za tisuću kuna više dobit ćete jedan HDMI<br />
konektor manje, što je prava šteta jer su svi<br />
ostali parametri ovog zanimljivog televizora<br />
zaista vrlo privlačni. Zanimljivo je da vam je<br />
na raspolaganju čak i RS-232 konektor, no<br />
njegova je korisnost upitna jer teško da će<br />
velik broj korisnika imati odgovarajuće AV<br />
uređaje koji znaju iskoristiti i tu kontrolnu<br />
vezu. Tu su, srećom, dva SCART konektora<br />
i progresivni videokonektor, pa mjesta<br />
za priključak izvora dobre slike ipak neće<br />
nedostajati. U slučaju da poželite koristiti<br />
DIBOSS LT-<br />
46Q6LVH<br />
Hitachi L37V01 LG 32LC52 LG 32LC2RR<br />
komandne tipke na samom televizoru bit<br />
ćete prilično zadovoljni jer su lako dostupne<br />
i generalno djeluju robusnije od ostatka<br />
konkurencije. Daljinski upravljač je odličan.<br />
Ima velik domet i gotovo da nema pozicije iz<br />
koje njegov signal neće doći do prijemnika,<br />
a ističe se i malom potrošnjom električne<br />
energije, pa ćete na zamjenu baterija najvjerojatnije<br />
zaboraviti. Za kraj ipak ostavljamo<br />
najbolje. Nude vam se dva tunera i ugrađeni<br />
tvrdi disk kapaciteta 80 GB, što je uz visoku<br />
kvalitetu slike sasvim dovoljno da zaboravimo<br />
onaj jedan HDMI konektor i damo ovom<br />
LG-jevu televizoru vrlo dobru ocjenu.<br />
Philips 32PFL9632D/10<br />
Iako se ne može pohvaliti prevelikim ekranom,<br />
ovaj nas se Philipsov model prilično<br />
dojmio kvalitetom izrade i završne obrade<br />
svih elemenata. Nije nas razočarao ni po<br />
pitanju kvalitete slike koja je na uobičajeno<br />
visokoj Philipsovoj kvaliteti. Naročito nam<br />
se dopalo dobro osvjetljenje slike, koje je<br />
ne samo intenzivno, nego i vrlo ravnomjerno,<br />
pa imate dojam da gledate televizor<br />
opremljen CRT, a ne LCD ekranom. Slika<br />
se može prikazati na nekoliko načina, a<br />
zoom funkcija omogućuje dodatno prilagođavanje,<br />
tako da i 4:3 sliku kakvu još uvijek<br />
emitiraju domaće TV stanice možemo bez<br />
problema promatrati na cijeloj površini<br />
ekrana. Pritom će tek oni koji paze na svaki<br />
detalj uočiti da se slika prema krajevima<br />
širi nešto više nego u stvarnosti. Televizor<br />
ima razlučivost 1366 x 768p što je sasvim u<br />
skladu s konkurencijom, a za dobro iskorištavanje<br />
svih njegovih mogućnosti brine se<br />
potpuni set ulaznih konektora. Doprinos<br />
dobrom dojmu daje i prikaz teleteksta gdje<br />
je moguće pratiti dvije stranice odjednom.<br />
Iako mu cijena nije malena, svakako razmislite<br />
o kupnji.<br />
Philips<br />
32PFL9632D/10<br />
Tip ekrana LCD LCD LCD LCD LCD LCD<br />
Dijagonala (inči/cm) 40 / 102 46 / 117 37 / 94 32 / 81 32 / 81 32 / 81<br />
Fizička razlučivost 1366 x 768 1366 x 768 1920 x 1080 1366 x 768 1366 x 768 1366 x 768<br />
HDTV 768p 768p 1080p 768p 768p 768p<br />
Broj tunera 1 1 1 1 2 2<br />
Kontrast (statički) 1200:1 1000:1 800:1 5000:1* 1600:1 1200:1<br />
Osvjetljenje (cd/m2) 500 500 500 450 500 550<br />
Odziv (ms) 8 8 8 8 8 3<br />
Kut gledanja (°) 178 178 178 178 178 176<br />
Tvrdi disk - - - - 80 GB -<br />
Potrošnja (W) 220 - 185 150 140 132<br />
Dimenzije<br />
sa stalkom (cm)<br />
100,5 x 69,6 x 13,3 113,5 x 77,2 x 14,3 93,2 x 68,2 x 23,5 80,7 x 60,7 x 24,9 81,1 x 63,0 x 23,5 82,9 x 60,7 x 21,9<br />
Masa (kg) 26 36 26 13.7 13.7 19.8<br />
Ustupio Hi-Fi centar Hi-Fi centar Lukvel Ecos trgovina Ecos trgovina Autronic<br />
Telefon (01) 38 73 377 (01) 38 73 377 (01) 45 72 165 (01) 37 95 951 (01) 37 95 951 (01) 63 24 500<br />
Cijena (kn) 8270 13499 10609 4999 5999 10999<br />
Ukupna ocjena 7 8 9 7 8 8<br />
*Dinamički kontrast<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
097
098<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Projektori ><br />
Najveća slika<br />
Od svih uređaja za prikaz slike opisanih u ovoj temi projektori će vam pružiti najveću sliku, pa će čak i<br />
ljudi slabijeg vida moći u gornjem desnom kutu ekrana pročitati rezultat i koliko je preostalo do kraja<br />
utakmice<br />
piše > Damir Šohar<br />
Prije deset godina projektori su bili skupi,<br />
veliki i teški uređaji koje smo uglavnom<br />
susretali u organizacijama i edukacijskim ustanovama,<br />
a često nisu niti bili u vlasništvu organizacija<br />
već iznajmljeni. Tada je uobičajena bila<br />
VGA razlučivost (640x480 točaka), a svjetlost<br />
koju su davali projektori zahtijevala je potpuno<br />
zamračenje prostorije u kojoj se koriste kako<br />
bi se vidjeli svi detalji u bojama kakve su zamišljene.<br />
Ako bi u prostoriji ipak bilo svjetla, boje<br />
su bile blijede, pa se često na prezentacijama<br />
nisu vidjeli svi detalji ako je autor prezentacije<br />
koristio boje koje nisu kontrastne.<br />
Vremenom je tehnologija napredovala<br />
te su se osim LCD projektora pojavili i DLP<br />
projektori koji su omogućili dizajniranje mnogo<br />
manjih uređaja, pogodnih za izradu prijenosnih<br />
projektora lakših od tri kilograma. DLP<br />
projektori su i sa slabijim lampama davali bolji<br />
kontrast, no LCD lobi oduvijek je toj tehnologiji<br />
zamjerao nedovoljnu vjernost prikaza boja.<br />
Više o ovim tehnologijama prikaza možete<br />
pročitati u okvirima.<br />
Istovremeno, SVGA razlučivost (800x600<br />
točaka) postala je standardom. Sada se na<br />
projektorima moglo prikazati više sadrža-<br />
“Projektori više nisu<br />
statusni simbol ili igračka<br />
samo za bogate”<br />
ja, jer je 640x480 postalo premalo čak i za<br />
PowerPoint prezentacije. Danas je SVGA<br />
razlučivost najmanja prihvatljiva razlučivost,<br />
a ako tražite jeftin projektor, vjerojatno ćete<br />
odabrati upravo projektor ove razlučivosti.<br />
Ipak, danas je na projektorima standardna<br />
XGA razlučivost (1024x768 točaka), pa iako<br />
su nešto skuplji od SVGA projektora, svakako<br />
vam savjetujemo da, ako možete, uložite<br />
dodatni novac, jer će vam rad na računalu biti<br />
mnogo ugodniji. No, ako projektor prvenstveno<br />
planirate koristiti u suradnji s DVD<br />
playerom ili TV prijemnikom, slobodno se<br />
odlučite za uređaj niže razlučivosti i uštedite<br />
pokoju kunu.<br />
Ako pak želite najbolje, nema druge nego<br />
odabrati neki HDTV ili barem “HD ready”<br />
uređaj. Iako još nisu postali standard na tržištu,<br />
a još uvijek je i mali broj TV stanica (kod<br />
nas niti jedna) koje emitiraju signal visoke razlučivosti,<br />
sve je izvjesnije da se bliži dan kada<br />
ćemo gledati kristalno jasnu sliku, bez obzira<br />
na to posuđivali film u videoteci, gledali televizijski<br />
program ili radili na računalu.<br />
Naravno, pojavile su se i nove tehnologije<br />
koje omogućuju vjerniji prikaz boja te tehnologije<br />
za ispravljanje artefakata, a najbolja je<br />
vijest da su cijene znatno pale. Projektori više<br />
nisu statusni simbol ili igračka samo za bogate.<br />
Danas u ponudi ima projektora jeftinijih od<br />
4000 kuna, stoga si i ljudi s prosječnim primanjima<br />
mogu priuštiti projektor, ako to postave<br />
za jedan od prioriteta. Svjedočimo kako nas<br />
sve više ljudi pita koji projektor kupiti za kućno<br />
korištenje, a gotovo sve organizacije i veći poslovni<br />
subjekti u svojem inventaru imaju jedan<br />
ili više projektora.<br />
Podjela projektora<br />
Kada birate projektor, prvo je pitanje za što<br />
ga namjeravate koristiti. Većina proizvođača<br />
danas dijeli svoju gamu na prijenosne projektore,<br />
projektore za kućna kina, edukacijske i<br />
one za konferencijske dvorane.<br />
Današnji prijenosni projektori teže znatno<br />
manje od tri kilograma, što je nekad bila<br />
granica da bi se projektor nazvao prijenosnim.<br />
Neke tvrtke i danas koriste tu granicu,<br />
a one projektore mase oko kilograma i manje
nazivaju ultraprijenosnim (ultraportable). Ovi<br />
uređaji namijenjeni su prije svega poslovnim<br />
ljudima koji svoje prezentacije nose sa sobom.<br />
Većina ih se odlikuje jednostavnom instalacijom<br />
s brojnim automatskim postavkama kao<br />
što su fokus slike i korekcija trapezoida koji<br />
nastaje kada projektor podignemo na nožice<br />
i tako podignemo sliku na zidu. Uglavnom su<br />
zasnovani na tehnologiji DLP, iako neke tvrtke<br />
uporno odbijaju prihvatiti ovu tehnologiju<br />
(možda zbog loših veza s jedinim proizvođačem<br />
DLP čipova Texas Instrumentsom?), pa<br />
i prijenosne projektore grade na tehnologiji<br />
LCD.<br />
Prijenosni projektori znatno su manjih<br />
dimenzija, često u njima nema mnogo rješenja<br />
za bolji prikaz boja i korekciju artefakata, a<br />
i priključaka je zbog kompaktnosti kućišta<br />
manje nego kod uređaja namijenjenih trajnoj<br />
instalaciji, bilo u konferencijske dvorane ili u<br />
vašem domu. Ipak, oni će vrlo dobro odraditi<br />
svaki posao, čak i ako poželite pogledati<br />
televizijski program ili neki film na DVD-u.<br />
Zbog toga ove uređaje možemo preporučiti<br />
svima koji često planiraju mijenjati lokaciju<br />
projektora, ali i korisnicima koji ne žele trajno<br />
instalirati projektor, već ga pospremati nakon<br />
korištenja.<br />
Dio ponude namijenjen kućnoj zabavi<br />
obično se odlikuje kvalitetnim prikazom boja,<br />
obično prilagođenim videoreprodukciji s<br />
manjim naglaskom na jakost svjetlosti. Sve je<br />
češće prirodni format slike ovih projektora<br />
u širokom formatu 16:9, a DLP izvedbe ovih<br />
projektora koriste čipove Dark<strong>Chip</strong> koji<br />
ispravljaju poznate boljke DLP projektora<br />
kod prikaza boja. Razlučivosti su različite i<br />
prilagođene različitim kupovnim sposobnostima<br />
kućanstava. U formatu 16:9 variraju<br />
od 854x480 do 1920x1080, a cijene potonjih<br />
nerijetko su i do deset puta veće od projektora<br />
najniže razlučivosti. Ovi uređaji uglavnom<br />
imaju mogućnost spajanja triju ili više izvora<br />
slike odjednom, nerijetko pružaju mogućnost<br />
prikaza slike u slici, a uglavnom su i dizajnirani<br />
kako bi se izgledom uklopili u moderno<br />
uređene domove.<br />
Projektori namijenjeni edukaciji obično više<br />
pozornosti posvećuju omjeru cijene i kvalitete<br />
slike, a često su opremljeni brojnim dodacima<br />
korisnim u edukaciji, kao što su pano po kojem<br />
se može crtati i pisati (i pohraniti nacrtano na<br />
Danas projektor možete kupiti i za manje<br />
od četiri tisuće kuna (Sony VPL-ES3)<br />
USB memoriju) i brojni pokazivači (laserskim<br />
ili animiranim), te nemaju ugrađenu skupu<br />
tehnologiju za popravljanje kvalitete slike.<br />
Konferencijski projektori obično se odlikuju<br />
jakom svjetlošću i kontrastom kako bi slika bila<br />
vidljiva u većim dvoranama, imaju velik broj<br />
dodatnih mogućnosti i priključaka, masivni su,<br />
često i znatno skuplji, a rijetko dolaze u naš<br />
laboratorij na testiranje.<br />
Kako odabrati projektor<br />
Jasno je da će prvo ograničenje kod odabira<br />
uređaja biti vaš budžet. Uzevši u obzir projektore<br />
koje smo dobili za potrebe ove teme,<br />
nastavite samo sanjati veliku sliku u svom<br />
domu ako u tu svrhu ne možete potrošiti 4000<br />
kuna. To je danas realna granica za kupovinu<br />
projektora (iako smo sigurni da možete proći<br />
koju kunu jeftinije ukoliko pomnije potražite<br />
i naiđete na neku akciju). Od četiri do šest<br />
tisuća kuna ograničeni ste na projektore niže<br />
razlučivosti. Iznad šest tisuća kuna već imate<br />
kvalitetne uređaje za biranje, bez obzira na<br />
namjenu. Što je odlično obzirom na to da<br />
smo do prije četiri godine rijetko nailazili na<br />
projektore jeftinije od deset tisuća kuna, a ti su<br />
uređaji imali slabije mogućnosti i lošiju sliku<br />
nego današnji projektori.<br />
Nakon što odlučite koliko novca možete (ili<br />
želite) potrošiti, razmotrite kako ćete koristiti<br />
projektor te odaberite uređaj koji odgovara<br />
vašim potrebama i mjestu na kojem ćete<br />
primarno koristiti uređaj.<br />
Ako je ono u vašem domu, razmislite o<br />
projektorima baš za tu namjenu (home cinema<br />
Najmoćniji projektor u ovom pregledu ima i najveći broj priključaka na stražnjoj strani<br />
(ViewSonic PJ862)<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Tehnologija 3LCD<br />
Kada danas govorimo o LCD<br />
projektorima, zapravo mislimo na<br />
tehnologiju 3LCD, koja se odlikuje<br />
s tri LCD-a (liquid crystal device).<br />
Slika nastaje tako da se bijela<br />
svjetlost iz lampe prvo razdvoji na<br />
crvenu, zelenu i plavu svjetlost uz<br />
pomoć stakala koja propuštaju samo<br />
određenu svjetlost, a nakon toga se<br />
uz pomoć zrcala usmjeravaju svaki<br />
na svoj LCD. Svaki element u LCD-u<br />
zadužen za jednu točku propušta ili<br />
ne propušta svjetlost, poput roleta<br />
na vašim prozorima. Nakon toga<br />
svjetlost se spaja u prizmi te se šalje<br />
na platno. Prednost ove tehnologije<br />
je što su sve boje uvijek dostupne,<br />
dok se kod tehnologije DLP boje prikazuju<br />
s odmakom uz pomoć kotača<br />
boja, o čemu možete više pročitati u<br />
okviru posvećenom tehnologiji DLP.<br />
Korištenjem ove tehnologije lakše<br />
se izbjegavaju problemi kao što je<br />
“curenje” slike, “duhovi”, artefakti i<br />
vjernije se prikazuju boje. Pripadnici<br />
ove grupe kao jedinu prednost<br />
tehnologije DLP navode prenosivost<br />
i manje dimenzije. Sve o tehnologiji<br />
3LCD možete pronaći na www.3lcd.<br />
com.<br />
Svi uređaji koji koriste tehnologiju 3LCD<br />
nose ovaj logo<br />
i home entertainment projektori). Ti uređaji<br />
imaju optimizirane boje za video, a obično se<br />
odlikuju i širokom slikom. Gledanje filmova,<br />
ali u današnje vrijeme i igranje, mnogo je<br />
ugodnije s formatom 16:9 nego s 4:3. Ako<br />
ipak preferirate stari dobri format 4:3, uz malo<br />
truda pronaći ćete i takav uređaj namijenjen<br />
kućnoj zabavi.<br />
Jedini projektor na našem testu koji bi se<br />
uklopio u ovaj opis je BenQ W500. Ovo je<br />
također jedini uređaj s oznakom “HD ready”.<br />
Na žalost, ostali proizvođači nisu nam poslali<br />
uređaje iz ove grupe, a željeli smo vidjeti<br />
posljednje modele Hitachija (TX-300) i<br />
InFocusa (serija Play Big) u ovom segmentu,<br />
“Ako u tu svrhu ne možete<br />
potrošiti 4000 kuna,<br />
nastavite samo sanjati<br />
veliku sliku u svom domu”<br />
099
Broj priključaka na prijenosnim projektorima sveden je na minimum (Casio XJ-S35)<br />
jer su u proteklim testovima nerijetko bili<br />
naš izbor ispred projektora marke BenQ.<br />
No, da smo sakupili i cjelokupnu ponudu na<br />
domaćem tržištu, BenQ W500 sigurno bi<br />
konkurirao kao odabir za najbolju kupovinu<br />
zbog cijene, tradicionalno dobre opremljenosti<br />
kabelima karakterističnu za BenQ, ali<br />
i zbog stalnih akcija domaćeg distributera<br />
koji u paketu uz projektor daje i platno te TV<br />
tuner karticu za vaše računalo.<br />
Ako pak tražite prijenosni projektor, računajte<br />
da ćete kompaktnost i minijaturizaciju<br />
morati dodatno platiti. Isto tako, ovi projektori<br />
nerijetko imaju i dodatnu elektroniku zaduženu<br />
za automatsko podešavanje slike, što<br />
znatno olakšava i ubrzava instalaciju, ali ima i<br />
svoju cijenu. Na test je stiglo nekoliko uređaja<br />
Joystick omogućuje pomicanje sustava<br />
leća, a time i slike, što je olakšava<br />
postavljanje projektora (BenQ W500)<br />
“Povećanjem slike<br />
udaljavanjem projektora<br />
gubi se i na koheziji slike,<br />
razmaci između točaka<br />
postaju veći, pa se čini da je<br />
slika bljeđa”<br />
iz ove klase, a svi su ostavili dobar dojam na<br />
nas. Sony je lider na području jednostavnosti<br />
instalacije i automatskog podešavanja slike<br />
sa svojim serijama CS i CX, no za istu cijenu<br />
moguće je dobiti uređaje kvalitetnije slike,<br />
posebno ako ćete raditi u uvjetima gdje nije<br />
moguće utjecati na zamračenost prostorije,<br />
iako Sony tvrdi upravo suprotno - da njihovi<br />
projektori iz ovih serija odlično rade u prostorijama<br />
sa standardnim osvjetljenjem. Istina je<br />
da su pri jednako jakom osvjetljenju boje na<br />
konkurentskim projektorima jarkije.<br />
Blizanci iz različitih obitelji<br />
Casio i InFocus oduševili su nas svojim prijenosnim<br />
projektorima Casio XJ-S35 i InFocus<br />
WorkBig IN12+ minimalnih dimenzija, elegantnog<br />
dizajna i moćne slike. Zaintrigiralo<br />
nas je i gotovo identično kućište i specifikacije<br />
koje su nas natjerale da se zapitamo<br />
ne proizvode li se ti uređaji u istoj tvornici.<br />
Jedina zamjetna razlika je u boji kućišta te u<br />
Na prijenosnim projektorima kontrola optike često se vrši uz pomoć tipki umjesto<br />
prstena, a mnogo toga projektor može sam podesiti (Sony VPL-CX21)<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Razlučivost projektora<br />
U specifikacijama projektora koje<br />
vam donosimo već godinama u<br />
našim testovima primijetit ćete da<br />
uvijek navodimo jednu razlučivost<br />
(i pritom mislimo na prirodnu ili<br />
urođenu razlučivost projektora,<br />
to jest koliko točaka uređaj doista<br />
pokazuje), iako projektori mogu<br />
sažimanjem ili rastezanjem prikazati<br />
i druge razlučivosti uobičajene na<br />
današnjim računalima. No prilikom<br />
svake prilagodbe točaka koje se<br />
prikazuju neminovno se gubi na<br />
kvaliteti slike.<br />
Naravno da je i ovakva slika i više<br />
nego upotrebljiva, no nije kvalitetna<br />
kao kada ujednačite razlučivost iz<br />
svoje grafičke kartice s prirodnom<br />
razlučivosti projektora.<br />
USB priključku kod modela tvrtke Casio koji<br />
omogućuje da prezentaciju održite s USB<br />
memorije ukoliko ste slajdove prethodno<br />
pripremili kao JPG datoteke. Ova mogućnost<br />
sve je prisutnije rješenje kod novijih<br />
modela, pa ako vam se ova mogućnost čini<br />
zanimljivom i potrebnom, raspitajte se nudi<br />
li i model koji ste odabrali ovu funkciju. Mi<br />
ju ne cijenimo pretjerano i rijetko utječe na<br />
našu konačnu ocjenu uređaja.<br />
Za mnoge najbolje će rješenje biti višenamjenski<br />
kompaktni projektori kojih je i<br />
najviše na tržištu. Uobičajeno, to su uređaji u<br />
nešto većim kućištima koja pojednostavljuju<br />
dizajniranje uređaja i proizvođaču omogućuju<br />
izradu širokog raspona sličnih proizvoda koji<br />
će se razlikovati jačinom svjetla, razlučivosti,<br />
dodatnim rješenjima za unapređenje kvalitete<br />
slike, brojem priključaka i slično. Ovi se<br />
uređaji odlikuju dobrim omjerom mogućnosti<br />
i cijene, a u ovu grupu možemo smjestiti i<br />
edukacijske projektore. Nama najzanimljiviji<br />
predstavnik ove grupe je Sony EX3 s vrlo<br />
dobrom slikom, na koji ćete se lako naviknuti<br />
u svom prostoru bila to dnevna soba ili soba<br />
za sastanke, a dobit ćete i praktičnu torbu<br />
koja će vam pomoći kada projektor odlučite<br />
ponijeti drugdje. Uz sve projektore koji su bili<br />
na testu dolazila je torba, a obično samo uz<br />
projektore za stalnu instalaciju proizvođači ne<br />
daju torbu, osim sve rjeđih izuzetaka. Sony<br />
EX3 ima i prihvatljivu cijenu, tek nešto višu od<br />
modela ES3 od kojeg se razlikuje prvenstveno<br />
nižom razlučivosti.<br />
S druge strane, daleko najmoćniji uređaj<br />
na ovom testu bio je ViewSonic PJ862. S<br />
čak 3000 ANSI lumena svjetlosti boje se ne<br />
gube niti po danu, a slika je odlično vidljiva<br />
i s većih udaljenosti, što ga čini pogodnim i<br />
za korištenje u većim prostorima. Odlikuje<br />
se velikim brojem priključaka, pa tako i RGB<br />
izlazom koji omogućuje spajanje dodatnih<br />
uređaja za prikaz slike (još projektora ili<br />
monitora). Slika koju je ovaj projektor davao<br />
znatno je nadmašivala ostale u ponudi, ali isti<br />
je slučaj bio i s cijenom od 17 tisuća kuna, dok<br />
101
102<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
niti jedan drugi projektor nije nadmašio 10<br />
tisuća kuna. No, ako imate dovoljno novca i<br />
odlučite se za ovaj projektor, nećete pogriješiti.<br />
Ovo je ipak klasa iznad ostatka ponude<br />
i jedini može kvalitetno odraditi posao i u<br />
većim dvoranama. Jedino što mu zamjeramo<br />
jest izostanak HDMI priključka kako bismo<br />
zaštitili investiciju i u budućnosti omogućili<br />
jednostavno spajanje na HDTV prijemnike i<br />
uređaje od kojih se očekuje korištenje ovog<br />
standarda za priključivanje.<br />
Veličina slike<br />
Kod odabira projektora pažnju treba obratiti i<br />
na veličinu slike u odnosu na udaljenost projekcije.<br />
Što je projektor dalje od platna ili zida na<br />
kojem prikazujete sliku, to je slika veća, jer se<br />
snop svjetlosti širi od objektiva. Veličina slike<br />
najviše ovisi o objektivu (sustavu leća) koji se<br />
koristi u projektoru, a gotovo svi proizvođači<br />
već na web stranicama omogućuju izračun<br />
veličine slike obzirom na udaljenost projektora<br />
od projekcije. Ovo bi trebala biti jedna<br />
od važnijih stvari prilikom odabira projektora,<br />
jer je udaljenost projekcije i/ili veličina<br />
platna (zida) ograničavajući faktor prilikom<br />
instalacije.<br />
Istina je da se veličinom slike može upravljati<br />
uz pomoć zoom funkcije na projektorima,<br />
a većina projektora može uvećati sliku do<br />
1,2 puta, bilo uz pomoć zoom prstena ili uz<br />
pomoć motorizirane zoom funkcije. Ipak, neki<br />
projektori (tako i naši preporučeni prijenosni<br />
projektori) omogućuju i dvostruko uvećanje<br />
slike, što bitno olakšava traženje prikladne<br />
pozicije za projektor. Isto tako naš odabir od<br />
ovih uređaja, BenQ W500, nudi mogućnost<br />
pomaka sustava leća (lens shift) uz pomoć<br />
joysticka s prednje strane uređaja. Ova<br />
funkcija omogućuje vam da slike pomaknete<br />
za nekoliko stupnjeva u stranu ili visinu bez<br />
stvaranja efekta trapezoida koji nastaje kada<br />
se projektor podigne na nožice te na taj način<br />
olakšava postavljanje projektora. Veličina slike<br />
i mogućnosti za prilagodbu prilično su važne<br />
kod odabira projektora prikladnog za vašu<br />
prostoriju. No većina uređaja, posebno iz iste<br />
klase, dijeli sličnu optiku, pa je veličina slike<br />
Klasičan skup priključaka na višenamjenskim projektorima, sa zanimljivo riješenom<br />
kukicom za vezanje projektora (Mitsubishi SD430U)<br />
obzirom na udaljenost prilično slična. Izuzetak<br />
su projektori sa širokokutnim objektivom<br />
koji stvaraju veću sliku s istih udaljenosti te<br />
projektori koji umjesto klasičnog objektiva<br />
imaju zrcalo, koji se praktički stavljaju uz<br />
projekciju, to jest na pola metra od projekcije.<br />
Ove uređaje nismo imali na ovom testu (iako<br />
ih ima u ponudi na hrvatskom tržištu), a oni su<br />
izuzetno prikladni za male prostorije u kojima<br />
želite uživati u velikoj slici.<br />
Instalacija<br />
Kada korisnik odluči postaviti projektor u<br />
svoj dom, često se odlučuje za stropnu instalaciju.<br />
Ta odluka ima nekoliko prednosti.<br />
Kao prvo, projektor se nalazi na mjestu zaštićenom<br />
od zapinjanja, ne zauzima prostor<br />
te ima adekvatan prostor za strujanje zraka.<br />
Svi današnji projektori omogućuju okretanje<br />
slike kako bi bila prikazana ispravno i kad je<br />
projektor postavljen naopako.<br />
Nedostaci su udaljenost priključaka i gubitak<br />
na prenosivosti. Problem s priključcima<br />
kod profesionalnih se instalacija može riješiti<br />
Tehnologija DLP<br />
U srcu svakog DLP (digital light processing) sustava za projekciju slike nalazi se<br />
poluvodič poznat kao DLP čip koji je 1987. godine izumio dr. Larry Hornbeck u tvrtki<br />
Texas Instruments. Na njemu je velik broj mikrozrcala od kojih je svako zaduženo za<br />
jednu točku na ekranu (broj zrcala na čipu određuje razlučivost projektora). Poluvodič<br />
naređuje zrcalima da se uključe ili isključe i nekoliko desetaka tisuća puta u sekundi. Što<br />
je više puta u sekundi zrcalo uključeno, to je točka na platnu svjetlija, a ako je zrcalo više<br />
puta isključeno, točka je tamnija.<br />
Za boju je zadužen kotač boja koji se okreće velikom brzinom i povremeno propušta<br />
pojedinu svjetlost. Gašenje i paljenje zrcala sinkronizirano je s okretanjem kotača, a<br />
krajnja slika stvara se zahvaljujući mani ljudskog oka koje spaja odvojeni prikaz boja.<br />
Kvaliteta boja može se dodatno povećati kotačem boja s više segmenata ili pak korištenjem<br />
triju DLP čipova od kojih je svaki zadužen za prikaz jedne boje, što znatno podiže<br />
cijenu uređaja (ovaj sustav koristi se u modernim kinodvoranama i high-end projektorima<br />
za kućna kina). Sve o tehnologiji DLP možete pronaći na www.dlp.com. Projektori<br />
se danas izrađuju i uz pomoć tehnologije LCOS, no takvi su rijetko viđeni na domaćem<br />
tržištu.<br />
“Kod odabira projektora<br />
pozornost treba obratiti i na<br />
veličinu slike u odnosu na<br />
udaljenost projekcije”<br />
produžnim kabelima i izvlačenjem priključaka<br />
na prikladno mjesto uz zid, što je posebno<br />
važno ako planirate odjednom spajati više<br />
uređaja na projektor. Ako se odlučite za<br />
stropnu instalaciju, vjerojatno ne planirate<br />
projektor nositi na druga mjesta. Upravljanje<br />
projektorom ionako je uvijek lakše uz<br />
pomoć daljinskog upravljača, pa problem što<br />
će se kontrolna ploča nalaziti na stropu i nije<br />
stvaran.<br />
Ako se ne odlučite za stropnu instalaciju,<br />
svaki put prilikom postavljanja pripazite da<br />
ga stavljate na tvrdu i ravnu podlogu te da na<br />
mjestima gdje se nalaze otvori za zrak ostavite<br />
barem pola metra kako biste omogućili<br />
kvalitetno hlađenje projektora.<br />
Za prikaz slike bit će vam dovoljan jednobojan<br />
zid, najbolje bijeli, iako sve veći broj<br />
uređaja i službeno podržava projekciju na<br />
podlogama drugačijih boja. Ovo je prikladno<br />
rješenje jer platno, iako nudi bolju kvalitetu<br />
slike, zauzima prostor te na taj način dodatno<br />
otežava korištenje, posebno u manjim<br />
stanovima. Ako ste pak jedan od sretnika s<br />
većim životnim prostorom i dizajnerskim<br />
namještajem te planirate organizirati kućnu<br />
kinodvoranu, platno bi trebalo biti prioritet,<br />
a savjetujemo jedno od motoriziranih kako bi<br />
se spustilo automatski čim uključite projektor.<br />
Zanimljivo rješenje je i pozadinska projekcija<br />
na posebnim platnima, no ovo rješenje<br />
zahtijeva dodatni prostor iza platna koji malo<br />
tko ima na raspolaganju u svom domu. No to<br />
je odlično rješenje za izložbene prostore, jer<br />
sam uređaj ostaje daleko od očiju javnosti,<br />
što je najbolja zaštita od krađe. Proizvođači s<br />
gotovo svakim modelom (a posebno s poslovnim<br />
modelima) nude i mogućnost zaključavanja<br />
projektora lozinkom, tako da bez nje
Konfiguracija kontrolne ploče na<br />
projektorima obično se sastoji od tri tipke<br />
za uključivanje i navigaciju izbornicima<br />
te tri svjetla za prikaz stanja projektora<br />
(Hitachi CP-X300)<br />
postaje neupotrebljiv. Uz ovu opciju obično<br />
dolazi i prikladna naljepnica koja bi potencijalne<br />
lopove trebala odagnati od nakane.<br />
Ako prilikom instalacije planirate koristiti<br />
bežičnu tehnologiju za povezivanje projektora<br />
s računalom, računajte na to da je<br />
ovakav način povezivanja dovoljan samo za<br />
prezentacije, jer se na ovaj način ne mogu<br />
prenijeti informacije o prikazu 25 slika u<br />
sekundi, koliko je potrebno da videosadržaji<br />
ljudskom oku izgledaju glatko.<br />
Par malih trikova<br />
Projektori se većinom koriste za prezentacije<br />
i gledanje videosadržaja. Prilikom korištenja<br />
projektora s računalom na raspolaganju vam<br />
je nekoliko trikova kojima možete unaprijediti<br />
kvalitetu slike. Kao prvo, savjetujemo<br />
vam da projektor uvijek koristite na prirodnoj<br />
razlučivosti, kad god je to moguće.<br />
Kada gledate videodatoteke niže kvalitete<br />
i razlučivosti (što je slučaj s većinom<br />
videodatoteka skinutih s Interneta), možete<br />
se poslužiti malim lukavstvom - povećajte<br />
sliku koju daje projektor tako da “curi” izvan<br />
predviđenog prostora, a video otvorite u<br />
stvarnoj veličini u full screen modu. Najbolji<br />
rezultat postići ćete ako vam na platnu bude<br />
samo video, a crni rub izvan platna.<br />
Ipak, povećanjem slike udaljavanjem<br />
projektora gubi se i na koheziji slike, razmaci<br />
među točkama postaju veći, pa se čini da je<br />
slika bljeđa. Ako niste zadovoljni jakošću<br />
boja, pokušajte približiti projektor te žrtvovati<br />
veličinu slike za njezinu kvalitetu.<br />
Naravno, prije toga pokušajte prilagoditi<br />
boje kroz izbornike. Svi projektori na testu<br />
imali su nekoliko unaprijed definiranih postavki<br />
slike namijenjenih gledanju filmova,<br />
prezentacijama i slično. Također, većina<br />
uređaja omogućuje vam pohranu vlastitih<br />
postavki slike, od kontrasta, svjetlosti do to-<br />
Jedan od rijetkih projektora kojim<br />
je lakše upravljati na kontrolnoj<br />
ploči samog uređaja nego pomoću<br />
rudimentarnog daljinskog upravljača<br />
(InFocus IN24)<br />
pline boja, slično kao i na ostalim uređajima<br />
za prikaz slike.<br />
Ponekad se video niske kvalitete u prirodnoj<br />
razlučivosti projektora čini previše<br />
kockast. U tim slučajevima možete malo,<br />
trunku, izbaciti projektor iz fokusa te na taj<br />
način izgladiti sliku.<br />
Projektori po danu moraju dati više svjetla<br />
kako bi boje bile vjerne, no u mraku je često<br />
dovoljno mnogo manje svjetla. Kad god to<br />
uvjeti dozvoljavaju, prebacite svoj uređaj u<br />
whisper ili eco način rada (naziv ovisi o proizvođaču).<br />
Na taj način uređaj će raditi tiše, a<br />
produljit ćete i vijek trajanja lampe.<br />
Potrošni materijal<br />
I ne zaboravite: lampa je potrošni materijal<br />
projektora. Trajnost lampe danas varira<br />
između dvije i četiri tisuće sati korištenja,<br />
od čega će većina projektora prikazati dvije<br />
vrijednosti, standardnu (obično 2000 ili<br />
3000 sati) te trajanje lampe u eco modu koje<br />
je za tisuću sati duže. No ove podatke treba<br />
uzeti s rezervom. Trajnost lampe umnogome<br />
će ovisiti o uvjetima u kojima koristite<br />
projektor. Kao i ostala elektronika, projektori<br />
vole čista, suha i temperirana mjesta koja<br />
će produžiti vijek trajanja lampe.<br />
Cijena lampe obično je u rasponu između<br />
dvije i četiri tisuće kuna, pa se produljenje<br />
života lampe prilično isplati. Nekad se<br />
za zamjenu lampe bilo potrebno obratiti<br />
ovlaštenom servisu, no danas većina modela<br />
svim korisnicima omogućuje jednostavnu<br />
zamjenu lampe. Također, ako je cijena jedan<br />
od presudnih faktora kod odabira projektora,<br />
svakako obratite pažnju i na cijenu lampe<br />
za odabrani uređaj.<br />
Niti dodatni kabeli nisu besplatni, pa prije<br />
kupnje provjerite nalazi li se u paketu kabel<br />
koji planirate koristiti. VGA kabel dolazi uz<br />
sve uređaje, kao i strujni kabel, a sve ostalo<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
možete shvatiti kao bonus. Opremljenost se<br />
razlikuje od proizvođača do proizvođača, ali<br />
i od modela do modela.<br />
Naš odabir<br />
Iako svjesni da uređaji koji su nam pristigli na<br />
test nisu vrh ponude u Hrvatskoj, po dobrom<br />
običaju morali smo dodijeliti nagrade za<br />
najbolji uređaj, pravu priliku te preporuke<br />
uređajima za koje smatramo da se izdvajaju<br />
od konkurencije. Prilikom pregleda uređaja<br />
koji su nam stigli na test na ocjenu su najviše<br />
utjecali kvaliteta slike te opremljenost i<br />
mogućnosti projektora. No u ocjenu je uvrštena<br />
i cijena, jer nismo prethodno rangirali<br />
projektore po cijeni. Tako ViewSonic PJ862,<br />
uređaj s daleko najboljom slikom, vrlo<br />
dobre opreme, ali i cijenom koja višestruko<br />
nadmašuje ostale projektore u testu, nismo<br />
ocijenili bolje od ostalih uređaja koji su<br />
također osvojili naše simpatije, iako bismo<br />
ga preporučili svakome tko ima dovoljno<br />
novca da si ga priušti. BenQ W500 nama je<br />
najpoželjniji projektor od pristiglih na test i<br />
najradije bismo ga vidjeli u svom domu, jer<br />
osim odličnih karakteristika dolazi i po pristojnoj<br />
cijeni. Sony EX3 je snažniji brat najjeftinijeg<br />
modela u ovom pregledu, a odlikuje<br />
se najboljim omjerom kvalitete slike i cijene.<br />
ES3 sa SVGA razlučivosti nije nas se toliko<br />
dojmio te smo skloniji savjetovati kupnju<br />
modela koji je 2.400 kuna skuplji, ali ima i<br />
veću razlučivost. Ocjena uređaja je slična,<br />
ponajprije zbog velike razlike u cijeni koju<br />
prati i znatna razlika u kvaliteti slike. Posljednji<br />
uređaji koji su dobili naše preporuke su<br />
prijenosni blizanci Casio XJ-S35 i InFocus<br />
WorkBig IN12+ koji se osim bojom razlikuju<br />
i mogućnosti držanja prezentacija s USB<br />
memorije, a to prati i viša cijena. Tijekom<br />
više godina testiranja projektora stekli smo<br />
dojam da svi projektori imaju opravdanu<br />
cijenu te da je ona uvijek viša zbog ugrađene<br />
tehnologije. Tako u ovom segmentu najviše<br />
vrijedi izreka “koliko para toliko muzike”. Ili<br />
bolje: koliko para toliko slike.<br />
103
104<br />
pc_chip/studeni_07/tema_broja<br />
Projektor BenQ W500 Casio XJ-S35 Hitachi CP-X300WF Hitachi ED-X22 InFocus WorkBig IN12+<br />
Namjena Kućna zabava Prijenosni Poslovni Edukacijski Prijenosni<br />
Tehnologija LCD DLP LCD LCD DLP<br />
Razlučivost 1280x720 1024x768 1024x768 1024x768 1024x768<br />
Svjetlost (ANSI lumeni) 1100 2000 2600 2000 2000<br />
Kontrast 5000:1 1800:1 500:1 500:1 1800:1<br />
Dijagonala slike (inči) 23.5 - 300" 15 - 300" 30 - 300" 30 - 300" 17 - 250"<br />
Udaljenost projekcije (m) 1,2 - 9 0,38 - 7,62 0,9 - 11 0,9 - 10,9 0.85 - 8.69<br />
Masa 3,9 kg 1,8 kg 3,5 kg 1,8 kg 1,8 kg<br />
Dimenzije (mm) 349 x 120 x 277 270 x 43 x 199 340 x 100 x 270 274 x 59 x 205 270 x 43 x 199<br />
Ustupio<br />
Projektor InFocus Work Big IN24+ Mitsubishi SD430U Sony VPL-CS21 Sony VPL-CX21 Sony VPL-ES3<br />
Namjena Poslovni Poslovni Prijenosni Prijenosni Višenamjenski<br />
Tehnologija DLP DLP LCD LCD LCD<br />
Razlučivost 800x600 800x600 800x600 1024x768 800x600<br />
Svjetlost (ANSI lumeni) 1700 2500 2100 2100 2000<br />
Kontrast 2000:1 2000:1 - - -<br />
Dijagonala slike (inči) 35 - 250" 40 - 300" 40 - 300" 40 - 300" 40 - 300"<br />
Udaljenost projekcije (m) 1.49 - 10 1,2 - 9,6 1,2 - 10,7 1,2 - 10,7 1,4 - 9,1<br />
Masa 2,7 kg 2,6 kg 1,9 kg 1,9 kg 2,9 kg<br />
Dimenzije (mm) 240 x 101 x 304 262 x 86 x 264 273 x 52 x 210 273 x 52 x 210 308 x 98 x 252<br />
Ustupio<br />
M SAN Grupa, (01) 36<br />
54 900<br />
URL benq.com www.casio-europe.com<br />
HSM Informatika, (01) 39<br />
08 930<br />
URL www.infocus.com<br />
Lukvel, (01) 45 72 165 Lukvel, (01) 45 72 165 Lukvel, (01) 45 72 165<br />
HSM Informatika, (01) 39<br />
08 930<br />
www.mitsubishipresentations.com<br />
www.<br />
hitachidigitalmedia.com<br />
Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625<br />
www.sony.com/<br />
projectors<br />
www.<br />
hitachidigitalmedia.com<br />
Cijena 7799 kn 9394 kn 7401 kn 6375 kn 8539 kn<br />
www.sony.com/<br />
projectors<br />
Cijena 4847 kn 6831 kn 8630 kn 9546 kn 3999 kn<br />
HSM Informatika, (01) 39<br />
08 930<br />
www.infocus.com<br />
Ocjena 9 9 8 8 9<br />
www.sony.com/<br />
projectors<br />
Ocjena 8 7 7 8 7<br />
Projektor Sony VPL-EX3 ViewSonic PJ256D ViewSonic PJ358 ViewSonic PJ678 ViewSonic PJ862<br />
Namjena Višenamjenski Prijenosni Višenamjenski Višenamjenski Višenamjenski<br />
Tehnologija LCD DLP LCD LCD LCD<br />
Razlučivost 1024x768 1024x768 1024x768 1024x768 1024x768<br />
Svjetlost (ANSI lumeni) 2000 1500 2000 2500 3100<br />
Kontrast - 2000:1 500:1 600:1 400:1<br />
Dijagonala slike (inči) 40 - 300" 31.7 - 246" 30 - 300" 28 - 331“ 30 - 300"<br />
Udaljenost projekcije (m) 1,4 - 9,1 1,5 - 10 0,8 - 7,8 1 - 10 0,9 - 11<br />
Masa 2,9 kg 1 kg 1,8 kg 3,1 kg 4 kg<br />
Dimenzije (mm) 308 x 98 x 252 198 x 57 x 148 274 x 59 x 205 298 x 84 x 224 336 x 95 x 265<br />
Ustupio Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625 Proaxis, (01) 23 12 625<br />
URL<br />
www.sony.com/<br />
projectors<br />
www.viewsonic.com www.viewsonic.com www.viewsonic.com www.viewsonic.com<br />
Cijena 6660 kn 9590 kn 6690 kn 6830 kn 17.000 kn<br />
Ocjena 8 8 8 8 9
106<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/internet.mobilnost<br />
Izbori na Internetu<br />
Stranke na Netu<br />
Likove i djela hrvatskih političara u nadolazeće predizborno vrijeme nećemo samo gledati na televiziji i<br />
ogromnim plakatima na ulicama. Mnogim inovacijama i redizajniranim web stranicama političkih stranaka<br />
predizborna je kampanja započela i na Internetu<br />
piše > Hrvoje Sadarić<br />
Web stranice političkih stranaka nisu<br />
samo web stranice. I ovdje ih nećemo<br />
promatrati ocjenjujući kolike su brzine<br />
<strong>download</strong>a sadržaja, kakva je preglednost<br />
u različitim browserima, koriste li ili ne<br />
Flash animacije. U ovom slučaju, u slučaju<br />
političkih stranaka, web stranice mogu biti<br />
još jedan način komunikacije s biračima,<br />
članovima, ali i snažno oružje u vrijeme predizbornih<br />
ratova.<br />
Naravno, one nisu i ne smiju biti samo<br />
reklamni letak na monitoru, monografija o<br />
nama kao stranci, obiteljski album ili presjek<br />
novinskih članaka kako bi dokoni članovi<br />
stranke mogli uživati u svojoj medijskoj<br />
izloženosti.<br />
Polazeći od toga, pregledali smo ih upravo<br />
po kriterijima političkih stranaka 21. stoljeća<br />
gdje je sadržaj samo jedan segment. Sukre-<br />
iranje politike i nametanje, odnosno utjecanje<br />
na javne rasprave o važnim društvenim<br />
temama osnovni su ciljevi svake političke<br />
stranke. Ili bi bar morali biti. Stoga smo ove<br />
stranice promatrali kroz nekoliko kriterija.<br />
Prije svega zanimala nas je razina interaktivnosti<br />
stranačkih web stranica s korisnicima.<br />
Pod tim smo podrazumijevali ne samo klasične<br />
ankete i obrasce za upite, već i forume,<br />
blogove s komentarima, kao i druge oblike<br />
poziva posjetiteljima na neku konkretnu<br />
akciju, odnosno komunikaciju.<br />
Zanimala nas je i medijska pristupačnost,<br />
točnije postoji li dio sitea za medije preko<br />
kojeg bi mediji mogli lako i transparentno<br />
pratiti zbivanja u toj stranci. To je uključivalo<br />
“Ocjene smo davali i<br />
za izgled, tj. vizualnu<br />
atraktivnost stranice”<br />
ilustracija: Tin Kadoić<br />
najave događanja, priopćenja, multimedijalne<br />
sadržaje i slično.<br />
Posebnu smo pozornost posvetili i uredničkoj<br />
politici, gdje smo ocjenjivali ažurnost<br />
podataka na stranici, preglednost informacija,<br />
primjerenost rasporeda informacija<br />
prema važnosti, pravilno uređivanje u<br />
smislu ispunjenih i logično posloženih rubrika,<br />
urednosti, jednoobraznosti i ispravnih<br />
linkova.<br />
Ocjene smo davali i za izgled, tj. vizualnu<br />
atraktivnost stranice, koji nesumnjivo igra<br />
vrlo značajnu ulogu u duljini perioda zadržavanja<br />
korisnika na toj internetskoj stranici.<br />
U predvečerje parlamentarnih izbora zanimljivo<br />
je vidjeti spremaju li se stranke za<br />
to, njima najuzbudljivije razdoblje. Obraćaju<br />
li se biračima, ukupnom pučanstvu ili samo<br />
svojem članstvu. To je bio ujedno i posljednji,<br />
peti kriterij za ocjenjivanje naših najvećih<br />
političkih stranaka.
HDZ - vizualno<br />
najatraktivnija stranica<br />
Istraživanje smo započeli s vladajućom<br />
strankom koja je i u usporedbi web stranica<br />
opravdala svoj visoki status na stranačkoj<br />
pozornici. Iako nije savršena, radi se o vrlo<br />
atraktivnoj, možda i vizualno najdomljivijoj<br />
web stranici. Odlično dizajnirana, uredno<br />
i pregledno posložena, svojim izgledom<br />
podsjeća na news portale s odvojenim vijestima<br />
iz stranke, iz novina, multimedijalnim<br />
sadržajima. Posebne rubrike za predstojeće<br />
izbore u vrijeme pisanja ovog članka još<br />
nema, ali je cijela stranica koncipirana tako<br />
da će odlično poslužiti za bilo koju predizbornu<br />
aktivnost. Stranice županijskih<br />
organizacija jednako su dobro uniformirane<br />
i ažurne. I dok ovaj site ima puno prednosti,<br />
ima i puno nedostataka. Jedan i najveći<br />
jest interaktivnost. Osim klasične online<br />
pristupnice i bespotrebne ankete “Jeste<br />
li član stranke”, stranice HDZ-a ne nude<br />
nikakvu komunikaciju s članstvom. Nema<br />
foruma niti blogova. Štoviše, čak vas praznom<br />
rubrikom Kolumne urednik navodi na<br />
krivi trag. Iako su kolumne odličan dodatak<br />
političkim stranicama, taj je prostor prazan.<br />
Pravilo o neobjavljivanju rubrika koje još<br />
nemaju sadržaja tu je grubo prekršeno.<br />
Velik minus.<br />
SDP – izjednačena utrka i na<br />
Webu<br />
Socijaldemokrati imaju vrlo solidnu stranicu.<br />
Nude mnogo veću interaktivnost od<br />
HDZ-a. Na naslovnici su linkovi na pet blogova<br />
vodećih stranačkih dužnosnika, a mladi<br />
SDP-a nude i forum te posebnu tematsku<br />
stranicu Promijeni program. Sa stajališta<br />
izbora stranica je potpuno prilagođena<br />
novim događanjima. Poziv donatorima za<br />
kampanju riješen je prema zakonitostima<br />
web stranica američkih političara, a izborni<br />
program tematski je podijeljen na naslovnici.<br />
Djeluje vrlo moderno. No minus stranice<br />
je neprilagođenost medijima. Zbog veličine<br />
članaka stranica se produljuje u nekoliko<br />
ekrana, pa se do elemenata s desnog<br />
izbornika mora skrolati. To je prigovor<br />
uredniku. Istovremeno, najave događanja<br />
nisu sistematizirane u obliku rubrike ili<br />
kalendara, već su u obliku članaka rasute<br />
među člancima o dužnosnicima. Županijske<br />
organizacije uglavnom nemaju svoje stranice,<br />
a one koje imaju ne drže se postavljenih<br />
HDZ ima vizualno najatraktivniji site<br />
SDP krase moderan dizajn i pristup<br />
HSP–u je uspio redizajn<br />
uređivačkih ili dizajnerskih pravila. No, sve<br />
u svemu, ove su kritike zaista minijaturne<br />
jer se radi o vrlo, vrlo dobroj stranici zbog<br />
koje će i na Webu SDP voditi tijesnu borbu<br />
s HDZ-om.<br />
HSP - uspio redizajn<br />
Pravaši su svijetao primjer uspješnog<br />
redizajna na hrvatskoj političkoj internetskoj<br />
sceni. Dizajnom su se odlučili na<br />
monumentalnost i urednost te djeluju bliže<br />
izgledu HDZ-ove stranice nego jednostavnom<br />
i nenametljivom dizajnu weba socijaldemokrata<br />
i narodnjaka. Za razliku od<br />
HDZ-a, imaju puno bolje riješen medijski<br />
kutak. Kalendar događanja s odbrojavanjem<br />
do izbora čini ovu stranicu dinamičnom.<br />
Ne postoji zasebna rubrika za izbore, no<br />
cijela je stranica odlično prilagođena za ovo<br />
vrijeme. Na naslovnici su dostupni slikovni<br />
linkovi na stranice stranačkih dužnosnika<br />
koji će biti kandidati na izborima. Na<br />
njihovim stranicama dostupni su njihovi<br />
životopisi te videosadržaji o njihovu radu.<br />
Izborni je program tematski podijeljen i<br />
predstavljen na naslovnici, čiji srednji dio<br />
ispunjavaju aktualne vijesti i priopćenja.<br />
Ono što smeta u izgledu je prevelika slika u<br />
headeru stranice koja nema nikakvu ulogu<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/internet.mobilnost<br />
“Pravaši su svijetao primjer<br />
uspješnog redizajna<br />
na hrvatskoj političkoj<br />
internetskoj sceni”<br />
i jednostavno zauzima previše prostora.<br />
Greškom smatramo i prevelik font na lijevom<br />
izborniku, zbog čega imamo potrebu<br />
smanjiti razinu zooma u browseru. I dok to<br />
samo djeluje kao pogreška, mnogo većim<br />
propustom ipak smatramo prazne rubrike.<br />
Uredništvo je postavilo linkove na sve<br />
izborne jedinice na naslovnicu, ali nijedna<br />
od tih rubrika nije popunjena. Kada proradi,<br />
vjerujemo da će to biti odlična informativna<br />
stranica. Do tada, to je samo jedna urednička<br />
amaterska greška objavljivanja rubrike<br />
bez sadržaja. Osim neažuriranog bloga<br />
predsjednika stranke ostalih interaktivnih<br />
elemenata nema. Sve u svemu, radi se o<br />
vrlo uspješnom redizajnu, ali koji još pati od<br />
dječjih bolesti.<br />
HNS - najdinamičnija i najkompletnija<br />
stranica<br />
HNS je stranka koja je nesumnjivo najviše<br />
pažnje posvetila Internetu kao mediju i kao<br />
sredstvu u predizbornoj kampanji. Uz sat<br />
koji odbrojava sekunde do izbora na stranici<br />
se nalazi posebna i vrlo atraktivna te za<br />
članstvo edukativna rubrika o izborima. Isto<br />
tako, na naslovnici se po uzoru na zapadne<br />
političke stranke pozivaju volonteri na rad<br />
u predizbornoj kampanji. Na naslovnici<br />
se nalaze linkovi na stranice dužnosnika<br />
te na forum gdje se raspravlja o svim relevantnim<br />
temama. Kao jedini uočljiviji<br />
nedostatak stranice mogao bi se istaknuti<br />
izgled. Naime, glavni dio stranice na kojoj<br />
se nalaze vijesti i aktualnosti djeluje poput<br />
bloga i rasteže se na čak 46 podstranica. Ne<br />
bi bilo naodmet posložiti jednu preglednu<br />
arhivu. Dok se HDZ odlučio za ozbiljan i<br />
107
108<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
strog dizajn, HNS poput SDP-a održava<br />
modernistički i minimalistički dizajn. On je<br />
vrlo jednostavan i nenapadan, no ne treba<br />
pretjerati jer se u prevelikoj jednostavnosti<br />
gubi dojam značaja i referentnosti stranice<br />
za informacije o stranačkim događanjima.<br />
U svakom slučaju i s tim nedostacima po<br />
našem mišljenju riječ je o trenutno najkompletnijoj<br />
i najboljoj web stranici jedne<br />
političke stranke u Hrvatskoj.<br />
HSS - kaotičnost i propusti<br />
Razumljivo je kako se prilikom redizajna<br />
i reorganizacije web stranice događaju<br />
mnogi propusti, no HSS-ova stranica prešla<br />
je svaku mjeru. Iako na prvi pogled stranica<br />
vizualno ne izgleda loše, dovoljno je malo<br />
zagrepsti po površini da se nađete u pravom<br />
malom kaosu. Dizajn ne znači samo promjenu<br />
boje i stavljanje slika veće rezolucije<br />
niti slaganje izbornika. U ovom se slučaju<br />
velik minus stavlja na dušu uredništva stranice.<br />
Naslovnica djeluje prenatrpano, članci<br />
su neuredno posloženi, pa stranica djeluje<br />
nedovršeno. Otvarajući rubrike, shvaćate<br />
da i jest nedovršena. Prazne rubrike poput<br />
rubrike Izbori ne ulijevaju samopouzdanje<br />
za nastavak razgledanja. Većina linkova ne<br />
radi, a neke podcrtane riječi u najavama<br />
stvaraju zbrku jer se ne radi o linkovima.<br />
Činjenica kako niti stranački ured za odnose<br />
s javnošću nema sadržaja na svojoj stranici<br />
govori o slaboj brizi stranke za internetsku<br />
bojišnicu. Interaktivnost jednostavno ne<br />
postoji, a životopisi stranačkih čelnika s<br />
tehničkim propustima i anketama bez negativnog<br />
odgovora te zbunjujući izbornici<br />
dovoljni su samo za ocjenu ove web stranice<br />
kao najkaotičnije.<br />
HSLS - sterilno i već viđeno<br />
Ovdje se radi o prosječnom webu političke<br />
stranke baziranom na isječcima iz medija<br />
bez ikakvog stranačkog autorstva. Čak je i<br />
blog predsjednice stranke preuzet s jednog<br />
news portala. Uz isječke iz medija i skromnu<br />
videoarhivu, uredništvo je postavilo<br />
izborne programe i deklaracije u Wordu,<br />
što se na Webu svrstava među zaista kardinalne<br />
pogreške. Interaktivnost, osim “Pi-<br />
HSLS poziva na donacije<br />
HNS je prema našim ocjenama najbolji site<br />
HSS - kaotično i neuredno<br />
tajte nas” i ankete, ne postoji. Niti vizualno<br />
stranica ne razbija dojam kako ovoj stranci<br />
jednostavno nije baš previše stalo za promociju<br />
na Internetu. Kada tome pridodate<br />
pogreške kao što je postojanje praznih<br />
stranica (primjerice Donirajte) ili izostanak<br />
bilo kakvih najava događanja, postavlja se<br />
pitanje zašto bi nama stalo. Stranica je to<br />
koja se lako zaboravlja.<br />
“HSS-ova stranica prešla je<br />
svaku mjeru”<br />
HSU i IDS - stranice bez<br />
pulsa ili letak na monitoru<br />
Zaobilazeći razlike u stranačkim i političkim<br />
gledištima, ove su dvije stranke u potpuno<br />
istoj kategoriji glede odnosa prema<br />
svojim internetskim stranicama. Obje su<br />
stranice toliko statične da malo dinamičnosti<br />
pruža tek skrolanje mišem u nevjerici.<br />
Statične rubrike o imenima dužnosnika i<br />
statuta te programa stranke su sav popratni<br />
sadržaj naslovnici koja je u oba slučaja<br />
jedini dio koji se povremeno dopunjava<br />
člancima. U slučaju IDS-a to dopunjavanje<br />
djeluje poput jednog velikog bloga inače<br />
vrlo aktivnih saborskih zastupnika. I zaista,<br />
osim vijesti o njihovim aktivnostima, ničeg<br />
drugog i nema. HSU-ove vijesti djeluju<br />
kao niz tematski neodvojenih linkova, a<br />
sam izgled članaka vijesti djeluje nejedna-<br />
Amaterske pogreške mogu skupo koštati<br />
Iako su pogreške sastavni dio svakog posla, pa i uređivanja web stranica, neke se<br />
stvari ipak ne bi smjele događati. Posebno ne u predizborno vrijeme kada svaki glas<br />
mnogo znači.<br />
Na stranicama nedavno redizajniranog HSS-a uočljiva je nedopustiva pogreška.<br />
Upravo na dijelu o povijesti stranke iznad citata Stjepana Radića potkrala se<br />
pogreška. Na vrhu stranice jasno se vidi prepiska MSN razgovora između stanovite<br />
Lucy i DiverzaNTa. “Lucy says: Dok si pričao sa mnom”. Ovakve se stvari zaista ne<br />
bi smjele događati. Taj se razgovor provlači cijelom rubrikom o povijesti HSS-a.<br />
Pozdrav Lucy. Uredništvu palac dolje.<br />
Na stranici HSLS-a je pogreška koja bi stranku mogla mnogo više koštati. Naime,<br />
u crvenoj rubrici Doniraj, kojoj pristupate izravno s naslovnice, ne postoji nikakav<br />
tekst o razlozima zašto bi i na koji način netko dao donaciju. Jednostavno stoji<br />
natpis Donirajte, a ispod toga piše money. Pretpostavljamo za sponzore s engleskog<br />
govornog područja. Neozbiljno.
DC je sve u potpunosti podredio izborima<br />
ko i nedosljedno. Priprema za izbore svodi<br />
se na jedan samozatajan link na izborni<br />
program. I to je to. Pozitivne ocjene, ali<br />
jedva, zaslužuju samo urednici koji pronalaze<br />
vremena i volje stavljati nove materijale<br />
na web.<br />
DC - spremni za izbore<br />
Ako je itko na Webu spreman za izbore,<br />
onda je to DC. Redizajnirana stranica podređena<br />
je ključnom razdoblju u životu<br />
svake stranke. Izborima. Na vrhu naslovnice<br />
izmjenjuju se svi stranački kandidati na<br />
izborima. Na desnom izborniku tematski<br />
su odvojeni dijelovi izbornog programa.<br />
Blogovi rade, a na članke u formi vijesti<br />
moguće je stavljati i čitati komentare.<br />
Ono što se mora istaknuti kao zamjerka su<br />
neuredno složeni članci čija se duljina u<br />
skraćenim prikazima na naslovnici uvelike<br />
međusobno razlikuje. Zbog toga središtem<br />
stranice nerijetko dominira bijela praznina,<br />
što ne samo da estetski nije dobro, već je<br />
ujedno trošenje vrlo dragocjenog prostora<br />
na web stranicama. Glede bacanja prostora,<br />
moramo upozoriti na sliku Dobrodošli<br />
koja nema nikakvu funkcionalnost, ali ipak<br />
HSU ima site koji djeluje kao statični<br />
izborni letak...<br />
veličinom dominira desnim izbornikom.<br />
Stranice DC-a dobro su osvježenje, a uhodavanjem<br />
stvari mogu postati samo bolje.<br />
Forumi - virtualni trgovi<br />
demokracije<br />
Cilj ovog pregleda nije proglasiti najbolju<br />
stranicu i predati nagradu. Pokušali smo<br />
samo utvrditi jesu li važnost i ulogu Interneta<br />
usvojile i političke stranke. Razumiju<br />
li one motive današnjeg modernog birača?<br />
Znaju li na pravi način doprijeti do njega?<br />
Na koji način koriste prednosti internetske<br />
komunikacije? U SAD-u, Velikoj Britaniji<br />
i ostalim zapadnim demokracijama s tradicijom<br />
značaj Interneta u djelovanju političkih<br />
stranaka davno je prepoznat. Mogućnosti<br />
su velike i treba ih samo prepoznati<br />
te pravilno koristiti. Hrvatska jest na tom<br />
putu, ne zaostaje više svjetlosnim godinama.<br />
Postoje i vidljivi značajni pomaci, no u<br />
nekim slučajevima i zabrinjavajuće velike<br />
razlike. Možda će vrijeme filtrirati jedne<br />
od drugih - one koji ne mogu pratiti korak<br />
vremena i društva od onih koji možda čak<br />
mogu pomaknuti granice.<br />
“Cilj ovog pregleda nije<br />
proglasiti najbolju stranicu i<br />
predati nagradu”<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
IDS–ov site djeluje kao zaboravljeni blog<br />
Mogućnosti Interneta su u slučaju političkih<br />
stranaka ogromne. Preko svojih<br />
stranica političari bi mogli još neposrednije<br />
osjetiti bilo javnosti. Fokusirati svoj rad na<br />
konkretne stvari koje istinski znače onom<br />
malom biraču kojeg se teško može čuti jer<br />
nije na televiziji ili u Saboru. Ali danas taj<br />
mali birač ima barem svoju dial-up vezu,<br />
svoj glas koji se može čuti gdje god on zaželi.<br />
Svaki glas vrijedi čuti i upravo bi zato<br />
stranački lideri morali biti otvoreniji prema<br />
e-demokraciji. Morali bi puno veći značaj<br />
dati, primjerice, internetskim forumima<br />
jer novi milenij i Internet napokon mogu<br />
ostvariti stoljetne utopijske ideje Rousseaua<br />
o istinskoj demokraciji gdje na jednom trgu<br />
raspravljaju svi građani. Baš ti forumi mogu<br />
postati upravo takvi trgovi, virtualni trgovi<br />
demokracije gdje se svačiji glas može čuti.<br />
Pa i onog malog birača kojemu je dial-up<br />
modem sve što ima.<br />
Izgled i namjena web stranica političara,<br />
onih koji u naše ime uređuju našu svakodnevicu,<br />
može nešto reći o svakom od njih,<br />
o njegovoj stranci. Između redova može<br />
se iščitati ne samo koriste li na pravi način<br />
internetske tehnologije, već i osjećaju li bilo<br />
javnosti koja se sve više koristi Internetom<br />
kao sredstvom komunikacije. Može se<br />
tako odgovoriti i na pitanje kojem se dijelu<br />
populacije stranke obraćaju. Računaju li<br />
na stare birače koji se ne služe SMS porukama<br />
ili na one koji ne izlaze iz kuće bez<br />
BlackBerryja. Žele li se prilagoditi vremenu,<br />
medijima ili sami pokušavaju biti medij<br />
kao elektroničko glasilo svoje stranke? Na<br />
kraju krajeva, služe li web stranice našim<br />
političkim strankama u njihovu djelovanju<br />
ili je posjedovanje web stranice obveza i<br />
trend radi usporedbe s drugim strankama.<br />
Vrijeme se mijenja, neki će nastaviti naprijed,<br />
neki ostati zaustavljeni na mjestu. Tko?<br />
Odgovor na to bi mogao donijeti upravo<br />
onaj mali birač s dial-up vezom.<br />
HDZ SDP HSP HNS HSS HSLS HSU IDS DC<br />
Interaktivnost 3 4 3 5 1 2 1 1 4<br />
Medijska pristupačnost 5 4 5 3 2 3 2 1 4<br />
Uredništvo 4 4 3 5 1 2 2 2 3<br />
Izbori 2007. 4 4 5 5 1 4 2 1 5<br />
Atraktivnost 5 4 4 4 3 3 2 2 4<br />
Ukupno 4.2 4 4 4.4 1.6 2.8 1.8 1.4 4<br />
109
110<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Izbori na Internetu > e-glasanje<br />
Crna rupa demokracije?<br />
Je li realno očekivati da ćemo uskoro glasati putem internetskih kioska postavljenih u prolazima nekog<br />
šoping-centra, SMS-om ili preko sučelja interaktivne televizije? Sudeći po svjetskim iskustvima, početni<br />
entuzijazam za takvo što ponešto je splasnuo<br />
www.id.ee - 90 posto Estonaca ima elektroničku osobnu iskaznicu<br />
piše > Vesna Stanković Benak<br />
Legitimnost svake vlasti u demokratskim<br />
sustavima potvrđuje se ili pada i s obzirom<br />
na činjenicu jesu li izbori za tu vlast<br />
pošteni, omogućuju li biraču tajnost i neposrednost<br />
glasačkog odabira.<br />
Oko ovih uvjeta, pretpostavki demokracije,<br />
uglavnom su se slomila koplja pokušaja uvođenja<br />
elektroničkog glasanja kao još jednog,<br />
na zakonu utemeljenog načina biranja političkih<br />
predstavnika.<br />
Upravo ove jeseni u kolijevkama predstavničkih<br />
demokracija, Velikoj Britaniji i<br />
SAD-u, postignuta je ne tako često viđena<br />
suglasnost i IT eksperata i zakonodavaca oko<br />
privremenog zaustavljanja inicijativa uvođenja<br />
e-glasanja, kao načina ravnopravnog<br />
papirnatim biračkim listićima.<br />
Iskustva teledemokracije<br />
Elektroničko glasanje nije nimalo nova<br />
zamisao. Prvi su se konkretni koraci počeli<br />
poduzimati oko 1990-ih godina, kada je<br />
ekspanziju doživio Internet uglavnom zbog<br />
pogodnosti World Wide Weba. Otada do<br />
danas niz je zemalja provelo i po nekoliko<br />
pilot-projekata elektroničkog glasanja na<br />
različitim vrstama izbora: predsjedničkim,<br />
parlamentarnim i lokalnim.<br />
Zahvaljujući nizu pokušaja uvođenja tzv.<br />
teledemokracije u srž demokratskog ustroja<br />
vlasti - izborni proces, danas su dostupne<br />
vrijedne spoznaje o njezinim mogućim<br />
“Uspješnost uvođenja<br />
e-glasanja uvijek ovisi o<br />
kontekstu”<br />
pogodnostima, ali još značajnije - o ograničenjima.<br />
Britanska iskustva<br />
Velika Britanija službeno je 2001. godine<br />
započela proces modernizacije izbora.<br />
Tijekom te godine vlada je provela veliko<br />
istraživanje stavova biračkog tijela.<br />
Istraživanje je pokazalo da nije utemeljen<br />
prevladavajući stav da će e-glasanje povećati<br />
participaciju birača, osobito mladih.<br />
Nova američka iskustva pak pokazuju suprotno.<br />
Također je potvrđeno da uobičajeni<br />
razlozi zbog kojih mladi i birači iz marginalnijih<br />
socioekonomskih skupina apstiniraju<br />
od izbora provedenih na tradicionalan<br />
način, stoje i kada su u pitanju e-izbori.<br />
Unatoč tome, dobivena je za tadašnje vrijeme<br />
visoka podrška ispitanika (29 posto)<br />
za projekt e-glasanja, iako se u izvješću<br />
ističe da deklariranje podrške ne znači i da<br />
će podržavatelji ideje automatski prihvatiti<br />
novu metodu u praksi.<br />
Britanci su iskazali podršku za telefon, Internet<br />
i digitalnu interaktivnu televiziju kao<br />
potencijalno dobre kanale za e-glasanje,<br />
dok su nepoželjnima označili javne terminale,<br />
a SMS su smatrali “trivijalizacijom”<br />
izbornog procesa.<br />
Službeno izvješće pokazalo je da dio elektorata<br />
nema povjerenja u sigurnost sustava<br />
e-glasanja, odnosno vjeruje da su moguće<br />
prijevare i manipulacije neovisno o korištenom<br />
kanalu.<br />
Službeno je tijelo već tada u svome zaključku<br />
prepoznalo moguće opasnosti na<br />
području zaštite privatnosti i tajnosti podataka.<br />
Svojevrsni realni optimizam službenih<br />
britanskih tijela o e-glasanju s početka 2000ih<br />
ovoga je ljeta - osobito nakon engleskih<br />
trinaest pilota e-glasanja u svibnju i škotskog<br />
pilota s e-brojanjem listića - i službeno zaustavljen<br />
na neko vrijeme.<br />
“Svrha pilota bila je naučiti lekciju za ubuduće<br />
i mi smo to učinili”, rekao je njihov ministar<br />
za modernizaciju izbora Michael Wills. Izborna<br />
je komisija pozvala vladu da donese novu<br />
strategiju za modernizaciju izbornog procesa,<br />
a da osobitu pozornost posveti pitanjima<br />
unapređenja sigurnosti sustava. Zaključeno je<br />
da novih testiranja neće biti jer su se na postojećima<br />
dovoljno jasno pokazale slabosti koje<br />
treba riješiti.<br />
Promatrači britanskih pilot-projekata evotinga<br />
i e-countinga Open Rights Group<br />
izrazili su snažno protivljenje primijenjenim<br />
postupcima, a u svome temeljitom izvješću<br />
(http://media.ito.com/kevinmarks/<br />
org_election_report.pdf) i slikom su dokumentirali<br />
niz činjenica zbog kojih smatraju<br />
da je dvojbeno povjerenje u tako dobivene<br />
rezultate. Još prije očitovanja službenog<br />
tijela i neovisnih promatrača, potkraj prošle<br />
godine oglasilo se i Britansko računalno<br />
društvo (British Computer Society). Izrazili<br />
su stav da “u ime profesionalne odgovornosti”<br />
moraju javno kazati kako “faktor tehnologije<br />
za sada nije primjeren udovoljiti svim<br />
zahtjevima elektroničkog glasanja”.<br />
Ključne dimenzije e-glasanja
www.electoral-reform.org.uk - Sve o alternativnim modelima izbora<br />
Elektronika? Da, ali i papir!<br />
Iskustva Sjedinjenih Američkih Država još su<br />
dugotrajnija i kompleksnija i zbog same činjenice<br />
državnog ustroja koje uključuje i savezne<br />
izbore, ali i izbore za predstavnička tijela pojedinih<br />
saveznih država.<br />
Nakon i posve apsurdnih iskustava, osobito<br />
sa specijalnim glasačkim strojevima DRE<br />
(Direct recording electronic voting) koji su<br />
u pojedinim državama davali više izlaznih od<br />
ulaznih rezultata, došlo se do toga da Kongres<br />
upravo ima u proceduri amandman HR 811<br />
(www.govtrack.us/congress/bill.xpd?bill=h110-811)<br />
o ograničavanju povjerenja u<br />
elektroničke glasačke sustave. Prema njegovu<br />
sadržaju, ne ograničava se uporaba elektroničkih<br />
sustava registracije, provođenja i prebrojavanja<br />
e-glasova, ali se predlaže obveza i<br />
papirnatog praćenja i kontrole. Amandman je<br />
podijelio javnost u dva žestoka tabora. Prema<br />
jednima, ni Kongres (iako zakon odobravaju<br />
još i Senat i predsjednik) nema pravo ograničavati<br />
napredak i razvoj izbornog sustava u<br />
skladu sa svojim vremenom. Po drugima, ni<br />
Kongres nema pravo dovesti u opasnost bit<br />
demokracije utjelovljenu u slobodi i tajnosti<br />
biračkog opredjeljenja.<br />
Estonski “prvi mačići”<br />
Državljani Estonije prvi su Europljani koji su<br />
sastav svoga parlamenta mogli birati i putem<br />
Interneta. Početkom ožujka ove godine, od<br />
gotovo 90 posto korisnika Interneta, oko 5,5<br />
posto elektorata ili tridesetak tisuća Estonaca<br />
iskoristilo je svoj elektronički glasački listić.<br />
Ne začuđuje zašto je baš Estonija prva ako se<br />
uzme u obzir da je ova zemlja još 1998. godine<br />
(neovisnost je stekla 1991.) imala informacijsku<br />
strategiju, da je još 2003. uspostavila državni<br />
portal (www.eesti.ee/eng), prošle je godine<br />
rangirana drugom europskom zemljom po<br />
e-pismenosti, a jedna od najnovijih službenih<br />
inicijativa je otvaranje virtualnog veleposlanstva<br />
u okruženju social networkinga, koje je<br />
službeno najavljeno za 11. studenoga (www.<br />
epractice.eu/document/3892).<br />
Što se e-glasanja Estonaca tiče, Organizacija<br />
“e-glasanje može otvoriti<br />
posve nove mogućnosti<br />
sudjelovanja u izborima<br />
onim skupinama kojima je<br />
inače bilo ili otežano ili posve<br />
onemogućeno glasanje”<br />
za europsku sigurnost i suradnju odmah je<br />
izrazila svoju zabrinutost zbog “nemogućnosti<br />
kontrole ispravnosti e-glasanja”. Prigovor nije<br />
imao utjecaja na legitimitet parlamenta, pa<br />
estonske “prve mačiće” e-glasanja ne samo da<br />
nije zadesila poslovična sudbina, nego zdravi i<br />
veseli grabe dalje.<br />
Dimenzije problema<br />
U dosadašnjim iskustvima e-glasanja jasno se<br />
pokazalo kako se prije uvođenja ovakva modela<br />
s iznimno dubokim i dalekosežnim posljedicama<br />
po društvo u cjelini trebaju temeljito<br />
razmotriti četiri dimenzije problema.<br />
Obilježja političkog sustava jedna je od njih:<br />
je li sustav monarhija, parlamentarna ili predsjednička<br />
demokracija itd. Ovdje se razmatra<br />
način i učestalost izbora, kao i postojanje<br />
suglasnosti političke elite oko mogućnosti<br />
e-glasanja. Ključna dimenzija je ona zakonska.<br />
Razmatra se izborni zakon, osobito tehnička<br />
pitanja provođenja izbora, budući da se planirano<br />
e-glasanje mora uklopiti u zatečene<br />
temeljne odredbe zakona.<br />
Treća dimenzija je tehnologijska, a u analizu<br />
se može poći od procjene razvijenosti e-go-<br />
Škotski uređaji za elektroničko<br />
brojanje listića<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
vernmenta na nacionalnoj razini. To je važno<br />
stoga što zemlja, da bi uopće razmatrala<br />
pitanje e-demokracije, mora imati zakonski i<br />
u praksi provedivo (infrastrukturno) rješenje<br />
pitanja elektroničkog potpisa i elektroničkog<br />
jedinstvenog identifikatora državljana (eID),<br />
a unutar skupine državljana i poseban registar<br />
podskupine građana.<br />
Budući da pravo glasanja državljana u pravilu<br />
uključuje prekograničnu aktivnost, zemlja<br />
mora imati u vidu nužnost planiranja i prihvaćanja<br />
međunarodnih standarda e-votinga.<br />
U konačnici, moraju se temeljito razmotriti<br />
i opća obilježja razvijenosti društva i njegove<br />
spremnosti za uvođenje radikalne promjene<br />
kakva je izmjena izbornih procedura.<br />
Neriješeni problemi<br />
Uz sve segmente elektroničkog glasanja - registraciju,<br />
glasanje, prebrojavanje i kontrolu<br />
- veže se niz, za sada još neriješenih, pitanja.<br />
Općenito se u svjetskim iskustvima na pilotprojektima<br />
toga tipa ističe da sustav još nije<br />
zreo za uvođenje zbog činjenice da još nisu<br />
jasne sve posljedice njegove primjene. Ključno<br />
je pritom dovodi li elektroničko glasanje<br />
u pitanje same temelje legitimnosti vlasti izabrane<br />
slobodnim odabirom ili suzdržavanjem<br />
od biranja. Sam segment tehnologije nosi niz<br />
poteškoća. Jedna je riješiti problem najveće<br />
moguće dostupnosti sustava glasačima koji<br />
žele glasati baš na taj način. Integracija rezultata<br />
iz različitih elektroničkih kanala još je<br />
jedan golem izazov koji uključuje i imperativ<br />
tajnosti glasačkog odabira, ali i nužnost provjerljivosti<br />
dobivenih rezultata.<br />
Osiguranje autentičnosti zabilježenog glasa<br />
i obrada rezultata u zadanom vremenu samo<br />
su neki od još niza pitanja na koja se tek traže<br />
odgovori. Unatoč tomu, niz zemalja već je u<br />
postupku uvođenja elektroničkog glasanja za<br />
sada u pravilu kao još jedne od mogućnosti<br />
pored tradicionalnog načina pomoću papirnatog<br />
listića u kutiji ili uređaju za čitanje.<br />
Evolucijski iskorak ili ugroza<br />
demokracije?<br />
Iskustvo Australije pokazalo je da e-glasanje<br />
može otvoriti posve nove mogućnosti sudjelovanja<br />
u izborima onim skupinama kojima je<br />
inače sudjelovanje bilo ili značajno otežano ili<br />
posve onemogućeno.<br />
Tako su se vrlo pozitivnima pokazala iskustva<br />
udaljenog (remote) glasanja sigurnim<br />
internetskim vezama za Australce nastanjene<br />
uglavnom u istraživačkim i vojnim postajama<br />
na Antarktici, kao i za pomorce. Posebna pozornost<br />
uz široku javnu kampanju posvećena<br />
je uporabi elektroničkih pomagala osobama s<br />
invaliditetom, osobito onima s poteškoćama<br />
vida i kretanja. Ova kampanja rezultirala je<br />
odlukom australske vlade da će se na federalnim<br />
izborima u studenom ove godine<br />
provesti testiranje sustava elektronički potpomognutog<br />
glasanja slijepim i slabovidnima te<br />
pomorcima, a rezultati ovoga glasanja bit će<br />
važeći.<br />
111
112<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Izbori na Internetu > Iskustva<br />
Utjecaj na politiku<br />
Ni nekritični hvalospjevi ni nerazumno zatvaranje očiju za i pred Internetom u kontekstu predizbornih<br />
kampanja nisu opravdani. Istina je, po običaju, negdje u sredini. Istražili smo neka svjetska iskustva koja to<br />
potvrđuju<br />
piše >Vesna Stanković Benak<br />
Politički akteri, oni koji to već jesu, kao<br />
i oni koji bi to tek htjeli biti, nastoje što<br />
intenzivnije koristiti moć masovnih medija.<br />
Ova se pojava izrazito intenzivira u<br />
predizbornim razdobljima. Internet tu nije<br />
iznimka. Štoviše, učinio je u 21. stoljeću ovaj<br />
odnos “političar - masovni medij - javnost”<br />
kompleksnijim i dinamičnijim nego što je to<br />
ikada bio.<br />
Internet i politička arena<br />
Politički akter u odnosu prema medijima ima<br />
samo jedan cilj - iskoristiti što bolje moć medija<br />
kako bi što veći segment javnosti uvjeravanjem<br />
pridobio da nešto za njega učini.<br />
Javnost već “čini” kada prenosi informaciju<br />
o političkom akteru, neovisno o tome je li<br />
kontekst naklonjen ili protivan. Čini nešto i<br />
kada se javno aktivira pod bojama određene<br />
političke grupacije, čak i kada u javnom prostoru<br />
prosvjeduje protiv tih boja. Čini i kada<br />
“samo” promišlja političara i njegovo djelovanje<br />
jer će promišljanje kad-tad dovesti do<br />
neke akcije.<br />
Najviše čini kada žeton svoje moći državljanina<br />
- svoj glas - stavi na slobodno odabranu<br />
političku boju i tako ovlasti političara<br />
da se u njegovo ime u suvremenoj agori<br />
- parlamentu - bori za uređivanje zajednice<br />
u skladu s onim idejama za koje se javno<br />
zalagao, a koje je građanin/državljanin prepoznao<br />
kao najbliže svojim uvjerenjima.<br />
Takozvani neovisni mediji u ovom odnosu<br />
imaju dvostruku zadaću: što objektivnije<br />
pokazati stvarnost političke arene, ali i kritički<br />
se osvrnuti na nju zastupajući interes<br />
javnosti.<br />
Borba političara za moć medija, iako uvijek<br />
ima istu svrhu, mijenja svoje pojavne oblike.<br />
http://izbori.hns.hr - jedan od tematski<br />
najsadržajnijih portala, iako malo pretrpan<br />
http://drlesar.bloger.hr - među ponajboljim političarskim blogovima<br />
“Najnoviji pravci<br />
razvoja Interneta prema<br />
konvergenciji medija sve<br />
više ga čine žarišnom<br />
točkom u kompleksnoj,<br />
skupoj igri borbe za<br />
političku moć”<br />
Osobito je to uočljivo u slučaju Interneta<br />
koji u odnosu prema politici ima dvostruku<br />
funkciju: masovnog medija i skupa komunikacijskih<br />
sredstava. Odnos prema Internetu<br />
kao javnome prostoru par excellence sve<br />
više određuje na koju će stranu prevagnuti<br />
jezičac na vagi sve češće izjednačene političke<br />
utrke do samoga kraja. Najnoviji<br />
pravci razvoja Interneta prema konvergenciji<br />
medija sve više ga čine žarišnom točkom u<br />
skupoj, kompleksnoj igri borbe za političku<br />
moć. Svijet već desetak godina istražuje<br />
ovaj fenomen i ima već vrlo jasne spoznaje o<br />
njemu. Američka politička arena, na primjer,<br />
obilato kapitalizira uložene resurse u spoznaje<br />
s ovoga područja.<br />
Politički online građani<br />
Početkom ove godine Mark McKinnon,<br />
savjetnik za medije Georgea W. Busha,<br />
predočio je jedan od podataka iz recentnog<br />
istraživanja prema kojem trenutačno 43<br />
posto američkih birača informacije o politici<br />
dobiva s Interneta. U Hrvatskoj, uzimajući u<br />
obzir nužnu dob od 18 godina, usuđujemo<br />
se procijeniti da je taj broj približan najmanje<br />
trećini biračkog tijela. (Posljednje ovogodišnje<br />
mjerenje penetracije Interneta dalo je<br />
pokazatelj od 39 posto korisnika u dobi od 16<br />
do 75 godina starosti.)<br />
Ako se tome dodaju i specifična obilježja<br />
prosjeka ove populacije - mlađi, obrazovaniji,<br />
društveno aktivniji, kritičniji i skloniji tražiti<br />
alternativne izvore informacija - možda<br />
se može zaključiti da i u Hrvatskoj postoje<br />
naznake postojanja političkih online građana.<br />
Pojava online političkih građana zabilježena<br />
je u američkim predsjedničkim izborima<br />
2004. godine. Za njih kažu da ne samo da<br />
nisu izolirani cyber geekovi, nego su iznimno<br />
politički aktivni, u najvećoj mjeri na<br />
Internetu. Podržavaju svoga kandidata posjetima<br />
njegovim stranicama, sudjelovanjem<br />
u diskusijskim grupama, pišući blogove i<br />
sudjelujući komentarima i svim ostalim vrstama<br />
doprinosa svome kandidatu posvuda<br />
po Internetu. Njihova snaga nije u njihovoj<br />
brojnosti, nego u intenzitetu i umreženosti<br />
djelovanja utemeljenog na sličnim interesima<br />
i uvjerenjima. Budući da su u stanju<br />
povezati ogroman broj ljudi prijenosom<br />
određene poruke, oni su iznimno utjecajna
www.izbori.hr - Stranice Državnog izbornog povjerenstva na žalost tek prigodne<br />
www.aec.gov.au - Stranice<br />
australskog izbornog državnog tijela<br />
kao dobar primjer<br />
manjina aktivista, s karakteristikom trendsetera.<br />
Načelo teritorija kao poveznice u politici<br />
time posve gubi na značenju u kontekstu<br />
online aktivizma.<br />
Američki teoretičari tvrde da će se puna<br />
snaga pojave online političkih građana pokazati<br />
u sljedećim predsjedničkim izborima<br />
2008. godine te da će njihova pojava biti<br />
svojevrsnom pretečom permanentnoj promjeni<br />
američke politike.<br />
Marketinška online sredstva<br />
Online predizborne kampanje danas mogu<br />
počivati na mnoštvu sredstava i prokušanih<br />
taktika djelovanja. No njihovo korištenje u<br />
nekoj kampanji neće značiti ništa bez dva<br />
temeljca: jake i koordinirane organizacije<br />
aktivista predvođenih profesionalcima i<br />
presudno važno - bez integracije s offline ili<br />
klasičnim marketingom. Istraživanja pokazuju<br />
da su offline marketinška sredstva presudna<br />
jer još uvijek daju legitimitet kampanji,<br />
dok su online sredstva sposobnija regrutirati<br />
pristalice, povezati ih i potaknuti na očekivanu<br />
akciju prema velikom broju ljudi. Stoga ih<br />
valja vrlo promišljeno kombinirati i dopunjavati,<br />
tvrde stručnjaci.<br />
U odabiru online marketinških sredstava<br />
akteri trebaju znati da ni politika nije ni po<br />
čemu imuna na trendove umreženog svijeta<br />
biznisa, zabave ili na primjer edukacije. I za<br />
“Vlastiti blog za političara<br />
mora biti rezultat temeljitije<br />
analize razloga za i protiv.<br />
Blog mora biti aktualan,<br />
ažuran, autentičan, osoban<br />
i s mnogo stila ”<br />
politiku vrijedi snaga i bujanje social networkinga<br />
(društvenog umrežavanja), a kao snažan<br />
i dalekosežan nositelj poruka - video on<br />
demand na referentnim svjetskim mrežnim<br />
okupljalištima.<br />
Ipak, osnovica svake akcije u mrežnom svijetu<br />
i dalje je vlastiti web site, koji mora biti<br />
relevantan, aktualan, logično strukturiran i<br />
lako dostupan. Vlastiti web je nešto poput<br />
trademarka, okvira pod kojim se ujedinjuju<br />
sve poduzete akcije - od odnosa s medijima<br />
do prikupljanja donacija i participacije u networkingu<br />
istomišljenika i aktivista.<br />
Naravno, web site može biti i prvorazredan<br />
doprinos vlastitoj šteti. Ima li na primjer išta<br />
promašenije od parlamentarne stranke koja<br />
ima stranice na adresi www.freewebs.com/<br />
sbhs1, a posljednje “priopćenje” je od rujna<br />
2005.? Nije čak gore uopće ne imati stranice<br />
kao što je to slučaj s još jednom parlamentar-<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
nom strankom i na sreću ipak jedinim takvim<br />
slučajem - Međimurskim demokratskim<br />
savezom.<br />
Blogovi i donacije<br />
U nizu raspoloživih sredstava i taktika u<br />
online političkoj kampanji, zbog nedostatka<br />
prostora, izostavljamo razmatranje uporabe<br />
RSS-a, mailing lista, videa, taktika prepričavanja,<br />
online lobiranja, odnosa s medijima,<br />
viralnog marketinga, optimizacije stranica za<br />
search engine i dr.<br />
Zadržat ćemo se samo na blogovima, koji<br />
su i u nas uzeli maha, ali i na prikupljanju<br />
donacija putem web stranica koje su, osim<br />
u SDP-a, na stranicama hrvatskih političkih<br />
stranaka, ako i postoje - posve promašene.<br />
Blogovi su i u nas, čini se, pored tematskih<br />
diskusijskih grupa, postali referentne točke<br />
oko kojih se okupljaju oni u potrazi za “alternativnim”<br />
informacijama kojih nema u mainstream<br />
medijima. S aspekta političkog aktera<br />
u predizbornoj kampanji nema među online<br />
taktikama boljeg sredstva za human touch<br />
samopromociju od bloga. Blog može biti<br />
izvrsno sredstvo iznošenja stava o aktualnim<br />
pitanjima i dakako - prilika za komentiranje s<br />
posjetiteljima. Blog političara može izvrsno<br />
pokazati kao zabavnog, informiranog, erudita,<br />
aktivista, ili pak dojam može prelako otići<br />
u onu drugu stranu. Stoga, vlastiti blog za<br />
političara mora biti rezultat temeljitije analize<br />
razloga za i protiv. Blog mora biti aktualan,<br />
ažuran, autentičan, osoban i s mnogo<br />
stila. Korištenje ghostwritera za političara<br />
blogera može biti pogubno. (Na stranici<br />
http://antodjapicblog.hsp.hr/ netko izgleda<br />
nije shvatio bit bloga?). S druge strane,<br />
stvarni osobni angažman na blogu mora<br />
podlijegati lektorskoj provjeri, ako već ne i<br />
redaktorskoj (Na http://vesnaskareozbolt.<br />
bloger.hr/ članove se “izčlanjuje”, a akterica<br />
zdvojno vapi “neka me se ostave...”, no da<br />
netko ne bi krivo shvatio - ovo je samo jedan<br />
od primjera.). Svijetao primjer dinamičnog i<br />
k tome edukativnog bloga je http://drlesar.<br />
bloger.hr/. Nije dovoljno imati blog, pa ni<br />
redovito ga osvježavati. Važnija je participacija<br />
u blogerskoj mreži sličnih interesa i<br />
uvjerenja, isto kao i u globalnim blogerskim<br />
centrima koji prate prijavljeni blog (npr.<br />
technorati.com). Valja dodati da svaki istaknutiji<br />
političar doista ne mora imati blog, no<br />
4HDZ.com<br />
Pretraživanjem smo naišli i na site znakovitog naziva 4HDZ.com. U prijevodu<br />
brojka 4 (four) može značiti “za”, tako da se ime može shvatiti i kao ZA HDZ. To<br />
donosi izvjesno osuvremenjivanje HDZ-ovog političkog marketinga u hrvatskom<br />
cyber prostoru. Naime, nije riječ o amaterskom naporu HDZ-ovih glasača - na<br />
adresi se nalazi službeni HDZ-ov site za IV izbornu jednicu, što samom imenu daje<br />
novu dimenziju.<br />
Site je napravljen pregledno i lako ga je koristiti. Na njemu se nalazi interaktivna<br />
mapa IV izborne jedinice, vijesti iz predizborne kampanje, ostvareni projekti po<br />
županijama i kalendar događanja tako da se HDZ-ova kampanja može pratiti i na<br />
dnevnoj razini. (bk)<br />
113
114<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Je li ovo blog Ante Džapića ili Mladenke Šarić?<br />
Posljednje “priopćenje” na SBHSovom<br />
siteu postavljeno je u rujnu 2005.<br />
jača stranka trebala bi imati blogera u svojim<br />
redovima budući da je blog izvrstan kanal za<br />
promociju ideja i stajališta na javnosti zanimljiv<br />
način.<br />
Donacije<br />
Tražiti putem Interneta novčanu potporu<br />
za svoju političku aktivnost još je velika<br />
“Većina stručnjaka<br />
spominje 1994. godinu kao<br />
nultu”<br />
rijetkost u hrvatskih političara, a činiti to na<br />
prihvatljiv način - iznimna je rijetkost. Ondje<br />
gdje mogućnost doniranja ne postoji ili - još<br />
gore - postoji na posve pogrešan način čini<br />
se da je riječ o još neprepoznatom potencijalu,<br />
neinformiranosti o toj mogućnosti ili pak<br />
o potpunom bezrazložnom podcjenjivanju.<br />
Američka istraživanja pokazuju da se<br />
donatori političara prije uplata informiraju<br />
o svome kandidatu na news siteovima, stranačkim<br />
siteovima i političarevu blogu. Ako<br />
uplaćuju veće iznose, najviše će ih motivirati<br />
neprihvatljivost suparnika u političkoj utrci,<br />
a ako daju manji iznos, dat će ga najčešće jer<br />
u kandidatu prepoznaju “dobrog vođu”. Na<br />
uplatu svoga novca političaru Amerikance su<br />
2004. najviše potaknuli: pismo s molbom za<br />
potporom, e-mail, u maloj mjeri telefonski<br />
Online kampanju stručnjacima!<br />
Neki tvrde da je na referendumima u Nizozemskoj i Francuskoj 2005., koji<br />
su srušili europski ustav, bila presudna umrežena kampanja i usklađena<br />
taktika protivnika ustava. Od 250 siteova o temi referenduma, čak ih je 161<br />
bio protiv, a samo 79 za. Protivnici su međusobno linkali samo istomišljenike,<br />
dok su zagovaratelji naivnom galantnošću linkali baš sve o temi referenduma<br />
pokušavajući “dati presjek svih stajališta”. Kao da je riječ o webu debatnoga kluba,<br />
a ne o sredstvu za donošenje presudne političke odluke. Javno demonstrirana<br />
nedoraslost situaciji trenutak je kada u suprotnom taboru levitiraju od sreće.<br />
Online kampanja nije stihijski nastup najraznorodnijih volontera. I najpriučeniji<br />
politički marketingaš znat će da ni jednim javnim istupom ne treba podržavati<br />
svoga protivnika. To vrijedi općenito, a posebno u online svijetu. Linkajući ga,<br />
makar linkao na njegovu stranicu koja ga “sramoti i diskreditira”, Google marljivo<br />
broji i protivnikov link u njegove uspjehe. Zaključak je jasan: online kampanju u<br />
ruke onima koji znaju.<br />
poziv, a najmanje osobni posjet aktivista. U<br />
tome su izjednačeni i veći i manji donatori.<br />
Najbolji uspjeh u prikupljanju donacija<br />
postiže se vrlo odmjerenom kombinacijom<br />
online i offline aktivnosti i njihove učestalosti,<br />
ali zahtjevi svakako moraju biti učestali.<br />
Ono što naši političari još nisu shvatili, sudeći<br />
po njihovim web stranicama, jest činjenica<br />
da nije dovoljno samo napisati “Molimo,<br />
uplatite novac za našu kampanju”. Dovoljno<br />
jest, ali za nepovratno zalupljena vrata.<br />
Traženje nečijega novca uvijek mora biti po<br />
načelu “nešto za nešto”: novac treba tražiti<br />
za konkretnu akciju ili barem za općeprihvatljivu<br />
ideju (“poduprite našeg kandidata<br />
kako biste sutra plaćali manje poreze”), uzvratiti<br />
treba zahvalnicom, barem stranačkim<br />
newsletterom u kome se ističe zahvalnost<br />
donatorima ili sl.<br />
Uplatu novca treba učiniti jednostavnom<br />
i kratkotrajnom. Online obrasci su idealni.<br />
Dobrom se praksom pokazuje i sugeriranje<br />
iznosa uplate, pri čemu se ne smije biti<br />
pohlepan, ali ni preskroman. U američkim<br />
prilikama najveći broj donatora uplaćivao je<br />
iznose do 200 dolara.<br />
Od nulte godine<br />
Većina stručnjaka spominje 1994. godinu<br />
kao nultu. Tada se, kažu, politika susrela s<br />
World Wide Webom. Rijetki s naših, ali i<br />
širih prostora mogu tome posvjedočiti.<br />
Traganje za što više i što efektnijim<br />
predizbornim alatima urodilo je i prvim<br />
pokušajima web stranica političara. Bile su<br />
to statične stranice brošure na kojima se<br />
okušao prijatelj ili znanac koji je ponešto<br />
znao o HTML-u.<br />
Devedesete su postigle da se online kampanje<br />
obraćaju posjetitelju stranica elementarnim<br />
informacijama: agendama, sloganima,<br />
eventualno replikacijom dijela, u pravilu<br />
tekstualnih, informacija iz tradicionalnih<br />
masovnih medija: novina, radija i televizije.<br />
Put sazrijevanja online kampanja tako se<br />
kretao od točke kako nešto priopćiti posjetitelju<br />
stranice, prema tome kako što bolje<br />
osluhnuti potencijalnog pristalicu i prilagoditi<br />
svoje djelovanje i učinke njegovim<br />
očekivanjima.<br />
Procjenjuje se da je trenutačno postignut<br />
stupanj suživota politike i Interneta u kome<br />
akteri nastoje postići snažnu konvergenciju<br />
online i offline političkog marketinga, a još<br />
važnije - izgraditi društvene mreže pristalica<br />
s razvijenim osjećajem pripadnosti, lojalnosti<br />
i zajedništva.<br />
I pored fascinantne brzine maturacije<br />
ovoga odnosa, Internet je ipak još uvijek<br />
mlad medij, pa doticaj tako dinamičnih<br />
svjetova kao što su politika i sofisticirana<br />
tehnologija koja je nadmašila svoje “tehno”<br />
obilježje, ne ostavlja previše sigurnosti u<br />
predviđanju pravaca razvoja njihova odnosa.<br />
Sigurno ipak jest da će razvoj biti brz,<br />
blizak modelima sustava koji uče, prilagođuju<br />
se i usput temeljito mijenjaju našu<br />
stvarnost.
Intel server<br />
S5000PSLATA master<br />
• INTEL CPU XEON dual core 1,6 GHz 4MB<br />
1066 MHz 65W 65nm DP<br />
• INTEL MBS STAR LAKE S5000PSLSATA<br />
Intel Xeon Dual core<br />
• Mogućnost ugradnje do 2 x Dual-Core<br />
Intel Xeon Proccesor<br />
• FSB 667MHz/1066MHz/1333MHz<br />
• <strong>Chip</strong>set Intel S5000P Server<br />
• <strong>PC</strong>I Busses: 6<br />
• Ukupno slotova: 6<br />
• 2x<strong>PC</strong>I Express x8<br />
• 2x<strong>PC</strong>I Express x4<br />
• 2x<strong>PC</strong>I-X 64 bit 100/133 MHz<br />
• Memorija: do 32GB ECC FBDIMMs<br />
• Grafika: ATI* with 16MB memory<br />
• Mreža: 2 x Intel® PRO/1000 EB<br />
mrežne kartice with Intel I/O Acceleration<br />
Technology<br />
• 6 SATA portova sa podrškom za RAID<br />
0,1,10, opcija AXXRAKSW5 za RAID 5<br />
• Podrška za SAS diskove i RAID opcija<br />
• 1 IDE kanal sa 2 sučelja<br />
• A-DATA 2 GB Dimm Server Memory<br />
<strong>PC</strong>5400 DDRII 64MX8 FB HS SAMSUNG<br />
• SEAGATE HDD 250 GB SERIAL ATA<br />
7200 16MB 3GB/S ST3250620NS 2x<br />
250 GB<br />
• INTEL SC5299BRP Pilot Point 4 BRP<br />
serversko kućište<br />
• Intel 6 Hot Swap drive SAS/SATA<br />
• Pioneer DVD +/- RW DL DUAL LAYER<br />
DVR-112D black<br />
• INTEL SERVER ACC BRACKET KIT PP3<br />
6450 kn (pdv uključen)<br />
Posebna ponuda Intel servera i storage sistema u Elku.<br />
3 godine jamstva na sve Intel servere.<br />
Elkotech ovlašteni distributer Intela za Republiku Hrvatsku.<br />
Intel storage system SS4000 + 4 x Seagate 250 GB NS HDD-a<br />
• Inteligentno storage mrežno rješenje namjenjeno za male i srednje urede.<br />
• Kapacitet do 2 TB.<br />
• Procesor : Intel® 80219 processor running at 400MHz<br />
• Memorija: 256 MB DDR<br />
• Flash: 32MB NOR Flash<br />
• Mreža: Dvije Intel Gb mrežne kartice<br />
• Napajanje: 200W<br />
• RAID: podržava nivoe 1, 5 i 10<br />
• Operating System: Linux* Kernel 2.6<br />
• Mrežni protokoli: CIFS/SMB, NFS, FTP<br />
• Network Service: DHCP client/server (default is DHCP client/Static IP is 192.168.0.101)<br />
• Management Interface: Web GUI<br />
• Remote Boot Function: Requires NIC with PXE support on client<br />
• Backup and Recovery Client Support: Supports MS Windows* 2000, Windows* XP and Windows* 2003<br />
Cijena 5950 kn (pdv uključen)<br />
Intel server S3000AH<br />
• INTEL CPU XEON dual core 2,66 GHz , 1066 FSB, 4M , 3060<br />
• INTEL MBS ASPEN HILL S3000AH:<br />
• <strong>Chip</strong>set Intel 3000 Server<br />
• FSB: 800/1066 MHz<br />
• Memorija: Dual memory-channel, four DIMM slots for DDR2<br />
• 533/667 MHz i Unbuffered ECC/non-ECC DIMMs (8 GB Max)<br />
• One <strong>PC</strong>I Express* x 1<br />
• One <strong>PC</strong>I Express* x 4<br />
• One <strong>PC</strong>I Express* x 8<br />
• Two <strong>PC</strong>I 32-bit/33 MHz<br />
• INTEL SC5295UP Pilot Point 3UP serversko kućište 350 W<br />
• A-DATA 2 GB Dimm <strong>PC</strong>6400 DDRII<br />
• SEAGATE HDD 250 GB SERIAL ATA 7200 16MB 3GB/S ST3250620NS 2x250 GB<br />
• Pioneer DVD +/- RW DL DUAL LAYER DVR-112D black<br />
6450 kn (pdv uključen)<br />
Intel server S5000PSLATA king<br />
• INTEL CPU XEON dual core 1,6 GHz 4MB 1066 MHz 65W 65nm DP x 2 komada<br />
• INTEL MBS STAR LAKE S5000PSLSATA Intel Xeon Dual core<br />
• Mogućnost ugradnje do 2 x Dual-Core Intel Xeon Proccesor<br />
• FSB 667MHz/1066MHz/1333MHz<br />
• <strong>Chip</strong>set Intel S5000P Server<br />
• <strong>PC</strong>I Busses: 6<br />
• Ukupno slotova: 6<br />
• 2x<strong>PC</strong>I Express x8<br />
• 2x<strong>PC</strong>I Express x4<br />
• 2x<strong>PC</strong>I-X 64 bit 100/133 MHz<br />
• Memorija: do 32GB ECC FBDIMMs<br />
• Grafika: ATI* with 16MB memory<br />
• Mreža: 2 x Intel® PRO/1000 EB mrežne kartice with Intel I/O Acceleration Technology<br />
• 6 SATA portova sa podrškom za RAID 0,1,10, opcija AXXRAKSW5 za RAID 5<br />
• Podrška za SAS diskove i RAID opcija<br />
• 1 IDE kanal sa 2 sučelja<br />
• A-DATA 4 GB Dimm Server Memory <strong>PC</strong>5400 DDRII<br />
• SEAGATE HDD 320 GB SERIAL ATA 7200 16MB 3GB/S ST3320620NS 4x 320 GB<br />
• INTEL SC5400 BRP Pilot Point 4 BRP serversko kućište<br />
• Intel 6 Hot Swap kavez drive SAS/SATA<br />
• Pioneer DVD +/- RW DL DUAL LAYER DVR-112D black<br />
• INTEL SERVER ACC BRACKET KIT PP3<br />
• INTEL Spare 830W Redundant Power Supply<br />
• INTEL RAID controller SRCSAS18E (Parowan)<br />
• Processor Intel® IOP333 I/O processor 500MHz<br />
• Memorija: Integrirano 256MB of Reg ECC DDR2 400MHz SDRAM (mogućnost povećanja<br />
do 1GB)<br />
• <strong>PC</strong>I Interface <strong>PC</strong>I Express* x8 connector (can be used in full duplex x16 slot) via an x8<br />
electrical connection with automatic downrev to x4<br />
• Sučelje 8 SATA/SAS porta<br />
• Form Factor Full-height, three-quarter length <strong>PC</strong>I: 9.5” x 4.4” (241 mm x 112 mm)<br />
• Status Indicators Audible alarm, I2C (for enclosure management)<br />
• Key RAID Features<br />
• RAID nivoi 0, 1, 5, 10 i 50<br />
• Opcija battery-backup (72 sata)<br />
23.500 kn (pdv uključen)<br />
ELKOTech d.o.o. Zagreb Tomislavova 11 10000 Zagreb tel: 01/ 301 6600 fax: 01/ 301 6601<br />
www.elkotech.hr
116<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Internet na poslu<br />
Prozor u pozadini<br />
Dok neki zaposlenici tijekom radnog vremena smiju preko Interneta pročavrljati s prijateljima, pogledati<br />
golove s jučerašnje utakmice, provjeriti stanje flote ili cijenu dionice, druge poslodavci brižno brane od<br />
takvih iskušenja. Oba pristupa, restriktivan i liberalan, imaju jake argumente u svoju korist<br />
piše > Ana Đorđević<br />
Pristup Internetu danas je standardni dio<br />
uredske opreme jednako kao spajalice<br />
i post-it naljepnice. No, više od troškova<br />
uvođenja i održavanja, mnoge poslodavce<br />
brine to što je Internet ujedno oruđe za rad<br />
i igračka: zaposlenicima olakšava obavljanje<br />
posla, ali ako se s njim previše zaigraju,<br />
smanjit će im se produktivnost. Dakle,<br />
poslodavci žele da im podređeni više koriste<br />
Internet u poslovne, a što manje u<br />
privatne svrhe.<br />
Mnogi zaposlenici, pak, privatno korištenje<br />
Interneta na poslu i ne smatraju<br />
naročitom povlasticom, već ekvivalentom<br />
čavrljanja s kolegama ili korištenja telefona<br />
u privatne svrhe. Većina njih (50 posto)<br />
radije bi se odrekla jutarnje kavice nego<br />
surfanja na poslu, otkrilo je istraživanje<br />
tvrtke Websense, inače specijalizirane u<br />
izradi softvera za kontrolu pristupa i filtriranje<br />
web sadržaja.<br />
Teško mjerljiva<br />
produktivnost<br />
Mnogima surfanje tijekom radnog vremena<br />
služi kao predah (ili čak odušak) i<br />
to smatraju sasvim legitimnim razlogom<br />
vodeći se logikom da njihova poslodavca<br />
ne bi trebalo zanimati kako provode svaku<br />
minutu radnog vremena dokle god svoj<br />
posao naprave dobro i na vrijeme. Uosta-<br />
“U nekim raspravama<br />
na ovu temu iznijeta je<br />
i jednadžba po kojoj se<br />
korištenje Interneta u<br />
privatne svrhe na poslu<br />
kompenzira korištenjem<br />
Interneta u poslovne svrhe<br />
kod kuće”<br />
lom, svakom se od nas dogodilo da više<br />
posla napravi u dva sata nego u dva radna<br />
dana, zar ne?<br />
U nekim raspravama na ovu temu iznijeta<br />
je i jednadžba po kojoj se korištenje Interneta<br />
u privatne svrhe na poslu kompenzira<br />
korištenjem Interneta u poslovne svrhe<br />
kod kuće, što je također nezanemariv i<br />
pozornosti analitičara vrijedan trend. Iako<br />
je općeprihvaćeno uvjerenje da je malo<br />
opuštanja dobro za radni moral i produktivnost<br />
(zbog toga, između ostalog, i postoji<br />
plaćeni godišnji odmor), statističari bez<br />
prestanka produciraju svoje računice o<br />
izgubljenom vremenu i novcu te time poslodavcima<br />
daju materijala za razmišljanje<br />
i djelovanje. U spomenutom istraživanju<br />
tvrtke Websense (provedenom u SADu)<br />
čak 92 posto zaposlenika izjavilo je da<br />
njihovi poslodavci imaju pravo filtrirati im<br />
pristup Internetu. A da bismo mogli početi<br />
pričati o filtriranju, moramo nešto znati i<br />
o sadržaju koji se filtrira, sadržaju kojim<br />
surfamo s posla.<br />
Omiljeni sadržaji<br />
Najrašireniji oblici gubljenja (radnog)<br />
vremena pomoću Interneta su e-mail i chat<br />
te čitanje vijesti. Tek smo počeli nabrajati,<br />
a već smo došli do izuzeća iz možebitnog<br />
filtra. Kako je sve teže razlučiti radno od<br />
slobodnog vremena, tako je i elektroničku<br />
komunikaciju sve teže razdvojiti na poslovnu<br />
i privatnu. Također, mnoge tvrtke<br />
nemaju svoj interni instant messaging sustav,<br />
pa koriste “javne” kao što su Skype i<br />
GTalk. Kako u tom slučaju zaposlenicima<br />
zabraniti da na kontakt-listu stave i nekog<br />
tko im nije kolega?<br />
Online igre također su vrlo popularne:<br />
nećemo biti razmaženi pa od igre koja<br />
treba poslužiti za liječenje frustracija s posla<br />
i kraćenje radnog vremena zahtijevati<br />
grandioznu grafiku (uostalom, teško da<br />
bi je prosječno uredsko računalo i moglo<br />
reproducirati), već će poslužiti i koja online<br />
Flash igra ili čak neka od onih koje smo dobili<br />
uz operativni sustav. Ostali sadržaji su<br />
svi oni koje koristimo i kod kuće: <strong>download</strong><br />
multimedije, online kladionice, internetsko<br />
bankarstvo, internetski radio itd.<br />
Kućne navike korištenja Interneta s lakoćom<br />
se prenose na posao, ali i prilagođavaju<br />
situaciji. Nećemo otkriti toplu vodu ako<br />
konstatiramo da se mnogi Hrvat dosjetio<br />
kako mu je zgodnije na brzoj uredskoj vezi<br />
skinuti koji film ili program s BitTorrenta<br />
nego doma trošiti dragocjeni promet na<br />
sporijoj vezi koju nemalo plaća. Osim pitanja<br />
legalnosti što ih takva praksa za sobom<br />
povlači (znamo za sintagmu “autorska<br />
Na radnom mjestu zaposlenici najradije<br />
surfaju news siteovima
Zaposlenici bi se na poslu radije odrekli<br />
jutarnje kavice nego privatnog surfanja<br />
Mnoge tvrtke nemaju vlastite instant<br />
messaging sustav, pa su upućene na<br />
besplatne varijante<br />
prava” i organizaciju koja se krije iza kratice<br />
BSA, je l’ da?), nemali i poslodavčev i<br />
zaposlenikov problem moglo bi biti i zauzeće<br />
bandwidtha u vremenu kad je njegova<br />
puna raspoloživost bitna za obavljanje<br />
posla. Pola sata skidate jednu sliku za ilustraciju<br />
nekog teksta, dok se kolega preko<br />
puta krevelji u webcam pričajući s rođakom<br />
“Pogrešno bi bilo<br />
zaključiti da je održanje<br />
produktivnosti najjači<br />
argument za restrikciju<br />
pristupa Internetu na<br />
radnom mjestu, jer je to -<br />
sigurnost IT sustava tvrtke ”<br />
iz Novog Zelanda ili susjedom iz Novog<br />
Zagreba. Takvu je zloupotrebu zaposleničkih<br />
prava lako otkriti, međutim glavna<br />
je kvaka s Internetom u ovom kontekstu<br />
što je zabušavanje njegovom upotrebom<br />
manje očito od neobaveznog razgovora s<br />
kolegama ili korištenja čik-pauze. Koncentrirani<br />
pogled u ekran može ujedno značiti<br />
i da je zaposlenik udubljen u posao i da<br />
kombinira kladioničke koeficijente.<br />
Sigurnost prije svega<br />
Unatoč svemu rečenom pogrešno bi bilo<br />
zaključiti da je održanje produktivnosti najjači<br />
argument za restrikciju pristupa Internetu<br />
na radnom mjestu, jer je to - sigurnost<br />
IT sustava tvrtke. Nebrojena su istraživanja<br />
pokazala da glavna prijetnja sigurnosti IT<br />
sustava svake tvrtke nisu industrijski špijuni<br />
ili dokoni hakeri, nego njezini vlastiti zaposlenici.<br />
Njihovo neznanje i neopreznost<br />
uzroci su zaraze internog računalnog sustava<br />
virusima, crvima, spywareom, adwareom<br />
i ostalim oblicima zloćudnog softvera, što u<br />
konačnici tvrtki može donijeti više štete od<br />
smanjene produktivnosti zaposlenika. Zabrinjavajuće<br />
je velik broj onih zaposlenika<br />
Hrvatska praksa<br />
Do sada nije bilo sustavnih i po strogo znanstvenim pravilima sociološke struke<br />
provedenih istraživanja za što i koliko Hrvati koriste Internet na poslu u privatne<br />
svrhe. Stoga je svako istraživanje koje donosi i takve podatke itekako dobrodošlo.<br />
Posljednje ispitivanje koje se dotaklo i ove problematike napravio je portal<br />
Moj posao pod nazivom Kako trošimo radno vrijeme. Tijekom prva dva tjedna<br />
ovogodišnjeg srpnja posjetitelji tog portala mogli su ispuniti anketu u kojoj su se<br />
neka pitanja odnosila na privatno korištenje Interneta na poslu.<br />
Po vlastitom priznanju, Hrvati dnevno 33 minute provode na Internetu za<br />
osobne potrebe, što je u okviru svjetskog prosjeka. Izgleda da muškarci provode<br />
više vremena na Internetu nego žene (90 naprema 75 posto), dok žene radije<br />
“neradno vrijeme” na poslu troše za druženje s kolegama (53 naprema 48 posto).<br />
Sadržaj kojim Hrvati najviše surfaju s posla su vijesti, koje redovno posjećuje 82<br />
posto zaposlenika. Zanimljivo je da 26 posto zaposlenika traži novi posao (možda<br />
su upravo zahvaljujući tome i ispunjavali ovu anketu), 19 posto planira putovanja,<br />
13 posto posjećuje web stranice s glazbom i filmovima, a 11 posto anketiranih<br />
sportske stranice.<br />
Svaki peti ispitanik (21 posto) ima ograničenje ima zabranu ili ograničenje<br />
korištenja Interneta za privatne potrebe u tvrtki u kojoj radi. 63 posto ispitanika<br />
izjavilo je da nema zabrane ni ograničenja, a 16 posto ih ne zna postoje li<br />
zabrane. Zabrane ili ograničenja odnose se na pristup nekim stranicama kao što<br />
su sadržaji za odrasle, <strong>download</strong> multimedije, pristup forumima, chatovima te<br />
online kladionicama i igrama. I ovo je ispitivanje pokazalo da su veće tvrtke strože<br />
u pogledu korištenja Interneta: 30 posto zaposlenika u velikim tvrtkama ima<br />
zabrane ili ograničenja naspram 10 posto onih u tvrtkama do 20 zaposlenika.<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
koji su na poslu slučajno nabasali na “sadržaj<br />
za odrasle”, primjerice bez razmišljanja<br />
kliknuvši na pop-up prozor ili napravivši tipfeler<br />
pri upisivanju URL-a. U jednom istraživanju<br />
iz 2004. čak 75 posto ispitanih priznalo<br />
je da je slučajno vidjelo takav sadržaj.<br />
Vjerojatno smo svi 2007. educiraniji i stoga<br />
oprezniji, ako ni zbog čeg drugog onda<br />
zbog mogućnosti gubitka radnog mjesta,<br />
jer vam čak ni najliberalniji poslodavac neće<br />
oprostiti ako mu zbog vašeg posjeta takvim<br />
stranicama bude ugrožen IT sustav.<br />
Podešavanje prava<br />
Što nas dovodi do škakljivog pitanja finog<br />
podešavanja korisničkih/zaposleničkih<br />
prava u korištenju Interneta. Razuman poslodavac<br />
i sposoban mrežni administrator<br />
pobrinut će se za prevenciju slučajnih grešaka<br />
i svjesnih sklonosti jednostavnim ograničavanjem<br />
pristupa određenim stranicama.<br />
Postoji i opcija vremenskog ograničavanja<br />
surfanja na poslu. Primjerice, kad zaposlenici<br />
gradske uprave Pittsburgha pokušaju<br />
doći do nekog sitea koji nije direktno vezan<br />
uz njihov posao, dobit će poruku da je taj<br />
site filtriran. Žele li nastaviti, trebaju kliknuti<br />
na button nazvan “Use Quota Time”. Tada<br />
imaju deset minuta za surfanje, tj. mogu<br />
iskoristiti jednu sesiju od deset minuta, od<br />
tri koje su im limit po danu.<br />
Zanimljivo je napomenuti da su manje tvrtke<br />
u pravilu manje rigorozne u ograničavanju<br />
“surferskih prava” svojih zaposlenika<br />
od onih većih. Pitanje je sad je li to zato što<br />
je lakše dobiti uvid u (ne)rad manjeg broja<br />
zaposlenika ili zato što je manjim tvrtkama<br />
preskupo ulagati u softver koji fino nijansira<br />
korisnička prava.<br />
Usto, u nekim je zanimanjima teško<br />
ograničiti pristup na pojedine tipove stranica.<br />
Teško je zamisliti novinare kojima<br />
redakcijska sigurnosna politika priječi da se<br />
informiranju o nečemu, a i zaposlenicima u<br />
informatičkim tvrtkama glupo bi bilo ograničiti<br />
korištenje Interneta. Ne samo zato što<br />
ga trebaju za obavljanje posla, nego zato<br />
što je vjerojatno da bi oni najlakše od svih<br />
ostalih uspjeli pronaći način kako zaobići<br />
zabranu (uzevši u obzir hrvatski mentalitet,<br />
vjerujemo kako im motivacije za takve<br />
radnje ne bi nedostajalo).<br />
Ranije smo naglasili kako nitko ne spori<br />
poslodavčevo pravo da limitira pristup<br />
Internetu, ali isto tako moramo napomenuti<br />
i da kontrola svih aktivnosti zaposlenika na<br />
računalu zadire u zaposlenikovu privatnost<br />
te povlači za sobom mnoga moralna i pitanja<br />
legalnosti.<br />
Na kraju balade, loš bismo informatički<br />
magazin bili kad bismo poslodavce<br />
ohrabrivali da postave zabranu korištenja<br />
Interneta u svojoj tvrtki. No, koliko god da<br />
smo liberalni kad je korištenje Interneta<br />
u pitanju, shvaćamo nužnost ograničenja<br />
iz sigurnosnih razloga. Barem dok svoje<br />
zaposlenike ne educirate o korištenju<br />
Interneta i razvijete odnos uzajamnog<br />
povjerenja da ga oni neće zlorabiti.<br />
117
Iz bespuća Interneta Gordan Orlić<br />
(web.hr@pcchip.hr) donosi<br />
web.hr<br />
MojeSutra.net<br />
www.mojesutra.net<br />
Ako slučajno nabasate na ovaj site,<br />
velike su šanse da vam ništa neće biti<br />
jasno, da vam site neće biti niti najmanje<br />
zanimljiv i da ćete ga napustiti za nekoliko<br />
trenutaka. Autori sitea su itekako toga<br />
svjesni i takvo im razmišljanje korisnika<br />
služi za svojevrsnu filtriranje nepodobnih<br />
posjetitelja. Cilj projekta je vrlo plemenit<br />
- pomaganje onima kojima pomoć najviše<br />
treba. Oboljelima od PTSP-a, tužnima,<br />
usamljenima, općenito svima kojima<br />
topla riječ potpore puno znači. Sasvim je<br />
jasno da ovaj site nije mjesto za trolanje i<br />
prepucavanje, a zbog ozbiljnosti sadržaja<br />
morat ćete biti i punoljetni. U poplavi<br />
raznih projekata koji pokušavaju zaraditi<br />
preko noći i ne pružaju gotovo nikakvu<br />
uslugu, MojeSutra se uistinu ističe kao<br />
kvalitetan i plemenit projekt.<br />
RekaoSamTi.com<br />
www.rekaosamti.com<br />
Subotom gatate u grah, a preko tjedna u<br />
čaj? Čim se ustanete, pogledate horoskop<br />
i prema njemu prilagođavate ostatak<br />
dana? Ako je odgovor na barem jedno<br />
od ovih pitanja “da”, tada je ovo site za<br />
vas! Zadivite prijatelje i okolinu svojim<br />
vidovnjačkim sposobnostima i recite im<br />
“Rekao sam ti!”.<br />
Predviđanja ima zaista raznih. Od<br />
realnih, ostvarljivih (i ostvarenih) pa sve<br />
do zaista “morskih” ideja. Komentari<br />
korisnika su, dakako, još zanimljiviji. No,<br />
zahvaljujući solidnom sustavu ocjenjivanja,<br />
tj. bodovanja korisnika, pisanje gluposti<br />
se nikako ne isplati, jer se nagrađuju samo<br />
točna predviđanja. Iako je servis još u beta<br />
fazi na tehničku realizaciju se ne možemo<br />
požaliti. Ako kupujete dionice na temelju<br />
preporuke lokalne vračare tada savjete<br />
definitivno možete potražiti i na ovom<br />
siteu.<br />
Biljoljupci<br />
www.biljoljupci.com<br />
Internet je zaista vrelo korisnih i<br />
besplatnih podataka na kojem svatko može<br />
pronaći ono što ga zanima, bilo da se radi<br />
o “mainstream” interesu ili pak o nekom<br />
fetišu. Ukrasno bilje svakako nije fetiš<br />
jer krasi mnoge domove, a ako želite da<br />
vaše bilje izgleda zdravo i lijepo, svakako<br />
pročitajte savjete biljoljubaca. Prikladna<br />
zelenkasta tema i WordPress solidno<br />
obavljaju svoj posao te stavljaju sadržaj u<br />
prvi plan. Tekstova već sada ima dovoljno,<br />
a nadamo se da će autori jednakim<br />
entuzijazmom nastaviti osvježavati site.<br />
Klopa<br />
www.klopa.hr<br />
Ovo mi zovemo korisnim i jednostavnim<br />
siteom! Odaberete kvart u kojem živite<br />
(za sada je obrađen samo Zagreb, ali<br />
nadamo se da će se to s vremenom<br />
promijeniti), zatim vrstu klope koju<br />
želite jesti i kliknete “Pronađi”. Brzo i<br />
jednostavno! Za samo nekoliko trenutka<br />
vidjet ćete tko sve u vašoj blizini nudi<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
hranu kakvu vi želite, koje su mogućnosti<br />
dostave te kompletnu ponudu i cijene za<br />
mnoge restorane. Ako se registrirate, što<br />
je dakako besplatno, bit će vam dostupne<br />
sve uobičajene čari modernog Weba<br />
poput “Moje klope”. Dostupna je i karta,<br />
kao i ocjene pojedinih restorana, što<br />
svakako olakšava izbor. Ako tražite nešto<br />
za pojesti u Zagrebu, svakako posjetite<br />
ovaj site.<br />
Smijeh.net<br />
www.smijeh.net<br />
Kažu da smijeh liječi dušu, pa ako smatrate<br />
da vaša duša zahtijeva liječenje, na ovom<br />
siteu moći ćete je itekako izliječiti. Premda<br />
većina viceva nije originalna i mnoge<br />
ste zasigurno već čuli, činjenica da su<br />
kategorizirani i pregledno napisani čini<br />
ih vrlo ugodnim za čitanje i smijanje. Ne<br />
nedostaje niti smiješnih filmova i slika,<br />
a zahvaljujući provjerenom tehničkom<br />
rješenju (Joomla!) site funkcionira brzo i<br />
stabilno.<br />
CoD HR Community<br />
www.codhr.com<br />
Unatoč solidnoj popularnosti Call of<br />
Dutyja u Hrvatskoj postoji tek nekoliko<br />
klanova koji organizirano i sustavno<br />
sudjeluju na turnirima. Jedan od klanova<br />
nedavno je osvježio svoje web stranice na<br />
kojima možete saznati nešto više o njima,<br />
ali i o Call of Dutyju, dok svi zajedno željno<br />
čekamo četvrtu reinkarnaciju. Za svaku<br />
pohvalu je što se turniri održavaju sve<br />
češće, i to diljem Hrvatske, pa vjerujemo<br />
da će s vremenom okupiti i veći broj<br />
igrača.<br />
119
120<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Zarada na Internetu<br />
Kako zaraditi od bloga ili stranice<br />
Sve je više načina na koje možete zaraditi novce preko svoje web stranice ili bloga. Ne radi se o basnoslovnim<br />
ciframa, ali uz dobar sadržaj i pristojan broj posjetitelja otvara vam se mogućnost da zaradite džeparac<br />
piše > Hrvoje Jurman<br />
Kako raste broj korisnika Interneta u<br />
Hrvatskoj, ali i kako raste broj onih koji<br />
na Internetu aktivno djeluju kao blogeri ili<br />
imaju svoje web stranice, raste i broj raznoraznih<br />
ponuda za online zaradu. Gledajući<br />
što se sve danas nudi, čovjek bi rekao da ne<br />
treba u životu ništa raditi, samo otići na Internet<br />
i gledati kako bankovni račun doseže<br />
neslućene visine. Međutim, stvari u životu<br />
su ipak drukčije - kad god vam netko ponudi<br />
laku zaradu, uvijek smrdi na prijevaru.<br />
Prema tome, kad vam netko ponudi zaradu<br />
jednostavnim čitanjem ili slanjem mailova,<br />
ili vam kaže da ćete zaraditi ako instalirate<br />
mali program koji će vrtjeti reklame u posebnom<br />
prozoru u pozadini dok vi surfate<br />
Internetom, ne nasjedajte! Jedino što ćete u<br />
tom slučaju zaraditi je neki spyware ili prijavu<br />
zbog slanja spama.<br />
Legalna zarada<br />
Unatoč tome što je velik broj prevaranata<br />
na Internetu, ipak postoji nekoliko načina<br />
zarade putem Interneta. Međutim, odmah<br />
upozoravamo - to nisu zarade od kojih ćete<br />
moći bezbrižno živjeti niti zarade s kojima<br />
ćete moći računati svakog mjeseca. U<br />
najboljem slučaju zaradit ćete dovoljno za<br />
održavanje svoje web stranice na samostalnoj<br />
domeni i hostingu, a ako ste sretni i/ili<br />
dovoljno posjećeni i popularni, ostat će vam<br />
za džeparac.<br />
Nekoliko je načina zarade na Internetu<br />
koji su potpuno legalni. Prvi je klasično<br />
oglašavanje: dogovorite s nekom tvrtkom<br />
da na svojim stranicama prikazujete njihov<br />
oglas. Prednost takvog načina zarade je<br />
prije svega u njezinoj predvidljivosti - znate<br />
koliko ćete mjesečno zaraditi i kad je isplata.<br />
U ostalim načinima legalne zarade na<br />
Internetu situacija i nije baš takva, jer zarada<br />
ovisi o tome koliko je određena tvrtka<br />
Affiliate program Adriatice.net jedan je<br />
od najpopularnijih u Hrvatskoj<br />
“Postoji i posebna<br />
vrsta oglašavanja -<br />
kontekstualno oglašavanje”<br />
napravila prometa od korisnika koji su na<br />
njihovu stranicu došli preko vas - takozvani<br />
affiliate ili partnerski programi. Također,<br />
postoji i posebna vrsta oglašavanja - kontekstualno<br />
oglašavanje, kakvo nudi Google<br />
i domaći Xclaim, a pri kojem vaša zarada<br />
ovisi o broju klikova na oglase koji se na<br />
vašoj stranici prikazuju preko usluge Ad-<br />
Sense ili usluge Xclaim. A upravo su affiliate<br />
programi i kontekstualno oglašavanje najrašireniji<br />
načini legalne zarade na Internetu,<br />
jer su dostupni gotovo svim vlasnicima web<br />
stranica ili blogova, a samo njihovo postavljanje<br />
ne zahtijeva puno truda. Također,<br />
vlasnici preko web sučelja uvijek imaju točnu<br />
i ažuriranu statistiku o zaradi. Njihove<br />
su pak mane u tome što su zarade relativno<br />
male, ovise o popularnosti i posjećenosti<br />
vašeg sitea, a isplata se odvija tek kada se na<br />
vašem virtualnom računu skupila određena<br />
količina novca, pa ne možete tražiti isplatu<br />
u bilo kojem trenutku. No krenimo redom.<br />
Affiliate program<br />
Affiliate ili partnerski program jedan je od<br />
prvih legalnih načina zarade na Internetu.<br />
Radi se o posebnom ugovornom odnosu<br />
između kompanija koje na Internetu nude<br />
svoje proizvode ili usluge i njihovih suradnika,<br />
vlasnika web stranica. Temelj ovog<br />
odnosa je zapravo marketinška djelatnost,<br />
jer vlasnici web stranica raznim oblicima<br />
oglašavanja, najčešće bannerima, promoviraju<br />
trgovčevu ponudu te za to dobivaju<br />
određeni profit. On ovisi o vrsti ugovora, ali<br />
najčešće se radi o postotku od profita koji<br />
sam trgovac dobije od usluge do koje je kupac<br />
došao preko web stranice affiliate suradnika.<br />
Treba reći da su affiliate ugovori adhezijskog<br />
tipa - trgovac nudi već gotov ugovor<br />
koji affiliate suradnik potpisuje samim<br />
njegovim prihvaćanjem, što znače da niste u<br />
poziciji pregovarati s affiliate trgovcem oko<br />
uvjeta ugovora, pa je preporuka da ga jako<br />
dobro pročitate prije prihvaćanja kako se ne<br />
bi dogodila neugodna iznenađenja.<br />
U posljednjih nekoliko godina situacija na<br />
domaćem tržištu affiliate programa prilično<br />
se promijenila. Naime, sve je više domaćih<br />
tvrtki koje nude affiliate programe, pa ne<br />
morate tražiti po stranim servisima. Štoviše,<br />
domaće su tvrtke i bolji izbor s obzirom<br />
na to da dio stranih affiliate programa ne<br />
šalje zarađeni novac u Hrvatsku, pa vam se<br />
može dogoditi da vas neki programi neće<br />
prihvatiti kao affiliate suradnika. Dok će vas<br />
neki prihvatiti, ali vam neće isplatiti zaradu.<br />
Sama je zarada, ponavljamo, postotak od<br />
profita koji trgovac ostvari od kupca koji je<br />
na njegovu stranicu došao preko vaše - klikom<br />
na affiliate oglas na njoj. Na primjer,<br />
ako osoba X na vašoj stranici klikne partnerski<br />
banner neke turističke agencije pa<br />
na njoj rezervira ljetovanje za svoju obitelj<br />
u vrijednosti od 800 eura, vaša je zarada<br />
postotak od te cifre.
Koje affiliate programe<br />
izabrati<br />
Već smo spomenuli da, što se affiliate programa<br />
tiče, nema velikih ograničenja oko toga<br />
tko im može pristupiti. Naravno, što vam je<br />
stranica bolja, popularnija i posjećenija, veća<br />
je vjerojatnost da će preko nje zaista netko i<br />
kupiti proizvod ili uslugu affiliate trgovca koja<br />
će vam donijeti neke novce. U samom izboru<br />
programa ne postoje neka pravila koja vam<br />
ga ograničavaju, premda je uvijek pametno<br />
izabrati onaj affiliate program koji je tematski<br />
vezan za vašu stranicu ili pak izabrati neki od<br />
općenitih koji bi vam mogli donijeti najviše<br />
novca, kao što su programi turističkih agencija<br />
ili web hosting providera.<br />
Rekli smo već da je i u Hrvatskoj sve veći<br />
broj tvrtki koje nude affiliate programe, pa<br />
svakako prvo provjerite njihovu ponudu.<br />
Možda najbolji početak je posjet forumu na<br />
stranici www.webmajstori.net, temi Zarade<br />
na Internetu. Tu ćete iz prve ruke moći<br />
doznati iskustva ljudi s affiliate programima,<br />
pa će vam možda biti lakše izabrati jedan.<br />
Mi izdvajamo one koji su u Hrvatskoj među<br />
najstarijim i najpoznatijim, samim time i najpopularniji.<br />
Prvi je onaj na stranicama agencije<br />
Adriatica.net (www.adriatica.net), koji<br />
vam omogućuje tri do sedam posto provizije<br />
za svaku rezervaciju koju naprave korisnici<br />
na stranicama Adriatica.net nakon što su do<br />
nje došli preko vaše stranice. Prema našem<br />
iskustvu svakodnevnog surfanja Adriatica.<br />
net je najpopularniji domaći affiliate program.<br />
Druga velika turistička agencija Generalturist<br />
(www.generalturist.hr) nagradit će vas s 25<br />
eura za svaku rezervaciju, dakle u fiksnom<br />
iznosu, a ne u postotku od naplaćene usluge.<br />
Na domaćem Webu turističke affiliate<br />
programe već duže vremena nude i Adriatic.<br />
hr (www.adriatic.hr) te Hvar Travel (www.<br />
hvar-travel.com).<br />
Affiliate programe nudi i većina domaćih<br />
web hostinga, pa svakako pogledajte i njihove<br />
ponude. Naravno, najbolje vam je izabrati<br />
program koji nudi vaš hosting. Kako ne bismo<br />
potrošili pola magazina na ispisivanje adresa<br />
svih hostinga, pogledajte pregled web hosting<br />
providera u Hrvatskoj u temi broja u pc chipu<br />
broj 142.<br />
Što se stranih programa tiče, svakako preporučujemo<br />
Amazon (www.amazon.com)<br />
zbog njegova kultnog statusa te Commission<br />
Junction (www.cj.com), veliku affiliate mre-<br />
Prvi program ponudila je knjižara Amazon<br />
“Odmetnici i odbačeni našli<br />
su svoje mjesto od suncem<br />
u novoj mreži Shareasale”<br />
žu koja dozvoljava registraciju i hrvatskim<br />
korisnicima. Definitivno najveći adut za izbor<br />
CJ-a je što oni sami osiguravaju isplatu i šalju<br />
ček, a ne trgovci pojedinačno. Zarade od svih<br />
trgovaca zbrajaju se, tako da relativno brzo<br />
možete skupiti minimalni iznos za isplatu,<br />
premda je to, naravno, individualna stvar. Na<br />
forumima je moguće doznati kako neki korisnici<br />
ne zarade gotovo ništa, a drugi pristojne<br />
svote. Premda izuzetno popularna, mreža<br />
CJ postavila je svojim oglašivačima prilično<br />
zahtjevne financijske uvjete koji nisu svi mogli<br />
pratiti. Odmetnici i odbačeni našli su svoje<br />
mjesto od suncem u novoj mreži Shareasale<br />
(www.shareasale.com), koja je ujedno zadržala<br />
sve prednosti CJ-a u jedinstvenoj isplati,<br />
ali uz manji potrebni minimalni iznos za isplatu.<br />
Problem kod ovog programa je u činjenici<br />
da ponekad odbija učlaniti siteove koje nemaju<br />
barem dio sadržaja na engleskom jeziku.<br />
Kontekstualno oglašavanje<br />
Drugi način legalne zarade na Internetu je korištenje<br />
servisa kontekstualnog oglašavanja,<br />
koji generiraju oglase na vašoj stranici prema<br />
njezinu sadržaju. Takvi servisi su Google<br />
AdSense i domaći Xclaim (www.xclaim.hr).<br />
Razlika je u tome što Google AdSense generira<br />
oglase u posebnom prostoru, na mjestu i<br />
na način na koji izaberete, dok Xclaim to radi<br />
Isplata<br />
Najvažnija stvar koja zanima sve koji pokušavaju zaraditi na Internetu je kako<br />
će dobiti svoj novac. Odgovor je vrlo jednostavan - svi affiliate programi, kao i<br />
programi kontekstualnog oglašavanja, kad se za to ispune uvjeti, poslat će vam ček<br />
poštom na kućnu adresu. Isti se može unovčiti u gotovo svim bankama u Hrvatskoj.<br />
Ipak, savjetujemo vam da prije svega provjerite sa svojom bankom kolika je<br />
provizija koju uzimaju na unovčavanje stranog čeka, kako vam se ne bi dogodilo da<br />
bude ili veća od same vrijednosti čeka ili takva da vam na kraju ostanu mrvice. Isto<br />
tako, neki servisi nude i slanje čekova posebnom, brzom dostavom, ali za to uzimaju<br />
velike provizije, pa je taj način bolje izbjegavati, osim ako vam ne treba hitno novac,<br />
a ček je poveći.<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
Na forumu stranice Webmajstori<br />
naći ćete iskustva drugih s affiliate<br />
programima<br />
tako što se na vašoj stranici riječ koju je oglašivač<br />
preko Xclaima zakupio ističe zelenom<br />
bojom i dvostruko je podcrtana. Kada mišem<br />
prijeđete preko takve riječi, prikaže se mali<br />
oglas u oblačiću, a klikom na njega odlazite na<br />
stranicu oglašivača. Taj ste sustav već sigurno<br />
zamijetili ako pratite domaće online novine,<br />
poput Jutarnjeg lista i Poslovnog dnevnika.<br />
Xclaim dakle funkcionira na principu označavanja<br />
ključnih riječi unutar teksta (ukoliko<br />
tekst ima veze s riječima; otuda pojam kontekstualno<br />
oglašavanje) i dodavanje oglašivačke<br />
poruke vezane uz riječ. Zaradu ostvarujete<br />
klikom na oglase. Xclaim je u kratko vrijeme<br />
stekao veliku popularnost, pogotovo kod<br />
većih stranica i portala, dok smo ga premalo<br />
zamijetili kod “običnih” stranica i/ili blogova.<br />
Međutim, kako se radi o domaćem proizvodu,<br />
svakako ga treba imati u vidu.<br />
Google AdSense<br />
Google AdSense je najpopularniji način<br />
zarade na Internetu. Radi se o izuzetno<br />
jednostavnom načinu na koji webmasteri<br />
na svojim stranicama mogu prikazivati Googleove<br />
oglase i na taj način zaraditi nešto<br />
novca. Aktiviranje AdSense računa i njegovo<br />
implementiranje na web stranice u potpunosti<br />
je besplatno i korisnik s njim ama baš ništa<br />
ne gubi dok god ga koristi sukladno Pravilima<br />
korištenja. Kršenjem tih pravila gubite samo<br />
svoj korisnički račun i eventualnu zaradu od<br />
toga. Sama zarada ovisi o broju klikova posjetitelja<br />
na oglase koji se prikazuju na vašoj stranici,<br />
pa je tako i logično da veći broj posjetitelja<br />
daje i mogućnost veće zarade, premda<br />
121
122<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
je ne garantira. Velike stranice i portali mogu<br />
se nadati i pristojnim zaradama (uspješne<br />
AdSense priče možete pronaći na adresi<br />
www.google.com/adsense/weblogs), ali<br />
za manje i osobne stranice ili blogove zaboravite<br />
na to. Za takav tip stranica AdSense je<br />
najbolje prihvatiti kao koristan dodatak vašoj<br />
stranici i dobru zabavu, ali i način na koji<br />
biste lako u godinu dana mogli zaraditi 100<br />
dolara, što je sasvim dovoljno za plaćanje<br />
godišnjeg hostinga kod većine domaćih web<br />
hosting tvrtki. Time se vaša stranica zapravo<br />
sama financira.<br />
Inače, Google krije kao zmija noge formule<br />
i načine po kojima računa kolika je cijena jednog<br />
klika na oglas na vaše stranice, tako da<br />
je jako teško reći koliko je posjeta i klikova<br />
potrebno da biste u godinu dana skupili tih<br />
100 dolara, što je najmanja svota koju će vam<br />
Google isplatiti.<br />
Dvije vrste AdSensea<br />
Što se samog servisa AdSense tiče, dva su<br />
osnovna oblika - AdSense za pretraživanje i<br />
AdSense za sadržaj. AdSense za pretraživanje<br />
funkcionira na principu integriranja Googleova<br />
search boxa na vaše stranice, dok je<br />
AdSense za sadržaj ono što većina zapravo<br />
percipira kao AdSense - prikazivanje oglasa<br />
na stranicama. Obje verzije servisa AdSense<br />
dostupne su korisnicima u Hrvatskoj, po<br />
čemu smo jedno od naprednijih internetskih<br />
tržišta, jer u nekima nećete naći niti<br />
onaj jednostavniji, search box AdSense.<br />
AdSense za pretraživanje donosi dvije<br />
prednosti. Ona veća je integriranost search<br />
boxa na stranice, koji omogućuje da posjetitelji<br />
s vaše stranice pretražuju ili cijeli Web<br />
ili pak samo vaše stranice, dok je ona manja<br />
prednost sitna zarada što ju možete ostvariti,<br />
koja je ipak puno manja od potencijalne<br />
Commision Junction jedan je od<br />
najpoznatijih stranih affiliate programa<br />
“AdSense za pretraživanje<br />
donosi dvije prednosti”<br />
zarade od servisa AdSense za sadržaj.<br />
AdSense za sadržaj je pak napredniji je oblik<br />
ovog servisa koji prikazuje Googleove oglase<br />
na vašoj stranici i to na način na koji izaberete,<br />
barem u grafičkom obliku - samo linkovi,<br />
veliki oglasi, manji oglasi i tako dalje. Sami<br />
oglasi generiraju se sukladno sadržaju na<br />
vašim stranicama i ključnim riječima upisanim<br />
u head kodu stranice.<br />
Jednostavnost korištenja<br />
Procedura registracije i implementacije<br />
servisa AdSense je jednostavna. Za početak,<br />
na adresi www.google.com/adsense treba<br />
ispuniti kratku prijavu, u kojoj ćete prema<br />
priloženom upitniku navesti svoje osobne<br />
podatke i podatke svojoj stranici. Nakon toga<br />
Google ocjenjuje vaše prijavu, što se obično<br />
svodi na provjeravanje sadržaja stranice, radi<br />
li se slučajno o sadržaju koji je nelegalan ili<br />
krši pravila korištenja (pornografske, rasističke<br />
i slične stranice). Prihvatom vaše prijave<br />
otvara se AdSenseov korisnički račun, nakon<br />
čega možete implementirati AdSense prateći<br />
Povijest affiliate programa<br />
Početak affiliate programa vezan je, kao i mnoge online novosti, za pornografske<br />
stranice. Popularizacijom Interneta konkurencija među njima bila je žestoka, pa<br />
su vlasnici pornografskih siteova došli na ideju da plaćaju proviziju vlasnicima<br />
drugih, “normalnih” stranica da ih ovi reklamiraju. Sredinom devedesetih affiliate<br />
programi pojavljuju se i na drugim stranicama, s manje ili više uspjeha. Ipak, prava<br />
popularizacija dolazi s online knjižarom Amazon.com, koja čak tvrdi da je njihov<br />
affiliate program pokrenut 1996. godine prvi na Internetu. Nedugo nakon pokretanja<br />
programa Amazon je uložio molbu za njegovo patentiranje, koja mu je odobrena<br />
2000. godine, negdje u vrijeme kada su slavili svog jubilarnog 500-tisućitog<br />
suradnika. Uspjeh Amazonova affiliate programa bio je poticaj ostalima da se bace na<br />
novu zlatnu koku Interneta, pa se 2000. godine pojavilo preko 3000 novih affiliate<br />
kompanija sa skoro tri milijuna webmastera suradnika. Sve to je razlog zašto se ta<br />
godina uzima kao službeni početak novog, affiliate doba u marketingu.<br />
Hrvatski servis kontekstualnog<br />
oglašavanja Xclaim u praksi<br />
upute. Možete se igrati veličinom, bojama,<br />
pozicijom Googleova loga, pozicijom tipke<br />
Search i tako dalje, dakle moguća je potpuna<br />
personalizacija servisa kako bi se što jednostavnije<br />
i manje nenametljivo uklopio na vašu<br />
stranicu. Na kraju dobijete HTML kod koji<br />
treba copy/pasteati na mjesto na kojem želite<br />
da se AdSense prikazuje.<br />
Način na koji ćete od ovog servisa AdSense<br />
za pretragu zaraditi novce je, kako samo ime<br />
kaže, pretragom. Naime, kada korisnik izvrši<br />
pretragu u search boxu na vašim stranicama,<br />
pa unutar rezultata pretrage otvori stranice<br />
koje su izdvojene kao Googleove reklame.<br />
Zarada od servisa AdSense za pretragu vrlo<br />
vjerojatno će biti mala, ali se radi o korisnom<br />
dodatku za vašu stranicu. Što se tiče servisa<br />
AdSense za sadržaj, dva su načina na koji<br />
zarađujete - CPK ili cijena po kliku te CPM<br />
ili cijena per thousand impressions, po tisuću<br />
impresija, odnosno prikazivanja oglasa na<br />
stranici.<br />
Ne očekujte previše<br />
Na kraju, ponavljamo još jednom - ne očekujte<br />
previše od zarade na Internetu kroz ovdje<br />
opisane načine, pogotovo ako imate “običan”<br />
blog ili web stranicu s manjim brojem<br />
posjetitelja. Ipak, to ne znači da se ne isplati<br />
probati. Štoviše, možete kombinirati više<br />
načina zarade, pa na stranici imati i affiliate<br />
program, AdSense i Xclaim. Međutim, ne<br />
pretjerujte! Najvažniji element svake web<br />
stranice je sadržaj i njegova prezentacija.<br />
Nemojte upropastiti sadržaj i prezentaciju<br />
time što ćete natrpati hrpu oglasa u pokušaju<br />
da što više zaradite. Jer takva će stranica otjerati<br />
posjetitelje i na kraju nećete imati niti njih<br />
niti zarade. S druge strane, ako su vam sadržaj<br />
i njegova prezentacija zanimljivi, stranica će<br />
privlačit mnogo više posjetitelja, pa će samim<br />
time i potencijalna zarada biti veća.
124<br />
pc_chip/listopad_07/internet.mobilnost<br />
Ulaznice na internetu<br />
Može dva na jednu<br />
Mnogi korisnici koriste više različitih browsera. Neki koriste više računala, primjerice na poslu i kod kuće.<br />
U takvim situacijama potrebno je imati pristup do spremljenih internetskih adresa u obliku bookmarka ili<br />
favoritea. Istražili smo neke od načina kako spremljene adrese imati uvijek dostupne<br />
piše >Robert Gelo<br />
Lansiranje famoznog Appleova iPhonea<br />
dalo je, po svemu sudeći, najveći kreativni<br />
poticaj za pozitivne promjene u Windows<br />
Mobile zajednici koja nema nikakve<br />
veze s mobilnom koncepcijom Stevea Jobsa.<br />
Naime, od prve najave novog Appleova<br />
smartphonea u veljači ove godine developeri<br />
i proizvođači Windows Mobile dlanovnika i<br />
pametnih telefona bacili su se na intenzivno<br />
promišljanje novih generacija modela s<br />
naglaskom na unos podataka putem velikih<br />
ekrana osjetljivih na dodir, u vjeri da će<br />
rukovanje uređajem pomoću jednog palca<br />
navesti korisnike da u velikim količinama<br />
kupuju upravo njihove uređaje.<br />
Touchphone s hardverskom<br />
tipkovnicom<br />
Najbolji odgovor s “iPhone killerom” po<br />
svemu sudeći uspjela je odaslati tajvanska<br />
tvrtka HTC (High Technology Company)<br />
koja je upravo lansirala drugu generaciju<br />
smartphonea Touch, koja radi na operativnom<br />
sustavu Windows Mobile 6 Professional.<br />
Za razliku od prvog Toucha, koji<br />
se nametnuo kao prvi ozbiljan konkurent<br />
iPhoneu, HTC Touch Dual sadržava i kliznu<br />
alfanumeričku tipkovnicu smještenu<br />
sa stražnje strane kućišta, no unatoč tome<br />
HTC Touch Dual najveći je konkurent<br />
razvikanom Appleovu iPhoneu<br />
nema znatno veće gabarite od svog prethodnika,<br />
modela Touch. Nova klizna tipkovnica<br />
praktičan je dodatak inovativnom<br />
TouchFLO sučelju koje omogućava pokretanje<br />
programa i navigaciju pokretima<br />
prstiju, a koje je premijerno predstavljeno s<br />
prvom generacijom telefona Touch. Klizna<br />
tipkovnica je dodatak koji predstavlja komparativnu<br />
prednost u odnosu na iPhone koji<br />
nije opremljen tipkovnicom i dovodi svoje<br />
korisnike u inferioran položaj. Tipkovnica<br />
koja podsjeća na rješenje koje smo vidjeli na<br />
BlackBerry Pearlu neophodna je za učestalo<br />
pisanje SMS i mail poruka ili pak za kreiranje<br />
dokumenata na mobilnom uređaju, što<br />
je od velike važnosti poslovnim korisnicima<br />
Budućnost touchscreena<br />
Ubrzani razvoj novih tehnologija upravljanja dlanovnicima nije se slučajno dogodio,<br />
štoviše može se reći da se njegovi uzroci temelje na znanstvenom proučavanju<br />
navika i potreba samih korisnika koje sasvim sigurno poduzimaju svi vodeći<br />
proizvođači. Brojke do kojih su došli statističari doista su primamljive. Primjerice,<br />
analitička kuća iSuppli Corp prognozira da će u 2012. godini biti isporučen 21<br />
milijun touch mobitela, poput iPhonea i Touch Duala. Za usporedbu, tijekom<br />
2006. godine u čitavom je svijetu isporučeno 200 tisuća takvih uređaja. Ukupan<br />
udio touch screen mobitela na globalnom tržištu bio je značajan i prije pomame<br />
koju je inicirao iPhone. Tijekom 2006. godine isporučeno je 38 milijuna mobitela<br />
i dlanovnika s ekranom osjetljivim na dodir. 2012. godine, prema prognozi koju je<br />
objavio iSuppli, bit će isporučeno 90 milijuna takvih uređaja. Značajno će se promijeniti<br />
i tehnologija koja će se nuditi korisnicima. Naime, većina touchscreenova<br />
koji se danas isporučuju radi na resistive touch tehnologiji koja se sastoji od sloja<br />
stakla i plastike te prepoznaje pritisak stylusa, nokta ili jagodice prsta. Nove generacije<br />
uređaja, primjerice iPhone i LG Prada, opremljene su ekranima s projected<br />
capacitive tehnologijom i sadržavaju tanku mrežu između dvaju slojeva stakla.<br />
Takav ekran prepoznaje dodir jer se prekida protok električne energije, a može<br />
prepoznati prst bez fizičkog kontakta, s razdaljine od dva milimetra. Upravo ta<br />
osobina omogućava takozvano gestikulativno upravljanje.<br />
koji će se najvjerojatnije odlučiti za nabavku<br />
novog touchphonea umjesto iPhonea.<br />
Firefox Mobile<br />
Svoj pogled na budućnost Windows Mobile<br />
aplikacija ima i Mozilla Corp., tvrtka koja<br />
stoji iza najjačega alternativnog desktop<br />
internetskog preglednika Firefoxa. Mozilla<br />
je, naime, objavila da će uskoro objaviti novi<br />
browser nazvan Firefox Mobile koji neće<br />
raditi samo na platformi Windows Mobile,<br />
već i na platformama Symbian i Linux.<br />
Mozilla je već ranije objavila mobilni preglednik<br />
Minimo koji podsjeća na originalni<br />
Firefox i ima znatne prednosti u odnosu na<br />
“tvornički” mobilni Internet Explorer, primjerice<br />
omogućava tabbed browsing, odnosno<br />
istovremeno pregledavanje web stranica<br />
u više prozora. Novi mobilni preglednik<br />
bazirat će se na platformi Mozilla2 i imat će<br />
znatne šanse na tržištu pametnih telefona i<br />
dlanovnika u konkurenciji s Internet Explorerom,<br />
Operom i Safarijem. Naime, to se<br />
tržište tek formira i, za razliku od <strong>PC</strong> tržišta,<br />
Microsoft Internet Explorer na njemu nije<br />
dominantan proizvod. Drugim riječima,<br />
karte se tek trebaju podijeliti i ishod tržišne<br />
utakmice još uvijek je neizvjestan.<br />
Windows Mobile 6.1<br />
Novosti priprema i sam Microsoft koji mora<br />
otklanjati nedostatke svog mobilnog operativnog<br />
sustava. Naime, upravo se dovršava<br />
nova verzija operativnog sustava koja će<br />
nositi naziv Windows Mobile 6.1 i koja će<br />
uključivati određena poboljšanja, među<br />
ostalim i mogućnosti izravnog otvaranja i<br />
pregledavanja ZIP datoteka, bez potrebe<br />
za instaliranjem third party aplikacija. Iako<br />
još nije službeno objavljen, ovaj update već<br />
je bio objavljen na Microsoftovim internetskim<br />
stranicama, ali samo za internu uporabu.<br />
Kada je jedan Microsoftov djelatnik na<br />
svome blogu objavio link koji je vodio prema<br />
mjestu za preuzimanje novog Windows<br />
Mobilea, Microsoft je brže-bolje uklonio<br />
tu stranicu.<br />
No, istovremeno s dovršetkom Windows<br />
Mobilea 6.1, Microsoft je na Webu učinio<br />
dostupnim update uredskog paketa pod<br />
nazivom Office Mobile 6.1 i tako ispravio<br />
teško shvatljiv nedostatak. Naime, aktualni<br />
Office Mobile ne omogućava pregled i<br />
uređivanje datoteka u formatu Office 2007<br />
(Open XML) iako se oba Microsoftova proizvoda<br />
već mjesecima nalaze na tržištu.
126<br />
pc_chip/listopad_07/internet.mobilnost<br />
mobile software<br />
Aplikacija<br />
My Mobiler<br />
Licenca: freeware<br />
Veličina instalacijske datoteteke: 295 kB<br />
www.mymobiler.com<br />
My Mobiler je aplikacija<br />
za upravljanje<br />
dlanovnikom s<br />
osobnog računala<br />
koja nudi znatno<br />
više mogućnosti od<br />
standardnog Microsoftova<br />
softvera.<br />
My Mobiler, naime,<br />
omogućava drag ‘n’<br />
drop kopiranje datoteka<br />
s osobnog računala na ručno, što znatno<br />
ubrzava i pojednostavljuje svakodnevni rad.<br />
Nadalje, ovaj softver omogućava kopiranje<br />
teksta s osobnog računala na ručno računalo<br />
i obratno te omogućava izravno snimanje<br />
screenshotova s ručnog računala, u nekoliko<br />
standardnih formata. Aplikacija, naravno,<br />
podržava i upravljanje ručnim računalom<br />
preko tipkovnice i miša, što znatno olakšava<br />
unos teksta i rad s programima na dlanovniku.<br />
Još jedna dobra osobina ovog softvera<br />
jest relativno kratko kašnjenje u prijemu slike<br />
s dlanovnika.<br />
web preporuke<br />
Pocket <strong>PC</strong> Freeware<br />
www.pocketpcfreeware.mobi<br />
Besplatan softver<br />
uvijek je dobrodošao,<br />
a još ako ga je<br />
moguće preuzeti<br />
izravno na dlanovnik,<br />
sa sitea prilagođenog<br />
pregledu<br />
na malim ekranima,<br />
stvar postaje vrlo<br />
zanimljiva. Mrežno<br />
odredište Pocketpcfreeware.mobi<br />
zapravo je mobilna<br />
inačica web sitea Freeware P<strong>PC</strong> www.<br />
freewarepocketpc.net. Oba odredišta<br />
nude isti sadržaj, s time da su na “velikom”<br />
siteu dostupne EXE i CAB datoteke, dok<br />
mobilni site nudi CAB datoteke koje se<br />
pokreću sa samog dlanovnika i pokreću<br />
automatizirani proces instalacije preuzetog<br />
softvera. Site među ostalim sadržava solidnu<br />
tražilicu koja može locirati ponuđene<br />
instalacije prema njezinu imenu. Uključeni<br />
su i komentari s foruma u kojima sami korisnici<br />
ocjenjuju softver koji su preuzeli s<br />
ovog sitea.<br />
Multimedija<br />
GSPlayer v2.25<br />
Licenca: freeware<br />
Veličina instalacijske datoteteke: 279,5 kB<br />
www.freewarepocketpc.net<br />
Pred nama je još<br />
jedna dobrodošla<br />
alternativa “tvorničkom”<br />
Windows<br />
Media Playeru<br />
koji je ugrađen u<br />
dlanovnike. GSPlayer,<br />
doduše, nije<br />
grafički dotjeran<br />
poput Microsoftova<br />
mobilnog playera,<br />
no nudi nove mogućnosti koje poboljšavaju<br />
korisnikovo multimedijalno iskustvo. Među<br />
ostalim tu je funkcija Effects koja, za razliku od<br />
Windows Media Playera, nudi ekvilajzer te niz<br />
efekata: Surround, 3D Effect, Reverb, Echo<br />
i BassBoost. Još jedna zanimljiva funkcija je<br />
Sleep Timer, koja zadaje vrijeme zaustavljanja<br />
aplikacije (nakon neprekinutog rada) te isključivanja<br />
čitavog uređaja, što je korisno onima<br />
koji odlaze u krevet sa slušalicama na ušima.<br />
Ovaj player nudim jednostavan ali informativan<br />
prikaz materijala koji se trenutno reproducira, s<br />
podacima o izvođaču i naslovu pjesme, njezinu<br />
Xing<br />
www.xing.com<br />
Popularno socijalnoposlovno<br />
mrežno<br />
odredište Xing nedavno<br />
je predstavilo<br />
svoju mobilnu inačicu<br />
kojom se mogu<br />
poslužiti korisnici<br />
korporativnih smartphoneova<br />
i dlanovnika.<br />
Obzirom na<br />
to da je riječ o specifičnom<br />
siteu ne možemo očekivati da će ova<br />
adresa privući velike količine korisnika, no oni<br />
koji će ovdje “svratiti” znat će točno što žele i<br />
nastojat će iskoristiti sadržaj u najvećoj mogućoj<br />
mjeri. Xing, naime, okuplja profesionalce<br />
i stručnjake različitih profila te im omogućava<br />
komunikaciju i pohranjivanje opsežnih adresara<br />
s detaljnim podacima. Svrha ovog sitea<br />
je prije svega komunikacija te razmjena iskustava,<br />
ideja, ali i poslova. Korisnici ovdje pohranjuju<br />
svoje životopise i otvoreni su za nove<br />
poslovne ponude, ali ima i onih, poslodavaca<br />
i poduzetnika, koji ovdje traže profesionalce<br />
koji će sudjelovati u njihovim projektima.<br />
Igre<br />
Snow Rally City Stage<br />
Licenca: komercijalna<br />
Veličina instalacijske datoteteke: 3 MB<br />
www.omnigsoft.com<br />
Radnja ove simulacije<br />
reli utrkivanja smještena<br />
je u središta<br />
velikih gradova.<br />
Umjesto po šumama<br />
i gorama, utrke se<br />
odvijaju se u poslovnim<br />
i elitnim kvartovima<br />
modernih<br />
kanadskih metropola<br />
- Vancouvera, Montreala<br />
i Toronta. Automobili uključeni u ovu<br />
igru načinjeni su tako da nalikuju modelima<br />
iz stvarnog života, a i fizika je prilično vjerno<br />
prenesena na medij ručnih računala. Umjetna<br />
inteligencija (AI) koja upravlja protivničkim<br />
automobilima dostojan je protivnik svakome<br />
igraču, a dobar dojam pojačavaju i više nego<br />
solidni zvučni efekti. Igra se uvelike oslanja<br />
na hardverske mogućnosti uređaja na kojemu<br />
se “vrti” te je poželjno imati implementaciju<br />
Mobile 3D Graphicsa. Grafički engine podržava<br />
sve poznate razlučivosti, i to u vodoravnoj i<br />
okomitoj orijentaciji.<br />
Ask Mobile Search<br />
m.ask.com/<br />
Ne pretjerano popularna<br />
internetska<br />
tražilica Ask.com<br />
nudi i svoju mobilnu<br />
inačicu koja<br />
korisnicima može<br />
ponuditi zanimljive<br />
informacije. Početna<br />
stranica nudi<br />
linkove na nekoliko<br />
logičkih cjelina.<br />
Web Search sadržava klasičnu pretragu<br />
Interneta, a Directions je zamišljen kao<br />
smjerokaz između dvaju gradova, s time<br />
da ne funkcionira kada je riječ o europskim<br />
destinacijama, ali je precizan tražite li najbolji<br />
put između dvaju gradova u SAD-u.<br />
Nadalje, sekcije Images i Business Listings<br />
nude pretragu slika i poslovnih subjekata.<br />
Sekcije Maps i Weather ipak funkcioniraju<br />
i kada tražite informacije o hrvatskim gradovima<br />
te nude mape i meteorološke podatke.<br />
Site među ostalim nudi pretraživanje<br />
blogova te aplikaciju za preračunavanje<br />
najvažnijih svjetskih valuta.
128<br />
pc_chip/studeni_07/open_source<br />
Linux desktop<br />
Rat distribucija Linuxa<br />
Broj distribucija raste iz dana u dan, na tržištu ih je trenutno preko 300. Postoji li uopće razlika među njima?<br />
Koju je najbolje odabrati? Možda su ipak individualne preferencije ključne...<br />
piše > Leo Lokas<br />
Koliko god mnogo bilo oprečnih mišljenja<br />
među korisnicima operativnih sustava<br />
Windows i Linux, nekad se čini da pravi rat<br />
vlada tek unutar Linuxa, među pojedinim<br />
distribucijama. Među razlozima ovakve<br />
situacije su nepostojanje stvarnih alternativa<br />
aktualnoj verziji operativnog sustava Windows<br />
u asortimanu Microsofta te činjenica<br />
da su sve proizvod jedne korporacije. Za<br />
razliku od Windowsa, povijest Linuxa kao<br />
proizvoda Open Source zajednice mnogo je<br />
složenija. Svaki ozbiljniji razilazak u konceptu<br />
ili izvedbi nove verzije neke distribucije<br />
obično bi rezultirao potpuno novom distribucijom.<br />
No nisu baš sve proizvod unutarnjeg<br />
konflikta - bitno je naglasiti da je i<br />
velik broj distribucija nastao kao odgovor na<br />
komercijalizaciju neke od iznimno popularnih,<br />
kao što je to svojevremeno bio Red Hat.<br />
Iako se mnogi linuksaši s ovim mišljenjem<br />
neće složiti, objektivna potreba za ovolikim<br />
brojem distribucija ipak ne postoji. Uz svoje<br />
prednosti i mane svaka distribucija nosi svoju<br />
priču i povijest, pa je to jedan od subjektivnih<br />
korisničkih razloga koji opravdavaju<br />
trenutno stanje na tržištu. Sve su distribucije<br />
svakom verzijom sve prilagođenije korisniku.<br />
Broj paketa svakim danom ruši rekorde.<br />
“Open Source zajednica<br />
postavila je ritam<br />
pojavljivanja dvije do tri<br />
nove distribucije mjesečno”<br />
Kako saznati koja najbolje zadovoljava vaše<br />
potrebe?<br />
Razvoj distribucija<br />
Nikada u povijesti nije bilo više distribucija<br />
Linuxa na tržištu. Je li to znak da je Linux<br />
postao jednostavan za korištenje ili da je<br />
razina informatičkog znanja korisnika narasla?<br />
Vjerojatno i jedno i drugo. Open Source<br />
zajednica postavila je ritam pojavljivanja<br />
dvije do tri nove distribucije mjesečno, a<br />
otprilike toliko ih se u tom periodu i ugasi.<br />
Međutim, zanimljiva je činjenica da top<br />
deset već dugi niz godina ima pet do šest<br />
stalnih članova. Jedan od pretplatnika s<br />
kraćim stažem je Fedora Core, čiji su začeci<br />
definirani još 1997. godine u projektu Cornell<br />
University’s Digital Library Research,<br />
a prvo izdanje doživjela je u studenome<br />
2003. godine. Riječ je distribuciji vrlo bliskoj<br />
slavnome Red Hatu, kojem dijelom može i<br />
zahvaliti današnju zastupljenost među Linux<br />
serverima do 40 posto. Komercijalizacijom<br />
Red Hata profitirao je i CentOS, čije su ciljano<br />
tržište prvenstveno serveri te udjelom od<br />
25 posto ukupnih novih instalacija uspješno<br />
parira komercijalnim alternativama. Mnoštvo<br />
inovativnih rješenja, ali i politika relativno<br />
sporog izlaska nasljednika karakteristike<br />
su Debiana, koji je trenutno u verziji 4.0.<br />
Poznat je još od početka 1994. godine, kada<br />
je prestao biti samo ideja studenta Iana Murdocka<br />
sa sveučilišta Purdue, a trenutno se<br />
instalira na više od 15 posto svih novih servera.<br />
Da su neke od distribucija prošle trnovit<br />
put svjedoči SuSE, koji je još 1994. godine<br />
zapravo bio samo njemačka lokalizacija<br />
Slackwarea. Nakon što se “osamostalio” i<br />
2003. godine proslavio svojom verzijom 9.0,<br />
uslijedilo je preuzimanje od strane Novella.<br />
Danas je riječ o primarno desktop distribuciji<br />
namijenjenoj korporativnoj okolini. Do<br />
kraja godine 2004. ovdje je završavala lista<br />
ozbiljnijih Linuxovih “igrača”. Prema ciljanoj<br />
publici svake od predstavljenih logično je<br />
bilo za Linux porazno stanje na tržištu kućnih<br />
i uredskih računala. Tada je Mark Shuttleworth<br />
dao svoj prilog tezi da revolucija<br />
uvijek dolazi od bogatih osnivanjem Ubuntu<br />
Foundationa s proračunom za potrebe projekta<br />
od 10 milijuna dolara. Ubuntu je u dvije
godine prerastao iz još jedne kopije Debiana<br />
u veoma popularan operativni sustav s izrazitom<br />
jednostavnošću korištenja i stvorio<br />
kategoriju kućnih korisnika Linuxa.<br />
Funkcioniranje osnovnog<br />
sustava<br />
Na prvi pogled teško je uočiti veće razlike<br />
između različitih distribucija, no ipak postoje<br />
mnoge različitosti već u osnovnom načinu<br />
funkcioniranja operativnog sustava poput<br />
kernela i ugrađenih korisničkih utilityja. Neke<br />
od distribucija imaju individualne načine postavljanja<br />
setup skripta, pa ukoliko ste ekspert<br />
u kreiranju i upravljanju init skriptama u Red<br />
Hat Enterpriseu, vrlo je vjerojatno da ćete<br />
biti poprilično izgubljeni na istom zadatku u<br />
Gentoo Linuxu. Gotovo sve distribucije čine<br />
male preinake već na Linuxovu kernelu kako<br />
bi mogle osigurati izvjesne promjene i specifičnosti<br />
koje kao autori žele dodati svojoj<br />
distribuciji te time eventualno povećati funkcionalnost.<br />
Takve promjene svakoj distribuciji<br />
osiguravaju i nekompatibilnost s ostalima,<br />
ali tu je i kraj razlikama u funkcioniranju<br />
osnovnog sustava. Najveći broj distribucija<br />
dijeli zajedničke terminalske naredbe, kao<br />
i veći dio principa funkcioniranja i sintaksu.<br />
Sve su distribucije međusobno binary compatible,<br />
što bi za krajnjeg korisnika značilo da je<br />
aplikacija pokretana na SuSE Linuxu izvodiva<br />
na bilo kojoj drugoj distribuciji iste generacije<br />
i hardverske platforme. Bitno je naglasiti<br />
aplikacije kompajlirane za jednu hardversku<br />
platformu neće funkcionirati na drugima.<br />
Korištenje i ažuriranje softvera<br />
Osim povijesnih i ostalih, subjektivnih razloga,<br />
kvalitetan odabir distribucije smanjuje i<br />
potrebu za instalacijom dodatnog softvera.<br />
Budući da je upotreba računala kontinuirani<br />
proces, teško je predvidjeti pa i pronaći<br />
distribuciju za koju neće biti potrebna niti<br />
jedna dodatna aplikacija. Pri prvom zahtjevu<br />
posao olakšava jedan od instalacijskih <strong>manager</strong>a,<br />
čiji je naziv obično karakterističan za<br />
distribuciju. Samo je potrebno unijeti naziv<br />
aplikacije te je odabrati s popisa dostupnih.<br />
SuSE-ov instalacijski <strong>manager</strong> YaST korisnici su prepoznali kao<br />
izvrsno rješenje<br />
Distribucije Linuxa online<br />
Količina upita na Googleu uzevši u obzir<br />
aktivnosti distribucije<br />
Instalaciju bez dodatnih pitanja odrađuje instalacijski<br />
<strong>manager</strong>. Procedura je poprilično<br />
slična onoj iz Windows Updatea. Gotovo sve<br />
distribucije opremljene su alatima za ažuriranje<br />
sustava koji će, za razliku od Windows<br />
Updatea, pronaći nove verzije i sigurnosne<br />
zakrpe za svaku aplikaciju koja je instalirana<br />
na računalu. Ukoliko bilo kada poželite sami<br />
istraživati Linux aplikacije ili pronađete zanimljivu<br />
i korisnu aplikaciju koju biste željeli<br />
iskušati, a ista nije dostupna unutar repozitorija,<br />
ponovno nema većih problema. Sve<br />
što je potrebno je poznavanje pakiranja pojedine<br />
distribucije, koje se najčešće svodi na<br />
RPM i DEB pakete. Korisnici distribucija Red<br />
WOW se na<br />
Linuxu ponaša kao<br />
kod kuće<br />
pc_chip/studeni_07/open_source<br />
Filozofija Linuxa uz slobodu<br />
izbora je svakako i individualnost. Na<br />
Internetu su dostupne vrlo zanimljive<br />
varijacije poznatih distribucija,<br />
kao i potpuno nezavisne distribucije<br />
za strogo ciljane korisnike. Tako<br />
primjerice možete preuzeti Ubuntu<br />
za muslimane, distribuciju Scientific<br />
Linux (zapravo prilagođenu inačicu<br />
Red Hata znanstvenicima) ili distribuciju<br />
Damn Small Linux, namijenjenu<br />
vlasnicima starijih računala s veličinom<br />
instalacijske datoteke od samo 48 MB i minimalnim hardverskim zahtjevima. Koliko<br />
je velik izbor i mogućnosti što ih nude razne distribucije Linuxa govori i postojanje<br />
internetskog portala na adresi www.distrowatch.com koji se bavi isključivo najavama,<br />
opisima i usporedbom većine dostupnih distribucija. Na adresi portala moguće<br />
je pronaći i top-ljestvice popularnosti trenutnih verzija, kao i novosti vezane uz vašu<br />
omiljenu distribuciju. Za pomoć pri odluci ili kao kvalitetnu referencu na adresi www.<br />
polishlinux.org/choose/comparison pronaći ćete servis za usporedbu dvadesetak<br />
najkorištenijih distribucija Linuxa. U ovoj korisnički orijentiranoj usporedbi nalaze<br />
se i odgovori na najčešće postavljena pitanja za pojedinu distribuciju. Na istoj adresi<br />
možete pronaći i komentare korisnika, kao i konstruktivnu raspravu o odabiru uz<br />
osobna iskustva korisnika.<br />
Budući, ali i trenutni korisnici vrlo često zaziru od preuzimanja nove distribucije<br />
zbog straha od nekompatibilnosti ili nedostatka podrške za hardver kojim raspolažu.<br />
Uz službene stranice distribucije na adresi www.cyberciti.biz/tips/linux-hardwaresites-for-newbie.html<br />
nalazi se popis vrlo kvalitetnih referentnih adresa na kojima<br />
možete pronaći sve odgovore prema kategoriji hardvera.<br />
Hat, Fedora, SUSE ili Mandriva željenu aplikaciju<br />
mogu preuzeti u obliku RPM paketa,<br />
dok su Debian, Ubuntu i Linspire najpopularnije<br />
distribucije s DEB pakiranjem.<br />
Podrška hardveru<br />
Jedna od rijetkih komponenti funkcioniranja<br />
Linux operativnih sustava koja posjeduje zajednički<br />
stupanj razvoja je podrška hardveru.<br />
Budući da zbog licencnih uvjeta proizvođača<br />
hardvera najveći broj distribucija Linuxa<br />
odustaje od distribuiranja proizvođačkih<br />
drivera, razvoj zasebnih i adaptacija drivera<br />
drugih distribucija Linuxa uobičajene su po-<br />
129
130<br />
pc_chip/studeni_07/open_source<br />
jave. Ovakav scenarij najčešći je s proizvođačima<br />
grafičkih i mrežnih chipseta. Zbog<br />
kratkog ciklusa izdavanja novih verzija,<br />
ali i male količine dostupnih informacija o<br />
pojedinom chipsetu, driveri isporučeni s pojedinom<br />
distribucijom prilično su ograničeni<br />
karakteristikama. Ipak većina proizvođača,<br />
na medijima koje distribuira uz proizvod ili<br />
na službenim web stranicama, nudi autorske<br />
drivere za sve važnije distribucije Linuxa. U<br />
konačnici sve distribucije u paralelnim verzijama<br />
imaju vrlo sličnu hardversku podršku.<br />
Broj dostupnih paketa<br />
Za svaku distribuciju jedan od bitnih faktora<br />
je količina aplikacija koje se mogu instalirati.<br />
Budući da će za instalaciju svake aplikacije<br />
biti potreban minimalno jedan paket, broj<br />
dostupnih paketa u službenim repozitorijima<br />
je dobar signal za širinu mogućnosti<br />
upotrebe distribucije. Uz količinu dostupnih<br />
aplikacija broj paketa poprilično je pouzdano<br />
mjerilo koliko je jaka podrška pojedinoj distribuciji.<br />
Jednostavnim naredbama na svakoj<br />
od distribucija moguće je doznati približni<br />
broj dostupnih paketa. Tako unosom naredbe<br />
yum list all, Fedora pokazuje dostupnost<br />
7334 paketa, dok CentOS uz pomoć iste naredbe<br />
obavještava da nam je na raspolaganju<br />
5785 paketa. Za prebrojavanje Ubuntuova<br />
repozitorija koristili smo apt-cache stats, a<br />
kao odgovor smo dobili brojku od 24.088 paketa.<br />
Slična situacija je i s Debianom, koji je<br />
pomoću iste naredbe u svojim repozitorijima<br />
nabrojio 23.851 paket. Odmah napominjemo<br />
da ove brojke nisu apsolutno točne budući<br />
da se broj paketa mijenja iz dana u dan, a i na<br />
Internetu je velik broj privatnih repozitorija<br />
za svaku od aplikacija. Namjera nam je bila<br />
pokazati razliku u raspoloživosti programa<br />
koja postoji među distribucijama.<br />
Ciklus izlaska novih verzija<br />
Ovisno o namjeni instalirane distribucije, ciklus<br />
izlaska novih verzija može imati različite<br />
efekte. Ukoliko koristite distribucije s dužim<br />
periodom trajanja, uočit ćete prednosti poput<br />
duže vremenske podrške za instalirane<br />
aplikacije ili više raspoloživog vremena za<br />
prilagođavanje i podešavanje instalirane<br />
verzije. S druge strane, ukoliko trebate nove<br />
verzije aplikacija kao što su MySQL ili Apache,<br />
morat ćete ih preuzeti s autorovih stranica<br />
te ih sami kompajlirati, kao i brinuti o<br />
nedostatku međuprograma. U grupi poznatijih<br />
distribucija s dužim ciklusom (uz Debian<br />
s famoznim trajanjem ciklusa od minimalno<br />
dvije godine pa “dok ne bude spremno”)<br />
nalaze se i CentOS s trajanjem od dvije te<br />
Ubuntu Long Time Support s ciklusom od<br />
dvije i pol godine. Kod distribucija s kraćim<br />
ciklusom izlaska novih verzija uočit ćete da<br />
će sve instalirane aplikacije uvijek biti svježe<br />
ažurirane. Također ćete uočiti i da ćete morati<br />
ažurirati sustav nekoliko puta u kratkom<br />
periodu, što može ugroziti stabilnost instalacije<br />
budući da je proces ažuriranja sam po<br />
sebi uvijek rizičan. Alternativno je moguće<br />
Većina distribucija obavijestit će vas o<br />
autorskim driverima<br />
“Ciklus izlaska novih verzija<br />
može imati različite efekte”<br />
ostati pri staroj verziji, što nosi sa sobom<br />
rizike od sigurnosnih rupa. U skupini popularnijih<br />
distribucija s kraćim ciklusom nalaze<br />
se Fedora i Ubuntu te njegova LTS verzija s<br />
frekvencijom od šest mjeseci.<br />
Složenost nadogradnje<br />
distribucije<br />
Kako je odabir operativnog sustava, pa i distribucije,<br />
odluka dugoročnijeg karaktera s<br />
ciljem nadogradnje barem dvije do tri nove<br />
verzije, korisno bi bilo imati na umu različitu<br />
složenost nadogradnje distribucija. Greškama<br />
pri nadogradnji ili preskakanjem ključnih<br />
koraka u procesu zbog zahtjevnosti postupka<br />
vrlo je lako ostati bez operativnog sustava u<br />
upotrebljivom stanju. Kako se nešto takvo<br />
ne bi dogodilo, dobro je znati što svaka od<br />
distribucija nudi na tom polju. Ipak, danas<br />
su rijetke distribucije koje imaju zahtjevnu<br />
proceduru nadogradnje i s medija i online.<br />
Upravo je Fedora primjer jedne takve. Procedura<br />
online nadogradnje poprilično je manjkava<br />
i vrlo često uzrokuje ozbiljne probleme<br />
po sustav, dok je nadogradnja s medija vrlo<br />
jednostavna i preporučljiva. Situacija kod<br />
CentOS-a gotovo je jednaka, kao i kod svih<br />
nasljednika distribucije Red Hat. Priča s De-<br />
Gdje god se<br />
nalazili, Ubuntu<br />
ćete si vrlo lako<br />
vizualno i jezično<br />
prilagoditi<br />
Obiteljsko stablo Linuxove zajednice,<br />
novi članovi nikad nisu bili brojniji<br />
bianom, ali i Ubuntuom te svim ostalim izvedenicama<br />
iz Debiana, poprilično je idilična.<br />
Što se tiče online nadogradnje, u 99 posto<br />
slučajeva sve što trebate je upisati apt-get<br />
dist-upgrade i krenuti po šalicu kave ili čaja.<br />
Gaming i distribucije Linuxa<br />
Igre su oduvijek privlačile velik broj korisnika<br />
računala. Jednako tako gotovo su najčešći<br />
uzrok izbjegavanja operativnog sustava<br />
Linux općenito. Kako je to globalni Linuxov<br />
problem, jasno je da se niti jedna distribucija<br />
nije imala snage samostalno uključiti u razbijanje<br />
takve barijere. Naglom rastom broja<br />
korisnika Linuxa, pretežno uzrokovanim<br />
iznimnom popularnošću distribucije Ubuntu<br />
kod individualnih korisnika, problem je postao<br />
goruć. U rješavanju problema najviše se<br />
istakla kanadska korporacija TransGaming<br />
Technologies, koja je u svojoj misiji prijenosa<br />
igara na alternativne platforme postigla<br />
iznimno dobre rezultate. Njezin proizvod<br />
poznat pod nazivom Cedega danas podržava<br />
preko 300 najpopularnijih igara u svim distribucijama<br />
Linuxa. Instalacija Cedege u većini<br />
je distribucija prilično jednostavna, a mnoštvo<br />
objašnjenja moguće je pronaći na forumima<br />
pojedinih distribucija. Čini se da su<br />
ovim proizvodom korisnici i Linux zajednica<br />
uspjeli riješiti jedan od najvećih problema, i<br />
to na način kao malokad prije – bez podjele<br />
na distribucije. Možda bi tako trebalo biti<br />
češće u budućnosti.
132<br />
pc_chip/listopad_07/open_source<br />
Nova besplatna Novellova distribucija<br />
OpenSUSE 10.3<br />
Brojne nove mogućnosti, veća brzina u radu, redizajn, inovativna rješenja i Novellova korporativna podrška<br />
garantiraju nam da je ovo još jedna velika desktop distribucija vrijedna naše pažnje<br />
piše > Ivan Capan<br />
jednom trenutku, upravo nakon potpisi-<br />
U vanja sporazuma s Microsoftom, Novell<br />
se našao bez podrške Open Source zajednice<br />
koja se osjetila izigranom zbog pakta<br />
s monopolističkom softverskom kućom.<br />
Osim ogromnog broja korisnika napustilo<br />
ga je i nekoliko ključnih developera, a ostali<br />
su pozivani da prijeđu drugim distribucijama<br />
(Shuttleworth). S druge strane, Novellu je<br />
sporazum donio određenu količinu novca,<br />
a prodaja SLES-a, po njihovim tvrdnjama,<br />
nikad nije išla bolje. Kad su odlučili razdvojiti<br />
svoju distribuciju na serversku varijantu koju<br />
oni kontroliraju i na open source verziju koju<br />
samo sponzoriraju i na čiji razvoj ne utječu<br />
previše, mislilo se da će potonja utonuti<br />
u zaborav i neodržavanje, no openSUSE<br />
izlaskom nove verzije ozbiljno uzdrmava<br />
desktop tržište distribucija Linuxa. Treće<br />
mjesto na neslužbenoj listi distrowatch.com<br />
dobar je razlog da joj mi posvetimo dužnu<br />
pozornost i damo pregled novih mogućnosti<br />
ili detalja po kojima se izdvaja od drugih.<br />
Manji <strong>download</strong><br />
Instalacijski mediji dolaze u verziji na jednom<br />
CD-u ili DVD-u. CD verzije podijeljene su<br />
pak na Gnome i KDE (na pc chipovu DVD-u<br />
može se naći KDE verzija), pa tako korisnik<br />
koji se navikao na samo jedno od tih dvaju<br />
sučelja može skinuti samo CD verziju, a<br />
ostatak programa dopunjavati iz repozitorija<br />
na Internetu. Spomenimo da je openSUSE<br />
moguće kupiti i upakiran u kutiju s opširnim<br />
tiskanim uputama i podrškom preko telefona<br />
i foruma, no to zadovoljstvo košta skoro 60<br />
dolara. Zamjeramo što ne postoji live verzija,<br />
no navodno je u izradi.<br />
Instalacija distribucije SUSE još je od verzija<br />
8.x, otkad je pratimo, bila njezina svijetla<br />
točka. Bazira se na najčešće vrlo preciznoj<br />
autodetekciji svih parametara koje možemo<br />
Lakša instalacija nVidijinih drivera moguća<br />
je novim sustavom 1-Click-Install<br />
OpenSUSE pokreće se<br />
barem za trećinu brže nego<br />
ostale distribucije<br />
pregledati, potvrditi ili promijeniti do najsitnijeg<br />
detalja. Već u startu distribucija se želi<br />
prikazati korisnicima kao sustav koji će proraditi<br />
bez ikakvih intervencija, no ako netko<br />
baš želi, može detaljno izmijeniti bilo koju<br />
stavku. Čak smo i mi bili zadovoljni baš svim<br />
detaljima instalacije (ionako nam nije bilo<br />
ponuđeno previše paketa, pa nismo mogli<br />
birati što ćemo dodatno - DVD verzija neće<br />
imati tih problema). Jedini instalacijski problem<br />
bio je neprepoznata mreža (wireless),<br />
pa nismo mogli dodati repozitorije, tako<br />
Integrirani Beagle, desktop pretraživač<br />
datoteka<br />
da smo imali samo datoteke s CD-a, što je<br />
činilo malu zabunu kasnije kod osvježavanja<br />
paketa. Sama instalacija protekla je relativno<br />
brzo, no ono što nas je apsolutno oduševilo<br />
vrijeme je pokretanja sustava, barem za trećinu<br />
kraće od ostalih distribucija Linuxa na<br />
istom hardveru, pa i onih koje su zamišljene<br />
za rad na starijim i sporijim računalima.<br />
Upravo se to ističe kao jedna od glavnih<br />
prednosti novog openSUSE-a. To je izvedeno<br />
pokretanjem grafičkog sučelja prije<br />
svih servisa. U daljnjem će se radu primijetiti<br />
kako se i druge aplikacije zaista izvanredno<br />
brzo pokreću, primjerice standardno spori<br />
OpenOffice.org, Firefox i drugi.<br />
Novi startni meni<br />
Grafički, nova verzija openSUSE-a donosi<br />
redizajniranu desktop temu. Zelena je i dalje<br />
dominantna boja, no promijenjena je desktop<br />
pozadina, slika pokretanja samog sustava i<br />
slika tijekom prijave na sustav. Neovisno o<br />
grafičkom dizajnu, posebna je pažnja posvećena<br />
redizajniranju menija Start u KDE-u.<br />
Iako je potrebno neko vrijeme navikavanja,<br />
intuitivniji je od starih, čiji je princip da na<br />
ono što se prvo otvori natrpaju čim više funkcionalnosti<br />
i ikona. Ovdje je prva vidljiva<br />
slika popis najčešće korištenih aplikacija, da<br />
bi slijedile grupe aplikacija (ovdje je dodana<br />
grupa “novoinstalirane aplikacije” koja je<br />
iznimno korisna), sistemska grupa (Yast
itd.), posljednje korišteni dokumenti i aplikacije<br />
te na kraju odjava iz sustava. Genijalna<br />
je i integracija s desktop pretraživanjem<br />
Beagle kako bi iz prvih par slova naziva ili<br />
čak i sadržaja lako bila pronađena tražena<br />
aplikacija ili dokument. Beagle, naravno, radi<br />
i kao zasebna aplikacija, bez ručne intervencije<br />
je sam počeo indeksirati dokumente i to<br />
konstantno radi u pozadini (par sekundi od<br />
stvaranja nekog dokumenta).<br />
1-Click-Install paketi<br />
Najčešća su pitanja novih korisnika “zašto<br />
moj Linux ne podržava MP3 audiozapise ili<br />
Flash animacije na Webu” te “kako mogu<br />
podesiti grafičku karticu” (a driveri ne dolaze<br />
na CD-u iz različitih pravnih razloga). Open-<br />
SUSE to rješava dosta jednostavno: prilikom<br />
prvog kontakta web browsera s nekom Flash<br />
animacijom pokreće se skidanje plugina i<br />
njegova instalacija. Prvo sviranje MP3-a u<br />
Amaroku također nas je odvelo na zasebnu<br />
web stranicu gdje smo mogli odabrati instalaciju<br />
plugina. Ovakav način instalacije<br />
rezultat je novog paketnog sustava, tzv.<br />
1-Click-Installa, kao jedne od najisticanijih<br />
mogućnosti novog OpenSUSE-a. Učitavanjem<br />
datoteke s ekstenzijom YMP (s neke<br />
web stranice ili lokalno) automatski se postavlja<br />
neki repozitorij gdje se paket ili grupa<br />
paketa nalazi, on se skida zajedno sa svojim<br />
međuovisnostima, instalira i podešava. Na<br />
sličan način možemo dodati i nVidijinu podršku<br />
ili bilo koji drugi paket koji nam se još<br />
ne nudi u paketnom <strong>manager</strong>u i odličan je<br />
način za olakšavanje distribucije bilo kojeg<br />
softvera.<br />
Ručno dodavanje repozitorija malo je složenije.<br />
Opcije za to ne nalaze se unutar instalacije<br />
novog softvera nego su izdvojene u<br />
Yastu kao dva zasebna modula (community i<br />
opći repozitoriji, od samog Novella). Prvo ih<br />
se mora tamo uključiti i onda vratiti u sučelje<br />
za instalaciju kako bi se vidjeli dodatni programi.<br />
Ti detalji mogli bi biti malo intuitivnije<br />
složeni i automatizirani (makar je 1-Click-Install<br />
ogroman korak u tom smjeru).<br />
Podrška za laptop - može i bolje<br />
Jedna od zahtjevnijih zadaća neke distribucije<br />
Linuxa je kvaliteta podrške za prijenosno<br />
računalo, odnosno sve njegove specifičnosti<br />
koje se ne mogu naći kod običnog računala.<br />
Podijeljenog smo mišljenja oko ovoga budući<br />
da, kao i obično, neke stvari rade bez<br />
greške, a neke pak uopće ne rade. Primjerice,<br />
dodatne tipke poput svjetline, glasnoće,<br />
pa i scroll kombinacije tipki rade, pa čak i<br />
wireless kartica, koja zbog proprietary naravi<br />
firmwarea uglavnom ne radi na drugim distribucijama.<br />
Nažalost, bitnije stvari poput<br />
suspenda i hibernacije ne rade, što nije ni<br />
neočekivano, jer je instalacija napravila swap<br />
particiju nekoliko puta manju od sistemske<br />
memorije. Inače, podaci u RAM-u kod suspenda<br />
se spremaju u swap kako bi kasnije<br />
bili dohvaćeni, a ovdje to nije moguće. Osim<br />
toga, bez baterije ostali smo neočekivano<br />
Novell i GPLv3<br />
Nova verzija GPL licence nastala<br />
je između ostalog i u namjeri da se<br />
stane na kraj štetnim ugovorima po<br />
slobodni softver (kakav je, primjerice,<br />
onaj između Novella i Microsofta).<br />
GPLv3 ipak nije ograničavajući<br />
po Novell i on može dalje stavljati<br />
softver pod tom licencom u svoje<br />
distribucije Linuxa. Jednostranom<br />
odlukom Microsofta, oni putem<br />
svojih famoznih certifikata ne dozvoljavaju<br />
da se klijentima distribuira<br />
i GPLv3 softver u tim paketima<br />
(distribucija SLES), no službeni je<br />
stav Novella da će to i dalje raditi.<br />
Uostalom, softver pod GPLv3 još<br />
je uvijek u manjini, a u krajnjem<br />
slučaju, Novell može uzeti zadnju<br />
dostupnu verziju nekog softvera<br />
koja je još pod GPLv2 i nastaviti ju<br />
razvijati vlastitim snagama.<br />
1-Click-Install lak je<br />
način za instalaciju novih<br />
programa<br />
brzo, pa je tako računalo pokušalo otići u<br />
hibernaciju, što pak nije moglo i morali smo<br />
ga na silu isključiti. Ove dvije stvari brojnim<br />
drugim korisnicima ipak rade, tako da ćemo<br />
za ovo morati okriviti problematičan hardver<br />
nekih starijih serija ThinkPada.<br />
Problemi s kojima smo se susreli nevezano<br />
uz hardver su neprepoznavanje bežične<br />
mreže otvorenog tipa, no za to krivimo<br />
nesuglasje između programa NetworkManager<br />
i Kinternet. Na kraju je ispalo da smo<br />
brže uspjeli podići mrežu alatom iwconfig<br />
nego eksperimentiranjem s tim grafičkim<br />
alatima, no kasnije je sve proradilo samo od<br />
sebe. Još jedan problem bilo je konfiguriranje<br />
dodatnog monitora, odnosno najviše što<br />
smo dobili je Clone mode, identična slika<br />
na oba ekrana. Srećom, za prezentacije na<br />
projektoru je i to dovoljno, a u tim trenucima<br />
i nema previše vremena ručno urediti datoteku<br />
xorg.conf.<br />
Upravljanje paketima<br />
Jedna od zgodnih prednosti upravljanja<br />
paketima je smanjeno vrijeme dovlačenja<br />
RPM-a preko mreže jer se šalju samo djelići<br />
paketa, one stvari koje su promijenjene<br />
od zadnji put (ako je paket već instaliran<br />
i potrebna je nova verzija). Također, kod<br />
instalacije više paketa svaki se prvo skine,<br />
instalira i krene skidati sljedeći. Nažalost,<br />
komponente Yasta koje se brinu o instalaciji<br />
i dalje su vrlo spore (dohvaćanje osvježene<br />
liste paketa sa servera i lokalno indeksiranje),<br />
pa sve skupa i za najmanji paket traje<br />
pc_chip/listopad_07/open_source<br />
Mnogima će se svidjeti funkcionalnost<br />
promijenjenog početnog menija<br />
Beta-verzija KDE-a 4 i nije nas oduševila<br />
Standardno dobra instalacija sama nam<br />
ponudi sve parametre<br />
dugo, pogotovo kod većeg broja repozitorija.<br />
Srećom, cijeli je Yast puno brži nego prije<br />
(i promijenjenog izgleda), tako da ovo ne<br />
možemo navesti kao veliki minus. Dodan je<br />
i novi komandnolinijski alat zypper, na tragu<br />
alata apt-get i yum.<br />
Najnovija verzija distribucije openSUSE<br />
pokazala se kao izvanredno zaokružen sustav,<br />
odnosno nastavila je svoju tradiciju koju<br />
održava već više od desetljeća, neovisno o<br />
vlasniku i njegovim poslovnim potezima.<br />
Neke od gore nabrojanih mogućnosti osim<br />
dotjeravanja postojećeg stanja prikazuju<br />
ju i kao inovatora budući da brojne druge<br />
kvalitetne desktop distribucije ne ostavljaju<br />
mjesta za usporen razvoj. Brojne stvari koje<br />
nismo nabrojali, a openSUSE 10.3 sadrži<br />
mogu se pronaći i na ostalim distribucijama,<br />
pa nije bilo potrebe govoriti, primjerice, o<br />
mogućnosti pisanja po NTFS particijama i<br />
ostalim praktičnim detaljima.<br />
133
134<br />
pc_chip/listopad_07/open_source<br />
Ubuntu 7.10 Gutsy Gibbon<br />
Prateći svoj redovit tempo izlaženja,<br />
Ubuntu je objavio novu verziju 7.10. Nju<br />
osim najnovijih verzija uključenih programa<br />
odlikuje i serverska varijanta (podržana<br />
18 mjeseci, za razliku od LTS verzije). Desktop<br />
varijantu izdvaja Compiz Fusion za<br />
3D sučelje, integrirani alat za pretraživanje<br />
sustava Tracker, bolja podrška za hardver<br />
(posebice za pisače koji su sad automatski<br />
prepoznati) i višestruke monitore (pogotovo<br />
podobno za prezentacije na projektoru),<br />
brzo prebacivanje korisnika (nalik na<br />
Mac OS X) i bolja podrška za Firefoxove<br />
ekstenzije. Serverska verzija pak donosi<br />
sigurnosni dodatak AppArmour (prethodno<br />
dostupan samo na SuSE-u), tzv.<br />
“tickless” kernel u kojem se štedi energija<br />
kad sustav nije potpuno opterećen, brojne<br />
optimizacije i unaprijed pripremljeni profili<br />
za e-mail, ispisni i datotečni server te<br />
bazu podataka.<br />
Ova verzija svoj je naglasak stavila na<br />
estetski dojam krajnjih korisnika, no<br />
Ubuntu se polako okreće malim uređajima<br />
i potrošačkoj elektronici, ali za to će biti<br />
spreman tek krajem 2009. godine.<br />
Napad softverskim patentima<br />
Nakon upravo završene sage “SCO protiv Linuxa” započinje nova naporna pravna<br />
bitka, ovaj put u vezi sa softverskim patenatima. IP Innovation, tvrtka bez proizvoda<br />
čiji je jedini način poslovanja napadanje drugih tvrtki tužbama za patente (posjeduju<br />
ih 140), uložila je tužbu protiv Novella i Red Hata. Tvrdi kako krše patent<br />
iz 1987. o korisničkom sučelju s više radnih površina. Temeljem tog patenta ove su<br />
godine već ishodili izvjesnu količinu novca od Applea, koji se nagodio.<br />
Udruga Open Invention Network, čiji je primarni cilj obrana open source tvrtki<br />
od patentnih napada, ne može previše pomoći jer se njezin portfelj patenata ne<br />
može iskoristiti za protutužbu.<br />
Vjeruje se da je ova tužba organizirana od strane Microsofta jer je u IP Innovation<br />
ušao visoko pozicionirani Microsoftov zaposlenik, a Steve Ballmer je par<br />
tjedana ranije prijetio Red Hatu baš s optužbama ovakvog tipa. Iako je Novell<br />
potpisao ugovor s Microsoftom upravo o suzdržavanju od tužbi za patente, on ne<br />
ograničava druge tvrtke da to naprave.<br />
priredio > Ivan Capan<br />
OpenSUSE 10.3<br />
Novell je predstavio<br />
novu<br />
verziju besplatne<br />
distribucije<br />
OpenSUSE,<br />
nastalu kao neovisni<br />
projekt, no<br />
sponzoriranu od<br />
Novella. Ona se na desktop tržištu postavlja<br />
kao izravan konkurent Ubuntuu i Fedori,<br />
odnosno kao vrlo jednostavna i korisnički<br />
orijentirana distribucija s ugrađenim svim<br />
najnovijim tehnologijama i najsvježijim verzijama<br />
programa, pogodna i za napredne korisnike.<br />
Tako sadrži posljednje verzije Gnomea<br />
i KDE-a, pa čak i probnu verziju sučelja<br />
KDE 4. Zaštićena je i AppArmourom, Novellovim<br />
proizvodom koji je počeo stavljati i<br />
Ubuntu. Virtualizacija je omogućena Xenom<br />
i VirtualBoxom. Velik korak prema lakoći<br />
korištenja izveden je s redizajnom osnovnog<br />
menija. Poboljšane su performanse paketnog<br />
sustava i dodan sustav 1-Click-Install, a sve je<br />
popraćeno redizajniranim Yastom.<br />
Zanimljivo je spomenuti kako je podrška za<br />
MP3 u Bansheeju i Amaroku legalno dostupna<br />
jer ju je omogućio Fluendo, tvrtka koja<br />
se bavi Linux multimedijom. Distribucija<br />
je dostupna u CD (Gnome ili KDE) i DVD<br />
varijanti.<br />
Enemy Territory:<br />
Quake Wars i UT3<br />
U igrački vrlo zanimljivoj jeseni za korisnike<br />
Linuxa id Software izdao je demo-verziju<br />
igre Enemy Territory: Quake Wars kao<br />
najavu pune verzije igre za Linux. Nikakvi<br />
datumi izlaska nisu precizirani. Demo je trenutno<br />
grafički najzahtjevnija igra na Linuxu,<br />
optimizirana za višejezgrene procesore.<br />
U neovisnim testiranjima isprobana je na<br />
nVidijinim serijama GeForce 6 i 7 te ATIjevim<br />
grafičkim karticama Radeon X1000 i<br />
HD 2000 (fglrx 8.41 driveri) i u oba slučaja<br />
radila je sasvim dobro. Demo sadrži samo<br />
jednu kampanju, no podržana je mrežna i<br />
internetska igra, a za instalaciju dema, kao i<br />
prave igre, potrebno je kupiti punu Windows<br />
verziju.<br />
Slično kao i Quake, Linux verzija Unreal<br />
Tournamenta 3 je u najavi, a u međuvreme-
nu je objavljena na Linuxu bazirana serverska<br />
komponenta, doduše još u beta-verziji.<br />
Istodobno je i Tuxgames na lokifiles.tuxgames.com<br />
otvorio repozitorij starih igara<br />
Loki Gamesa, odnosno demo-verzija i zakrpa<br />
za stare objavljene igre.<br />
Sunov Project Indiana<br />
Nedavno je objavljeno kako će se OpenSolaris<br />
Project Indiana za developere pojaviti<br />
krajem listopada, a oko ožujka iduće godine<br />
izaći će kao cjelovit paket. Istodobno s objavom<br />
pojavio se i novi upravljač paketima,<br />
tzv. Image Packaging System.<br />
Project Indiana vrlo je zanimljiv projekt<br />
Sun Microsystemsa koji bi kao rezultat<br />
trebao stvoriti distribuciju OpenSolaris, po<br />
uzoru na brojne distribucije Linuxa. Projekt<br />
će biti u obliku instalacijskog CD-a, na kojem<br />
će biti osnovna funkcionalnost operacijskog<br />
sustava zajedno s desktop sučeljem<br />
(vjerojatno Gnome) i mogućnošću instalacije<br />
dodatnog softvera s mrežnih repozitorija.<br />
To će korisnicima omogućiti lakši pristup<br />
nekom od naprednih mogućnosti OpenSolarisa<br />
(datotečni sustav ZFS, zone, DTrace,<br />
Service Management Facility, upravljanje<br />
pogreškama sustava itd.). Glavni strateg je<br />
Ian Murdoch, osoba zaslužna za uspjeh distribucije<br />
Debian.<br />
Microsoftove open<br />
source licence<br />
Formalno velik<br />
protivnik Open<br />
Sourcea, Microsoft<br />
je OSI-u (Open<br />
Source Initiative)<br />
podnio zahtjev za<br />
dvije licence koje se po svemu mogu smatrati<br />
pravim open sourceom uratkom. OSI<br />
je tijelo koje nadzire definiciju open source<br />
licenci (postoji 10 točaka koje mora zadovoljavati<br />
neka licenca da bi bila smatrana open<br />
source licencom). Ono i provjerava zadovoljavaju<br />
li nove licence koje je netko predložio<br />
tu definiciju pa ih onda promovira kao takve.<br />
Zaključivši kako Microsoft Public License i<br />
Microsoft Reciprocal License zadovoljavaju<br />
sve spomenute točke, OSI ih je proglasio<br />
open sourceom bez obzira na negodovanje<br />
zajednice i lošu reputaciju predlagatelja.<br />
Microsoftu će one služiti za objavljivanje<br />
njihova softvera budući da im ostale licence<br />
Kubuntu u edukaciji na<br />
Kanarima<br />
Linux je znatno zastupljen u raznim<br />
obrazovnim ustanovama na Kanarskom<br />
otočju, kako je istaknuto na nedavnim<br />
Danima slobodnog softvera (Jornadas<br />
de Software Libre) održanih na sveučilištu<br />
na Tenerifima koje također u velikoj<br />
mjeri koristi Linux. Zasad tristotinjak<br />
osnovnih škola na otocima koristi mE-<br />
DUXu, prilagođenu verziju distribucije<br />
Kubuntu, a konferencija je organizirana<br />
kao sastanak razvijatelja KDE-a i Kubuntua<br />
s lokalnim članovima projekta.<br />
Uskoro će biti objavljena i nova verzija<br />
njihove distribucije mEDUXa koja se<br />
planira postaviti u još stotinjak škola<br />
(8000 računala) do siječnja. Do kraja<br />
iduće godine sve bi škole na Kanarima<br />
(njih 1100) trebale imati mEDUXu na<br />
(pogotovo GPLv3) ne odgovaraju. Nedavno<br />
objavljeni izvorni kod .NET 3.5 okruženja<br />
oko kojeg se podiglo dosta buke ipak nije<br />
open source jer je objavljen pod Reference<br />
Licenseom. Još softvera i raznih informacija<br />
može se naći na www.microsoft.com/<br />
opensource.<br />
Splashtop - Linux u<br />
matičnoj ploči<br />
Još jedan kreativan način korištenja Linuxa<br />
može se pronaći u Asusovoj matičnoj ploči<br />
P5E3 Deluxe, koja se isporučuje s ugrađenim<br />
Linuxom nazvanim Splashtop. To je<br />
maleno ali korisno desktop okruženje koje<br />
se nakon pokretanja u potpunosti smjesti u<br />
RAM-u. Trenutna verzija podržava umrežavanje<br />
(obično i bežično), Firefox 2 (s Flash<br />
pluginom) i VoIP klijent Skype, dakle set<br />
programa dovoljan za osnovne operacije. S<br />
vremenom će se set aplikacija povećavati-<br />
(DVD/media player), no zasad su najveće<br />
prednosti trenutno pokretanje cijelog sustava<br />
(pet sekundi) i neovisnost o disku ili<br />
CD-u. Još uvijek nije moguće spremiti nikakve<br />
informacije na disk ili USB memoriju,<br />
a isto tako ni instalirati dodatni program ili<br />
neki driver, čime se dosta ograničava iskori-<br />
pc_chip/listopad_07/open_source<br />
svojim desktopima, odnosno oko 35<br />
tisuća računala. Na sveučilištu se koristi<br />
Bardinux v2, također prilagođena varijanta<br />
distribucije Kubuntu.<br />
Razvijatelji Kubuntua pričali su o<br />
planovima za KDE 4, ostalim distribucijama<br />
nastalima iz projekta Ubuntu i alatu<br />
Unidistro koji služi za jednostavnije stvaranje<br />
izvedenica iz osnovnog Ubuntua.<br />
stivost, no podaci poput bookmarkova ipak<br />
se čuvaju na samoj matičnoj. Ovaj sustav<br />
mogao bi izazvati pravu malu revoluciju u<br />
BIOS arhitekturi, uštedi energije, sigurnosti i<br />
načinu korištenja računala.<br />
Asus planira stavljati ovu distribuciju u još<br />
dodatnih modela matičnih ploča i u prijenosnike,<br />
a iste planove ima barem još jedan<br />
veliki proizvođač hardvera.<br />
Vixta - Linux Vista<br />
Dok neki inovativnim grafičkim rješenjima<br />
pokušavaju diferencirati Linux od Windowsa,<br />
drugi se u borbi za naklonost korisnika koji<br />
planiraju prijeći s Windowsa koriste sučeljem<br />
što sličnijim Windowsima. Vixta je distribucija<br />
Linuxa bazirana na Fedori i sučelju KDE, dizajnirana<br />
da bude čim sličnija Windows Visti,<br />
i po izgledu i po načinu korištenja. Kopirana<br />
su i imena raznih bitnih elemenata sustava<br />
(My Computer, My Documents), a donekle<br />
i njihov izgled, koliko je to moguće u KDE<br />
sučelju. Naravno, nema posebnih vizualnih<br />
efekata sučelja Aero niti značajnih poboljšanja<br />
funkcionalnosti koja bi Vixtu izdvojila<br />
od Fedore ili sličnih distribucija. Nema ni<br />
predinstaliranog Winea za pokretanje Windows<br />
aplikacija, čime se hvale neke druge<br />
distribucije koje također ciljaju na prijelaznike<br />
s Windowsa.<br />
Sjetivši se razloga promjena imena distribucije<br />
Lindows, bojimo se da će zbog previše<br />
sličnog imena ovo biti laka meta za tužbu<br />
Microsofta.<br />
135
136<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
SVEMIR<br />
50. godina u svemiru<br />
Jednostavni bip-bip radiosignal koji su prije pedeset godina, 4. listopada 1957. godine, uhvatili ruski<br />
znanstvenici izazvao je oduševljenje u svijetu - prvi umjetni satelit lansiran je u svemir!<br />
Fotografije: Arhivi NASA-e i Ruske svemirske agencije<br />
piše > Hrvoje Jurman<br />
prošlom smo broju pc chipa donijeli<br />
U tekst o nizu tehnoloških obljetnica koje<br />
slavimo ove godine. Međutim, to nisu i jedine<br />
obljetnice, s obzirom na to da smo u proteklom<br />
mjesecu upravo proslavili 50 godina<br />
čovjekove prisutnosti u svemiru.<br />
Bio je 4. listopada 1957. godine kad je mala<br />
grupa ljudi u Rusiji nervozno tražila jedan<br />
jednostavan radiosignal na svom prijemniku.<br />
Kad su ga konačno locirali, čuli su bip-bip i<br />
slavlje je moglo početi. Prvi ljudskom rukom<br />
stvoreni objekt bio je u svemiru!<br />
Od Vernea do Von Brauna<br />
Taj je događaj bio šamar američkom svemirskom<br />
programu, samim time i ponosu.<br />
Dogodio se desetak godina nakon Drugog<br />
svjetskog rata, u vrijeme kada je svaki<br />
trenutak mogao izbiti i treći. I upravo je ta<br />
mogućnost pretvaranja Hladnog rata u Treći<br />
svjetski rat bila ishodište Sputnika i ruskog<br />
svemirskog programa. No, da bismo u potpunosti<br />
razumjeli cijelu priču, moramo se<br />
vratiti stoljeće i pol unatrag, do 1865. godine.<br />
Tada je, naime, otac znanstvene fantastike<br />
Jules Verne napisao knjigu “Put na Mjesec”,<br />
u kojoj je opisao svoju viziju slanja čovjeka<br />
u svemir. Divovski top koji ispaljuje raketu s<br />
posadom na Mjesec u stvarnom životu, naravno,<br />
nije uzet kao ozbiljna ideja, već je zna-<br />
“U vrijeme dok je<br />
Tsiolkovski u Rusiji razvijao<br />
svoje teorije o raketama,<br />
Amerikanac Robert<br />
Goddard ih je i izrađivao”<br />
čenje te knjige simboličko - bila je inspiracija<br />
ruskom učitelju Konstantinu Tsiolkovskom,<br />
koji je prvi postavio osnovne teze za let<br />
raketa. Premda sam nikada nije konstruirao<br />
nijednu, svojim je radom anticipirao mnoge<br />
probleme vezane za konstrukcije raketa te<br />
ponudio i potencijalna rješenja. Zaključio<br />
je da je tekuće gorivo, kombinacija kisika i<br />
vodika, najbolje za let raketa te da će ih morati<br />
biti nekoliko, koje će se aktivirati u stupnjevima.<br />
Nazvao je taj princip rocket train,<br />
a mi ga danas znamo kao stage rocket flight<br />
i gledamo ga na NASA TV-u pri svakom<br />
lansiranju shuttlea u svemir. U vrijeme dok<br />
je Tsiolkovski u Rusiji razvijao svoje teorije<br />
o raketama, Amerikanac Robert Goddard ih<br />
je i izrađivao. Premda još nije čuo za teorije<br />
Tsiolkovskog, u svojim je istraživanjima ne<br />
samo došao do gotovo identičnih zaključaka,<br />
već ih i dokazao. Premda su u početku oni<br />
ismijavani do točke da je proglašen ludim,<br />
Goddard je danas znan kao otac modernih<br />
raketa.<br />
Ponižen<br />
Vrhunac cinizma i nepovjerenja Goddard<br />
je doživio 1920. godine, kada je New York<br />
Times na prvoj stranici objavio velik članak<br />
kako rakete nikada neće letjeti. Uvrijeđen,<br />
na šest se godina povukao iz javnosti, da bi se<br />
vratio, štono se kaže, s praskom - lansiranjem<br />
prve rakete pogonjene tekućim gorivom. U<br />
godinama koje su slijedile patentirao je preko<br />
200 izuma vezanih za raketnu tehnologiju, a<br />
rezultati njegova rada inspirirali su Hermanna<br />
Obertha da napiše knjigu “The Rocket<br />
Into Interplanetary Space”. Knjigu je pročitao<br />
i njom oduševljen ostao Adolf Hitler, koji je<br />
istog trenutka Oberthova učenika Wernhera<br />
Von Brauna postavio za voditelja njemačkog<br />
raketnog programa. Taj je program rezultirao<br />
stvaranjem raketa V1 i V2, prvih raketa<br />
koje su mogle dosegnuti svemir, premda je<br />
njihova ideja zapravo bila dosegnuti mnogo<br />
bližu destinaciju - Veliku Britaniju.<br />
Kako se Drugi svjetski rat približavao kraju,<br />
Von Braun je odlučio pobjeći iz baze u<br />
kojoj je radio na raketama. S jedne je strane<br />
njegov rad želio uništiti Hitler preko svojih<br />
ljudi na terenu (pa je niz zapisa i istraživanja<br />
spaljen), dok su s druge strane posebnu naredbu<br />
da uhvate Von Brauna dobile i ruske<br />
specijalne postrojbe. Von Braun je uspio<br />
pobjeći do američkih vojnika pa je sa svojom<br />
ekipom znanstvenika i inženjera prebjegao u<br />
Ameriku, a Rusi su došli do raketa V2.
Junak majke Rusije, Jurij Gagarin, prvi<br />
čovjek u svemiru<br />
Tajni čovjek Koroljev<br />
Ovaj duži uvod napisali smo samo kako bismo<br />
vam predočili cijelu sliku događaja koji<br />
su doveli do kreiranja prvih raketa. Rusi su<br />
tako uspjeli doći do dijela dokumentacije o<br />
raketama V2, nekoliko dijelova samih raketa<br />
te do tristotinjak inženjera nižih razina, s<br />
kojima su Rusi željeli nastaviti Von Braunov<br />
rad. Cilj je bio stvoriti dalekometnu raketu<br />
kojom će moći gađati Ameriku, a kao vođa<br />
projekta izabran je ruski znanstvenik Sergej<br />
Koroljev. U razvoju su imali nekakvog uspjeha,<br />
ali bez dovoljne preciznosti i pouzdanosti<br />
raketa. Tek je 1957. godine uspješno testiran<br />
prvi interkontinentalni balistički projektil,<br />
ICBM ili intercontinental ballistic missile,<br />
raketa kodnog imena R-7, koja je imala dva<br />
stupnja (stages), a mogla je nositi 5,4 tone<br />
tereta. Dok su radili na njezinoj konstrukciji,<br />
Rusi su se zabavljali čitajući i ismijavajući<br />
američke novine, sve dok im pozornost<br />
nije zaokupio tekst o mogućnosti lansiranja<br />
umjetnog satelita, o kojoj su Amerikanci pričali<br />
za vrijeme znanstvenih skupova. A kud<br />
ćeš bolje nego pobijediti mrskog neprijatelja<br />
u njegovoj igri! Koroljev je shvatio da će,<br />
koristeći postojeću raketu R-7, to napraviti<br />
prije Amerikanaca, što mu je pošlo za rukom<br />
niti mjesec dana od početka projekta.<br />
Lopta s antenama<br />
Sam Sputnik bio je zapravo vrlo jednostavan<br />
uređaj. Bila je to metalna sfera s odašiljačima,<br />
baterijama i uređajima za mjerenje topline,<br />
promjera malo većeg od pola metra, s dvije<br />
antene dugačke dva i pol metra te dvije od<br />
deset metara, ukupne mase 86,3 kilograma.<br />
U 2 sata i 28 minuta raketa R-7 poletjela je<br />
iz stepe u Kazahstanu, koja će poslije dobiti<br />
naziv Bajkonur i odakle će, 12. travnja 1961.,<br />
u svemir krenuti i prvi čovjek, Jurij Gagarin.<br />
Sputnik 1, skraćenica za Iskustvennyi Sputnik<br />
Zemli, tj. Zemljin suputnik, kružio je oko<br />
Zemlje 93 dana obišavši je pritom 1400 puta,<br />
Sputnikov bip-bip označio je početak<br />
osvajanja svemira<br />
što je ekvivalent putu od oko 40 milijuna<br />
kilometara. Prva 23 dana odašiljao je radiosignal,<br />
svakih sat i pol vremena. Nakon tri<br />
mjeseca, 4. siječnja 1958. godine, Sputnik je<br />
ušao u atmosferu i sagorio. Sputnikov kraj<br />
bio je početak jedne velike bitke za prevlast<br />
u istraživanju i osvajanju svemira. Sovjetski<br />
premijer Hruščov bio je impresioniran uspjehom<br />
i naredio je lansiranje drugog satelita,<br />
niti mjesec dana nakon Sputnika. Ideja je bila<br />
proslaviti 3. studenog, 40. obljetnicu Oktobarske<br />
revolucije. Nova letjelica, Sputnik 2,<br />
bila je šest puta teža od prethodnika, a imala<br />
je i posadu - psa Lajku. Ona je bila prvo živo<br />
biće u svemiru, gdje se, na žalost, nije dugo<br />
zadržala. Šest sati nakon lansiranja umrla je u<br />
Sputniku 2 od topline i iscrpljenosti. Nije, naime,<br />
bilo načina da se satelit vrati na Zemlju.<br />
Panika u Americi<br />
S ovakvim uspjesima Sergej Koroljev je<br />
postao junak majke Rusije, vjerojatno ste<br />
pomislili. Međutim, baš naprotiv, postao je<br />
nitko! Naime, Rusi su toliko bili impresionirani<br />
njegovim radom da su se bojali da ga<br />
američki špijuni ne likvidiraju. Stoga su ga<br />
zakopali u anonimnosti, i to toliko da neki od<br />
ljudi s kojima je radio nisu znali kako se zove,<br />
već su ga zvali Glavni inženjer.<br />
Rad Glavnog inženjera preplašio je Amerikance,<br />
koji u panici žele lansirati… pa bilo<br />
što, samo da leti. A nije letjelo ništa. Razlog<br />
za to leži u šikaniranju Von Brauna, jer su<br />
Amerikanci bili previše ponosni ili previše<br />
arogantni da bivšem Hitlerovu znanstveniku<br />
priznaju da je pametniji od njih. Kad je Von<br />
Braun dobio priliku da se aktivnije uključi u<br />
projekt, stvari su krenule nabolje. U svemir<br />
se iz Cape Canaverala uputio Explorer 1,<br />
prvi američki satelit. Uskoro je lansiran i<br />
drugi, pa i treći, te SAD ponosno prezentira<br />
plan za istraživanje svemira između Zemlje i<br />
Mjeseca. Prvog dana listopada 1958. godine<br />
naredbom predsjednika Eisenhowera spajaju<br />
se tri aeronautičke kompanije i osniva<br />
NASA, National Aeronautics and Space<br />
Administration.<br />
Početak joj i nije bio slavan, prve tri letjelice<br />
Pioneer propale su. Srećom za NASA-u,<br />
uslijedio je i prvi uspjeh, projekt SCORE<br />
(Signal Communications by Orbiting Relay<br />
pc_chip/listopad_07/ITtainment<br />
137
138<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
Equipment), komunikacijski satelit u orbiti. S<br />
tog je satelita i poslana prva poruka iz svemira,<br />
snimljena božićna čestitka predsjednika<br />
Eisenhowera. NASA uskoro predstavlja i<br />
projekt Mercury, plan za slanje ljudi u svemir,<br />
te pompozno bira 110 kandidata za tu<br />
misiju.<br />
Put na Mjesec<br />
Dok su se Amerikanci pokušavali odlijepiti<br />
raketama sa Zemlje, Rusi su već imali novi<br />
plan - Mjesec! I uspjeli su: Luna 1 prva je letjelica<br />
koja je prošla pored Mjeseca. Počinje<br />
fascinantna i napeta trka za osvajanje svemira.<br />
Američki Pioneer 4 također prolazi pored<br />
Mjeseca, a NASA predstavlja Mercury<br />
Seven - koje možda treba nazvati Sedmorica<br />
veličanstvenih - astronaute izabrane da budu<br />
prvi ljudi u svemiru, te radi prve fotografije<br />
Rakete Satrun 5<br />
koje je konstruirao<br />
Von Braun odvele<br />
su čovjeka na<br />
Mjesec<br />
Zemlje iz svemira. Na američku propagandu<br />
Rusi uzvraćaju akcijama - svijetu su pokazali<br />
prve fotografije Mjeseca i njegove skrivene<br />
strane, one nevidljive sa Zemlje, te su na<br />
površinu Mjeseca zabili sondu.<br />
Sovjetska dominacija u svemirskoj utrci<br />
kulminirala je slanjem prvog čovjeka u svemir<br />
- Jurija Gagarina. Izazvalo je to neviđeno<br />
slavlje u SSSR-u, nacija koja “samo pravi<br />
Coca Colu i pije je” bila je na koljenima.<br />
Teško je bilo biti Amerikanac tog 12. travnja<br />
1961. godine. Cinična rečenica “Zanimljivo…<br />
ne vidim nikakvog boga ovdje” značila je<br />
novu pljusku SAD-u. Ne samo da je mrski<br />
neprijatelj Sovjetski Savez poslao prvog<br />
čovjeka u svemir, već je taj, Jurij Aleksejevič<br />
Gagarin, izjavio ovako nešto. Sovjetski<br />
Savez sprdao se sa SAD-om na dva, njima<br />
najbolnija polja, tehnološkom i religijskom.<br />
SAD-u je hitno trebalo nešto da se vrati u<br />
Svemirska utrka na DVD-u<br />
U tekstu koji ste pročitali naveden je samo dio zanimljive povijesti osvajanja<br />
svemira. Taj je dio zaista malen, jer je povijest bogata detaljima, događajima i<br />
osobama koje čine priču opsega knjige, a ne teksta na nekoliko stranica. Međutim,<br />
kako nismo našli niti jednu zaista kvalitetnu knjigu te tematike, predlažemo vam da<br />
da posjetite videoteku i posudite DVD dokumentarne serije Space Race ili Utrka<br />
do svemira, ako ste je propustili nedavno na televiziji. U četiri epizode ovaj vam<br />
fantastičan dokumentarac donosi priču o osvajanju svemira iz američke i ruske<br />
perspektive, iz kuta Von Brauna i Koroljeva. Svakako pogledati!<br />
Svemirska šetnja zove se leoniranje, po<br />
kozmonautu Alekseju Leonovu, koji se<br />
prvi prošetao svemirom<br />
igru. “Vjerujem da bi se ova nacija trebala<br />
posvetiti cilju da do kraja ovog desetljeća čovjek<br />
sleti na Mjesec i sigurno se vrati na Zemlju”,<br />
rekao je John F. Kennedy 25. svibnja<br />
1961. označivši tako početak nove trke, one<br />
za osvajanje Mjeseca. Kako više ništa nisu<br />
htjeli prepustiti slučaju, NASA je angažirala<br />
Von Brauna i njegov tim, koji su u suradnji<br />
s Boeingom uskoro na stol stavili nacrt za<br />
nove rakete tipa Saturn. One su se pokazale<br />
najuspješnijima do tada, budući da je to bila<br />
prva serija raketa u kojoj nijedna nije eksplodirala<br />
pri lansiranju. Upravo su te rakete<br />
na kraju i lansirale seriju misija Apollo, pa i<br />
onu Apollo 11, 16. srpnja 1969. godine. Četiri<br />
dana kasnije orao je sletio - u 22 sata, 56<br />
minuta i 15 sekundi po vremenu Houstona,<br />
Neil Armstrong napravio je povijesni korak<br />
na Mjesecu! Konačno trijumf Amerike!<br />
Valjda. Naime, još je dan danas mnogo onih<br />
koji tvrde da je cijelo spuštanje na Mjesec<br />
režirano u nekom holivudskom studiju i da<br />
se na taj povijesni dan osim najveće svjetske<br />
prevare nije dogodilo ništa.<br />
Rezultat svemirske utrke<br />
Mnogo je faktora utjecalo na ludnicu u osvajanju<br />
svemira prije 50-ak godina. Dvije velesile<br />
u Hladnom ratu na taj su način ratovale<br />
na moralnom, tehnološkom i ideološkom<br />
polju, a dan danas nije jasno tko je pobijedio.<br />
Zapravo, to baš i nije točno. Pobijedilo<br />
je čovječanstvo, jer su naše živote bitno<br />
poboljšale mnoge tehnologije i usluge koje<br />
su razvijene za svemirski program. Štoviše,<br />
niz istraživanja u svijetu pokazao je da se na<br />
svaki dolar koji je uložen u svemirski program<br />
vratilo šest do sedam dolara od uređaja<br />
i tehnologija koji su nastali kao nusprodukti<br />
svemirskog istraživanja. Također, svako<br />
radno mjesto u svemirskoj industriji otvara
još četiri do pet radnih mjesta u industrijama<br />
koje se bave proizvodnjom nusprodukata.<br />
Već smo ranije u tekstu spomenuli lansiranje<br />
komunikacijskih satelita, a oni su omogućili<br />
niz projekata bez kojih je danas život<br />
nezamisliv, od televizijskih prijenosa, mobilne<br />
i satelitske telefonije, prognoze vremena,<br />
GPS sustava, do špijunskih i ostalih tehnologija<br />
s primarno vojnom namjenom. Kada<br />
Hrvatska tako sljedeće godine bude igrala na<br />
Euru u Austriji i Švicarskoj, satelitskim ćemo<br />
vezama uživo pratiti prijenose (i pobjede,<br />
naravno), a mnogi ne znaju da je upravo<br />
NASA bila zaslužna za prvi TV prijenos<br />
velikog sportskog događaja - Olimpijskih<br />
igara 1964. iz Tokija. To su omogućili sateliti<br />
Relay 1 i Telstar 1, koje je NASA razvila u pedesetim<br />
godinama, a lansirala 1962. godine.<br />
Njihov nasljednik, projekt Communications<br />
Technology Satellite (CTS), lansiran je 1976.<br />
godine.<br />
Računala iz svemira<br />
Projekt Apollo i kasnija istraživanja vezana<br />
uz space shutlte doveli su do stvaranja<br />
niza tehnologija kojima se služimo gotovo<br />
svakodnevno a da toga nismo svjesni. Na<br />
primjer, računalni miš zapravo je potomak<br />
uređaja koji je NASA patentirala radi lakšeg<br />
manipuliranja gomilom podataka u svojim<br />
računalima, dok je popularni igraći rekvizit<br />
joystick nastao iz uređaja koji je originalno<br />
razvijen za upravljanje lunarnim roverom u<br />
misiji Apollo. Ako pratite trendove, vjerojatno<br />
imate LCD monitor. Pogađate, još jedan<br />
nusprodukt svemirskog programa, razvijen<br />
da eliminira monitore s katodnim cijevima<br />
koji su preglomazni i preteški za korištenje<br />
u letjelici u kojoj su prostor i težina itekako<br />
bitni. Još je jedan primjer i tvrdi disk, to jest<br />
njegov čitač, koji je zaštićen ferofluidnim<br />
zaštitnim slojem. Naime, jedan od velikih<br />
problema s kojima se NASA susrela kod<br />
svemirskih letova je dotok goriva u motore<br />
u bestežinskom stanju. U projektu Apollo<br />
NASA je patentirala posebno gorivo obogaćeno<br />
finim česticama željeznog oksida, koje<br />
su magnetne sile ubacivale u motor. Taj tzv.<br />
ferofluidni pečat, koristi se i u proizvodnji<br />
poluvodičkih čipova, kao i za spominjanu<br />
zaštitu čitača hard diska, stvaranjem zapreke<br />
koja blokira smetnje pri čitanju.<br />
U konstruiranju teleskopa Hubble razvijen<br />
je i Charge Coupled Device (CCD) čip, koji<br />
Jedna od najpoznatijih fotografija Zemlje<br />
snimljenih iz svemira<br />
Je li teflon iz svemira?<br />
U priči o proizvodima i tehnologijama koje koristimo u svakodnevnom životu,<br />
a koje su potekle iz svemirskog programa, često se spominje i teflon. Međutim,<br />
radi se o jednoj velikoj zabludi. Naime, kada je američka javnost u 60-im godinama<br />
prošlog stoljeća počela negodovati zbog cijene svemirske utrke, NASA je proračun<br />
branila svim sredstvima, uključujući i prezentiranje svih tehnologija koje su se<br />
već onda koristile u običnom životu. Tako su izjavili da je program Apollo zaslužan<br />
za otkriće i komercijalnu upotrebu teflona i teflonskih tava, jednog od svima nam<br />
dragih kuhinjskih pomagala. Međutim, teflon, ili pravim imenom polimer PTFE,<br />
politetrafluoroetilen, otkriven je još 1938. godine, i to ne u svemirskom programu,<br />
već u malom laboratoriju tvrtke DuPont. Kemičar Roy Plunkett tijekom jednog eksperimenta<br />
primijetio je da je iz cilindra tetraflouroetilena zapremine tisuća grama<br />
izašlo deset grama manje plina. Ostatak je našao na dnu posude, u obliku bijelog<br />
praha koji je izvukao žicom. Ubrzo je shvatio da je riječ o sasvim novom polimeru<br />
koji se stvara kada se molekule ugljika povežu u lanac od oko sto tisuća atoma, pri<br />
čemu je svaki atom ugljika vezan s dva atoma fluora. Tvrtka Tefal iskoristila je sve<br />
pozitivne osobine ovog polimera, posebno otpornost na vrućinu i hladnoću te činjenicu<br />
da se na njega ništa ne prima, pa je patentirala teflonsku tavu. Veza između<br />
teflona i NASA-e samo je u tome što ga je NASA u izobilju kupovala i koristila u<br />
misijama Apollo.<br />
je ključan element popularnih digitalnih<br />
fotoaparata. Još korisnija primjena ovog čipa<br />
je u medicini, u dijagnosticiranju raka dojke.<br />
Naime, CCD čip toliko je osjetljiv da samim<br />
skeniranjem tkiva, bez potrebe za kirurškom<br />
biopsijom, može detektirati gdje se točno<br />
nalazi tumor, a zatim i radi li se o zloćudnom<br />
ili dobroćudnom. Sam se tumor onda jednostavno<br />
eliminira iglom, bez rezanja tkiva<br />
skalpelima. To smanjuje period oporavka,<br />
eventualna dodatna “kopanja” po tijelu, lijekove<br />
i u krajnjoj liniji strah.<br />
Budućnost pred nama<br />
CCD čip nije jedina tehnologija koju danas<br />
nalazimo u medicini, a potekla je iz “svemira”.<br />
To je, primjerice, tehnologija Digital<br />
Image Processing (DIP), koja je osnova snimanja<br />
unutrašnjosti našeg tijela, prvenstveno<br />
magnetske rezonancije, našeg mozga,<br />
infracrvenog toplomjera, raznih lijekova,<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
pejsmejkera i tako dalje. Ubrajate li se u<br />
ljubitelje serije Air Crash Investigations, koja<br />
se emitira na kanalima National Geographic i<br />
Discovery, sigurno znate i za niz tehnologija<br />
koje letenje čine sigurnim. Međutim, vjerojatno<br />
ne znate da su produkt svemirskog<br />
istraživanja - od tehnologija u kontroli leta,<br />
doppler microwave radara koji predviđa nalet<br />
vjetra ili wind shear do TACAS-a (Traffic<br />
Alert And Collision Avoidance System), koji<br />
osigurava da se avioni ne sudare u letu i tako<br />
dalje.<br />
Zaista je teško nabrojiti sve produkte svemirskih<br />
istraživanja koji su danas prisutni u<br />
našim životima. Stoga se radujemo i budućnosti<br />
koja je ispred nas. U NASA-i su najavili<br />
da će 100. obljetnicu lansiranja Sputnika<br />
slaviti i kao 20. obljetnicu osvajanja Marsa,<br />
pa je jasno da će se ponovo opet ulagati u<br />
svemirski program. Samim time sigurni smo<br />
da će se i u našim životima pojaviti niz novih i<br />
korisnih tehnologija i usluga.<br />
139
Trendovi: Dizajn elektroničkih uređaja<br />
Hedonisti, naprijed!<br />
Piše > Sanja Radović<br />
Mobitele, crne laptope, neugledna<br />
kućišta stolnih računala krem-boje,<br />
tipkovnice i miševe slične boje - ali ne sasvim<br />
iste, više sivkaste nego krem-boje bez ikakva<br />
stava i smisla. Ti uređaji nisu imali niti opravdanje<br />
da se mogu uklopiti u bilo kakav prostor,<br />
osim u neku sobu čiji su zidovi davno<br />
trebali biti ili srušeni, ili dani u ruke majstora<br />
kista. Izlika da su ti uređaji, koji su nas pratili<br />
kamo god smo išli, “klasična” izgleda bila je<br />
jadna, jer se nisu međusobno razlikovali - zar<br />
je to “klasika”? Živo se sjećam druženja s<br />
prijateljima jedne večeri, kad smo svi izvadili<br />
svoje crne mobitele na stol na kojem je već<br />
stajalo nekoliko daljinskih upravljača za TV,<br />
glazbenu liniju i tko zna što još. Osim što su<br />
svi naši telefoni izgledali jednako (tada su<br />
još i zvonili više-manje istim jednostavnim<br />
melodijama), kako bi pronašao svoj telefon<br />
jedan se od nas zapitao: “Koji je od ovih daljinskih<br />
mobitel?”<br />
Još smo tada priželjkivali ružičaste telefone,<br />
zelena ručna računala, zlatne prijenosnike,<br />
čupave futrole i fluorescentna kućišta, a<br />
neki su nam se dečki u našem hardverskom<br />
labosu smijuljili. No čini se da je naše vrijeme<br />
stiglo.<br />
Uživanje svim čulima<br />
Kako su mobilni uređaji postali svakodnevica,<br />
a računala postala mobilni uređaji, tako<br />
su i trendovi dizajnerskog svijeta prešli u<br />
svijet gadgeterije. Danas ne želimo gadget<br />
koji je samo koristan, već apsolutno želimo<br />
i da lijepo izgleda. Možda donekle možemo<br />
zahvaliti Steveu Jobsu što je požurio taj<br />
trend, ali činjenica je da bi i bez njega moda<br />
ušla u svijet elektronike. Ne samo zato što su<br />
žene i dizajneri ušli u svijet elektronike, već<br />
zato što je jednostavno nastupilo vrijeme u<br />
kojem trendovi vladaju svijetom.<br />
Nedavno nam je na jednom predavanju o<br />
trendovima u dizajnu rečeno kako nastupa<br />
era - hedonista (i mi joj se iskreno veselimo)!<br />
“Uživanje svim čulima u svemu što nam se<br />
pruža”, to je moto novog, lijepo dizajniranog<br />
doba, koje oblikuje našu svakodnevicu - bili<br />
mi svjesni toga ili ne. Dizajn oblikuje našu<br />
komunikaciju, zabavu, ali i svakodnevne navike,<br />
pa tako ne pazimo samo što ćemo obu-<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
Nova era dizajna je pred nama, jer nastupilo je doba u kojem potrošač više nije samo puki kupac<br />
- on želi istinski, svim čulima uživati u svemu što mu se nudi<br />
ći, već gledamo i na to kako je dizajnirana<br />
hrana u našem tanjuru, sjedalica u čekaonici,<br />
auto u koji sjedamo, slušalice koje stavljamo<br />
u uši... Nema više života bez dizajna, to postaje<br />
znana činjenica.<br />
Poly-što?!<br />
Nova era dizajna među nekim se znalcima<br />
naziva PolySensoriality i to je faza u kojoj dizajn<br />
ima direktan utjecaj na sva naša osjetila.<br />
PolySensoriality je složenica od grčke riječi<br />
koja označava “više” i latinske riječi sensorium<br />
- povezan s osjetilima; u 19. stoljeću ta je<br />
riječ značila “imati više značenja ili osjeta”.<br />
Fenomen percipiranja okoline preko više<br />
osjetila inspiracija je dizajnerske revolucije<br />
koja je pred nama, rekao nam je Matthew<br />
Jett, direktor tvrtke Promostyl, koja se bavi<br />
predviđanjima i praćenjima trendova diljem<br />
svijeta. “Dosta je ozbiljnog svijeta, želimo se<br />
zabavljati, želimo uživati. Ne želimo nastanjivati<br />
bezukusnu, globalnu MonoKulturu,<br />
mi želimo živjeti u novom PolySensorialnom<br />
svijetu”, poruka je koja se hedonistima jako<br />
svidjela.<br />
141
142<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
Ne želimo bezukusnu, globalnu<br />
MonoKulturu<br />
“Trendseteri odbacuju funkcionalne forme<br />
prošlog desetljeća - kako tehnoloških gadgeta,<br />
tako i luksuzne mode - kako bi prigrlili<br />
bogate materijale i izazovne oblike”, tvrdi<br />
Matthew. PolySensoriality je faza u kojoj<br />
će dizajn imati direktan utjecaj na sva naša<br />
osjetila, a želje će biti stimulirane iz mnogih<br />
smjerova odjednom. PolySensoriality poštuje<br />
činjenicu da smo postali vizualna kultura,<br />
jednostavno zato što smo izloženi tisućama<br />
slika svakog dana i naučili smo oslanjati se<br />
na svoje osjetilo vida više nego na sva ostala<br />
naša osjetila. No tome je kraj, jer više nije<br />
dovoljno niti da proizvod izgleda dobro. Pripadnici<br />
novog doba žele da proizvod i zvuči<br />
dobro, da ima dobar okus i da miriše dobro.<br />
Što to zapravo znači za obične smrtnike?<br />
Upravo ono za što smo se zadnjih godina borili:<br />
naša svakodnevica neće biti dosadna, jer<br />
sve oko nas bit će šareno, mirisno, dojmljivo,<br />
snažno. U danima pred nama najutjecajniji<br />
trendovi u dizajnu bit će oni ujedno dekorativni,<br />
ali i senzualni toliko da stimuliraju sva<br />
osjetila. “Dosta je ozbiljnog svijeta, želimo<br />
se zabavljati, želimo osjetiti zadovoljstvo,<br />
užitak, želimo osjetiti nove senzacije”, poručuje<br />
Matthew Jett. “Ne želimo nastanjivati<br />
bezukusnu, globalnu MonoKulturu, mi<br />
želimo živjeti u novom PolySensorialnom<br />
svijetu!”<br />
Nesigurnost je stvar prošlosti<br />
Spomenuta “MonoKultura” je trend proizašao<br />
iz globalizacije, ekonomskog imperativa<br />
i međunarodnog poslovanja. MonoKultura<br />
je trend koji je nastao u 20. stoljeću kao rezultat<br />
svojevrsne nesigurnosti svjetskog stanovništva,<br />
koje je odjednom izgubilo glavu<br />
u sve bržem radnom tempu 24/7. MonoKultura<br />
je trend koji zadovoljava želju korisnika<br />
za prepoznavanjem koje im daje određenu<br />
dozu sigurnosti, a najbolji je primjer za to<br />
lanac restorana brze hrane McDonald’s: svi<br />
su restorani na svijetu koji posluju pod tim<br />
imenom jednaki - isto izgledaju, uniforme<br />
prodavača su iste, flajeri za razne akcije su<br />
jednaki, hrana je (što je pogotovo zastrašujuće)<br />
potpuno istog okusa na kojem god se<br />
dijelu svijeta nalazili... Što je zgodno ako se<br />
nalazite u Kini, ne znate čitati kineske znakove<br />
i ne znate kako biste kuharu objasnili da<br />
vi ne jedete pse. No današnje je doba rezer-<br />
Imidž ili hedonizam? Zašto ne bismo imali<br />
oboje?<br />
“So tomorrow”, reklama za Siemens Xelibri,<br />
jedan od prvih modno osviještenih<br />
mobilnih uređaja, bila je bolno istinita<br />
virano za ljude s više samopouzdanja, koji<br />
su sigurni da će dobiti upravo ono što žele<br />
u kojem god se dijelu svijeta nalazili. Prema<br />
tome, spomenuti lanac restorana i općenito<br />
takva vrsta poslovanja, izgrađena na ljudskoj<br />
nesigurnosti, postali su stvar prošlosti, tvrde<br />
suvremeni utemeljitelji trendova. Možemo<br />
odahnuti.<br />
Nema nove prilike za prvi dojam<br />
Na sličan način, nadamo se, stvar su prošlosti<br />
i bezlično dizajnirani mobilni telefoni,<br />
dlanovnici, laptopi, kućišta, monitori. Proizvođači<br />
gadgeta sve više pozornosti obraćaju<br />
izgledu uređaja, a zadnjih se nekoliko<br />
godina na taj način pogotovo bore proizvođači<br />
mobilnih telefona. Već nekoliko godina<br />
na tržištu postoje tzv. “ženski” telefoni, koji<br />
su iznimno popularni među pripadnicama<br />
ljepšeg spola, a čiji je trend započeo neuspješnom<br />
Siemensovom serijom Xelibri<br />
(iskreno, iako nas je dizajn tih telefona osvojio,<br />
ti su uređaji bili jednostavno nedovoljno<br />
dobri). Tijekom 2005. i 2006. većina je<br />
proizvođača ozbiljno započela osvajanje<br />
korisnika upravo vizualnim adutom: počevši<br />
od popularnog Motorolina modela<br />
RAZR, preko Samsungovih ultratankih<br />
telefona, sve do Sony Ericssonovih modela<br />
razigranih boja iz serije Walkman.<br />
Začeci sličnog trenda vidljivi su i među<br />
proizvođačima prijenosnih računala, pa<br />
su tako Sonyjev Vaio i Appleovi notebooci<br />
pravi ukras, čije glatko kućište želimo<br />
maziti. Prijenosni medijski playeri također<br />
su se uključili u sličnu utrku počevši prvenstveno<br />
s iPodom.<br />
Slatki poput bombona<br />
Trend izrade lijepih, emocionalno obojenih<br />
gadgeta sve je snažniji, ali to je tek početak.<br />
Uskoro će biti obrisana i granica između<br />
hardvera i softvera (što su pokušali, na pri-<br />
Samsungovo prijenosno računalo slijedi<br />
trend PolySensorialityja<br />
mjer, dizajneri Sony Ericssonova najnovijeg<br />
modela T650i), a nakon toga, kad vizualno<br />
čulo bude u potpunosti zadovoljeno, slijede<br />
i sva ostala osjetila. Tako će ih novi modeli<br />
iPoda, očekivano, zadovoljiti nekoliko: novi<br />
playeri su u bojama bombona, obli i ugodni<br />
na dodir, gotovo jestivi, a toliko snažni da<br />
mogu u sebi čuvati čitav backup osobnog<br />
računala... Još samo nedostaje sladak okus i<br />
miris kakvog zanimljivog parfema, i - voilà<br />
- eto nam PolySensorialityja! Jedva čekamo.<br />
Nokia je<br />
kolekcijom<br />
L’Amour<br />
dala svoj<br />
doprinos<br />
modnim<br />
trendovima<br />
u mobilnoj<br />
industriji
144<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
Automobili<br />
Ekologija ima svoju cijenu<br />
Brojne poteškoće u razvoju, visoka cijena proizvodnje i drugi objektivni problemi razlozi su zbog<br />
kojih ekološke automobile još neko vrijeme nećemo gledati kao česte prolaznike na našim cestama<br />
piše > Hrvoje Jurman<br />
Među brojnim vijestima o velikim onečišćenjima<br />
i zagađenosti zraka može nas<br />
veseliti podatak da je sve veći broj ljudi u autoindustriji<br />
koji se okreću razvoju ekoloških automobila<br />
razmišljajući o smanjenju zagađenja i<br />
budućnosti jedinog nam planeta. Pri tome treba<br />
imati na umu da ekološki automobili nisu u<br />
pravom smislu riječi ekološki jer, ako auto nije<br />
pokretan vodikom ili ako nije električan - on je i<br />
dalje zagađivač. Dobra vijest je da se pojavljuje<br />
sve više pravih ekoautomobila, no dok oni ne<br />
postanu dostupni masovnom tržištu, zadovoljit<br />
ćemo se podatkom o povećanoj proizvodnji<br />
hibrida koji su manji zagađivači. Dakako, tu su<br />
uvijek oni kojima je ekologija zadnja stvar na<br />
pameti i koji jedino razmišljaju kako napraviti<br />
što jači i luksuzniji model automobila.<br />
Električni motor<br />
Jedini pravi ekološki automobili koji ne zagađuju<br />
okoliš su oni pokretani vodikom, bioetanolom<br />
i električni automobili. Iako razvoj električnih<br />
automobila prate problemi, ponajviše<br />
u vidu kratkotrajnosti baterija, pokazalo se da<br />
i oni imaju svog konja za utrku. To je, naravno<br />
- Venturi Fétish, sportski automobil fantastičnih<br />
performansi i astronomske cijene od čak<br />
450 tisuća eura. Može se pohvaliti s 300 konja i<br />
ubrzanjem do stotke za 4,5 sekundi, ali i maksimalnom<br />
brzinom od samo 170 km/h, dok mu<br />
domet iznosi između 300 i 350 kilometara, što<br />
je uobičajeno za električne automobile. Kako<br />
njegovo punjenje traje između tri i šesnaest<br />
sati, nije teško zaključiti gdje leže najveće<br />
prepreke u njegovoj dostupnosti masovnijem<br />
tržištu, uz cijenu naravno. No brz napredak<br />
tehnologije dovest će i do napretka električnih<br />
motora, a kada je dizajn u pitanju, ovi su automobili<br />
već sada ispred svog vremena.<br />
Avion ili automobil?<br />
Da sportski ekoautomobili ne jure samo 170<br />
na sat dokazao je švedski Saab svojim konceptom<br />
Aero X, pri čijem su dizajniranju korištena<br />
iskustva iz automobilske i zračne industrije.<br />
Njegovom atraktivnom izgledu ponajviše pridonosi<br />
kabina napravljena po uzoru na kabine<br />
Becker Jet Vans<br />
Saab Aero X Venturi Fétish<br />
“Aero X razvija maksimalnu<br />
snagu od 400 KS, uz 500<br />
Nm okretnog momenta.<br />
Do stotke mu treba samo<br />
4,9 sekundi”<br />
borbenih zrakoplova, koja vozaču omogućava<br />
uvid u situaciju izvan automobila u luku od čak<br />
180 stupnjeva. I ostatak automobila napravljen<br />
je u futurističkom stilu, a posebno je impresivna<br />
trodimenzionalna instrument ploča. Ovaj<br />
model Saaba pokreće 2,8-litreni BioPower V6<br />
motor s twin VGT turbinom koji za pogon koristi<br />
bioetanol. Za razliku od prije navedenog<br />
Venturi Fétisha, Aero X razvija maksimalnu<br />
snagu od 400 KS, uz 500 Nm okretnog momenta.<br />
Do stotke mu treba samo 4,9 sekundi,<br />
dok je maksimalna brzina elektronički ograničena<br />
na 250 kilometara na sat.<br />
Rad i zabava u kombiju<br />
Pored proizvođača koji rade na razvoju ekoloških<br />
automobila uvijek ima onih kojima su najvažnije<br />
performanse mašine, luksuz i prestiž.<br />
Njih ekologija i zagađenje zraka ne zanimaju<br />
previše, ali zato ne štede na njegovu izgledu i<br />
raznim skupim dodacima kojima privlače oda-<br />
branu klijentelu - podebljeg džepa, naravno.<br />
Jedna od takvih kompanija jest Becker Jet<br />
Vans, koja se bavi preuređivanjem kombija<br />
radeći od njih zabavne centre na četiri kotača<br />
ili pak doslovni “ured za van”. Osim što preuređuje<br />
kombije po željama njihovih vlasnika,<br />
Becker Jet Vans u svojoj ponudi ima i već<br />
preuređene Fordove i Mercedesove kombije<br />
u šest različitih verzija za zabavu i posao.<br />
Vozila se razlikuju po vanjskom i unutarnjem<br />
uređenju, pa korisnici mogu birati između<br />
svijetle bijelo-bež kombinacije boja te crne<br />
boje u kombinaciji s tamnim trešnjinim drvom<br />
i mahagonijem - ljudi imaju stila, nema što!<br />
Ljubitelji tehnologije gotovo neće htjeti napustiti<br />
kombije Jet Vans jer je u njima sve bežično<br />
- od povezivanja na Mrežu svih mreža pa do<br />
međusobnog spajanja uređaja. U paketu dolaze<br />
dva prijenosna računala, dok su dva centralna<br />
skrivena u podu, međusobno nezavisna<br />
i povezana s LCD monitorima unutar kombija.<br />
Tako se u miru mogu gledati filmovi, igrati<br />
videoigre ili pripremati prezentacije za posao.<br />
Od ostale dostupne opreme na raspolaganju<br />
su četiri mobilna telefona, jedan satelitski<br />
telefon, pisač, četiri mala LCD-a i jedan centralni<br />
monitor dijagonale 55 centimetara. Kako<br />
bi sve bilo u paketu, u kombije su ugrađeni i<br />
mini barovi prepuni svih vrsta alkohola te hladnjak.<br />
Posebno su opremljena i mjesta vozača<br />
i suvozača kojima je na raspolaganju satelitska<br />
navigacija, konstantno praćenje stanja na<br />
cestama i vremenske prognoze te još jedan<br />
mali hladnjak. Suvozaču je još na raspolaganju<br />
i ugrađeno putno računalo kako mu nikada ne<br />
bi bilo dosadno. Ako ste velika manga i njuška<br />
te ste na crnoj listi lokalnih mafijaša i smutljivaca<br />
upitna morala, uz pomoć kombija Becker<br />
Jet Vans zaista se možete osjećati sigurnima<br />
jer su oni u potpunosti otporni na metke.
Clarkeova putanja<br />
Kapital Network na satelitu<br />
Uz prvi domaći poslovni kanal na satelitu, zagrebački Kapital Network, očekuje se početak<br />
emitiranja kanala HBO Comedy, NatGeo Wild i Sport Klub+ u svežnju Digi TV-a<br />
piše > Dubravko Grakalić<br />
Na satelitskoj sceni posljednjih tjedana<br />
tako je malo novosti da smo, u nedostatku<br />
informacija, prošlog mjeseca morali preskočiti<br />
Clarkeovu putanju. Ipak, posljednjih<br />
dana dogodilo se nekoliko pomaka zanimljivih<br />
domaćim satelitskim entuzijastima,<br />
bez obzira na to pripadali oni gledateljima ili<br />
pak “surferima” televizijskim kanalima. Za<br />
gledatelje, dakle one koji pomnije izaberu<br />
program, čitaju TV satnice i gledaju cijele<br />
filmove, dokumentarce ili ih čak snimaju i<br />
prže na DVD medije, dobre su vijesti vezane<br />
uz skromno proširenje ponude paketa Digi<br />
TV. Surferima će biti zanimljiviji novi kanali,<br />
signali s udaljenih satelita te gledanje egzotičnih<br />
televizija iz istočnih, arapskih ili azijskih<br />
zemalja.<br />
Uz povećanje satelitske televizijske ponude<br />
moramo spomenuti i širenje zemaljske<br />
digitalne televizije po Hrvatskoj. U Istarskoj<br />
županiji, naime, dovršena je montaža predajnika<br />
za DTT signale te se pretplatnicima već<br />
dijele kuponi pomoću kojih mogu jeftinije<br />
nabaviti DTT prijemnike. Svaki kupon vrijedi<br />
dvjesto kuna, što znači da uz malu nadoplatu<br />
mogu digitalizirati prijem televizijskog signala<br />
i bez smetnji gledati četiri nacionalna i<br />
jedan regionalni TV program. Nakon Istre na<br />
redu su obala i otoci, gdje je prijem HRT-a<br />
također slabiji nego na kontinentu.<br />
Biznis na satelitu<br />
Vratimo se svijetu satelita. Još je jedan ambiciozniji<br />
hrvatski televizijski kanal otpočeo<br />
satelitsko emitiranje. Riječ je o Kapital Networku,<br />
prvoj hrvatskoj poslovnoj televiziji,<br />
koja je do sada gledatelje pronalazila samo<br />
u kablovskim mrežama, odnosno preko T-<br />
Comove internetske televizije MAXtv. Od<br />
sredine listopada Kapital Network može se<br />
gledati preko pomalo egzotičnog (ali zato za<br />
najam transpondera vjerojatno povoljnog)<br />
Atlantic Birda, smještenog na poziciji pet<br />
stupnjeva zapadno. Gledatelji koji su fiksirali<br />
antene prema satelitu Amos (četiri stupnja<br />
zapadno), kako bi gledali nekodirane programe<br />
Nove TV, MTV-a Adria i bosanske<br />
televizije OBN, također mogu pratiti Kapital<br />
Network iz susjedstva, posebno ako imaju<br />
malo veće i dobro podešene satelitske “tanjure”.<br />
Program Kapital Networka novost je na<br />
hrvatskom medijskom tržištu. Sastoji se od<br />
poslovnih vijesti iz zemlje i svijeta, talk programa<br />
o biznisu i prevedenih stranih emisija,<br />
od kojih su najčešće one iz produkcije De-<br />
Kapital Network - poslovne vijesti za velike<br />
i male dioničare na Atlantic Birdu<br />
“Moramo spomenuti<br />
i širenje zemaljske<br />
digitalne televizije po<br />
Hrvatskoj”<br />
utsche Welle TV. U jeku dioničarske groznice,<br />
koja vlada Hrvatskom, pojava takvog<br />
programa svakako je dobrodošla.<br />
Zanimljiva je još jedna informacija vezana<br />
uz satelit Atlantic Bird 3, s kojeg već gledamo<br />
Kapital Network. Naime, s istog transpondera<br />
s kojeg signal distribuira javno poduzeće<br />
Odašiljači i veze emitira i RTL Hrvatska. Ali<br />
njihov je program kodiran u sustavu Viaccess<br />
2.5 i ne mogu ga gledati “obični” korisnici,<br />
već je namijenjen samo kablovskim operaterima.<br />
Ljubitelji prirode i životinja moći će<br />
uskoro, s originalnim pretplatničkim karticama,<br />
pratiti National Geographic Wild,<br />
novi specijalizirani program tog poznatog<br />
branda, koji već postoji u nekim kvalitetnim<br />
digitalnim paketima, poput britanskog Skya.<br />
NatGeo Wild emitira, sa srpskim titlovima,<br />
preko satelita Telstar (15 stupnjeva zapadno)<br />
te se reemitira u kablovskim mrežama susjednih<br />
zemalja. U svežnju Digi TV NatGeo<br />
Wild bit će lokaliziran za svih šest zemalja u<br />
kojima ta rumunjska TV kompanija ima svoje<br />
gledatelje.<br />
Kasni HBO Comedy<br />
U istom digitalnom svežnju očekuje se i<br />
početak emitiranja kanala HBO Comedy za<br />
Hrvatsku. HBO Comedy bi trebali (besplatno)<br />
dobiti svi pretplatnici osnovnog svežnja<br />
HBO-a. Kanal već emitira za korisnike paketa<br />
Digi TV u Češkoj i Slovačkoj, no nije<br />
poznato kada će biti lokaliziran i dostupan<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
NatGeoWild - Prirodopisna pojačanja<br />
svežnja Digi TV i kablovskih mreža<br />
za hrvatske gledatelje. Očekivalo se da HBO<br />
Comedy počne s radom za našu publiku 1.<br />
listopada, no poznavatelji prilika kažu da će<br />
biti dobro dogodi li se to do kraja godine.<br />
U sljedećih nekoliko mjeseci u sklopu<br />
svežnja Digi TV trebao bi startati i Sport<br />
Klub+. Taj bi se kanal trebao baviti isključivo<br />
nogometom. Uz prijenose europskih<br />
i južnoameričkih nogometnih liga, Sport<br />
Klub+ emitira i specijalizirane emisije, što ih<br />
pripremaju nogometne televizijske stanice<br />
najvećih europskih klubova poput Reala i<br />
Manchestera. Sport Klub+ imat će hrvatske<br />
komentatore. Najprije će biti dostupan u<br />
kablovskoj mreži B.neta te na MAXtv-u, a<br />
zatim i preko satelita.<br />
U ponudi MAXtv-a je, usput rečeno, proradio<br />
i HBO Digital, odnosno servis pomoću<br />
kojeg pretplatnici mogu naručivati filmove<br />
i TV serije iz produkcije HBO-a po vlastitim<br />
željama. Isprva je ponuđeno oko 25 filmova i<br />
desetak televizijskih serija.<br />
Kanal Discovery Civilization - koji se može<br />
gledati u brojnim kablovskim mrežama,<br />
u paketu MAXtv i Digi TV - trebao bi od<br />
početka studenog biti zamijenjen srodnim<br />
kanalom Discovery Knowledge. Novi će<br />
se kanal (koji će ići na istim frekvencijama)<br />
baviti temama iz povijesti, tehničkih znanosti<br />
i kriminalistikom. Namijenjen je poglavito<br />
muškoj publici u dobi od 35. do 55. godine<br />
života.<br />
Što se satelitskih televizijskih stanica iz<br />
susjednih zemalja tiče, vrijedno je zabilježiti<br />
da se TV Čarli, zabavna i glazbena slovenska<br />
televizija, vratio na satelit Amos. Emitira<br />
nekodirano na frekvenciji 11.308 H. Na<br />
istom satelitu ljubitelji glazbe mogu pratiti<br />
i nekodirani program MTV Ukrajina. Radi<br />
se o najnovijem proširenju moćne glazbene<br />
televizije na još jednu veliku zemlju. Uz planetarne<br />
hitove na MTV-u Ukrajina mogu se<br />
pogledati i tamošnji, zanimljiviji glazbenici.<br />
145
164<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
Vijesti i najave<br />
I u ovom broju pc chipa, naš<br />
urednik igara Gordan Orlić<br />
donosi vam pregled nekih od<br />
najpopularnijih naslova<br />
Top 10 <strong>PC</strong><br />
01 The Sims 2: Bon Voyage<br />
EA Games<br />
02 World in Conflict<br />
Sierra<br />
03 Medal of Honor: Airborne<br />
EA Games<br />
04 Medieval II: Total War - Kingdoms<br />
Sega<br />
05 Bioshock<br />
2K Games<br />
06 World of Warcraft: The Burning<br />
Crusade<br />
Blizzard<br />
07 Medieval II: Total War<br />
Sega<br />
08 The Sims 2<br />
EA Games<br />
09 C & C 3: Tiberium Wars<br />
EA Sports<br />
10 The Sims 2: Seasons<br />
EA Games<br />
Leisure software charts compiled by Chart Track,<br />
(C) 2007 ELSPA Ltd<br />
Halo 3 prodaje se bolje<br />
od svih predviđanja<br />
U više od deset tisuća američkih maloprodajnih<br />
dućana održana je ponoćna prodaja<br />
novog Microsoftova hita, igre Halo 3. Čak je<br />
i Bill Gates posjetio vjerne igrače i jednom<br />
sretniku koji je bio prvi u redu (ne želimo<br />
uopće znati koliko je dana ranije došao pred<br />
dućan kako bi zauzeo mjesto) potpisao njegovu<br />
kopiju igre.<br />
Microsoft je predviđao dobru prodaju, ali<br />
promet od stotinu i sedamdeset milijuna<br />
dolara već u prvom danu nije. Brojka je sama<br />
po sebi velika, ali je još veća kada se usporedi<br />
sa sličnim događajima poput prodaje knjige<br />
Empire: Total War<br />
pc<br />
Strategija<br />
Izdavač: Sega<br />
Datum izlaska: sredina 2008.<br />
Nakon prilično uspješnog expansion packa<br />
Medieval II: Total War Kingdoms razvojna<br />
kuća Creative Assembly odlučila je dodati<br />
nešto novo dobro poznatom i razvijenom<br />
serijalu Total War. Radnja se odvija<br />
u osamnaestom stoljeću, u doba kada se<br />
pojavljuju mnoge nove tehnologije koje<br />
se uvelike koriste u pomorskim bitkama.<br />
Iako je radnja igre fiktivna, uključene su i<br />
neke velike povijesne bitke i sukobi poput<br />
Sedmogodišnjeg rata. Kako se europske<br />
sile šire, tako se i sukobi pomiču sa Starog<br />
kontinenta na kolonije: Karibe, Indiju, sjevernu<br />
Afriku, a naposljetku i na Ameriku.<br />
Najveća novost u igri je što bi sve bitke<br />
trebale biti u pravom smislu riječi realtime.<br />
Sve dosadašnje igre koje su se bavile<br />
pomorskim bitkama u većoj ili manjoj<br />
mjeri bile su turn-based s ponekom, najčešće<br />
minornom inovacijom. U pojedinoj<br />
bitki može sudjelovati i preko dvadeset<br />
Masovne bitke trebale bi biti jedan od<br />
najvećih aduta igre<br />
brodova, što je potencijalna noćna mora za<br />
mikromenadžment. No, prema najavama<br />
proizvođača, nema razloga za zabrinutost<br />
jer će brodovi moći većinu repetitivnih i<br />
dosadnih radnji obavljati sami ukoliko se<br />
vi želite posvetiti stvarima na “globalnoj<br />
razini”. Kada se pak ukaže potreba, možete<br />
preuzeti na sebe sve minorne radnje<br />
i natjerati posadu da radi točno ono što vi<br />
želite.<br />
Osim pomorskih, ništa manje spektakularne<br />
neće biti ni kopnene bitke. Ogromni,<br />
epski sukobi tisuća vojnika trebali bi podići<br />
igru na novu razinu. Mnogo se radi i na<br />
umjetnoj inteligenciji vojnika, koji bi se<br />
trebali znati skrivati iza objekata i napasti<br />
neprijatelja s više strana.<br />
Točan datum izlaska igre nije definiran,<br />
ali razvoj je pri kraju i nadamo se da će igra<br />
ugledati svjetlo dana u prvoj polovici iduće<br />
godine.<br />
Modeli brodova izgledaju solidno Ne zna kakve će biti multiplayer opcije<br />
o Harryju Potteru ili zarade od Spidermana<br />
3. Od oba slučaja više je zaradio Halo 3. Dodatan<br />
fascinantan podatak je da je više od<br />
milijun igrača istoga dana igru zaigralo na<br />
Microsoftovu online servisu Live.<br />
Ovime je zabijen još jedan čavao u već poluzatvoren<br />
Sonyjev lijes. Naime, ne samo<br />
da se Wii i dalje mnogo bolje prodaje, nego<br />
je sasvim očito da se Microsoftova strategija<br />
isplatila te da će Sony morati uložiti puno<br />
novca i truda da povrati vodeću poziciju na<br />
tržištu konzola.<br />
Glasovna komunikacija<br />
u WoW-u<br />
Kao što je i najavio, Blizzard je 26. rujna<br />
objavio zakrpu koja dodaje jedno jako<br />
važno i dugo očekivano poboljšanje u<br />
najpopularniji MMORPG - glasovnu komunikaciju.<br />
Uvođenje glasovne komunikacije<br />
nije prošlo baš kako su se igrači nadali jer je<br />
Blizzard uključivao mogućnost server po<br />
server kako ne bi došlo do većih poteškoća
Team Fortress 2 pc<br />
Pucačina<br />
Izdavač: Valve<br />
Datum izlaska: samo što nije<br />
O relativno neslavnoj povijesti Team Fortressa,<br />
silnim odgodama, preimenovanjima<br />
i neizvjesnostima dalo bi se ispisati barem<br />
nekoliko kartica teksta. Prije jedanaest godina<br />
trojica entuzijasta iz Australije napisala<br />
su mod za Quake 2 koji je doživio priličan<br />
uspjeh, što ih je potaklo da otvore svoju<br />
tvrtku. Istu je uskoro kupio Valve i odlučeno<br />
je da se igra prebaci na Half-Lifeov engine.<br />
Godine su prolazile, planovi i enginei su se<br />
mijenjali, a sve što su igrači dobivali su bili<br />
remakeovi izvornog Team Fortressa. Sada<br />
konačno možemo reći da je tome kraj i da će<br />
se Team Fortress 2 pojaviti kao punokrvna,<br />
standalone igra.<br />
Na raspolaganju je čak devet različitih tipova<br />
vojnika koji se drastično razlikuju svojim<br />
Osebujni likovi doprinose humoru<br />
Glomaznog oružja ne nedostaje<br />
u radu. Neki su se zbog toga morali strpjeti<br />
par dana kako bi i njihov server došao na<br />
red za nadogradnju. Osim glasovne komunikacije<br />
zakrpa donosi mnoštvo bug fixova,<br />
čiji popis možete vidjeti na www.worldofwarcraft.com/patchnotes.<br />
Mirko, pazi leđa!<br />
sposobnostima. Običan vojnik, špijun, inženjer,<br />
piroman, snajperist, bolničar, nosač,<br />
izviđač i stručnjak za eksplozive pružaju<br />
zaista široku paletu mogućnosti i smatramo<br />
da će igrači biti i više nego zadovoljni. Budući<br />
da u igri nema trčanja, brzina je jedan od<br />
ključnih faktora. Izviđač je, dakako, jedan od<br />
bržih likova, ali je slabašan i lako ga je ubiti.<br />
Nosač je pak prilično spor, ali zato sa sobom<br />
nosi ogroman mitraljez koji sije strah među<br />
neprijateljima.<br />
Jedina klasa vojnika koja može koristiti<br />
granate je stručnjak za eksplozive. Iz Valvea<br />
objašnjavaju kako su se odlučili za taj potez<br />
zbog straha od “grenade spama” u multiplayeru,<br />
kakav je bio prisutan u sličnim igrama.<br />
Inženjeri su vjerojatno najkorisniji vojnici na<br />
bojištu jer pomažu svim ostalim vojnicima<br />
donoseći im municiju, oružje i ostale potrepštine.<br />
Inženjeri mogu postavljati mitraljeze i<br />
ukopavati pozicije, a ukoliko imaju potreban<br />
materijal, mogu i popravljati oružje. Kako ne<br />
bi bili nezaštićeni od neprijatelja, nose i sačmaricu.<br />
Bolničar također igra ključnu ulogu<br />
i osim očitih radnji koje obavlja Valve mu je<br />
dodao još jednu vrlo zanimljivu mogućnost.<br />
Nakon što bolničar izliječi suborca, obojica<br />
postanu besmrtni na deset sekundi, no samo<br />
ako je suborac izliječen do maksimuma, tj.<br />
zdravlje mu je na 100 posto.<br />
Ako ste se odlučili kupiti Valveov Orange<br />
Box, u njemu ćete za samo 45 dolara dobiti<br />
dugoočekivan HL: Episode Two, Team<br />
Fortress 2 i Portal kao i originalni HL 2 i HL<br />
2: Episode One. Izvan paketa Team Fortress<br />
vjerojatno će koštati oko četrdeset dolara.<br />
Još jedan smrtan slučaj<br />
zbog prekomjernog<br />
igranja<br />
Na jugu Kine preminuo je muškarac nakon<br />
što je igrao igre u lokalnoj igraonici više od<br />
tri dana za redom. Točan uzrok smrti nije<br />
objavljen, ali vrlo vjerojatno se radi o dehidraciji<br />
i iscrpljenosti.<br />
Kineska vlada prilično je zabrinuta zbog<br />
ovakvih situacija. Točnije, nisu zabrinuti što<br />
je netko umro od igranja, već što mladi toliko<br />
vremena provode na Internetu i gledaju<br />
“nepodoban sadržaj”, što je u Kini prilično<br />
širok pojam. Kako bi smanjio loš utjecaj na<br />
Top 5 konzole<br />
Playstation 2<br />
01 Transformers: The Game<br />
02 Rugby 08<br />
03 Stuntman: Ignition<br />
04 Tiger Woods PGA Tour 08<br />
05 Medal of Honor: Vanguard<br />
Xbox 360<br />
01 John Woo Presents Stranglehold<br />
02 Medal of Honor: Airborne<br />
03 Bioshock<br />
04 Forza Motorsport 2<br />
05 Tiger Woods PGA Tour 08<br />
GameCube<br />
01 Resident Evil 2<br />
02 King Kong: Official Game of<br />
the Movie<br />
03 Resident Evil 3: Nemesis<br />
04 Resident Evil - Code: Veronica<br />
05 Super Monkey Ball Adventure<br />
GameBoy Advance<br />
01 Columns Crown + Chu Chu<br />
Rocket<br />
02 Cars<br />
03 Spongebob: Super Sponge<br />
04 Over The Hedge<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
05 Scooby-Doo & The Cyber<br />
Chase<br />
mlade, predsjednik Hu Jintao pokrenuo<br />
je kampanju “čišćenja” Interneta i uveo<br />
zabranu rada mnogim internetskim kafićima.<br />
Posljednje utočište komunizma sve<br />
teže odolijeva utjecaju Interneta i u skorijoj<br />
budućnosti će ili izgubiti bitku, ili će svojim<br />
građanima morati u potpunosti ukinuti pristup<br />
Mreži svih mreža.<br />
165
166<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
Civilization IV: Beyond the<br />
Sword pc<br />
Bez mnogo halabuke i inovacija Civilization nas još jednom uvlači u svijet globalnih ratova, podmetanja i<br />
smicalica s ciljem da, kao i uvijek, preuzmemo kontrolu nad svijetom<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Otkako se na tržištu igara pojavio Civilization<br />
pa do danas, grafika i igrivost definitivno<br />
su uznapredovale i igra je kvalitetno<br />
pratila sve procese “modernizacije” koji su se<br />
odvijali u branši. Ipak, jedna stvar definitivno<br />
se nije promijenila. Kada sjednete igrati Civilization,<br />
nećete se odvojiti od računala barem<br />
nekoliko sati. Naprosto uvijek imate “još<br />
samo jednu sitnicu” za obaviti i igra vas vuče<br />
da joj posvetite “još samo malo” vremena.<br />
Ovaj “problem” nema puno igara i krajnji je<br />
kompliment Civilizationu, tim više što uspijeva<br />
zadržati kvalitetu iz nastavka u nastavak.<br />
Od toljage do atomske bombe<br />
Radikalnih novosti po pitanju igrivosti i sučelja,<br />
dakako, nema. Kao i u svakom drugom<br />
expansion packu naglasak je stavljen na nove<br />
jedinice, misije i sitna poboljšanja. Šesnaest<br />
novih svjetskih vođa donosi solidnu količinu<br />
novosti u način ratovanja. Od jedanaest novih<br />
scenarija za oko nam je odmah zapeo Afterworld,<br />
koji se pokazao ujedno i najlošijim scenarijem.<br />
Njegov koncept previše je udaljen<br />
od standardnih koncepata Civilizationa i, iako<br />
je idejno dobro osmišljen i realizaciji ništa ne<br />
nedostaje, jednostavno se ne uklapa u igru.<br />
Nova svjetska čuda su očekivana i teško da<br />
će vas posebno oduševiti, ali su zato slučajni<br />
događaji u igri pravi zgoditak. Ukoliko to želite,<br />
igra vam nenajavljeno može objaviti neki<br />
veliki događaj u svijetu koji na neki način utječe<br />
i na vaše carstvo. To su, primjerice, poplave<br />
ili vapaji drugih civilizacija za pomoć. Kako<br />
ćete reagirati na događaj i hoćete li uopće<br />
reagirati prepušteno je vašoj procjeni.<br />
Igra ima i mane. Špijuni ne funkcioniraju<br />
odveć dobro. Najčešće vas uvuku u probleme<br />
puno prije negoli opće dođu do mjesta na<br />
Vodene površine vrlo su kvalitetno<br />
odrađene<br />
Omjeri veličina raznih objekata nisu realni<br />
Tipičan grad nakon nekoliko stoljeća<br />
razvijanja<br />
kojem bi trebali špijunirati. Nerijetko ćete<br />
prokockati mnoge poteze vukući špijune čiji<br />
rezultati djelovanja često ne opravdavaju uložen<br />
trud. Malo se moramo požaliti i na način<br />
na koji funkcioniraju korporacije. Stekli smo<br />
dojam da se radi o dodatku koji je namijenjen<br />
isključivo naprednim igračima koji savršeno<br />
poznaju sve mehanizme Civilizationa. Oni<br />
kojima kompleksnost ne predstavlja problem<br />
bit će itekako zadovoljni korporacijama jer će<br />
im donositi velike prihode. Kao i u stvarnom<br />
svijetu, zbog ogromne potrošnje resursa<br />
pohlepa i prevelika upotreba korporacija vrlo<br />
brzo će dovesti do raspada grada u kojem<br />
korporacija ima sjedište.<br />
Standardna kvaliteta<br />
Kako se radi o expansion packu, poboljšanja<br />
u grafici nema, no izrazito detaljno kreirane<br />
jedinice, kako stare tako i nove, pravi su melem<br />
za oči na iole boljem stroju i na grafiku se<br />
nikako ne možemo požaliti.<br />
Zvuk je, s druge strane, doživio određena<br />
poboljšanja. Glazba je bolja nego ikad te<br />
“Špijuni ne funkcioniraju<br />
odveć dobro”<br />
revno prati zbivanja na bojištima dodatno<br />
podižući atmosferu u igri.<br />
Neuobičajeno visoka cijena za expansion<br />
pack ne ide na ruku Beyond the Swordu, ali<br />
gledamo li ga kao cjelinu, tj. dio Civilizationa<br />
IV, tada je cijena opravdana zbog jedne jedine<br />
činjenice - igrivosti. Jednom kada započnete<br />
igrati teško ćete se odvojiti od računala, a to je<br />
zapravo jedina kvaliteta koju tražimo od igara.<br />
Ako ste ljubitelj Civilizationa, ovaj expansion<br />
pack nećete htjeti propustiti.<br />
Civilization IV: Beyond the Sword<br />
RTS<br />
+ solidna količina novih misija i jedinica,<br />
odlična igrivost<br />
- pojedina poboljšanja ne uklapaju se u<br />
ostatak igre<br />
multiplayer da<br />
izdavač 2K Games<br />
srodne igre prethodni nastavci Civilizationa<br />
optimalna konfiguracija P4@2,5 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika 8<br />
zvuk 9<br />
igrivost 8<br />
ukupna ocjena 81%<br />
www.2kgames.com/civ4/beyondthesword
Medieval II: Total War<br />
Kingdoms pc<br />
Kolonizacija novih svjetova i dalje služi kao nepresušan izvor ideja kreatorima igara. Po tko zna koji put<br />
ponovo smo stavljeni u ulogu velikog vojskovođe koji ima samo jedan cilj - širiti granice svojeg carstva<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Prošlo je gotovo godinu dana otkako je<br />
Creative Assembly izdao originalni Medieval<br />
II. S obzirom na priličan uspjeh igre<br />
nastavci i expansion packovi nisu neočekivani.<br />
Iako nam inače packovi ovog tipa koji donose<br />
samo nekoliko novih mapa i jedinica nisu dragi,<br />
moramo priznati da je Medieval još uvijek<br />
u samom vrhu RTS igara i još nekoliko mjeseci<br />
ne naziremo niti jednu nadolazeću igru koja<br />
bi ga mogla ozbiljno ugroziti.<br />
Prvi susret s igrom prilično je neugodan i<br />
odnosi se na instalaciju koja traje i traje i traje.<br />
Naprosto je toliko spora da smo mislili da se<br />
računalo sledilo, ali nakon “samo” pola sata<br />
uspješno smo uspjeli pokrenuti igru. Na svu<br />
sreću, to je jedino veće neugodno iznenađenje<br />
s kojim smo se susreli.<br />
Idemo, naši!<br />
Na raspolaganju je nekoliko novih kampanja:<br />
Američka, Križarski ratovi i Britanska. Iako<br />
imaju određenog doticaja sa stvarnim povijesnim<br />
događajima, kampanje ih ni na koji način<br />
ne simuliraju, pa osim ponekog poznatog<br />
imena mjesta ili bitke ne očekujte povijesnu<br />
točnost.<br />
U Američkoj kampanji osjeća se priličan<br />
nesrazmjer u snazi doseljenika i starosjedi-<br />
Različiti narodi raspolažu različitim<br />
oružjem<br />
Igra nudi mnoštvo naprednih opcija<br />
Masovnosti u bitkama ne nedostaje<br />
“Dinamika se u igri postiže<br />
manjim zadacima, koji se<br />
sporadično pojavljuju”<br />
laca. Tehnologija starosjedilaca očekivano je<br />
manje razvijena, ali na početku kampanje ta<br />
je inferiornost odveć naglašena i gotovo nepravedna.<br />
Odnos snaga mnogo je pravedniji<br />
u Britanskoj kampanji, gdje su svi umiješani u<br />
borbe jednako jaki, pa taktika i snalažljivost<br />
na bojištu odlučuju o pobjedniku. Neovisno<br />
o kampanji i narodima velik naglasak stavljen<br />
je na špijunažu, sabotažu i ubojstva koja su<br />
često puno učinkovitija nego klasični okršaji<br />
na bojnim poljima.<br />
Dinamika se u igri postiže manjim zadacima,<br />
koji se sporadično pojavljuju i razbijaju dugačke<br />
kampanje na manje, dinamičnije cjeline.<br />
Bilo da se radi o osvajanju grada, ubijanju<br />
kakvog generala ili pak otmici važne osobe, ti<br />
manji zadaci igri daju svježinu.<br />
Dinamici također doprinosi pozadinska<br />
glazba koja se drastično razlikuje od nacije<br />
do nacije. Tijekom bitaka glazba je vrlo agresivna,<br />
kvalitetno dočarava stanje na bojištu i<br />
podiže ukupni dojam igre.<br />
Grafiku gotovo da i nemamo što komentirati<br />
jer novosti nema, osim što je ispravljeno<br />
nekoliko bugova. Zahvaljujući odličnim teksturama<br />
i animacijama, Medieval II je, unatoč<br />
činjenici da je na tržištu više od godine dana,<br />
i dalje pravi melem za oči. Odlično je što su<br />
mu i hardverski zahtjevi sve manji (tj. stvara<br />
se takav privid), pa ga je danas moguće kvalitetno<br />
pokrenuti na gotovo svakom novijem<br />
računalu.<br />
Solidno<br />
Kao i svaki drugi expansion pack, tako niti ovaj<br />
ne donosi prevelike novosti u igru, ali moramo<br />
priznati da stotinu novih jedinica, trinaest<br />
novih nacija, pedesetak novih građevina i<br />
desetak novih agenata ne zvuče nimalo loše.<br />
Petnaest novih multiplayer mapa također bi<br />
trebalo značajno produžiti životni vijek Medievala<br />
II.<br />
Po pitanju igrivosti ništa se nije promijenilo.<br />
Medieval ostaje jedna od ponajboljih modernih<br />
strategija koje možete zaigrati. Posebno<br />
nam se sviđa glatka integracija real-time i turnbased<br />
načina igranja koja ugađa gotovo svim<br />
profilima igrača. Ako ste već kupili Medieval<br />
II, svakako nabavite i ovaj expansion pack.<br />
Medieval II: Total War Kingdoms<br />
RTS<br />
+ RTS i turn-based mogućnosti igranja,<br />
masovnost u bitkama<br />
- umjetna inteligencija kvari opći dojam<br />
multiplayer da<br />
izdavač Sega<br />
srodne igre serijal Age of Empires<br />
optimalna konfiguracija P4@2,5 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika 9<br />
zvuk 9<br />
igrivost 9<br />
ukupna ocjena 90%<br />
www.totalwar.com<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
167
Medal of Honor: Airborne pc<br />
Nakon godina igranja linearnih pucačina s predefiniranim putovima kretanja i skriptiranim događajima<br />
pravo je osvježenje vidjeti igru koji uvodi sasvim nove standarde u žanr<br />
Iz zraka gradovi izgledaju spektakularno<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Igra vas stavlja u ulogu vojnika Boyda Traversa<br />
koji zajedno s ostatkom osamdeset<br />
i druge padobranske divizije napreduje od<br />
Sicilije i Nizozemske sve do samog srca<br />
nacističke Njemačke - Berlina. Nemojte<br />
očekivati detaljnije ulaženje u priču jer za<br />
to nema potrebe. Meci će vam konstantno<br />
zujati iznad glave, pa je svako razmišljanje o<br />
povijesnim činjenicama, uzrocima i posljedicama<br />
rata potpuno nevažno. Ono što je<br />
važno jest da pronađete najlakši način kako<br />
se probiti kroz nebrojeno mnogo Nijemaca<br />
i pritom izvući živu glavu.<br />
Mrski nacisti<br />
Za razliku od gotovo svih ostalih igara gdje<br />
se iskakanje iz aviona svodi na puko čekanje<br />
slijetanja, ovdje je spuštanje padobranom<br />
izuzetno bitan aspekt igre. Ne samo da<br />
valja upravljati padobranom, već je i izbor<br />
točke slijetanja krucijalan za daljnji napredak<br />
u igri. Nećete uvijek moći sletjeti gdje<br />
Oklijevanje prije skoka<br />
želite jer neka ograničenja ipak postoje, ali<br />
minimalna su i po tom pitanju igra je zaista<br />
sjajna. Skriptirane, linearne misije u kojima<br />
idete od predefinirane točke A do točke B<br />
stvar su prošlosti. Airborne se vrti oko većih<br />
ciljeva i zadataka čije je rješavanje u potpunosti<br />
prepušteno vama. To igru čini prilično<br />
teškom. Nekad su dizajneri mogli detaljno<br />
predvidjeti kojim putom ćete se kretati pa<br />
ubaciti minutu intenzivne akcije, pa minutu<br />
odmaranja i tako balansirati akciju. Budući<br />
da više nije moguće znati kuda će se igrač<br />
kretati, sada ste gotovo konstantno u žestokoj<br />
akciji i čak i na srednjoj težini igranja<br />
imate osjećaj da ćete svakog časa umrijeti.<br />
Na nekoliko mjesta dizajneri su pretjerali,<br />
pa je nužno metodom pokušaja i pogreške<br />
savladavati prepreke.<br />
Promjene u dizajnu terena i konceptu<br />
misija neprijateljski vojnici jako teško prate.<br />
Često su vam okrenuti leđima i vrzmaju se<br />
uokolo kao muhe bez glave. Sveukupno, AI<br />
ćemo ocijeniti prolaznom ocjenom, iako ne<br />
prati promjene u načinu na koji igrač dolazi<br />
do borbi, zbog čega se igrač doima nespremnim<br />
i nesvjesnim svoje okoline.<br />
Igra nudi samo šest misija. U normalnim<br />
okolnostima prosječan igrač odigrao bi ih u<br />
jednom danu i nevoljko zaključio da je igra<br />
prekratka. No, zahvaljujući odveć teškim<br />
misijama, vrijeme igranja produžuje se za<br />
barem dva puta.<br />
Grafika je uistinu odlična, što se ponajviše<br />
može vidjeti iz zraka, dok se padobranom<br />
spuštate na bojište. Detalja ne nedostaje,<br />
a animacije su vrlo žive i djeluju realno.<br />
Na specijalnim efektima također se nije<br />
štedjelo: kad uzmemo li u obzir umjerene<br />
“Promjene u dizajnu terena i<br />
konceptu misija neprijateljski<br />
vojnici jako teško prate”<br />
Snajperom možete izvršavati specijalne<br />
zadatke<br />
hardverske zahtjeve, eksplozije su među<br />
najboljima koje smo vidjeli na tržištu.<br />
Korak u pravom smjeru<br />
Kako budete napredovali u igri, vaše će<br />
oružje biti sve preciznije. Takvi sitni RPG<br />
elementi odlično su ukomponirani i podižu<br />
vrijednosti igre.<br />
Da je u igri samo nekoliko misija više,<br />
ocijenili bismo je uistinu odličnom. Ovako<br />
nam se čini da je pretjerana težina dodana<br />
samo kako bi se prikrio manjak misija. Ipak,<br />
replay-value je prilično visok, pa to igri ne<br />
možemo uzeti jako za zlo. MOH je korak<br />
u pravom smjeru i zorno ocrtava što u budućnosti<br />
možemo očekivati od pucačina.<br />
Svakako isprobati.<br />
Medal of Honor: Airborne<br />
FPS<br />
+ RPG elementi, oružje, nelinearnost,<br />
spuštanje padobranom<br />
- prekratak singleplayer, manjak inovacija, AI<br />
multiplayer da<br />
izdavač Electronic Arts<br />
srodne igre Call of Duty<br />
optimalna konfiguracija P4@2,5 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika 9<br />
zvuk 7<br />
igrivost 9<br />
ukupna ocjena 86%<br />
moh.ea.com<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
169
170<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
Ghost Recon:<br />
Advanced Warfighter 2 pc<br />
Pucačine sve teže pronalaze iole kvalitetniju priču koja bi zaintrigirala igrače i odvukla ih od koncepta “ubij<br />
sve što se miče”. Najnovija reinkarnacija Ghost Recona nažalost nije iznimka<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Nakon inačice za Xbox 360 konačno se<br />
pojavila i verzija za <strong>PC</strong> koja je otprilike<br />
jednako kvalitetna. Kako to već biva kada je<br />
riječ o plaćenicima, vi štitite demokraciju i slobodu<br />
koju su u Meksiku ugrozili socijalistički<br />
pobunjenici. Pokoji mrtav pobunjenik mala je<br />
cijena koju valja platiti za spas države.<br />
Koncept igre nije se promijenio. U ulozi ste<br />
zapovjednika koji vodi malu skupinu vojnika<br />
kroz neprijateljske redove i izvršava zadatke<br />
koji su nerijetko puno zanimljiviji od klasičnog<br />
“ubij ovog” ili “osvoji ono”.<br />
Vražji pobunjenici<br />
Kada je riječ o samom rješavanju misija, došlo<br />
je do manjih ali itekako značajnih poboljšanja.<br />
I dalje misije rješavate tako da se probijate od<br />
checkpointa do checkpointa, ali za razliku od<br />
proteklih verzija igre sada postoje alternativni<br />
pravci i načini rješavanja misija, što značajno<br />
doprinosi nelinearnosti. U prijašnjim verzijama<br />
način izvršavanja misije bio je strogo definiran<br />
i nerijetko je to dovodilo to frustracija<br />
jer su postojali očiti načini da se neka misija<br />
riješi na jednostavniji način. Na kraju krajeva,<br />
koji normalan vojnik odabire sukob s četom<br />
pobunjenika kada ih može naprosto zaobići?<br />
Upravo je to ono što donosi novi Ghost Recon<br />
- mogućnost izbora.<br />
Umjetna inteligencija protivnika i suboraca<br />
zaslužuje osrednju, prolaznu ocjenu. Suborci<br />
ne pokazuju pretjerane znakove inteligencije<br />
kada im naredite da vas prate. Nužno je davati<br />
manje, konkretnije naredbe te ih češće ponavljati<br />
jer stvari krenu po zlu kada im dozvolite<br />
da “razmišljaju”. Meksikanci se doimaju nešto<br />
pametnijima, ali također imaju ne odveć svijetle<br />
trenutke koji uključuju juriše ispred mitraljeza<br />
i istrčavanje u unakrsnu vatru.<br />
Većina borbi odvija se u urbanom okruženju<br />
Grafika je odlična na svim platformama<br />
Vandala ima svuda<br />
Uzevši u obzir da se radi o portu, grafika je i<br />
više nego dobra. Specijalni efekti i vremenske<br />
prilike su odlično odrađeni. Svi modeli<br />
detaljno su nacrtani i, ukoliko podesite detalje<br />
prikaza na imalo višu razinu, moći ćete uživati<br />
u mnogim detaljima. Hardverski zahtjevi<br />
umjereni su za normalno igranje, no kao i s<br />
većinom novih igara najnovija grafička kartica<br />
nije na odmet. Na fiziku se nikako ne možemo<br />
požaliti i sve što možemo reći jest da se ne<br />
skrivate iza tankih zidova i drvenih vrata jer<br />
ćete pokupiti metak jednako kao da stojite na<br />
otvorenom.<br />
Zvuk nas nije niti najmanje zaintrigirao, ali<br />
svoj posao obavlja korektno. Zvučni efekti<br />
oružja znaju biti pomalo mlaki, ali na ambijentalne<br />
zvukove se ne možemo požaliti.<br />
Igra nije odveć duga kada je riječ o singleplayeru,<br />
ali zato multiplayer pruža sate i sate<br />
dodatne zabave. Potrudite se samo da instalirate<br />
sve dostupne zakrpe za igru jer vam u<br />
suprotnom online iskustvo neće biti naročito<br />
ugodno.<br />
“Kada je riječ o samom<br />
rješavanju misija, došlo je do<br />
manjih ali itekako značajnih<br />
poboljšanja”<br />
Neugodnosti za kraj<br />
Manje ugodne stvari ostavili smo za kraj, a to<br />
su bugovi. Ima ih podosta. Unatoč naporima<br />
i isprobavanjima igre na nekoliko grafičkih<br />
kartica i s nekoliko drivera često smo se znali<br />
iznenada naći na desktopu. Ne nedostaje niti<br />
nevidljivih objekata koji vam onemogućavaju<br />
prolaz. Toplo se nadamo da će spomenuti<br />
propusti biti ispravljeni jer radi se zaista o<br />
solidnoj taktičkoj pucačini koja pruža mnogo<br />
akcije i solidnu količinu taktiziranja.<br />
Ghost Recon:<br />
Advanced Warfighter 2<br />
Pucačina<br />
+ dizajn nivoa, nelinearnost, grafika<br />
- bugova kao u priči<br />
multiplayer da<br />
izdavač Ubisoft<br />
srodne igre Battlefield 2<br />
optimalna konfiguracija P4@2,5 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika 8<br />
zvuk 8<br />
igrivost 8<br />
ukupna ocjena 80%<br />
www.ghostrecon.com
The Sims 2: Bon Voyage pc<br />
Teško da itko može reći da je život Simsa ikad bio težak. Većinu vremena ionako provode smucajući se po<br />
kući. No s ovom ekspanzijom njihov lagodan život pretvara se u pravi hedonizam na otvorenom<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Fokus ove ekspanzije je turizam, odlazak<br />
s obitelji (ili samostalno) na odmor ili<br />
pak putovanje na jednu od triju ponuđenih<br />
destinacija: na otok Twikki - ljetovalište<br />
s plažama, u selo Takemizu te u zimsko<br />
odmaralište Tri jezera.<br />
Sva tri mjesta pružaju mnoštvo sadržaja za<br />
odmor i razonodu, jedinstven krajolik i klimu.<br />
Osim očekivanog hotelskog smještaja<br />
na svim trima lokacijama Simse očekuju<br />
mnoga iznenađenja koja se odvijaju izvan<br />
hotela u kojem odsjedaju. Svaka destinacija<br />
pruža specifičnu atmosferu. Na ljetovanju<br />
vas očekuje more u kojem se može kupati,<br />
što je velika novost u igri jer je voda dosad<br />
bila statičan, dekorativan detalj. Šetnjom se<br />
krećete od mjesta do mjesta, što je također<br />
novost - prije je bila moguća samo vožnja<br />
taksijem na bilo koje mjesto. Na na jednoj<br />
od sunčanih plaža otoka Twikki čeka vas<br />
stari nasukani brod čije tajne vaš čovječuljak<br />
također može otkrivati.<br />
Odmor za dušu i tijelo<br />
U orijentalnom odmaralištu Takemizu<br />
možete pronaći pagode za ceremoniju<br />
čaja s mještanima, zdenac želja, zen-vrto-<br />
Pirati s Kariba u Sims-varijanti<br />
Ceremonija ispijanja čaja<br />
Idila - kampiranje uz planinsko jezero, kopanje u potrazi za izgubljenim predmetima<br />
ve za meditaciju i mala parna kupališta u<br />
stijenama. U planinama vas čekaju mjesto<br />
za kampiranje i spavanje u šatoru, ribolov<br />
u planinskom jezeru, igra bacanja sjekire<br />
u staro stablo i održavanja ravnoteže na<br />
deblu u vodi - idealne aktivnosti za aktivan<br />
odmor i razonodu. Postoje situacije<br />
zajedničke svim trima destinacijama. Prva<br />
je odlazak na istraživačke ture s lokalnim<br />
turističkim vodičem. Druga je isprobavanje<br />
lokalnih gurmanskih specijaliteta u<br />
malim restoranima pod vedrim nebom te,<br />
naposljetku, upoznavanje lokalnih običaja<br />
komunikacijom s mještanima.<br />
Zanimljivo je i otkrivanje tajnih mjesta na<br />
kojima treba otključati neki novi feature.<br />
Na otoku Twikki to je susret s duhom gusara,<br />
u Takemizu susret s starim mudracom<br />
od kojeg saznajemo tajnu priču, a u planinama<br />
susrećemo Yetija - biće poznato iz<br />
legendi. Zanimljiv je i lokalni ples koji se<br />
može naučiti na svakoj od navedenih lokacija.<br />
Također se možete opustiti u rukama<br />
lokalnog masera, nakon čega se bacite u<br />
saunu i odmor je potpun.<br />
Igra je puna novih socijalnih interakcija,<br />
bilo s mještanima ili s osobom koju ste<br />
poveli sa sobom. Logorovanje, čavrljanje<br />
uz vatru na otvorenom, ples, ispijanje čaja<br />
- sve to doprinosi razvijanju socijalnih<br />
odnosa među Simsima. Istraživački dio<br />
odmora sastoji se u otključavanju tajne<br />
lokacije. Taj dio asocira na avanturu budući<br />
“Igra je puna novih socijalnih<br />
interakcija, bilo s mještanima<br />
ili osobom koju ste poveli sa<br />
sobom”<br />
da se, što ranije nije bio običaj za Simse,<br />
moraju napraviti određeni potezi kojima<br />
tražimo rješenje.<br />
I odmoru dođe kraj<br />
U kombinaciji s prethodnom ekspanzijom<br />
Seasons ova ekspanzija dobiva na zanimljivosti<br />
zbog klimatskih prilika i neprilika koje<br />
se prilično razlikuju od destinacije do destinacije.<br />
Nepredvidljivo vrijeme koje donosi<br />
grmljavinu i kišu daje dodatnu čar igri. Povratkom<br />
kući, osim suvenira koje smo kupili,<br />
dobivamo i Memento, sjećanje zabilježeno u<br />
svom Sims profilu. No ekspanzija je prilično<br />
grafički zahtjevna i bugova ne nedostaje.<br />
Nažalost, ne postoji mogućnost logičnog<br />
povezivanja ove ekspanzije sa starijom Open<br />
for Business jer na nekoj od novih destinacija<br />
nije moguće kupovati ili voditi hotel.<br />
The Sims 2: Bon Voyage<br />
Simulacija života<br />
+ atmosfera, socijalna interakcija<br />
- grafički zahtjevi, bugovi<br />
multiplayer ne<br />
izdavač EA Games<br />
srodne igre prethodni nastavci Simsa<br />
optimalna konfiguracija P4@2,0 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika 7<br />
zvuk 7<br />
igrivost 8<br />
ukupna ocjena 75%<br />
thesims2.ea.com<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
171
World in Conflict pc<br />
Drastičnim povećanjem snage grafičkih kartica u proteklih nekoliko godina omogućeno je spajanje više<br />
žanrova u jedan i uzimanje onog najboljeg iz svakog<br />
piše > Gordan Orlić<br />
Za razliku od zaista previše RTS-ova čije<br />
se radnje vrte oko sredine prošlog stoljeća,<br />
World in Conflict zaobilazi ta dosadna<br />
vremena malokalibarskog oružja i odvodi<br />
nas u doba nuklearnog arsenala. Hladni rat<br />
nije završio i sredinom osamdesetih godina<br />
prošlog stoljeća Rusi su napali Ameriku.<br />
Nakon žestokog napada na Seattle kreću<br />
učvrstiti svoju poziciju u Pearl Harbouru. O<br />
glavnim akterima rata nećete isprva mnogo<br />
doznati, ali vjerujemo da će, zahvaljujući<br />
odličnim međuscenama, i igrači koje nimalo<br />
ne zanima priča igre biti uvučeni u globalnu<br />
intrigu dviju najvećih svjetskih sila.<br />
“Grafika nema gotovo niti<br />
jedne greške. Količina detalja<br />
je spektakularna”<br />
Na strani Dobra<br />
Četrnaest misija nažalost nećete moći<br />
odigrati na ruskoj strani, već samo kao pripadnici<br />
oružanih strana SAD-a ili NATO-a.<br />
Pozitivna strana je što u multiplayeru možete<br />
zaigrati kao Rusi. Premda nije posve očito<br />
zašto su Rusi izostavljeni u singlepayeru,<br />
vjerujemo da će u expansion packu to biti<br />
riješeno.<br />
Unatoč vrlo intuitivnom i kvalitetno realiziranom<br />
sučelju toplo vam savjetujemo da<br />
prođete tutorijal. Čak i najiskusnijim igračima<br />
trebat će pokoja misija da pohvataju sve<br />
sitnice u igri jer ih naprosto ima jako mnogo<br />
i nikakav tutorijal ne može sve pokriti. To<br />
je ujedno i jedna od čari igre - postupno<br />
otkrivanje novih mogućnosti. Upravljanje<br />
jedinicama i kamerom također je intuitivno<br />
riješeno te odlično iskorištava sve prednosti<br />
što ih igra nudi.<br />
Za razliku od većine strategija gdje je<br />
jedan od najvažnijih aspekata igre sakuplja-<br />
Da, ovo je zaista screenshot iz igre<br />
Totalni krkljanac na bojištu<br />
nje resursa WiC ukida takve zahtjeve, kao<br />
i mnoge aspekte mikromenadžmenta. Na<br />
početku igre i tijekom izvršavanja pojedinih<br />
manjih zadataka dobit ćete bodove koje<br />
možete trošiti na pojačanja. Kada potrošite<br />
bodove, pojačanja više nećete moći dobiti.<br />
Dakle, naglasak je stavljen na taktiku i racionalno<br />
upravljanje resursima. Na srednjoj<br />
razini težine igranja jedinica ima sasvim<br />
dovoljno i prosječan igrač neće imati problema<br />
sa savladavanjem neprijatelja.<br />
Igra vas ni na koji način ne ograničava<br />
kada je riječ o taktici. Na raspolaganju vam<br />
je sve naoružanje koje možete zamisliti i u<br />
potpunosti je na vama odluka hoćete li koristiti<br />
zračne napade ili angažirati nekoliko<br />
četa pješaka. U pojedinim misijama bit ćete<br />
ograničeni u korištenju, primjerice, zračnih<br />
snaga, ali to je posljedica stanja na terenu.<br />
Grafika nema gotovo niti jedne greške.<br />
Količina detalja je spektakularna, a eksplozije<br />
su među najboljima koje smo vidjeli u RTSovima.<br />
Problem je, dakako, u hardverskim<br />
zahtjevima koje je gotovo nemoguće zadovoljiti.<br />
Zvuk nije toliko spektakularan, ali definitivno<br />
vas neće razočarati. Kao i kod grafike,<br />
velika pozornost posvećena je detaljima, koji<br />
podižu atmosferu igre i trenutke poput bacanja<br />
atomske bombe čine nezaboravnima.<br />
Vrijedno pažnje<br />
Protivnici nisu posebno neugodni, ali znaju<br />
iznenaditi. Problemi s pathfindingom prilično<br />
su vidljivi na zahtjevnijim mapama te zahvaćaju<br />
i vaše i neprijateljske vojnike. Ipak, kako<br />
je to jedina ozbiljna mana igre, možemo ju<br />
zanemariti.<br />
Odlična grafika<br />
World in Conflict definitivno zaslužuje vašu<br />
pozornost. Kako se bliži Nova godina, mnogi<br />
će kupovati nova računala na kojima će, nadamo<br />
se, moći uživati u svim čarima WiC-a, koji<br />
sjaji i u singleplayeru i u multiplayeru.<br />
World in Conflict<br />
RTS<br />
+ priča, tehnička realizacija, jedinice, mape<br />
- hardverski zahtjevi, pathfinding<br />
multiplayer da<br />
izdavač Sierra<br />
srodne igre Command&Conquer<br />
optimalna konfiguracija P4@2,5 GHz, 1 GB<br />
RAM-a, grafička kartica s 256 MB RAM-a<br />
grafika<br />
10<br />
zvuk 9<br />
igrivost 9<br />
ukupna ocjena 92%<br />
www.worldinconflict.com<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
173
174<br />
pc_chip/studeni_07/igre<br />
CSI - Hard Evidence pc<br />
Dobili smo novu priliku uskočiti u kožu najdražih nam likova iz popularne serije CSI i riješiti novih pet<br />
zanimljivih slučajeva. Ovaj put igra nas vodi u Las Vegas<br />
piše > Ivan Jurišić<br />
CSI - Hard Evidence uvodi nas u svijet<br />
poznate TV serije. Pružena nam je<br />
mogućnost sudjelovanja u istraživanju i<br />
rješavanju zločina uz nadzor nekoga od<br />
poznatih likova iz Las Vegasa poput Nicka<br />
i Catherine.<br />
Kako biste upoznali svoj novi posao,<br />
igra na početku nudi tutorijal koji predlažemo<br />
da završite kako biste se upoznali s<br />
okruženjem, kamerom i alatima u svojoj<br />
novoj profesiji. Vaš prvi zadatak je riješiti<br />
slučaj nestale krafne u policijskoj stanici<br />
- proizvođač se potrudio ubaciti određenu<br />
dozu humora i sarkazma kako se igra ne<br />
bi u potpunosti svela samo na klikanje po<br />
dokazima.<br />
Pronađi me, riješi me<br />
CSI se svodi na pretraživanje mjesta zločina,<br />
pronalaženje dokaza, ispitivanje i<br />
uspoređivanje istih u laboratoriju (sada na<br />
raspolaganju imate i mobilni laboratorij<br />
koji je identičan onom “običnom”, kao i<br />
garažu u kojoj ćete detaljno pregledavati<br />
automobile) i ispitivanje osumnjičenih. Pri<br />
izvršavanju ovih zadataka trebat ćete se<br />
potruditi, ali ukoliko zapnete, u svakom<br />
trenutku možete zatražiti pomoć iskusnijeg<br />
kolege s kojim radite na slučaju. Imate i<br />
šefa koji po završetku slučaja ocjenjuje vaš<br />
rad i na temelju toga vas nagrađuje bonusima<br />
koje kasnije možete pogledati preko<br />
glavnog izbornika. Dok tražite dokaze,<br />
pronalazite i bube (ne, ne mislimo na bugove<br />
nego na prave bube koje skupljate za<br />
svog šefa Grissoma), čime mu se ulizujete.<br />
Slučajeva ima zaista raznih: ubojstvo<br />
cijelog rock benda, čudne okolnosti u<br />
vezi pokušaja ubojstva surogat-majke ili<br />
spaljeni taksist. Prikupljanje otisaka prstiju<br />
i stopala, DNK analiza, mikroskopska<br />
analiza, korištenje UV svjetla i razne ostale<br />
metode pomažu vam u pronalaženju novih<br />
dokaza i osumnjičenika. Sve nabrojeno je<br />
Ovako to rade profesionalci<br />
Novi slučaj pun krvi - igra nije primjerena za djecu<br />
Slaganje slike donosi vam novi dokaz<br />
povezano i zanimljivo je pronaći novi trag<br />
koji vas vodi korak bliže rješavanju slučaja.<br />
Tijekom igranja dobivate osjećaj da gledate<br />
novu epizodu, s tim da ste sada vi glavni<br />
junak.<br />
U igru su ubačene i mini igre kao što je<br />
slagalica - slažete poderanu sliku koju dobijete<br />
kao dokaz, mecima razbijeno staklo<br />
ili radite jednostavnu usporedbu uzoraka<br />
DNK kako biste otkrili pravu istinu.<br />
Navigacija je vrlo jednostavna i bez<br />
problema ćete pohvatati sve elemente<br />
sučelja. Pomoću dlanovnika pregledavate<br />
dokaze, mijenjate lokaciju, a pomoću njega<br />
pristupate i opcijama igre kojih nažalost<br />
nema mnogo. Već nakon prvog slučaja<br />
vjerojatno ćete znati napamet položaj<br />
svake funkcije svoga dlanovnika i moći se<br />
“Prikupljanje otisaka prstiju<br />
i stopala, DNK analiza,<br />
mikroskopska analiza,<br />
korištenje UV svjetla pomažu<br />
u pronalaženju novih dokaza”<br />
usredotočiti isključivo na slučaj. Izgleda da<br />
se proizvođači igara sve više koriste reklamama,<br />
tako i Hard Evidence očito nameće<br />
određene reklame tijekom igre. Iako su<br />
reklame vrlo lijepo uklopljene u priču i trenutnu<br />
scenu, nažalost odvlače pozornost.<br />
Je li moglo bolje?<br />
Grafički je igra mogla biti i bolje prezentirana<br />
za današnje uvjete. Animacije i 3D modeli<br />
mogli su biti bolje izvedeni i prije svega<br />
detaljniji. Zvuk je vrlo dobar i većinom se<br />
odnosi na razgovore tijekom ispitivanja<br />
osumnjičenih. Upute i priče o zadatku popraćene<br />
su solidnom glazbom.<br />
Proizvođač je uspio predočiti CSI u (još<br />
jednoj) igri, što dokazuju pogođena atmosfera<br />
i vjerodostojni slučajevi koji od vas<br />
stvaraju novog glavnog junaka u rješavanju<br />
zločina u Las Vegasu.<br />
CSI - Hard Evidence<br />
Avantura<br />
+ priča, atmosfera, zanimljivi slučajevi<br />
- grafika, kratkoća, reklame<br />
multiplayer ne<br />
izdavač Ubisoft<br />
srodne igre serijal CSI<br />
optimalna konfiguracija P4@2,4 GHz, 512 MB<br />
RAM-a, grafička kartica sa 64 MB RAM-a<br />
grafika 5<br />
zvuk 7<br />
igrivost 7<br />
ukupna ocjena 65%<br />
csi.ubi.com
176<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Pitanja i odgovori<br />
Kad sve ostalo zakaže<br />
Kada sve ostalo zakaže ili vam je neugodno guruima postavljati “čudna” pitanja, uvijek možete pitati na<br />
našoj adresi. Mi odgovaramo na sve. I pritom zaista nastojimo biti i ljubazni. Vaša pitanja očekujemo na<br />
adresi pitanja@pcchip.hr, u pretincu klasične pošte na adresi redakcije (Cvijete Zuzorić 25, 10000 Zagreb), a<br />
pozvani ste priključiti se i raspravama na Usenet grupi hr.mag.pcchip<br />
Kupnja jeftinog softvera<br />
Zoran<br />
Imate li kakva iskustva s kupnjom softvera<br />
preko sitea http://rcurast.allyoursoft.com?<br />
Je li kupnja sigurna?<br />
Nije nam jasno što<br />
točno mislite kad<br />
kažete “sigurna”.<br />
Na siteu ne vidimo<br />
načine plaćanja osim<br />
ikone za karticu<br />
Visa, ali sličicu može<br />
svatko staviti - web<br />
Vlatko Jurić-Kokić stranice svašta trpe.<br />
Kako nismo nikad<br />
kupovali takav softver, pogotovo na tom<br />
siteu, jednostavno pojma nemamo što se<br />
zbiva kad ubacite nešto u shopping chart i<br />
krenete plaćati.<br />
S druge strane, postoji pitanje je li takva<br />
kupnja sigurna u pogledu legalnosti. Naime,<br />
ono što tamo navodno prodaju jest takozvani<br />
OEM softver. OEM znači original equipment<br />
manufacturer (originalni proizvođač<br />
opreme), a predstavlja softver koji je njegov<br />
proizvođač prodao nekome za daljnju prodaju.<br />
To je najčešće slučaj, recimo, s Windowsima,<br />
koje proizvođači računala kupe<br />
od Microsofta u velikim količinama i onda<br />
ih instaliraju na nova računala. Zbog velikog<br />
broja kupljenih licenci predinstalirani Windowsi<br />
i koštaju manje nego da ih kupujete<br />
zasebno.<br />
Međutim, onda dolazimo do škakljivog dijela.<br />
Microsoft izričito kaže da prodaja OEM<br />
Windowsa nije legalna ako se ne prodaju<br />
uz hardver za koji su licencirani. Ako znate<br />
engleski, možete to i sami pročitati na adresi<br />
http://blogs.msdn.com/mssmallbiz/<br />
Jeftin Adobeov softver na izbor - jedino<br />
što jako sumnjamo da je legalan<br />
archive/2005/06/06/425681.aspx. Dakle,<br />
Vista koja se može kupiti na adresi koju<br />
spominjete nije legalna. Zatim, nije nam<br />
poznato da se softver kao što je Photoshop<br />
ili Adobe Creative Suite ikada prodavao u<br />
OEM verzijama. Čak i proizvođač kao što je<br />
Wacom isporučuje sa svojim tabletima program<br />
Art Rage. Dakle, ne vjerujemo ni da je<br />
prodaja Adobeovih programa legalna.<br />
S druge strane, znamo (premda trenutačno<br />
ne možemo pronaći link) za slučaj<br />
kad se na jednom siteu prodavao Adobeov<br />
softver i kad je Adobe čak pokušao zabraniti<br />
prodaju, ali mu nije uspjelo. Međutim, na<br />
spomenutom se siteu softver prodavao na<br />
CD-ovima i radilo se o starijim verzijama.<br />
Na primjer, prodavali su Photoshop 7 nakon<br />
što se već pojavio Photoshop CS. Reklo bi<br />
se da allyoursoft.com radi istu stvar kad<br />
prodaje Corel Bryce 5 po 29,95 USD. Međutim,<br />
ipak dvije stvari trebate uzeti u obzir.<br />
Prvo, Corel je Bryce prodao kompaniji DAZ<br />
prije nekoliko godina, tako da “Corel Bryce”<br />
više ne postoji, pa je legalnost i tu upitna.<br />
Osim toga, allyoursoft.com prodaje <strong>download</strong>e,<br />
a ne CD-ove, bez obzira na to bili oni<br />
bez priručnika ili ne. Isto tako, sumnjamo<br />
da su, primjerice, Adobe Fireworks CS3 ili<br />
InDesign CS3 već zastarjeli.<br />
Dakle, čini nam se da je netko skupio<br />
arhivu piratiziranih programa i pokušava<br />
ih prodati kao “legalan” softver. Drugim<br />
riječima: ne, kupnja nije sigurna. No možda<br />
se i varamo, pa bespotrebno opanjkavamo<br />
poštene ljude...<br />
Recycle Bin - može li drugačije?<br />
Svjetlan<br />
Poštovani <strong>Chip</strong>ovci, imam možda malo<br />
čudno pitanje. Naime, ide mi na živce<br />
Recycle Bin jer je ružan i ne da mu se<br />
ukloniti naziv. Sve sam na desktopu uspio<br />
prilagoditi osim njega. Znate li kakav<br />
trik? Siguran sam da vama ovo nije teško<br />
pitanje.<br />
Vesna Stanković Benak<br />
Ima, naravno, više<br />
načina da nadmudrite<br />
Recycle Bin.<br />
Uputit ćemo vas u<br />
samo dva od njih.<br />
Prvi je zgodan i jednostavan,<br />
a zove se<br />
“aktivacija widgeta”.<br />
Omogućit će vam<br />
Recycle Bin može se zvati i drugačije<br />
pojavu na desktopu prekrasnog 3D Recyclea<br />
s prikazom broja njegovih sastojaka. Prije<br />
nego kažemo kako do njega, opaska o nedostatku.<br />
Widgeti su online entiteti: nema<br />
konekcije - nema widgeta. Sami procijenite.<br />
Ako vam to odgovara, preuzmite Yahoo!<br />
Widget Engine sa stranice http://widgets.<br />
yahoo.com/<strong>download</strong>/. Instalirajte ga i u<br />
tom osnovnom paketu naći ćete widget koji<br />
se zove Waste Basket. Kliknite za prikaz.<br />
Isključenje prikaza je uobičajeno: desni klik<br />
pa Close Widget.<br />
Postupak za preimenovanje Recyclea je<br />
kompliciraniji, pa upozoravamo da budete<br />
svjesni nepredviđenih posljedica svake izmjene<br />
učinjene u Registryju. Pokrenite Start<br />
– Run, upišite “regedit”. Pronađite klasu<br />
HKEY_CLASSES_ROOT/CLSID/{645F-<br />
F040-5081-101B-9F08-00AA002F954E}.<br />
U desnom oknu prozora pronađite string<br />
(default), učinite desni klik, pokrenite Edit.<br />
U dijaloškom okviru Edit String u predviđeno<br />
polje, umjesto postojećeg Recycle Bina,<br />
upišite novi naziv koji će vas uveseljavati.<br />
Naravno, na isti način sve možete i vratiti.<br />
Ako vam ipak nekim čudom Recycle Bin<br />
nestane s desktopa, otiđite u Properties na<br />
desktopu, otvorite karticu Desktop, kliknite<br />
na Customize Desktop pa na Restore Defaults.<br />
Stari Recycle trebao bi oživjeti.<br />
Kuga i kolera<br />
Goran<br />
Imam jedan problem u vezi s računalom.<br />
Mislim da sam pokupio virus, a ne znam<br />
kako ga se riješiti. Naime, problem je u<br />
tome što su mi neke funkcije onemogu-
ćene. Premda imam AntiVir-Personal<br />
Edition, ne služi mi puno jer ne mogu ga<br />
uopće pokrenuti. Najvjerojatnije taj virus<br />
stvara probleme. Ne mogu niti jedan<br />
antivirusni program instalirati ili, nakon<br />
što ga instaliram, ne mogu pokrenuti<br />
program... Windowsi mi kažu da je datoteka<br />
oštećena ili nešto takvo. Ovdje je<br />
izvadak iz loga za HijackThis:<br />
C:\WINDOWS\System32\smss.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\winlogon.<br />
exe<br />
C:\WINDOWS\system32\services.<br />
exe<br />
C:\WINDOWS\system32\lsass.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\svchost.<br />
exe<br />
C:\WINDOWS\System32\svchost.<br />
exe<br />
C:\WINDOWS\system32\spoolsv.<br />
exe<br />
C:\WINDOWS\Explorer.EXE<br />
C:\Program Files\Analog Devices\<br />
SoundMAX\Smtray.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\svchost.<br />
exe<br />
C:\Program Files\Java\jre1.6.0_02\<br />
bin\jusched.exe<br />
E:\Programi\AVG Anti-Spyware 7.5\<br />
avgas.exe<br />
C:\Program Files\Adobe\Acrobat<br />
8.0\Acrobat\Acrotray.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\ctfmon.<br />
exe<br />
E:\Programi\AVG Anti-Spyware 7.5\<br />
guard.exe<br />
E:\Programi\AVPersonal1\AVWU-<br />
PSRV.EXE<br />
C:\Program Files\Analog Devices\<br />
SoundMAX\SMAgent.exe<br />
C:\Program Files\Common Files\Macrovision<br />
Shared\FLEXnet Publisher\<br />
FNPLicensingService.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\wuauclt.<br />
exe<br />
C:\Program Files\Sophos\Sophos<br />
Anti-Virus\SAVAdminService.exe<br />
C:\WINDOWS\system32\wscntfy.<br />
exe<br />
E:\Temp\HijackThis.exe<br />
Ja mislim da se radi o virusu w32/cholera.<br />
Možete li mi kako pomoći? Kako da se<br />
riješim toga? Već sam dva puta renstalirao<br />
Windowse i nakon par dana sve se<br />
opet vraća na staro. A imam tri particije.<br />
Kad sam Windowse reinstalirao, samo<br />
sam izbrisao particiju C, ali se virus opet<br />
vraća. Može li biti problem u tome što<br />
imam još i particije E i D? Je li vjerojatno<br />
da je virus negdje na njima? Što mi je<br />
činiti?<br />
Hvala!<br />
Kolera? Ne bismo rekli da je kolera. Prije<br />
ste u pitanju vi. Naime...<br />
E:\Programi\AVPersonal1\AVWUPSRV.<br />
EXE<br />
C:\Program Files\Sophos\Sophos Anti-<br />
Virus\SAVAdminService.exe<br />
To što imate problema s instaliranjem<br />
novih antivirusnih programa vjerojatno je<br />
rezultat toga što već imate instaliran antivirusni<br />
program. Što vam, uz AntiVir, u pokrenutim<br />
procesima radi Sophosov administratorski<br />
servis? Antivirusni programi međusobno<br />
se ne podnose i istovremeni rad ili<br />
pokušaj rada dvaju (ili čak više) antivirusnih<br />
programa na kraju će neizbježno dovesti do<br />
problema. Uklonite jedan.<br />
Zatim, vidimo da vam radi Windows Security<br />
Center. Isključite ga. Ako već imate<br />
instaliran antivirusni i anti-spyware program<br />
te ako dodate normalan firewall (besplatni<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Ako mislite da ste pokupili virus, provjerite računalo jednim od online skenera kakav je<br />
F-Secureov<br />
Zone Alarm ili Comodo), Windows Security<br />
Center vam ne treba i samo stvara<br />
probleme.<br />
S druge strane, kako ste neke programe<br />
instalirali na particiju E, postoji mogućnost<br />
da je neki od njih tamo zaražen i da vam<br />
se cholera ponovno naseljava. Međutim,<br />
sumnjamo u to. Jeste li ikada pokretali<br />
datoteku SETUP.EXE koju ste dobili kao<br />
attachment u mailu? Ako niste, niste taj virus<br />
ni mogli dobiti. Isto tako, virus bi se trebao<br />
pokretati prilikom pokretanja Windowsa.<br />
Ipak, pogledajte u folder Windows i, ako<br />
tamo nađete datoteku R<strong>PC</strong>SRV.EXE ili<br />
rpcsrv.exe (i velikim i malim slovima), cholera<br />
je prisutna.<br />
Ako vas sve to toliko muči, preporučujemo<br />
da pokrenete Windowse u Safe<br />
Modeu s podrškom za mrežu (pritisnite F8<br />
prilikom podizanja Windowsa i odaberete<br />
Safe Mode with Networking), spojite se<br />
na Internet i pregledajte računalo nekim<br />
online skenerom. Recimo, možete ih naći na<br />
adresama:<br />
http://housecall.trendmicro.com/<br />
http://www.kaspersky.com/virusscanner<br />
http://support.f-secure.com/enu/<br />
home/ols.shtml<br />
http://www.bitdefender.com/scan8.<br />
Odaberite jedan i recite mu da pregleda<br />
cijelo računalo. Usput, većini online skenera<br />
treba pristupiti Internet Explorerom u kojem<br />
je uključen ActiveX.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
177
178<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Windows<br />
Moćne igračke<br />
Microsoft Windows 95 PowerToys niz je od nekoliko vrlo malih i vrlo jednostavnih programa koji toliko<br />
unapređuju i olakšavaju rad s Windowsima da bi bilo potrebno izmisliti Windowse zbog njih kada ovi već ne<br />
bi postojali. TweakUI je jedan od onih programa koji se nosi na napušteni otok<br />
piše > Tomo Sombolac Som<br />
Paket Windows 95 PowerToys na dan<br />
pisanja ovog članka još se uvijek mogao<br />
preuzeti s Microsoftove stranice http://<br />
support.microsoft.com/kb/q168113.<br />
Izvorno je taj paket programčića bio pisan<br />
za Windowse 95, što i nije tako teško zaključiti<br />
već prema samom nazivu paketa, ali<br />
se instalira i radi pod svim kasnijim i naprednijim<br />
operacijskim sustavima. Instalacija se<br />
obavlja na zastarjeli način i ne sliči današnjoj<br />
next - next - finish tehnologiji. Kada paket<br />
preuzmete s Interneta i raspakirate ga u neki<br />
privremeni direktorij, locirajte datoteku<br />
install.inf, kliknite na desnu tipku miša i<br />
odaberite opciju Install. Program će započeti<br />
s instaliranjem modula.<br />
Rezultat instaliranja programa vidljiv je<br />
na dva mjesta u Windowsima, u Windows<br />
Exploreru (kao proširenje shella) i u Control<br />
Panelu kao novi dodatak - TweakUI.<br />
Proširenje Shella (Windows<br />
Explorera)<br />
Instaliranjem paketa TweakUI Windows<br />
Explorer dobio je nekoliko praktičnih proširenja<br />
za svakodnevni rad. Send To obogaćen<br />
je s nekoliko novih naredbi - Any folder<br />
omogućava vam da označenu datoteku kopirate<br />
ili premjestite u odredišni direktorij<br />
bez potrebe da u njega “odlazite” Windows<br />
Explorerom. Send To - Clipboard sprema<br />
sadržaj datoteke u Clipboard - primjerice,<br />
označite li tekstualnu datoteku i odabere<br />
ovu naredbu, sadržaj možete prenijeti u<br />
Notepad samo naredbom Paste. Nije neko<br />
naročito otkrivenje, ali čovjeka veseli.<br />
Sljedeću naredbu cijenit će čitatelji koji<br />
vole pisati skripte. Send To - Clipboard as<br />
Name kopira stazu i nazive datoteka u Clip-<br />
Nova odredišta na<br />
Send To<br />
“Repair je orijentiran na<br />
starije operacijske sustave”<br />
board. Pa tako možete označiti niz datoteka<br />
i odabirom gornje naredbe u privremeni<br />
spremnik bit će sačuvan, primjerice, tekst<br />
sličan ovome:<br />
C:\tmp\LSass.exe<br />
C:\tmp\1.txt<br />
C:\tmp\AutoRuns2.txt<br />
C:\tmp\AutoRuns.txt<br />
C:\tmp\Datoteka12.txt.<br />
Preostala nam je još jedna naredba iz niza<br />
Send To, a to je Command line. Njezinim<br />
odabirom automatski će se otvoriti dijalog<br />
koji se otvara na naredbu Start - Run i u naredbenom<br />
retku bit će ispisana staza i naziv<br />
datoteke koja je bila označena.<br />
Proširenje Control Panela<br />
TweakUI omogućava nam da na jednom<br />
mjestu jednostavnije podesimo desetke postavki<br />
iz sučelja Windowsa. Na raspolaganju<br />
su nam mogućnosti promjene osjetljivosti ili<br />
brzine miša, kao i broj redaka koji se pomiču<br />
kada okrećemo kotačić miša.<br />
Na kartici General autoru je članka najzanimljivija<br />
opcija Special folders kojom možete<br />
promijeniti lokacije svih važnijih direktorija<br />
(Desktop, Favorites, Startup itd.) ili, što<br />
je možda najkorisnije - My Documents. Ova<br />
mogućnost može spasiti brojne čitatelje koji<br />
su Windowse instalirali na premali disk ili<br />
particiju i sada muku muče stalnim uklanjanjem<br />
“suvišnih” datoteka ne bi li oslobodili<br />
prostor za rad OS-a. Ovom se opcijom<br />
direktorij s dokumentima jednostavno može<br />
preusmjeriti na novi, veći disk.<br />
Kartica Explorer možda je zanimljiva samo<br />
zbog mogućnosti da uklonimo tekst Shortcut<br />
to kada kreiramo prečice (takve ikone<br />
ionako inicijalno imaju strelicu na sebi, pa<br />
je to najčešće dovoljan indikator). Network<br />
nosi vrlo praktičnu, a ujedno i vrlo opasnu<br />
opciju - možete upisati ime i zaporku korisnika<br />
koji će biti automatski prijavljen kad<br />
pokrećete Windowse, bez ikakvog propitkivanja.<br />
Ovo je opasno jer se svatko može<br />
prijaviti s imenom upisanog korisnika, ali<br />
i zato što se ti podaci zapisuju u Registry i<br />
vještiji napadač može te podatke pročitati<br />
pomoću drugog računala na mreži.<br />
Add/Remove praktičan je u ne tako rijetkim<br />
slučajevima kada nakon uklanjanja<br />
aplikacije njezin naziv ostane zapisan i ne<br />
možete ga ukloniti. Takav zapis ponekad<br />
može smetati aplikacijama da se ponovo<br />
instaliraju. Ovdje možete jednostavno<br />
ukloniti te zapise (napomena: ne uklanjate<br />
aplikaciju, samo naziv iz popisa).<br />
Repair je orijentiran na starije operacijske<br />
sustave kojima se događalo da se ikone jednostavno<br />
“izgube” i odjednom ste umjesto<br />
sličica kraj naziva datoteka imali crne kvadratiće.<br />
Ili su fontovi odjednom “nestali”. To<br />
su bile početne bolesti programera Windowsa,<br />
no iz iskustva autor tvrdi da problemi<br />
s cacheom i bilo kakvim timeoutom predstavljaju<br />
vrlo tvrd orah mnogom programeru.<br />
Zadnja stavka, Paranoia, jest upravo to<br />
- uklanja neke tragove koji obično zaostaju<br />
za korisnicima koji se odlogiraju. Primjerice,<br />
povijest naredbi u Start - Run, povijest<br />
otvaranih dokumenata, traženih datoteka i<br />
tako dalje. Označavanjem svih “kućica” na<br />
kartici Paranoia sve te stavke iz prošlosti bit<br />
će brisane čim se prijavite.<br />
Paket PowerToys<br />
Instaliranje paketa PowerToys (bez obzira<br />
na to uzmete li staru verziju, novu ili obje,<br />
što toplo preporučujemo) olakšat će posao<br />
svakome tko želi ubrzati administrativne<br />
poslove na računalima korisnika, a omogućit<br />
će i zadavanje nekih postavki koje će povećati<br />
sigurnost bilo korisnika od napadača ili<br />
računala od korisnika.<br />
Microsoft je, naravno, objavio i paket specifičan<br />
za Windows XP koji također u sebi<br />
nosi niz vrlo praktičnih i korisnih opcija, stoga<br />
preporučujemo da preuzmete i taj paket<br />
te si još malo unaprijedite XP i olakšate rad:<br />
http://<strong>download</strong>.microsoft.com/<strong>download</strong>/whistler/Install/2/WXP/EN-<br />
US/TweakUiPowertoySetup.exe.
Office 2007<br />
Besplatni dodaci za novi Office<br />
U ovom tekstu pozabavit ćemo se s nekoliko korisnih dodataka za Office 2007 koji se mogu besplatno<br />
preuzeti s Microsoftovih stranica. Ujedno se ispričavamo zbog tehničke greške koja je dovela do<br />
objavljivanja pogrešnog teksta u prošlom broju<br />
piše > Vesna Stanković Benak<br />
Za preuzimanje softvera o kojem je riječ<br />
u ovome tekstu trebat ćete zadovoljiti dva<br />
uvjeta. Prvi i lakši je posjetiti Microsoftove<br />
stranice namijenjene preuzimanju dodataka<br />
za Office. Želite li ih na hrvatskom<br />
jeziku, naći ćete ih na adresi http://office.<br />
microsoft.com/hr-hr/<strong>download</strong>s/, dok<br />
su jedne od najboljih na engleskom jeziku<br />
ovdje http://office.microsoft.com/enus/<strong>download</strong>s/<br />
(američke) i ovdje http://<br />
office.microsoft.com/en-gb/<strong>download</strong>s/<br />
(britanske).<br />
Drugi je uvjet da imate valjanu licencu<br />
svoga softvera, u kom slučaju online proces<br />
validacije nema razloga ne proći u redu i<br />
ubuduće vam dopustiti sva preuzimanja bez<br />
ograničenja.<br />
Kompatibilnost i komplikacije<br />
Datoteke programa Officea 2007 raspoznatljive<br />
su po dodatku X na svojim “starim”<br />
ekstenzijama, npr. dosadašnja temeljna<br />
Wordova datoteka bila je DOC, a ova novije<br />
generacije je DOCX. Ovaj X indicira podršku<br />
formatu Open XML koji pak omogućuje,<br />
za pojedini dokument, spremanje niza<br />
popratnih informacija namijenjenih drugim<br />
programima, operativnim sustavima i raznim<br />
računalnim, odnosno informacijskim<br />
platformama. Ove “popratne informacije”<br />
najčešće opisuju strukturu dokumenta,<br />
način njegova oblikovanja, nose popratne<br />
podatke o dokumentu kao što su komentari<br />
i sl.<br />
Svima je znano da gotovo u pravilu starija<br />
verzija programa ne može otvoriti datoteku<br />
svoje novije verzije. U Officeu 2007 to je<br />
dodatno zakomplicirano činjenicom da se<br />
podržanost Open XML-a “plaća” odvojenim<br />
spremanjem segmenata, tj. “popratnih informacija”<br />
koje programi automatski spajaju<br />
pri učitavanju takvoga dokumenta. Pogađa-<br />
Korisno o Officeu 2007 na http://<br />
support.microsoft.com/ph/8753<br />
http://office.microsoft.com/hr-hr/<br />
<strong>download</strong>s/ - preuzimanja za Office na<br />
hrvatskom<br />
“Iako je najavljivano, novi<br />
Office ipak nema defaultno<br />
ugrađenu podršku za<br />
format PDF”<br />
te. Starijim programima neće biti dostatno<br />
instalirati samo izvjesne preglednike kako bi<br />
otvorili noviju datoteku. Za ovu vrstu kompatibilnosti<br />
(open, edit, save) potrebno je<br />
“dokrpati” i operativni sustav kako bi on bio<br />
u stanju raspoznati i pospajati one segmente<br />
formata Open XML i korisniku ponuditi<br />
upotrebljiv dokument.<br />
Cijeli ovaj uvod imao je svrhu ponuditi<br />
kontekst problemu za one čitatelje koji pri<br />
rutinskim zahvatima na računalu vole “zaviriti<br />
ispod haube”. Pa evo onda jedino važno<br />
u priči o mogućnosti rada s novijim datotekama,<br />
DOCX, XLSX i PPTX, u Officeu XP,<br />
2003, 2000 i 97: compatibility pack možete<br />
preuzeti s adrese http://www.microsoft.<br />
com/<strong>download</strong>s/details.aspx?familyid=-<br />
941b3470-3ae9-4aee-8f43-c6bb74cd146<br />
6&displaylang=hr. Budući da sa stranica pc<br />
chipa nećete moći copy-pasteati ovako prijateljski<br />
URL, dajemo alternativno rješenje<br />
dolaska do compatibility packa za <strong>download</strong>.<br />
Idite na stranicu http://office.microsoft.<br />
com/hr-hr/<strong>download</strong>s/, otvorite karticu<br />
Preuzimanja pa na sadržaju stranice pronađite<br />
i kliknite link Paket kompatibilnosti za<br />
oblike zapisa datoteka Worda, Excela i PowerPointa<br />
2007. Na sljedećoj stranici, osim<br />
naredbe Preuzmi, pronaći ćete i niz korisnih<br />
informacija i dodatnih objašnjenja.<br />
Prije preuzimanja, odnosno instalacije<br />
ovoga paketa za konverziju, pozorno pročitajte<br />
upute o preuzimanju “zakrpa” za<br />
svoj operativni sustav i instalirajte ih točno<br />
prema uputi. To je uvjet da u starijim Offi-<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Na stranici http://office.microsoft.com/<br />
hr-hr/<strong>download</strong>s/ kliknite na Office<br />
2007 Systems<br />
ceima možete otvoriti, djelomice izmijeniti<br />
i spremiti DOCX, XLSX i PPTX datoteke.<br />
Compatibility pack “težak” je 27,5 MB.<br />
Još ponešto korisnoga<br />
Iako je najavljivano, novi Office ipak nema<br />
defaultno ugrađenu podršku za format PDF.<br />
Kako većina tzv. uredskih korisnika treba<br />
mogućnost da u Wordu, Excelu i obično<br />
PowerPointu spremi i otvori datoteku kao<br />
PDF, Microsoft je izdao dodatak za PDF.<br />
Podršku za PDF moguće je dobiti iz dvaju<br />
paketa dodataka Officeu 2007. Jedan je<br />
samo ovaj za PDF, a drugi je podrška za<br />
PDF i za novi format XML-a XPS (XML<br />
Paper Specification). Podrobno o formatu<br />
XPS može se saznati na stranicama http://<br />
www.microsoft.com/whdc/xps/default.mspx.<br />
Ako ćete raditi s elektroničkim<br />
dokumentom, ovo će vam svakako trebati.<br />
Paket Spremi kao PDF ili XPS može se preuzeti<br />
s adrese http://www.microsoft.<br />
com/<strong>download</strong>s/details.aspx?familyid=-<br />
4d951911-3e7e-4ae6-b059-a2e79ed870-<br />
41&displaylang=hr. “Težina” mu je 935 kB.<br />
Postoje i zasebni paketi podrške za PDF i za<br />
XPS, a njih možete skinuti odavde - http://<br />
office.microsoft.com/hr-hr/<strong>download</strong>s/<br />
CD101950461050.aspx.<br />
Na kraju ćemo spomenuti još jedan dodatak<br />
koji će razveseliti korisnike Outlooka<br />
2007. Outlook je, kako je korisnicima poznato,<br />
imao do neshvatljivosti zbunjujuć i<br />
neprilagodljiv sustav za upravljanje ispisom.<br />
Tko ima potrebu dosta printati iz Outlooka<br />
2007, svakako neka instalira ovaj paket<br />
podrške. On je težak nešto preko četrnaest<br />
megabajta, a dostupan je na stranici http://<br />
office.microsoft.com/hr-hr/<strong>download</strong>s/<br />
CD102017981050.aspx. Podrška je i samostalnom<br />
Outlooku, ali i onome s Business<br />
Contact Managerom.<br />
179
180<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Windows<br />
Fresh UI<br />
Microsoft je tvornički namjestio Windowse XP tako da nakon instalacije odgovaraju svakome po malo. To u<br />
praksi znači da temeljne postavke ne odgovaraju nikome na svijetu, ali je s druge strane otvorilo mogućnosti<br />
programerima da naprave svoje “pakete” programa za fina podešavanja najdubljih tajni sustava<br />
piše > Tomo Sombolac Som<br />
Fresh UI upravo je jedan od onakvih programa<br />
- moćan u rukama znalca, opasan<br />
u rukama profesionalca, štetan u rukama<br />
malaca. Iako program podržava i promjene<br />
na starim operacijskim sustavima (Windows<br />
95, na primjer), mi ćemo se ograničiti na XP.<br />
Programom možete promijeniti stotine<br />
postavki Windowsa XP i učiniti da radi<br />
onako kako ste oduvijek željeli, no mala<br />
nepažnja može dovesti i do toga da XP radi<br />
onako kako nitko (osim možda pripadnika<br />
militantnijeg ogranka organizacije Linux<br />
– Peace over your dead body) ne želi - nikako.<br />
Stoga se časopis odmah ograđuje od<br />
mogućih neugodnih posljedica koje nastanu<br />
uslijed rada ovog programa i nećemo vam<br />
moći pomoći. Čak i promjena onih postavki<br />
koje su radile na “svim” računalima do sada<br />
može na vašoj kopiji Windowsa iz nepoznatih<br />
razloga rezultirati padom sustava. Mislimo<br />
da nema realne opasnosti od uništenja<br />
hardvera i podataka, ali nikad se ne zna do<br />
čega sve može doći, ipak su to samo računala,<br />
zar ne? Autor članka uvijek se prije rada<br />
s ovakvim programima upita: “Osjećam li<br />
se dovoljno sretnim da mogu vratiti sustav u<br />
radno stanje u slučaju ‘Ne daj, Bože’?” Well,<br />
do you, punk?<br />
Od backupa<br />
Prvi korak koji program napravi odmah<br />
prilikom prvog pokretanja je vrhunski<br />
potez - program napravi backup trenutnih<br />
postavki kako bi vam omogućio eventualni<br />
povratak kasnije. Nema pitanja želite li to ili<br />
ne, gdje želite spremiti datoteku - program<br />
to učini i gotovo. Odlična taktika! Datoteku<br />
spremi u direktorij iz kojega je program<br />
pokrenut i nazove ju “original.fbu” (vjerojatno<br />
od Fresh BackUp) - to je zapravo obična<br />
tekstualna datoteka s nizom postavki koje je<br />
program pročitao iz trenutnog sustava, pa<br />
tako usporedbom dviju datoteka iz različitih<br />
razdoblja možete otkriti koje to postavke<br />
u Registryju mijenja Fresh UI kad mu u<br />
sučelju promijenite vrijednost. Na primjeru<br />
pokazujemo promjene koje je zapisao kad<br />
smo podesili Hardware - CPU - L2 Cache<br />
Optimization - L2 Cache (KB) s vrijednosti<br />
“0” na vrijednost “512”, koliko testirano računalo<br />
ima.<br />
Izvorni original.fbu pokazuje vrijednost:<br />
\System\CurrentControlSet\Control\<br />
Session Manager\Memory Management\<br />
“Program napravi backup<br />
trenutnih postavki kako bi<br />
vam omogućio eventualni<br />
povratak kasnije”<br />
SecondLevelDataCache=0=DWORD.<br />
Nakon promjene nova datoteka pokazuje:<br />
\System\CurrentControlSet\Control\<br />
Session Manager\Memory Management\<br />
SecondLevelDataCache=512=DWORD.<br />
Vještiji čitatelj moći će nekom skriptom<br />
ili čak i ručno kopirati dijelove tih datoteka<br />
i napraviti za sebe jednu kojom će moći jednopotezno<br />
promijeniti desetke parametara<br />
bez potrebe za prolaženjem kroz izbornike.<br />
U nastavku ćemo predložiti što da promijenite<br />
i kako s ciljem malog ubrzanja rada<br />
računala, a osvrnut ćemo se djelomično i na<br />
sigurnost, iako nam ona nije primarni cilj<br />
rada ovim programom. Naglašavamo da<br />
nastavljate na vlastitu odgovornost.<br />
Prije bilo kakvih promjena savjetujemo i<br />
da napravite backup sustava, što kompletniji<br />
to bolji, idealno bi bilo napraviti image ili<br />
zippage (postupak smo opisali u jednom od<br />
starijih brojeva pc chipa). Ako to ne možete,<br />
barem pokrenite NTBackup i spremite<br />
System State kako biste imali spremljenu<br />
zadnju kopiju Registryja.<br />
Prvi backup koji se<br />
radi automatski i<br />
bez pitanja<br />
Moguća su brojna<br />
unapređenja u<br />
načinu rada datotečnog<br />
sustava<br />
Hardware<br />
U polje CPU - L2 Cache optimization - L2<br />
Cache (KB) upišite koliko kB L2 cachea ima<br />
vaš CPU. Taj podatak možete saznati tako<br />
da pogledate u BIOS ili da pokrenete neki<br />
dijagnostički program (npr. CPU-Z, www.<br />
cpuid.com)<br />
Processor, MotherBoard and Graphics - Increase<br />
the USB polling interval možete postaviti<br />
na Yes kako biste uštedjeli koji ciklus<br />
procesoru jer neće tako često “pitati” USB<br />
ima li što priključeno.<br />
O poglavlju Windows Interface nećemo<br />
previše govoriti; većina opcija sama objašnjava<br />
svoju funkciju, a u tom poglavlju<br />
možete promijeniti ponašanje sučelja svojih<br />
Windowsa.<br />
Advanced System Settings<br />
Ova cjelina mijenja postavke operacijskog<br />
sustava i nudi desetak stavki. Advanced system<br />
settings - Force Windows system core to<br />
stay resident postavite na Yes ako imate 512<br />
MB RAM-a i više. Nakon toga Windowsi<br />
će kritični dio sustava i neke upravljačke<br />
programe držati u pravoj memoriji, a ne u<br />
virtualnoj, što može dovesti do poboljšanja<br />
performansi jer se smanjuje zapisivanje na<br />
disk koji je obično najsporija komponenta<br />
računala.<br />
Ovdje vrijedi još spomenuti Force Windows<br />
to unload DLLs from memory. Ako<br />
ovdje postavite Yes, Windowsi će uvijek iz
memorije ukloniti DLL-ove koje ne trebaju<br />
(npr. kada zatvorite neki program). Ako<br />
imate manje RAM-a (neki izvori navode<br />
256 MB), postavite ovo na Yes kako biste<br />
što više memorije ostavili za programe koje<br />
ćete tek učitati i kako biste smanjili potrebu<br />
za prebacivanjem na virtualni disk.<br />
File Systems<br />
Promjene u ovom poglavlju odnose se<br />
na datotečni sustav, a spomenut ćemo ih<br />
nekoliko za koje mislimo da mogu donijeti<br />
poboljšanje. UDMA/66 Mode - Enable<br />
UDMA/66 mode biste mogli postaviti na<br />
Yes ako ga vaši diskovi podržavaju. Windows<br />
2000/XP File options - Enable updating<br />
Last access file attribute možete postaviti na<br />
No i time spriječiti Windowse da mijenjaju<br />
taj atribut svakoj datoteci koju “dodirnete”.<br />
Windows file protection options nosi tri<br />
stavke u sebi. Postavite ih na Enable Windows<br />
file protection = Yes, WFP cache size<br />
(MB) = 400 (izvorno je 400 MB), WFP<br />
Cache location = D:\TEMP\WF<strong>PC</strong>ache.<br />
Dobro je Cache location usmjeriti na drugi<br />
fizički disk (ne na drugu particiju) ako ga<br />
imate u računalu, a savjetujemo vam da<br />
imate. Mehanizam je detaljnije opisan u<br />
članku http://support.microsoft.com/<br />
kb/222193. Sistemske datoteke možete<br />
provjeriti prilikom svakog pokretanja (što<br />
ne preporučujemo jer usporava pokretanje)<br />
i to možete namjestiti tako da Windows<br />
file Protection Scanning Frequency - File<br />
scanning option postavite na Yes ili da svako<br />
malo to ručno napravite prema Microsoftovu<br />
članku, što preporučujemo. Ako nemate<br />
drugi disk, možda ni ne morate mijenjati<br />
ovu opciju.<br />
Startup/Shutdown<br />
Ova sekcija zapravo ima neke sigurnosne<br />
stavke, pa je možda malo neobično što se<br />
dosta njih nije našlo u poglavlju Security.<br />
No u svakom slučaju možete postaviti neke<br />
stvari na sljedeći način ako vas brine privatnost.<br />
Clear all recent documents on Logoff<br />
= Yes uklonit će upravo to što kaže - sve iz<br />
Recent documents (Start - My Recent Documents)<br />
tijekom procesa odjave. Delete swap<br />
file at system shutdown uklanja datoteku pagefile.sys<br />
pri gašenju Windowsa. Moramo<br />
Skrivanje vlastitih<br />
poteza od očiju<br />
znatiželjnika<br />
upozoriti da se ne radi o sigurnom brisanju<br />
datoteka kao onome pomoću specijaliziranih<br />
programa.<br />
Covering your tracks<br />
Nastavljamo nizom opcija za paranoike.<br />
Options - Options list 1 nudi nekoliko vrlo<br />
simpatičnih stavki za igranje skrivača. Možete<br />
sakriti koji se korisnik zadnji prijavio<br />
(Don’t display last user name = Yes), možete<br />
isključiti mogućnost kreiranja recent<br />
documents i slično. Options list 2 nudi još<br />
nekoliko opcija - primjerice, onemogućenje<br />
praćenja koje aplikacije korisnik pokreće<br />
i kojim datotekama pristupa (Disable user<br />
tracking). Empty temporary Internet files on<br />
exit uklonit će datoteke iz direktorija u koji<br />
Internet Explorer sprema datoteke koje<br />
učita tijekom surfanja. Ponavljamo priču<br />
o sigurnom brisanju datoteka - ovo nije<br />
sigurno brisanje i datoteke se mogu vratiti<br />
specijaliziranim programima.<br />
U sekciji Clear Explorer History ponuđene<br />
su tri cjeline s po nekoliko opcija. Općenito<br />
gledano, sve opcije možete postaviti na Yes<br />
(osim dviju koje vam program neće dopustiti<br />
jer su specifične za Windows 95/ME).<br />
Sve ove “sigurnosne mjere” koje smo<br />
proveli promjenama raznih postavki mogu,<br />
a i sigurno hoće, imati utjecaja na komfor<br />
u radu koji ste imali do sada. Pa tako, ako<br />
ste odlučili uključiti sve opcije za prikrivanje<br />
tragova, nećete više moći jednostavno<br />
utipkati tri slova, a Internet Explorer će<br />
vam ponuditi nekoliko adresa na kojima ste<br />
već bili - morat ćete utipkati sva slova, od<br />
“www.” do “.hr”. Ili ćete morati Windows<br />
FreshDevices<br />
Tvrtka FreshDevices (www.freshdevices.com) napravila je nekoliko odličnih<br />
programa. Programi su besplatni, samo se potrebno registrirati i e-poštom ćete<br />
primiti kodove za registraciju aplikacija. Iako autor članka nije primijetio da se nakon<br />
registracije povećao broj spam mailova, ipak vrijedi preporuka kao i uvijek do<br />
sada - za svaki slučaj radi registracije besplatnih programa koristite neku privremenu<br />
i nevažnu e-adresu.<br />
Fresh Download je <strong>download</strong> <strong>manager</strong>, Fresh Diagnose je odličan dijagnostički<br />
program, Fresh View je multimedia <strong>manager</strong>, a Fresh UI je tweaker koji opisujemo<br />
u ovom članku.<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Uvodni ekran pri instaliranju<br />
Explorerom svaki put proći cijeli put do<br />
nekog dokumenta s kojim radite svaki dan;<br />
nećete moći samo kliknuti na Start - My<br />
Recent Documents - MojNajvaznijiDopis-<br />
DoSada.TXT.<br />
Spas u zadnji tren ili restore tren<br />
Savjetujemo da ne mijenjate mnogo postavki<br />
u istom “potezu”. Promijenite ih do<br />
deset i restartajte računalo te radite neko<br />
vrijeme, možete i poneki dan. Ako je sve u<br />
redu - krenite u promjenu sljedećih desetak<br />
stavki. Iskustvo pokazuje da se nećete moći<br />
sjetiti što ste sve promijenili ako ste to radili<br />
na 50-ak ili čak stotinjak mjesta.<br />
Ako se računalo nakon neke promjene<br />
neće pokrenuti, udarce nogom ne usmjeravajte<br />
k monitoru ili autoru članka. Smirite<br />
se, popijte šalicu smirujuće toploga čaja i<br />
krenite u akciju osposobljavanja. Prvi korak,<br />
koji predlažu autori programa, bio bi da pokrenete<br />
XP u Safe modeu, zatim pokrenete<br />
Fresh UI i u njemu napravite File - Restore<br />
system settings. Nakon toga restartajte računalo<br />
i sve bi trebalo biti u redu.<br />
Ako još nije u redu, vratite Registry koji<br />
ste spremili backupom System Statea (postupak<br />
ne možemo opisati u ovom članku).<br />
Ako i dalje ne valja, vratite System State.<br />
A ako ni to ne pomogne - morat ćete vratiti<br />
cijeli image/zippage i ponovno pokrenuti<br />
Fresh UI i preskočiti onu stavku koja vam je<br />
zadala toliko problema.<br />
181
Softver<br />
Jedan za sve<br />
Koliko je metoda “sve u jednom” funkcionalna i poželjna kad je potrebno instalirati brojne kodeke? Koliko<br />
se problema može pojaviti nakon takve instalacije? Koji paket kodeka instalirati? Ovo su počeci priče koja<br />
nosi naziv Video i računalo<br />
piše > Marko Kriška<br />
Da bi se videosadržaj na računalu uspješno<br />
reproducirao, potrebno je instalirati<br />
kodeke. Kodeci su zaslužni za dekodiranje<br />
sadržaja (prilikom reprodukcije) te<br />
za kodiranje sadržaja (za vrijeme nastanka<br />
nove videodatoteke). Kako bismo video<br />
i/ili zvučni zapis kodirali, potrebno je imati<br />
odgovarajuće VfW (Video for Windows)<br />
kodeke. Za kodiranje zvučnih zapisa potrebno<br />
je imati ACM kodeke koji su ekvivalent<br />
VfW kodecima, ali su namijenjeni za kodiranje<br />
zvuka.<br />
Na svakom je računalu potrebno instalirati<br />
barem dekoder za AV sadržaj, od kojih je<br />
najpoznatiji i najučinkovitiji ffdshow koji<br />
nudi dekodiranje brojnih AV zapisa te korištenje<br />
različitih efekata i metoda postprocesiranja.<br />
ffdshow se preporučuje za dekodiranje<br />
videa kodiranog u H.264 kvantizaciji<br />
koju koristi, primjerice, kodek x.264.<br />
Dekoder<br />
Za dekodiranje sadržaja navedeni ffdshow<br />
često neće biti dostatan te je uz njega potrebno<br />
instalirati i druge dekodere za određene<br />
formate koji se ne mogu reproducirati<br />
pomoću ffdshowa. Takvi se dekoderi na<br />
računalo instaliraju zasebno i u mogućnosti<br />
su dekodirati sadržaj uz pomoć playera koji<br />
imaju podršku za iste. Najbolja kombinacija<br />
za dekodiranje videa je Media Player Classic<br />
i ffdshow, pomoću kojih je moguće dekodirati<br />
većinu datoteka. Neki playeri koriste<br />
vlastite dekodere, poput VLC media playera<br />
ili Gom Playera. Takvi playeri mogu dekodirati<br />
većinu sadržaja i zahtijevaju minimalno<br />
znanje korisnika. Kad nam bude potrebno<br />
kodirati sadržaj, moramo instalirati VfW<br />
kodeke, poput DivX-a ili XviD-a.<br />
Enkoder<br />
Kako bismo video i audio datoteke kodirali u<br />
nove izvršne datoteke, poput MP3-a, DivXa<br />
i slično, potrebno je imati odgovarajuće<br />
VfW kodeke. Takve je kodeke na sustav<br />
moguće instalirati zasebno ili u sklopu<br />
brojnih paketa kodeka koji olakšavaju taj<br />
zadatak utoliko što objedinjuju kodeke na<br />
jednom mjestu. Najpoznatiji su: K-Lite Codec<br />
Pack, K-Lite Mega Codec Pack, XP Codec<br />
Pack, Codec Pack All in 1, The Codecs<br />
i drugi (www.free-codecs.com). Pomoću<br />
tih paketa moguće je instalirati najvažnije<br />
kodeke koji su potrebni korisniku. Iako<br />
“Instaliranje kodeka<br />
pomoću paketa kodeka<br />
manje je sigurno od<br />
zasebnih instalacija”<br />
blago favoriziramo paket K-Lite, i ostali se<br />
paketi oslanjaju na implementaciju većine<br />
poznatih i time identičnih kodeka.<br />
Instaliranje kodeka pomoću paketa kodeka<br />
manje je sigurno od zasebnih instalacija,<br />
i to ponajviše zbog nepažnje korisnika. Za<br />
korisnike kojima je najvažnija reprodukcija<br />
datoteka na računalu najbolji izbor predstavljaju<br />
playeri s ugrađenim dekoderima. Za<br />
one kojima su potrebni i određeni kodeci<br />
za kodiranje sadržaja najbolja i najsigurnija<br />
je zasebna instalacija kodeka koji su im potrebni.<br />
Instalacija kodeka iz paketa kodeka<br />
nije znatno drugačija od zasebnih instalacija.<br />
Vrlo je važno imati najnoviju verziju određenog<br />
paketa kodeka kako bi i kodeci uključeni<br />
u paket bili u najnovijim verzijama.<br />
Primjerice, paket kodeka K-Lite omogućava<br />
instalaciju temeljenu na profilima,<br />
pomoću kojih je moguće detaljnije definirati<br />
količinu kodeka za instalaciju. Brojni se korisnici<br />
uopće ne orijentiraju na njima zaista<br />
potrebne kodeke, već instaliraju veliku količinu<br />
nepotrebnih kodeka koje nikada neće<br />
koristiti. Kada kodeke instaliramo pomoću<br />
paketa kodeka, sve je puno jednostavnije<br />
jer se sve nalazi na jednom mjestu, ali je<br />
nepažljivim postupcima moguće narušiti<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
DivX je moguće<br />
instalirati zasebno,<br />
uključujući i<br />
brojne druge VfW<br />
kodeke<br />
stabilnost reprodukcije ili ju u potpunosti<br />
onemogućiti.<br />
Što instalirati?<br />
Svaki će paket kodeka omogućiti urednu<br />
reprodukciju AV datoteka. Određena kompetitivnost<br />
među njima postoji, ali se temelji<br />
isključivo na broju podržanih dekodera,<br />
kodeka i dodatnih aplikacija. Korisniku kojemu<br />
je potrebno vrlo malo kodeka bit će<br />
dovoljan player s ugrađenim dekoderom te<br />
dodatni kodeci poput DivX-a, XviD-a, kodeka<br />
x.264 i drugih. Za one korisnike kojima<br />
je potreban velik broj kodeka paket koji<br />
sadrži većinu njih bit će dovoljan.<br />
Na sustav je potrebno instalirati kodeke<br />
isključivo iz jednog paketa kako ne bi došlo<br />
do interferencije između paketa, odnosno<br />
kodeka. Ako se kodeci na sustav instaliraju<br />
putem zasebne izvršne datoteke, poželjno<br />
je svaki od njih instalirati zasebno, a ne<br />
hibridnom metodom iz paketa kodeka i<br />
zasebno. Iako takva hibridna instalacija<br />
neće nužno rezultirati problemima prilikom<br />
reprodukcije, može dovesti do nepreglednosti,<br />
poglavito obzirom na verzije<br />
pojedinih kodeka. Kako bi reprodukcija bila<br />
uobičajena i kako bi kodiranje sadržaja bilo<br />
omogućeno, potrebno je instalirati samo<br />
potrebne kodeke. Za korisnike koji nisu<br />
vični instalaciji programa općenito najbolje<br />
je rješenje upotreba video playera s ugrađenim<br />
dekoderima zbog funkcionalnosti i<br />
jednostavnosti takvog rješenja.<br />
183
Tips & Tricks<br />
Budućnost prošlosti<br />
Iako je vrijeme VHS-a odavno iza nas, svatko od nas posjeduje barem jednu VHS kasetu s važnim<br />
videozapisom. Kako bismo produljili vijek takvog zapisa, potrebno ga je digitalizirati, odnosno omogućiti da<br />
bude čitljiv pomoću osobnog računala<br />
piše > Marko Kriška<br />
VHS (Video Home System) analogna<br />
je metoda zapisa, što znači da takav<br />
zapis nije moguće reproducirati pomoću<br />
osobnog računala. Za reprodukciju VHS<br />
kaseta potreban je odgovarajući reproduktor,<br />
odnosno VCR (video cassete recorder)<br />
koji omogućava, uz pomoć monitora, uvid u<br />
snimljeni sadržaj. Mnogi su važni događaji<br />
zabilježeni na VHS kasetama, ali je napredovanjem<br />
metoda obrade i snimanja videa<br />
VHS napušten, zamijenila su ga mnogo jednostavnija<br />
i korisniku bliža rješenja.<br />
Hardver<br />
Za digitalizaciju videa snimljenog na VHS<br />
kaseti potrebna je određena hardverska<br />
osnova bez koje je nemoguće prenijeti sadržaj<br />
kasete na osobno računalo. Potrebno je<br />
imati VCR, kojem je poželjno očistiti glave<br />
pomoću posebnih kaseta za tu namjenu.<br />
U VCR je potrebno umetnuti kasetu čiji<br />
sadržaj želimo digitalizirati. Na osobnom<br />
računalu trebate imati i TV karticu s konektorima<br />
za video i audio. TV kartica može<br />
biti vanjska, koja se s računalom povezuje<br />
pomoću USB priključka, ili unutarnja, koja<br />
je s računalom povezana putem <strong>PC</strong>I utora<br />
na matičnoj ploči.<br />
TV kartica mora imati konektore za zvuk<br />
(RCA) te konektore za sliku (S-Video ili<br />
kompozitni). Konektore za zvuk prepoznat<br />
ćemo po karakterističnim bojama. Za prenošenje<br />
zvuka odgovorna su dva kabela s<br />
konektorima koji su u kombinaciji bijele,<br />
crvene i crne boje, a odgovaraju lijevom i<br />
desnom kanalu. Kako bismo osim zvučnog<br />
zapisa digitalizirali i video te time dobili<br />
cjelovit AV zapis, potreban je i kabel s konektorom<br />
za prenošenje videa. Postoje dva<br />
načina prenošenja videa, pomoću S-Video<br />
Dodavanjem filtra u VirtualDubu možemo<br />
značajno unaprijediti kvalitetu videa<br />
ili pomoću kompozitnog kabela čiji se konektor<br />
fizički ne razlikuje od konektora za<br />
zvuk (RCA), odnosno činčeva.<br />
Kompozitni je konektor<br />
redovito žute boje s crnim<br />
kabelom, dok S-Video<br />
vezu u pravilu karakteriziraju<br />
crni kabel i konektor.<br />
Kako bismo povezali VCR<br />
i TV karticu, potreban je<br />
adapter - SCART prema činčevima.<br />
Važno je napomenuti da<br />
S-Video omogućava kvalitetniju<br />
sliku od kompozitne veze, ali<br />
je na adapteru češća kompozitna<br />
veza. Dakle, od hardvera je<br />
potrebno imati VCR i VHS kasetu<br />
koju želimo digitalizirati, računalo i<br />
TV karticu, adapter SCART to cinch,<br />
kabele s RCA konektorima za zvuk te<br />
S-Video ili kompozitni kabel za video.<br />
Softver<br />
Kad je VCR priključen na TV karticu računala,<br />
potrebno je uključiti računalo. Sadržaj<br />
VHS kasete moguće je digitalizirati pomoću<br />
lossless kodeka (Huffyuv, Lagarith lossless)<br />
ili kodeka koji komprimiraju sadržaj<br />
uz gubitak kvalitete (DivX, XviD). Ako<br />
je vrpca oštećena ili ako je kaseta prilično<br />
stara, može se upotrijebiti lossless kodek;<br />
u protivnom je dovoljno koristiti MPEG-2<br />
kompresiju. Loseless kodeci će na tvrdi disk<br />
računala pohraniti sliku bez gubitka inicijalne<br />
kvalitete zapisa, dok će kompresija “s<br />
gubitkom” degradirati kvalitetu zapisa.<br />
Snimanje sadržaja na računalo moguće je<br />
napraviti pomoću programa koji se isporučuje<br />
s TV karticom, što je ujedno i najjednostavnije<br />
rješenje, ili pomoću VirtualDuba,<br />
Windows Movie Makera i sl. Ako je na<br />
sadržaju koji digitaliziramo potrebno napraviti<br />
korekciju boja, ukloniti šum i drugo,<br />
bolje je koristiti lossless kodeke. U ostalim<br />
MPEG-4 kompresija čini se kao dobar<br />
odabir nakon prebacivanja sadržaja<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Digitalizacijom VHS zapisa osiguravamo<br />
dugovječnost videa<br />
je slučajevima najbolje te ujedno i najjednostavnije<br />
koristiti MPEG-2 kompresiju koja<br />
neće značajno degradirati sadržaj, pri čemu<br />
će izvršna datoteka biti mnogo manja od<br />
one generirane lossless kodekom, a daljnja<br />
obrada brža i jednostavnija.<br />
Capturing<br />
U softveru koji se isporučuje s TV karticom<br />
potrebno je definirati izvor - funkcija identična<br />
AV tipki na televizoru. U postavkama je<br />
potrebno definirati kodek za kompresiju. Na<br />
VCR-u treba pritisnuti tipku play, a u softveru<br />
tipku record, nakon čega treba pričekati da<br />
cijeli zapis s kasete bude pohranjen na računalo.<br />
Ako je odabrani kodek loseless tipa, istu<br />
je datoteku najbolje otvoriti u VirtualDubu<br />
u kojemu je moguće izrezati višak zapisa,<br />
primijeniti različite filtre, poput filtra za korekciju<br />
boja, zasićenost boja i sl. Nakon tog<br />
postupka potrebno je komprimirati zapis u<br />
DivX ili XviD. Ako sadržaj želimo u formatu<br />
DVD-Video, tada je direktni capturing s<br />
MPEG-2 kodekom najbolji odabir. Za format<br />
DVD-Video dobivenu je datoteku potrebno<br />
otvoriti u programu za izradu Vobseta<br />
(DVDFlick) te mape koje generira snimiti<br />
na DVD medij. Programom VirtualDubMod<br />
moguće je obraditi dobivenu datoteku, ako<br />
je korišten kodek MPEG-2, te ju komprimirati<br />
u DivX ili XviD. Kodiranje u DivX ili XviD<br />
jednostavnije je pomoću programa AutoGK,<br />
nakon čega je neželjeni sadržaj moguće izrezati<br />
u VirtualDubu ili VirtualDubModu.<br />
185
186<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Internet<br />
Firefox i Internet Explorer na steroidima<br />
Funkcionalnost svakog internetskog preglednika možete povećati pomoću dodataka. Oni su podijeljeni<br />
u razne kategorije kako bi se krajnjem korisniku olakšalo nalaženje baš onog koji mu je potreban. Stoga<br />
pogledajmo zajedno gdje i kako pronaći ekstenzije za Internet Explorer i Firefox<br />
piše > Predrag Kurtović<br />
Osnovnu funkcionalnost internetskih<br />
preglednika Internet Explorera i Mozilla<br />
Firefoxa možete povećati pomoću dodataka<br />
koje možete naknadno preuzeti s Interneta.<br />
Broj dodataka je zaista velik i svatko će naći<br />
nešto što mu je baš potrebno kako bi sebi<br />
olakšao rad unutar preglednika ili rad na Internetu.<br />
Gdje su smješteni dodaci?<br />
Kod Internet Explorera do dodataka dolazite<br />
prateći putanju Tools - Manage Add-ons<br />
- Find More Add-ons. Opcija iznad, Enable or<br />
Disable Add-ons, govori koji od instaliranih<br />
dodataka želite koristiti, a koje ne. Kako smo<br />
navikli kod Microsofta, stranica koju Internet<br />
Explorer otvori je pregledna, a dodaci su<br />
složeni u četiri skupine. Tako imamo dodatke<br />
koji su zaduženi za povećanje sigurnosti, ubrzanje<br />
rada u Internet Exploreru, mogućnosti<br />
rada kada niste spojeni na Internet (offline<br />
browser) i dodatke koji vam pomažu kod<br />
multimedijalnog dijela (prikaz Flash i ostalih<br />
animacija). Velika većina dodataka je besplatna,<br />
dok određene dodatke ipak morate<br />
platiti.<br />
Instalacija dodataka<br />
Instalacija je apsolutno jednostavna i svakako<br />
nije problematična. Kada odaberete koji<br />
dodatak želite instalirati, kliknete na njegovu<br />
Popis ekstenzija<br />
po kategorijama<br />
ikonu i otvori se prozor koji vas vodi na mjesto<br />
preuzimanja datoteke. Zatim datoteku<br />
pokrenete, dodatak se instalira i nakon toga<br />
obavezno slijedi novo pokretanje Internet<br />
Explorera. Provjeru je li se dodatak normalno<br />
instalirao provodimo već prije naznačenom<br />
putanjom Tools - Manage Add-ons - Enable or<br />
Disable Add-ons. Internet Explorer razvrstava<br />
dodatke u određene skupine, čime su dodatno<br />
olakšani traženje i nalaženje određenog<br />
dodatka. Kako su dodaci u pravilu vrlo malene<br />
datoteke, i zauzeće njihovo na tvrdom disku<br />
vašeg računala je maleno. Po svojoj želji možete<br />
ga uključiti ili isključiti u svakom trenutku<br />
rada s Internet Explorerom, a da ga pritom ne<br />
morate ukloniti s računala kako biste spriječili<br />
njegov rad.<br />
Povećana funkcionalnost<br />
Iako je Internet Explorer u startu opremljen<br />
velikim brojem dodataka koji su postali<br />
njegov sastavni dio, svakom integriranom<br />
dodatku mogla bi se dodati još koja mogućnost.<br />
Zato je i nastala ova kolekcija dodataka<br />
kako bi proširila mogućnosti i olakšala rad u<br />
Internet Exploreru. Poželite li preuzeti koju<br />
videodatoteku sa servisa YouTube, to će vam<br />
uvelike olakšati dodaci koji napravljeni baš za<br />
tu svrhu. I <strong>download</strong> <strong>manager</strong>i postoje kako<br />
bi poboljšali mogućnost koju Internet Explorer<br />
ima odavno, no pomoću ovih dodataka<br />
moguće je lakše, brže i uspješnije preuzimati<br />
datoteke. Stoga ih je poželjno imati kako bismo<br />
sami sebi olakšali rad na Internetu. Do-<br />
wnload <strong>manager</strong>i većinom se instaliraju kao<br />
posebni programi koji automatski prepoznaju<br />
i usklađuju svoj rad s Internet Explorerom<br />
upisivanjem potrebnih vrijednosti u Registry<br />
Windowsa.<br />
Osim navedenih dodataka, svakako vam<br />
dobro može poslužiti i mogućnost korištenja<br />
rječnika, tako da vas taj dodatak automatski<br />
ispravlja ako kod unosa riječi napravite koju<br />
pogrešku.<br />
Ukoliko raspolažete brzom vezom, možete<br />
uz pomoć multimedijalnog dodatka slušati<br />
online radio ili televizijske prijenose. Moramo<br />
skrenuti pozornost na to da ovi prijenosi troše<br />
ogromnu količinu podataka, pa bi bilo jako<br />
poželjno imati flat paket kako bi se izbjegao<br />
povelik račun za Internet.<br />
Kako sve besplatno ima svoju cijenu, tako<br />
i kod nekih besplatnih dodataka za Internet<br />
Explorer dobivate samo malen dio onoga što<br />
ste zapravo tražili od određenog dodatka, dok<br />
ostatak mogućnosti morate nadoplatiti. Drugi<br />
trik kojim se služe proizvođači dodataka za IE<br />
je obavezno instaliranje toolbarova ukoliko<br />
želite dodatak i njegovu funkcionalnost. Možda<br />
vam jedan toolbar i par ikona više i neće<br />
zasmetati, ali par toolbarova svakako će vam<br />
usporiti rad u Internet Exploreru.<br />
Dodaci za Firefox<br />
Mozillin preglednik u startu je besplatan.<br />
Broj dodataka koje imate za Firefox stvarno je<br />
impozantan i oni rade na malo drugačiji način<br />
negoli dodaci za Internet Explorer.<br />
Prilikom svakog pokretanja Firefoxa preglednik<br />
sam traži imaju li instalirani dodaci<br />
novu verziju koja je dostupna za <strong>download</strong>.<br />
Ukoliko je to istina, ponudi vam se ta opcija<br />
Instalacija pop-up blockera za IE ne može<br />
biti jednostavnija
i nakon završetka preuzimanja nove verzije<br />
slijedi nastavak rada. Samo je prvi put potrebno<br />
ponovno pokretanje preglednika kako<br />
bi dodatak bio uspješno implementiran u<br />
Firefox. S njegovim dodacima jako rijetko<br />
dobijete nešto više nego li je sam dodatak, što<br />
je vrlo pohvalno. Dodaci su malene datoteke<br />
koje se brzo prenose putem Interneta čak ako<br />
imate običnu modemsku vezu. Ako imate<br />
ADSL konekciju, u većini slučajeva nećete<br />
čekati više od par sekundi.<br />
Kako do dodataka u Firefoxu?<br />
Kod Firefoxa do dodataka dolazite prateći<br />
putanju Tools - Add-ons. Otvara vam se prozor<br />
u kojem su prikazani svi instalirani dodaci.<br />
Na dnu prozora imate i link koji vodi na<br />
stranicu gdje se nalaze okupljeni svi dodaci<br />
za Firefox. Odaberite Get Extensions i Firefox<br />
otvara stranicu do koje se može doći pomoću<br />
linka https://addons.mozilla.org/en-US/<br />
firefox/browse/type:1. Na ovoj stranici<br />
dodaci se nalaze prema funkcionalnosti i<br />
poredani prema ocjenama koje su dobili od<br />
korisnika.<br />
Instalacija dodataka u Firefoxu<br />
Kada odaberete dodatak koji želite instalirati,<br />
kliknite na ikonu imena Install Now. Otvorit<br />
će se maleni prozor u kojem će pisati upozorenje<br />
da instalirate nepoznatu ekstenziju<br />
za svoj preglednik, a prve tri sekunde bit će<br />
onemogućen i izbor Install now. Autori su<br />
smatrali da je to vrijeme dovoljno da odustanete<br />
od instaliranja ekstenzije ukoliko smatrate<br />
da ste greškom kliknuli na ikonu. Nakon<br />
tri sekunde opcija Install Now je omogućena<br />
i njezinim odabirom pokrećemo <strong>download</strong><br />
koji prenosi ekstenziju na naše računalo.<br />
Potom slijedi obavezno pokretanje Firefoxa i<br />
novi dodatak je instaliran i u funkciji. Ukoliko<br />
trebate posebno konfigurirati dodatak, to<br />
ćete napraviti unutar prozora Add-ons. Svaki<br />
dodatak ima svoj dio prozora u kojem se<br />
nalaze tri opcije: Options, Disable i Uninstall.<br />
Ukoliko je opcija Options siva, to samo znači<br />
da ekstenzija nema nikakvih opcija koje korisnik<br />
može mijenjati. Sve ekstenzije pisane<br />
su za određenu verziju Firefoxa. Stoga izbor<br />
ekstenzije koja ne podržava verziju Firefoxa<br />
koju vi imate na računalu nije dobar. Osim što<br />
može priječiti Firefox u radu, može se dogoditi<br />
da se nakon instaliranja ekstenzije Firefox<br />
uopće ne pokrene.<br />
Teme za ljepši Firefox<br />
Osim što ga dodacima možemo obogatiti,<br />
Firefox možemo dodatno promijeniti temama.<br />
Teme mijenjaju vizualno sučelje Firefoxa.<br />
Do mjesta gdje se nalazi popis instaliranih<br />
tema dolazite prateći putanju Tools - Add-ons<br />
- Themes. Možete imati više instaliranih tema,<br />
ali je moguće koristiti i samo jednu. Kada<br />
odaberete koju temu želite, odaberite opciju<br />
Use Theme i prilikom sljedećeg pokretanja<br />
Firefox će biti obučen u novo ruho.<br />
Kako i kod ekstenzija, teme podržavaju<br />
određeni niz verzija Firefoxa u kojima će<br />
se pravilno prikazivati. Popis tema koje su<br />
dostupne za <strong>download</strong> možete pronaći na<br />
https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/browse/type:2.<br />
Instalacija tema apsolutno je ista kao i instalacija<br />
ekstenzija. Odaberete opciju Install<br />
Now, sačekate par sekundi da opcija Install<br />
Now postane vidljiva unutar prozora koji se<br />
upravo otvorio i potvrdite je. Slijedi preuzimanje<br />
s Interneta. Kada je preuzimanje završeno,<br />
otiđite ponovo u prozor gdje se nalazi<br />
popis tema koje su instalirane i potvrdite<br />
izbor s Use Theme. Ukoliko ovo ne napravite,<br />
Firefox će i dalje koristiti staru temu. Nakon<br />
ponovnog pokretanja Firefoxa, bit će primijenjena<br />
nova tema.<br />
Još dodataka za Firefox<br />
Osim što ga možete upaotpuniti dodacima,<br />
za Firefox možete instalirati i rječnik hrvat-<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Popis dodataka koji su aktivni u Internet Exploreru Pomoću dodataka možete pratiti i videokanale na Internetu<br />
skog jezika. Nakon uspješne instalacije bilo<br />
koja riječ koja je krivo napisana bit će podcrtana,<br />
što je znak da bi je trebalo ispraviti.<br />
Nažalost, rječnik ima dosta krivo napisanih<br />
riječi, tako da se često zna dogoditi da ispravna<br />
riječ bude označena neispravnom. No<br />
kako je ovakva pomoć uvijek dobrodošla,<br />
lako je zamijetiti da je program ispravnu riječ<br />
krivo označio. Ipak ovaj rječnik smatramo<br />
kao pomoć kod pogrešaka koje mogu nastati<br />
prilikom brzog pisanja, a ne kao rječnik<br />
koje će ispraviti svaki problem. Ekstenziju<br />
koja instalira hrvatski rječnik unutar Firefoxa<br />
možete pronaći na https://addons.<br />
mozilla.org/en-US/firefox/<strong>download</strong>s/<br />
file/13906/croatian_dictionary_-_hrvatski_rjecnik-1.0.1-firefox+thunderbird+seamonkey.xpi.<br />
Sam svoj majstor<br />
Ukoliko imate želje i znanja napraviti vlastitu<br />
ekstenziju za Firefox, možete to učiniti pomoću<br />
uputa koje se nalaze na http://developer.mozilla.org/en/docs/Building_an_<br />
Extension. Na tom je mjestu do potankosti<br />
objašnjen put koji vodi od početka do kraja<br />
razvoja jedne ekstenzije, tako da poteškoća<br />
ne bi trebalo biti. Zaželite li se kreiranja<br />
vlastite teme za Firefox, možete krenuti sa<br />
stranice http://developer.mozilla.org/<br />
en/docs/Creating_a_Skin_for_Firefox/<br />
Getting_Started koja je odlična polazišna<br />
točka. U njoj ćete naći sve potrebne detalje i<br />
informacije oko kreiranja teme i njezina testiranja.<br />
Kao i kod ekstenzija, za teme postoji<br />
forum na kojemu možete postaviti pitanja u<br />
vezi s problemima na koje naiđete.<br />
Kako je Firefox ipak besplatan i veoma<br />
popularan projekt, broj njegovih ekstenzija<br />
je ogroman. Sve one imaju jednaku cijenu<br />
- besplatne su. Jako je dobro što su standardizirane,<br />
za razliku od dodataka za Internet<br />
Explorer koji nemaju ovako jaku podršku<br />
iza sebe, a nerijetko za punu funkcionalnost<br />
treba izdvojiti i određeni novčani iznos.<br />
187
188<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Multimedija<br />
Winamp u novom ruhu<br />
Izgled Winampa, vrlo popularnog programa, možete promijeniti pomoću skinova. Riječ je o datoteci s<br />
elementima koji su zaduženi za novi izgled programa. Od svoje treće verzije Winamp podržava kreiranje<br />
skinova pomoću XML-a<br />
Ovako je Winamp izgledao u svojem<br />
početku<br />
piše > Predrag Kurtović<br />
Winamp ima mogućnost mijenjanja<br />
svoga izgleda. Tvorci skinova istinski<br />
se trude napraviti Winamp koji će biti lijep a<br />
da pritom ništa ne izgubi na funkcionalnosti.<br />
Ovaj će vas tekst ukratko provesti kroz<br />
proces koji vodi do kreiranja vlastitog skina<br />
za Winamp.<br />
Funkcionalnost pa ljepota<br />
Mnogi skinovi za Winamp jednostavno su<br />
prekrasni. Kada Winamp pomoću njih obučete<br />
u novo ruho, dobivate program koji je<br />
lijep, ali nije funkcionalan. Svaka opcija koju<br />
skin sadrži mora biti jasno vidljiva. Bez toga<br />
skin nema funkcionalnost, a bez funkcionalnosti<br />
program nema vrijednost. Često<br />
neiskusni tvorci skinova preferiraju ljepotu<br />
nauštrb funkcionalnosti programa, što je<br />
loša ideja.<br />
Skinovi su, prateći razvoj Winampa, doživjeli<br />
pravu malu revoluciju. Razvoj možemo<br />
podijeliti u tri faze. Dugo vremena bila je<br />
aktualna verzija broj dva koja je mogla imati<br />
samo najjednostavnije skinove. Oni su se<br />
sastojali od običnih BMP datoteka i kao<br />
takvi bili su vrlo ograničeni. Zatim je došla<br />
treća serija koja je imala nove funkcionalnosti,<br />
no zbog svoje nestabilnosti nikad nije<br />
zaživjela. Tek pojavom pete serije Winampa<br />
i razvoj njegovih skinova doživio je procvat.<br />
Sada Winamp možete obući u znatno slo-<br />
Lijepo dizajniran i vrlo funkcionalan skin<br />
ženiji skin nego li je ikada prije bilo moguće.<br />
Posljednja, peta verzija Winampa podržava<br />
skinove koji su bili rađeni i za verziju dva i<br />
za verziju tri. Stoga na raspolaganju imate<br />
obilje skinova koje možete koristiti.<br />
Sam svoj majstor<br />
Napraviti vlastiti skin nije uopće teško. Za<br />
to vam je potrebno malo volje, znanja i<br />
predložak koji možete preuzeti s www.<br />
winamp.com/development/skins-classic-main.Ukoliko<br />
želite kreirati moderan<br />
skin, poslužite se uputama koje se nalaze na<br />
www.winamp.com/development/skinsmodern.<br />
Treća verzija Winampa uvodi u<br />
kreiranje skinova novinu koja se zove XML.<br />
Zahvaljujući tomu, mogu biti napušteni<br />
statični oblici strogo oblikovanih formi, a u<br />
mogućnosti smo prvi put dodati animirane<br />
objekte te koristiti mogućnost prozirnosti<br />
dijelova skina. Osim toga, omogućena je<br />
emulacija skinova koji su pisani za drugu<br />
verziju Winampa, a dodana je opcija korigiranja<br />
boje. Sve to zajedno doprinijelo je<br />
tome da Winamp izlazi iz doba oštrih linija<br />
i dolazi u doba skinova koji imaju zaobljene<br />
linije te su samim tim oku puno ugodniji.<br />
Ljepota XML-a<br />
XML (eXtensible Markup Language) programski<br />
je jezik koji je nastao iz grupe Standard<br />
Generalized Markup Language. Ukoli-<br />
ko vam ove riječi ništa ne govore, znajte da<br />
je i HTML nastao iz istog korijena. HTML<br />
je jako dobar jezik u kojemu se pišu web<br />
stranice. No njegov problem je što je dizajniran<br />
tako da pokazuje samo dokumente u<br />
web pregledniku. XML prelazi to ograničenje.<br />
XML je u potpunosti implementiran u<br />
Winamp i on je zapravo način skladištenja<br />
podataka. Znate li pisati u HTML-u, ubrzo<br />
ćete naučiti koristiti i XML jer su vrlo slični,<br />
a jednom kada ga savladate možete napraviti<br />
jako lijepe skinove bez velikih problema.<br />
Animirani layeri su layeri koji prikazuju<br />
seriju grafičkih elemenata ciklički čitajući<br />
grafičku datoteku. Ukoliko želite kreirati,<br />
primjerice, strelicu koja se vrti oko svoje osi,<br />
napravit ćete par sličica s različitim položajem<br />
strelice. Pomoću MAKI (Make A Killer<br />
Interface) skripte kazat ćete Winampu na<br />
koji način i kada će koristiti koju sličicu.<br />
Gotovi skinovi<br />
Ukoliko vam gradnja skinova izgleda kao<br />
pretežak posao, vlasnici Winampa na svojim<br />
su stranicama napravili kolekciju skinova.<br />
Stoga skinove možete potražiti na adresi<br />
www.winamp.com/skins. Poredani su po<br />
broju preuzimanja, ocjeni koju su dobili od<br />
korisnika ili po vremenu promjene na samom<br />
skinu. Vjerojatno ćete najlakše pronaći<br />
skin tako da potražite kategoriju u kojoj bi<br />
mogao biti smješten. Imate li vlastiti skin koji<br />
ste voljni podijeliti s drugima, morate prvo<br />
postati član Winampove udruge, što je kratak<br />
i besplatan proces. Nakon uključivanja<br />
u ovu zajednicu, dobivate pristup i način na<br />
koji možete postaviti vlastiti skin na njihovu<br />
stranicu i tako ga učini dostupnim svima.<br />
Napraviti skin nije teško. Možda će vas na<br />
početku mučiti pokoja sitnica, no moramo<br />
napomenuti da je kreiranje modernog ili<br />
klasičnog skina u potpunosti i u detalje<br />
objašnjeno na za to predviđenim mjestima<br />
i ne vjerujemo da ćete imati bilo kakvih<br />
problema kod izrade skina. Uostalom, imati<br />
Winamp u ruhu koje je vaših vlastitih ruku<br />
djelo uopće nije loše. Na početku možete<br />
kreirati skin druge verzije koji se sastoji od<br />
BMP datoteka točno određenih dimenzija,<br />
a poslije možete nadograditi skin koristeći<br />
se jezikom XML. Naiđete li na probleme<br />
kod kreiranja skina, uvijek možete zatražiti<br />
pomoć na vrlo aktivnom forumu. Tamo će<br />
na vaše pitanje biti vrlo brzo odgovoreno,<br />
što će vam svakako pomoći u rješavanju<br />
problema.
Softver<br />
Što se vrti?<br />
Pokretanjem Windowsa pokreće se velika količina procesa, drivera, servisa, programa znanih i neznanih.<br />
Sami Windowsi ne daju cjelovit uvid u sve to što se događa, nego se moramo osloniti na pomoćne alate da<br />
bismo saznali<br />
piše > Miroslav Benak<br />
Već smo više puta pisali o različitim alatima<br />
koji pomažu u upoznavanju rada<br />
Windowsa i pojedinih njegovih dijelova,<br />
kao i u sagledavanju situacije “ispod haube”.<br />
Windowsov Task Manager daje vrlo štur uvid<br />
samo u dio pokrenutih procesa i aplikacija,<br />
a nedostaju mu brojne mogućnosti, pa je<br />
općenito govoreći nedovoljan za temeljit uvid<br />
u ponašanje računala. Stoga smo prinuđeni<br />
potražiti bolje alate. Jedan od takvih je i besplatni<br />
What’s Running, a može se preuzeti s<br />
adrese www.whatsrunning.net.<br />
Da vidimo...<br />
Ako je računalo “zdravo” i nije pretrpano nepotrebnim<br />
programima i servisima, normalno<br />
će se ponašati i raditi. No, kad uočimo čudno<br />
ponašanje, usporenje rada i druge simptome<br />
“bolesti”, potrebno je otkriti uzroke i ukloniti<br />
ih. Osim antivirusa, antispywarea i srodnih<br />
alata tu su još raznovrsni optimizatori memorije,<br />
čistači Registryja i slični alati koji mogu<br />
pomoći. No za temeljitiji uvid što se doista<br />
događa potrebno je imati i alat koji će dati<br />
pregled svega što je na računalu pokrenuto,<br />
omogućiti analizu i konačno pomoći u uklanjanju<br />
nepotrebnih ili neželjenih programa,<br />
procesa, servisa ili drivera.<br />
What’s Running namijenjen je uvidu u unutrašnjost<br />
računala. Daje iscrpan pregled svega<br />
što se “vrti”. Sučelje mu je dosta natrpano i<br />
oponaša sučelje Windows Explorera, no unatoč<br />
tome jednostavno je za snalaženje. Sposoban<br />
je prikazati sve procese koji su pokrenuti,<br />
sve dostupne servise bez obzira na njihovo<br />
trenutačno stanje, tj. jesu li pokrenuti ili ne,<br />
procesne module, IP konekcije, odnosno stanje<br />
mrežne aktivnosti, sve drivere uključujući i<br />
drivere iz kernela i drivere datotečnog sustava,<br />
kao i sve startup elemente koji se pokreću prilikom<br />
pokretanja operativnog sustava. Svaka<br />
kategorija predstavljena je u svojem tabu i<br />
nudi svoj skup naredbi za upravljanje.<br />
Sve informacije prikazane su u stupcima<br />
koji se mogu odabrati, a za svaki odabrani<br />
proces dobije se niz iscrpnih informacija. Sve<br />
ove detaljne informacije na žalost dolaze bez<br />
objašnjenja, tako da za razumijevanje gomile<br />
podataka koje program pruža treba pomoć<br />
tražiti na drugom mjestu. Najveću zamjerku<br />
dajemo izostanku bilo kakvog sustava pomoći,<br />
pa čak nisu jasni ni pojedini detalji ponašanja<br />
samoga sučelja. Budući da program u<br />
realnom vremenu prikazuje stanje pojedinih<br />
procesa, neki od njih zbog promjene svojeg<br />
Analiza aktivnosti IP mreže i pojedinih procesa na mreži<br />
“Ako je računalo<br />
“zdravo” i nije pretrpano<br />
nepotrebnim programima<br />
i servisima, normalno će se<br />
ponašati i raditi”<br />
stanja bivaju obojeni različitim bojama. No ni<br />
informacija o značenju tih boja nije dostupna,<br />
iako smo nakon malo promatranja uspjeli<br />
dokučiti što bi koja boja trebala značiti.<br />
Svaki proces može se zaustaviti, može mu<br />
se mijenjati prioritet izvođenja, kao i potražiti<br />
detaljan opis i ponašanje u bazi podataka koja<br />
se nalazi na web siteu autora programa. Ovo<br />
nam se jako svidjelo, no očito je da autor ima<br />
suradnju s tvrtkom Liutilities koja proizvodi<br />
slične alate i ima vlastitu sličnu bazu podataka o<br />
procesima, pa nismo sigurni koliko je ova baza<br />
različita, odnosno čija je baza izvorna ili bolja.<br />
Servisa, modula, drivera…<br />
Program prikazuje sve servise dostupne<br />
sustavu. Svaki od njih može se pokrenuti ili<br />
zaustaviti, mogu mu se vidjeti sva svojstva<br />
te otkriti detalji o tome odakle se pokreće i<br />
slično. Dostupna su i kratka objašnjenja što<br />
servis radi. Unatoč svemu, u ovom dijelu<br />
nismo našli ništa više od onoga što se može<br />
dobiti i u samim Windowsima.<br />
S druge strane, iznimno su korisne informacije<br />
o učitanim i pokrenutim modulima. Brojne<br />
aplikacije i servisi koriste i pokreću brojne<br />
module, odnosno dinamičke biblioteke, i u<br />
svakom trenutku može ih biti aktivno na stotine.<br />
Za svaki modul dobiju se detaljne informacije<br />
o njemu, ali i o tome koji ga procesi<br />
koriste. Tako primjerice više desetaka drugih<br />
servisa i procesa koristi modul shell32.dll.<br />
Tu je i detaljan uvid u sve drivere kojih može<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
biti jako puno. Ovo može pomoći u potrazi za<br />
nepotrebnim i zastarjelim driverima te olakšati<br />
njihovo uklanjanje.<br />
Za praćenje mrežnih aktivnosti i otkrivanje<br />
sumnjivih pojava u mreži ili u vezi s i prema Internetu<br />
na raspolaganju je uvid u sve IP procese,<br />
veze i događaje. Vrlo su precizne informacije o<br />
uspostavljenim vezama, aktivnom prijenosu podataka<br />
sa i na Internet te otvorenim portovima i<br />
slično. Za svaku vezu prikazuje se i informacija<br />
o kojemu se procesu radi te niz dodatnih podataka<br />
neophodnih za razumijevanje situacije.<br />
Još toga<br />
What’s Running nudi i mogućnost uređivanja<br />
startupa, tj. kontrole koji se sve programi i procesi<br />
pokreću prilikom pokretanja operativnog<br />
sustava, i to sa svih lokacija gdje se to može<br />
definirati. Ovaj dio radi vrlo pristojno, no ne<br />
nudi neke naprednije mogućnosti koje smo<br />
vidjeli kod specijaliziranih alata za upravljanje<br />
startupom.<br />
Tu su još i opće informacije o sustavu s detaljima<br />
o količini memorije, verziji Windowsa,<br />
broju procesora, frekvenciji i slično.<br />
Posebno je zanimljiva mogućnost snapshota,<br />
tj. snimanja stanja svega što program vidi i<br />
spremanja u XML datoteku. Kasnije se može<br />
učiniti novi snapshot i usporediti dva stanja računala<br />
kako bi se analizom pronašle promjene<br />
u sustavu. Program radi i na Visti, ali navodno<br />
ima poteškoća u prikazu nekih podataka. Mi to<br />
nismo isprobali.<br />
Iako ima nedostataka, a najviše nam nedostaje<br />
prateća dokumentacija, What’s Running<br />
dobar je pomoćni alat i svakome tko želi dobiti<br />
uvid u stanje svojeg računala pružit će gomilu<br />
korisnih informacija. No možemo reći i da nije<br />
za svakoga jer ipak zahtijeva poznavanje tehničkih<br />
detalja funkcioniranja osobnog računala i<br />
Windowsa.<br />
189
190<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Programiranje<br />
S joinom smo brži<br />
SQL upiti olakšavaju nam kreiranje izvještaja i manipulaciju podacima unutar baze podataka. Najučestaliji su<br />
upiti koji prikupljaju podatke iz jedne tablice, ali zbog brzine rada često je potrebno istovremeno selektirati<br />
podatke iz dviju ili više tablica. U tom je slučaju preporučljivo upotrebljavati join relacije. Velik broj korisnika<br />
plaši se uporabe joinova. Vrijeme je da se taj strah iskorijeni<br />
piše > Boris Kretonić<br />
SQL (Structured Query Language) je<br />
ANSI (American National Standards Institute)<br />
standardni računalni jezik za pristup<br />
i manipulaciju bazama podataka. Na žalost,<br />
proizvođači baza podataka nisu u potpunosti<br />
poštovali ANSI-jeve standarde, pa<br />
postoje mnoge verzije SQL-a. Dobra vijest<br />
je da glavne SQL-ove ključne riječi (select,<br />
update, delete, insert, where itd.) koristimo<br />
na gotovo identičan način u svim verzijama<br />
SQL-a.<br />
Pristup podacima iz jedne tablice korištenjem<br />
SQL upita izuzetno je jednostavan<br />
i većina korisnika s tim nema problema.<br />
Problemi nastaju kada istovremeno trebamo<br />
prikupiti podatke iz više tablica. Neiskusni<br />
korisnici tada se često nađu u problemima.<br />
Sve izgleda u najboljem redu, ali pred njima<br />
se nalazi potpuno pogrešan skup podataka.<br />
Relacijske baze podataka<br />
Osnove relacijskih sustava baza podataka<br />
počivaju na mnogobrojnim tablicama i<br />
mogućnostima međusobnog povezivanja.<br />
Upravo nam veze među tablicama (relacije)<br />
omogućavaju da u izvještajima kombiniramo<br />
podatke iz različitih tablica. Rad s<br />
relacijama logičan je i intuitivan, ali ni u kom<br />
slučaju nemojte podcijeniti kompleksnost<br />
SQL upita, jer se čak i iskusni korisnici mogu<br />
susresti s neočekivanim rezultatima.<br />
Dinamičke relacije među tablicama unutar<br />
relacijske baze podataka definiraju se uporabom<br />
operatora join. Tehnički gledano,<br />
join je operacija koja prilikom preuzimanja<br />
podataka kreira relacije između tablica. To<br />
znači da joinom određujemo koji će slogovi<br />
biti vraćeni iz baze podataka prilikom upita<br />
select, odnosno definira skup podataka nad<br />
kojim ćemo vršiti neke izmjene kod upita<br />
update i delete.<br />
Drugim riječima rečeno, join je operacija<br />
koja je funkcijom slična klauzuli where i možemo<br />
je shvatiti kao neku vrstu filtra. Join se<br />
od where razlikuje u tome što u njemu definiramo<br />
uvjete koji moraju biti zadovoljeni u<br />
objema tablicama za koje join kreiramo, dok<br />
kod klauzule where to nije bitno.<br />
SQL-ovi standardi<br />
Proizvođači baza podataka ne drže se striktno<br />
SQL ANSI standarda, tako da se sintaksa<br />
join operacija razlikuje među bazama po-<br />
Primjer 5 (CROSS JOIN): Cijenama konfiguracija dodali smo vrijednosti određene<br />
komponente (proizvoda) kako bismo dobili konačnu cijenu<br />
“Osnove relacijskih sustava<br />
baza podataka počivaju na<br />
mnogobrojnim tablicama”<br />
dataka. U ovom tekstu nećemo raspravljati<br />
o razlikama u sintaksi baza podataka (MS<br />
SQL, Oracle, MySQL, PostgreSLQ itd.),<br />
već ćemo koristiti najjednostavniju sintaksu<br />
kako bismo što bolje objasnili funkcioniranje<br />
joina.<br />
Join možemo definirati u klauzuli from ili<br />
where, pri čemu ne smijemo zaboraviti da<br />
baze podataka različito tretiraju joinove koji<br />
su specificirani u klauzuli from od onih koji<br />
se nalaze u where. U principu, baze podataka<br />
prvo obrađuju klauzulu from, pa je preporučljivo<br />
da join smjestimo u from dio upita<br />
jer ćemo tako smanjiti količinu podataka<br />
koja će se obrađivati u ostatku SQL upita.<br />
Ukoliko join smjestimo u klauzulu where,<br />
svi slogovi koji su skupljeni u klauzuli from<br />
obrađuju se u ostatku upita, pa se na taj način<br />
obrađuje puno veća količina podataka, a<br />
SQL upit će se sporije izvršavati.<br />
Join u klauzuli from ima sljedeću sintaksu:<br />
SELECT lista_kolona | *<br />
FROM tablica1 JOIN tablica2 [ON lista_uvjeta]<br />
Ukratko: lista_kolona je popis kolona čije<br />
podatke želimo ispisati kao rezultat upita.<br />
Tablica1 i tablica2 predstavljaju tablice koje<br />
stavljamo u relaciju, a join je tip joina koji<br />
primjenjujemo pri kreiranju relacije među<br />
tablicama. Lista_uvjeta su uvjeti, po sintaksi<br />
slični onima koje stavljamo u klauzulu<br />
where, kojima definiramo koji će se skup<br />
podataka nalaziti u relaciji. Na primjer: ON<br />
tablica1.poljeX = tablica2.poljeY. Potrebno je<br />
napomenuti da se poljeX može odnositi na<br />
bilo koje polje iz tablice1, a poljeY može biti<br />
bilo koje polje iz tablice2 - jedino je bitno da<br />
poljeX i poljeY imaju iste tipove podataka.<br />
Postoji više tipova join operacija: inner, left<br />
outer, right outer, full outer i cross. Pojedine<br />
baze podataka ne podržavaju sve vrste join<br />
operacija, pa je potrebno provjeriti doku-
Graf 1: INNER JOIN vraća<br />
samo one slogove iz tablica<br />
kojima se vrijednosti iz liste<br />
uvjeta podudaraju<br />
mentaciju prije korištenja.<br />
Savjeti<br />
Postoji par stvari koje možemo primijeniti<br />
bez obzira na vrstu join operacije koju upotrebljavamo<br />
u svojim SQL upitima.<br />
Ako tablice koje spajamo u joinu sadrže<br />
kolone identičnog naziva, prilikom referenciranja<br />
kolona moramo upotrijebiti njihov<br />
pun naziv.<br />
Rezultat join upita (lista_kolona) može<br />
sadržavati sve kolone iz tablica koje su navedene<br />
u joinu ili samo neke od njih. Kolone<br />
koje koristimo prilikom kreiranje join relacije<br />
ne moraju biti izlistane kao rezultat upita<br />
(lista_kolona).<br />
Iako je uobičajeno da prilikom joina koristimo<br />
operator jednakosti (=), dopuštena je<br />
uporaba bilo kojeg operatora za uspoređivanje:<br />
, , = i =.<br />
U većini slučajeva joinom kreiramo relaciju<br />
između dviju tablica, ali u slučaju potrebe<br />
možemo kreirati i relacije između više tablica<br />
u jednoj SQL naredbi. Tada koristimo<br />
sljedeću sintaksu:<br />
SELECT lista_kolona | *<br />
FROM tablica1 join tablica2 [ON lista_uvjeta1]<br />
join tablica3 [ON lista_uvjeta2]<br />
Inner join<br />
Najčešće korišteni tip joina je inner join.<br />
Zbog toga u mnogim bazama podataka ne<br />
moramo eksplicitno navoditi da se radi i<br />
inner joinu, već je dovoljno napisati samo<br />
join. Inner join vraća slogove iz svih tablica<br />
Primjer 1 (IN-<br />
NER JOIN): Uz<br />
naziv proizvoda iz<br />
tablice Proizvodi<br />
ispisali smo naziv<br />
pripadajuće grupe<br />
proizvoda iz<br />
tablice Proizvodi-<br />
Grupe<br />
Graf 2: LEFT OUTER JOIN vraća<br />
sve slogove iz lijeve tablice<br />
i one slogove iz desne tablice<br />
koji zadovoljavaju join uvjete<br />
Graf 3: RIGHT OUTER JOIN<br />
vraća sve slogove iz desne tablice<br />
i one slogove iz lijeve tablice<br />
koji zadovoljavaju join uvjete<br />
navedenih u joinu koji zadovoljavaju listu<br />
uvjeta navedenih u join relaciji.<br />
Tablice možemo shvatiti kao krugove koji<br />
se preklapaju. Svaki krug predstavlja jednu<br />
tablicu iz relacije, a područje na kojem se<br />
tablice preklapaju predstavlja slogove koji<br />
zadovoljavaju inner join uvjete.<br />
Outer join, Left join<br />
Inner join vraća samo one slogove koji zadovoljavaju<br />
join uvjet. Outer join također vraća<br />
te slogove, ali njima dodaje i one slogove iz<br />
jedne tablice koji nemaju odgovarajući par<br />
u drugoj tablici. Postoje tri vrste outer joina:<br />
left outer, right outer i full outer.<br />
Left outer join vraća sve slogove iz lijeve<br />
tablice i one slogove iz desne tablice koji<br />
zadovoljavaju join uvjete. U rezultatu upita<br />
slogovi iz lijeve tablice koji nemaju pripadajuće<br />
slogove iz desne tablice na tim će<br />
mjestima imati null vrijednost. U slučaju da<br />
ne postoji niti jedan slog u desnoj tablici koji<br />
zadovoljava join uvjete left join će ipak vratiti<br />
sve slogove iz lijeve tablice.<br />
Left joinom možemo na jednostavan način<br />
pronaći proizvode koji nemaju definiranu<br />
grupu proizvoda. Želimo li ispisati samo te<br />
slogove, potrebno je dodati:<br />
WHERE ProizvodiGrupe.Naziv IS NULL<br />
Right, full i cross join<br />
Right outer join vraća sve slogove iz desne<br />
tablice i one slogove iz lijeve tablice<br />
koji zadovoljavaju join uvjete. U rezultatu<br />
upita slogovi iz desne tablice koji nemaju<br />
pc_chip/studeni_07/helpdesk<br />
Graf 4: FULL JOIN vraća<br />
sve slogove iz lijeve i desne<br />
tablice<br />
pripadajuće slogove iz lijeve tablice na tim<br />
će mjestima imati null vrijednost. U slučaju<br />
da ne postoji niti jedan slog u lijevoj tablici<br />
koji zadovoljava join uvjete right join će ipak<br />
vratiti sve slogove iz desne tablice.<br />
Kao što možete pretpostaviti, full outer join<br />
vratit će sve slogove iz lijeve i desne tablice.<br />
Vrlo je vjerojatno da ovaj oblik joina nećete<br />
često upotrebljavati.<br />
Rezultat cross joina je kartezijanski produkt.<br />
To znači da se svaki red iz lijeve tablice<br />
kombinira sa svim redovima iz desne<br />
tablice. Iako na prvi pogled ovaj join stvara<br />
nered, ponekad ga je moguće iskoristiti.<br />
S joinom smo jači<br />
U praksi susrećemo mnoge programere<br />
(čak i neke administratore baza podataka)<br />
koji izbjegavaju join upite. Istina, potrebno<br />
je dosta vremena za svladavanje zamki join<br />
izraza. Također je istina da rezultate koje<br />
dobivamo uporabom join upita možemo<br />
dobiti i bez njih, ali uporabom joina mnogostruko<br />
smanjujemo količinu podataka<br />
nad kojima se obavlja SQL upit, a samim<br />
time značajno ubrzavamo obradu podataka.<br />
Zbog toga ne odustajte od join upita sve dok<br />
ih potpuno ne svladate. Isplati se.<br />
Ispis svih slogova iz tablice Proizvodi<br />
191
192<br />
pc_chip/studeni_07/sadržaj_dvda<br />
Sadržaj DVD-a 150<br />
Miris oktana<br />
Na našem najnovijem DVD-u možete naći punu verziju besplatne igre BMW M3 Challenge, dok<br />
je igra mjeseca Clive Barker’s Jericho. Tu su još i demo-verzije drugih igara, raznovrsni programi<br />
u novoj rubrici Backup&Recovery te naša stalna rubrika posvećena Linuxu<br />
piše > Nenad Kubat<br />
Igre :: Hitovi<br />
SEGA Rally Revo Demo<br />
Demo SEGA Rally Revo nudi jednu pistu i jedan auto u vrlo realističnoj<br />
real-time utrci na off-road terenu. Mnogobrojna okruženja<br />
i neravan teren iziskuju poman odabir guma. Vozeći skroz<br />
dotjeran i licenciran automobil, igrači se mogu sjajno zabaviti u<br />
single player ili multiplayer utrci.<br />
Igre :: Hitovi<br />
Clive Barker’s<br />
Jericho<br />
Jericho Squad je odred od sedam<br />
ljudi američkog Odjela za<br />
okultno ratovanje, poslanih na<br />
Bliski istok kako bi istražili paranormalne<br />
aktivnosti u gradu<br />
Al-Khali. Svaki od njih ima razvijene<br />
parapsihološke sposobnosti<br />
i vještine kao što su telekineza,<br />
egzorcizam i slične. Tijekom igre<br />
moguće je mijenjati uloge i igrati<br />
kao bilo koji član odreda.<br />
Igre :: Hitovi<br />
BMW M3 Challenge Free Full<br />
Game<br />
BMW M3 Challenge igra je koja će pružiti puno zadovoljstva u<br />
svoja četiri igračka moda s virtualnim automobilom od 420 konjskih<br />
snaga. Fanovima automobila nudi iskustvo vožnje M3 Coupéa<br />
kao pripremu za skorašnje online svjetsko prvenstvo, a talentirani<br />
vozači već se sada mogu prijaviti na službeni homepage.
Igre<br />
Igre :: Hitovi<br />
Enemy Territory:<br />
Quake Wars Demo<br />
Enemy Territory: Quake Wars je ultimativna<br />
online strateška pucačina iz prvog lica.<br />
Možete birati između dviju vojski različitih<br />
tehnologija, možete birati vrste oružja, možete<br />
birati vozila. Ratujete na zemlji, moru,<br />
iz vozila u zraku kao vozač, kao putnik ili čak<br />
kao zapovjednik.<br />
Igre :: Hitovi<br />
The Settlers: Rise Of<br />
An Empire Demo<br />
Legendarni Settlersi opet su s nama! Ovaj<br />
ogromni demo veći od jednog gigabajta<br />
uključuje tutorijal, dvije mape za jednog<br />
igrača te jednu mapu za slobodnu borbu. Za<br />
one koji ne znaju, ovo je jedna od najboljih<br />
real time strategija svih vremena.<br />
Igre :: Hitovi<br />
Football Manager 2008<br />
“Strawberry” demo<br />
Sports Interactive Studio razvio je dosad<br />
najrealističniju simulaciju najvažnije sporedne<br />
stvari na svijetu - nogometa. Football<br />
Manager 2008 omogućuje igračima da<br />
odaberu svoj omiljeni klub - igra nudi 5000<br />
klubova u 50 zemalja - ili međunarodni tim i<br />
vode ga do veličanstvene pobjede.<br />
Programi<br />
Programi :: Multimedija<br />
Winamp Media<br />
Player 5.5<br />
De facto standard za reprodukciju glazbe<br />
na Windowsima. Nova verzija izašla je na 10.<br />
obljetnicu postojanja Winampa, što dovoljno<br />
govori o njegovoj kvaliteti. Na DVD-u ćete<br />
naći punu verziju.<br />
Programi :: Multimedija<br />
SUPER 0.23<br />
Najsvestraniji enkoder i dekoder praktički<br />
svakog dostupnog audio i video formata<br />
odlikuje se pomalo nestandardnim sučeljem,<br />
no sama činjenica da je besplatan daje mu<br />
značajnu prednost pred drugim programima.<br />
pc chipova preporuka.<br />
Programi :: Backup&Recovery<br />
Genie Backup<br />
Manager 8.0 Home<br />
Prema ocjeni redakcije pc chipa, ovo je<br />
najbolji program za sigurnosnu pohranu (backup)<br />
podataka. Nešto je kompliciraniji za<br />
početnike, no zauzvrat nudi više zanimljivih<br />
funkcija od bilo kojeg drugog programa.<br />
Linux<br />
pc_chip/studeni_07/sadržaj_dvda<br />
Linux :: Distribucija<br />
OpenSUSE 10.3<br />
Najnovija verzija Novellove distribucije<br />
OpenSUSE, koja osim najnovijih verzija paketa<br />
donosi i veću sigurnost (AppArmour),<br />
novi način upravljanjem paketima (zypper<br />
i 1-click install), znatno smanjeno vrijeme<br />
pokretanja sustava, kao i druge prednosti,<br />
detaljnije opisane u zasebnom tekstu. Zbog<br />
pomanjkanja prostora na DVD-u ovdje je<br />
priložena CD verzija s KDE-om, a postoje<br />
još i verzija s Gnomeom te DVD verzija.<br />
Linux :: Igre<br />
Slam Soccer 2006<br />
Zanimljiva i smiješna nogometna igra u 3D<br />
stilu crtanih romana. Odlikuju je “stadionska<br />
atmosfera” (po riječima autora), podrška za<br />
gamepad, a ne samo tipkovnicu, mogu igrati<br />
dva igrača, a statistike igre mogu se uploadati<br />
na službeni server. U igri je 80 momčadi, 20<br />
stadiona (možete izgraditi i vlastiti), razni<br />
vremenski uvjeti, reklame, suci, komentatori...<br />
Linux :: Distribucija<br />
Monitorix<br />
Sustav za nadzor raznih parametara Linux<br />
računala. Primarno je zamišljen za servere,<br />
no nadzirani parametri su univerzalni. Parametri<br />
se mogu očitavati iz web sučelja, a<br />
može se nadzirati, primjerice, opterećenje<br />
CPU-a, temperatura, promet na mrežnom<br />
sučelju, status raznih servisa i drugo.<br />
193
Change language