11.01.2013 Views

Er räumt hinter mir auf. Wau! Da haben die Ordnungs - Kosmo

Er räumt hinter mir auf. Wau! Da haben die Ordnungs - Kosmo

Er räumt hinter mir auf. Wau! Da haben die Ordnungs - Kosmo

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

P.b.b. Verlagspostamt 1020 GZ 09Z037990M<br />

KOSMO<br />

12-01/2012 | IZDANJE BR. 39 | NAŠ NAJTIRAŽNIJI MAGAZIN U AUSTRIJI | www.KOSMO.At<br />

REFERENDUM<br />

Vojna obaveza:<br />

biti ili ne biti?<br />

INTERvJU<br />

AlOIS StöGER<br />

„Zdravstvu<br />

trebaju reforme!“<br />

Hoćemo li preživjeti 21.12.?<br />

SMAK<br />

SVIJETA?<br />

Ab jetzt finden Sie in jeder KOSMO-Ausgabe<br />

eine deutschsprachige Beilage!<br />

KOSMO Vam<br />

poklanja nagrade<br />

u vrijednosti<br />

od preko 5.000<br />

eura!<br />

SMARtPHONE<br />

DVOBOJ<br />

iPhone vs.<br />

Galaxy S III<br />

tRENDOVI<br />

Zablistajte za<br />

Silvestrovo!


Bezgranično komforan<br />

i pristupačan!<br />

Nova Hyundai i40 limuzina<br />

- 5 zvezdica za sigurnost<br />

- ABS, ESP, 9 vazdušnih jastuka<br />

- Alarmni uređaj<br />

- Pomoćni sistem za vožnju uzbrdo<br />

- Audio pomoć za parkiranje unapred i unazad<br />

- Električni prozori napred i pozadi<br />

- Klima uređaj<br />

- Vozačko sedište sa podesivom visinom<br />

- Električna ručna kočnica<br />

Sada od € 22.990,- * (Lizing od € 183,-/mesečno°)<br />

*Jubilarna premija od € 1.000,- je uključena u cenu. Važi pri zameni vozila koje je najmanje šest meseci bilo registrovano na kupca.<br />

Dva benzinska (135 KS i 177 KS) i dva dizel motora (116 KS i 136 KS). ° Sve informacije o mogućnostima finansiranja na www.hyundai.at<br />

Simbolična slika modela. Akcija/cena važi do opoziva, samo za vozila na lageru.<br />

CO 2 : 113 - 179 g/km, NO x : 11 - 157 mg/km, potrošnja: 4,3 l dizel - 7,7 l benzin/100 km<br />

www.hyundai.at<br />

HYUNDAI – 20 GODINA U AUSTRIJI<br />

- Kožni volan i glava menjača<br />

- Armatura “ Supervision“<br />

- LED farovi za dnevnu vožnju<br />

- Razdvojeni, položiv naslon zadnjeg sedišta<br />

- Maglenke<br />

- Kožni volan sa audio daljinskim komandama<br />

- Tempomat<br />

- Centralna brava sa daljinskim upravljanjem<br />

- Audio-sistem/CD plejer/MP3 & AUX/USB/iPod priključak<br />

TM<br />

OHNE BEZ OGRANICENJA KILOMETERBESCHRÄNKUNG!<br />

ˇ KILOMETRAŽE!<br />

TM


18 pOlITIKA: Intervju s<br />

ministrom Aloisom Stögerom<br />

26 EKONOMIJA: Balkan –<br />

strateško gradilište za Porr<br />

36 dRuŠTvO: Od Bihaća do<br />

Beča: Esad i Elvedina Miskić<br />

EKONOMIJA<br />

32 Intervju<br />

Gerhard Hirczi,<br />

voditelj Bečke<br />

gospodarske<br />

agencije, o značaju<br />

inovacija za razvoj<br />

grada Beča.<br />

REPORTAŽA<br />

40 Ludi za igrom:<br />

strastveni gameri<br />

Zašto je gaming<br />

danas jedan od najpopularnijih<br />

oblika<br />

zabave? KOSMO<br />

je razgovarao s<br />

igračima, pedagozima,<br />

psiholozima<br />

i proizvođačima<br />

videoigara.<br />

28 Država kao<br />

brend:<br />

<strong>Da</strong>nas su države manje<br />

ili više uspješne<br />

robne marke: kakav<br />

je status Austrije na<br />

tržištu brendova?<br />

44 COvER STORY:<br />

Koliko su istinita predviđanja<br />

majanskoga<br />

kalendara o smaku<br />

svijeta?<br />

94 ASTRA OpC:<br />

Naš test vozač<br />

Sandro Luković<br />

provozao je za<br />

KOSMO novu<br />

Opelovu jurilicu.<br />

70 Intervju:<br />

Zana Marjanović<br />

Zvijezda filma<br />

„U zemlji krvi i<br />

meda“ govori o<br />

iskustvu snimanja<br />

s poznatom američkom<br />

glumicom<br />

Angelinom Jolie,<br />

kao i o budućim<br />

planovima.<br />

TEhNIKA<br />

TRENdS<br />

58 Outfit za<br />

Silvestrovo<br />

S novim stilom<br />

u Novu godinu!<br />

Zablistajte u<br />

novoj odjeći.<br />

54 S3 vs. iphone5<br />

Sučeljavanje najjačih<br />

igrača na tržištu<br />

mobilne telefonije.<br />

Obavezno provjerite<br />

tko je pobijedio!<br />

STARS<br />

zdRAvlJE<br />

64 pušenje<br />

KOSMO je zavirio<br />

u zakulisne<br />

igre duhanske<br />

industrije, baš<br />

kao i u glavne<br />

tajne ove branše.<br />

KuhINJA<br />

66 Božićne<br />

radosti<br />

Jeste li se pripremili<br />

za blagdane? Provjerite<br />

naše božićne kulinarske<br />

specijalitete.<br />

SpORT<br />

96 Ekstremni<br />

biciklizam<br />

Senad Grošić, jedan<br />

od najpoznatijih<br />

vozača BMX-a na<br />

svijetu, za naš list<br />

otkriva kako se<br />

priprema za opasne<br />

trikove koje redovito<br />

izvodi na svjetskim<br />

natjecanjima.<br />

KOSMO 03


Riječ<br />

izdavača<br />

dejan SudAR o<br />

dodjeli državljanstva<br />

participacija<br />

Austrijsko državljanstvo velika<br />

je vrijednost, kažu nam obično<br />

iz redova Savezne vlade. Dodjela<br />

austrijske putovnice promatra<br />

se stoga kao uspješno okončanje<br />

integracijskog puta svakoga doseljenika<br />

u Austriji. No, kako su ljudi<br />

različiti, različit je i njihov stupanj<br />

integracije u našoj zemlji. Stoga je<br />

kontraproduktivno, ali i loše po naše<br />

gospodarstvo promatrati sve doseljenike<br />

i njihov stupanj integracije<br />

pri dodjeli austrijske putovnice na<br />

isti način. Zadaća je nadležnih političara<br />

u ovoj zemlji da razviju transparentan<br />

model stjecanja austrijskoga<br />

državljanstva koji će nagraditi<br />

uspješnu integraciju, olakšati život<br />

doseljenog stanovništva i omogućiti<br />

njihovo sudjelovanje u politici<br />

i društvu Austrije. Jedino tako<br />

ćemo osigurati da Austrija za doseljenike<br />

bude zemlja jednakih šansi.<br />

Novi broj našeg magazina donosi<br />

vam ponovno mnoštvo interesantnih<br />

priča. U našem cover storyju<br />

bavimo se kontroverzama oko najavljenoga<br />

smaka svijeta i našim čitateljicama<br />

i čitateljima pokušavamo<br />

objasniti što stoji iza ove medijske<br />

senzacije. U političkome intervjuu<br />

naš glavni urednik Nedad Memić<br />

razgovara s ministrom zdravlja Aloisom<br />

Stögerom o najavljenoj reformi<br />

zdravstvenoga sustava te uvođenju<br />

jedinstvenoga Elektronskog zdravstvenog<br />

akta (ELGA) kojeg oštro<br />

kritizira Austrijska liječnička komora.<br />

Razgovali smo i s direktorom graditeljskog<br />

koncerna Porr AG o ulaganjima<br />

ove tvrtke u zemljama bivše<br />

Jugoslavije, a direktor Gospodarske<br />

agencije Grada Beča otkrio nam je<br />

zašto je inovacija glavni pokretački<br />

motor u austrijskoj prijestolnici.<br />

U ime magazina KOSMO želim<br />

Vam sretne blagdane i Novu 2013.<br />

vaše mišljenje pošaljite na:<br />

dejan.sudar@kosmo.at<br />

04 KOSMO<br />

IMpRESSuM:<br />

Me<strong>die</strong>neigentümer:<br />

Twist Zeitschriften Verlag GmbH<br />

Herausgeber und Geschäftsführer:<br />

Dejan Sudar (dejan.sudar@kosmo.at)<br />

Verlagsleitung:<br />

Drago<strong>mir</strong> Janjić (drago<strong>mir</strong>.janjic@kosmo.at)<br />

Chefredaktion:<br />

Dr. Nedad Memić (nedad.memic@kosmo.at)<br />

Verk<strong>auf</strong>sleitung:<br />

Voin Mihajlović (voin.mihajlovic@kosmo.at)<br />

Assistenz der Geschäftsführung:<br />

BSc (WU) Boris Sudar (boris.sudar@kosmo.at)<br />

Senior Consultant:<br />

Tatjana Alexandra Aranitović (tatjana.aranitovic@kosmo.at)<br />

Anzeigenverk<strong>auf</strong>:<br />

Jasmin Džajić (jasmin.dzajic@kosmo.at)<br />

Kontakt für Mediaagenturen:<br />

Voin Mihajlović (voin.mihajlovic@kosmo.at)<br />

Marketing, Produktion, Vertrieb:<br />

Drago<strong>mir</strong> Janjić (drago<strong>mir</strong>.janjic@kosmo.at)<br />

Redaktion:<br />

Mag. Milan Ilić (milan.ilic@kosmo.at), Vera Marjanović (vera.marjanović@kosmo.at),<br />

Uroš Miloradović E.MA (uros.miloradovic@kosmo.at), Gordana Perić (gordana.peric@kosmo.at),<br />

Zoran Radojković (zoran.pile@kosmo.at), BA Petar Rosandić (petar.rosandić@kosmo.at),<br />

Mag. Sanja Vlahović-Zajić (sanja.vlahovic-zajic@kosmo.at)<br />

Art Director und Grafik:<br />

Akad. Grafiker Drago Palavra<br />

Deutschsprachige Beilage:<br />

Redaktionelle Aufbereitung: BA Petar Rosandić (petar.rosandić@kosmo.at),<br />

Grafische Aufbereitung: Mag. art. Aleksandar Kostić (grafik2@kosmo.at)<br />

Kolumnisten:<br />

Mag. Michaela Kotanyi<br />

Zemo Kolumnista (zemo@kosmo.at)<br />

Dejan Panjičanin (dejan.panjicanin@kosmo.at)<br />

Auslandskorrespondenten:<br />

Zlatko Čonkaš – Serbien (zlatko.conkas@kosmo.at)<br />

Sa<strong>mir</strong>a Poričanin-Petrešin<br />

lektorat:<br />

Uroš Miloradović E.MA<br />

Fotografen:<br />

Drago Palavra, Brandon Mendoza, Muhamed Mizić,<br />

Radule Božinović, Aleksandar Zabunović<br />

Fotoredaktion:<br />

Grafische Abteilung<br />

Coverfoto:<br />

iStockphoto<br />

druck:<br />

NÖ Pressehaus<br />

Geprüfte Druck<strong>auf</strong>lage 1. HJ 11: 120.000 Stk.<br />

Mediaunterlagen und Tarife unter www.kosmo.at<br />

KOSMO – das <strong>auf</strong>lagenstärkste Ethnomagazin in Österreich<br />

Verlags- und Redaktionsadresse:<br />

Donau Business Center, Handelskai 388/741, A-1020 Wien<br />

Tel.: +43 (0)1 235 05 72-0, Fax: +43 (0)1 235 05 72-25<br />

office@kosmo.at www.kosmo.at<br />

Die Meinung von Kolumnisten muss nicht mit der Meinung der Redaktion übereinstimmen. Namentlich gekennzeichnete Beiträge geben nicht<br />

unbedingt <strong>die</strong> Meinung des Herausgebers wieder. Für den Inhalt von Inseraten haftet ausschließlich der Inserent. Für un<strong>auf</strong>gefordert zugesandtes<br />

Bild- und Textmaterial wird keine Haftung übernommen. Jegliche Reproduktion nur mit schriftlicher Genehmigung der Geschäftsführung. Zurzeit<br />

gilt <strong>die</strong> Anzeigenpreisliste laut Mediadaten 2010. Alle Rechte vorbehalten. Die Zeitschrift und alle in ihr enthaltenen Beiträge und Abbildungen sind<br />

urheberrechtlich geschützt. Mit Ausnahme der gesetzlich zugelassenen Fälle ist eine Verwertung ohne Einwilligung des Verlags strafbar. Geringfügige<br />

Farbabweichungen sind aus drucktechnischen Gründen möglich. Alle Preise (in Euro) und Angebote vorbehaltlich Druckfehler. Die Ziehung bei<br />

allen Gewinnspielen erfolgt immer für <strong>die</strong> aktuelle Ausgabe unter Ausschluss der Öffentlichkeit. Der Rechtsweg ist ausgeschlossen. Die Gewinner<br />

werden per E-Mail oder Telefon verständigt. Eine Barablöse des Gewinns ist nicht möglich. Ich bin mit der Speicherung und Verarbeitung der von<br />

<strong>mir</strong> bekanntgegebenen <strong>Da</strong>ten sowie Übermittlung von Informationsmaterial (via E-Mail, Telefon, Fax, SMS/MMS) durch den Twist Zeitschriften<br />

Verlag GmbH über ihre Produkte, Abo-Aktionen und ähnliche Vorteilsaktionen einverstanden. Ich kann <strong>die</strong>se Zustimmung widerrufen.


Bez starca nema udarca: nezasiti Silvio obećava povratak u politiku.<br />

Ipak je najbolja „bunga-bunga“ u parlamentu.<br />

Ilustracija: Aleksandar Kostić


Kolumna<br />

Dr. Nedad MEMIĆ,<br />

glavni i<br />

odgovorni urednik<br />

magazina KOSMO<br />

Njemački<br />

pod prisilom<br />

dvojezičnost je neizmjerna<br />

prednost i potencijal svakog<br />

pojedinca. Valjda to zna svako<br />

od nas ko je s puno truda i zalaganja<br />

savladavao svaki novi strani<br />

jezik. Jezička raznolikost kojom<br />

raspolažu migranti u Austriji –<br />

između ostalih i oni s bosanskim,<br />

hrvatskim i srpskim jezikom kao<br />

maternjim – bogatstvo je ove države<br />

i direktno joj osigurava ekonomski<br />

rast i nova radna mjesta.<br />

No, to izgleda pojedine političke<br />

stranke u ovoj zemlji i dalje ne žele<br />

shvatiti. Bečki FPÖ podnio je tako<br />

nedavno prijedlog Pokrajinskoj<br />

skupštini prema kojem bi njemački<br />

bio jezik kojim se višejezična<br />

djeca u bečkim školama imaju sporazumijevati<br />

na odmorima između<br />

časova. Ovaj zahtjev podržao je<br />

bečki ÖVP, no vladajuća Crvenozelena<br />

koalicija glatko ga je odbila.<br />

S pravom. Domaći političari se u<br />

temi integracije gotovo utrkuju u<br />

nastojanjima da predlože što apsurdnije<br />

i što neprovodljivije prijedloge<br />

– a sve s ciljem privremenog<br />

skupljanja političkih poena.<br />

No, takvoj praksi se u ovoj zemlji<br />

treba konačno stati u kraj. Integracijska<br />

politika zaslužuje ozbiljne i<br />

promišljene mjere koje će jačati, a<br />

ne dokidati potencijale doseljenog<br />

stanovništva.<br />

Jedna od prvih takvih mjera trebalo<br />

bi biti jačanje višejezičnosti.<br />

Upotreba maternjeg i svakog drugog<br />

jezika elementarno je ljudsko<br />

pravo čijim reduciranjem reduciramo<br />

i demokratski kapacitet<br />

zemlje. Uspješno učenje jezika<br />

povezano je s voljom, trudom i<br />

zalaganjem, a prisila tu volju uništava.<br />

Takva prisila Austriji kao<br />

demokratskoj zemlji ne treba.<br />

vaše mišljenje pošaljite na:<br />

nedad.memic@kosmo.at<br />

pisma čitalaca<br />

Sehr geehrtes KOSMO<br />

Team,<br />

danke für das Telefonat von<br />

vorhin. Wie besprochen<br />

bitte Ich Sie, <strong>mir</strong> jeweils ca. 5<br />

bis 10 Stk. von Ihrer Oktober<br />

und November Ausgabe kostenlos<br />

per Post zu übersenden.<br />

Wie bereits am Telefon<br />

mitgeteilt, benötige ich <strong>die</strong>se<br />

Ausgaben zum Verteilen in<br />

meinem privaten Umkreis,<br />

wegen der Sekten und Hellseher<br />

Problematik.<br />

Ich möchte Ihrer Zeitschrift<br />

auch für <strong>die</strong>se Themen, <strong>die</strong><br />

meiner Meinung nach, bei<br />

unseren (ehemaligen) Landsleuten<br />

eklatant grassieren,<br />

danken. Leider sind wir,<br />

vom Balkan abstammenden,<br />

sehr empfänglich für Esoterik<br />

und religiöse (auch politische)<br />

Manipulation. Der<br />

Oktober Artikel über <strong>die</strong><br />

Scientology Sekte hat <strong>mir</strong><br />

sehr gut gefallen. Vielleicht<br />

könnte Ihre Zeitschrift in<br />

Zukunft auch einen Artikel,<br />

über „religiöse Gemeinschaften“<br />

(Sekten) <strong>die</strong> unsere<br />

ehemaligen Landsleute<br />

missionieren, abdrucken.<br />

Scientology ist eine etwas<br />

„elitäre“ Sekte und somit<br />

sind christlich geprägte Gastarbeiter<br />

eher unempfänglich<br />

für deren „Religion“.<br />

Die Siebenten-Tags-Adventi-<br />

sten und speziell <strong>die</strong> Zeugen Jehovas<br />

sind viel gefährlicher für<br />

Migranten, da <strong>die</strong>s Gruppen<br />

gerne „entwurzelte“ Personen<br />

<strong>auf</strong>nehmen und Ihnen eine<br />

soziale Akzeptanz bieten, <strong>die</strong><br />

sie sonst in der neuen Heimat<br />

nicht finden. Unsere Landsleute<br />

nehmen <strong>die</strong>s gerne an, da<br />

man ihnen ein starkes Gemeinschaftsgefühl,<br />

Auserwähltheit,<br />

in der „Wahrheit“ zu stehen,<br />

.... bietet. Auf einmal begegnen<br />

ihnen serbo-kroatisch<br />

sprechende Österreicher, d.h.<br />

<strong>die</strong> Missionare <strong>die</strong>ser Sekten,<br />

mit Respekt, Verständnis ohne<br />

dabei zu erkennen, das das Endziel<br />

<strong>die</strong> Missionierung und<br />

totale Unterordnung unter <strong>die</strong><br />

Sektenideologie ist.<br />

Der Preis für <strong>die</strong>ses sind, meiner<br />

<strong>Er</strong>fahrung nach, psychische<br />

Abhängigkeit, Indoktrination,<br />

totaler Gehorsam,<br />

finanzielle Ausbeutung und<br />

schlussendlich zerrissene Familienbande,<br />

Abbruch von<br />

Freundschaften außerhalb der<br />

„von Gott auserwählten Organisation“<br />

und h<strong>auf</strong>enweise<br />

zerstörte Ehen und in einigen<br />

Fällen, nach etlichen Jahren<br />

Sektenzugehörigkeit, nur<br />

noch der stille Freitod.<br />

Ich bedanke mich nochmals<br />

für das Veröffentlichen<br />

obiger Artikel und für <strong>die</strong><br />

baldige Zusendung der<br />

Zeitschriften und natürlich<br />

H.C. Strache i Konstantin Dobrilović (predsednk CFP-a) uručili<br />

su reprezentativcu <strong>Da</strong>nijelu Saviću 1.000 evra pomoći.<br />

für Ihre Mühe und Unterstützung<br />

im voraus.<br />

Mit freundlichen Grüßen,<br />

Dejan Trailović<br />

Poštovana redakcijo,<br />

Nedavno sam prisustvovao humanitarnom<br />

događaju na kojem<br />

je FPÖ uručio novačanu<br />

pomoć našem sportisti u kolicima<br />

<strong>Da</strong>nijelu Saviću. Znam da<br />

je KOSMO već pisao o njemu,<br />

a i da ste pokretali humanitarnu<br />

akciju za pomoć ovom<br />

momku. Ovo je lep primer<br />

čovečnosti i želeo bih da preporučim<br />

i drugim političarima da<br />

učine isto. Svaka čast, FPÖ!<br />

<strong>Da</strong>rko, Beč<br />

Poštovani!<br />

Vaš list čitam redovno, tako da<br />

sam u novembarskom izdanju<br />

naišla na članak koji je Vaša novinarka<br />

pisala o poseti vidovnjakinje,<br />

izvesne baka-Ljubice.<br />

<strong>Da</strong> li je moguće putem Vas doći<br />

do informacije kako se dolazi<br />

do ove vidovnjakinje? Bila bih<br />

vam jako zahvalna.<br />

Srdačan pozdrav i hvala unapred.<br />

B.M., Beč<br />

Poštovani čitaoci,<br />

Magazin KOSMO je otvoren<br />

za sve Vaše reakcije, prijedloge<br />

i pitanja. Podijelite s nama<br />

svoje komentare na:<br />

Zeitschrift KOSMO<br />

Handelskai 388<br />

Büro Top Nr. 741<br />

1020 Wien, na e-mail:<br />

info@kosmo.at<br />

Fotos: zVg, Aleksandar zabunović (o.l.)


Fotos: Drago Palavra Redaktion: Petar Rosandić<br />

„Svijet će propasti<br />

kao i bivša Juga!“<br />

ApOKAlIpSA. Sudeći prema predviđanjima majanskoga kalendara, 21.12.2012. mogao bi<br />

se dogoditi smak svijeta. Dok stručnjaci žestoko raspravljaju o teorijama majanskoga<br />

kalendara i njihovoj utemeljenosti, mi smo se odlučili opipati ozračje među pukom na austrijskim<br />

ulicama. KOSMO je upitao Bečlije što misle o teoriji smaka svijeta, kao i hoće li<br />

zaista doći do predviđene apokalipse, a pritom smo naišli na podijeljena mišljenja.<br />

Jozef TRUSINA,<br />

59, vozač kamiona<br />

„Sve su to gluposti i nagađanja.<br />

Ja, kao vjernik, znam što stoji u<br />

Bibliji, koja ima prave odgovore<br />

za sve. Ne vjerujem u ljudske<br />

prognoze takvih događaja. Sve<br />

je u Božjim rukama i samo on<br />

zna što će se zaista dogoditi.“<br />

Jovan DRAGANOVIĆ,<br />

66, u<strong>mir</strong>ovljenik<br />

„Samo dragi Bog zna što će<br />

stvarno biti. On je odlučio o<br />

našem početku, a odlučit će i o<br />

našem kraju. Nikad se ne zna.<br />

Možda dođe do smaka svijeta<br />

za 20 minuta, možda 21.12, a<br />

možda za pet godina. Bog zna.“<br />

Mahmoud HELMY,<br />

31, kolporter<br />

„Dosadila mi je već sva ta<br />

buka oko smaka svijeta. Vjerujem<br />

da to sad samo plasiraju<br />

u javni prostor da bi<br />

imali neku medijsku temu.<br />

Ja sam sto posto uvjeren da<br />

smaka svijeta neće biti.“<br />

Ivan PROKOVIĆ,<br />

24, kuhar<br />

„Već je došlo do smaka svijeta.<br />

Što to još nismo shvatili? Svugdje<br />

vlada kriza, svugdje je pesimizam,<br />

od Grčke do Australije.<br />

Ja osobno mislim da ne može<br />

biti gore nego što je sada, ali<br />

možda se i varam. Tko zna?“<br />

Renate BRAND,<br />

47, kuharica<br />

„Već prije šest-sedam godina su<br />

ti tzv. stručnjaci, ako se ne varam,<br />

govorili i prognozirali slične<br />

stvari. Što se obistinilo od<br />

svih tih prognoza? Ništa. Ne<br />

vjerujte u te stvari, ljudi moji.<br />

Sve je to maslo bujne mašte. “<br />

Maria WEBER,<br />

70, u<strong>mir</strong>ovljenica<br />

„<strong>Da</strong>, doći će do smaka svijeta,<br />

ali hoće li to biti 21.12 ili neki<br />

drugi datum, to stoji u zvijezdama.<br />

Naša današnjost je tužna,<br />

puna zlobe, pohlepe i krivih<br />

vrijednosti, a jednog dana će<br />

stići i računi na naplatu.“<br />

Srećko STJEPANOVIĆ,<br />

62, zidar<br />

„Uopće ne sumnjam u to. Svijet<br />

će se raspasti kao i bivša Juga,<br />

ako se već i nije raspao. Ovdje,<br />

na ulici, sve je više prostitucije,<br />

kriminala, drogiranih mladih,<br />

nezaposlenih i onih koji ne žele<br />

raditi. Ma, sve je otišlo kvragu.“<br />

Dragica RISTIĆ,<br />

52, floristica<br />

KOSMOVA<br />

ANKETA<br />

AKTUELNA<br />

„Mislim da je sve to napuhana<br />

priča. Čini mi se da je sve to<br />

zasnovano na nekim špekulacijama<br />

koje ustvari nemaju nikakvog<br />

pokrića. Ne bojim se smaka<br />

svijeta i osobno ne vjerujem<br />

u takva negativna predviđanja.“<br />

KOSMO 07


AKTuElNO<br />

Papa na Twitteru<br />

Papa Ben<br />

e d i k t<br />

XVI. odlučio<br />

je<br />

otvoriti<br />

svoj vlastiti<br />

profil na društvenoj mreži<br />

Twitter.<br />

Objelodanio je to Washington<br />

Post pozivajući se na vatikanske<br />

izvore, a prema istim navodima<br />

Sveti otac će se do kraja godine<br />

pridružiti korisnicima Twittera.<br />

Tamo planira objavljivati novosti<br />

iz Vatikana, slike sa susreta i dnevnih<br />

termina, kao i svoje stavove.<br />

popust na abortus<br />

Beogradskaklinika<br />

„Gala<br />

m e d i k a“<br />

bit će<br />

novčano kažnjena zbog rekla<strong>mir</strong>anja<br />

popusta na abortus.<br />

Najavilo je to srbijansko Ministarstvo<br />

zdravlja nakon što je privatna<br />

klinika javno rekla<strong>mir</strong>ala popust<br />

na abortuse putem interneta. Navodeći<br />

da je takvo rekla<strong>mir</strong>anje<br />

zabranjeno po zakonima, inspekcija<br />

Ministarstva priopćila je da<br />

će novčano kazniti kliniku, i to sa<br />

300 tisuća do milijun dinara.<br />

Breaking the law!<br />

Poslovično<br />

prase u<br />

Teher anu<br />

po svemu<br />

sudeći<br />

jednako je usamljeno kao žvakaća<br />

guma u Singapuru.<br />

U ovoj zemlji popularne žvake<br />

mogu se kupiti samo na recept.<br />

Razlog je čistoća u gradu – da bačena<br />

žvaka ne bi završila na ulici.<br />

1992. važila je potpuna zabrana<br />

ovog bezazlenog slatkiša samo<br />

zato što je neki šaljivdžija žvakama<br />

zalepio vrata metroa i tako<br />

prouzrokovao zastoj i kašnjenje.<br />

08 KOSMO<br />

Od porno kraljice do vernice<br />

Bivša kraljica porno filmova<br />

je dobro prikrila svoju<br />

šarenu prošlost i pronašla<br />

posao u anglikanskoj crkvi<br />

kao asistentkinja visokih<br />

velikodostojnika.<br />

Melissa Tooke je bila vlasnica<br />

i direktorka male<br />

producentske porno imperije<br />

koja je u svojoj karijeri<br />

proizvela oko 700<br />

dugometražnih filmova.<br />

U nekoliko „sineastičkih<br />

projekata“ je čak i sama<br />

glumila, a na vrhuncu uspeha<br />

njena firma je vredela<br />

milion funti. U svom<br />

rodnom gradu Ipswichu u<br />

Gaćice za<br />

diskreciju<br />

Japanska tekstilna tvrtka „Seiren“<br />

na tržište je plasirala donje<br />

rublje koje apsorbira sve<br />

neugodne <strong>mir</strong>ise.<br />

Kako je obznanila japanska<br />

tvrtka, godinama se radilo na<br />

razvoju gaćica koje bi ljudima<br />

omogućile da i u nezgodnim situacijama<br />

puštaju vjetrove, a da<br />

to pritom ne zamijeti njihova<br />

okolina. Sama tajna apsorbiranja<br />

krije se u unošenju keramičkih<br />

čestica u tekstilno vlakno,<br />

Velikoj Britaniji ona je toliko<br />

dobro uspela da prikrije<br />

svoju prošlost, da se zaposlila<br />

kao asistentica arhiđakona<br />

anglikanske crkve. Britanski<br />

„Sun“ preneo je izjavu anonimnog<br />

izvora: „Njeni šefovi<br />

nisu imali pojma čime<br />

se ona bavila. Afera je crkvi<br />

nanela prilično štete.“ Buntovna<br />

Melissa je inače iz<br />

kolenovićke porodice: otac<br />

joj je bio visoki zvaničnik<br />

Tory partije i odlikovan za<br />

državne zasluge, a deda Sir<br />

Alf Ramsey, legendarni engleski<br />

fudbalski menadžer.<br />

Na vrhuncu karijere Melissa<br />

je bila vlasnica šest kuća i<br />

Donje rublje japanske tvrtke „Seiren“ apsorbira sve neugodne<br />

<strong>mir</strong>ise, pa i u društvu možete puštati vjetrove.<br />

a o popularnosti tih gaćica dovoljno<br />

govori podatak da je japanska<br />

tvrtka u međuvremenu<br />

na tržište plasirala 22 različita<br />

modela. „U početku smo raču-<br />

vozila je Mercedes vredan<br />

40.000 funti. Unosni Melissin<br />

biznis počeo je da<br />

opada kada je optužena<br />

da je proizvodila i distribuirala<br />

filmove bez potrebnih<br />

dozvola. Jedan od<br />

filmova iz njene radionice<br />

je i „Carrie Potter and the<br />

Philosopher’s Bone“.<br />

prevareni Melissini poslodavci<br />

peru ugled.<br />

nali na prodaju bolnicama i domovima<br />

u<strong>mir</strong>ovljenika, ali sada<br />

ih kupuju ljudi iz svih slojeva<br />

društva", rekla je glasnogovornica<br />

tvrtke Nami Yoshida.<br />

Fotos: Getty Images, wikimedia, zVg


Broj meseca<br />

1,85 milijardi evra<br />

DAREŽLJIVI DJED BOŽIĆNJAK. Ekonomska kriza i nezaposlenost<br />

neće usporiti božićno konzumerističko ludilo u Austriji.<br />

Prema proceni, decembarski obrt maloprodajnih trgovina će<br />

za1,85 milijardi evra premašiti prosečan mesečni obrt.<br />

u dalmaciji pobijedio Romney<br />

Mitt Romney nije uspio postati<br />

predsjednik SAD-a, ali<br />

je zato u „Slobodnoj <strong>Da</strong>lmaciji“<br />

ipak proglašen novim<br />

šefom Bijele kuće.<br />

Splitskim novinarima dogodio<br />

se, naime, neviđeni gaf da su<br />

na svojoj naslovnici, umjesto<br />

Obame, Romneyja proglasili<br />

pobjednikom. List je objavio<br />

naslov „Romney ulazi u Bijelu<br />

kuću“, kao i opširnu analizu zašto<br />

je Obama „doživio poraz”.<br />

Obamina<br />

Hercegovka<br />

Capricia Penavić Marshall,<br />

šefica protokola Baracka<br />

Obame, podrijetlom je Hrvatica<br />

iz Širokog Brijega.<br />

Objavljeno je to nedavno kad<br />

je Penavić u službenom posjetu<br />

Zagrebu pratila američku državnu<br />

tajnicu Hillary Clinton.<br />

Tom prigodom Hillary je istaknula<br />

kako je Penavić „najviše<br />

pozicionirana američka Hrva-<br />

JuNAK MESECA<br />

Elke KAHR, narodna junakinja<br />

iz „Gemeindebaua“<br />

Šefica Komunističke partije u Grazu<br />

nalazi se na čelu tima koji je na izborima<br />

za pokrajinski parlament osvojio<br />

neverovatnih 20,1 % glasova i postao<br />

druga politička sila u pokrajini.<br />

Kampanja Elke Kahr<br />

vođena je pod geslom: „Pomoć<br />

umesto priče“, a njeno težište<br />

bilo je jeftino stanovanje.<br />

dalmatinski novinari pisali<br />

su o Romneyjevoj pobjedi.<br />

Širokobriježanka Capricia<br />

drži ključeve od BIjele kuće.<br />

tica u Bijeloj kući“. Otac joj je<br />

iz Mokrog kraj Širokog Brijega,<br />

a majka joj je podrijetlom Meksikanka.<br />

Iako nikad nije naučila<br />

hrvatski jezik, brzo je pohvatala<br />

pozdrave „dobar dan“, „hvaljen<br />

Isus i Marija“ i „ja sam dobro“.<br />

CITAT MESECA:<br />

„„Naravno, neko bi mogao<br />

da kaže da menjam<br />

partije kao donji veš.“<br />

Robert Lugar, čovek sa dokazano tri para<br />

gaća: bio je plav, pa narandžast, a sad je šef<br />

Stronachovog Kluba milijardera.<br />

Boksač tukao i suca<br />

Hrvatski boksač Kristen<br />

Radan zasigurno neće ući<br />

u anale uzornog sportskog<br />

ponašanja.<br />

Tijekom gostovanja hrvatske<br />

boksačke reprezentacije u<br />

Sloveniji, Radan u ringu protiv<br />

Slovenca Blažeja Sedeja<br />

nije udarao samo svog protivnika,<br />

nego čak i neutralnog<br />

suca. Isti je pokušao razdvojiti<br />

dvojac u situaciji kada su<br />

bili u klinču, ali je Radan – iz<br />

Korupcija za najmlađe<br />

Bivši ministar financija Karl-<br />

Heinz Grasser glavni je protagonist<br />

nove dječje slikovnice<br />

pod nazivom „Buwockl“.<br />

Deklarirani cilj slikovnice je<br />

kroz ironične crteže djeci objasniti<br />

pozadinu mutnih poslova<br />

političke i ekonomske elite, a<br />

autor <strong>Da</strong>niel Jokesch čak smatra<br />

da je riječ o „pokušaju spašavanja<br />

Austrije kao zemlje”.<br />

Knjiga je nedavno izašla u režiji<br />

izdavačke kuće Humboldt.<br />

luzER MESECA<br />

<strong>Er</strong>nst STRASSER, glavni glumac u<br />

korupcijskom „procesu godine“<br />

Krajem novembra počelo je suđenje nekadašnjem<br />

ministaru policije iz redova<br />

Narodnjaka i evropskom parlamentarcu.<br />

Njega su dva novinara „Sunday<br />

Timesa“ prerušeni u lobiste snimili u<br />

inkriminišućem razgovoru u kojem je<br />

tvrdio da je za 100.000 evra godišnje<br />

spreman da „pogura“ donošenje bilo<br />

kakvog zakona u Evroparlamentu.<br />

nepoznatih motiva i razloga –<br />

suca zatim udario lijevim krošeom<br />

u glavu. Odmah nakon<br />

te neslavne akcije, hrvatski<br />

boksač je diskvalificiran.<br />

Kroz slikovnicu djeca shvaćaju<br />

slučajeve korupcije.<br />

KOSMO 09


po prvi put van hrvatske:<br />

najbolje novinske fotografije<br />

Izložba hrvatske novinske fotografije<br />

U Hrvatskom centru u Beču<br />

15.11. je otvorena izložba hrvatske<br />

novinske fotografije.<br />

Autori fotografija su članovi<br />

Zbora fotoreportera Hrvatske<br />

koji svake godine šalju svoje<br />

radove na natječaj. Samo protekle<br />

godine pristigle su 1.863<br />

fotografije od kojih je stručni<br />

žiri sačinjen od profesionalnih<br />

fotoreportera i novinskih<br />

urednika kao i svake godine<br />

odabrao 100 najboljih. Ova<br />

Nakon tisuća novinskih stranica<br />

i brojnih knjiga koje su<br />

izašle na tu temu, sada će slučaj<br />

Natasche Kampusch biti<br />

uprizoren i u obliku filma.<br />

Film nosi naslov „3096 dana“,<br />

koliko je Kampusch provela u<br />

zatočeništvu svoga otmičara<br />

Wolfganga Priklopila, a u kinima<br />

će se pojaviti u veljači 2013.<br />

godine. Prošli mjesec je predstavljen<br />

kratki trailer koji je pobudio<br />

veliko zanimanje, ponajviše<br />

zato što će film očigledno<br />

Organizatori D. Palavra (l.),<br />

i B. Papić (d.) s P. Tiranom.<br />

izložba putuje diljem Hrvatske,<br />

u više od deset gradova. Po<br />

prvi put, međutim, je izložba<br />

dobila priliku da otputuje i van<br />

granica Hrvatske. Za njenu organizaciju<br />

odgovorni su Drago<br />

Palavra, fotograf foto servisa<br />

PALAVRA PRESS, ujedno i<br />

art-director i fotograf magazina<br />

KOSMO iz Beča i Blaško<br />

Papić, predsjednik Kuturnosportskog<br />

društva ZAGREB<br />

također iz Beča. Počasni gost<br />

izložbe i predsjednik Zbora fo-<br />

Knjiga o životu Natasche Kampusch prodana je u više od<br />

500 tisuća primjeraka, a sada slijedi epilog i u kinima.<br />

Kampusch stiže u kino<br />

otkriti dosad nepoznate detalje<br />

iz slučaja Kampusch. Tako Natascha<br />

u traileru pleše sa svojim<br />

otmičarom, ide s njim na izlet<br />

u planine, a nagađa se da će<br />

film obraditi i temu njihovih<br />

seksualnih odnosa. Film je rađen<br />

prema zamisli preminulog<br />

autora Bernharda Eichingera, a<br />

računa se da će, osim zajamčene<br />

pažnje diljem svijeta, dobro<br />

popuniti i blagajne Nataschine<br />

tvrtke Consolea GmbH. Ista je<br />

prošle godine ostvarila dobit<br />

od 453 tisuće eura.<br />

Otvaranju izložbe prisustvovalo<br />

je oko 80 posjetitelja.<br />

toreportera Hrvatske Igor Nobilo<br />

istaknuo je bitnost izložbe<br />

van granica Hrvatske te se zahvalio<br />

na kompletnoj organizaciji<br />

projekta kao i Hrvatskom<br />

centru na ustupanju galerijskog<br />

prostora. Izložbu je svečano<br />

otvorila dr. Zdenka Weber,<br />

nova savjetnica za kulturu Veleposlanstva<br />

Republike Hrvatske<br />

u Austriji kojoj je otvaranje ove<br />

izložbe bio prvi službeni nastup.<br />

Izložba je otvorena pred<br />

oko 80 posjetitelja.<br />

Liyuan – glavna zvijezda<br />

kineskog popa i prva dama.<br />

Kineska<br />

lepa Brena<br />

Peng Liyuan, glavna zvijezda<br />

kineskog domoljubnog popa,<br />

iduće godine trebala bi postati<br />

prva dama Kine.<br />

Dok će Jinping, suprug popularne<br />

Liyuan, uskoro zasjesti u<br />

fotelju predsjednika države, kinesku<br />

javnost više zanima kako<br />

će se njihova glavna pop-zvijezda<br />

nositi s novom ulogom.<br />

Anastasija Buđić osvojila<br />

je titulu „mis šarma“.<br />

Srpkinja<br />

mis šarma<br />

Anastasija Buđić postala je<br />

nova svjetska „mis šarma“ na<br />

natjecanju Playboyja.<br />

Natjecanje se održalo na Filipinima,<br />

gdje je Playboy tražio<br />

najljepše djevojke godine u različitim<br />

kategorijama. „Bilo je<br />

sjajno. Mislim da sam nas lijepo<br />

predstavila u svijetu“, rekla je<br />

mlada i zgodna Srpkinja.<br />

NASMEŠI SE,<br />

NA VRATA KUCA<br />

PRAZNIČNA<br />

RADOST<br />

-10% POPUSTA<br />

NA WINTER-<br />

PROGRAMM*<br />

ZDRAVILIŠČE RADENCI<br />

TERME 3000 – MORAVSKE<br />

TOPLICE<br />

TERME PTUJ<br />

TERME BANOVCI<br />

TERME LENDAVA<br />

Informacije i rezervacije:<br />

T: 00386 2 512 22 00,<br />

info.shr@sava.si<br />

www.sava-hotels-resorts.com<br />

*Popust važi uz<br />

predočenje oglasa.<br />

KOSMO 11<br />

Oglas Zdavilišče Radenci_<strong>Kosmo</strong>_39x124 mm_3011 12/1/2012 12.indd 1:29:35 1 PM


INTEGRACIJA<br />

Predstavnici pokrajina usaglasili<br />

se oko rane potpore učenju jezika.<br />

pokrajine: nastaviti<br />

jezičku potporu<br />

Na sastanku pokrajinskih sekretara<br />

za integraciju dogovorena rana podrška<br />

učenju njemačkog jezika.<br />

Jedan od projekata koji će nastaviti<br />

svoje djelovanje je i rani model učenja<br />

u salcburškoj oblasti Pinzgau. Ovaj<br />

projekt osigurava da djeca čak i prije<br />

obavezne godine u vrtiću nadoknade<br />

jezičke deficite. Na konferenciji<br />

je dogovoreno i jačanje integracije u<br />

seoskim područjima u cijeloj Austriji,<br />

a u dalju koordinaciju biće uključen i<br />

Integracijski fond (ÖIF).<br />

Najviše novih državljana dolazi iz<br />

Turske i Bosne i Hercegovine.<br />

Sve manje novih<br />

Austrijanaca<br />

6.754 osobe 2011. godine dobili su<br />

austrijsko državljanstvo. 2003. godine<br />

državljanstvo je dodijeljeno čak<br />

45.112 osoba.<br />

Ipak, u odnosu na 2010. godinu broj<br />

dodijeljenih državljanstva u protekloj<br />

godini povećan je za 9,1%. 35,4% naturaliziranih<br />

Austrijanaca u prošloj<br />

godini rođeni su u našoj zemlji. Najviše<br />

naturaliziranih Austrijanaca imali<br />

su tursko državljanstvo, a slijedili su ih<br />

Bosanci i Hercegovci, Srbijanci, Kosovari,<br />

Rusi, Rumuni i Makedonci.<br />

12 KOSMO<br />

Wuz nudi više<br />

podrške za<br />

mlade talente iz<br />

BKS-zajednice.<br />

Mladi talenti<br />

u prvi plan<br />

pOdRŠKA. Mladi migranti u Austriji često nemaju<br />

šansu u odabiru škole, a nedostaje im i<br />

finansijska podrška roditelja. WUZ organizira<br />

podršku mladim talentima iz BKS-zajednice.<br />

uAustriji živi gotovo<br />

700.000 migranata porijeklom<br />

iz Bosne i Hercegovine,<br />

Crne Gore, Hrvatske<br />

i Srbije. Mnogi od njih još<br />

uvijek potpuno ne pripadaju<br />

austrijskom društvu, kažu nam<br />

u bečkom Ženskom udruženju<br />

za integraciju, obrazovanje i<br />

kulturu WUZ.<br />

U cilju iskorištavanja potencijala<br />

mladih migranata bošnjačkog,<br />

hrvatskog i srpskog<br />

porijekla WUZ je pokrenuo<br />

inicijativu „BKS-Talenteförderung“.<br />

Cilj je mladima pokazati<br />

da su i migranti uspješni<br />

članovi austrijskog društva te<br />

da je s boljim obrazovanjem<br />

moguće pronaći i atraktivnije<br />

poslove. Kako bi se što više<br />

utjecalo na svijest o uspjehu<br />

kod mladih ljudi, potrebni<br />

su najbolji primjeri iz prakse.<br />

Oni trebaju biti javno prikazani<br />

i vidljivi kod migrantskog<br />

stanovništva. WUZ je stoga<br />

krenuo s incijativom pod motom<br />

„Sei der Beste, sei der <strong>Er</strong>ste“<br />

(Budi najbolji, budi prvi).<br />

U okviru ovog konkursa tražili<br />

su se učenici s najboljim rezultatima<br />

u školi. Najbolji od njih<br />

konkursu su mogli učestvovati<br />

djeca i omladina od 10 do 20<br />

godina s porijeklom iz BiH,<br />

Crne Gore, Hrvatske i Srbije.<br />

Učenike s najboljim rezultatima<br />

birao je žiri, a ove godine<br />

javilo se 188 djece. Devet<br />

najboljih omladinaca dobilo<br />

je nagradu u vrijednosti od<br />

1.000 eura, sljedećih devet<br />

plasiranih nagrađeno je bonovima<br />

za obrazovanje WIFI-ja<br />

u vrijednosti od 300 eura, dok<br />

je ostalih 15 dobilo bonove za<br />

obrazovanje u vrijednosti od<br />

100 eura.<br />

Dodjela nagrada najboljim mladima<br />

uručena je na svečanosti<br />

28. novembra. Manifestaciji su<br />

prisustvovali visoki gosti, među<br />

kojima je u ime sekretara zas integraciju<br />

Sebastiana Kurza bio<br />

voditelj Odjela za integraciju u<br />

Ministarstvu unutrašnjih poslova<br />

Michael Girardi.<br />

dobili su vrijedne nagrade. U Fotos: Drago Palavra/PALAVRA PRESS, wikimedia, zVg


prva pa<br />

uspješna<br />

2. decembra ove godine<br />

udruženje Networking<br />

Youth Career (NYC) slavi<br />

prvu godinu postojanja.<br />

U središtu interesiranja udruženja<br />

su mladi ljudi koji često<br />

imaju problema u obrazovanju.<br />

U NYC-u kažu da „learning<br />

by doing“ nije ništa loše,<br />

posebno ako se radi o migrantima.<br />

Migracijska biografija<br />

je, naime, često dodatna poteškoća<br />

u građenju karijere<br />

pa je potrebno da se mladi<br />

ljudi u kompetentno prate<br />

na njihovom putu građenja<br />

karijere. Upravo to je osnovna<br />

misija udruženja Networking<br />

Youth Career. NYC se nastoji<br />

profilirati kao posrednik u<br />

kontaktu s releventnim instituacijama.<br />

Ciljna grupa NYC-a su mladi<br />

ljudi s navršenih 18 godina<br />

života koji traže posao, imaju<br />

probleme s nostrifikacijom<br />

stečenih diploma, trebaju<br />

podršku u procesu prijave za<br />

posao ili žele proširiti svoju<br />

vlastitu mrežu kontakata i<br />

partnera.<br />

Ove godine NYC je realizirao<br />

više uspješnih projekata,<br />

Sportom do<br />

integracije<br />

Početkom novembra ministar<br />

sporta Norbert <strong>Da</strong>rabos<br />

i državni sekretar za<br />

integraciju Sebastian Kurz<br />

dodijelili su „Integrationspreis<br />

Sport 2012“.<br />

Nagrađen je 21 inovativni i<br />

samoodrživi projekt u oblasti<br />

integracija. Nagrada se ove<br />

godine dodijelila po peti put,<br />

a zajednički su je organizirali<br />

Državni sekretarijat za integraciju,<br />

Ministarstvo sporta,<br />

Mladi ljudi s navršenih 18 godina i migrantskom pozadinom<br />

glavna su ciljna grupa udruženja Networking Youth Career.<br />

između ostalih i sajam Migration.Wirtschaft.Messe<br />

koji<br />

se održao 4. i 5. maja u prostorijama<br />

Obrazovnog centra<br />

bečke Radničke komore (AK<br />

Wien). Na ovom sajmu učestvovalo<br />

je 35 kooperacijskih<br />

partnera i dvanaest izlagača.<br />

Sajam je posjetilo oko 250 zainteresiranih.<br />

NYC je u prvoj godini svoga<br />

postojanja organizirao i nekoliko<br />

skupova posvećenih<br />

karijeri. Tako se 2. jula u Kući<br />

Evropske unije u Beču raspravljalo<br />

o karijeri u politici,<br />

a 27. novembra tema diskusije<br />

bila je karijera pri institucijama<br />

Evropske unije.<br />

„Manje pričati o participaciji,<br />

a više živjeti participaciju: ovo<br />

je moto našega udruženja“,<br />

kaže nam predsjednica i direktorica<br />

Networking Youth<br />

Career Adela Kuliga, inače i<br />

sama migrantica porijeklom<br />

iz Poljske. Njen tim obuhvata<br />

13 ljudi iz sedam različitih<br />

nacija i govori deset različitih<br />

jezika.<br />

Udruženje NYC djeluje na<br />

dobrovoljnoj bazi. „Glavni<br />

nam je cilj zaloćiti se za mlade<br />

ljude, i to radimo s uvjerenjem<br />

i strašću. Niko ne može<br />

bolje shvatiti mlade ljude s<br />

migracijskom pozadinom<br />

nego mi koji je i sami imamo“,<br />

ističe Kuliga.<br />

NYC povodom prve godišnjice<br />

postojanja organizira i<br />

prvu rođendansku proslavu<br />

1. decembra. Za 2013. Kuliga<br />

najavljuje da će manifestacije<br />

CareerFAIR i Career-<br />

EVENTS ostati besplatni, a<br />

skupovi CareerSEMINARE,<br />

CareerTALKS i Career-<br />

EXCURSiONS biće ponuđeni<br />

članstvu NYC-a.<br />

Inovativni i samoodrživio sportski projekti i ove godine su<br />

nagrađeni priznanjem „Integrationspreis Sport 2012“.<br />

Savezna sportska organizacija<br />

(Bundessportorganisation).<br />

Sponzor je bila Coca-Cola.<br />

Glavni dobitnici nagrade<br />

u vrijednosti od 3.000 eura<br />

su Eggenberger Sportklub i<br />

ASKÖ. „U sportu ulogu ne<br />

igra odakle ko dolazi. Ono što<br />

se traži je angažman“, rekao je<br />

Kurz. „U sportu integracija<br />

funkcionira bolje nego bilo<br />

gdje“, istakao je <strong>Da</strong>rabos.<br />

Kraj godine poznat je po mnogobrojnim<br />

vjerskim blagdanima.<br />

Mjeseci u znaku<br />

blagdana<br />

U novembru smo dočekali Ašuru i<br />

Islamsku novu godinu (obilježenu<br />

15. novembra).<br />

U decembru pored Adventa i Božića<br />

(25. decembra) koje slave kršćani Jevreje<br />

očekuje praznik Hanuka (od 9.<br />

do 16. decembra). Slavljenjem Hanuke<br />

podsjeća se na događaj iz 164. godine<br />

p.n.e. kada je ponovo posvećen<br />

jeruzalemski Tempel.<br />

Posebno važan blagdan za Srpsku i Rusku<br />

Pravoslavnu Crkvu je Božić 7. januara.<br />

Čestitke iz KOSMO redakcije!<br />

Sekretarijat za integraciju veliki<br />

akcenat stavlja na učenje jezika.<br />

Kurz prezentirao<br />

novi jezički portal<br />

Državni sekretar za integraciju zamjera<br />

Sebastian Kurz prezentirao<br />

novi portal za učenje njemačkog jezika.<br />

Portal www.sprachportal.at nudi infomacije<br />

na pet jezika, između ostalog<br />

i bosanskom/hrvatskom/srpskom. Na<br />

portalu se mogu naći informacije o<br />

kursevima njemačkog jezika u Austriji<br />

i inostranstvu kao i kursevima koje<br />

specijalno nudi Austrijski integracijski<br />

fond (ÖIF). Posjetioci tamo mogu i<br />

provjeriti znanje jezika.<br />

KOSMO 13


<strong>Da</strong>rabos: „Profesionaln<br />

stvara mnogo novih<br />

radnih mesta za našu m<br />

20. januara 2013. godine građani Austrije<br />

pozvani su da uzmu učešće u referendumu<br />

koji će odlučiti sudbinu budućeg<br />

uređenja vojne obaveze u zemlji.<br />

20. januara iduće godine u<br />

Austriji će biti održan referendum<br />

u vezi sa budućim<br />

statusom savezne vojske.<br />

Ministar odbrane Norbert<br />

<strong>Da</strong>rabos i SPÖ zalažu se za<br />

ukidanje opšte vojne obaveze,<br />

za uvođenje profesionalne<br />

vojske i neplaćene,<br />

dobrovoljne godine rada<br />

u socijalnim institucijama.<br />

Saveznoj vojsci potrebna<br />

je promena, kako bi i u budućnosti<br />

mogla da poverene<br />

joj zadatke ispunjava<br />

odgovorno. Trenutno, svi<br />

18-godišnji državljani Austrije<br />

muškog pola u obavezi<br />

su da šest meseci služe vojni<br />

rok u Saveznoj vojsci. Ukoliko<br />

vojni obveznik izbegne<br />

vojni poziv, sleduje mu zatvor<br />

i unošenje u evidenciju<br />

kažnjenih. SPÖ želi da ukine<br />

ovu prinudnu obavezu. Važni<br />

razlozi za to su:<br />

1. Nakon svršetka Hladnog<br />

rata pre više od 20 godina<br />

nestala je međusobna pretnja<br />

između Istoka i Zapada, a<br />

samim tim i razlog za postojanje<br />

masovne vojske koja se<br />

zasniva na opštoj vojnoj obavezi.<br />

Novi modeli upotrebe<br />

vojske zahtevaju modernu,<br />

fleksibilnu i hitro reagujuću<br />

armiju koja se sastoji od pro-<br />

ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG


a vojska<br />

Fotos: Bundesheer/Filzwieser, Bundesheer, Bundesheer/Schön<br />

ladež!“<br />

fesionalaca i specijalista koji<br />

su motivisani i istovremeno<br />

stručni (profesionalna vojska).<br />

Za vreme šestomesečne<br />

vojne obaveze ne može<br />

se dobro savladati nijedna<br />

veština – nijedan policajac<br />

ne šalje se na ulicu nakon<br />

samo šest meseci obuke.<br />

2. 60% mladih regruta ne<br />

služe „opštem dobru“, već<br />

samo oficirima i komandantima:<br />

oni su uposleni na mestima<br />

vozača, kuvara ili kelnera<br />

i u stvari su „pomoćna<br />

radna snaga“ profesionalnim<br />

vojnicima višeg ranga. Oni<br />

nisu uključeni ni u kakve vojne<br />

aktivnosti. Država jedva<br />

da još može naći opravdanje<br />

da šalje pozive mladićima<br />

zbog ovih pomoćnih aktivnosti.<br />

3. Vojna obaveza je skupa:<br />

ona košta poreske platiše<br />

preko 200 miliona evra go-<br />

dišnje. Priznati ekonomisti<br />

zato misle da ukupni troškovi<br />

vojne obaveze poreske obveznike<br />

zapravo ukupno koštaju<br />

više milijardi evra, zato<br />

što mnogi mladići za vreme<br />

služenja vojnog roka nisu zaposleni<br />

ili ne mogu započeti<br />

obrazovanje. To je puno novca<br />

koji se umesto toga može<br />

uložiti u opremanje, regrutaciju<br />

i premije profesionalnih<br />

vojnika. Ministar odbrane<br />

Norbert <strong>Da</strong>rabos se iz svih<br />

navedenih razloga zalaže za<br />

vojsku koja bi se sastojala<br />

isključivo od najbolje obučenih<br />

profesionalnih vojnika<br />

i jake milicijske komponente.<br />

Njegov model predviđa<br />

8.500 profesionalnih vojnika,<br />

7.000 ugovoraca i 9.300 profesionalnih<br />

vojnika milicije.<br />

Miliciji bi trebalo da značajno<br />

podići rang: dve nedelje<br />

obaveznih vežbi godišnje,<br />

spremnost za intervenciju na<br />

pritisak dugmeta, finansijski<br />

poticaji i bolja opremljenost.<br />

Na ovaj broj dolazi dodatnih<br />

6.500 civilnih službenika<br />

umesto dosadašnjih 8.400.<br />

Tako će se postići dramatično<br />

smanjenje birokratije.<br />

Ova profesionalna vojska<br />

bez „prinudnog služenja“<br />

moći će još bolje da odgovori<br />

na izazove i da poboljša<br />

sigurnost Austrije.<br />

Profi-vojska nudi<br />

2.000 novih poslova<br />

Profesionalno organizovana<br />

vojska stvoriće i mnogo<br />

novih radnih mesta za<br />

naše mlade: prvih godina<br />

biće primljeno 2.550 novih<br />

uposlenika, nakon toga oko<br />

2.000 godišnje. Profesionalna<br />

vojska pruža i raznovrsne<br />

šanse za karijeru: od<br />

vojnika UN u inostranstvu,<br />

preko pilota helikoptera do<br />

tehničara ili generalštabnog<br />

oficira. Koncept takođe<br />

podrazumeva primamljiv<br />

sistem finansijskih poticaja<br />

i premija. Godišnje premije<br />

za rad u inostranstvu iznosile<br />

bi 7.200 evra godišnje za<br />

jednog vojnika – i to preko<br />

normalne plate! Osim toga,<br />

samo profesionalna vojska<br />

nudi godišnju premiju za<br />

do 9.300 pripadnika profesionalne<br />

milicije od 5.000<br />

evra godišnje. Milicija predstavlja<br />

dodatni angažman<br />

pojedinca pored njegovog<br />

civilnog posla i podrazumeva<br />

dve nedelje godišnje<br />

obaveznih vežbi. Pored finansijskih<br />

poticaja <strong>Da</strong>rabos<br />

i SPÖ planiraju da obezbede<br />

mere daljeg usavršavanja,<br />

prekvalifikacije ili doprinosa<br />

za dodatne penzije za vojnike<br />

po ugovoru.


pOlITIKA<br />

Novi elektronski zdravstveni karton<br />

je protuustavan, tvrdi komora.<br />

Bečki liječnici<br />

protiv Stögera<br />

Bečka liječnička komora tvrdi<br />

kako je planirani elektronski<br />

zdravstveni karton u sukobu s<br />

austrijskim Ustavom.<br />

Glavni problem, prema njihovom<br />

stajalištu, predstavlja činjenica da bi<br />

se podaci pacijenata automatski pohranjivali<br />

u elektronskom sustavu<br />

bez prethodnog pristanka bolesnika.<br />

Stoga su najavili kako će izraditi<br />

stručno mišljenje kojim bi upozorili<br />

na izravni sukob ELGA-e s austrijskim<br />

Ustavom.<br />

Kurt Scheuch predsjednik je koruških<br />

Slobodnjaka FpK.<br />

Blokada u Koruškoj<br />

Koruška Slobodarska stranka<br />

(FPK) uporno blokira održavanje<br />

prijevremenih izbora u toj pokrajini.<br />

Tako su, reagirajući na zahtjev SPÖa,<br />

ÖVP-a i Zelene stranke za održavanje<br />

prijevremenih izbora, koruški<br />

slobodarci u studenome po dvanaesti<br />

put napustili svoja sjedišta u pokrajinskom<br />

parlamentu kako bi spriječili<br />

prijevremene izbore. Naime, kako to<br />

predviđaju koruški zakoni, za izglasavanje<br />

prijevremenih izbora potrebno<br />

je prisutstvo dvije trećine zastupnika u<br />

parlamentu.<br />

16 KOSMO<br />

Otvoren međureligijski centar<br />

Centar kralja Abdullaha<br />

za interreligijski dijalog<br />

otvoren je u prisustvu generalnom<br />

sekretara UN-a<br />

Ban Ki-Moona u Beču.<br />

U glavnome austrijskom gradu<br />

26. novembra otvoren je Centar<br />

kralja Abdullaha za interreligijski<br />

dijalog (KAICIID).<br />

Otvaranju je prisustvovao generalni<br />

sekretar Ujedinjenih<br />

naroda Ban Ki-Moon koji je<br />

otvaranje ovoga centra povezao<br />

s aktuelnom eskalacijom<br />

sukoba na Bliskom Istoku. „Ne<br />

treba nam ništa više već samo<br />

da pogledamo naslovne strane<br />

novina pa da razumijemo zašto<br />

je misija ovoga centra važna“,<br />

rekao je Ban na otvaranju<br />

Centra u bečkom Hofburgu.<br />

Ministri zemalja inicijatora<br />

ovoga centra, Austrije, Španije i<br />

Saudijske Arabije, istakli su također<br />

važnost međureligijskog<br />

dijaloga.<br />

Generalni sekretar UN-a zahvalio<br />

se pred brojinim zvanicama<br />

iz političkog i vjerskog<br />

života saudijskom kralju Abdullahu<br />

koji zbog zdravstvenih<br />

razloga nije mogao doputovati<br />

u Beč. „Večeras smo sjedinili<br />

naše snage kako bi proslavili<br />

pojačan angažman u promociji<br />

pröll umjesto<br />

prölla?<br />

Prema pisanju austrijskog<br />

dnevnika „Die Presse“, bivši<br />

austrijski vicekancelar Josef<br />

Pröll ozbiljno se zaželio političke<br />

pozornice.<br />

Pozivajući se na neimenovane<br />

izvore unutar ÖVP-a, „Die<br />

Presse“ tvrdi da bi Josef Pröll<br />

u doglednom vremenu mogao<br />

naslijediti svog ujaka <strong>Er</strong>wina na<br />

mjestu pokrajinskog poglavara<br />

Donje Austrije. Konkretno se<br />

nagađa da se <strong>Er</strong>win, koji još od<br />

U Beču je 26. novembra ove godine svečano otvoren Centar<br />

kralja Abdullaha za interreligijski dijalog.<br />

kulturnog dijaloga i globalne<br />

harmonije“, kazao je Ban i istakao<br />

da konflikt između Izraela<br />

i Palestinaca kao i situacija u<br />

Siriji i Maliju podsjećaju na<br />

činjenicu da je međuvjersko i<br />

međukulturno razumijevanje<br />

iznimno važno.<br />

Polazna tačka za promjene<br />

U svom pozdravnom obraćanju<br />

generalni sekretar Centra<br />

Faisal bin Abdulrahman bin<br />

Muammar istakao se osvrnuo<br />

na kritike povodom otvaranja<br />

ovog centra: „Možete se zapitati<br />

čemu služi ovaj centar – i<br />

imate pravo na to. Mogu vam<br />

reći da će ovaj centar biti polazna<br />

tačka promjena“, rekao je<br />

bin Muammar.<br />

Centar ima za cilj promovirati<br />

poštovanje među religije i<br />

posreduje u međureligijskim<br />

konfliktima. Kritičari kažu da<br />

je ovaj centar alibi za Saudijsku<br />

Arabiju koja ne dozvoljava ispoljavanje<br />

drugih religija osim<br />

islama.<br />

Ministar vanjskih poslova Austrije<br />

Michael Spindelegger i<br />

njegov španski kolega Jose<br />

Manuel Garcia-Margallo podržali<br />

su osnivanje Centra. Spindelegger<br />

je kralju Abdullahu<br />

zahvalio za ovu incijativu koja<br />

dolazi u pravo vrijeme. Dijalog<br />

među religijama prioritet<br />

je austrijske vanjske politike.<br />

Pozdravne poruke poslali su i<br />

predsjednik Heinz Fischer i<br />

španski kralj Juan Carlos.<br />

Stopama ujaka? Bivši vicekancelar Josef Pröll mogao bi na<br />

mjestu poglavara Donje Austrije naslijediti <strong>Er</strong>wina Prölla.<br />

1992. obnaša funkciju poglavara,<br />

nakon isteka svojeg mandata<br />

neće ponovo kandidirati na<br />

pokrajinskim izborima, ali da<br />

bi ipak volio sam odrediti svog<br />

mogućeg nasljednika. Podsje-<br />

ćamo, Josef Pröll se povukao iz<br />

politike nakon što je u ožujku<br />

2011. obolio od plućne embolije.<br />

Josef, baš kao i njegov ujak<br />

<strong>Er</strong>win, potječe iz donjoaustrijskog<br />

mjesta Radlbrunna.<br />

Fotos: wikimedia, zVg


Sie müssen nicht zuhause sein,<br />

um Ihr Zuhause unter Kontrolle zu <strong>haben</strong>.<br />

www.wienenergie.at<br />

Lampen Heizkörper Kleingeräte<br />

So einfach war Energiesparen noch nie: Mit EasyHome control können Sie mit Ihrem<br />

Smartphone oder Laptop jederzeit und von überall jeden einzelnen Heizkörper in<br />

Ihrer Wohnung steuern. Genauso wie <strong>die</strong> Stehlampe im Wohnzimmer, das Radio<br />

und weitere Kleingeräte. Sichern Sie sich jetzt Ihr Starterpaket <strong>auf</strong> wienenergie.at<br />

* Zusätzlich fällt ein monatliches Entgelt von EUR 2,50 an. Aktion gültig bis 31.01.2013<br />

Ihr Starterpaket<br />

jetzt um<br />

EUR 75,–<br />

statt EUR 99,–<br />

sichern! *<br />

Symbolfoto<br />

Wien Energie Vertrieb, ein Unternehmen der EnergieAllianz Austria.<br />

Demner, Merlicek & Bergmann


pOlITIKA<br />

SUČELJAVANJE. Austrijski ministar zdravlja<br />

Alois Stöger glavnom uredniku magazina<br />

KOSMO Nedadu Memiću rasvjetljava<br />

kontroverze i novosti oko Elektronskog<br />

zdravstvenog akta (ELGA) te pojašnjava<br />

buduću zdravstvenu reformu.<br />

Alois Stöger (Linz, 52), političar<br />

iz SPÖ-a, na mjestu<br />

ministra zdravlja nalazi se<br />

od 2008. godine.<br />

KOSMO: Do kraja godine<br />

planirate predstaviti<br />

okvir zdravstvene<br />

reforme. Kakve novosti<br />

možemo očekivati?<br />

Alois Stöger: Želimo ujediniti<br />

planiranje, upravljanje i finansiranje<br />

zdravstvenog sistema<br />

u okviru zajedničke odgovornosti<br />

zavoda za zdravstveno<br />

osiguranje, saveznih pokrajina i<br />

savezne države. Time ćemo postići<br />

koordinirano planiranje i<br />

finansiranje zdravstvenih usluga.<br />

Pacijentice i pacijenti imaju<br />

18 KOSMO<br />

određenu putanju u svome liječenju<br />

– do sada tu putanju niko<br />

nije nadzirao u cjelosti. Spovođenjem<br />

ove reforme imaćemo<br />

jedinstvenu odgovornost za<br />

cijeli tok liječenja.<br />

KOSMO: Kako ovim želite<br />

uštedjeti novac?<br />

AS: Ovdje se ne radi o uštedi<br />

novca. Želimo poboljšati<br />

kvalitet tako što ćemo uskladiti<br />

procese – tako ćemo<br />

izbjeći dvostruke preglede i<br />

strukture. U budućnosti će<br />

za zdravstvo biti izdvojeno i<br />

više novca.<br />

KOSMO: Predsjednik<br />

Ljekarske komore Artur<br />

Wechselberger zahtijeva<br />

više investicija u ljekarske<br />

ordinacije. Prema njemu bi<br />

se time moglo uštedjeti 330<br />

miliona eura koje se izdva-<br />

Intervju: Nedad Memić<br />

Fotografije: Drago Palavra<br />

ELGA će<br />

donijeti<br />

boljitak<br />

jaju u nepotrebne posjete<br />

ambulantama.<br />

AS: Ovdje je riječ o usaglašenom<br />

planiranju – u pojedinim<br />

regionima to može dovesti i<br />

do jačanja ljekarskih ordinacija.<br />

S ovih 330 miliona eura<br />

uštede ne bih se složio.<br />

KOSMO: Širom Austrije<br />

prezentirali ste Strategiju<br />

dječijeg zdravlja. Koji su<br />

nedostaci dječijeg zdravlja<br />

u Austriji?<br />

AS: Ovdje nije riječ o nedostacima,<br />

već o poboljšanju<br />

ukupne situacije. Djeca nisu<br />

trenutno u fokusu zdravstvenih<br />

ustanova. Želimo ih postaviti<br />

u središte zdravstvene<br />

strategije, npr. jačanjem i po-<br />

boljšavanjem njihove ishrane<br />

i kretanja. Uz to želimo podsticati<br />

upotrebu lijekova koji<br />

su registrirani samo za djecu.<br />

Želim da svaka institucija razvije<br />

i ponudi specijalne mjere<br />

dječijeg zdravlja. Konkretni<br />

rezultati su već vidljivi: U<br />

Donjoj Austriji izgradili smo<br />

dječiju i psihijatriju mladih<br />

te smo time razvili dodat-<br />

„Sprovođenjem predviđene reforme imaćemo<br />

odgovornost za cijeli tok liječenja.“


„ELGA (Elektronski zdravstveni akt) pacijentima omogućava da<br />

svoje zdravstvene informacije pruže na uvid ljekarima.“<br />

„Želimo ujediniti planiranje, upravljanje i finansiranje zdravstvenog<br />

sistema“, izjavio je ministar Stöger u razgovoru za KOSMO.<br />

nu ponudu. Napravili smo<br />

također Nacionalni plan za<br />

ishranu, a s ministrom <strong>Da</strong>rabosem<br />

smo u Nacionalni plan<br />

za kretanje ugradili i posebni<br />

dio namijenjen samo djeci.<br />

Na kraju, razvili smo i model<br />

rane pomoći u kojem preventivno<br />

utječemo na dječije<br />

zdravlje.<br />

KOSMO: Kako se može<br />

apelirati na roditelje kako<br />

bi se više brinuli o zdravlju<br />

svoje djece?<br />

pROpuST.<br />

„djeca trenutno<br />

nisu u fokusuzdravstvenih<br />

ustanova.“<br />

AS: Sada smo u sve fondove<br />

zdravstvenog osiguranja<br />

(Krankenkasse) pozvali<br />

trudnice kako bi ih savjetovali<br />

u pogledu ishrane. Tu<br />

se želimo majkama obratiti<br />

u osjetljivoj situaciji i pružiti<br />

im informaciju i podršku.<br />

KOSMO: Uvođenje Elektronskog<br />

zdravstvenog akta<br />

(ELGA) izazvalo je proteste.<br />

Mnogi strahuju da bi<br />

ovim mjerama nastao „providni<br />

pacijent“.<br />

AS: ELGA pacijentima omogućava<br />

da svoje zdravstvene<br />

informacije pruže na uvid ljekarima.<br />

Usljed neuvezanosti<br />

informacija imamo duple nalaze<br />

i preglede, lijekovi se propisuju<br />

dvostruko. ELGA će pružiti<br />

više informacija i poboljšati<br />

tretman pacijenata.<br />

KOSMO: Zbog čega onda<br />

Ljekarska komora protestira<br />

protiv ELGA-e? Kao<br />

glavni uzrok navode nedovoljnu<br />

zaštitu podataka?<br />

AS: Kod mene dolaze ljekari<br />

koji mi kažu da je uvođenje<br />

ELGA-e neophodno. Znam<br />

da Ljekarska komora ima<br />

određene zadrške oko ovoga<br />

zakona. Pri javnoj debati u<br />

Parlamentu dobili smo jasnu<br />

podršku ljekara koji su uvjereni<br />

u ispravnost ovog projekta.<br />

Ono što me posebno<br />

raduje: velik broj građana je<br />

također uvjeren u ispravnost<br />

ELGA-e. Što se tiče zaštite<br />

podataka: osigurali smo da<br />

ona bude mnogo bolja u odnosu<br />

na sadašnje zakonsko<br />

rješenje. Svi pacijenti mogu<br />

preispitati ko je je imao uvid<br />

u njihove zdravstvene podatke<br />

– to je bitan momenat! U<br />

slučaju kreditne ili bankomat<br />

kartice ne možete saznati ko<br />

je imao uvid u vaše informacije.<br />

Predvidjeli smo i kazne<br />

ukoliko dođe do zloupotrebe<br />

zaštite podataka.<br />

KOSMO: Neki predstavnici<br />

Ljekarske komore javno su<br />

apelirali na građanstvo da<br />

ne pristanu na pohranjivanje<br />

podataka. Kako ćete privoljeti<br />

Ljekarsku komoru na<br />

saradnju po ovom pitanju?<br />

AS: Zakonski smo osigurali<br />

da svi ljekari moraju pohranjivati<br />

zdravstvene podatke.<br />

Pacijenti, na drugu stranu,<br />

imaju pravo da znaju kakvi<br />

su im zdravstveni podaci. To<br />

je veliki napredak.<br />

KOSMO: Pacijenti mogu i<br />

izabrati koje zdravstvene informacije<br />

će biti pohranjene<br />

u bazu podataka ELGA. Ima<br />

li selektivno pohranjivanje<br />

informacija uopće smisla?<br />

AS: U principu se pohranjuju<br />

sve relevantne zdravstvene<br />

informacije. Ukoliko<br />

postoje ljudi koji ne žele da<br />

im se pohranjuju informacije,<br />

KAzNE.<br />

„zloupotreba<br />

podataka za<br />

sobom povlači<br />

kaznu.“<br />

onda to mogu prijaviti posebnom<br />

uredu za žalbe (Widerspruchsstelle<br />

op.aut.). U tom<br />

slučaju dobiće potvrdu da se<br />

njihovi podaci neće čuvati. Ja,<br />

međutim, apeliram da pohranjuje<br />

svoje zdravstvene podatke.<br />

To je jednostavan proces, jer<br />

nismo željeli stvarati preveliku<br />

birokratiju, već ljudima pružiti<br />

zaštitu podataka i slobodu pri<br />

pohranjivanju istih.<br />

„Svi pacijenti mogu preispitati ko je imao<br />

uvid u njihove zdravstvene podatke!“<br />

KOSMO: Prema upravo<br />

usvojenom Zakonu ljekari<br />

mogu dobrovoljno vršiti<br />

uvid u ELGA-u, ukoliko to<br />

ne učine, slijede im sankcije.<br />

Nije li ovo prividna dobrovoljnost?<br />

AS: Svi ljekari moraju pohraniti<br />

relevantne podatke u<br />

sistem ELGA-e. Onaj ljekar<br />

kojem je pacijent ukazao povjerenje<br />

ima pravo pogledati<br />

u bazu podataka. Za ljekara<br />

ne postoji obaveza da koristi<br />

te podatke. Ljekari su, međutim,<br />

prema drugim kriterijima<br />

svoje struke obavezni da pacijentima<br />

ukažu najbolji mogući<br />

tretman. Tu spada i što bolje<br />

infor<strong>mir</strong>anje o pacijentovom<br />

zdravstvenom stanju, između<br />

ostalog i korištenjem ELGA-e.<br />

KOSMO: U medijima je<br />

kolportirana vijest o vašoj navodnoj<br />

smjeni s funkcije ministra<br />

zdravlja nakon sljedećih<br />

izbora. Kanite li ostati na<br />

ovoj funkciji i nakon 2013?<br />

AS: Želim ostvariti dobre rezultate<br />

na sljedećim izborima.<br />

Tek tada ću odlučiti šta dalje.<br />

Lesen Sie <strong>die</strong>sen Beitrag in der<br />

deutschsprachigen Beilage!<br />

KOSMO 19


pOlITIKA<br />

Arsenović: Samostalni djelatnici u<br />

Beču u teškoj su situaciji.<br />

ukinuti<br />

participaciju<br />

Novčanu participaciju pacijenata<br />

za liječničke preglede treba ukinuti<br />

kada je riječ o samostalnim djelatnicima.<br />

Zahtijevaju to predstavnici Bečke liječničke<br />

komore, Socijaldemokratske<br />

i Zelene stranke. Istom inicijativom<br />

traže ukidanje participacije samostalnih<br />

djelatnika od 20%. „Samostalni<br />

djelatnici su u teškoj situaciji, a ovi<br />

propisi ih dodatno kažnjavaju“, rekao<br />

je Hans Arsenović, glasnogovornik<br />

gospodarstvenika u Zelenoj stranci.<br />

Hoće li Komunistička partija ući u<br />

gradsku vladu štajerskog Graza?<br />

Graz: ÖVP u pregovorima<br />

s KPÖ-om<br />

Austrijska narodna stranka (ÖVP)<br />

na razini Graza pregovara o sklapanju<br />

koalicije s komunistima.<br />

Pregovori su započeti nakon izbora<br />

na kojima je Komunistička partija<br />

(KPÖ) potvrdila status druge najjače<br />

političke snage u Grazu. Prema izjavi<br />

čelnice gračkih komunista Elke Kahr,<br />

„pregovori bi mogli potrajati nekoliko<br />

tjedana“. Središnje pitanje je tko će<br />

podržati Siegfrieda Nagla (ÖVP) u izborima<br />

za gradonačelnika, a on sam ne<br />

isključuje ni koaliciju s komunistima.<br />

20 KOSMO<br />

predstavljeni rezultati Charte<br />

Bečka dogradonačelnica<br />

Maria Vassilakou i gradska<br />

ministrica za integraciju<br />

Sandra Frauenberger predstavile<br />

rezultate projekta<br />

„Wiener Charta“<br />

Od 19. marta do 14. oktobra<br />

stanovništvo Beča imalo<br />

je priliku da se izjasni kakav<br />

suživot žele u gradu. „Izjašnjavanje<br />

je bio veliki uspjeh“,<br />

prokomentirale su Vassilakou<br />

i Frauenberger. „Projektom<br />

'Wiener Charta' krenuli<br />

smo svjesno putem kojeg<br />

ćemo zajedno proći sa svim<br />

Bečlijama i Bečankama“, naglasile<br />

su.<br />

U okviru projekta Wiener<br />

Charta oformila se 651 grupa<br />

u kojoj su stanovnici diskutirali<br />

o sedam tema suživota<br />

u Beču. „Do posljednjeg<br />

dana organizirale su se diskusije.<br />

U tome nas je podržalo<br />

325 partnerskih organizacija“,<br />

naglasila je Frauenberger<br />

i dodala: „Ovim projektom<br />

smo razapeli mrežu dijaloga<br />

po cijelom gradu.“ Rezultati<br />

Charte: www.charta.wien.at<br />

Wiener Charta pomogla je<br />

razvijanju kulture dijaloga.<br />

Austrija podržala Palestinu<br />

Naša zemlja podržala je palestinski<br />

zahtjev za priznavanje<br />

statusa članice posmatrača<br />

Ujedinjenih naroda.<br />

Generalna skupština UN-a<br />

29. novembra podržala je palestinski<br />

zahtjev. O ovome su<br />

se složili savezni predsjednik<br />

Heinz Fischer, kancelar Werner<br />

Faymann i vicekancelar<br />

Michael Spindelegger. Na<br />

posljednoj sjednici Savezne<br />

vlade vicekancelar je predlo-<br />

žio da Austrija glasa za palestinski<br />

zahtjev jer mu je cilj u<br />

međuvremenu promijenjen.<br />

Palestinski predstavnici sada<br />

ne žele članstvo u UN i drugim<br />

internacionalnim organizacijama,<br />

a neće postavljati ni<br />

druge uslove za početak pregovora<br />

s Izraelom. Situacija<br />

između Palestinaca i Izraela<br />

eskalirala je u novembru ubistvom<br />

jednog od vođa Hamasa,<br />

a međusobni raketni napadi<br />

prekinuti su pri<strong>mir</strong>jem.<br />

palestina je dobila status<br />

članice posmatrača UN-a.<br />

Odustali od manjeg Nationalrata<br />

Unatoč suprotnim planovima<br />

koje je imala austrijska<br />

Vlada, broj zastupnika u Nationalratu<br />

neće biti smanjen<br />

sa 183 na 165 mjesta.<br />

Inicijativa za smanjenje broja<br />

zastupnika, koja je trebala biti<br />

donesena u sklopu priželjkivanog<br />

„paketa demokracije“<br />

(Demokratiepaket), doživjela<br />

je debakl budući da je naposlijetku<br />

odbijena čak i od onih<br />

koji su je zagovarali. „Za takvu<br />

odluku trebali bismo podršku<br />

oporbenih redova, a nju nema-<br />

mo“, rekao je Josef Cap, čelnik<br />

zastupničkog kluba Socijaldemokratske<br />

stranke. Kako su,<br />

međutim, objavili bečki mediji,<br />

vladajući SPÖ i ÖVP mogli su<br />

i sami donijeti reformu Zakona<br />

o parlamentu bez dvotrećinske<br />

većine. Očigledno je da je Vlada<br />

odustala od zacrtanih reforma,<br />

a planovi su naišli i na otpor<br />

oporbene Slobodarske (FPÖ) i<br />

Zelene stranke. „Ovom reformom<br />

štedjelo bi se na krivom<br />

mjestu. Nationalratu ionako<br />

treba dati veći značaj“, rekao je<br />

Harald Vilimsky iz FPÖ-a.<br />

zVg<br />

wikimedia, Palavra, Drago<br />

planirane reforme austrijske<br />

vlade pale su u vodu. Fotos:


Symbolfoto<br />

Eine Marke der <strong>Da</strong>imler AG<br />

Integraciona konferencija<br />

na temu obrazovanja<br />

Integraciona služba Gornje<br />

Austrije organizovala<br />

je 7. novembra jednodnevnu<br />

konferenciju čija je<br />

glavna tema bila posvećena<br />

temi obrazovanja.<br />

Konkretnije govoreći, konferencija<br />

se bavila mestom<br />

ukrštanja škole i budućeg<br />

poziva, kao i strategijama za<br />

izbegavanje viših tzv. „dropout“<br />

kvota, tj. učenicima<br />

koji prekidaju svoje obrazovanje.<br />

Svrha skupa bila<br />

je i razmena informacija o<br />

tekućim projektima između<br />

brojnih organizacija i udruženja<br />

koja su aktivna na polju<br />

integracije kao i glasanje<br />

o planiranim aktivnostima.<br />

Pored toga, diskutovalo se<br />

o iskustvima Integracione<br />

službe Gornje Austrije u<br />

radu na polju integracije u<br />

opštinama.<br />

Posebno važna tema godišnje<br />

integracione konferencije<br />

je poboljšanje zajedničkog<br />

rada pojedinačnih aktera u<br />

ovoj oblasti. Održavanje ove<br />

manifestacije predviđeno je<br />

Integracionim smernicama<br />

Gornje Austrije, a u prvom<br />

planu, pored razmene informacija,<br />

stoji i obrađivanje<br />

konkretnih važnih tema i<br />

oblasti aktivnosti.<br />

Integracija: interdisciplinarna<br />

materija<br />

Integraciona služba Gornje<br />

Austrije postoji već deset godina.<br />

Ona je organizaciono pozicionirana<br />

u okviru resora za socijalna<br />

pitanja. Pod vođstvom<br />

Dr. Renate Müller (l.), opunomoćenica za integraciju Gornje<br />

Austrije, organizovala je konferenciju o obrazovanju.<br />

opunomoćenice za pitanja<br />

integracije Dr. Renate Müller,<br />

Integraciona služba se stara za<br />

veće razumevanje integracije<br />

kao interdisciplinarne materije.<br />

Više informacija o Integracionoj<br />

službi potražite na:<br />

www.integrationsstelle-ooe.at<br />

Inicijativa:<br />

www.sozial-landesrat.at<br />

Perfektion bis ins<br />

Kleinste – den Preis.<br />

Die C-Klasse von Mercedes-Benz: Innovative Antriebe,<br />

hochwertige Ausstattung und ausdrucksstarkes Design.<br />

Jetzt zum sensationellen Aktionspreis. Sichern Sie sich<br />

zusätzlich Euro 1.500,– Eintauschprämie bei Rückgabe<br />

Ihres Gebrauchtwagens an Ihren Mercedes-Benz Partner.<br />

Kraftstoffverbrauch (NEFZ) 4,4–7,6 l/100 km, CO 2 -<br />

Emission 117–178 g/km. www.mercedes-benz.at/aktion<br />

Jetzt in Aktion: Die C-Klasse ab Euro 29.950,–<br />

C 180 CDI Limousine ab Euro 29.950,–. Auch als sportlich-praktisches<br />

C 180 CDI T-Modell ab Euro 30.950,–. Alle Details zur Eintauschprämie<br />

unter www.mercedes-benz.at/aktion. Aktion gültig für K<strong>auf</strong>vertragsabschlüsse<br />

bis 31.12.2012.


pOlITIKA<br />

Hrvatske generale u Zagrebu je<br />

dočekalo više od sto tisuća ljudi.<br />

Gotovina i Markač<br />

slobodni ljudi<br />

Međunarodni kazneni sud za bivšu<br />

Jugoslaviju izrekao je oslobađajuću<br />

presudu hrvatskim generalima Mladenu<br />

Markaču i Anti Gotovini.<br />

Markač i Gotovina oslobođeni su svih<br />

optužbi, a Haaški sud utvrdio je da<br />

vojno-redarstvena akcija Oluja nije<br />

bila „zločinački poduhvat“, kao što<br />

je to sugerirala prva i nepravomoćna<br />

presuda. Dok su u Zagrebu generali<br />

dočekani kao heroji, u Srbiji je presuda<br />

izazvala kolektivno razočaranje, ali<br />

i prosvjedne reakcije srbijanske Vlade.<br />

Vojislav Koštunica je protiv EU, a<br />

priželjkuje „neutralnu Srbiju“.<br />

Koštunica:<br />

Odustanimo od Eu<br />

Vojislav Koštunica, predsjednik Demokratske<br />

stranke Srbije, zauzeo se<br />

protiv približivanja te zemlje Europskoj<br />

Uniji.<br />

Takvo mišljenje Koštunica je iznio<br />

nakon oslobađajuće presude Haaškog<br />

suda hrvatskim generalima Anti Gotovini<br />

i Mladenu Markaču. Ističući kako<br />

„EU putem Haškog tribunala ponižava<br />

Srbiju“, čelnik DSS-a predložio je da<br />

Srbija postane neutralna zemlja koja<br />

neće biti dio najveće europske obitelji.<br />

22 KOSMO<br />

Strasser<br />

pred sudom<br />

Politički analitičari ocjenjuju<br />

da će proces protiv bivšeg<br />

evropskog poslanika <strong>Er</strong>nsta<br />

Strassera biti i suđenje korumpiranom<br />

političkom sistemu<br />

Austrije.<br />

Početak suđenja bivšem ÖVPovom<br />

ministru unutrašnjih<br />

poslova i kasnijem poslaniku<br />

Evropskog parlamenta <strong>Er</strong>nstu<br />

Strasseru na Pokrajinskom<br />

sudu u Beču (Straflandesgericht,<br />

op.aut.) privukao je veliki<br />

interes medija i javnosti.<br />

Podsjetimo, protiv Strassera<br />

je podignuta optužnica zbog<br />

pokušaja nezakonitog lobiranja<br />

i korupcije. Krunski dokaz<br />

je amaterski video dvoje britanskih<br />

novinara „Sunday Timesa“<br />

koji su se krajem 2010.<br />

godine pod krinkom predstavnika<br />

jednog konsultantskog biroa<br />

u briselskom restoranu od<br />

Strassera pokušali dobiti informacije<br />

na koji je način moguće<br />

utjecati na donošenje zakona<br />

u Evropskom parlamentu.<br />

Strasser im je tada iznio svoju<br />

cijenu: 100.000 eura u godini.<br />

Ovaj video izazvao je zgražanje<br />

evropske i austrijske javnosti, a<br />

za cilj je imao Strasserovu ostav-<br />

Sanader<br />

osuđen<br />

Bivši hrvatski premijer Ivo<br />

Sanader osuđen je na deset<br />

godina zatvora zbog primanja<br />

mita od Hypo banke i mađarske<br />

naftne grupe MOL.<br />

Presudu je donio zagrebački<br />

Županijski sud osudivši Sanadera<br />

zbog toga što je, zlouporabljujući<br />

svoj tadašnji položaj,<br />

pribavio protupravnu imovinsku<br />

korist od 3,5 milijuna kuna.<br />

Sud je naložio da Sanader isti<br />

iznos mora vratiti državi u<br />

<strong>Er</strong>nst Strasser na optužbe da je uzimao mito, odgovara protuoptužbama<br />

o umiješanosti stranih tajnih službi.<br />

ku u Evropskom parlamentu i<br />

ÖAAB-u, najznačajnijoj organizaciji<br />

ÖVP-a koja predstavlja<br />

zaposlene u našoj zemlji.<br />

Strasserovo pojavljivanje pred<br />

sudom obilježilo je njegovo<br />

izjašnjavanje nevinim. U verziji<br />

koju su Strasser i njegov advokat<br />

Thomas Kralik ponudili<br />

sudu mnogo je brizantnih detalja.<br />

Po njima, Strasser je već<br />

između 2000. i 2004. stajao<br />

pod prismotrom tajnih službi.<br />

„Već 2002. posumnjao sam da<br />

mi se jedna strana tajna služba<br />

pokušava približiti preko<br />

moje žene“, izjavio je Strasser<br />

na sudu. Iz toga razloga su britanski<br />

novinari prema Strasserovoj<br />

verziji ustvari nasjeli na<br />

njegovu zamku. Strasser se tako<br />

„namjerno“ upustio u pregovore<br />

s novinarima. „Trebao sam<br />

dokaze. Pretpostavljao sam da<br />

su u pitanju američki agenti“,<br />

rekao je Strasser i dodao da se<br />

za pomoć nije mogao obratiti<br />

Saveznoj službi za zaštitu ustavnog<br />

poretka (BVT) jer su ga<br />

prilikom ranijih upozorenja na<br />

djelovanje tajnih službi „gotovo<br />

ismijali“.<br />

Do deset godina<br />

Ukoliko mu se dokaže krivica,<br />

Strasser bi mogao služiti kaznu<br />

od jedne do deset godina.<br />

Državna tužiteljica Alexandra<br />

Maruna objašnjava Strasserovo<br />

ponašanje ovako: „Strasser<br />

je obećavao sve kako bi izašao<br />

u susret željama klijenata“. Po<br />

ocjenama političkih analitičara<br />

i novinara ovaj proces <strong>Er</strong>nstu<br />

Strasseru proces je cijelom političkom<br />

sistemu Austrije. Tako<br />

dnevnik „Die Presse“ piše da je<br />

krunski video dokaz „arogancije,<br />

samovolje, nadmenosti i<br />

beskrupuloznosti“.<br />

Sanader, koji je bio na čelu hrvatske vlade od 2003. do<br />

2009., osuđen je na 10 godina zatvora zbog primanja mita.<br />

roku od 15 dana, a u presudi<br />

je utvrđeno kako je Sanader<br />

utjecao na brzo širenje Hypo<br />

banke u Hrvatskoj, ali i pogodovao<br />

MOL-u kako bi preuzeo<br />

upravljačka mjesta u hrvatskoj<br />

Ini. „Nesporna je činjenica da<br />

je Hypo banka 1994. bila pot-<br />

zVg<br />

puno anonimna u RH, a potom<br />

doživjela strelovit uspon“,<br />

wikimedia,<br />

izjavio je sudac Ivan Turudić,<br />

predsjednik Županijskog suda. Fotos:


Antikorupcijska<br />

komisija i za Beč<br />

Plavi kritikuju „Skylinkdebakl“<br />

i rastuće troškove<br />

za izgradnju Glavne železničke<br />

stanice.<br />

„Bečki SPÖ, kao i njihov jedva<br />

primetni koalicioni partner,<br />

očigledno posmatraju grad<br />

kao samouslužnu radnju“, izjavio<br />

je za medije šef kluba FPÖa<br />

Johann Gudenus. „Najnoviji<br />

primer za to su poslovi oko<br />

Glavne železničke stanice u<br />

Beču, za koju se bez problema<br />

novac poreznih obveznika<br />

oberučke bacao kroz prozor“,<br />

rekao je Gudenus. Takođe je i<br />

„Causa Stadthallenbad“ („Slučaj<br />

gradskog bazena“), prema<br />

mišljenju šefa kluba FPÖ-a,<br />

potpuni promašaj. „Polako ali<br />

sigurno bečka crveno-zelena<br />

Meine, deine,<br />

unsere Welt<br />

Nachbarschaftsfest<br />

Vielfalt &<br />

Brauchtum<br />

Generationenaustausch<br />

Hofsingen<br />

Kino &<br />

Diskussion<br />

Nudeldankfest<br />

Begegnungsnachmittag<br />

Peace<br />

Peers<br />

koalicija od glavnog grada pravi<br />

vic kojem se smeje cela Evropa“,<br />

žali se Gudenus. Bečki<br />

FPÖ je šokiran: svaki korisnik<br />

aerodroma koji kroči na terminal<br />

bečkog aerodroma za odlazne<br />

i dolazne letove mora da<br />

pripazi da se u hodu ne saplete<br />

na podne obloge koje se od<br />

skoro za tlo pričvršćuju lepljivim<br />

trakama – i pored toga što<br />

je izrada ovog „diletantskog<br />

građevinskog posla“ izvorne<br />

troškove prerasla dva puta.<br />

Građevinarstvo<br />

i nepotizam<br />

„Bečki SPÖ je u prestonici<br />

očigledno uspostavio mafijašku<br />

spregu između građevinske<br />

branše i nepotizma kako bi<br />

se bogatio na novcu Bečlija i<br />

Siedlungsfest<br />

Spieleabend<br />

Interreligiöses<br />

Fußballturnier<br />

Generationencafé<br />

Solarkochen<br />

Gemeinsam<br />

Gartln<br />

Šef kluba FPÖ-a Johann Gudenus optužuje bečku vlast<br />

za nepravilnosti u ophođenju novcem za projekte grada.<br />

Bečlijki“, požalio se Gudenus<br />

i obećao da Slobodnjaci neće<br />

dugo skrštenih ruku posmatrati<br />

šta se čini. „Bečki FPÖ pokrenuće<br />

sva sva raspoloživa parlamentarna<br />

i vanparlamentarna<br />

sredstva kako bi se ovakvom<br />

Für ein besseres Zusammenleben in der Steiermark:<br />

Die kleinen Schritte zählen.<br />

MieterInnen-<br />

Beirat<br />

Menschenrechtspfad<br />

Willkommen,<br />

Nachbar!<br />

Steiermark. Wir halten zusammen.<br />

ponašanju stalo na put“, izjavio<br />

je šef kluba bečkog FPÖ-a i dodao<br />

da postoje i indicije u vezi<br />

sa ilegalnim partijskim finansiranjem:<br />

„Stroga parlamentarna<br />

kontrola može doneti red u ovo<br />

sumnjivo stanje.“<br />

Sie <strong>haben</strong> <strong>die</strong> Idee.<br />

Wir unterstützen Sie<br />

bei der Umsetzung.<br />

� Beratung<br />

� Planung<br />

� Förderung bis zu EUR 1.000<br />

Mehr Information:<br />

www.zusammenlebengestalten.at<br />

info@zusammenlebengestalten.at<br />

0316/836287<br />

Einreichfrist für Ihre Idee:<br />

28. Februar 2013


dONJA AuSTRIJA<br />

25 miliona za<br />

parking mesta<br />

Donja Austrija će u naredne<br />

tri godine otvoriti<br />

3.730 dodatnih „Parkand-Ride“<br />

mesta za pendlere<br />

iz ove pokrajine.<br />

Ulaganje u ovaj projekat<br />

iznosiće 25 miliona evra,<br />

izjavili su za medije pokrajinski<br />

poglavar <strong>Er</strong>win Pröll<br />

i pokrajinski ministar Karl<br />

Wilfing. Ovim paketom<br />

mera reaguje se na novonastalu<br />

situaciju koju su prouzrokovala<br />

izmenjena pravila<br />

naplate parkiranja u Beču,<br />

obrazložio je poglavar Pröll.<br />

Okolo 250.000 pendlera<br />

(osoba koje svakodnevno na<br />

putu do posla prelaze duže<br />

razdaljine, prim. ur.) i uče-<br />

24 KOSMO<br />

nika putuje između Donje<br />

Austrije i Beča. Pored toga,<br />

u poslednjih nekoliko nedelja<br />

svojim zahtevima oglašavaju<br />

se i bečki preduzetnici<br />

za koje naplata parking<br />

mesta predstavlja dodatno<br />

opterećenje. „U našem slučaju<br />

je to osetno: nova pravila<br />

naplate parkiranja štete<br />

Beču kao sedištu preduzeća,<br />

što predstavlja veliku šansu<br />

za Donju Austriju kao mesto<br />

biznisa.“<br />

Prezentovani paket mera<br />

podeljen je na kratkoročne<br />

mere, u okviru kojih će<br />

nastati dodatnih 1.730 parking<br />

mesta, kao i nadgrađujuće<br />

mere koje će biti sprovedene<br />

do 2015. godine, a<br />

Poglavar Pröll u<br />

poseti Berlinu<br />

Pokrajinski poglavar Donje<br />

Austrije <strong>Er</strong>win Pröll<br />

susreo se sa Merkelovom,<br />

Schäubleom i Lammertom<br />

i razgovarao o budućoj regionalnoj<br />

saradnji.<br />

Buduća politika EU za regionalni<br />

razvoj bila je određujuća<br />

tema brojnih susreta<br />

pokrajinskog poglavara<br />

Dr. <strong>Er</strong>wina Prölla za vreme<br />

njegove dvodnevne posete<br />

nemačkoj prestonici Berlinu.<br />

Tom prilikom je Pröll,<br />

kao prvi poglavar jedne austrijske<br />

pokrajine, primljen<br />

i od strane savezne kancelarke<br />

Dr. Angele Merkel.<br />

Pored toga, održani su radni<br />

sastanci i sa ministrom<br />

finansija Dr. Wolfgangom<br />

Schäubleom, predsednikom<br />

saveznog parlamenta Dr.<br />

Norbertom Lammertom<br />

i šefom kabineta savezne<br />

kancelarke Dr. Ronaldom<br />

Pofallom. „Razgovori su<br />

nas još jednom odveli korak<br />

napred u zajedničkom naporu<br />

da i u sledećem ciklusu<br />

raspodele pomoći sredstva<br />

dobiju i nerazvijeniji, potrebitiji<br />

regioni. Svi učesnici<br />

razgovora pokazali su razumevanje<br />

za želje i potrebe<br />

Donje Austrije i drugih regiona.<br />

Jer se još uvek radi o<br />

tome da se sredstvima za regionalni<br />

razvoj ublaže razlike<br />

i dispariteti koji postoje<br />

između različitih regiona, ili<br />

barem da se ne uvećavaju“,<br />

izjavio je Pröll.<br />

Poglavar DA <strong>Er</strong>win Pröll (d.) i pokrajinski ministar Karl<br />

Wilfing: 3.730 dodatnih parking mesta do 2016.<br />

u okviru kojih će nastati još<br />

2.000 mesta. Na ovaj način<br />

dobiće se dodatna parking<br />

mesta u opštinama Purkersdorf,<br />

Unterpurkersdorf,<br />

Tullnerbach-Pressbaum,<br />

Rekawinkel, Deutsch-Wagram,<br />

Gänserndorf, Gerasdorf,<br />

St. Andrä-Wördern,<br />

<strong>Er</strong>win Pröll je prvi poglavar jedne austrijske pokrajine koji<br />

se zvanično susreo sa kancelarkom Angelom Merkel.<br />

Povod za Pröllovu posetu<br />

bio je prijem ambasade Republike<br />

Austrije u Berlinu<br />

koji se tradicionalno održava<br />

svake godine u predvečerje<br />

Nacionalnog praznika<br />

Austrije 26. oktobra. Ove<br />

godine je domaćin prijema<br />

bila Donja Austrija koja<br />

je iskoristila priliku da se<br />

Korneuburg, Mödling,<br />

Ebreichsdorf, Gumpoldskirchen<br />

i Baden, a uz to<br />

još naknadnih 600 parking<br />

mesta pored železničke<br />

stanice Tullnerfeld i 300 u<br />

Straßhofu. „Ova nova mesta<br />

moćiće se koristiti još ove<br />

godine“, rekao je Pröll.<br />

predstavi kao turistička destinacija<br />

i mesto za uživanje.<br />

Tom prilikom Pröll je naglasio<br />

razvoj i postignuća Donje<br />

Aus trije iz nedavne prošlosti.<br />

Više informacija na:<br />

www.integrationsstelle-ooe.at<br />

Inicijativa:<br />

www.sozial-landesrat.at<br />

Fotos: zVg


Svim svojim čitateljkama i čitaocima zahvaljujemo se<br />

na povjerenju, a našim partnerima na saradnji. Svima želimo<br />

sretne predstojeće praznike i puno uspjeha u Novoj godini!<br />

Wir bedanken uns für <strong>die</strong> vertrauensvolle Zusammenarbeit<br />

und wünschen Ihnen frohe und besinnliche Festtage sowie<br />

Gesundheit, Glück und <strong>Er</strong>folg für das kommende Jahr!<br />

www.kosmo.at


pOlITIKA<br />

Intervju: Nedad Memić<br />

Fotografije: Drago Palavra<br />

„Već osam<br />

godina<br />

u regionu“<br />

pORR. Građevinski koncern Porr AG jedanje<br />

od najvećih u toj branši. Sa direktorom<br />

Porr Bau GmbH Walterom Reckerzüglom<br />

razgovarali smo, između ostalog, o poslovima<br />

u Jugoistočnoj Evropi.<br />

KOSMO: Kako se kriza<br />

ispoljava na građevinarsku<br />

branšu?<br />

Walter Reckerzügl: Osjećamo<br />

posljedice ekonomske krize<br />

– posebno mnogo se štedi<br />

u Istočnoj Evropi. Države štede,<br />

a i privatni projekti se po-<br />

„Osećamo posledice ekonomske krize – posebno<br />

mnogo se štedi u Istočnoj Evropi.“<br />

vlače. Mi smo za ovu situaciju<br />

dobro pripremljeni, posebno<br />

na našim primarnim tržištima<br />

u Austriji, Njemačkoj,<br />

Švicarskoj, Poljskoj i Češkoj.<br />

U posljednjih dvije godine<br />

je naš obrt, srećom, relativno<br />

konstantan.<br />

KOSMO: Jugoistočna Evropa<br />

je region kojem je potreban<br />

razvoj. Kako se Porr pozicionira<br />

na ovom tržištu?<br />

WR: U Jugoistočnoj Evropi<br />

prisutni smo već osam godina.<br />

Tamo je najveća razvojna potreba<br />

u oblasti infrastrukture.<br />

Mi posjedujemo iskustvo i<br />

„know how“ i želimo ih tamo<br />

prenijeti.<br />

KOSMO: Strabag je uspeo<br />

da se u nekoliko posljednjih<br />

godina dobro pozicionira u<br />

Jugoistočnoj Evropi. Koje<br />

niše su još otvorene za Porr?<br />

WR: Porr je upravo završio s<br />

poslom saniranja autoputa E<br />

75 u Beogradu, ali naša najjača<br />

ekspertiza leži u oblasti velikih<br />

inženjerskih zahvata i betonskih<br />

konstrukcija, kao i zaštite<br />

životne sredine. Također smo<br />

u Srbiji izgradili dvije deponije.<br />

KOSMO: Za doček Nove<br />

2012. godine otvoren je beogradski<br />

most preko Save<br />

koji je sagradio Porr, a koji<br />

se računa u veoma zahtjevne<br />

tehničke projekte.<br />

WR: U pitanju je jedan od<br />

najvećih mostova na svijetu<br />

s jednim asimetričnim pilonom<br />

(stubom, prim. red.),<br />

postavljenim na špicu riječnog<br />

ostrva Ade Ciganlije. U<br />

pitanju je pravo majstorstvo,<br />

jer je temelj pilona zahtijevao<br />

postavljanje 113 šipova.<br />

Ukoliko ikada dođe do zemljotresa<br />

u Beogradu, čovjek<br />

može <strong>mir</strong>ne duše građanima<br />

poručiti da odu na ovaj most<br />

– to je najsigurniji objekat u<br />

Beogradu!<br />

„U regionu Jugoistočne Evrope želimo da se fokusiramo<br />

na projekte zaštite životne sredine.“<br />

KOSMO: Jeste li imali ikakvih<br />

problema pri gradnji?<br />

WR: Problema je bilo, ali su svi<br />

oni, srećom, riješeni veoma pragmatično<br />

i kolegijalno.<br />

KOSMO: Porr je također<br />

nedavno okončao projekat u<br />

Srbiji na obnovi željezničke<br />

mreže. Planirate li neke slične<br />

projekte?<br />

WR: Željeznica je za nas veoma<br />

bitna, zato što u cijelom<br />

regionu ima ogromne potrebe<br />

za poboljšanjem ovog sektora.<br />

2007. smo završili dva velika<br />

željeznička projekta u Bosni i<br />

Hercegovini, a 2009. u Srbiji.<br />

Pored toga, u ovom regionu<br />

„Naš most u Beogradu je najsigurniji<br />

objekat u tom gradu“, tvrdi Reckerzügl.<br />

želimo da se dodatno fokusiramo<br />

na projekte iz oblasti životne<br />

sredine, tretmana vode,<br />

upravljenja otpadom i prerade<br />

otpadnih voda.<br />

KOSMO: Koju ulogu igraju<br />

vaši zaposleni koji su poreklom<br />

iz Jugoistočne Evrope?<br />

WR: Kod nas rade ljudi s migrantskim<br />

poreklom, posebno<br />

na kancelarijskim poslovima.<br />

Oni nam pomažu da razvijemo<br />

poslove u saradnji s partnerima<br />

u regionu.<br />

KOSMO: U kojim oblastima<br />

obrazujete mlade?<br />

WR: Pretežno u tehničkim<br />

branšama i malo manje u trgovačkoj<br />

struci. Izuzetno smo ponosni<br />

na naše centre za obuku,<br />

a takođe smo za naš angažman<br />

u ovoj oblasti nagrađeni od<br />

strane Ministarstva privrede.<br />

Lesen Sie <strong>die</strong>sen Beitrag in der <strong>auf</strong><br />

deutschsprachigen Deutsch unter www.kosmo.at Beilage!<br />

„Mi posedujemo iskustvo i ’know how’, a želimo<br />

da ih prenesemo Jugoistočnoj Evropi.“


ezahlte Anzeige<br />

Mein Herrl ist<br />

dressiert: <strong>Er</strong> <strong>räumt</strong><br />

<strong>hinter</strong> <strong>mir</strong> <strong>auf</strong>.<br />

<strong>Wau</strong>! <strong>Da</strong> <strong>haben</strong><br />

<strong>die</strong> <strong>Ordnungs</strong>berater<br />

ganze<br />

Arbeit geleistet.<br />

<strong>Ordnungs</strong>beraterInnen für mehr Lebensqualität. WIENER WOHNEN. Immer besser.<br />

Durchs Reden kommen d´Leut zam.<br />

Während sich <strong>die</strong> große Mehrheit der Gemeindebau-BewohnerInnen an<br />

<strong>die</strong> Spielregeln hält, gibt es leider immer wieder auch „Fouls“ wie Lärmbelästigungen<br />

oder Sachbeschädigungen. Deshalb kümmern sich unsere<br />

<strong>Ordnungs</strong>beraterInnen um <strong>die</strong> Einhaltung von Sauberkeit und Ordnung.<br />

www.wienerwohnen.at Immer für Sie da 05 75 75 75<br />

UNIQUE


BuSINESS<br />

Država<br />

Piše: Milan Ilić<br />

kao<br />

MARKETING. poslovni svet odavno je razvio<br />

i razvija robne marke (brendove), oznake<br />

kvaliteta i porekla određenih proizvoda.<br />

Međutim i cele države možemo da promatramo<br />

kao manje ili više prestižne marke.<br />

Kakav je status Austrije na međunarodnim<br />

rang listama brendiranih država?<br />

28 KOSMO<br />

Nedavno sam na jugu Srbije,<br />

od jednog individualnog<br />

poljoprivrednog<br />

proizvođača, čuo: „Moram<br />

da brendiram svoju rakiju!“<br />

Ovaj seljak nije završio ekonomski<br />

fakultet, ali i njemu<br />

je danas jasno da bi s definisanom,<br />

lako prepoznatljivom<br />

oznakom kvaliteta i porekla<br />

svojeg alkoholnog pića, iza<br />

koje stoje određene, od ku-<br />

paca očekivane vrednosti ove<br />

vrste proizvoda, mogao da se<br />

razlikuje od konkurencije i<br />

postigne veću zaradu.<br />

Legitimacija<br />

željenih vrednosti<br />

U savremenom društvu, kojim<br />

dominira marketing (pogledajte<br />

samo šta je u svetu uradio<br />

Red Bull!), politika marke<br />

proizvoda ima važnu ulogu i<br />

Fotos: iStockphoto, zVg


end<br />

za potrošača i za proizvođača.<br />

Marka proizvoda („brend“, od<br />

engleskog brand, reči koja je<br />

originalno označavala žig) daje<br />

određena jamstva kvaliteta,<br />

ponekad i prestiž. Nabavljanjem<br />

određenih marki, kupac<br />

sebi zapravo kupuje viši status.<br />

Primera za ovo je mnogo, od,<br />

recimo, ženskih cipela Louboutin,<br />

Armanijevih odela,<br />

satova Rolex, tašni Louis Vu-<br />

itton, automobila Ferrari itd.<br />

One nisu jedine ni u svojoj grani<br />

– na primer kod automobila<br />

prestižan imidž imaju takođe<br />

Porsche i Rolls-Royce, kao i<br />

više drugih marki – ali svaka od<br />

njih ima nekakav nadprosečan<br />

imidž i povezujemo je s određenim<br />

vrednostima. S druge<br />

strane, proizvođaču marka<br />

olakšava pozicionisanje određenog<br />

proizvoda ili serije pro-<br />

izvoda na tržištu, te mu olakšava<br />

propagandu i distribuciju.<br />

Kod kupaca stvorena lojalnost<br />

prema marki proizvoda štiti<br />

proizvođača od konkurencije,<br />

navodi kupca na opetovane<br />

kupovine, pri čemu je spreman<br />

da za proizvod s markom plati<br />

i znatno više nego za bezimeni<br />

proizvod, onaj koji je bez (poznate)<br />

marke. Logično, zato su<br />

proizvodi s markom permanentno<br />

skuplji od identičnih<br />

ili veoma sličnih bez marke.<br />

Samo propaganda<br />

ne pomaže<br />

I cele države mogu da budu<br />

„brend“, ne samo kao turistički<br />

ciljevi, dosetio se 1998. Simon<br />

Anholt. Ovaj britanski marketinški<br />

stručnjak, danas savetnik<br />

više država, artikulisao je prvi<br />

ideju da i reputacija pojedinih<br />

zemalja može da se meri, izgrađuje<br />

i da se njome upravlja.<br />

Iako je naučna teorija „nacionalnog<br />

brendiranja“ još u<br />

začecima, mnoge države već<br />

odvajaju resurse upravo za<br />

ovakve projekte. Cilj im je da<br />

unaprede svoju poziciju na<br />

globalnom tržištu, znajući<br />

da bi eventualno poboljšanje<br />

ovakve opšte reputacije rezultiralo<br />

značajnim povećanjem<br />

turističkog interesa, kao i interesa<br />

investitora, da bi privuklo<br />

talentovanu i kreativnu radnu<br />

TRKA.<br />

Sve ozbiljne<br />

države aktivno<br />

rade na svom<br />

nacionalnom<br />

brendiranju.<br />

snagu, te povećalo kulturni i<br />

politički uticaj države u svetu.<br />

Mnoge države aktivno rade na<br />

svojem nacionalnom brendiranju,<br />

težeći da se bolje pozicioniraju<br />

na globalnom tržištu,<br />

kao rasadnici kreativnih ideja,<br />

centri kulture, ekološke oaze i<br />

slično. Primeri za to su „Cool<br />

Britannia“ (kampanja kojom<br />

I države mogu da budu „brend“, i ne samo kao turistički ciljevi,<br />

dosetio se 1998. marketinški stručnjak Simon Anholt.<br />

se Britanija želela pokazati kao<br />

centar muzike, filma, mode,<br />

medija i dizajna), zatim „Land<br />

der Ideen“ („Zemlja ideja“),<br />

kojom je Nemačka podsećala<br />

da je država inovativnosti<br />

i želje za istraživanjem, kao i<br />

neke druge kampanje. Simon<br />

Anholt, međutim, nije zadovoljan<br />

ovakvim razvojem događaja.<br />

On smatra da je bitnije<br />

šta države čine, nego kako se<br />

propagiraju u ovom smislu.<br />

Kaže da u skoro dve decenije<br />

bavljenja ovom problematikom<br />

još nije naišao na situaciju<br />

u kojoj je država isključivo<br />

Nabavljanjem određenih robnih marki<br />

kupac sebi zapravo kupuje viši status.<br />

KOSMO 29


BuSINESS<br />

Austrija treba da se potrudi da je ljudi u drugim delovima sveta shvataju<br />

i izvan klišea o alpskoj državi sa odličnom klasičnom muzikom.<br />

marketinškom akcijom, ma<br />

koliko obimnom i atraktivno<br />

zamišljenom medijskom<br />

kampanjom, poboljšala opštu<br />

sliku koju drugi imaju o<br />

njoj. Gradovi i zemlje se ne<br />

prosuđuju po tome šta pričaju,<br />

nego prema tome šta<br />

mogu da urade za čovečanstvo,<br />

za planet, za svoje susede<br />

i za obične ljude u drugim<br />

državama, uveren je Anholt.<br />

Konkurentski<br />

identitet Austrije<br />

Rang-lista nacija kao brendova<br />

obuhvata danas 50 država,<br />

između ostalog Kanadu,<br />

SAD, Meksiko, Brazil i<br />

Austriju. Broj zemalja koje se<br />

promatraju postepeno raste.<br />

Anholt za Austriju, koja je na<br />

rang-listi Nation Brands Indexa<br />

poslednjih godina stalno<br />

bila oko 13. mesta (osim<br />

prvih deset sa rang-liste u<br />

prilogu, od Austrije su tradicionalno<br />

bili bolji Holandija,<br />

neko vreme i sada ekonomski<br />

posrnula Španija),<br />

kaže da ima pozitivan, ali ne<br />

preterano jak međunarodni<br />

profil. Austrija je zemlja o<br />

kojoj ljudi u drugim zemljama<br />

većinom imaju pozitivne<br />

ANhOlT:<br />

Austriji je potrebanmoderniji<br />

i markantniji<br />

profil.<br />

30 KOSMO<br />

stavove, ali i o kojoj retko<br />

kada išta posebno misle. Ovo<br />

može da bude problem u budućoj<br />

konkurentnosti države<br />

u međunarodnoj trgovini,<br />

turizmu, kulturnim i političkim<br />

odnosima. Ukratko, Anholt<br />

smatra da profil Austrije<br />

mora da bude markantniji,<br />

moderniji, potpuniji i relevantniji<br />

za interese većeg broja<br />

ljudi drugde u svetu. Austrija<br />

bi trebala da se potrudi<br />

da je ljudi u drugim delovima<br />

sveta shvataju i izvan klišea<br />

o alpskoj državi sa odličnom<br />

klasičnom muzikom. Austrija<br />

nije indiferentna prema<br />

ovome, njeno Savezno ministarstvo<br />

za privredu, porodicu<br />

i sport radi sistematski na<br />

„austrijskom identitetu“. U<br />

ministarstvu kažu kako prvo<br />

mora da se utvrdi gde Austrija<br />

želi da bude, u kojem smeru<br />

da se razvija, te da je odgovor<br />

na ovo pitanje temelj<br />

za promišljanje i provođenje<br />

konkretnih mera za poboljšanje<br />

imidža Austrije. Simon<br />

Anholt, koji je već u nekoliko<br />

navrata boravio u Austriji<br />

zbog ovog projekta, te tu<br />

razgovarao sa brojnim predstavnicima<br />

različitih društvenih<br />

grupa, uradiće konačan<br />

izveštaj u proleće 2013., u<br />

kojem će biti predlozi budućih<br />

mera za pojačanje onoga<br />

što u navedenom austirjskom<br />

ministarstvu nazivaju „konkurentskim<br />

identitetom nacionalne<br />

marke Austrije“.<br />

Simon Anholt je, u saradnji sa<br />

GfK, poznatom, globalnom<br />

firmom za tržišna i druga<br />

društvena istraživanja, osmislio<br />

„Anholt-GfK Roper Nation<br />

Branding Index“. Njime<br />

se rangiraju države prema<br />

„imidžu brenda“, kombinacijom<br />

šest dimenzija:<br />

– Izvoz: imidž u javnosti u<br />

pogledu proizvoda i usluga<br />

svake promatrane države;<br />

– Vlast: javno mnenje u pogledu<br />

kompetentnosti nacionalne<br />

vlade, njenog poštenja<br />

i posvećenosti globalnim<br />

pitanjima prava, demokratije,<br />

siromaštava i zaštite životne<br />

okoline;<br />

– Kultura i nasleđe: globalna<br />

percepcija određene države<br />

u aspektima kulture, uključujući<br />

film, muziku, likovne<br />

umetnosti, literaturu i sport;<br />

– Ljudi: reputacija naroda<br />

sa stajališta kompetentnosti,<br />

obrazovanja, otvorenosti,<br />

prijaznosti i drugih kvaliteta,<br />

kao i percipiran nivo neprijateljstva<br />

i diskriminacije;<br />

– Turizam: nivo interesa za<br />

posetom promatranoj zemlji<br />

i privlačnost njenih prirodnih<br />

i ljudskom rukom izgrađenih<br />

atrakcija;<br />

– Investicije i imigracija: moć<br />

određene zemlje u privlačenju<br />

ljudi da u njoj žive, rade ili studiraju<br />

i utvrđivanje kako ljudi<br />

shvataju ekonomsku i društvenu<br />

situaciju promatrane zemlje.<br />

Balkanski pokušaji<br />

Nacionalni brendovi zemalja<br />

nastalih raspadom bivše Jugoslavije<br />

još uvek su veoma<br />

nerazvijeni. Njihov ugled<br />

poljuljan je ratom i velikim<br />

stepenom korupcije. Najveći<br />

napredak u brendiranju<br />

postigle su dosada Slovenija<br />

i Hrvatska. Hrvatska<br />

svoje brendiranje uglavnom<br />

ostvaruje putem promocije<br />

ogromnog turističkog<br />

potencijala. Na austrijskom<br />

ORF-u, ali recimo i na<br />

CNN-u već nekoliko godina<br />

vrte se hrvatski turistički<br />

spotovi s porukom „Mediterranean<br />

As It Once Was“.<br />

Prednosti oglašavanja turističkih<br />

ponuda na CNN-u i<br />

podizanja vlastitog rejtinga<br />

prepoznale su dosada i Makedonija,<br />

Crna Gora i Bosna<br />

i Hercegovina. Ipak, osim<br />

turističke ponude za bolji<br />

rejting balkanskih zemalja<br />

biće potrebne značajnije<br />

strane investicije.<br />

Anholt-GfK Roper Nation Brands 2012.<br />

(vodećih 10 od ukupno 50 analiziranih država)<br />

Rang 2012<br />

1.<br />

2.<br />

3.<br />

4.<br />

5.<br />

6.<br />

7.<br />

8.<br />

9.<br />

10.<br />

Rang 2011<br />

1.<br />

2.<br />

3.<br />

4.<br />

6.<br />

5.<br />

7.<br />

9.<br />

8.<br />

10.<br />

13. MESTO.<br />

Tradicionalno<br />

mesto Austrije<br />

na rang listama<br />

zemalja.<br />

Balkanske zemlje svoj brending orijentišu<br />

na promociju turističke ponude.<br />

Država<br />

SAd<br />

Nemačka<br />

velika Britanija<br />

Francuska<br />

Kanada<br />

Japan<br />

Italija<br />

Švajcarska<br />

Australija<br />

Švedska


www.bmf.gv.at<br />

Ministarka finansija Fekter smatra da je predloženo povećanje<br />

paušala za pendlere nepotrebno opterećenje budžeta.<br />

100 miliona za pendlere<br />

Ministarka finansija Maria<br />

Fekter (ÖVP) smatra da je<br />

planirano povećanje paušala<br />

za pendlere (vozare, dnevne<br />

putnike) samo predizborni<br />

manevar.<br />

Ministarkina procena direktno<br />

je u suprotnosti sa stavovima<br />

sopstvene partije koja se<br />

takođe založila za ovu meru.<br />

Planirano povećanje paušala<br />

za ljude koji dnevno prelaze<br />

veće distance kako bi stigli do<br />

posla koštaće državni budžet<br />

oko 100 miliona evra godišnje.<br />

„Založiti se za ovo samo zbog<br />

predizbornih, taktičkih obzira<br />

zaista nije pametno“, izjavila<br />

je Fekter krajem novembra na<br />

velikom Poreskom skupu u organizaciji<br />

<strong>die</strong> Österreichische<br />

Gesellschaft der Wirtschaftstreuhänder<br />

(ÖGWT).<br />

Alle spendenbegünstigten Organisationen und weitere Informationen<br />

fi nden Sie unter www.bmf.gv.at/spendenservice<br />

sowie unter www.facebook.com/fi nanzministerium<br />

Iako je došlo do definitivnog oporavka industrijske branše,<br />

napetost na tržištu rada biće prisutna i u 2013.<br />

Oporavak industrije<br />

Nakon nekoliko meseci<br />

regresije u domaćoj industrijskoj<br />

proizvodnji, Bank<br />

Austria tvrdi da je kriza prevaziđena.<br />

Mesečne analize stanja ekonomije,<br />

tvrde stručnjaci Bank<br />

Austrie, pokazuju znake značajnog<br />

oporavka, pa se već krajem<br />

godine očekuje ponovno<br />

beleženje rasta industrijske pro-<br />

Spenden<br />

I N F O R M AT I O N<br />

absetzen<br />

A U S E R S T E R H A N D<br />

izvodnje. Ovo poboljšanje još<br />

uvek se ne odražava na tržište<br />

rada, jer su ljudi iz ove branše<br />

nastavili da gube radna mesta i<br />

u novembru. Trenutno je u granama<br />

industrijske proizvodnje<br />

zaposleno oko 583.000 osoba,<br />

što je za 1,6% više nego protekle<br />

godine. Inače, u idućoj<br />

godini očekuje se blagi porast<br />

nezaposlenosti – sa 7,0% 2012.<br />

na 7,3% u 2013. godini.<br />

Für jede Spende gibt’s zwei Lächeln.<br />

<strong>Er</strong>st beim Empfänger, dann beim Spender.<br />

Ein Service des Finanzministeriums.<br />

Entgeltliche Einschaltung<br />

Ihre Spende macht zweimal glücklich! Den Empfänger durch <strong>die</strong><br />

dringend benötigte Hilfe – und Sie als Spenderin oder Spender mit dem<br />

schönen Gefühl, etwas Gutes getan zu <strong>haben</strong>. Ihr gutes Gefühl wollen<br />

wir noch verstärken: durch <strong>die</strong> steuerliche Absetzbarkeit Ihrer Spende<br />

bei der Arbeitnehmer/innenveranlagung für 2012! So zaubern Sie mit<br />

jeder Spende ein Lächeln in zwei Gesichter.


BuSINESS<br />

INOvACIJE. privredna<br />

agencija Beča<br />

(Wirtschaftsagentur<br />

Wien) i njen direktor<br />

Gerhard Hirczi utjelovljuju<br />

inovativni<br />

duh prijestolnice.<br />

Intervju: Nedad Memić<br />

Fotografije: Drago Palavra<br />

„Mi smo tu da Beč ojačamo kao privrednu lokaciju“, objasnio<br />

je Hirczi funkciju Bečke privredne agencije.<br />

KOSMO: Šta simbolizira<br />

Privredna agencija Beč?<br />

Gerhard Hirczi: Mi<br />

smo tu da za privrednike uradimo<br />

dobre i korisne stvari, a<br />

time i jačamo Beč kao privrednu<br />

lokaciju. U zadnjih 30 godina<br />

naš opis posla se mijenjao<br />

i prilagođavao potrebama preduzeća.<br />

Kod nas se preduzeća<br />

podstiču, mi ih savjetujemo<br />

i podržavamo u nakani da<br />

pronađu dobro mjesto poslovanja.<br />

Od 1982. izdvojili smo<br />

633 miliona eura subvencija<br />

i podržali 21.500 projekata.<br />

Time smo stvorili i osigurali<br />

100.000 radnih mjesta.<br />

32 KOSMO<br />

Beč je u<br />

vrhu<br />

rang lista<br />

KOSMO: Kako su se promijenile<br />

potrebe poduzetnika u<br />

posljednjih 30 godina?<br />

GH: Na početku je bilo bitno<br />

poduzetnicima osigurati<br />

osnovne uvjete za rad. <strong>Da</strong>nas<br />

uglavnom subvencioniramo<br />

inovacije. To može biti, recimo,<br />

razvitak vatrogasnog robota,<br />

neka dobra poslovna ideja ili<br />

nova metoda proizvodnje. 85%<br />

naših subvencija odnosi se na<br />

inovacije, jer one su potrebne<br />

u međunarodnoj konkurenciji.<br />

KOSMO: Kada govorimo o<br />

međunarodnoj konkurenciji,<br />

UN su Beču nedavno do-<br />

„Migrantska preduzeća čine<br />

četvrtinu profita u Beču.“<br />

dijelile prvo mjesto u pogledu<br />

blagostanja i perspektive<br />

života. Šta to znači za ovdašnju<br />

privredu?<br />

GH: Ova studija potvrđuje da<br />

je blagostanje u Beču rasproređeno<br />

ravnomjernije nego u<br />

drugim metropolama. I upravo<br />

to Beč čini ekonomski uspješnim<br />

i posebno stabilnim. I mi<br />

pokušavamo našim svakodnevnim<br />

radom da damo doprinos<br />

ovome blagostanju.<br />

KOSMO: Trenutno sponzorirate<br />

elektro-mobilnost u<br />

gradu. Vaš važan segment poslovanja<br />

su i nekretnine.<br />

GH: Subvencijama u okviru<br />

elektro-mobilnosti želimo<br />

dati podsticaje za dalji razvitak<br />

ovog sektora. U oblasti<br />

nekretnina preuzimamo<br />

primat izgradnjom modernih<br />

objekata. Nedavno smo<br />

na lokaciji Seestadt Aspern<br />

izgradili tehnološki centar<br />

„aspern IQ“ koji predstavlja<br />

aktivni energetski objekat,<br />

što znači da objekat proizvodi<br />

više energije nego što je troši.<br />

KOSMO: Koje inovacije još<br />

subvencionirate?<br />

GH: Privredna agencija Beč<br />

sastoji se iz tri dijela: sama<br />

Privredna agencija kao tvrtka<br />

majka kao i „departure“ i ZIT<br />

kao tvrtke kćerke. „departure“<br />

podržava ciljano kreativce<br />

u njihovim poslovnim zamislima.<br />

ZIT je tehnološka<br />

agencija i u svome portfoliju<br />

prednost daje nauci, razvoju<br />

i inovacijama. Posebno subvencioniramo<br />

one oblasti koje<br />

Beč stavljaju u vrh međunarodnih<br />

privrednih statistika:<br />

informacijske i komunikacijske<br />

tehnologije, life sciences,<br />

novi mediji itd.<br />

KOSMO: Kakvu ulogu u<br />

svemu igra i raznolikost<br />

bečke privrede?<br />

GH: Migrantska preduzeća<br />

sve su važnija za bečku<br />

privredu. <strong>Da</strong>nas se u njima<br />

stvori jedna četvrtina profita<br />

bečke privrede. Kako bi<br />

doseljenike optimalno podržali,<br />

osnovali smo Mingo<br />

Migrant Enterprises. Ovdje<br />

poduzetnici mogu dobiti<br />

informacije i na bosanskom,<br />

hrvatskom i srpskom jeziku.<br />

Lesen Sie <strong>die</strong>sen Beitrag in der <strong>auf</strong><br />

deutschsprachigen Deutsch unter www.kosmo.at Beilage!<br />

85%<br />

subvencija<br />

Agencije<br />

usmjereno je<br />

na inovacije.


Austrijska industrija organizacije događaja veliki je<br />

izvor prihoda za privredu i stvara brojna radna mesta.<br />

Milijarde slatkih razloga<br />

Organizovanje događaja je<br />

2010. godine donelo Austriji<br />

7,3 milijardi evra.<br />

Dodatna vrednost koju je<br />

2010. austrijskoj ekonomiji<br />

donela tzv. „event-branša“,<br />

industrijska grana koja se bavi<br />

organizacijom različitih događaja,<br />

iznosila je oko 2,84%<br />

ukupne novostvorene vrednosti.<br />

Ova izdavanja obezbe-<br />

Gde je austrijsko zlato?<br />

224,4 tone austrijskog<br />

zlata nalaze se u Velikoj<br />

Britaniji, dok su ukupne<br />

rezerve Nacionalne banke<br />

280 tona.<br />

Nakon Savezne nemačke<br />

banke, sada je i Nacionalna<br />

austrijska banka zvanično<br />

saopštila gde leže njene zlat-<br />

dila su iste godine 105.129<br />

radnih mesta (88.661 radnih<br />

mesta sa punim radnim vremenom),<br />

a državi 2,4 milijarde<br />

evra kroz poreze i socijalna<br />

davanja. Ovo je rezultat<br />

istraživanja koje je za potrebe<br />

„Eventneta“, interesne grupe<br />

privrednika koji se bave organizacijom<br />

događaja u Privrednoj<br />

komori Austrije, izradio<br />

institut IHS.<br />

ne rezerve. 224,4 tona (oko<br />

80%) nalazi se u Velikoj<br />

Britaniji, 6,9 tona (oko 3%)<br />

u Švajcarskoj i oko 48,7%<br />

(oko 17%) u Austriji. Prema<br />

saopštenju Nacionalne banke,<br />

izbor zemlje za čuvanje<br />

zlatnih rezervi u mnogome<br />

određuje njena blizina i mogućnost<br />

brzog pristupa zali-<br />

Bal BKS<br />

privrednika<br />

23. februara 2013. u Kursalon<br />

Wien (Johannesgasse<br />

33, 1010 Wien) održava se<br />

„Wirtschaftsball der BKS-<br />

Community“.<br />

Bečka balska sezona se polako<br />

bliži, pa tako i bal naših privrednika.<br />

Organizator manifestacije,<br />

„WienerInnen Unternehmen<br />

Zukunft“ (WUZ)<br />

i ovaj put planira zabavno<br />

veče koje će svim prisutnim<br />

privrednicima omogućiti da<br />

u opuštenoj atmosferi prošire<br />

poznanstva i ostvare nove<br />

kontakte u poslovnom svetu.<br />

Profitirajte od prezentacije<br />

svoje firme na licu mesta, upoznajte<br />

potencijalne poslovne<br />

partnere i eventualnu konkurenciju.<br />

Svojim učešćem na<br />

balu pokazaćete da Vam je u<br />

hama u slučaju krize. 2007.<br />

godine zlatne rezerve Austrije<br />

procenjuju se na oko<br />

280 tona.<br />

U trgovini zlatom, Nacionalna<br />

banka Austrije je u<br />

poslednjih deset godina zaradila<br />

oko 300 miliona evra<br />

i ni u jednom slučaju nije zabeležila<br />

gubitak. Velika Britanija<br />

i Švajcarska su, inače,<br />

najvažnije zemlje sveta za<br />

trgovinu zlatom.<br />

I ove balske sezone: bal<br />

preduzetnika BKS zajednice<br />

cilju da i dalje budete uspešni<br />

i prepoznatljivi u svom poslu.<br />

Pored toga, ova aktivnost<br />

otvara prostor za reklamu na<br />

pravom mestu, pred pravom<br />

publikom, i predstavlja dugoročnu<br />

korist za Vaše preduzeće.<br />

Više informacija o balu,<br />

rezervacija i kupovina karata<br />

na www.wuz.or.at<br />

Austrijske zalihe zlata iznose<br />

oko 280 tona.<br />

<strong>Da</strong>s letzte Hemd<br />

ist weg.<br />

Inserat_168x64.indd 1 30.11.2012 15:20:33<br />

KOSMO 33


BuSINESS<br />

ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

Gotovo 330.000 Austrijanaca trenutno je bez posla. Kao<br />

i uvek, najpogođenije su osobe sa nižim kvalifikacijama.<br />

Rast nezaposlenosti<br />

U oktobru je u Austriji registrovano<br />

249.912 nezaposlenih,<br />

a porastao je i broj<br />

osoba na doškolovanju.<br />

Prema podacima Ministarstva<br />

za socijalna pitanja, broj nezaposlenih<br />

porastao je za 6,3%<br />

ili za 14.906 osoba u odnosu<br />

na isti mesec protekle godine.<br />

Istovremeno je broj lica koja<br />

Novosti<br />

34 KOSMO<br />

pohađaju obrazovanje za prekvalifikaciju<br />

porastao za 11,5%,<br />

tj. za 7.520 osoba i popeo se na<br />

72.893. Prema ovoj računici,<br />

skoro 330.000 Austrijanaca se<br />

trenutno nalazi bez posla. Porast<br />

nezaposlenosti pogodio je<br />

pre svega osobe sa niskim kvalifikacijama.<br />

46,3% svih nezaposlenih<br />

imaju završeno samo<br />

obavezno obrazovanje.<br />

Brže i povoljnije do gotovine<br />

Saradnja između Western<br />

Uniona i Raiffeisena omogućava<br />

svim klijentima Raiffeisen<br />

Bank trenutno slanje novca<br />

u bilo koji kraj sveta.<br />

Za transfere novca u Bosnu i<br />

Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku,<br />

na Kosovo, u Makedoniju,<br />

Srbiju i Tursku trenutno važi<br />

sledeća ponuda: svi zahtevi do<br />

300 evra koštaju samo 6,00 evra<br />

(za sume od 300,01 evro i više<br />

plaća se 2% od iznosa transfera).<br />

I to se sve može obaviti jednostavno<br />

i bez muke: jedini preduslov<br />

je da imate otvoren račun<br />

kod Raiffeisen Bankengruppe<br />

NÖ-Wien ili Burgenland, kao<br />

i pristup ELBA-sistemu za<br />

elektronsko bankarstvo. Slanje<br />

novca izvršava se u nekoliko<br />

jednostavnih koraka. Na stranici<br />

ELBA sistema odaberite<br />

kategoriju „Zahlungsverkehr“, a<br />

zatim opciju „Western Union“.<br />

Ako želite da otvorite nalog za<br />

novu transakciju, jednostavno<br />

upišite u formular sve neophodne<br />

podatke (ime primaoca,<br />

zemlju, iznos itd.). Nakon toga<br />

nalog morate odobriti unošenjem<br />

TAN ili cardTAN koda<br />

ili putem elektronskog potpisa.<br />

Već tada možete primaocu novca<br />

poslati informaciju koja mu<br />

je potrebna za podizanje novca.<br />

www.westernunion.at<br />

Štamparije rade punom parom, a od maja 2013. nove,<br />

bezbednosno poboljšane novčanice evra izlaze na tržište.<br />

dolazi evro 2.0<br />

Jedanaest godina nakon<br />

uvođenja evra, najavljena je<br />

nova generacija ove valute.<br />

Prema informacijama koje<br />

dolaze iz Evropske centralne<br />

banke (EZB), u periodu od<br />

sledećih nekoliko godina na tržište<br />

će postepeno ulaziti nova<br />

generacija novčanica evra koje<br />

će, pre svega, imati poboljšana<br />

Johann Gudenus iz FPÖ kritikuje finansijsku politku gradske<br />

ministrice Renate Brauner i traži njenu smenu.<br />

Nezaposlenost u<br />

Beču stalno raste<br />

Prema navodima FPÖ-a, u<br />

oktobru je 108.439 Bečlija<br />

bilo bez posla, što je povećanje<br />

od 9,7% u odnosu na<br />

prošlu godinu.<br />

„Ništa ne pomaže što ministrica<br />

finansija Beča Ranate Brauner<br />

i bečki AMS predstavljaju<br />

29.944 nezaposlenih kao osobe<br />

koje se nalaze na dodatnom<br />

sigurnosna svojstva, tj. zaštitu<br />

od falsifikata. Glasnogovornik<br />

EZB-a je tim povodom pojasnio:<br />

„Već duže vreme radimo<br />

na novim novčanicama i uskoro<br />

ćemo o tome dati detaljnije<br />

informacije.“ Očekuje se da će<br />

u maju 2013. u opticaj prvo ući<br />

novčanica od pet evra, a da će<br />

zatim u godišnjem ritmu slediti<br />

novčanice većih vrednosti.<br />

obrazovanju, što je u poređenju<br />

sa prošlom godinom plus<br />

od 25,3%“, izjavio je šef kluba<br />

FPÖ-a Johann Gudenus koji<br />

je naveo i to da je za pet godina<br />

odgovorna gradska ministrica<br />

za finansije utrostručila zaduženost<br />

grada. Šef kluba zato<br />

zahteva povlačenje Brauner, jer<br />

u protivnom „grad neće moći<br />

izdržati“ takvu ministricu.<br />

Fotos: wikimedia, zVg


Prosečni Austrijanac još<br />

uvek nema razloga za žalbu.<br />

Šesta evropska<br />

kupovna sila<br />

Istraživanje kupovne moći<br />

42 evropske zemlje pozicionira<br />

Austriju na šesto mesto.<br />

Studija je sprovedena od strane<br />

najvećeg nemačkog instituta<br />

za istraživanje tržišta GfK<br />

(Gesellschaft für Konsumforschung).<br />

Na vrhu zemalja<br />

po kupovnoj moći nalazi se<br />

Liechtenstein, sa 56.978 evra<br />

po glavi, slede Norveška<br />

(32.037 evra po glavi), Švajcarska<br />

(31.666 evra), Luxemburg<br />

(28.924 evra), <strong>Da</strong>nska (22.040<br />

evra) i Austrija (20.613 evra).<br />

Prosek je 12.802 evra, a zemlja<br />

čiji stanovnici imaju najmanju<br />

kupovnu moć je Moldavija,<br />

sa 1.257 evra, slede zatim Belorusija<br />

(1.553 evra) i Kosovo<br />

(1.906 evra).<br />

Berlin gubi strpljenje: moguća taksa za otpatke koja bi<br />

bila namenska. Njom bi se pokrivali troškovi čišćenja.<br />

Berlinski porez na brzu hranu<br />

Kafa „za poneti“ i pizza „s<br />

nogu“: konzumacija brze<br />

hrane ostavlja đubre iza sebe.<br />

Prema navodima dnevnika<br />

„Berliner Morgenpost“, berlinski<br />

gradski oci razmatraju inicijativu<br />

SPD-a za uvođenjem dodatnog<br />

komunalnog poreza na<br />

ambalažu brze hrane, pre svega<br />

na papirne čaše, kutije pizze i<br />

plastičan pribor za jelo. <strong>Da</strong>kle,<br />

na sve ono što nakon brzinskog<br />

pod<strong>mir</strong>ivanja potreba završava<br />

na ulici ili u smeću. Predviđeni<br />

porez bio bi namenski i njime<br />

bi se pokrivali troškovi čišćenja,<br />

a mere bi obuhvatale i popuste<br />

za građane koji npr. na štand za<br />

kafu ponesu svoj termos.<br />

Nedavno istraživanje potrvrđuje: kuvanje je ne samo zdravije,<br />

već i finansijski povoljnije od kupovine gotovih jela.<br />

Štedi budžet i zdravlje<br />

Polugotova jela iz frižidera<br />

u supermarketu skuplja su i<br />

manje zdrava od kuvanih jela.<br />

Ovo je rezultat aktuelnog<br />

ispitivanja Radničke komore<br />

Gornje Austrije. Pored toga<br />

što većina polugotovih jela sadrže<br />

veće od potrebnih količina<br />

šećera, soli i masti, studija<br />

pokazuje da se svojeručno<br />

pripremanje hrane, u sopstvenoj<br />

kuhinji, finansijski više<br />

isplati, pa čak i onda kada se<br />

priprema samo jedna porcija.<br />

Za potrebe ovog ispitivanja,<br />

skuvano je deset popularnih<br />

jela koja se mogu naći u svakoj<br />

austrijskoj prodavnici.<br />

Saradnici Radničke komore<br />

kao najveće prednosti pripremljenih<br />

jela iz supermar-<br />

Über 120.000 Unternehmerinnen und Unternehmer<br />

sorgen dafür, dass stets alles Wichtige verfügbar ist.<br />

Und übrigens:<br />

Wiens Betriebe bilden jährlich rund 14.000 Lehrlinge aus.<br />

keta naveli su porcionisanost<br />

(unapred određenu količinu),<br />

kao i uštedu vremena. Testiranje<br />

je, međutim, pokazalo<br />

da je kod kuće pripremljena<br />

hrana jeftinija od kupljenih<br />

polugotovih ekvivalenata. Na<br />

primer, porcija polugotovog<br />

pilava sa piletinom u prodavnici<br />

košta 3,49 evra, dok cena<br />

samih na<strong>mir</strong>nica košta 1,76<br />

evra. U slučaju faširanih šnicli<br />

sa krompir-pireom i povrćem,<br />

ovo jelo u supermarketu košta<br />

4,49 evra, dok sastojci za njega<br />

koštaju samo 1,90 evra.<br />

Uz sve to, porcije za decu su<br />

prevelike, kažu iz Radničke<br />

komore, a industrijski pripremljena<br />

jela sadrže i aditive<br />

koji mogu škoditi ljudima<br />

koji pate od alergija.<br />

Inserat_168x64.indd 2 30.11.2012 15:20:34<br />

KOSMO 35


KARIJERA<br />

Intervju: Vera Marjanović<br />

Fotografije: Radule Božinović<br />

KARIJERA. uspjeh ne dolazi lako i preko<br />

noći. U termelje svoje firme Esad Miskić<br />

je ugradio puno rada, upornosti i poslovnosti.<br />

Zato danas uživa povjerenje i ugled<br />

kod svojih partnera i saradnika.<br />

za magazin KOSMO<br />

Esad Miskić, vlasnik firme<br />

„MDE“ koja zavisno<br />

od potreba i sezone u prosjeku<br />

upošljava dvadesetak<br />

radnika za poslove unutrašnje<br />

gradnje (Innenausbau),<br />

objašnjava: „Moja firma će<br />

uskoro proslaviti deseti rođendan.<br />

Kad podvučem crtu,<br />

kako se to obično kod jubileja<br />

čini, veoma sam zadovoljan<br />

onim što vidim iza sebe.<br />

Firmu sam gradio sa puno<br />

opreza, poštujući saradnike i<br />

36 KOSMO<br />

Bračni par Esad i Elvedina<br />

Miskić na čelu<br />

su uspješnog bečkog<br />

građevinskog preduzeća<br />

„MDE“.<br />

Piše: Vera Marjanović<br />

Fotografije: Radule Božinović<br />

porijeklo ne<br />

određuje uspjeh<br />

partnere, pridržavajući se zakona<br />

i propisa, a prije svega,<br />

radeći kvalitetno“.<br />

Esad Miskić (45) potiče iz Bihaća,<br />

gdje je završio srednju<br />

građevinsku školu. Međutim,<br />

u želji da se podigne na viši poslovni<br />

nivo ili u višu ligu, kako<br />

to u šali kaže, on je radio na<br />

sopstvenom stručnom usavršavanju.<br />

<strong>Da</strong>nas nosi titulu „Baumeister“,<br />

a specijalizovan je za<br />

postavljanje unutrašnjih zidova<br />

u objektima (Trockenbau).<br />

„Srednja škola mi je dala<br />

određeno teorijsko znanje<br />

koje sam mogao primijeniti<br />

u poslu dok sam radio u tuđim<br />

firmama. Koristilo mi<br />

je to da bolje razumijem i<br />

savladam izazove. Kad sam<br />

postao samostalan, znao<br />

sam već da je na tržištu teško<br />

opstati i da nema improvizacije.<br />

Doškolovao sam se,<br />

dobio zvanje Baumeistera,<br />

a kad god se ukaže prilika,<br />

pohađam stručne seminare.<br />

Idem u korak s vremenom,<br />

koristim u poslu nove materijale<br />

i sve ono što može<br />

doprinijeti kvalitetu“, ističe<br />

gospodin Miskić, koji i svoje<br />

radnike redovno vodi u edukativne<br />

posjete partnerskim<br />

firmama, kako bi se na licu<br />

mjesta upoznali sa tehnologijom<br />

i proizvodnjom materijala<br />

sa kojima rade.<br />

Firma „MDE“ radi na velikim<br />

projektima, zahvaljujući<br />

ugledu koji je stekla među<br />

arhitektama, vlasnicima nekretnina<br />

itd. Do tog poslovnog<br />

nivoa došlo se korak po<br />

korak, a „ić“ na kraju prezimena<br />

nije bilo prepreka za<br />

Esada Miskića.<br />

„Kolege iz branše sa naših<br />

prostora govorili su mi da<br />

su Austrijanci nepovjerljivi<br />

prema strancima i da će me<br />

AMBICIJA.<br />

Esad: „pohađam<br />

stručne<br />

seminare kad<br />

god mogu.“


porijeklo sputavati u poslu.<br />

Međutim, ja nisam imao loših<br />

iskustava, ni privatno ni<br />

poslovno. Uvijek je važan<br />

prvi dojam, a ja znam da<br />

drugu priliku za prvi dojam<br />

ne mogu dobiti. Zato, zajedno<br />

sa svojim saradnicima,<br />

ulažem sve svoje znanje, poštujući<br />

rokove i standarde.<br />

To mi donosi preporuke za<br />

dalje projekte i problema<br />

nema“, ističe ovaj vrijedni i<br />

mudri čovjek.<br />

Među zaposlenima u firmi<br />

„MDE“ najviše je ljudi sa<br />

prostora bivše Jugoslavije,<br />

ali ima i Austrijanaca i drugih.<br />

Veliko povjerenje šefa<br />

uživa i mladi Rumun, koji u<br />

Beču trenutno završava građevinski<br />

fakultet.<br />

„Nema kod nas podjela bilo<br />

kakve vrste. Važan je kvalitet<br />

u radu i uzajamno poštovanje.<br />

Tačno je da imam<br />

najviše radnika sa naših prostora,<br />

jer smo mi po mentalitetu<br />

svi slični, ali i sa svima<br />

ostalima dobro funkcionišem.<br />

Kod mene ljudi rade<br />

dugi niz godina i sa njima<br />

se i privatno dobro razumijem,<br />

što je temelj uspješne<br />

saradnje“, s ponosom priča<br />

gospodin Miskić, dodajući<br />

da administrativne poslove<br />

u firmi obavlja njegova supruga<br />

Elvedina (38).<br />

Sređeni porodični život je<br />

u velikoj mjeri osnov za poslovne<br />

uspjehe. Kod bračnog<br />

para Miskić vlada ljubav,<br />

uzajamno poštovanje i razumijevanje.<br />

Zajedno su prošli<br />

mnoge prepreke, zajedno su<br />

se borili za mjesto pod suncem<br />

i danas zajedno uživaju<br />

u plodovima svog rada.<br />

„Nije uvijek lako raditi sa<br />

mužem, ali mi poznajemo<br />

jedno drugo i znamo kako<br />

da se postavimo ako se pojavi<br />

bura. Ja imam povjerenja<br />

u njegove odluke jer nikad<br />

nije napravio pogrešan korak.<br />

On, sa druge strane, zna<br />

da se može osloniti na mene<br />

i da sam uvijek na njegovoj<br />

strani. Kćerka Ena (16) i<br />

„prošli smo teške dane i sretni smo što su naša djeca<br />

toga pošteđena, ali nikad ne zaboravljamo kako je bilo.“<br />

„Kod mene ljudi rade dugi niz godina i sa njima se i privatno<br />

dobro razumijem. To je temelj uspješne saradnje.“<br />

„Kolege su me upozoravale da su Austrijanci nepovjerljivi<br />

prema strancima. Ja nisam imao loših iskustava.“<br />

sin Denis (10) centar su<br />

našeg svijeta, a vaspitavamo<br />

ih tako da znaju koliko danas<br />

znače znanje, trud i rad.<br />

Suprug i ja smo prošli teške<br />

dane i sretni smo što su naša<br />

djeca toga pošteđena, ali nikad<br />

ne zaboravljamo kako je<br />

bilo“, odmjereno priča Elvedina,<br />

a suprug potvrđuje<br />

njene riječi.<br />

Početak života u Austriji za<br />

Miskiće je bio težak, čak traumatičan.<br />

Došli su u najgore<br />

vrijeme, na samom početku<br />

devedesetih – on iz Bihaća,<br />

a ona iz Hrvatske.<br />

Bijeg od rata<br />

„Imala sam samo 17 godina<br />

kad sam, bježeći od rata,<br />

došla u Beč. Sa završenim<br />

frizerskim zanatom, ali bez<br />

znanja jezika i bez prijatelja,<br />

bila sam potpuno zbunjena,<br />

iako su mi ovdje već dugo<br />

živjeli roditelji. Dobila sam<br />

posao, nastojala sam da se<br />

uklopim u novu sredinu, ali<br />

sam samo maštala da se vra-<br />

POČETAK.<br />

Elvedina: „Neznanje<br />

jezika<br />

bio je naš najveći<br />

problem.“<br />

tim u Dubrovnik, gdje sam<br />

se najbolje osjećala“, sa puno<br />

sjete u glasu se prisjeća ova<br />

rođena Sarajka.<br />

Esadova priča je slična. Imao<br />

je samo 24 godine kad se sasvim<br />

slučajno, kako ističe,<br />

nastanio u Beču. I on je maštao<br />

o povratku kući.<br />

„Poznanici su mi tokom jedne<br />

kratke posjete Beču ponudili<br />

da ostanem i da malo<br />

radim. Prihvatio sam to,<br />

mada nisam znao njemački,<br />

nisam imao radne navike, a<br />

posebno nisam bio pripremljen<br />

za teški fizički rad.<br />

Nisam imao odgovarajući<br />

stan, nisam imao radnu dozvolu,<br />

a ni želju da ostatak<br />

života provedem daleko od<br />

kuće. Nažalost, kratko nakon<br />

mog dolaska se zaratilo<br />

i ja nisam imao gdje da se<br />

vratim. Morao sam naprijed<br />

po svaku cijenu, a bilo mi je<br />

teško“, o svom bečkom početku<br />

kazuje gospodin Miskić,<br />

zajedno sa suprugom<br />

naglašavajući da je sreća što<br />

su se sreli u to vrijeme i bili<br />

podrška jedno drugom.<br />

Nepoznavanje njemačkog<br />

jezika ovaj bračni par navodi<br />

kao svoj, sasvim sigurno,<br />

najveći početni problem.<br />

„Sa ljudima treba razgovarati,<br />

predstaviti se na pravi<br />

način i osvojiti njihovo<br />

povjerenje. Razgovorom se<br />

ruše barijere i osvajaju se<br />

novi prostori. Zato nam je<br />

oboma učenje jezika bilo<br />

prioritet. Ja sam, pored<br />

svih svojih obaveza, prošle<br />

godine odvojio vrijeme da<br />

na WiFi pohađam dodatne<br />

kurseve njemačkog, što mi<br />

puno pomaže u poslu“, zaključio<br />

je Esad Miskić svoju<br />

priču o uspjehu.<br />

KOSMO 37


KARIJERA<br />

prepoznati<br />

svačiji talenat<br />

Četrnastogodišnjacima u Austriji softver<br />

„Talente-Scan“ omogućava da se<br />

lakše odluče za budući poziv.<br />

„Talente-Scan Berufsbildung“ je projekat<br />

Bečkog pedagoškog saveta (Wiener<br />

Stadtschulrat) i Privredne komore Beča.<br />

Prema rečima predsednice Privredne komore<br />

Beč, ovaj kompjuterski test „daje mogućnost<br />

da se prepoznaju lične sposobnosti<br />

i veštine u odnosu na zahteve koje privreda<br />

postavlja pred radnu snagu budućnosti“.<br />

Pilot projekt „Talente-Scan“ zaživeo je u 22<br />

bečke škole, a u njemu je uzelo učešča oko<br />

2.000 učenika osmih razreda. Ovaj kompjuterski<br />

test će inače od iduće godine ući<br />

u obavezne nastavne programe. „Učenici<br />

učestvuju anonimno u ovom testiranju“,<br />

Test „Talente-Scan“ pomaže učenicima<br />

da se odluče za buduću karijeru.<br />

objašnjava Susanne Schöberl iz Bečkog pedagoškog<br />

saveta, „umesto imena, svakom<br />

učeniku se dodeljuje broj, a urađeni testovi<br />

prosleđuju se Privrednoj komori Beča<br />

na ocenjivanje. Mi zatim dobijamo nazad<br />

ocene, uparujemo brojeve i imena i saopštavamo<br />

učenicima njihove rezultate.“ „Talente-Scan“,<br />

pri tom, nije nikakav naučni<br />

test, već pomoćno sredstvo za orijentaciju<br />

u budućem profesionalnom životu. Radi se<br />

o tome da se dobije slika o znanjima, sklonostima<br />

i kompetencijama ispitanika i da<br />

se ona uporedi sa potrebama industrije. Na<br />

taj način mladi mogu realno proceniti koliko<br />

su kompetencije kojima raspolažu zaista<br />

podesne za obavljanje njihovog idealnog<br />

poziva. Glavne oblasti testiranja su: račun i<br />

osećaj za brojeve, nemački, sa pravopisom i<br />

gramatikom, razumevanje tekstova, engleski,<br />

logika, tehničko razumevanje, koncentracija<br />

i dar zapažanja.<br />

38 KOSMO<br />

Sve je manje<br />

migranata na zanatu<br />

U austrijskim<br />

srednjim<br />

stručnim školamatrenutno<br />

tek 9,4%<br />

redovnih učenika<br />

ima imigrantsko poreklo.<br />

Izveštaj „Lehrlingsausbildung im<br />

Überblick 2012“ pokazuje da je procenat<br />

migrantske dece veći u opšteobrazovnim<br />

višim (AHS) školama<br />

(14,2%)i višim stručnim školama<br />

(BHS) (12%).<br />

E-Learning ispod<br />

OECd proseka<br />

Elektronsko<br />

učenje u Austriji<br />

kaska za<br />

svetskim standardima.<br />

Skoro polovina (47%) korisnika<br />

interneta u zemljama OECD-a navodi<br />

da ovaj medij koristi za formalno<br />

obrazovanje, u nekim zemljama<br />

ovaj procenat je preko 70% (Finska,<br />

Island, Luxemburg, Portugal). U Austriji<br />

je to tek 36% korisnika. Austrija<br />

je iznad OECD proseka po broju<br />

škola priključenih na internet (97%<br />

– prosek je 93%).<br />

Većina studenata za<br />

upis bez ograničenja<br />

Nedavno<br />

o b j a v l j e n i<br />

rezultati obimne<br />

ankete<br />

pokazuju da<br />

su studenti<br />

protiv uvođenja upisnih ograničenja.<br />

Anketa je urađena po narudžbini<br />

ÖH (Österreichische HochschülerInnenschaft).<br />

Rezultati: 73% ispitanih<br />

su za upis bez ograničenja, i<br />

to 50% protiv bilo kakvog, dok je<br />

23% njih za zadržavanje ograničenja<br />

na umetničkim, pedagoškim i<br />

višim školama.<br />

SPÖ: obrazovati<br />

buduće glasače<br />

Kako brojna istraživanja pokazuju<br />

(npr. aktuelna studija OECD-a), rano<br />

političko obrazovanje povećava učešće<br />

građana u demokratiji.<br />

Predsednica Parlamenta Barbara Prammer<br />

i ministarka obrazovanja Claudia Schmied ,<br />

obe iz redova SPÖ-a, založile su se za veću<br />

prisutnost političkog obrazovanja u nastavnim<br />

programima. Pored toga, uvele bi<br />

se i obavezne posete Parlamentu, redovni<br />

izbori za školske predstavnike, kao i stalne<br />

posete političara austrijskim školama.<br />

Redovne posete Parlamentu možda<br />

će ući u obavezan nastavni program.<br />

Master sve više<br />

arena za dečake<br />

Iako se za upis na studije odlučuje sve<br />

više devojaka, one u proseku i ranije napuštaju<br />

sutdije – već nakon bachelora.<br />

Ženski pol je sa zastupljenošću od<br />

59% u većini kad je u pitanju upis na<br />

univerzitete i više škole. Takođe, statistike<br />

potvrđuju podelu na „ženske“<br />

i „muške“ studije (npr. 82% studenata<br />

zdravstvenih nauka su žene, oko 80%<br />

tehničkih studija muškarci). Dok 77%<br />

devojaka nastavi studije nakon bachelora,<br />

a ovaj trend je u padu, to čini 87%<br />

njihovih muških kolega.<br />

Na univerzitetima ima više devojaka,<br />

ali one i ranije napuštaju studije.<br />

Fotos: wikimedia, zVg


ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

Mladi Austrijanci najviše bi želeli da buduće radno mesto<br />

nađu u Red Bullu, Raiffeisenu, Applu ili IBM-u.<br />

Red Bull i IBM na vrhu<br />

Institut Trendence objavio<br />

listu 100 omiljenih austrijskih<br />

poslodavaca.<br />

Trendence (www.trendence.<br />

com) je jedan od najpoznatijih<br />

evropskih instituta za tržišna<br />

istraživanja, naročito za<br />

rangiranje poslodavaca. Svake<br />

godine ova organizacija sa sedištem<br />

u Berlinu objavljuje re-<br />

zultate obimnih anketa – top<br />

liste omiljenih 100 poslodavaca.<br />

Prema nedavno objavljenom<br />

istraživanju urađenom<br />

na uzorku od 8.000 ispitanika,<br />

omiljeni austrijski poslodavci<br />

su Red Bull, Raiffeisen<br />

Zentralbank, Apple, BMW<br />

i L’Oréal, dok su prvih pet<br />

IT kompanija: IBM, Google,<br />

Apple, Fraunhofer i Microsoft.<br />

Obavezan<br />

test nemačkog<br />

Glasnogovornik za omladinu<br />

FPÖ-a Dominik<br />

Nepp izrazio je bojazan da<br />

će nemački postati drugi<br />

jezik u bečkim obaveznim<br />

školama.<br />

Nepp apeluje na bečki SPÖ<br />

da događaje „više ne posmatra<br />

pasivno.“ Prema bečkom<br />

FPÖ-u, mnogi od 80% učenika<br />

kojima nemački nije<br />

maternji, a koji nemački jedva<br />

govore i do kojih pedagozi<br />

ne uspevaju da dopru,<br />

usporavaju druge učenike<br />

u nastavi. „Mnogo učitelja<br />

je očajno, obrazovni nivou<br />

se stalno srozava, što potvrđuju<br />

i svi međunarodni<br />

testovi“, izjavio je za medije<br />

Nepp. Bečki FPÖ protiv<br />

ovakvog trenda traži još je-<br />

„Nicht verschenken,<br />

sondern ver<strong>die</strong>nen“<br />

Die derzeitigen Kriterien für den <strong>Er</strong>halt der österreichischen<br />

Staatsbürgerschaft richten sich im Wesentlichen nach einer<br />

reinen Zeitdauer.<br />

<strong>Da</strong>s Integrationsstaatssekretariat<br />

hat nun – <strong>auf</strong><br />

Basis eines weiteren<br />

Vorschlages des 20-Punkte-<br />

Maßnahmenkatalogs des<br />

unabhängigen Expertenrats<br />

unter der Leitung von Heinz<br />

Fassmann – neue Kriterien<br />

für eine "Staatsbürgerschaft<br />

durch Leistung" erstellt:<br />

Künftig soll sich <strong>die</strong> Vergabe<br />

der Staatsbürgerschaft<br />

nicht mehr nach der bloßen<br />

Zeitdauer richten, sondern<br />

nach dem Fortschritt der<br />

Integration.<br />

Mit einem dreiteiligen<br />

System: Wer ausgezeichnet<br />

integriert ist, soll <strong>die</strong><br />

Staatsbürgerschaft nach<br />

sechs Jahren bekommen.<br />

Wer ausreichend integriert<br />

ist, nach zehn Jahren.<br />

Nach sechs Jahren soll jeder<br />

Anspruch <strong>auf</strong> <strong>die</strong> Staatsbürgerschaft<br />

<strong>haben</strong>, der: sechs<br />

Jahre regelmäßig einer Arbeit<br />

nachgeht, Steuern und<br />

Abgaben zahlt, ohne Sozialhilfeleistungen<br />

in Anspruch<br />

genommen zu <strong>haben</strong>, und<br />

über Deutschkenntnisse<br />

<strong>auf</strong> Maturaniveau (B2-<br />

Level, Maturaniveau erste<br />

lebende Fremdsprache)<br />

verfügt sowie drei Jahre<br />

lang ehren amtlich bei einer<br />

Freiwilligen organisation<br />

mit Tätigkeitsbereich in<br />

Österreich engagiert ist<br />

(freiwillige Feuerwehr, Rotes<br />

Kreuz, Samariter etc.).<br />

Nach zehn Jahren Anspruch<br />

<strong>haben</strong> soll, wer<br />

folgende vier Kriterien erfüllt:<br />

Unbescholtenheit,<br />

Selbst erhaltungsfähigkeit,<br />

Neophodni su dodatni časovi<br />

nemačkog, tvrdi Nepp<br />

dan jezički test pre prelaska<br />

u srednje škole. „Deca koja<br />

poseduju slabo znanje nemačkog<br />

jezika, moraju preko<br />

letnjih meseci pohađati<br />

obavezne kurseve nemačkog<br />

jezika. U slučaju da se ovi<br />

kursevi ne završe uspešno, ti<br />

đaci će morati da nadoknade<br />

ovaj propust na jednogodišnjem<br />

posebnom kursu za nemački“,<br />

rekao je Nepp.<br />

Sprach kenntnis <strong>auf</strong> Mittelschulniveau<br />

und erfolgreicherStaatsbürgerschaftstest<br />

(<strong>die</strong>se Kriterien gelten<br />

auch für den Anspruch ab<br />

sechs Jahre). Wer <strong>die</strong>se Kriterien<br />

nicht erfüllt, soll keinen<br />

Anspruch <strong>haben</strong>. Ausgenommen<br />

sollen lediglich<br />

Menschen mit Behinderung<br />

sein, wenn sie physisch nicht<br />

in der Lage sind, <strong>die</strong> Sprache<br />

zu lernen oder für eigenen<br />

Unterhalt zu sorgen.<br />

In Zukunft sollen ausgezeichnet Integrierte bereits<br />

nach sechs Jahren eingebürgert werden.<br />

KOSMO 39


REPORTAŽA<br />

Piše: Petar Rosandić<br />

Ludiza<br />

Fotografije: Radule Božinović<br />

40<br />

igrom<br />

KOSMO


Alexander Pfeiffer sa Sveučilišta u<br />

Kremsu: „Živimo u tzv. 2.0 vremenu.“<br />

Simulacije vožnje, letenja i utrkivanja<br />

dižu adrenalin među igračima.<br />

Denis Džajić: „Često noćima nisam<br />

spavao zbog svoje omiljene igrice.“<br />

Bečki sajam Gamecity okupio je ove<br />

jeseni tisuće ljubitelja videoigara.<br />

Vožnja biciklom kroz virtualni svijet jedan<br />

je od brojnih oblika gaminga.<br />

GAMERI. Najveći sajam za videoigre u Austriji<br />

pod nazivom „Gamecity“ okupio je u<br />

bečkom Rathausu ove jeseni tisuće ljubitelja<br />

računalnih igrica. KOSMO je posjetio sajam<br />

i razgovarao s gamerima i znanstvenicima o<br />

tom sve popularnijem obliku zabave.<br />

udanašnjem vremenu<br />

stalnog tehničkog napretka,<br />

u kojem redovito<br />

postajemo svjedoci<br />

novih tehnoloških i digitalnih<br />

dostignuća, sve važniju<br />

društvenu ulogu zauzimaju<br />

računala. Na njima se sve<br />

više odvija naš privatan, ali<br />

i poslovni život, pa je danas<br />

jedno moderno kućanstvo<br />

gotovo nezamislivo bez računala,<br />

priključka na internet,<br />

e-mail adrese, facebook<br />

profila…<br />

Među brojnim tehnološkim<br />

fenomenima koji se pojavljuju<br />

u našoj digitalnoj današnjici,<br />

jedan od zanimljivijih<br />

aspekata novomedijske<br />

pismenosti je i gaming, odnosno<br />

igranje računalnih<br />

igara. Sudeći prema globalnim<br />

pokazateljima potražnje<br />

za videoigrama, gaming<br />

je tijekom proteklih<br />

desetljeća osvojio sve slojeve<br />

društva, a igranje računalnih<br />

igara postalo je jedan od<br />

najpopularnijih oblika zabave<br />

u svijetu.<br />

<strong>Da</strong> popularnost videoigara<br />

nimalo ne gubi na svojem<br />

društvenom značaju, a da<br />

zanimanje različitih znanosti<br />

za taj fenomen sve<br />

više raste, uvjerili smo se na<br />

bečkom „Gamecityju“, najvećem<br />

austrijskom sajmu za<br />

gaming koji je održan početkom<br />

listopada u bečkome<br />

Rathausu. Tamo se, naime,<br />

nisu okupili samo strastveni<br />

igrači videoigara, glavni<br />

čimbenici industrije poput<br />

Sonyja, Microsofta ili Nin-<br />

tenda, nego i znanstvenici<br />

koji – s gledišta različitih<br />

disciplina poput psihologije,<br />

sociologije i pedagogije –<br />

proučavaju taj fenomen današnjice.<br />

Iako se one danas<br />

igraju diljem cijeloga svijeta,<br />

a sve više na vidjelo izlaze<br />

njihove pozitivne i korisne<br />

strane, poglavito su se računalne<br />

igre u medijima ipak<br />

dosad pronalazile u negativnom<br />

kontekstu, i to ponajviše<br />

kad je riječ o ovisnosti,<br />

kao i nasilju među djecom i<br />

mladima. Svojedobno su se<br />

čak spominjale i kao jedan<br />

od mogućih uzroka različitih<br />

zala, među ostalim i u<br />

kontekstu tragedije u školi<br />

u njemačkome <strong>Er</strong>furtu, gdje<br />

se 2002. dogodilo krvoproliće<br />

u režiji 19-godišnjeg<br />

učenika Roberta Steinhäusera.<br />

Tada 19-godišnji Steinhäuser,<br />

koji je u svom ubilačkom<br />

pohodu usmrtio 17<br />

osoba, bio je, kako se nakon<br />

pokolja ispostavilo, igrač<br />

pucačkih igrica.<br />

„Živimo u takozvanom<br />

2.0 vremenu, u dobu orijentiranom<br />

prema zabavi,<br />

a kod samih igrača pritom<br />

svjedočimo sasvim raznovrsnim<br />

iskustvima. Stoga<br />

je bitno uvijek interdisciplinarno<br />

razmatrati ovaj<br />

fenomen, i to bez sklonosti<br />

prema predrasudima i stereotipima“,<br />

rekao je za KO-<br />

SMO Alexander Pfeiffer,<br />

voditelj studija za istraživanje<br />

videoigara na Sveučilištu<br />

u Kremsu. Pfeiffer, koji godinama<br />

istražuje pozitivne<br />

56 MIlIJARdI dOlARA. Toliku su dobit<br />

2011. ostvarili svjetski proizvođači igara.<br />

KOSMO 41


REPORTAŽA<br />

INTERvJu<br />

Christoph ZENK,<br />

glasnogovornik<br />

Austrijskog e-sport<br />

saveza<br />

“U Koreji se igra<br />

i do besvijesti”<br />

Među gamerima postoji i uzak<br />

krug ljudi koji je uspio profesionalizirati,<br />

pa čak i unovčiti svoju ljubav<br />

prema videoigrama. Oni sami<br />

sebe nazivaju „e-sportašima”, a na<br />

bečkom Gamecityju dobili smo<br />

priliku razgovarati s Christophom<br />

Zenkom, bivšim e-sport profesionalcem<br />

i današnjim glasnogovornikom<br />

Austrijskog e-sport saveza.<br />

KOSMO: Kako je elektronski<br />

sport danas organiziran u svijetu<br />

i u Austriji?<br />

Christoph Zenk: Postoje nacionalni<br />

savezi i prvenstva, ali i međunarodne<br />

federacije koje organiziraju<br />

natjecanja poput Europskog<br />

i Svjetskog prvenstva. <strong>Da</strong>nas je<br />

sve to vrlo dobro organizirano, a i<br />

Austrija šalje svoje predstavnike na<br />

međunarodna prvenstva.<br />

KOSMO: Uspijevaju li e-sportaši<br />

živjeti od svojih igračkih<br />

sposobnosti?<br />

Christoph Zenk: Riječ je o vrlo<br />

malom broju ljudi koji financiraju<br />

svoj život isključivo iz igračkih<br />

prihoda. Kad je riječ o najboljima,<br />

dominiraju igrači iz Južne Koreje,<br />

gdje gaming ima sličan status i popularnost<br />

poput nogometa u Europi.<br />

Dok sam još sam bio aktivan,<br />

igrao sam tamo pred 40.000 gledatelja<br />

na stadionu. Ljudi u Europi<br />

ne mogu dokučiti hajku koja tamo<br />

vlada oko videoigara.<br />

KOSMO: Kako gledate na aspekt<br />

ovisnosti o igrama?<br />

Christoph Zenk: Mi naše treninge<br />

održavamo tako da igramo 2–3<br />

sata, onda imamo pauze, razgovore<br />

o strategiji i daljnjoj taktici. Pauza,<br />

predah i zdrav odnos prema igri<br />

su važni i na profesionalnoj razini.<br />

U Koreji je nešto drugačije. Tamo<br />

neki igraju čak i do besvijesti.<br />

43<br />

KOSMO<br />

Nintendo je velika ljubav Rudolfa Breisacha<br />

(80), u<strong>mir</strong>ovljenika čiji je glavni hobi gaming.<br />

i negativne strane gaminga,<br />

smatra da je ovisnost o igrama<br />

ustvari mnogo manji problem<br />

nego što prikazuju mediji.<br />

„Postoje znanstvena istraživanja<br />

koja pokazuju da u prosjeku<br />

samo 1,5 % igrača ima<br />

ekscesivno igračko ponašanje<br />

i gubitak samokontrole. Mi o<br />

ovisnosti govorimo tek onda<br />

kad netko mjesecima vrijeme<br />

provodi pred ekranom, a<br />

cijeli svoj život već dulje vrijeme<br />

orijentira prema videoigri.<br />

Roditeljima, čija djeca<br />

za vrijeme ljetnog odmora ili<br />

tijekom jednog perioda nešto<br />

više igraju nego inače, mogu<br />

reći da zbog toga ne trebaju<br />

biti zabrinuti“, kaže Pfeiffer.<br />

„Kada netko, doduše, kani<br />

pet minuta provesti pred<br />

ekranom, a onda od pet minuta<br />

u konačnici postane šest<br />

ili više sati, to su već prvi indikatori<br />

za ovisnost ili razvijanje<br />

ovisnosti“, dodaje ovaj<br />

sveučilišni profesor.<br />

Ta situacija dobro je poznata<br />

Denisu Džajiću, 23-godišnjaku<br />

koji je dobar dio svog vremena<br />

provodio pred ekranom<br />

igrajući „World of Warcraft“,<br />

jednu od najpopularnijih višekorisničkih<br />

mrežnih igra<br />

na svijetu. „U igri svatko ima<br />

svog virtualnog lika, a cilj je<br />

s tom figurom napredovati<br />

kroz virtualni svijet. Igra me<br />

oduševila, a i toliko sam se<br />

uživio u cijelu priču, da sam se<br />

samo nerado odvajao od ekrana.<br />

Često nisam spavao, a jednom<br />

sam proveo čak 13 sati<br />

bez prestanka za računalom“,<br />

priznaje nam Denis koji se u<br />

to vrijeme više družio s ekranom<br />

nego s djevojkom. „U<br />

konačnici mi je ona rekla: ili<br />

ja ili „World of Warcraft“. Tek<br />

tada, kad je već zaškripilo u<br />

mom privatnom životu, shvatio<br />

sam da nemam više zdrav<br />

i razuman odnos prema igri.<br />

Ona je postala središte mog<br />

života. Srećom, osvijestio sam<br />

na kraju da mi je djevojka ipak<br />

važnija od igre i uspio sam se<br />

opet vratiti u normalni svijet,<br />

a i očuvati svoju vezu“, kaže<br />

Denis dodajući kako „nikome<br />

ne bi preporučio World<br />

of Warcraft“. „Prema mojem<br />

iskustvu, šansa je velika da<br />

vrlo brzo postanete ovisni,<br />

mnogo veća nego kod drugih<br />

igara“, zaključuje Džajić.<br />

Na sajmu smo imali prigodu<br />

razgovarati s mnogim ljubiteljima<br />

igara, a u potrazi za „tipičnim<br />

gamerom“ došli smo<br />

do zaključka da smo susreli<br />

ljude sa sasvim različitim profilima,<br />

te da je gotovo nemoguće<br />

opisati tipičnog igrača<br />

računalnih igara. Tako smo,<br />

Videoigre: Između stvarnosti i fikcije<br />

Igre potiču asocijativno mišljenje i misaone procese<br />

pozitivni utjecaji<br />

videoigara na djecu<br />

– potiču misaone procese<br />

– potiču asocijativno<br />

mišljenje<br />

– pospješuju<br />

koordinaciju pokreta<br />

– oslobađaju emocije<br />

– mogu biti korisna<br />

pomagala u učenju<br />

– podupiru intuiciju<br />

i hipotetično mišljenje<br />

U Austriji se mjesečno izdaje i časopis za ljubitelje<br />

videoigara, a izlazi osam puta godišnje.<br />

osim mnogih gamera u tridesetim<br />

i četrdesetim godinama<br />

života, susreli čak i u<strong>mir</strong>ovljenike<br />

poput 80-godišnjaka<br />

Rudolfa Breisacha, velikog<br />

ljubitelja konzole Nintendo<br />

Wii. Posebnost te konzole je<br />

što je osjetljiva na dodir, putem<br />

bežičnog upravljača bilježi<br />

svaki pokret u prostoru, a<br />

informacije direktno prenosi<br />

u konzolu i time nudi jedan<br />

sasvim drugačiji doživljaj igre.<br />

„Kada od pet minuta pred ekranom postane<br />

šest sati, onda je to zabrinjavajuće.“<br />

„Još dok sam radio počeo sam<br />

s igranjem, a sada u <strong>mir</strong>ovini<br />

imam još više vremena za igre.<br />

Uživam u sportskim igrama,<br />

a ova konzola mi omogućuje<br />

da budem aktivan pred ekranom.<br />

Rado igram i s unucima<br />

pa svi zajedno uživamo u<br />

tome“, kaže Breisach. „<strong>Da</strong>nas<br />

postoje različite vrste igrača.<br />

Imate mnogo onih koji su u<br />

prošlom stoljeću odrasli na<br />

Amigama, Game Boyjima i<br />

starijim verzijama konzola.<br />

Rizici i opasnosti<br />

videoigara<br />

– veličanje virtualnih idola<br />

– videoigra kao središte<br />

života (sve ostalo<br />

postaje nebitno)<br />

– razlikovanje stvarnosti<br />

i fikcije<br />

– opasnost od kontakta s<br />

pedofilima i zlonamjernim<br />

ljudima u online igrama


virtualne utrke postale su<br />

pravi adrenalinski mamac.<br />

ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

To su danas ljudi sa 30, 40 godina,<br />

a s druge strane je, pak,<br />

sasvim nova generacija mladih<br />

gamera“, objašnjava nam profesor<br />

Pfeiffer. Na Sveučilištu<br />

u Kremsu znanstvenici poput<br />

Pfeiffera godinama budno<br />

prate i istražuju područje videoigara,<br />

a i sami, kako su nam<br />

otkrili, upravo rade na pokušaju<br />

kreacije videoigre koja bi se<br />

koristila u nastavi. „Iako postoje<br />

već raznovrsni pilot-projekti,<br />

držim da je to zanimljivo<br />

područje za sve nas, počevši od<br />

samih nastavnika, proizvođa-<br />

Nogometne simulacije vrlo su obljubljene<br />

među mlađim, ali i starijim igračima.<br />

ča igara pa do samih učenika.<br />

Novo vrijeme donosi nove izazove“,<br />

zaključuje Pfeiffer.<br />

Osim što je okupio različite<br />

ljude, počevši od znatiželjnih<br />

fanova do znanstvenika, bečki<br />

sajam Gamecity bogato je oslikao<br />

i šarolikost u ponudi samih<br />

igara. Sudeći prema tamo predstavljenom<br />

obilju različitih<br />

igara i igračkih konzola, današnji<br />

gaming kao da ne poznaje<br />

granice, pa se i naš reporterski<br />

tim mogao okušati u različitim<br />

simulacijama letenja i vožnje,<br />

akcijskim i horor igrama pa sve<br />

I Spiderman se pojavio u Rathausu, kao i<br />

mnoge druge figure iz virtualnog svijeta.<br />

do onih sportskih i pucačkih<br />

igara. No, kao i u mnogim drugim<br />

stvarima koje nam priređuju<br />

zabavu, i u gamingu treba<br />

uživati s određenom mjerom.<br />

Osvoji najnoviju FIFu 2013<br />

Naš reporter dva dana se<br />

družio s gamerima.<br />

Slijedeći tu devizu, prihvatili<br />

smo status “Game over” kao<br />

kraj naše igre i odoljeli tome da<br />

stisnemo “Play again” te započnemo<br />

igru iznova.<br />

NAGRADNA NAGRADNA<br />

IGRA IGRA<br />

U suradnji s Electronim Artsom, poznatim izdavačem<br />

sportskih videoigara, čitateljima darujemo<br />

dva primjerka najnovije “Fife 2013.”, najprodavanije<br />

nogometne igre za računala. Pošaljite nam e-mail s predmetom<br />

“FIFA 2013” na adresu gewinnspiel@kosmo.at.<br />

Osim vaših kontakt podataka, u e-mailu obavezno navedite<br />

koristite li za igranje PC, X-Box ili Playstation 3.<br />

Preseljenje: ne zaboravite da<br />

prijavite radio i TV aparate<br />

Preseljenje: stotine stvari na koje čovek mora da misli.<br />

Kupovina nameštaja, organizacija ekipe za selidbu,<br />

odjava i prijava struje: puno toga treba uraditi. Iako<br />

nije na vrhu liste prioriteta, radio i TV aparati se takođe<br />

moraju prijaviti.<br />

Ovo se ipak može obaviti<br />

brzo i bez većeg gubitka<br />

vremena: ako se selite,<br />

obavestite o toj promeni<br />

GIS Gebühren Info Service:<br />

jednostavno ih pismeno<br />

obavestite kako glasi Vaša<br />

nova adresa. Potrebne formulare<br />

pronaćićete u kancelarijama<br />

svih austrijskih<br />

opština, u uredima bečkih<br />

opštinskih službi i servisa<br />

za građane, kao i u filijalama<br />

Raiffeisenbank. Pored<br />

toga, promenu adrese<br />

možete javiti GIS-u i preko<br />

interneta na www.gis.at.<br />

Ukoliko se selite na lokaci-<br />

ju na kojoj je već prijavljen<br />

radio ili TV aparat, tada<br />

jednostavno odjavite Vaše<br />

aparate sa stare adrese i<br />

GIS-u dostavite korisnički<br />

broj (tzv. Teilnehmernummer)<br />

nove lokacije.<br />

Pažnja: pretplata u Vašem<br />

starom stanu ističe tek krajem<br />

onog meseca u kojem<br />

je odjava stare lokacije<br />

dospela u GIS. Na primer:<br />

ako ste odjavili pretplatu<br />

10. decembra, ona važi do<br />

31. decembra. I ako se po<br />

prvi put selite u novi stan,<br />

onda jednostavno upotrebite<br />

prijavni formular.<br />

GIS kontakt:<br />

Internet: www.gis.at<br />

E-Mail:<br />

kundenservice@gis.at<br />

faks: 05 0200 300<br />

Hotline: 0810 00 10 80<br />

(pon. – pet. 8.00 – 21.00<br />

sat, sub. 9.00 – 17.00 sati)<br />

Pismeno: GIS Gebühren<br />

Info Service, Postfach<br />

1000, 1051 Wien<br />

Ako se selite,<br />

obavestite o toj<br />

promeni GIS<br />

Gebühren Info<br />

Service i saopštite<br />

novu adresu.


cover<br />

Piše: Vera Marjanović<br />

Fotografije: iStockphoto, Brandon Mendoza<br />

Biće skoro<br />

propast<br />

sveta...<br />

44<br />

KOSMO<br />

Fotos: iStockphoto


•Planinu Pic de Bugarach<br />

u Francuskoj<br />

okupiralo je 22.000<br />

New Age vernika koji<br />

čekaju smak sveta.<br />

•Četiri američka<br />

milijardera kupila<br />

su podzemna skloništa<br />

u Kansasu da<br />

prežive kraj sveta.<br />

•Kalendar Maja za<br />

2012. konstatuje<br />

prelazak iz 13. u<br />

naredni, 14. ciklus,<br />

takozvani „baktun“.<br />

•Asteroid 2011<br />

AG5 prečnika 140 m<br />

treba da prođe tik<br />

kraj Zemlje 5. februara<br />

2040. godine.<br />

•Prema predviđanjima<br />

čuvenog proroka<br />

Nostradamusa, poslednji,<br />

treći svetski<br />

rat počeće 2012.<br />

KOSMO 45


cover<br />

SENZACIJA. Ako ste planirali da dane uoči<br />

najavljene apokalipse provedete u zabranjenim<br />

aktivnostima, zaboravite na to. Osvanuće<br />

22. decembar, a vas će dočekati posledice<br />

lakovernosti zbog kojih ćete možda<br />

zaista poželeti da se smak sveta dogodio.<br />

Priča o smaku sveta krenula<br />

je nakon što je<br />

saopšteno da se 21. decembra<br />

2012. završava kalendar<br />

drevnog naroda Maja<br />

i zatvara veliki civilizacijski<br />

krug, što vodi nestanku naše<br />

civilizacije. Taj datum se<br />

podudara sa astronomskom<br />

pojavom koja se dešava jednom<br />

u 5.200 godina, kada<br />

će se linija Sunčevog sistema<br />

izjednačiti sa linijom Mlečnog<br />

puta. Informacija da se<br />

približava sudnji dan kao<br />

požar se proširila svetom, a<br />

mnogi su joj dodavali neko<br />

svoje tumačenje i smišljali<br />

scenario za kraj. Najavljena<br />

kataklizma izazvala je paniku<br />

među ljudima na svim<br />

meridijanima, pa su počeli<br />

da smišljaju kako će dočekati<br />

dan D. U meksičke oblasti<br />

koje su postojbina Maja<br />

polovinom decembra će se<br />

uputiti oko 55 miliona ljudi.<br />

Meksikanci zadovoljno<br />

trljaju ruke i pripremaju se<br />

za invaziju turista. Na brdu<br />

Pic de Bugarach na jugu<br />

Francuske naselilo se oko<br />

22.000 pripadnika New<br />

Age pokreta, ubeđenih da<br />

46 KOSMO<br />

ih tu čeka spasenje nalik na<br />

radnju romana „Put u središte<br />

zemlje“ Julesa Vernea.<br />

Videvši da ka brdu kreće sve<br />

više vernika u belim haljinama<br />

čije prisustvo uzne<strong>mir</strong>ava<br />

lokalno stanovništvio,<br />

francuske vlasti su zabranile<br />

njihovo okupljanja i aktivnosti.<br />

Obični ljudi u celom<br />

svetu, uplašeni za porodice,<br />

kupuju rezerve hrane,<br />

flaširanu vodu, opremu za<br />

kampovanje i sve što bi im<br />

moglo pomoći da prežive u<br />

vanrednim okolnostima.<br />

Zastrašujući<br />

scenariji apokalipse<br />

Koristeći neznanje i lakovernost<br />

obrazovno inferiornih<br />

slojeva društva koji<br />

čine većinu čovečanstva, iz<br />

određenih centara moći se<br />

povremeno plasiraju najave<br />

globalnog horora. Vođeni<br />

strahom, ljudi počinju da<br />

reaguju iracionalno, zaboravljajući<br />

na svoje akutne<br />

probleme. A ima li šta strašnije<br />

od pomisli da će u jednom<br />

času nestati nas, naših<br />

porodica i prijatelja i svega<br />

onoga što znači život?<br />

21.12.2012. Ovog dana linija Sunčevog sistema i Mlečnog<br />

puta će se izjednačiti, što se događa svakih 5.200 godina.<br />

Naučnici su u Gvatemali pronašli kalendare drevnih Maja iz IX<br />

veka koji našem svetu predviđaju još puno novih milenijuma.<br />

Vasiona je nedovoljno<br />

istražena, pa je samim tim<br />

nepresušna inspiracija za<br />

priče o paralelnim svetovima<br />

i opasnostima koje<br />

nama Zemljanima prete iz<br />

tog prostranstva. Nepoznata<br />

planeta, koja se trenutno<br />

krije negde iza Sunca, iznenada<br />

će se pojaviti, zaleteti u<br />

Zemlju i to će biti kraj. Jednako<br />

se priča o kometama,<br />

meteorima i asteroidima,<br />

zavisno od mašte scenariste.<br />

Nestanak ili poremećaj magnetnih<br />

polova na Zemlji<br />

izazvaće haos koji će ličiti na<br />

onaj kad se u mikrotalasnoj<br />

pećnici peku kokice. Dži-<br />

novski cunamiji biće jedna<br />

od posledica koje će uništiti<br />

svet. Svinjski, ptičji i ko<br />

zna kakvi još gripovi dobili<br />

su predznak pandemije, a<br />

ima i drugih bolesti koje se<br />

tretiraju na isti način. To<br />

je verovatno bila inspiracija<br />

zloslutnicama da najave<br />

BAKtuN.<br />

Kalendar Maja<br />

sastoji se iz ciklusa<br />

(baktuna)<br />

od 394 godine.<br />

Fotos: Brandon Mendoza, wikimedia


Četiri američka milijardera<br />

sagradili su<br />

stanove u Kansasu, u<br />

podzemnom skloništu<br />

na 53 m ispod površine<br />

zemlje. tu će moći da<br />

prežive smak sveta.<br />

NOVI KAlENDAr<br />

Arheolozi su ove godine u maju,<br />

istražujući jednu od piramida u Xultunu,<br />

otkrili astronomske tablice,<br />

uključujući i četiri duga broja koja<br />

predstavljaju ciklus od 2,5 miliona<br />

dana. Xultun je prvo mesto u svetu<br />

gde su pronađeni zapisi ovih ciklusa<br />

povezani matematički, a predstavljaju<br />

kalendar koji ide više od 7.000<br />

godina u budućnost.<br />

pojavu virusa koji će pokositi<br />

ljudsku populaciju. O<br />

sudbini životinja se ništa ne<br />

priča. Katastrofe izazvane<br />

nuklearnim dejstvima nisu<br />

nepoznate ljudima, pa se<br />

koriste i kao pretnja za potpuno<br />

uništenje živog sveta<br />

na planeti. Politička previranja<br />

u svetu dodatno daju<br />

verodostojnost toj tezi. U<br />

manipulaciji masama često<br />

prednjače neke verske zajednice.<br />

Poruke tipa – ako se ne<br />

pridržavate naznačenih normi<br />

razmišljanja i ponašanja,<br />

kao kazna će doći sudnji čas.<br />

Time se na vernike prebacuje<br />

odgovornost za sopstveni,<br />

ali i opstanak šire društvene<br />

zajednice. Ljudi se prema<br />

sopstvenoj okolini odnose<br />

sa nemarom, što izaziva<br />

brojne promene u prirodi.<br />

Zato su se ekolozi dosetili i<br />

klimatske promene označili<br />

kao uzrok za apokalipsu.<br />

Vulkani su oduvek izazivali<br />

strah zbog užarene lave<br />

koju, poput strašnog zmaja,<br />

izbacuju iz središta zemlje.<br />

<strong>Er</strong>upcija supervulkana koji<br />

leži ispod nacionalnog parka<br />

Yellowstone u SAD, mogla<br />

bi da izazove lančanu<br />

reakciju kobnu za sudbinu<br />

sveta, tvrde neki seizmolozi.<br />

Biolozi pretnju opstanku<br />

vide u jednoj vrsti algi koja<br />

nastanjuje vlažne površine,<br />

reke, jezera i okeane. Kada<br />

ne mogu da za život koriste<br />

vodu iz koje se fotosintezom<br />

stvara kiseonik i vodonik,<br />

one koriste so i stvaraju<br />

smrtonosni hlor koji šalju u<br />

atmosferu.<br />

Preživećemo!<br />

Arheološko nalazište Xultun<br />

u Gvatemali potiče iz<br />

ranog 9. veka, a otkriveno je<br />

1912. Arheolozi su ove godine<br />

u maju, istražujući jednu<br />

od piramida u Xultunu,<br />

otkrili astronomske tablice,<br />

uključujući i četiri duga broja<br />

koja predstavljaju ciklus<br />

od 2,5 miliona dana. Na<br />

jednom zidu se može videti<br />

mnogo tabela sa crnim<br />

simbolima, koji pokazuju<br />

astronomske cikluse Marsa,<br />

Venere i Meseca. Xultun je<br />

prvo mesto u svetu gde su<br />

pronađeni zapisi ovih ciklusa<br />

povezani matematički, a<br />

predstavljaju kalendar koji<br />

ide više od 7.000 godina<br />

u budućnost. Stručnjaci<br />

su saopštili da se kalendar<br />

Maja sastoji iz baktuna –<br />

perioda od 394 godine, a<br />

21.12.2012. se iz 13. prelazi<br />

u 14. baktun. <strong>Da</strong>kle, kažu<br />

arheolozi, na osnovu najnovijih<br />

istraživanja može se zaključiti<br />

da će svet u ovakvom<br />

obliku postojati najmanje<br />

još sedam milenijuma.<br />

„Ne možemo<br />

govoriti o kraju!“<br />

Prof. Dr. Martina<br />

Kaller-Dietrich redovni<br />

je profesor na<br />

bečkom i gostujući na više<br />

svetskih univerziteta. Član je<br />

Austrijske akademije nauka<br />

i umetnosti i slovi za jednog<br />

od najvećih svetskih poznavalaca<br />

istorije i kulture Maja.<br />

U intervjuu za KOSMO razjasnila<br />

je nedoumice oko<br />

najavljenog smaka sveta.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li je istina da<br />

se kalendar Maja završava<br />

21.12.2012.?<br />

M.K-D.: Svako mezoameričko<br />

kalendarsko računanje ide ciklično,<br />

a to znači da se ne može<br />

govoriti o kraju. Po kalendaru<br />

poznatom pod imenom Codex<br />

Dresdenis, koji se sastoji iz četiri<br />

samostalna, ali međusobno<br />

povezana ciklusa, 21.12.2012.<br />

prelazimo iz 13. u 14. „baktun“,<br />

a to nije kraj.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li se u kalendaru<br />

Maja zaista može naći najava<br />

smaka sveta?<br />

M.K-D.: Može samo ako se iz<br />

kalendara tumači apokalipsa<br />

po Jovanu. Upravo to se pojavilo<br />

tokom kolonijalnog razdoblja<br />

između 16. i 19. veka.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li su Maje<br />

predvidele neka dešavanja u<br />

svetu i koja?<br />

M.K-D.: Ne, koliko je meni<br />

poznato. Postoji samo jedan,<br />

relativno novi New Age fenomen,<br />

koji kroz proročanstva Indijanaca<br />

pokušava da predviđa<br />

budućnost.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li su Maje<br />

predvideli pojave u kosmosu<br />

koje su uticale ili će uticati na<br />

Zemlju?<br />

M.K-D.: Ne.<br />

KOSMO: Koliko su Maje<br />

bili dalekovidi?<br />

M.K-D.: Nisu oni bili vidoviti,<br />

ali su bili izvrsni astronomi<br />

koji su znali da uoče i protumače<br />

ponavljajuće događaje<br />

među nebeskim telima i da ih<br />

samim tim predvide. To im je<br />

takođe davalo moć.<br />

KOSMO: Kako je nestala civilizacija<br />

Maja?<br />

M.K-D.: Postoje mnoga tumačenja,<br />

ali najjednostavnije je da<br />

Maje nisu nestali. U svakom<br />

slučaju, danas su u Gvatemali<br />

priznata 22 jezika Maja, dok<br />

ih je u Meksiku i Hondurasu<br />

manje. Period klasične vrhovne<br />

moći i vlasti Maja je prošao, a<br />

razlozi se različito tumače. Jasno<br />

je da je prosperitet naroda<br />

doveo do prenaseljenosti, a kraljevi<br />

Maja su dostigli prirodnu<br />

granicu svoje ekspanzije. To<br />

potvrđuje Jared Diamond u<br />

svojoj knjizi „Collapse. How<br />

Societies Choose to Fail or<br />

Succeed“, Viking: New York<br />

2005, 157–178.<br />

Prof. Dr. Martina Kaller-Dietrich: „Maje nisu bili vidoviti, ali su bili<br />

izvrsni astronomi koji su znali da uoče i protumače KOSMOdogađaje.“ 00


cover<br />

Astronom o<br />

smaku sveta<br />

<strong>Da</strong> li pretnje našoj civilizaciji<br />

dolaze iz vasione,<br />

KOSMO je pitao Dr.<br />

Floriana Freistettera, poznatog<br />

astronoma i književnog autora.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li će<br />

21.12.2012. doći do smaka<br />

sveta?<br />

F.F.: Ne, neće svet nestati. Sve<br />

te priče o navodnom kraju su<br />

lako dokazive besmislice.<br />

KOSMO: Jeste li proučavali<br />

kalendar Maja i koliko mu se<br />

može verovati?<br />

F.F.: To je samo kalendar, pa<br />

pitanje o verodostojnosti u<br />

ovoj priči nema smisla. Taj<br />

kalendar broji dane, kao i naš.<br />

Kalendar se ne bavi proročanstvima,<br />

niti se može završiti. Ta<br />

priča o smaku sveta ne dolazi<br />

od Maja, niti postoji njihovo<br />

proročanstvo za 2012. godinu.<br />

Priče o navodnom kraju sveta i<br />

o drugim sličnim događajuma<br />

zasnivaju se na tvrdnjama zapadnih<br />

ezoterika iz perioda od<br />

1970. do 1980. godine.<br />

KOSMO: Često se može<br />

čuti da će neko nebesko<br />

telo udariti u Zemlju. Koliko<br />

je to realno?<br />

F.F.: Ako je asteroid poznat,<br />

može se predvideti da li će udariti<br />

Zemlju ili ne. Od poznatih,<br />

dakle, 2012. nijedan neće dovesti<br />

u opasnost našu planetu,<br />

a ni kasnije. Jednostavno,<br />

nema poznatog asteroida<br />

koji se može<br />

sudariti sa Zemljom,<br />

a mogućnost da se<br />

to dogodi sa nekim<br />

nepoznatim manja je<br />

od 5%. Zahvaljujući<br />

sve boljim teleskopima,<br />

bio bi otkriven<br />

nekoliko godina, pa<br />

„Priče o kraju sveta<br />

su besmislice!“<br />

48<br />

KOSMO<br />

čak i decenija ranije. Tako nešto<br />

je izuzetno retko i u proseku<br />

se dešava na svakih 100<br />

miliona godina. Poslednji put<br />

je do sudara došlo pre 65 miliona<br />

godina, kad su izumrli<br />

dinosaurusi.<br />

KOSMO: Zašto se pojedini<br />

„naučnici“ pozivaju na<br />

NASA, govoreći da nam iz<br />

kosmosa preti opasnost?<br />

F.F.: Na NASA se može pozvati<br />

svaki pojedinac, ali takvi<br />

navodi nisu tačni. Od kako<br />

postoje, ljudi se bave predviđanjem<br />

katastrofa i iznošenjem<br />

besmislica, sa ciljem da sebi<br />

daju značaj. Na taj način zarađuju<br />

novac i postaju zanimljivi.<br />

KOSMO: Kako da se ljudi<br />

zaštite od straha pred navodnim<br />

pretnjama iz kosmosa?<br />

F.F.: Protiv straha pomaže<br />

samo znanje. Kada imate prave<br />

informacije, ne možete upasti<br />

u mrežu tobožnjih proroka<br />

koji predviđaju smak sveta i<br />

stvaraju paniku. Savetujem ljudima<br />

da čitaju knjige o astronimiji,<br />

da posete planetarijum ili<br />

javnu opservatoriju i da posećuju<br />

predavanja o astronimiji.<br />

Oni koji ništa ne<br />

znaju, sve veruju,<br />

a oni koji<br />

imaju znanje,<br />

nemaju strah.<br />

ASt<strong>Er</strong>OID 2011 AG5. Ovaj „kamičak“ prečnika 140 m trebalo<br />

bi da prozuji tik pored Zemlje 5. februara 2040.<br />

Napredna civilizacija<br />

Maja Indijanaca<br />

Maje su naseljavali područja<br />

poluostrva Yucatan u Meksiku,<br />

oblasti u Hondurasu,<br />

Salvadoru, Belizeu i Gvatemali<br />

od 2000. godine pre<br />

nove ere, pa sve do pada i<br />

asimilacije u vreme španske<br />

kolonizacije u 15. veku.<br />

Njihova dostignuća u matematici,<br />

astronomiji, građevinarstvu<br />

i umetnosti i danas<br />

izazivaju nevericu, pa se<br />

smatraju najrazvijenijom civilizacijom<br />

Novog sveta. Na<br />

osnovu posmatranja neba i<br />

računanja, napravili su precizni<br />

solarni kalendar, logično<br />

predviđajući datume<br />

i događaje. Pismo Maja je<br />

kombinacija fonetskih simbola<br />

i ideografa, a pisali su<br />

na kori smokvinog drveta,<br />

na vlaknima agave ili jelenskoj<br />

koži koju su savijali u<br />

obliku harmonike. Gradovi<br />

Maja bili su organizovani, sa<br />

urbanim centrom i javnim<br />

strukturama, a stanovništvo<br />

je imalo jasno definisana zanimanja<br />

i društvene uloge.<br />

Opasnost<br />

u najavi<br />

Odahnuli smo jer<br />

ćemo preživeti<br />

21.12.2012. Međutim,<br />

nova opasnost<br />

najavljena je za 5.<br />

februar 2040. Naime,<br />

asteroid 2011 AG5,<br />

prečnika 140 metara,<br />

treba da prođe tik pored<br />

Zemlje. Ako skrene sa svoje<br />

putanje, a mogućnost za<br />

to je 1:625, udariće u našu<br />

planetu i prouzrokovati milione<br />

žrtava. <strong>Da</strong> bi priča dobila<br />

na težini, astronomi već<br />

planiraju metode za sprečavanje<br />

tragedije. S vremenom<br />

će se ova opasnost naduvavati,<br />

strah će rasti, a pojaviće<br />

se i nove pretnje za opstanak<br />

planete.<br />

Nostradamusovo<br />

proročanstvo<br />

Michel de Nostredame<br />

(1503.–1566.), apotekar,<br />

lekar i astrolog, bavio se<br />

kroz poeziju budućnošću<br />

planete. Analitičari njegovog<br />

stvaralaštva tvrde da su<br />

prepoznali najavu dramatičnih<br />

klimatskih promena<br />

na Zemlji u periodu između<br />

2003. i 2022. godine. Svoja<br />

proročanstva Nostradamus<br />

je objavljivao koristeći se stihovima<br />

pisanim dvosmislenim,<br />

zagonetnim i mračnim<br />

jezikom.<br />

U bližoj budućnosti „video“<br />

je brojne kosmičke aktivnosti<br />

koje će imati katastrofalne,<br />

ali kasnije isceljujuće<br />

posledice za našu civilizaciju.<br />

Paklene vrućine, poplave,<br />

žeđ i glad, kao i geografske<br />

promene, Nostradamus je<br />

najavio za različite oblasti<br />

na Zemlji. On je u godini iz<br />

koje izlazimo predvideo treći<br />

i poslednji svetski rat.<br />

Fotos: wikimeida, zVg


ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

Fast Food<br />

zaglupljuje?<br />

Tri glavne komponente<br />

brze hrane su masti,<br />

nezdravi ugljeni hidrati i<br />

intenzivni ukus.<br />

Ova zapaljiva kombinacija nije<br />

samo fatalna za figuru, ona,<br />

tvrde neki naučnici, šteti normalnom<br />

funkcionisanju mozga.<br />

Tako su psiholozi iz Velike<br />

Britanije pokušali da uspostave<br />

vezu između prehrambenih<br />

navika i razvoja inteligencije<br />

na uzorku od 4.000 ispitanika<br />

– škotskih dečaka i devojčica<br />

starih između dve i pet godina.<br />

Studija je pokazala da deca iz<br />

porodica sa nižim primanjima<br />

jedu više brze hrane, kao što<br />

su pizza, hamburgeri, čips i sl.<br />

i da istovremeno na testovima<br />

inteligencije beleže niže rezultate<br />

(demonstriraju niži IQ)<br />

od dece iz porodica sa boljim<br />

primanjima koja više jedu sveže<br />

pripremljene obroke i u ishrani<br />

koriste puno voća i povrća.<br />

Do sličnog rezultata došli su i<br />

naučnici iz Australije u studiji<br />

objavljenoj avgusta 2012. Ispostavlja<br />

se da nezdrava ishrana<br />

dovodi do promena u mozgu,<br />

tj. smanjenja određenih njegovih<br />

regiona. Antonio Convit iz<br />

Fast i Slow Food biće posebna tema u<br />

narednom broju magazina KOSMO.<br />

Nezdrava ishrana i loše prehrambene navike štetno utiču<br />

na inteligenciju, sve glasnije upozoravaju naučnici.<br />

instituta Nathan Kline za psihijatrijska<br />

istraživanja iz New<br />

Yorka utvrdio je da su centri za<br />

apetit i zadovoljenje apetita u<br />

velikom mozgu ljudi koji imaju<br />

problema sa težinom manji<br />

i da to utiče ne samo na osećaj<br />

gladi, već i na proces donoše-<br />

nja odluka. Štetnim posledicama<br />

fast fooda i promocijom<br />

sveže pripremljene, balansirane<br />

i zdrave hrane KOSMO će<br />

se detaljnije baviti u narednim<br />

brojevima magazina u kojima<br />

će posebni prilozi biti posvećeni<br />

baš ovoj temi.<br />

Ljubav nema granica<br />

Otvorite srce, ostavite predrasude pred vratima i spremite<br />

se na mogućnost da ćete možda susresti nekog.<br />

Posjetite yubox.eu portal i<br />

pronađite svoju srodnu dušu<br />

koja će vam promijeniti život!<br />

Ljubav nema granica.<br />

Koliko smo puta čuli tu izreku,<br />

pomislili da je istinita, no<br />

jesmo li se zaista ponašali u<br />

skladu s njom? Ljubav se događa<br />

ljudima svih nacionalnosti,<br />

rasa, vjera, političkih<br />

uvjerenja i materijalnog statusa.<br />

Kad vidimo onu osobu<br />

od koje osjetimo leptiriće u<br />

trbuhu, ne pitamo mnogo<br />

tko je i što je. Samo nas zanima<br />

hoće li biti s nama, u našoj<br />

blizini i u našem zagrljaju.<br />

Vrijeme je da se zaista uvjerimo,<br />

je li ljubav najvažnija<br />

stvar u našim životima? Jesmo<br />

li spremni odbaciti sve<br />

svoje predrasude i loša iskustva<br />

te se upustiti u pravu<br />

emotivnu pustolovinu.<br />

Ako ste naišli na ovaj tekst,<br />

znači da tražite ljubav. Na<br />

dobrom ste mjestu.<br />

Ovdje vas možda čeka djevojka<br />

prekrasnog osmijeha i<br />

sanjivih očiju koja će vas očarati<br />

svojom vedrinom i otvorenošću.<br />

Ili ćete ovdje naći<br />

onog visokog, snažnog i tajanstvenog<br />

stranca o kojem<br />

toliko sanjate kad ste sami.<br />

A možda jednostavno nađete<br />

nekog tko će vam uljepšati<br />

svaki dan, zbog koga ćete se<br />

buditi s osmijehom na licu i<br />

veseliti se svakoj novoj poruci.<br />

Posebnosti našeg portala<br />

su: višejezičnost (engleski,<br />

njemački, hrvatski, srpski,<br />

slovenski i ruski), efikasno<br />

pretraživanje, besplatna prijava<br />

i pregledavanje profila,<br />

brojne informacije o potencijalnim<br />

partnerima, tajnost<br />

podataka (slika je prikrivena<br />

za sve, a otvorena je samo<br />

pojedinačnim oslobađanjem).<br />

Posjetite yubox.eu do 21.12.<br />

i postanite naš premium član<br />

potpuno besplatno.<br />

Budite spremni na nov početak,<br />

budite spremni na<br />

ljubav!<br />

Posjetite internet portal yubox.eu i pronađite<br />

svoju srodnu dušu koja će vam promijeniti život!<br />

KOSMO 49


Sie entscheiden, wann Sie genug <strong>haben</strong>.<br />

Beratung &<br />

Unterstützung<br />

0-24 Uhr<br />

Bei Gewalt gegen<br />

Frauen & Mädchen<br />

ab 14 Jahren


Praznični KOSMO<br />

kalendar<br />

SEZONA DARIVANJA. Izaberite svoj omiljeni<br />

poklon, pošaljite nam e-mail s rednim brojem,<br />

nazivom artikla i Vašim imenom i adresom<br />

na gewinnspiel@kosmo.at, i uz malo<br />

sreće uživajte u prazničnim darovima!<br />

KOSMO KOSMO KOSMO Vam Vam<br />

poklanja poklanja poklanja nagrade nagrade nagrade<br />

u vrijednosti vrijednosti vrijednosti<br />

od preko preko preko 5.000 5.000 8.000<br />

evra!<br />

evra! eura!<br />

KOSMO 51<br />

bdesignhot.com


lIFEStylE X-MASS<br />

1. 2. 3.<br />

HEINDl: ČOKOlADNI PrAZNICI<br />

KOSMOS V<strong>Er</strong>lAG: BOžIćNA KuHINJA FlEurOP<br />

Pet poklon paketa (1 x Adventskalen- 3 x 2 knjige: „Bald ist Weihnachten“ Pet poklon bonova od 50,00 evra.<br />

der, 1 x Wiener Nougat i Familiengutschein i „Wünsch dir was! – Geschenke aus der Pošaljite Božićni poklon za pamćenje:<br />

za SchokoMuseum). www.heindl.co.at Weihnachtsküche “ Regine Stroner. cvetna pažnja „Fleurop“. www.fleurop.at<br />

4. 5. 6.<br />

5 X „DIE SIMS 3 PluS JAHrESZEItEN“ GIllEttE uND MAX FACtOr ZA DAME DEICHMANN – ZA SrEćNE DOBItNIKE<br />

Ko bar jedanput nije sanjao o tome Pet poklon paketa (Max Factor Fa- Pet poklon bonova od 50 evra za ku-<br />

da bude superstar? Igrica je „<strong>Er</strong>weiterungscefinity Foundation, Max Factor Mascara, povinu najfinijih odevnih artikala u trgovipaket“<br />

i dolazi iz kuće Electronic Arts. Gillette Venus i gel za brijanje).<br />

ni Deichmann. www.deichmann.com<br />

signhot.com<br />

JEAN PAul GAultI<strong>Er</strong> – KOKOrICO Dr. OEtK<strong>Er</strong> – PrEDBOžIćNE rADOStI<br />

7. Pet poklon parfema za muškarce 8. Pet poklon paketa koji sadrže sve što 9.<br />

marke Jean Paul Gaultier KOKORICO.<br />

www.jeanpaulgaultier.com<br />

52 KOSMO<br />

vam je potrebno za pravljenje Božićih kolača<br />

i drugih peciva + „Nostalgiedose“.<br />

10. 11. 12.<br />

CrOCS COBBl<strong>Er</strong> ANKlE BOOt<br />

DISNEy FIlMSKO ZADOVOlJStVO<br />

Poklanjamo tri para čizmi: muš- Tri DVD-a sa ani<strong>mir</strong>anim filmom<br />

ke, ženske i dečije. Crocs omogućava „Ralph Reichts“ iz čarobne Disneyjeve ra-<br />

komforan izlazak u zimske uslove. dionice snova. Pravo zimsko zadovoljstvo.<br />

HENNESSy FINE DE COGNAC<br />

Za pet srećnih dobitnika po jedna flaša<br />

ovog aromatičnog, dragocenog i plemenitog<br />

pića. www.moet-hennessy.at<br />

HASBrO DruštVENE IGrE<br />

Deset kompleta Monopoly Billionaire<br />

za srećne osvajače. Postanite milijarder<br />

preko praznika! Makar i u igri.<br />

Fotos: zVg


13. 14. 15.<br />

KOSMO PrEtPlAtA<br />

OrION – ZA VrućI BOžIć<br />

Za pet čitalaca specijalna na- Razmišljate o erotskom Božiću?<br />

grada: godišnja pretplata vašeg omilje- Orion poklanja pet poklon bonova od 50<br />

nog magazina KOSMO.<br />

evra. <strong>Er</strong>otisch shoppen... www.orion.at<br />

16. 17. 18.<br />

OlAZ – ZA NEGu KOžE<br />

MEDICArE – SAlON ZA lEPOtu<br />

Olaz dnevna i noćna krema za<br />

Za večnu lepotu, pet poklon bo-<br />

osetljivu kožu, plus Olaz piling za lice. 5 x 1 nova u vriednosti od 50 evra. Ne oklevajte.<br />

poklon paket za srećne čitaoce.<br />

wien.medicare-group.eu<br />

ÖAMtC: PrAKtIČAN POKlON<br />

Najveći auto-moto klub u Austriji<br />

poklanja petoro čitatelja tečaj za<br />

sigurnost u saobraćaju.<br />

JEAN PAul GAultI<strong>Er</strong> – ZA DAME<br />

Uđite u novu godinu sa pravim<br />

<strong>mir</strong>isom: pet puta Jean Paul Gaultier Classique.<br />

www.jeanpaulgaultier.com<br />

APSOlutNO – ABSOlut VODKA<br />

Za pet čitalaca: Vodka<br />

Absolut Unique Limited Edition. Najbolje<br />

piće za praznično zagrevanje.<br />

MIlFOrD – tOPlI užItAK<br />

VEuVE ClICquOt<br />

JEllO žENSKE tAšNE I ČIZME<br />

Kompanija Milford poklanja Svetski poznata šampanjska<br />

Kompanija Jello poklanja tri<br />

vernim čitaocima pet godišnjih zaliha marka Veuve Clicquot poklanja pet luk- ženske tašne i tri para čizama.<br />

čajeva. www.milford.at<br />

suznih posuda za hlađenje šampanjca. www.jelloshoecompany.com<br />

19. 20. 21.<br />

22. 23.<br />

PrIOrIty CONCEPt StOrE<br />

Pet poklon bonova od 50 evra<br />

za shopping u raskošnoj Priority Concept<br />

Store. www.priorityconceptstore.com<br />

24. OGrlICA<br />

StEPHEN<br />

WEBSt<strong>Er</strong><br />

Trendy ogrlica od<br />

srebra s velikim kamenom<br />

od žada na<br />

dugom lančiću.<br />

Cena: 630 evra.<br />

KOSMO 53<br />

bdesignhot.com


tEHNIKA<br />

54 KOSMO<br />

rukovanje<br />

i prikaz<br />

Galaxy SIII je s dimenzijama 136.6 x 70.6 x 8.6<br />

mm te 133 grama veći i teži od iPhonea (123.8<br />

x 58.6 x 7.6 mm, 112 g), a Appleova uzdanica<br />

je i nešto tanja. Oba uređaja imaju svoj<br />

prepoznatljiv izgled i dizajn, no ipak iPhone<br />

je taj kojim je lakše upravljati jednom rukom.<br />

Tome djelomično možemo zahvaliti displayu,<br />

koji se povećao samo u dužinu, no ne i u širinu<br />

– iPhone ostaje vjeran 4-inčnom displayu<br />

(640x1136 pixela), dok Galaxy i dalje vjeruje u<br />

svoj 4,8-inčni display (720x1280 pixela).<br />

Dok iPhone dolazi samo u crnoj i<br />

bijeloj boji, Galaxy tom popisu<br />

dodaje i efektnu titanium sivu.<br />

iPhone 5<br />

Dimenzije 123,8 x 58,6 x 7,6<br />

težina 112 g<br />

Display 4' retina<br />

rezolucija 8 megapiksela<br />

Procesor Apple A6<br />

OS iOS 6<br />

Maks. vrijeme razgovora 480 min<br />

Cijena<br />

Internet<br />

Oba uređaja podržavaju LTE tehnologiju,<br />

pa su po tom pitanju izjednačena. No,<br />

Galaxy SIII ima NFC sustav (standardizirana<br />

bežična, beskontaktna tehnologija,<br />

kratkog dometa koja je napravljena za<br />

intuitivnu, jednostavnu i sigurnu komunikaciju<br />

između dva elektronička uređaja),<br />

dok iPhone po tom pitanju zaostaje.<br />

iPhone ipak nudi passport funkciju kao<br />

zamjenu za NFC. Oba uređaja podržavaju<br />

HSDPA, HSPU i WiFi.<br />

€ 679,- (16GB), € 779,- (32GB),<br />

€ 889,- (64GB); t-Mobile<br />

Sudarti<br />

Brzina<br />

Iako možda na papiru Galaxy SIII izgleda<br />

nadmoćnije, performanse iPhonea 5<br />

su zaista impresivne zahvaljujući novom<br />

A6-Chip Dual Core procesoru. Svakodnevne<br />

funkcije poput pokretanja uređaja<br />

i otvaranja karti pokazuju kako je iPhone<br />

zaista brži. Svejedno, u upotrebi kamere<br />

oba su uređaja vrlo uspješna i brza, a jedino<br />

gdje Galaxyjev četverotakni procesor<br />

dolazi do izražaja jest igranje 3D igrica.<br />

BOrBA. Dva najbolja,<br />

najisplativija, najprodavanijasmartphonea,<br />

ali ipak –<br />

koji je bolji? KOSMO<br />

vas vodi kroz testiranje:<br />

u lijevom kutu<br />

iPhone 5! u desnom<br />

Samsung Galaxy<br />

SIII! lEt’ GEt rEADy<br />

tO ruMBlE!<br />

Fotos: Drago Palavra, iStockphoto Redaktion: Sanja Vlahović-Zajić *Neobavezujuća prodajna cijena u austrijskim trgovinama (UVP).


tana<br />

AND tHE WINN<strong>Er</strong> IS,<br />

presuđuje naša novinarka<br />

Sanja Vlahović<br />

Zajić: iPhone 5.<br />

KOSMOVA „SuDSKA PrESuDA“<br />

Naša novinarka Sanja Vlahović-Zajić<br />

sažela je najbitnije stavke i donijela odluku:<br />

Galaxy SIII ima odličan OS, iako malo<br />

kompliciran za početnike, koji se s njime<br />

još nisu imali prilike sresti. iPhoneov OS je<br />

vrlo sažet i precizan, iznimno lagan za korištenje.<br />

Iako Galaxy SIII izgleda vrlo moćno,<br />

pogotovo s velikim displayom, nepraktičan<br />

je za držanje i upravljanje<br />

jednom rukom. I ovdje iPhone<br />

odnosi pobjedu – uređaj koji<br />

je dizajniran da bude vrlo<br />

praktičan i iznimno lagan za<br />

korištenje, od samog dizajna<br />

pa do operacijskog sustava. Mana mu<br />

je vrlo visoka cijena. Iako se čini kako je<br />

Galaxy SIII jači na papiru, iPhone je taj koji<br />

na kraju odnosi pobjedu, što će pokazati i<br />

brojke na kraju godine.<br />

Oprema i<br />

software<br />

Galaxy SIII ima micro USB priključak, dok se<br />

iPhone može hvaliti svojim novim „lightening“<br />

kablom. Također, Galaxy SIII ima promjenjivu<br />

bateriju, dok iPhone nema. iPhone zato nudi<br />

tri varijante interne memorije – 16, 32 i 64 GB,<br />

dok Galaxy nudi najviše 32 GB. Zato Galaxy<br />

nudi micro-SD karticu koju iPhone nema. Još<br />

nešto što iPhone 5 ne nudi i još jedna novost<br />

– dvije najčešće korištene aplikacije, Google<br />

Maps Navigation i Youtube, možete naći samo<br />

na Galaxy SIII jer ih Apple operacijski sustav<br />

više ne nudi na ovom uređaju.<br />

Samsung Galaxy SIII<br />

Dimenzije 136,6 x 70,6 x 8,6<br />

težina 133 g<br />

Display 4,8" AMOlED<br />

rezolucija 8 megapiksela<br />

Procesor 1.4 GHz<br />

OS Android 4.0<br />

Maks. vrijeme razgovora 1300 min.<br />

Interna memorija 16 GB<br />

Cijena: € 549, - (t-Mobile)<br />

Izdržljivost<br />

Na stand-by modusu Galaxy SIII<br />

može izdržati i do 790 sati, dok je za<br />

vrijeme razgovora granica 21 sat i 40<br />

minuta. S druge strane, iPhone nudi<br />

samo 225 sati u stand- by varijanti i<br />

maksimalno osam sati razgovora.<br />

Multimedija<br />

Oba telefona fotografiraju s osam<br />

megapiksela i rotiraju videozapise u HD<br />

(1920x1080 piksela). iPhone kameru<br />

između ostalog štite kristali safira (čuvaju<br />

leću kamere), a sam uređaj se može<br />

pohvaliti autofokusom i LED blicom.<br />

Fotografije u 28 megapiksela odišu kvalitetom.<br />

S druge strane Galaxy SIII nudi i<br />

sekundarnu kameru od 1,9 megapiksela i<br />

ravnopravno stoji uz bok iPhoneu.<br />

KOSMO 55


tEHNIKA<br />

ugođaj kao<br />

u kinu<br />

a kućno kino su Vam po-<br />

KućNI KINO. ljubitelj ste filmova, volite ići<br />

u kino, ali tamo nemate komfor kakav biste<br />

htjeli? <strong>Da</strong> to više ne bi bio slučaj, KOSMO je<br />

za Vas napravio dva koncepta kućnog kina,<br />

jeftiniji i skuplji. Vama preostaje samo provjeriti<br />

kućni budžet i – ispeći kokice!<br />

56 KOSMO<br />

Duge zimske noći<br />

su odlična prilika<br />

za filmsko uživanje.<br />

KOSMO Vam<br />

daje predloge za<br />

kućni kino.<br />

Ztrebni : projektor, platno,<br />

DVD uređaj, AV receiver<br />

i zvučnici, kablovi i držač projektora.<br />

Prije potrage postavili<br />

smo si određene ciljeve – kakve<br />

uvjete moraju ispunjavati uređaji<br />

koje ćemo kupiti i odmah<br />

na početku suzili izbor na najbolje<br />

u oba slučaja.<br />

Krenimo redom.<br />

Projektor:<br />

Postoji više vrsta projektora:<br />

LCD, LED i DPL projektori.<br />

Kada već dajete povelik iznos<br />

novca, svakako izaberite najbolje.<br />

U ovom slučaju je to DPL<br />

projektor. Koristeći ovakav<br />

projektor moći ćete nesmetano<br />

i potpuno uživati u savršenoj<br />

rezoluciji, budući da vam omogućava<br />

prikaz do najmanjih detalja.<br />

Također, željeli smo projektor<br />

s najmanje 2.000 ANSI<br />

(lumen) za obje verzije. ANSI<br />

je mjerna jedinica za količinu<br />

izlaznog svijetla. Pojednostavljeno<br />

– Vaš je prostor odlučujući<br />

faktor o tome koliko lumena<br />

Vaš projektor treba. Za kućno<br />

kino potreban je projektor od<br />

najmanje 1.000 ANSI, no mi<br />

se nismo željeli zadovoljiti dovoljnim.<br />

U obzir također nisu<br />

dolazili niti projektori koji prociraju<br />

sliku u rezoluciji manjoj<br />

od 1.200 x 800 HD.<br />

Platno<br />

Platna zaista ima mnogo, od<br />

minijaturnih, do onih glomaznih.<br />

Kako smo se vodili činjenicom<br />

da se na platnima u kinu<br />

slika proicira u 16:9 formatu,<br />

jer je upravo taj format najugodniji<br />

oku, platna koja smo<br />

odabrali upravo su tog formata,<br />

ali različitih dimenzija. Dimenzije<br />

pak ovise o tome koliko<br />

mjesta imate za kućno kino.<br />

DVD, zvučnici i reciever<br />

Kada bismo ove tri komponente<br />

kupovali odvojeno koštale<br />

bi nas gotovo dvostruko<br />

skuplje. Zato smo se odlučili<br />

za verziju koja je prihvatljiva<br />

i kvalitetom i cijenom. Odabrali<br />

smo paket kućnog kina,<br />

koje se može spojiti i na TV i<br />

na računalo.<br />

Držač projektora<br />

U principu držači projektora<br />

potrebni su vam jedino ako<br />

želite biti što komforniji. Iako<br />

ga možete držati na stolu,<br />

praktičnije ih je držati na držaču<br />

na zidu ili stropu. Obratite<br />

pozornost koliki teret<br />

može podnjeti, te za koliko se<br />

stupnjeva može okretati.<br />

*Neobavezujuća prodajna cijena u austrijskim trgovinama (UVP). Fotos: iStockphoto, zVg Redaktion: Sanja Vlahović-Zajić


BuDGEt KONCEPt<br />

1. Zvučnici i reciever + DVD – lG DH6420P<br />

Set od dva standardna, jednog centralnog zvučnika i<br />

dva za specijalne efekte, 1 subwoofer i DVD player.<br />

*Cijena: € 239,90<br />

(Mediamarkt)<br />

3. Platno trONJE<br />

Platno površine<br />

265x149 cm,<br />

formata 16:9,<br />

spuštanje na<br />

električni<br />

mehanizam.<br />

*Cijena: € 259,00<br />

(Conrad)<br />

5. HDMI kabel<br />

dužine 1,8 m.<br />

*Cijena: 19,90 (Niedermeyer)<br />

2. Projektor BENq W710St<br />

Projektor od vrlo dobrih 2500<br />

ANSI, lampa trajanja 6000 sati,<br />

odlične 1.280x800 HD rezolucije.<br />

Odličan spoj cijene i kvalitete.<br />

*Cijena: € 599,- (Conrad)<br />

4. Držač projektora VIVANCO<br />

Metalni držač, okreće se za 360°,<br />

a naginje do 20 °.<br />

*Cijena: 42,95 (Conrad)<br />

ZAKlJuČAK: Ako ćete precizno računati svaki euro, ali novac nikako<br />

ne želite baciti u vjetar, preporučamo Vam da pridodate još malo<br />

više i priuštite si dobro i kvalitetno kućno kino. Tržište je puno raznih<br />

ponuda, među njima ima i onih najjeftinijih – loših projektora<br />

slabe rezolucije, nekvalitetnih platna, slabih držača projektora,<br />

loše izvedenih DVD i zvučnih sistema. Koliko para, toliko muzike,<br />

no ovaj koncept je ipak jako dobar kompromis.<br />

luXuS KONCEPt<br />

1. Projektor BENq lW61St<br />

DLP projector rezolucije 1280x800<br />

HD, 2.000 ANSI, nevjerojatan kontrast<br />

od 80.000:1 i isto tako nevjerojatna lampa<br />

koja može potrajati i do 20.000 sati na<br />

programu uštede energije. Ima mogućnost<br />

proicirati 1,07 milijardi boja!<br />

*Cijena: € 2.099, - (Conrad)<br />

5. HDMI kabel<br />

Speaka dužine 5 m<br />

*Cijena: € 25,95 (Conrad)<br />

2. Zvučnici i receiver<br />

+ DVD SONy BDV-N890W<br />

Set se sastoji od DVD i Blueray playera,<br />

četiri magnetska zvučnika i jednog<br />

centralnog beskabelskog, subwoofera te<br />

3D surround sound sistema.<br />

*Cijena: € 599,- (Mediamarkt)<br />

3. Platno COMM-tEC CtSII M 120<br />

Platno dimenzija 300x169 cm, dijagonale<br />

345 cm, formata 16:9 , povlačenje<br />

rukom.<br />

*Cijena: € 799, - (Mediamarkt)<br />

4. Držač projektora HAMA<br />

Nosivost do 15 kg, mogućnost<br />

stavljanja na zid i strop, okretanje<br />

do 360°, a naginjanje do 30°<br />

*Cijena: € 109,95 (Conrad)<br />

ZAKlJuČAK: Ako prilikom izbora nećete gledati na cijenu, već<br />

samo kvalitetu, garantiramo Vam da ćete ovim proizvodima<br />

biti zadovoljni. Svaki pojedini proizvod predstavlja čisto savršenstvo<br />

u svojoj klasi. Ako ste perfekcionist koji pati na<br />

detalje, a pritom mu je i izvedba bitna, nećete pogriješiti. Jeste<br />

da je neophodno da raspolažete značajnijim sredstvima,<br />

ali u pitanju je oprema koja toliko i vredi.<br />

ukupna cijena: € 1.160,75 ukupna cijena: € 3.632,90<br />

KOSMO 57


trENDOVI<br />

4.<br />

u sjaju noci…<br />

lIFEStylE. Stižu novogodišnji<br />

praznici,<br />

a pošto su crna i<br />

zlatna boja u modi<br />

neka na nebu zasijaju<br />

zvezde, a vi zablistajte<br />

na zemlji.<br />

1.<br />

00 58 KOSMO<br />

5.<br />

6.<br />

-<br />

7.<br />

2.<br />

1. Zlatna jakna, JArlO *€ 114,95 (www.zalando.at),<br />

2. Gel krejon za oči, l´OrÉAl *€ 14,49 (Bipa),<br />

3. Maskara, HElENA ruBINStEIN *€ 35,90 (Douglas),<br />

4. lak za nokte u boji Sparkling Gold, BEyu *€ 8,50 (Douglas),<br />

5. Zlatne cipele, EVEN&ODD *€ 43,95,- (www.zalando.at),<br />

6. Clutch tašnica, I–Su Accessoires *€ 119,- (www.i-su.at),<br />

7. Kratka zlatna haljina, FrENCH CONNECtION *€ 234,95 (www.zalando.at),<br />

8. Zlatna duga haljina, lady A *€ 2.099,- (www.i-su.at),<br />

3.<br />

8.<br />

Fotos: iStockphoto, zVg


1.<br />

5.<br />

2.<br />

1. Kratka crna haljina, MINt&B<strong>Er</strong>ry *€ 69,95,- (www.zalando.at),<br />

2. ruž za usne topaze Extase, lANCÔME *€ 29,50 (Douglas),<br />

3. Krejon za oči, MAyBEllINE *€ 8,99 (Bipa),<br />

4. Clutch tašnica, H&M *€ 9,95 (H&M),<br />

5. Crne cipele, EVEN&ODD *€ 43,95 (www.zalando.at),<br />

6. lak za nokte Midnight Mistress, l´OrÉAl *€ 5,99 (Bipa),<br />

7. Crna duga haljina, lady A *€ 2.099,- (www.i-su.at),<br />

6.<br />

4.<br />

7.<br />

KOSMO 00 59<br />

3.


trENDOVI<br />

2.<br />

3.<br />

00 60 KOSMO<br />

1.<br />

4.<br />

5.<br />

1. Sako, H&M<br />

*€ 39,95 (H&M),<br />

2. Prsluk, H&M<br />

*€ 24,95 (H&M),<br />

3. Pantalone H&M<br />

*€ 34,95 (H&M),<br />

4. Elegantne cipele MAGNANNI<br />

*€ 279,95 (www.zalando.at),<br />

5. Parfem, ArMANI CODE ultIMAtE<br />

*€ 68,90, 50ml (Douglas),<br />

6. Crno komplet odelo, lord Bora<br />

*€ 799,- (www.i-su.at),<br />

7. Odelo, StrENESSE MEN<br />

*€ 499,95 (www.zalando.at),<br />

6.<br />

7.<br />

Fotos: iStockphoto, zVg


1.<br />

4.<br />

2.<br />

Kada zvezde<br />

zasijaju<br />

5.<br />

1. Prelepa Bondova nova devojka,<br />

glumica Berenice Marlohe u<br />

haljini OSCAr DE lA rENtA<br />

2. Fudbaler i trendsetter,<br />

<strong>Da</strong>vid Beckham u<br />

elegantnom odelu D&G<br />

3. Pevačica i glumica,<br />

Jennifer Lopez u lANVIN haljini<br />

4. Glumac Gerard Butler u<br />

ArMANI odelu<br />

5. Voditeljka Sylvie van der Vaart<br />

u haljini dizajnerke rACHEl ZOE<br />

6. Glumica Nicole Richie u haljini<br />

dizajnera MAtHIEu MIrANO<br />

7. Model, Heidi Klum u zlatnoj<br />

haljini marke JulIEN MACDONAlD<br />

3.<br />

6.<br />

GlAMur. Pogledajte<br />

kako zvezde i zvezdice<br />

sjajne u svečanim<br />

prilikama i inspirišite<br />

se njihovim<br />

izgledom.<br />

Nemačka<br />

tV celebrity<br />

Heidi Klum u<br />

zvezdanom<br />

izdanju.<br />

KOSMO 00


ZDrAVlJE<br />

ZDrAVlJE<br />

DuVAN. Ovim tekstom se ne pruža alibi pušačima,<br />

niti se otvara polemika sa protivnicima<br />

pušenja. Cilj je da se činjenice vide i iz<br />

drugog ugla. Istine o duvanskoj industriji do<br />

dana današnjeg se čuvaju kao velika tajna.<br />

<strong>Da</strong> pušenje šteti zdravlju<br />

i da treba „baciti“ cigarete,<br />

tvrde stručnjaci u<br />

celom svetu i u pravu su, tu<br />

nema dvoumljenja. Međutim,<br />

retko ko govori o zabludama<br />

i namerno prećutanoj<br />

pozadini priče o duvanu.<br />

Istina o industrijskim cigaretama,<br />

tj. o njihovim sastojcima<br />

i tehnologiji proizvodnje,<br />

čuva se kao velika tajna. Na<br />

taj način se štite multinacionalne<br />

kompanije i njihov<br />

profit, kao i državni budžeti<br />

62 KOSMO<br />

koji se pune prodajom cigareta<br />

u celom svetu. Na sreću,<br />

danas je pristup informacijama<br />

jednostavniji, pa se može<br />

saznati i ono što se pažljivo<br />

skriva od očiju javnosti.<br />

Malo ko danas pominje da je<br />

do pre samo stotinak godina<br />

duvan smatran lekovitom<br />

biljkom i da je kao takav korišten<br />

za spravljanje medicinskih<br />

tinktura, kao oblog<br />

kod ujeda zmija (kad se isisa<br />

otrov) i insekata, kao sred-<br />

stvo protiv zubobolje, bola u<br />

želucu, crvenog vetra i mnogih<br />

drugih bolesti. Duvan je<br />

moćni prirodni pesticid, pa<br />

biljke koje su njime tretirane<br />

protiv štetočina nisu bile<br />

otrovne po ljudsko zdravlje.<br />

Naravno, oduvek je služio i<br />

za pušenje, a lula <strong>mir</strong>a, koja<br />

se pominje kod Indijanaca,<br />

bila je napunjena duvanom i<br />

bila je nezamenljiva u tadaš-<br />

NEV<strong>Er</strong>OVAtNO.<br />

Do pre stotinjak godina<br />

duvan je smatran<br />

lekovitom biljkom.<br />

Vrem<br />

Piše: Vera Marjanović<br />

istin<br />

njoj diplomatiji.<br />

No, negde nakon Drugog<br />

svetskog rata pušenje i duvan<br />

postaju označeni kao uzročnici<br />

najgorih bolesti na planeti<br />

– od kancerogenih oboljenja<br />

svih delova respiratornog trakta,<br />

pa do kardiovaskularnih<br />

bolesti i dr. Bez namere da to<br />

opovrgavamo, pokušaćemo<br />

da zavirimo iza spuštenih zavesa<br />

političkih, ekonomskih i<br />

Fotos: iStockphoto


e<br />

za u<br />

sponzorisanih naučnih igara.<br />

Upravo te zakulisane radnje<br />

stvaraju poligon za manipulacije<br />

sa ciljem da se uveća profit<br />

i zavisnost ljudi od cigareta,<br />

bez razmišljanja o posledicama<br />

po ljudsko zdravlje, o čemu<br />

se tako zdušno priča.<br />

šta je u cigaretama?<br />

<strong>Da</strong>nas se u cigaretama može<br />

naći oko 600 hemijskih dodataka,<br />

koji su uglavnom<br />

kancerogeni toksini i izazivaju<br />

zavisnost, tvrde nezavisni<br />

naučnici. Aditivi u cigarete<br />

stižu putem prehrane i đubrenja<br />

zemljišta na kojem se<br />

uzgaja duvan, kao i kroz insekticide,<br />

pesticide i herbicide<br />

kojima se on prska. Ipak,<br />

najveća količina otrova u cigarete<br />

dolazi tokom procesa<br />

industrijske prerade duvana<br />

u fabrikama, pa se u dimu<br />

prilikom pušenja pojavljuju:<br />

– Benzen (kancerogen je i<br />

povezuje se sa nastankom<br />

leukemije);<br />

– Formaldehid (izaziva kancerogena,<br />

kožna i gastroenterološka<br />

oboljenja);<br />

– Amonijak (dodaje se za<br />

inteziviranje ukusa u cigaretama,<br />

oslobađa nikotin i<br />

otrovan je);<br />

– Aceton (koristi se za rastvaranje<br />

ostalih hemijskih<br />

dodataka i otrovan je).<br />

U Americi se hemijski aditivi<br />

cigaretama dodaju uz<br />

prećutno aminovanje FDA<br />

(krovno američko udruženje<br />

za kontrolu kvaliteta<br />

hrane i lekova), iako je 2009.<br />

zvanično donesen zakon kojim<br />

se propisuje šta se sme,<br />

tj. ne sme dodavati duvanu<br />

tokom prerade. Nažalost,<br />

taj akt nije obuhvatio sve<br />

hemikalije kojima se truje<br />

zemljište, one kojima se biljka<br />

duvan prihranjuje i prska,<br />

kao ni dodatke koji inteziviraju<br />

ukus cigareta. FDA je<br />

proizvođačima otvorio dodatan<br />

prostor za manipulacije<br />

stavljajući na cigarete sa<br />

oko 600 hemikalija oznaku<br />

MRTP ili „Modified Risik<br />

Tobacco Product“ (modifikovani<br />

rizik duvanskog proizvoda).<br />

Nezavisni stručnjaci<br />

tvrde da je to samo fraza<br />

bez realnog značaja. Međutim,<br />

ako je neko pomislio da<br />

je u drugim delovima sveta<br />

drugačije, tj. bolje nego u<br />

Americi, grdno se vara jer<br />

odluke i preporuke FDA su<br />

neprikosnovene i služe kao<br />

model pri odlučivanju u gotovo<br />

celom svetu.<br />

radijacija – neprijatelj<br />

broj 1<br />

Pogubne podatke o uzrocima<br />

i posledicama radijacije<br />

u svetu među prvima je<br />

objavio uvaženi i poznati<br />

internet portal Green Med<br />

Info. Javnost je bila šokirana<br />

informacijama o namernom<br />

prećutkivanju visokog ste-<br />

FDA je dozvolila nejasnu oznaku na cigaretama: MrtP<br />

„Modified risik tobacco Product“ sugerišući manji rizik.<br />

pena radijacije u listovima<br />

duvana, ali je ipak ocenjeno<br />

da se radi samo o senzacionalizmu.<br />

Pomenuti portal<br />

je, naime, otkrio strogo čuvanu<br />

tajnu o potpunom zagađenju<br />

biosfere, nastalom<br />

nakon eksplozije prve atomske<br />

bombe Trinity 1945. godine,<br />

ali i oko još dve hiljade<br />

eksplozija koje su vršene u<br />

eksperimentalne, u prvom<br />

redu vojne svrhe. Nažalost,<br />

o tome se ćuti jer se granica<br />

dozvoljene radijacije stalno<br />

podiže, pa sve prividno ostaje<br />

u zakonskim okvirima.<br />

<strong>Da</strong>leke 1964. godine je<br />

otkriveno da je glavni uzročnik<br />

radijacije u duvanu<br />

Polonijum 210, nusprodukt<br />

nastao raspadanjem Urana,<br />

koji je osnovno „gorivo“<br />

gotovo svih nuklearnih eksplozija<br />

tokom poslednjih<br />

Najbolji medicinski i psihološki<br />

tretman, cena € 495,00.<br />

Zakazivanje termina u najkraćem<br />

roku, telefonom ili<br />

lično u našem Centru, Lugner<br />

City, Gablenzgasse 7/8,<br />

1150 Wien. Pomoć u svim<br />

pitanjima iz oblasti seksual-<br />

70 godina. Ako se zna činjenica<br />

da biljka duvan, kad se<br />

prihranjuje veštačkim đubrivom,<br />

mnogo intezivnije<br />

apsorbuje i zadržava radijaciju,<br />

jasno je zašto industrija<br />

nije zainteresovana za<br />

organski duvan. U Agenciji<br />

za zaštitu životne sredine<br />

(EPA) izračunato je da dugotrajna<br />

akumulacija radioaktivnih<br />

alfa čestica, koje u<br />

ljudski organizam pristižu<br />

pušenjem industrijskih cigareta,<br />

izaziva 120–138 smrti<br />

zbog raka pluća na uzorku<br />

od 1.000 regularnih pušača.<br />

Stručnjaci su zaključili da<br />

duvan sam po sebi ne može<br />

biti primarni uzročnik raka,<br />

nego je to radijacija. Međutim,<br />

to ne umanjuje odgovornost<br />

duvanske industrije<br />

jer oni znaju da se radijacija<br />

iz duvanskih listova uspešno<br />

UNGEWOLLT<br />

SCHWANGER?<br />

Prekid trudnoće<br />

UNGEWOLLT<br />

SCHWANGER?<br />

Tel: (01) 890 80 70, www.venusmed.at<br />

1150 Wien, Gablenzg. 7, Ärztezentrum Lugner City<br />

nosti: kontracepcija, vasektomija,<br />

operacije, seksualne<br />

Tel: (01) 890 80 70, www.venusmed.at<br />

terapije...<br />

1150 Wien, Gablenzg. 7, Ärztezentrum Lugner City<br />

www.venusmed.at<br />

KOSMO 63


ZDrAVlJE<br />

Kolumna<br />

Dr. Vesna BuDIć-<br />

SPASIć, lekar<br />

opšte medicine<br />

Porok sa katastrofalnim<br />

posledicama<br />

Čak i oni koji nikad nisu zapalili<br />

cigaretu, žrtve su nikotina i ostalih<br />

otrova koji se udisanjem unose<br />

u organizam, agresivno delujući<br />

na sva tkiva i oštećujući ćelije.<br />

Najviše stradaju, naravno, disajni<br />

organi, a zatim krvni sudovi. Dugotrajnim<br />

delovanjem duvanskog<br />

dima, pluća se pretvaraju u masu<br />

u kojoj se ne mogu prepoznati<br />

alveole, osnovne disajne jedinice.<br />

Njihovi zidovi propadaju i od<br />

malenih mehurića nastaju velike<br />

rupe (emfizem pluća). Posledice<br />

su smanjeni kapacitet pluća,<br />

otežano disanje i hronični kašalj.<br />

Pluća pušača su podložna infekcijama,<br />

a posebno su osetljiva na<br />

bakteriju Hämofilus koja, udružena<br />

sa duvanskim dimom, dovodi<br />

do hronične obstruktivne<br />

bolesti COPD (plućno gušenje).<br />

Iz pluća duvanski otrovi prelaze<br />

direktno u krvne sudove, nastavljajući<br />

put kroz celi organizam, a<br />

združeni sa holesterolom, izazivaju<br />

ateriosklerozu krvnih sudova<br />

i njihovo sužavanje. Posledica<br />

je smanjeni dotok kiseonika u<br />

tkiva i organe i njihovo lagano<br />

izu<strong>mir</strong>anje. To se najbolje vidi na<br />

nogama i nožnim prstima jer nastaje<br />

tzv. pušačka noga, što često<br />

dovodi do gangrene i amputacije<br />

tog dela tela. Direktna posledica<br />

pušenja je i pojava Acne inversa<br />

(zapaljenje kožnih lojnih žlezda).<br />

Ove promene najšečće se javljaju<br />

u pazušnim jamama, na licu i<br />

vratu, a posebno na koži zadnjice.<br />

Te masivne promene sa progresivnim<br />

propadanjem i krvarenjem,<br />

dovode do ozbiljnih anemija.<br />

Pušači mnogo češće obolevaju od<br />

srčanih bolesti i moždanog udara,<br />

kao i od malignih bolesti. Avitaminoza<br />

i opšta pothranjenost<br />

strastvenih pušača nije retkost.<br />

64 KOSMO<br />

može otkloniti kiselinskim<br />

ispiranjem. To se ne čini<br />

jer proces ispiranja iz biljke<br />

uklanja i sve hemikalije koje<br />

izazivaju zavisnost. Podrazumeva<br />

se da „duvandžijama“<br />

to nije u interesu, jer<br />

što je više zavisnika, više će<br />

se novca sliti u njihove kase.<br />

Hrabri naučnici<br />

Joe Vialls, poznati samostalni<br />

i nezavisni istraživač na polju<br />

međunarodnih vojnih operacija,<br />

izneo je u javnost niz<br />

informacija koje su uzdrmale,<br />

ali i naljutile lobi okupljen oko<br />

duvanske industrije.<br />

„Određene vlade znaju da<br />

su njihova dela iz prošlosti<br />

direktno prouzrokovala najveći<br />

broj slučajeva raka pluća<br />

i raka kože u današnjem svetu,<br />

pa zato preduzimaju sve<br />

mere da bi se krivica svalila<br />

na druge. Oni se ograđuju<br />

od finansijske odgovornosti<br />

i sve svaljuju na duvanski<br />

dim“, kaže Vialls. On ističe<br />

da Japan i Grčka imaju najveći<br />

broj odraslih pušača u<br />

svetu, ali najmanji broj stanovnika<br />

obolelih od raka<br />

pluća. Sa druge strane, Amerika,<br />

Australija, Rusija i neke<br />

zemlje u Južnom Pacifiku<br />

imaju najmanji broj odraslih<br />

pušača na svetu, ali i najveći<br />

broj obolelih od raka pluća.<br />

Ovaj istraživač dodaje da je<br />

bez priznanja odgovornosti<br />

teško dokazati njegove tvrdnje.<br />

„Jedina druga očigledna<br />

supstanca koju ljudi unose u<br />

svoja pluća, pored vazduha<br />

je, naravno, duvanski dim,<br />

tako da su inkriminisane<br />

vlade i te kako na to obratile<br />

pažnju“, tvrdi Joe Vialls.<br />

I profesor Gerhard N.<br />

Schrauzer sa univerziteta u<br />

Kaliforniji, predsednik Internacionalnog<br />

udruženja za<br />

bio- i nenorgansku hemiju,<br />

bavio se uticajem duvanskog<br />

dima na ljude. On je pred<br />

kongresnim komitetom<br />

SAD još 1982. godine pod<br />

zakletvom tvrdio da nikada<br />

niko nije uspeo da kod labo-<br />

Pušačka statistika u Austriji<br />

U Austriji puši 33% odraslog stanovništva<br />

Procenat redovnih pušača Početak pušenja<br />

33%<br />

ukupnog stanovništva<br />

38%<br />

muškaraca<br />

27%<br />

žena<br />

40%<br />

15 do 29 godina<br />

38%<br />

30 do 49 godina<br />

23%<br />

preko 50 godina<br />

Grafik: KOSMO ©<br />

Izvor: APA/Krebshilfe/Spectra<br />

ratorijskih životinja izazove<br />

rak pluća kao posledicu udisanja<br />

dima cigarete.<br />

„Tvrdim da ne postoje naučni<br />

dokazi koji će opravdati<br />

navode da pušenje duvana<br />

izaziva rak. Oni koji šire<br />

takve tvrdnje uglavnom se<br />

oslanjaju na epidemiološka<br />

istraživanja koja ignorišu<br />

netačnost podataka. Rak je<br />

izuzetno kompleksna bolest<br />

koja je statistički povezana<br />

sa mnogo faktora. Najvažniji<br />

su jonizirajuća radijacija,<br />

npr. radonom ili EM<br />

radijacijom, izlaganje industrijskim<br />

kancerogenima,<br />

virusima i drugim biološkim<br />

agensima kroz hranu, stres<br />

i spoljne činioce“, napisao<br />

je poznati naučnik u tekstu<br />

koji je čak overio kod notara<br />

u San Diegu, kako niko ne<br />

MISt<strong>Er</strong>IJA.<br />

Japan i Grčka imaju<br />

najviše pušača i<br />

najnižu stopu raka<br />

Kada je popušena prva cigareta<br />

(podaci potiču od<br />

redovnih pušača)?<br />

do 12. godine<br />

13–15 godine<br />

16–19 godine<br />

20–24 godine<br />

25–30 godine<br />

bez podataka<br />

Upitnik iz 2012.,<br />

1.035 ispitanika<br />

9%<br />

40%<br />

37%<br />

6%<br />

2%<br />

6%<br />

bi u budućnosti mogao da<br />

iskrivi njegove reči.<br />

Organski duvan<br />

S obzirom da se uzgaja bez<br />

aditiva, radijacija u njegovim<br />

listovima je mnogostruko<br />

niža, pa je manja čak i od one<br />

u bananama. Upitaćete se,<br />

zašto se cigarete ne prave od<br />

njega? Jednostavno, ne donosi<br />

željenu zaradu jer je skuplji<br />

proces uzgajanja, a prinos<br />

nije toliko visok bez upotrebe<br />

hemije. Lanac onih koji<br />

zarađuju je dug, počev od poljoprivrednika,<br />

hemijske industrije,<br />

duvanske industrije,<br />

trgovaca, pa do farmakološke<br />

industrije koja proizvodi<br />

sredstva za odvikavanje od<br />

duvana. <strong>Da</strong>kle, novac i opet<br />

novac je pokretač, a ne borba<br />

za ljudsko zdravlje.


Protiv bronhitisa<br />

3. i 4. decembra održava se informativno<br />

veče za roditelje<br />

hronično bolesnih mališana.<br />

Ovaj besplatni događaj odvija<br />

se u prostorijama klinike<br />

Hypoxia Medical Center na<br />

adresi Julius Tandler Platz 5,<br />

1090 Wien. Namenjen je pre<br />

svega roditeljima dece koja u<br />

zimskim mesecima pate od<br />

hroničnih tegoba disajnih puteva:<br />

od infekcija, kašlja i kija-<br />

nja, bronhitisa i astme. Osim<br />

toga, predstavljena metoda<br />

preporučuje se za oporavak od<br />

upala pluća, kao i za sve one<br />

koji su skloni infekcijama disajnih<br />

puteva. U klinici Hypoxia<br />

inače se koristi hiperbarična<br />

komora čija terapijska upotreba<br />

kao dodatnog sredstava<br />

redukuje oslanjanje na lekove.<br />

Prijava učešća obavezna. Telefonski<br />

na 01 317 8238. Više informacija<br />

na www.hypoxia.at<br />

Dolazi zima, a sa njom sezona hroničnih zdravstvenih<br />

smetnji. Klinika Hypoxia organizuje informativno veče.<br />

Echinacin ® halbiert das<br />

<strong>Er</strong>kältungsrisiko<br />

Roter Sonnenhut - der pfl anzliche Turbo für<br />

Ihre Abwehrkräfte<br />

Die Schnupfen-Saison an<br />

einem Sandstrand unter<br />

Palmen verbringen – das<br />

ist leider nur wenigen<br />

von uns vergönnt. Für<br />

alle anderen heißt es jetzt:<br />

Immunsystem gegen<br />

<strong>Er</strong>kältungen stärken!<br />

Denn wenn rundherum<br />

alles hustet und schnieft,<br />

muss unser Immunsystem<br />

<strong>auf</strong> Hochtouren arbeiten,<br />

um uns gesund zu halten.<br />

Mehr Abwehrkraft in<br />

Grippezeiten!<br />

Eine Stu<strong>die</strong>nanalyse<br />

aus den USA zeigt, dass<br />

speziell Echinacin® von<br />

Madaus das Risiko, eine<br />

<strong>Er</strong>kältung zu bekommen,<br />

um 56 % reduzieren<br />

kann. Weiters kamen <strong>die</strong><br />

Wissenschafter der Universität<br />

von Connecticut<br />

zu dem Schluss, dass <strong>die</strong><br />

Einnahme von Echinacea<br />

<strong>die</strong> <strong>Da</strong>uer von <strong>Er</strong>kältungskrankheitenverkürzen<br />

kann.<br />

Ursprünglich wurde der<br />

Presssaft des roten Sonnenhutes<br />

nur in alkoholischer<br />

Lösung angeboten.<br />

Mittlerweile gibt<br />

es für jeden das richtige<br />

Produkt: neben den<br />

Echinacin® Tropfen auch<br />

den alkoholfreien Saft<br />

(für Kleinkinder ab 2<br />

Jahren), Lutschpastillen<br />

oder Tabletten.<br />

Rezeptfrei in Ihrer Apotheke!<br />

Stvarno prljavi novac<br />

Britanci su za ovogodišnji<br />

međunarodni <strong>Da</strong>n pranja<br />

ruku (15.10.) objavili nekoliko<br />

poučnih istraživanja.<br />

Naučnici sa univerziteta<br />

Queen Mary iz Londona<br />

istražili su nivo bakterijskog<br />

zagađenja na rukama, kreditnim<br />

karticama, novčanicama<br />

i mobilnim telefonima<br />

u Londonu, Birminghamu<br />

i Liverpoolu. Stanje čistoće<br />

Britanaca nije preterano laskavo:<br />

26% od 272 testiranih<br />

na rukama ima tragove fekalnog<br />

zagađenja, uključujući<br />

i opasnu bakteriju Ešerihija<br />

koli. Takođe, 11% ruku, 8%<br />

kartica i 6% novčanica pokazuju<br />

veliki stepen zagađenja<br />

– otprilike na nivou onog koji<br />

očekujete u prljavoj toaletnoj<br />

šolji. Fekalne materije takođe<br />

su pronađene i na svakom šestom<br />

mobilnom telefonu.<br />

Pranje ruku je još uvek za mnoge revolucionarni postupak.<br />

Zato su predmeti u opticaju katastrofalno prljavi.<br />

Echinacin®<br />

stärkt Ihre Abwehrkräfte<br />

um � 1,50 billiger<br />

Echinacin Tropfen 100 ml<br />

Echinacin Saft 100 ml<br />

Echinacin Capsetten 40 Stk.<br />

Echinacin Tabletten 50 Stk.<br />

<strong>Da</strong>tum<br />

✃<br />

GUTSCHEIN<br />

für 1 Echinacin-Produkt<br />

Gutschein gültig nur bei K<strong>auf</strong> eines der angeführten Produkte innerhalb<br />

des angegebenen Zeitraumes. Gültig solange der Vorrat reicht.<br />

Weitere Gutscheine erhältlich unter www.madaus.at<br />

Ab sofort einlösbar in Ihrer Apotheke bis 15. 12. 2012.<br />

Hinweis für den Apotheker: Gutscheine bitte gesammelt bis spätestens<br />

31. 12. 2012 an Madaus GmbH, Prinz-Eugen-Str. 8, 1040 Wien, schicken.<br />

Stempel der Apotheke<br />

Über Wirkung und mögliche<br />

unerwünschte Wirkungen informieren<br />

Gebrauchsinformation,<br />

Arzt oder Apotheker.<br />

KOSMO 65


KuHINJA<br />

Božićno<br />

66 KOSMO<br />

kulinarsko<br />

putovanje<br />

SPECIJAlItEtI. Na<br />

pragu smo najljepšeg<br />

i najsvečanijeg<br />

dijela<br />

godine. Po tradiciji,<br />

Božić i<br />

Novu godinu<br />

slavićemo uz<br />

obavezno bogatu<br />

i naročito<br />

svečanu<br />

trpezu.<br />

PrEPOruČuJEMO<br />

„Bald ist Weihnachten“ i<br />

„Wünsch dir was! “,<br />

regine Stroner<br />

Kulinarski vodiči kroz praznične dane sa<br />

puno ideja za Božićne poklone. Naručite<br />

obe knjige na www.kosmos.de<br />

Fotos: Martina Gˆrlach/<strong>Kosmo</strong>s Verlag, Suchard


Ako želite da ukućane i<br />

goste tokom nastupajućih<br />

praznika obradujete nečim<br />

drugačijim i originalnim,<br />

krenite u upoznavanje tradicije<br />

drugih naroda. Pripremite<br />

provjerene internacionalne<br />

specijalitete jer vaša<br />

slavljenička trpeza zaslužuje<br />

najbolje. KOSMO vas vodi<br />

u kulinarsku avanturu, darujući<br />

vam neodoljive recepte.<br />

Krenimo!<br />

Ananas chutney sa čilijem i pistaćima<br />

Sastojci za 6 čaša od 350 ml: 1 ananas ca. 1200 g, 350 g<br />

sitnog crvenog luka, 4 kašike suncokretovog ili ulja od repice,<br />

75 g pistaća, 1 svježa čili papričica, 250 g smeđeg šećera,<br />

75 ml blagog sirćeta (od malina ili bijeli balzamiko), 1<br />

zvjezdica anisa, 6 karanfilića, 8 zrna pimenta, so, crni biber,<br />

1–2 kašika soka od limuna. Vrijeme pripreme: 25 minuta +<br />

30–40 minuta kuvanja.<br />

JESTE LI ZNALI...<br />

• Belvedere Vodka i<br />

(RED)TM kao partneri<br />

na tržište izlaze sa<br />

novim izdanjem Belvedere<br />

flaše<br />

• Kupci Belvedere RED<br />

uživaju u istoj prirodno blagoj<br />

Belvedere vodki iz originalne<br />

flaše<br />

• 50% profita od prodaje Belvedere<br />

RED ide u „Globalni fond<br />

za borbu protiv HIV, AIDS,<br />

tuberkuloze i malarije“<br />

NAGrADNA IGrA<br />

Ekskluzivni „Last-Minute“ poklon: da<br />

li još uvek niste našli odgovarajući dar za<br />

zahtjevnog sladokusca? Čokolade kompanije<br />

Suchard „Finessa Cocos“ i „Finessa<br />

Mandel Honig“ očaraće čulo ukusa na neponovljiv<br />

način. Sa njima ne možete pogrešiti.<br />

Pošaljite nam email na: gewinnspiel@<br />

kosmo.at (šifra: Suchard) do 1. januara<br />

2013. i osvojite jedan od 20 čokoladno rafiniranih<br />

poklon-paketa. www.suchard.at<br />

Goveđi file sa zelenom salsom<br />

Sastojci za 6–8 porcija: 1,5 kg krompira, 25 g putera, so, svježe<br />

mljeveni biber, muskatni oraščić, po 375 ml pavlake i mlijeka,<br />

1,2–1,5 kg goveđeg filea, ca. ¼ l maslinovog ulja, 3 veze peršuna, 3<br />

tvrdo kuvana jaja, 2 čena bijelog luka, 50 g prezli, 1 kašičica timijana,<br />

1 bio limun, 1 kg komorača, 150 g pomorandži, ½ kašićice<br />

iglica ruzmarina. Vrijeme pripreme: 1 sat + 160 minuta kuvanja.<br />

Priprema:<br />

Priprema:<br />

Krompir oljuštiti i isjeći na tanke kolutove. Posudu namaza-<br />

Odsjeći krajeve ananasa i oljuštiti koru. Plod rasjeći na četiri ti puterom i slagati krompir, začinjavajući ga solju, biberom i<br />

1.<br />

1.<br />

dijela, isjeći čvrsti dio, a onda svaku četvrtinu prepoloviti, pa muskatnim oraščićem. Sipati pavlaku i mlijeko, a preko staviti ko-<br />

isjeći na kriške debljine 1 cm.<br />

Oljušteni luk isjeći na osmine, pa<br />

2. ga na ulju, uz stalno miješanje,<br />

pržiti dok ne omekša. Isjeći pistaće,<br />

madiće putera. U rerni zagrijanoj na 200 °C<br />

peći 30 minuta, pa smanjiti na 80 °C i ostaviti<br />

u rerni da se zapeče.<br />

2. U goveđi file utrljati so i biber, pa na 3<br />

a čili papričicu očistiti od sjemenki i<br />

isitniti. 3. Ananas, pistaće, čili, šećer, sirće i<br />

začine dodati luku i na srednjoj vatri<br />

kašike maslinovog ulja propržiti sa svih strana.<br />

Peći u rerni 120 minuta na 80 °C.<br />

Za sos sitno isjeckati peršun, kuvana jaja<br />

3. i bijeli luk, pa sve to pomiješati sa prezla-<br />

kuvati 30–40 minuta, dok se masa<br />

ma, timijanom i rendanom korom limuna.<br />

ne sjedini. Chutney začiniti solju,<br />

crnim, svježe mljevenim biberom i<br />

sokom od limuna, pa sipati u vruće<br />

Dodavati maslinovo ulje dok se ne dobije gusti<br />

sos. 4. Komorač izrezati na štapiće, a pomoran-<br />

tegle, dobro zatvoriti i okrenuti na<br />

dže tanke kolutove, pa sve zajedno propržiti na<br />

poklopac da se hladi. Rok trajanja je<br />

2 kašike maslinovog ulja. Posoliti, pobiberiti i u<br />

5–6 sedmica u frižideru.<br />

dinstati 15 minuta.<br />

?<br />

KOSMO 67


KuHINJA<br />

Komentar<br />

Dejan PANJIČANIN,<br />

diplo<strong>mir</strong>ani<br />

somelijer<br />

Adriavinum, Beč<br />

Vinska čarolija<br />

Krauthaker Chardonnay Rosenberg<br />

2010, Kutjevo/Slavonija/Hrvatska<br />

„Vlado, ruke ti se pozlatile“, skoro<br />

istovremeno smo rekli ja i moj<br />

prijatelj Ivo kada smo uzeli prvi<br />

gutljaj ovoga predivnog vina. Vlado<br />

Krauthaker kreirao je u srcu<br />

Slavonije, u Kutjevu, Chardonnay<br />

s položaja Rosenberg. Vino prelijepe<br />

voćnosti koja podsjeća u nosu<br />

na zrele marelice, zelene jabuke, dinju<br />

i vaniliju. Na nepcu isti dojam<br />

ostavlja predivna punoća i zrelo<br />

voće. Iako odnjegovan u Barique<br />

bačvicama, ovaj Chardonnay ni u<br />

jedan trenutak ne ostavlja dojam<br />

da je pretežak. Što mnoga vina<br />

ovakve prerade nazalost znaju cesto<br />

biti.Moram priznat da sam zaljubljen<br />

u ovaj Chardonnay!<br />

roxanich teran re 2006,<br />

Kosinožići/Istra<br />

Projekt Mladena Rožanića. Njegovo<br />

je vino u potpunoj sukladnosti<br />

s prirodom bez mehaničkih i<br />

kemijskih aditiva. Pored toga, vina<br />

leže tri godine u drvenim bačvama<br />

i godinu u flaši. Tek tada Rožanić<br />

ih pušta u prodaju! Tako nastaju<br />

jedinstvena i nevjerovatna vina.<br />

Već pri otvaranju flaše i „šmrkanja“<br />

korka osjećam moć i punoću<br />

ovoga vina. U nosu pekmez,<br />

prezrele šljive, rum,<br />

kokos i vanilija. Na<br />

nepcu eksplozija<br />

aroma od šumskog<br />

voća do šljive u<br />

rakiji, kupine i<br />

jagode. Punoća<br />

i nevjerovatna<br />

dužina prate<br />

prvi gutljaj.<br />

<strong>Da</strong>jte ovome<br />

vinu<br />

zraka prije<br />

nego<br />

ga servirate.<br />

68 KOSMO<br />

Čokoladne lizalice sa čilijem<br />

Sastojci:<br />

150 g mliječne čokolade, 200 g crne čokolade, malo<br />

čili praha, 1–2 kašike šećera u prahu, ca. 20 drvenih<br />

ili plastičnih štapića, po želji sjeckani lješnici ili krokant<br />

za ukrašavanje. Vrijeme pripreme: 25 minuta.<br />

Priprema:<br />

Čokoladu izlomiti na komadiće i u posudi zaro-<br />

1. njenoj u vruću vodu, na tihoj vatri je topiti do tečnog<br />

stanja. Začiniti je mljevenim čilijem i šećerom u prahu.<br />

Izliti čokoladu u kalup (može za led) da se stegne. Kad je<br />

2. polustvrdnuta, u svaki dio zabosti po jedan štapić.<br />

Staviti u frižider da se potpuno stvrdne. Izvaditi iz kalupa i svaki komad posebno<br />

3. zaviti u foliju. Tako mogu trajati 3–4 sedmice.<br />

Lizalice se mogu dodatno ukrasiti sjeckanim bademima, pistaćima ili lješnicima.<br />

Treba ih kratko okrenuti nad plamenom i uvaljati u ukrase.<br />

4.<br />

2.<br />

3.<br />

4.<br />

Božićni kolač na lješnjakom<br />

Sastojci za 4 male Stolle: 200 g lješnika, 100 g kandirane<br />

kore od limuna ili pomorandže, 50 g suvih brusnica, 75 g<br />

suvog grožđa, 4 cl ruma, 500 g brašna, 1 prašak za pecivo,<br />

125 g šećera, 1 vanilin šećer, rendana kora jednog bio –<br />

limuna, 250 g posnog sira Quark, 200 g mekanog putera,<br />

50 g putera, šećer u prahu za posipanje. Vrijeme pripreme:<br />

40 minuta + 30 minuta <strong>mir</strong>ovanja + 45 minuta pečenja.<br />

Karamel krem začinjen cimetom<br />

1.<br />

Sastojci:<br />

1 šipka vanile, 1 l mlijeka, 500 g šećera, ¼ kašičice krupne<br />

morske soli, ¼ kašičice sode bikarbone, 5 šipki cimeta.<br />

Vrijeme pripreme: 10 minuta + 70 minuta kuvanja.<br />

Priprema:<br />

recept čitatelja<br />

Mirka Josića<br />

Šipku vanile oštrim nožem zasjeći po dužini i istrugati<br />

unutrašnji sadržaj. Zajedno sa svim ostalim sastojcima,<br />

staviti u široku šerpu. Što je gornji dio posude širi, krem će se prije<br />

zgusnuti.<br />

Masu zagrijati, pustiti da jednom provri, a onda na sasvim slaboj vatri kuvati 70–80 minuta.<br />

Nakon 30 minuta kuvanja izvaditi šipke vanile i cimeta.<br />

Masa će tokom kuvanja postati veoma tamna i na kraju će se blago stvrdnuti. Od veličine šerpe<br />

zavisi dužina kuvanja. U vruće tegle sipati krem, zatvoriti ih i ostaviti da se hlade.<br />

Karamel krem može trajati 5–6 mjeseci. Kad se otvori, čuvati ga u frižideru. Karamel mlijeko :<br />

U kipuće mlijeko umiješati 2–3 kašike krema. Dodajte malo ruma, ukrasite šlagom i cimetom.<br />

Priprema:<br />

Lješnike peći u tiganju, pa ih staviti u čistu krpu i trljanjem<br />

1. sasvim ukloniti ljuspe. Kad se ohlade, isjeckati ih.<br />

Kandiranu koru od limuna ili pomorandže fino isjeckati, pa u posudi izmiješati sa brusnicama i<br />

2. suvim grožđem. Preliti rumom, poklopiti i ostaviti 30 minuta.<br />

Brašno i prašak za pecivo staviti preko omekšalog voća, pa dodati šećer, vanilin šećer, koru od li-<br />

3. muna, Quark, sjeckane lješnike i mekani puter, sječen na komadiće. Miješati mikserom, a onda<br />

rukom dok se dobije glatko tijesto.<br />

Rernu zagrijati na 160 °C. Oblikovati 4 vekne i staviti ih na pleh obložen papirom za pečenje.<br />

Oko njih staviti ispresavijanu alu foliju da bi vekne bile razdvojene. Peći 45–50 minuta.<br />

4. Fotos: Drago Palavra, zVg


1HENNESSy FINE<br />

DE COGNAC<br />

Ovaj konjak u sebi<br />

zaista nosi alhemiju prirode.<br />

Svojom jedinstvenom profinjenošću<br />

i porijeklom objedinjuje<br />

četiri osnovna prirodna elementa:<br />

vodu, vazduh, svijetlo i<br />

zemlju. Njihova zajednička snaga<br />

donosi punu aromu i prepoznatljivi<br />

karakter voća u punoj čistoći.<br />

3B<strong>Er</strong>G<strong>Er</strong> FEINStE CONFIS<strong>Er</strong>IE<br />

Odabrane božićne kreacije iz čarobne<br />

manufakture slatkiša Berger Feinste<br />

Confiserie, aranžirane u ljupkoj poklon kutiji.<br />

U kutiji vas čekaju: slatkiši sa kremom od<br />

tartufa i praline 60 g, „Nougat-Zimt-Mandeln“<br />

50 g, i Božićna tabla od makadamije i<br />

oraha 40 g. Najbolji način da obradujete partnera,<br />

prijatelje i drage osobe.<br />

www.confiserie-berger.at<br />

KOSMO je testirao za vas<br />

od prije tri godine bečka<br />

ugostiteljska scena bogatija<br />

je za restoran „Gabel<br />

& Co.“. Klasična austrijska kuhinja<br />

i ručno rađena pasta na<br />

mediteranski način osnov su<br />

jelovnika koji se mijenja svakog<br />

mjeseca, a Beef Tatar je među<br />

gostima posebno popularan.<br />

Divljač pripremljena na različite<br />

načine, guska kad joj je sezona<br />

i sl., kao i razne poslastice,<br />

nose kreativni pečat vlasnika<br />

restorana, Vladana Rada Radovanovića<br />

i njegove supruge.<br />

KOSMO<br />

top proizvodi<br />

Odabrali smo najbolje za vas!<br />

Svedena elegancija i prijatni<br />

ambijent restorana, umjerene<br />

cijene i ljubazni personal, dodatni<br />

su razlozi za dobru posjetu<br />

zadovoljnih gostiju.<br />

Gospodin Radovanović se<br />

za austrijsku kuhinju odlučio<br />

zbog obilja njenih ukusa i veza<br />

sa kuhinjama drugih zemalja.<br />

Ovaj rođeni Bečlija, porijeklom<br />

iz Srbije, završio je Višu<br />

ugostiteljsku školu, a zanat je<br />

pekao u najpoznatijim bečkim<br />

restoranima. <strong>Da</strong> iver ne pada<br />

daleko od klade, pokazuju i<br />

Restaurant „Gabel & Co.“<br />

Julius-Tandler-Platz 1<br />

1090 Wien, T: 01 317 03 16<br />

www.gabelco.at<br />

2KNACK & BACK JuBIlEJ<br />

Za svoj četrdesetogodišnji jubilej,<br />

Knack & Back donosi vam nešto sasvim<br />

novo: ukusni čokoladni keksi sa<br />

mekim čokolanim jezgrom. Jednostavno neodoljivo<br />

– i ne samo za čokoholike! Fantastični čokoladni<br />

san sa jezgrom koje se topi u ustima. Ovaj slatkiš<br />

može se jesti i hladan i topao (zagrejan 15 minuta u<br />

rerni na 180 stepeni – <strong>mir</strong>iše zavodljivo).<br />

4VEuVE ClICquOt<br />

Svetski poznata šampanjska marka Veuve<br />

Clicquot izradila je istovremeno luksuznu<br />

i praktičnu posudu za hlađenje<br />

šampanjca. Nezaobilazan artikl za svečane Božićne<br />

i novogodišnje trenutke. Jer<br />

šampanjac ako nije hladan, nije<br />

ni šampanjac. Uživajte u čaši<br />

ohlađenog zadovoljstva.<br />

www.veuve-clicquot.com<br />

dvojica njegovih sinova koji se<br />

školuju za ugostitelje.<br />

KOSMO ocjenjuje...<br />

Restoran „Gabel & Co.“<br />

osvojio je maksimalan broj<br />

pregača – četiri.<br />

Usluga:<br />

Ambijent:<br />

Cijene i kvalitet:<br />

KOSMO 69


stars<br />

sarajevska glumica sa<br />

svjetskom karijerom<br />

Zana Marjanović nastavlja<br />

nizati uspjehe<br />

i poslije uloge u prvijencu<br />

angeline Jolie.<br />

70 KOsMO<br />

Intervju: Sa<strong>mir</strong>a Poričanin-Petrešin<br />

Fotografije: Muhamed Mizić<br />

„Oslanjam<br />

se samo<br />

na rad!“<br />

sUsrEt. sarajka<br />

Zana Marjanović<br />

(29) zvijezda je rediteljskog<br />

prvijenca<br />

angeline Jolie „U<br />

zemlji krvi i meda“.<br />

Ova uloga promijenila<br />

joj je život.<br />

sa Zanom Marjanović<br />

razgovarali smo nakon<br />

njegnog povratka iz<br />

Londona, gdje je prisutvovala<br />

premijeri filma „Broken“<br />

u kojem igra sa sjajnim<br />

Timom Rothom.<br />

Rodni grad napustila je kada<br />

je imala osam godina. Živjela<br />

je u Ljubljani i New Yorku<br />

gdje je pohađala srednju<br />

umjetničku školu Fiorello La<br />

Guardia High School of Music<br />

i srednju muzičku školu.<br />

Nakon toga se vratila u Sarajevo<br />

gdje je nastavila obrazovanje<br />

i počela karijeru pozorišne<br />

i fillmske glumice.<br />

KOSMO: Vaš novi film je<br />

dobio sjajne kritike i čak<br />

devet nominacija British<br />

Independent Film Awards.<br />

Koliko Vam je važno što<br />

uloge koje ostvarujete nakon<br />

saradnje sa Angelinom<br />

Jolie nailaze na tako dobre<br />

ocjene publike i kritike?<br />

Zana Marjanović: U poslu


kojim se bavim uspjeh jednog<br />

projekta ne garantuje<br />

uspjeh narednog projekta.<br />

Vrlo je važno ne zanositi se<br />

uspjehom. Uspjeh je prolazan.<br />

Inspiracija je prolazna.<br />

Jedino na što se mogu osloniti<br />

je rad. Samim tim, naravno<br />

da me raduje svaki uspjeh,<br />

ali mnogo više novi posao.<br />

KOSMO: Šta se promijenilo<br />

od uloge u filmu Angeline<br />

Jolie? <strong>Da</strong> li je Vaš odnos<br />

sa prijateljima, kolegama,<br />

susjedima ostao isti?<br />

ZM: Uloga u filmu Angeline<br />

Jolie mi je pomogla da se<br />

predstavim cijelom svijetu<br />

i budem bogatija za jedno<br />

divno prijateljstvo i iskustvo<br />

učestvovanja u jako bitnom<br />

filmu za Bosnu i Hercegovinu,<br />

kao i za svijet.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li ste se ikada<br />

sami uštinuli i pomislili<br />

da je sve san?<br />

ZM: Malo je tako dobro<br />

napisanih ženskih uloga, a<br />

s obzirom na činjenicu da se<br />

radi o filmu koji se bavi događajima<br />

iz naše bliske prošlosti,<br />

bila je to prilika da se<br />

iskažem kao umjetnik, ali i<br />

kao čovjek. Još kada film re-<br />

žira Angelina Jolie, naravno<br />

da sve djeluje kao da je san.<br />

KOSMO: Nerijetko govore<br />

da je ključ Vašeg uspjeha<br />

u tome što ste predani poslu<br />

i vrlo disciplinirani. <strong>Da</strong><br />

li je to zbilja recept?<br />

ZM: Apsolutno. Talenat te<br />

privuče određenoj profesiji,<br />

a onda ga moraš nastaviti<br />

njegovati radom.<br />

KOSMO: Ko su vam najveći<br />

i najvažniji kritičari?<br />

ZM: Roditelji.<br />

KOSMO: Jednom ste izjavili<br />

da su vam odlasci na<br />

premijere, brojni stilisti i<br />

šminkeri kojima ste okru-<br />

ženi teži dio posla . <strong>Da</strong> li je<br />

još uvijek tako?<br />

ZM: Sve je to sastavni dio<br />

posla kojeg volim, a obzirom<br />

na brojne premijere u<br />

protekloj godini, mislim da<br />

mi se čak počinje sviđati.<br />

Čovjek se uvijek osjeća manje<br />

sigurno na nepoznatom<br />

terenu i to je prirodno. Međutim,<br />

čim počnete upoznavati<br />

novi teren i vremenom<br />

njime vladati, zavolite ga i<br />

uživate u njemu.<br />

KOSMO: S nekoliko kolega<br />

sa Akademije scenskih<br />

umjetnosti osnovali ste<br />

sada već čuveni „Magacin<br />

kabare“. Ovaj projekt u Sarajevu<br />

je postao svojevrsni<br />

brend. <strong>Da</strong> li ste ponosni na<br />

njegove rezultate?<br />

ZM: Veoma sam ponosna na<br />

„Magacin kabare“. U vremenu<br />

koje je veoma nepovoljno<br />

za umjetnost i umjetnike<br />

uspjeli smo napraviti brend.<br />

U pitanju je pozorište na neobičnom<br />

mjestu – u kafani.<br />

U njemu zajedno sa našom<br />

publikom pobjeđujemo<br />

probleme koji nas okružuju<br />

i podsjećamo se da se nismo<br />

zaboravili smijati, zabavljati<br />

i biti spontani.<br />

„Uloga u filmu angeline Jolie mi je pomogla<br />

da se predstavim cijelom svijetu...“<br />

KOSMO: Puno pažnje posvećujete<br />

i klincima u okviru<br />

„Malog Magacin Kabarea“.<br />

Koliko Vam je bitno<br />

da i na taj način Sarajevo<br />

stvara neku novu pozorišnu<br />

i filmsku publiku, nove<br />

glumce, reditelje...?<br />

ZM: Ja bih prije rekla da<br />

je „Mali Magacin kabare“<br />

mjesto koje pruža priliku i<br />

podstiče izražavanje dječije<br />

kreativnosti koja je, na moju<br />

veliku žalost, uglavnom zapostavljena<br />

u formalnom<br />

obrazovanju djece. Djeca<br />

istražuju svoju maštu i talente<br />

unutar raznih umjetničkih<br />

polja i na taj način<br />

vjerujem da će njihov (ali i<br />

naš) život biti obogaćen.<br />

„Talenat te privuče određenoj profesiji, a onda ga moraš<br />

nastaviti njegovati radom“, ocijenila je Zana Marjanović.<br />

KOSMO: <strong>Da</strong> li već imate u<br />

planu nove uloge?<br />

ZM: Trenutno sam se u<br />

potpunosti posvetila „Magacin<br />

kabareu“ i našem Novogodišnjem<br />

projektu koji<br />

pripremamo sa BHRT-om.<br />

Riječ je o dvosatnom televizijskom<br />

showu u kojem<br />

ćemo uz šale, ples i pjesmu<br />

ispratiti – malo i kritikovati<br />

– prošlu i s optimizmom<br />

dočekati Novu godinu.<br />

Sada poklonite i<br />

uzbudljivi adventski<br />

kalendar džinovskog<br />

formata sa 24 erotska<br />

iznenađenja!<br />

KOSMO: Kako provodite<br />

slobodno vrijeme? <strong>Da</strong> li<br />

često izlazite i gdje Vas ljudi<br />

mogu sresti?<br />

ZM: Caffe Club „Gogo“,<br />

gdje se svakog četvrtka i<br />

petka održava „Late Nite<br />

Show“ Magacin Kabarea<br />

je moje svakako omiljeno<br />

mjesto u gradu. Slobodno<br />

vrijeme za sada posvećujem<br />

poslu, ali nadam se skijanju<br />

na našim planinama uskoro.<br />

samo<br />

49,95 …Vam želi<br />

seksi Božić!<br />

Posetite jednu od<br />

najlepših<br />

specijalizovanih<br />

erotskih trgovina:<br />

1100 Wien<br />

1100 Wien<br />

Triester Str. 1b<br />

tel. 01 / 600 88 99<br />

pon.–pet. 10:00–19:00 časova<br />

sub. 10:00–18:00 časova<br />

1150 Wien<br />

Lugner City<br />

tel. 01 / 982 19 00<br />

pon.–pet. 9:00–21:00 časova<br />

sub. 9:00–18:00 časova<br />

1220 Wien<br />

Rautenweg 5<br />

tel. 01 / 743 79 90<br />

pon.–pet. 10:00–19:00 časova<br />

sub. 10:00–18:00 časova<br />

www.orion.at<br />

1211-045<br />

KOsMO 71<br />

AT_Anz_<strong>Kosmo</strong>_KW48_82x124.indd 1 22.11.12 09:53


stars<br />

72<br />

KOsMO<br />

H<strong>Er</strong>O meseca<br />

Brooklyn BEcKHaM,<br />

davidov sin kupio poklone<br />

beskućnicima<br />

Najstariji, trinaestogodišnji <strong>Da</strong>vidov<br />

sin Brooklyn rekao<br />

je svojim roditeljima da<br />

za <strong>Da</strong>n zahvalnosti ne<br />

želi nikakav poklon,<br />

osim da mu dozvole<br />

da on nešto pokloni<br />

beskućnicima. To mu<br />

je i omogućeno, te je<br />

sa telohraniteljima otišao<br />

u tržni centar i kupio<br />

poklone. Dugo je razmišljao<br />

šta bi im bilo najkorisnije, te<br />

je odlučio da to budu kutije<br />

prve pomoći. Dečak je zatim<br />

otišao na mesta gde beskućnici<br />

žive, pozdravio ih je zaželeo sve<br />

najbolje i poklonio svakom po<br />

pakovanje neophodnih stvari<br />

za prvu pomoć. Njemu se prvo<br />

humanitarno iskustvo veoma<br />

dopalo, pa je zamolio i svoju<br />

braću da učine to isto.<br />

Z<strong>Er</strong>O meseca<br />

Pippa MiddlEtOn,<br />

blam s knjigom<br />

Iako je mislila da će njena<br />

knjiga „Celebrate“ izazvati<br />

veliku pažnu, ipak nije<br />

tako. Osim male prodaje,<br />

ona je u knjizi iznela i veoma<br />

glupe savete koji su<br />

postali predmet sprdnje<br />

na Twitteru. Evo nekih:<br />

„Najbolje je gledati zvezde<br />

kada je nebo vedro“, „Kad pripremate<br />

poklon skinite cenu<br />

sa njega“, „Ima nečeg vrlo<br />

britanskog u čaju“, „Možete<br />

raskomadati pile na komade<br />

koji se sastoje od bataka,<br />

karabataka, krilaca<br />

i grudi“, „Univerzalna<br />

je pojava kod ljudi da dočekaju<br />

prvi dan Nove godine“<br />

itd. Na osnovu njenih saveta<br />

nastale su razne parodije na<br />

Twitteru, pa mislimo da je zaslužila<br />

da bude Zero meseca.<br />

Boris na jubileju „Indexa“<br />

U sarajevskoj Skenderiji na velelepnom<br />

koncertu u čast 50 godina grupe<br />

„Indexi“ 23. novembra nastupio je<br />

i hrvatski pevač Boris Novković.<br />

Tom prilikom je izjavio: „Ovaj koncert<br />

za mene ima dodatnu težinu zbog činje-<br />

Marija polupala Breninu kafanu!<br />

„Sklon’te čaše i bokale...“ – i to pod<br />

obavezno kad slavi Marija Šerifović.<br />

Pop pevačica Jelena Tomašević na<br />

koncertu Jennifer Lopez u Istanbulu<br />

upoznala je zvezde serije Selmi <strong>Er</strong>geç i<br />

Nur Fettahoğlu, koje su našoj publici<br />

poznate kao sultanije Hatidže i Mahidevran.<br />

Ona ih je pozvala da budu njeni gosti na<br />

koncertu u Beogradu. Iako je očekivala<br />

da uživo upozna svoju omiljenu pevačicu<br />

Jennifer Lopez u tome nije uspela.<br />

Inače, Jelenina domaćica u Istanbulu je<br />

bila pevačica Emina Jahović.<br />

nice da je moj pokojni otac Đorđe u jednom<br />

periodu bio član „Indexa“. Veselim<br />

se sto sam vidio staru ekipu, odnosno<br />

one koji su još među nama, a i da se vidim<br />

sa sarajevskom publikom. ’Indexi’<br />

su bili spoj entuzijazma i profesionalizma,<br />

što je danas veoma teško naći.“<br />

Marija Šerifović proslavila je svoj 28.<br />

rođendan burno, onako „muški“.<br />

Ona se toliko napila da je u restoranu<br />

„Talas“ na zemuskom keju razbijala sve<br />

što joj je dolazilo pod ruku. Kako kaže<br />

naš izvor, žurka je bila odlična, bilo je<br />

puno poznatih. Nastupala je i trbušna<br />

plesačica iz Bugarske. A od poznatih viđeni<br />

su: Zorica Brunclik, Zlata Petrović,<br />

Đani, Saša Milošević Mare, koji je došao<br />

sa Ksenijom Milošević, što je podgrejalo<br />

priču da su zajedno. Vlasnici restorana<br />

Brena i Boba nisu bili prisutni. Šta će reći<br />

Mariji kada saznaju za razbijanje, čuće se.<br />

Jelena upoznala „sulejmanke“<br />

Fotos: Getty Images, zVg<br />

Jelena Tomašević upoznala je u Istanbulu<br />

zvezde poznate i omiljene turske tV serije.


Željko Bebek izdao novi singl<br />

Bebekov singl zove se „Kaldrma“<br />

i najavljuje novi album<br />

koji će se zvatu: „Kad poljubac<br />

pomešaš sa vinom“.<br />

Bebek se najbolje oseća u ulozi<br />

pevača i to ne krije, srećan je<br />

što ga publika još uvek voli. A<br />

Producenti nekoliko studija širom<br />

Evrope u kojima je Toše Proeski za života<br />

počeo snimanje, skupili su šest do<br />

sada neobjavljenih pesama koje će izaći<br />

sledeće godine kao poseban album.<br />

Slaven Risteski, zet rano preminulog<br />

pevača, i engleski producent Andy<br />

Wright stoje iza ovog projekta. „Nekoliko<br />

ljudi koji su čuli demo-verzije<br />

pesama oduševljeni. Planiramo da sledeće<br />

godine objavimo album na kojem<br />

će se pored ove tri pesme naći još<br />

dve koje su ostale iza njega u Švedskoj<br />

i jedna u Irskoj“, Rekao je Risteski.<br />

o odlasku iz „Dugmeta“ za hrvatski<br />

portal hot.hr, je izjavio:<br />

„Moram reći da sam htio otići<br />

iz benda, ali nisam razmišljao<br />

kako će poslije biti. U važnim<br />

stvarima se Goran i ja nismo<br />

slagali. Kasnije se pokazalo da<br />

sam trebao bolje razmisliti, ali<br />

Nataša je obzirna govečnu prijateljica karijeru. i kada<br />

na svoj rođendan zove goste.<br />

Nove Tošetove pesme<br />

Lepa Tuzlanka Amra Čerkezović<br />

Ova srednjoškolka iz Tuzle<br />

osvanula je na decembarskoj<br />

naslovnoj strani<br />

prestižnog časopisa za<br />

rusko tržište „Harper’s<br />

Bazaar “.<br />

Kako saznajemo, manekenka<br />

trenutno boravi u<br />

Milanu, a editorijal je snimila<br />

pre nekoliko sedmica u Parizu.<br />

U fotografiji koja se nalazi na<br />

naslovnici, bh. lepotica pozira<br />

šta je, tu je. Rezultat svega<br />

je divna solo karijera,<br />

pa se odlazak iz „Bijelog<br />

dugmeta“ pokazao kao<br />

dobro rješenje.“ Zdravlje i<br />

dobra genetika, dodao je<br />

na kraju, važne su za du-<br />

u „otkačenom“ stilu sa jabukom<br />

u ruci. Jarki tonovi preovlađuju,<br />

a nakit čini da izgleda<br />

prelepo u Givenchyjevoj haljini.<br />

Fotografije je radila Natalia<br />

Alaverdian, dok je za stajling<br />

bio zadužen Kirill Zapylikhin.<br />

Na nekima od fotografija Amra<br />

pozira sa rekvizitima kao što su<br />

ribe i rakovi. Tuzlanka uskoro<br />

odlazi u London gde je očekuje<br />

snimanje kampanje za novi<br />

parfem „Pull & Bear“.<br />

Rekla – kazala<br />

OLJA<br />

CRNOGORAC<br />

Voditeljki emisije<br />

„Skandalozno“ u<br />

poslednje vreme sve<br />

više razmišlja o deci.<br />

Izgleda da je ovoj<br />

starleti proradio<br />

majčinski instinkt.<br />

KSENIJA PAJČIN<br />

Nepoznati napadači<br />

ponovo su oskrnavili<br />

grob Ksenije<br />

Pajčin. Čekićem su<br />

razbili spomenik<br />

koji je očajna porodica<br />

tek nedavno<br />

rekonstruisala.<br />

DINO ŠARAN<br />

Bend „Letu štuke“<br />

se uveliko priprema<br />

za koncert 7.<br />

decembra u Sarajevu.<br />

Članovi benda<br />

vredno rade na novom<br />

singlu koji će<br />

premijerno izvesti<br />

na nastupu.<br />

ANA NIKOLIĆ<br />

Ana Nikolić ima novi<br />

automobil za koji<br />

je izdvojila 60.000<br />

eura. Pevačica je uvećala<br />

svoj vozni park<br />

novim džipom bele<br />

boje. Kako kaže, vredi<br />

svaki evro.<br />

MILORAD MAN-<br />

DIĆ MANDA<br />

On je u jednom beogradskom<br />

restoranu<br />

viđen kako japanskim<br />

specijalitetima<br />

i svojom rukom hrani<br />

suprugu Anastasiju.<br />

Kakav papučar!<br />

NIKOLINA PIŠEK<br />

Posle prosidbe ide<br />

udaja. Eto baš to se<br />

dešava srećnoj voditeljki<br />

poreklom<br />

iz Hrvatske. Ona<br />

se udaje uskoro za<br />

srpskog biznismena<br />

Vidoja Ristovića. Javićemo<br />

kako je bilo.<br />

KOsMO 00 73


stars<br />

Kolumna<br />

Zoran<br />

RAdoJkovIć PILe<br />

Kroz<br />

klučaonicu<br />

Pušačka dozvola<br />

australijski naučnik Simon<br />

Chapman predlažio je da se<br />

u okviru kampanje borbe<br />

protiv pušenja uvedu dozvole za<br />

pušače koje bi bile obavezne prilikom<br />

svake kupovine cigareta, a za<br />

čije bi se izdavanje plaćala taksa.<br />

Reizdavanje bi zavisilo od poštovanja<br />

ograničenja o dozvoljenom<br />

broju cigareta. Zanimljiva ideja,<br />

šta kažete? <strong>Da</strong> li se neko od vas<br />

seća da su se cigarete nekada u Jugi<br />

prodavale na komad? Naravno,<br />

ne zbog zdravlja pušača, već zbog<br />

siromaštva u posleratnom periodu.<br />

E, po planu ovog naučnika za<br />

koju godinu će se kupovati samo<br />

onoliko cigareta za koliko imate<br />

plaćenu taksu. Ja sam za, a vi? To<br />

je najnoviji predlog kako bi se sma-<br />

Ostavite<br />

nikotin, dragi<br />

čitaoci! vodim<br />

vas sve na pivo!<br />

njilo pušenje<br />

kod namljađe<br />

populacije.<br />

<strong>Da</strong>nas u<br />

Beču u svakoj<br />

osnovnoj školi deca puše. Ne svi,<br />

ali ima ih od trećeg razreda pa na<br />

dalje. Rekle su mi ćerke koje su<br />

uredno ponuđene cigaretom svaki<br />

dan. Kažu da ne pale, ali kako ja to<br />

mogu da znam? Tako je i u Srbiji, u<br />

Hrvatskoj u BiH. Roditelji nemaju<br />

uvid u dečije dnevne aktivnosti<br />

jer rade, a deca lako dolaze do cigareta.<br />

Evropa je uvela rigorozne<br />

zakone koji se poštuju, ali kako:<br />

pušači su kao opasne zveri zatvoreni<br />

u male staklene prostore. Nepušači<br />

ih gledaju u čudu: koja je to<br />

slila koja nekoga tera da se smrzava<br />

napolju i puši ili se guši u pušačkoj<br />

zoni? Ali ta sila je bolest zavisnosti<br />

od nikotina. Ako se ne možete da<br />

se odviknete sami, pomažu flasteri<br />

nikotina. Hajde da zalepimo po<br />

flaster! I da odemo na pivo.<br />

vaše mišljenje pošaljite na:<br />

zoran.pile@kosmo.at<br />

više vesti na:<br />

www.kosmo.at<br />

74<br />

KOsMO<br />

rihanna u gostima kod<br />

Ellen deGeneres: Brad Pitt<br />

definitivno njen tip.<br />

Rihanni se više sviđa Brad Pitt<br />

Velika pop zvezda Rihanna<br />

je nedavno gostovala u<br />

emisiji Ellen DeGeneres.<br />

Pored ostalih pitanja, u igri „S<br />

kim bi radije?“ zamoljena je da<br />

odgovori ko joj se više dopada:<br />

George Clooney ili Brad Pitt.<br />

„Šokiran sam! Pogrešio sam<br />

u vaspitanju ćerke!“, izjavio je<br />

poznati pevač.<br />

Jon Bon Jovi je prvo zbog orkana<br />

Sandy otkazao evropsku<br />

turnju, a zatim se njegova ćerka<br />

Stephanie predozirala i završila<br />

prvo u bolnici, a zatim i u pritvoru,<br />

što ga je potpuno šokiralo.<br />

„U šoku sam. Ona je moja<br />

mezimica. Vaspitavao sam je da<br />

Na ovo teško pitanje mnoge<br />

žene ne bi znale odgovor. Njoj<br />

su u emisiji pokazane velike<br />

slike oba glumca. Ona se okrenula,<br />

pogledala, i bez imalo<br />

dvoumljenja rekla: „Malo razmislite<br />

o tome, pa onda pogledate<br />

Brada Pitta i pomislite:<br />

Ova pop zvezda, kako prenosi<br />

„Forbes“, najplaćeniji<br />

je zabavljač sa zarađenih<br />

57 miliona dolara prošle<br />

godine, ali plače satima<br />

zbog stvari koje je o sebi<br />

pročitala na internetu.<br />

Swift, čija fotografija krasi<br />

naslovnu stranu „Harper's<br />

Bazaara“, otkriva ovom listu<br />

da je njen ljubavni život postao<br />

meta tabloida, te da jako<br />

bude poštena, da pazi na sebe,<br />

a sada se plašim da sam negde<br />

pogrešio“, požalio se ovom<br />

izvoru muzičar. On neće nastupati<br />

dok ne reši porodične<br />

probleme. Ne valja kad nemaš<br />

dovoljno para za svoju decu, ne<br />

valja kad imaš mnogo, eto šta<br />

se događa, stalno turneje, lova,<br />

a deca se drogiraju. More, da se<br />

uda za našeg Balkanca, pa da<br />

vidiš šta je disciplina.<br />

'Dovraga, ko je taj pored njega?'“<br />

Njena reakcija je oduševila<br />

publiku i izazvala salve smeha.<br />

Bila je iskrena i bez uvijanja<br />

se opredelila za jednog od dva<br />

lepotana. I mene da su pitali,<br />

ne bio bih u dilemi! Najviše<br />

volim Rihannu.<br />

Pevačica Taylor Swift<br />

plače po ceo dan<br />

pati zbog toga, plače i nervira<br />

se. Do duše, svoje suze može<br />

da briše novčanicama zarađenim<br />

nakon što je tugu iskoristila<br />

kao inspiraciju za svoje<br />

hitove. Pitam se, obzirom na<br />

lovu, koju ima šta joj je kog<br />

đavola trebalo i da počne da<br />

čita tabloide i vesti sa interneta?<br />

Ja bih samo pecao i<br />

jurio frajere po ceo dan (mislim<br />

ribe). Jeo skupe slatkiše,<br />

jagnjetinu, vozio Ferrari, i...<br />

ćerka Bon Jovia se „predozirala“<br />

Bon Jovijeva ćerka<br />

završila predozirana<br />

u bolnici.<br />

Fotos: Getty Images, zVg, Drago Palavra<br />

Fotos: wikimedia


Jennifer lopez zapevala<br />

u Beogradu<br />

Svetski poznata pevačica i glumica<br />

Jennifer Lopez nastupila je u sklopu<br />

turneje „<strong>Da</strong>nce Again“ u glavnom<br />

gradu Srbije.<br />

Doputovala je privatnim avionom u pratnji<br />

dečka, majke i blizanaca, Maxa i Eme.<br />

Njeni posebni zahtevi organizatorima bili<br />

su da od aerodroma do hotela ona i deca<br />

putuju različitim automobilima. <strong>Da</strong> sobe<br />

budu izuzetno svetle, te da njena deca<br />

budu smeštena na prvom spratu hotela<br />

i da u sobi imaju puno igračaka i video<br />

igrica. Hrana da bude prilagođena deci, a<br />

voće i povrće sveže i „Bio“. Šta je tražila od<br />

igračaka da obezbede njoj i njenom dečku<br />

nije nam poznato, čak se pitam i kako joj<br />

je mama reagovala, i sa kim je ona smeštena,<br />

sa decom ili sa njom i dečkom.<br />

De Niro i Jay-Z su se na rođendandanu<br />

Leonarda Di-<br />

Caprija posvađali. Povod<br />

ove svađe je što se poznati<br />

reper nije javio na telefon<br />

slavnom glumcu.<br />

Naime, Jay-Z je trebao da napiše<br />

pesmu za filmski festival „Tribeca“.<br />

Po dogovoru, De Niro<br />

ga je zvao danima da se dogovore<br />

oko pesme, a ovaj se nije<br />

Hollywoodski režiser Brad<br />

Bird planira da snimi film o<br />

naučniku Nikoli Tesli, a za<br />

glavnu ulogu planira da angažuje<br />

George Clooneya.<br />

Nataša je obzirna prijateljica i kada<br />

na svoj rođendan zove goste.<br />

George clooney<br />

igra nikolu teslu?<br />

Pisac scenarija za ovaj<br />

film je <strong>Da</strong>mon Lindelof,<br />

koji je radio popularnu<br />

seriju „Lost“, kao<br />

i filmove „Prometej“,<br />

„Kauboji i vanzemaljci“,<br />

de Niro vs. Jay-Z<br />

Veliki uspeh Jennifer lopez<br />

na koncertu u Beogradu u<br />

sklopu „dance again“.<br />

javljao. Nakon šest telefonskih<br />

pokušaja Robert je odustao. E<br />

sada, obojica dolaze na proslavu<br />

rođendana i reper prilazi De<br />

Niru, no ovaj nije raspoložen<br />

za razgovor. Kako je objasnio<br />

jedan od prisutnih, glumac<br />

je reperu rekao da je nekulturan<br />

i nevaspitan, te da je<br />

osnovna kultura da se javiš<br />

nekom na telefon ko te<br />

zove šest puta.<br />

„Zvezdane staze“. Ideja scenarija<br />

se opisuje kao pandan filmu<br />

„Bliski susreti treće vrste“,<br />

a snimanje bi trebalo da počne<br />

sledeće godine. Reditelj Brad<br />

Bird za novi projekt preporučio<br />

se uspehom filma „Nemoguća<br />

misija: protokol duh“<br />

koji je zaradio 700 miliona<br />

dolara. Sve mi se ovo dopada,<br />

osim što Clooney nekako ne<br />

liči na Nikolu Teslu.<br />

KOsMO flash<br />

JUSTIN BIEBER<br />

je raskinuo sa Selenom<br />

Gomez zbog<br />

ljubomore. On je poludeo<br />

kada se Selena<br />

ljubila na filmu, a ona<br />

je bila ljubomorna jer<br />

se stalno dopisuje sa<br />

obožavateljkama.<br />

ALExANDER<br />

SKARSGÅRD<br />

„Vampir <strong>Er</strong>ic“ u seriji<br />

„Prava krv“ glavni je<br />

favorit za ulogu Tarzana<br />

u istoimenom<br />

filmu <strong>Da</strong>vida Yatesa, a<br />

snimanje filma očekuje<br />

se sledećeg leta.<br />

BENICIO DEL<br />

TORO<br />

je u najužem izboru<br />

za ulogu kolumbijskog<br />

narko bosa<br />

Pabla Eskobara u<br />

romantičnom trileru<br />

„Paradise Lost“<br />

(Izgubljeni raj), javljaju<br />

mediji.<br />

BRAD PITT<br />

Popularni glumac se<br />

iz hobija bavi dizajnom.<br />

Dizajnirao je<br />

kadu u obliku guze,<br />

kao i razne stolove,<br />

krevete i ormare, čak<br />

se oduševila i njegova<br />

supruga Angelina.<br />

MADONNA<br />

Popularna pevačica<br />

Madonna slikala se<br />

gola za reklamnu<br />

kampanju svog najnovijeg<br />

parfema<br />

„Truth Or <strong>Da</strong>re Naked“<br />

koji ulazi u prodaju<br />

naredne godine.<br />

CHARLIE<br />

CHAPLIN<br />

Jedan od čuvenih<br />

cilindara i štapova<br />

koje je glumac nosio<br />

u filmovima „Mala<br />

skitnica“ i „Svetlost<br />

velegrada“ stavljeni<br />

su na javnu aukciju u<br />

Los Angelesu.<br />

KOsMO 00 75


scEna<br />

tri PitanJa<br />

Marko STIJAkovIć,<br />

predsednik<br />

Austrijsko–srpskog<br />

društva<br />

„Jačamo postojeće i<br />

gradimo nove mostove”<br />

KOSMO: Ko su izvođači programa?<br />

M.S.: S obzirom da u Austriji živi<br />

i stvara veliki broj srpskih umetnika,<br />

mi nastojimo da ih, zajedno<br />

sa njihovim kolegama iz drugih<br />

zemalja, uključimo u program, pa<br />

tako Svetosavski bal ima i multi–<br />

kulti karakter. Naravno, biće tu i<br />

muzičke zvezde iz Srbije.<br />

KOSMO: Šta za Austrijsko–<br />

srpsko društvo znači organizovanje<br />

bala?<br />

M.S.: Mi smo nastavili najstariju<br />

srpsku tradiciju u ovoj zemlji i to<br />

je velika odgovornost, ali i čast.<br />

Svetosavski bal je svedočanstvo<br />

istorije, prijateljstva i zajedničke<br />

kulture i mi ćemo te vrednosti i<br />

dalje razvijati.<br />

KOSMO: Koje obaveze ima<br />

ASD kao član organizacije<br />

PAN (Partner aller Nationen)?<br />

M.S.: Kao produžena ruka diplomatije,<br />

mi jačamo postojeće<br />

i gradimo nove mostove saradnje<br />

između Austrije i Srbije.<br />

Istovremeno, mi umrežavamo<br />

srpske organizacije i pojedince,<br />

jačajući procese integracije, a<br />

kultura je jedan od naših prioriteta<br />

u radu.<br />

76 KOsMO<br />

Naša novinarka<br />

Vera<br />

Marjanović<br />

i ove godine<br />

je odgovorna<br />

za umetnički<br />

program bala.<br />

Na prošlogodišnjem otvaranju<br />

zapevala je i Marija Šerifović.<br />

Luksuzni Parkhotel Schönbrunn<br />

otvara vrata posetiocima bala.<br />

alles Walzer!<br />

U organizaciji Austrijsko–srpskog<br />

društva 25.<br />

januara 2013. u Parkhotel<br />

Schönbrunn održaće se Svetosavski<br />

bal, čiji koreni sežu<br />

u prvu polovinu 19. veka.<br />

Balski program je kroz godine<br />

dobio ustaljenu formu:<br />

klasična muzika, gradska<br />

igra „Bojarka“ iz starog<br />

Beograda i plesna numera<br />

uz „Srpski kadril“ za<br />

ceremoniju otvaranja,<br />

a onda puno muzike<br />

za ples do kasno u<br />

noć. Kao i do sada, u<br />

programu je planirano<br />

iznenađenje večeri, a<br />

bogata tombola, izbor<br />

najboljeg plesnog para<br />

i niz drugih pratećih sadržaja<br />

zvuče obećavajuće. Omladina<br />

Austrijsko–srpskog društva u<br />

zasebnoj sali za svoje vršnjake<br />

priprema zabavu uz njima bliske<br />

muzičke ritmove.<br />

I na ovom Svetosavskom balu<br />

očekuju se brojne visokorangirane<br />

zvanice iz sveta politike,<br />

diplomatije, privrede i kulture,<br />

kako sa srpske, tako i sa<br />

austrijske strane, kao i visoki<br />

zvaničnici Srpske pravoslavne<br />

crkve. Biće to prilika da se prisutni<br />

podsete tradicionalnih<br />

kulturnih veza između Srbije<br />

i Austrije, što se ceremonijom<br />

otvaranja posebno naglašava.<br />

Naime, polovinom 19. veka<br />

dobar deo srpske intelektualne<br />

elite je boravio u Beču, gde su<br />

I ove godine igraće se do jutra, a<br />

program krije puno iznenađenja.<br />

sticali obrazovanje i navike koje<br />

su prenosili u Srbiju, jačajući<br />

građansko društvo.<br />

Istorijski spisi kazuju da je od<br />

1842. u Beču boravio knez Miloš<br />

Obrenović. On je bio pokrovitelj<br />

Slovenskih balova na<br />

kojima je okupljao svoje sunarodnike<br />

i njihove prijatelje drugih<br />

nacija. Tako je 28. januara<br />

1846. u Graziensaal, poznatoj<br />

pod imenom „Zur goldenen<br />

Birne“, na balu izveden „Srpski<br />

kadril“ koji je po kneževom<br />

nalogu komponovao Johann<br />

Strauss Sohn. Od kako je pre<br />

16 godina obnovljena tradicija<br />

održavanja srpskih balova u<br />

Beču, ta kompozicija je obavezni<br />

deo programa.<br />

Fotos: Drago Palavra


ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

66. Hrvatski bal<br />

19. januara 2013. godine, s<br />

početkom u 20:30 časova,<br />

održaće se tradicionalni Hrvatski<br />

bal u raskošnim salama<br />

Parkhotel Schönbrunna.<br />

Ovogodišnji bal održava se<br />

pod sloganom „Hrvati meet<br />

Schönbrunn“ koji treba da<br />

naglasi pristupanje Hrvatske<br />

Evropskoj uniji 1. jula 2013.,<br />

kao i Beč kao metropolu u<br />

kojoj se hrvatska zajednica, u<br />

otvorenoj i intenzivnoj razmeni,<br />

susreće sa drugim jezicima,<br />

narodima i uticajima. a goste<br />

očekuje bogat i raznovrsan<br />

program. Na otvaranju će biti<br />

predstavljen muzički projekt<br />

„Rhapsody in <strong>Da</strong>nube Blue“,<br />

a kao glavni izvođači večeri<br />

najavljeni su Gibonni i Matija<br />

Dedić. Informacije i rezervacije<br />

karata: +43 (1) 504 63 54,<br />

mail: ured@hrvatskicentar.at<br />

Bal se održava u raskošnom<br />

Parkhotel Schönbrunnu.<br />

Zlatan Stipišić Gibonni pevaće<br />

gostima posle ponoći.<br />

Izvrsni muzičar Matija dedić<br />

ulepšaće Hrvatski bal.<br />

Prednovogodišnje zagrevanje<br />

u Pratergalerien.<br />

Estrada EVEnts:<br />

Seka Aleksić i Jovan Perišić<br />

Vruća bečka noć sa jednom<br />

od najtiražnijih i najpopularnijih<br />

neo-folk pevačica<br />

iz Srbije Svetlanom Sekom<br />

Aleksić. Cene karata od 15<br />

evra za studente, do 70 evra<br />

za VIP mesta. Informacije<br />

i rezervacije karata na +43<br />

(0)680 242 59 16.<br />

Nezaboravno novogodišnje<br />

veče: all inclusive za 65 evra.<br />

nOVa GOdina<br />

kuca „na vratima“!<br />

Nova godina pod pokroviteljstvom<br />

bečkog FPÖ-a,<br />

uz bogat muzički program:<br />

Aleksandru Bursać, Mikija<br />

Gajića, Živkicu Miletić i Radeta<br />

Nikolića Bikinjca. Informacije<br />

i rezervacije: 0699<br />

17 631 411 (Aca) i 0681 10<br />

287 706 (Maki).<br />

„Jednim klikom miša do<br />

kursa njemačkog jezika“<br />

Online-ponuda www.sprachportal.at doseljenicima brzo i<br />

lahko pokazuje put do sljedećeg kursa njemačkog jezika i<br />

interaktivno priprema kandidate za jezičke ispite.<br />

Austrijski integraci oni fond<br />

(ÖIF) sada nudi novu online-uslugu<br />

za migrante: Cilj<br />

platforme „Sprachportal“ je<br />

olakšati učenje njemačkog<br />

jezika i doseljenicima ponuditi<br />

optimalnu uslugu u traženju<br />

odgovarajućeg kursa<br />

njemačkog jezika. Istovremeno<br />

ÖIF je pokrenuo i<br />

jezički hotline („Sprach-<br />

Hotline“). Na telefonskom<br />

broju 01/7151051-250 doseljenicima<br />

se pruža lično<br />

savjetovanje o odgovarajućim<br />

ponudama za učenje<br />

njemačkog jezika.<br />

Svi kursevi na jednom mjestu.<br />

Jezički portal ÖIF-a po<br />

prvi put objedinjuje vlastite<br />

kurseve njemačkog jezika<br />

kao i eksterne kurseve certificiranih<br />

instituta na jednom<br />

mjestu – i to za cijelu<br />

Austriju. Na Portalu se nalaze<br />

i objašnjenja ponuda<br />

kurseva ÖIF-a, a jednim klikom<br />

možete se i info<strong>mir</strong>ati<br />

o terminima jezičkih ispita.<br />

Učiti njemački online<br />

Na platformi „Sprachportal“<br />

ÖIF proširuje i svoju<br />

ponudu u pravcu elektronskog<br />

učenja (e-learning): u<br />

ponudi stoji i online-kurs<br />

na nivou A1. Interaktivno<br />

učenje predstavlja prema<br />

mišljenju stručnjaka optimalnu<br />

nadopunu redovnim<br />

kursevima njemačkog jezika.<br />

Online-kursevi za nivoe<br />

A2 i B1 su u pripremi.<br />

Spremni za ispit? Kao i<br />

u slučaju polaganja vozačkog<br />

ispita, na platformi<br />

„Sprachportal“ postoji mogućnost<br />

simulacije ispitne<br />

situacije u kojoj se u određenom<br />

vremenu moraju<br />

riješiti zadaci.<br />

Više usluge<br />

U isto vrijeme s platformom<br />

„Sprachportal“ ÖIF<br />

je pokrenuo i svoj jezički<br />

hotline („Sprach-Hotline“).<br />

Na telefonskom broju<br />

01/7151051-250 svi doseljenici<br />

mogu dobiti savjete<br />

o odgovarajućim kursevima<br />

njemačkog jezika.<br />

www.sprachportal.at<br />

Hotline:<br />

+43 (1) 715 10 51-250<br />

Austrijski integracioni fond pokrenuo je portal<br />

za sveobuhvatno učenje njemačkog jezika.<br />

KOsMO 77


scEna<br />

19.11.2011.<br />

„dovodimo<br />

MaJstOr Za ZVEZdE. Hajrudin rudi<br />

Mešanović se estradnim menadžerstvom<br />

uspešno bavi od 2002. Radio je sa najvećim<br />

estradnim profesionalcima, a od 2009.–2011.<br />

bio je generalni menadžer dragane Mirković.<br />

KOSMO: Kako si počeo<br />

da se baviš organizacijom<br />

koncerata?<br />

Hajrudin Rudi Mešanović:<br />

Organizacijom koncerata počeo<br />

sam da se bavim 2002.<br />

Počelo je vrlo spontano. Ja i<br />

moj brat smo vlasnici jednog<br />

fudbalskog kluba u Beču koji se<br />

zove „SV Donau“. Počeli smo<br />

da organizujemo žurke sa ide-<br />

78 KOsMO<br />

Poznati bečki estradni menadžer<br />

Hajrudin Rudi Mešanović<br />

(estrada events),<br />

vlasnik fudbalskog kluba<br />

„Sv donau“ i građevinske<br />

firme „MdA-Bau“, ekskluzivno<br />

za KOsMO.<br />

22.10.2011.<br />

jom da obezbedimo dodatan<br />

izvor prihoda, kako bi ojačali<br />

klub. I odatle je to krenulo, sa<br />

te sportske strane, a razvilo se<br />

dalje tako da su se sport i muzika,<br />

dve moje omiljene stvari za<br />

koje živim, ukrstile.<br />

KOSMO: Sada imaš agenciju<br />

Estrada Events?<br />

HRM: <strong>Da</strong>, u pitanju je mlada<br />

21.4.2012.<br />

acu lukasa!“<br />

firma koja će 1. januara napuniti<br />

godinu dana, a koja je<br />

specijalizovana za organizaciju<br />

estradnih nastupa i angažovanje<br />

izvođača. Estradu Events<br />

vodim sa kolegom Slobodanom<br />

Lajićem. To je jaka i stabilna<br />

firma.<br />

KOSMO: Kakav je odziv publike<br />

na Vaše koncerte?<br />

HRM: Na svim našim koncertima<br />

poseta je bila takoreći<br />

maksimalna. To je ono što mi<br />

radimo, i radimo dobro. U ovoj<br />

vrsti posla je bio i biće uvek najvažniji<br />

marketing.<br />

KOSMO: Šta očekuje publiku<br />

u narednom periodu?<br />

HRM: Mi slušamo publiku, šta<br />

U februaru 2013. estrada events dovodi Acu Lukasa<br />

u Beč. obožavaoci – hvatajte red za karte!<br />

ona kaže. Pratimo, ne izmišljamo,<br />

ne mislimo da to mora da<br />

bude po nekom našem ukusu.<br />

Pokušavamo da pogodimo šta<br />

ljudi traže, šta je interesantno i<br />

aktuelno. 8. decembra nastupaju<br />

Seka Aleksić i Jovan Perišić.<br />

Eksluzivna informacija samo<br />

za čitaoce magazina KOSMO:<br />

u februaru, 16. ili 23. dolazi<br />

Aca Lukas. 9. marta, povodom<br />

<strong>Da</strong>na žena, održaće se koncert<br />

Tonija Cetinskog koji smo sada<br />

pomerili. A uz njega će, najverovatnije,<br />

nastupiti Zabranjeno<br />

pušenje i Alen Islamović.<br />

KOSMO: Koga bi voleo da<br />

dovedeš u Beč?<br />

HRM: Otkriću ti i tu tajnu. Mi<br />

smo tri cela meseca pregovarali<br />

sa suprugom Đorđa Balaševića.<br />

I posle ta duga tri meseca pregovaranja<br />

nismo uspeli da napravimo<br />

dogovor. Bilo mi jako<br />

žao što nisam taj posao doterao<br />

do kraja, ali se nadam da ću u<br />

skorašnje vreme uspeti da sa<br />

njom nađem zajednički jezik.<br />

Balašević ovih dana nastupa<br />

u Beču (intervju je vođen polovinom<br />

novembra, prim.ur.),<br />

ali je organizaciju radila firma<br />

koja nije iz Beča, a i sala prima<br />

samo oko 600 ljudi, pa su te<br />

karte davno rasprodate. To je<br />

dvorana koja je mala za Đorđa<br />

Balaševića. A osim Balaševića,<br />

od muzičara koje bih voleo da<br />

dovedem, a to do danas nisam<br />

uspeo, sigurno Riblju Čorbu.<br />

KOSMO: Najveća imena sa<br />

kojima si radio?<br />

HRM: Dino Merlin, Ceca,<br />

Halid Bešlić, Lepa Brena, Željko<br />

Joksimović, Parni Valjak,<br />

Dragana Mirković...<br />

KOSMO: Planovi za 2013.?<br />

HRM: Oliver Dragojević i Prljavo<br />

kazalište – u aprilu 2013.<br />

Fotos: Drago Palavra, zVg


„Otvaramo mesto<br />

za ozbiljniju publiku!“<br />

Elvis Biberović Deen, dobro<br />

poznati organizator balkanskih<br />

muzičkih događaja u<br />

Beču, govori za KOSMO...<br />

Povod razgovora je otvaranje<br />

novog kluba koji će se zvati<br />

„Insomnia“ (Ottakringer<br />

Straße 50, 1170 Wien).<br />

KOSMO: Najavio si otvaranje<br />

novog kluba?<br />

Elvis Deen: Ja i moj poslovni<br />

partner preuzeli smo nekadašnji<br />

„Diamond“ i tu otvaramo<br />

novi klub. Otvaranje je zakazano<br />

za 5. decembar, nastupiće<br />

odlični pevač Boban Rajović.<br />

KOSMO: Zašto si klub nazvao<br />

„Insomnia“ (nesanica)?<br />

ED: Kod nas se ne spava, i to<br />

obećavamo našim gostima.<br />

KOSMO: Kako si došao na<br />

ideju da se upustiš u te vode?<br />

ED: Čini mi se da malo ozbiljniji<br />

ljudi koji žele u provod, u<br />

klub sa muzikom, ali ne na neki<br />

glasan koncert, dakle u veliku<br />

gužvu, nemaju gde da izađu.<br />

Kvalitetna muzika, dobro raspoloženje<br />

i pri tome nekakav<br />

komfor, eto to nudimo. Zato<br />

smo i preuredili klub da ima<br />

specijalan VIP deo u kojem će<br />

biti osam odvojenih separea sa<br />

mestom za deset osoba u svakom<br />

od njih. Mislim da je prošlo<br />

vreme koncerata i velikih<br />

diskoteka u kojima staje nekoliko<br />

hiljada ljudi. Gosti se bolje<br />

Designer-Brillen-Geschenkbox<br />

AB<br />

199<br />

statt<br />

349<br />

optische<br />

Gläser (Dpt 6/2)<br />

EURinkl.<br />

und Uhr<br />

UVP<br />

€20 GUTSCHEIN<br />

<strong>auf</strong> eine Geschenkbox, solange der Vorrat reicht<br />

„kod nas se ne spava, i to možemo da obećamo našim<br />

gostima“, kaže o klubu „Insomnia“ vlasnik elvis deen.<br />

osećaju u klubu, u nekom klupskom<br />

okruženju, a da slušaju<br />

veliku zvezdu. E, sad, u Beču su<br />

klubovi uglavnom malo manji,<br />

znači da primaju oko 300 ljudi,<br />

pa se ne isplati dovesti neku veliku<br />

zvezdu. Mi imamo mesta<br />

za oko 900 ljudi.<br />

KOSMO: Šta gosti mogu<br />

da očekuju?<br />

ED: Svakog petka ćemo imati<br />

gostovanje neke velike zvezde,<br />

svake subote gostujućeg<br />

DJ-a (uključujući i mog brata<br />

DJ Denisa Deena), jednom<br />

mesečno imaćemo „Veče prijatelja“.<br />

Želimo da privučemo<br />

malo ozbiljniju publiku. Nije<br />

da zapostavljamo mlade, ali nismo<br />

mesto za najmlađe, za one<br />

koji nemaju ni 18 godina.<br />

Designer-Sonnenbrillen<br />

€10<br />

-50%<br />

bis<br />

LUGNER CITY<br />

MAUSIMARKT<br />

www.sunglasses-outlet.at<br />

vom empfohlenen Verk<strong>auf</strong>spreis<br />

GUTSCHEIN<br />

<strong>auf</strong> eine Sonnenbrille ab EUR 50 Eink<strong>auf</strong>swert


KUltUra<br />

Prošetaj, pogledaj...<br />

Efterklang<br />

2.12., Arena<br />

ivo Papasov<br />

12.12., Konzerthaus<br />

trödlermarkt 2012<br />

16.12., Wiener Stadthalle<br />

<strong>die</strong> toten Hosen<br />

22.12., Wiener Stadthalle<br />

New York Ska Jazz ensemble<br />

23.12., Arena<br />

Tačka: razno<br />

Werkbundsiedlung Wien 1932<br />

do 13.1.13., Wien Museum<br />

1932. nastao je<br />

čuveni projekat<br />

Werkbundsiedlung:<br />

stambene uzor-zgrade<br />

precizno uređene<br />

spolja i iznutra za ljude<br />

budućnosti.<br />

reinhold Bilgeri & Band<br />

29.12., Konzerthaus<br />

„Rockprofessor“<br />

Bilgeri – pevač, tekstopisac,<br />

autor scenarija<br />

i filmski režiser<br />

– stvarao je istoriju<br />

austrijskog popa 70ih,<br />

80-ih i 90-ih.<br />

Moneybrother<br />

12.12., Arena<br />

Velika zvezda švedske<br />

muzičke scene,<br />

Anders Wendin<br />

aka Moneybrother<br />

predstavlja svoj<br />

novi album „This Is<br />

Where Life Is“.<br />

www.arena.at<br />

erwin Wurm<br />

12.12.12.–17.2.13. Albertina<br />

Austrijski umetnik<br />

<strong>Er</strong>win Wurm<br />

(1954.) izlaže radove<br />

u različitim tehnikama<br />

koji su jezgro<br />

njegovog novog, nedovršenog<br />

projekta.<br />

80<br />

KOsMO<br />

Max <strong>Er</strong>nst<br />

23.1. – 5.5.2013., Albertina<br />

„Pre nego zaroni, ronilac<br />

nikad ne zna šta će izneti<br />

na površinu.“ (Max <strong>Er</strong>nst)<br />

Muzej Albertina godinu<br />

počinje važnom izložbom:<br />

prvom austrijskom retrospektivom<br />

velikog umetnika<br />

Maxa <strong>Er</strong>nsta. Posetioci<br />

će moći da vide izbor od<br />

150 slika, kolaža, skulptura,<br />

reprezentativnih primera<br />

ilustrovanih knjiga i dokumenata<br />

koji daje dobar uvid<br />

u sve stvaralačke faze, teh-<br />

slash<br />

10.2.13., Gasometer<br />

Legendarni gitarista Slash<br />

priređuje feštu u Beču.<br />

Ko još ne zna za njega, dugokosog,<br />

kovrdžavog gitaristu<br />

sa cilindrom i naočarima za<br />

sunce? Nakon što je osvojio<br />

svet i prodao preko sto miliona<br />

albuma sa legendarnom<br />

američkom grupom Guns N’<br />

Roses, Slash se vratio na scenu<br />

1994. godine sa grupom<br />

Snakepit, a zatim su usledila<br />

dva albuma njegovog novog<br />

Sowjetmoderne<br />

1955–1991<br />

8.11.–25.2., Architektur<br />

Zentrum Wien<br />

Izložba sovjetske moderne<br />

otkriva bogato i zapostavljeno<br />

nasleđe.<br />

U skladu sa svojim naslovnim<br />

motom: „Nepoznata<br />

istorija“, ova izložba se bavi<br />

do sada ne preterano obrađivanom<br />

temom – velikim<br />

arhitektonskim nasleđem u<br />

bivšim neruskim sovjetskim<br />

nike i inovativne postupke<br />

kroz koje je ovaj umetnik<br />

prolazio. Max <strong>Er</strong>nst je jedna<br />

najvažnijih stvaralačkih<br />

figura XX veka i stoji<br />

rame uz rame sa Matisseom,<br />

Picassom, Beckmannom,<br />

Kandinskym i Warholom.<br />

U istoriju umetnosti ušao<br />

je zabeležen kao rani predstavnik<br />

dadaizma, pionir<br />

nadrealizma i izuzetno produktivni<br />

inovator u novim<br />

tehnikama umetničkog<br />

oblikovanja, kao što je npr.<br />

kolaž. Retrospektiva prikazuje<br />

neumornog umetnika<br />

u stalnoj borbi za osvajanje<br />

slobode i kreativnosti.<br />

benda Velvet Revolver: Contraband<br />

iz 2005. i Libertad<br />

iz 2007. Slashov prvi solo<br />

album pojavio se konačno<br />

2010. godine, a njemu je<br />

usledio 2012. drugi, pod nazivom<br />

„Apocalyptic Love“.<br />

Magazin KOSMO i organizator<br />

koncerta poklanjaju<br />

srećnom dobitniku 1 x 2<br />

ulaznice za Slash feat. Myles<br />

Kennedy and The Conspirators.<br />

Pošaljite nam mejl<br />

na gewinnspiel@kosmo.at<br />

sa svim Vašim kontakt podacima<br />

i šifrom „Slash“ najkasnije<br />

do 10. januara 2013.<br />

Magazin KOSMO želi Vam<br />

nezaboravan koncert.<br />

republikama koje je nastajalo<br />

od sredine pedesetih<br />

do raspada Sovjetskog Saveza<br />

1991. Pažnja istraživača<br />

pri tom nije na Rusiji, već<br />

na arhitekturi Azerbejdžana,<br />

Jermenije, Gruzije, Kazahstana,<br />

Litvanije itd. I dok<br />

su konstruktivizam i staljinistička<br />

arhitektura epohe<br />

dobro poznate na Zapadu,<br />

sovjetska moderna druge polovine<br />

XX veka ostala je do<br />

danas praktično nepoznata.<br />

Istraživanje je pripremio tim<br />

stručnjaka Architekturzentruma,<br />

u saradnji sa lokalnim<br />

ekspertima i arhitektima.<br />

www.azw.at<br />

velika retrospektivna izložba originalnog<br />

i inovativnog Maxa ernsta.<br />

naGradna<br />

iGra<br />

Nezaobilazno muzičko veče: legendarni<br />

gitarista Slash svira u Beču.<br />

Izložba koja je falila: pregled sovjetske<br />

arhitektonske moderne.


Fotos: wikimedia, zVg<br />

Redaktion: Uroš Miloradović<br />

kino – najnoviji blockbusteri<br />

Hobbit<br />

Avantura, komedija<br />

Glumci: Martin Freeman,<br />

Richard Armitage, Ian Mc-<br />

Kellen, Andy Serkis<br />

Režija: Peter Jackson<br />

Na repertoaru od: 13.12.<br />

Najiščekivaniji film godine,<br />

„Hobbit“ je još jedno delo iz<br />

radionice snova Petera Jacksona.<br />

U pitanju je „prequel“<br />

(prednastavak!) trilogije „Gospodar<br />

prstenova“ u kojem su<br />

prikazane avanture hobita Bilba<br />

Bagginsa (Beutlina) koje su<br />

ga dovele do moćnog prstena.<br />

Knjige<br />

Momentum<br />

roger Willemsen<br />

„Život se ne može produžiti,<br />

ali se može opevati“, poručuje<br />

autor. U svojoj novoj knjizi<br />

Willemsen prikazuje tok jednog<br />

života kroz momenate koji<br />

su ga obeležili. Trenuci intenzivnog<br />

zadovoljstva, upečatljive<br />

situacije i dijalozi, pogledi<br />

na prirodu ili umetničko delo,<br />

trenuci zaljubljenosti... „Momentum“<br />

nije samo knjiga ličnih<br />

sećanja, već i uputstvo kako<br />

da prepoznate važne momente<br />

sopstvenog života.<br />

S. Fischer Verlag, 2012.<br />

django Unchained<br />

Western<br />

Glumci: Leonardo Di-<br />

Caprio, Christoph Waltz,<br />

Samuel L. Jackson<br />

Režija: Quentin Tarantino<br />

Na repertoaru od: 18.1.13.<br />

Novi film Qentina Tarantina u<br />

kojem zapaženiju ulogu tumači<br />

naše (austrijske) gore list, odlični<br />

Christoph Waltz. Django<br />

(Jamie Fox) je rob na američkom<br />

jugu kojeg otkupljuje<br />

lovac na ucenjene glave (Christoph<br />

Waltz) s namerom da od<br />

njega napravi pomoćnika.<br />

Graz, Alexanderplatz<br />

Barbara Marković<br />

„Graz, Alexanderplatz“ je književni<br />

projekt popisivanja ukupnog<br />

tekstualnog sadržaja tri<br />

trga u Grazu: Jakominiplatza,<br />

Griesplatza i Hauptplatza u<br />

periodu između novembra<br />

2011. i februara 2012. godine.<br />

Pčelica-prepisivačica i -popisivačica<br />

Marković je u svojim<br />

„zimskim šetnjama“ verno (i<br />

ručno) beležila sve postojeće<br />

reklamne tekstove, grafite,<br />

oglase, zidne psovke i delirične<br />

ispovesti na ova tri trga.<br />

Leykam, 2012.<br />

Frankenweenie<br />

Crtani film<br />

Glasovi: Winona Ryder,<br />

Catherine O'Hara and Martin<br />

Short<br />

Režija: Tim Burton<br />

Na repertoaru od: 24.1.13.<br />

Kada Victorovog psa ljubimca<br />

udari auto i on podlegne ranama,<br />

Victor odlučuje da ga oživi<br />

na jedini način koji je njemu<br />

poznat. Ali kada prikrpljeni<br />

frankenštajnski pas počne da<br />

seje strah po komšiluku, Victor<br />

ih mora ubediti da je u pitanju<br />

stvor dobrog srca.<br />

der neue obama<br />

christoph von Marschall<br />

Barack Obama na izborima<br />

2012. nije nastupio kao mesija,<br />

već kao predstavnik moći. Četiri<br />

godine na vlasti promenile<br />

su njegovu politiku. Za Obamin<br />

reizbor nisu zaslužni ni<br />

njegova harizma, ni govornički<br />

dar, već to što je uspeo da motiviše<br />

birače koji stoje na sredini<br />

političkog spektra. Marschall<br />

je već 2007. objavio knjigu posvećenu<br />

Obaminom životu, u<br />

novoj publikaciji on se nadovezuje<br />

na dosadašnji rad.<br />

Orell Fuessli, 2012.<br />

cd polica<br />

Swift Taylor<br />

Red<br />

seeed<br />

Seeed<br />

P!nk<br />

The Truth About Love<br />

Neil Young<br />

Psyhedelic Pill<br />

rihanna<br />

Unapologetic<br />

dVd polica<br />

romper stomper<br />

Surovi australijski<br />

film<br />

o bandi naci<br />

skinheda iz<br />

Melbourna.<br />

Glavna uloga:<br />

Russell Crow.<br />

igrice<br />

doom 3<br />

Radnja se odigrava<br />

na Marsu<br />

2145. Grupa<br />

vojnika se bori<br />

sa opakim bićima<br />

iz druge<br />

dimenzije.<br />

Prototype 2<br />

James Heller<br />

poseduje neobične<br />

moći i želi<br />

da osveti smrt<br />

porodice nastradale<br />

od „Blacklight“<br />

virusa.<br />

kevin Smith –<br />

Arthaus Close-up<br />

Kolekcija urnebesnihfilmova:<br />

Clerks (Die<br />

Ladenhüter),<br />

Chasing Amy i<br />

Dogma.<br />

das Bourne Vermächtnis<br />

Četvrti nastavak<br />

uspešne<br />

Bourne franšize<br />

koji je dožveo<br />

odličan prijem<br />

kod bioskopske<br />

publike.<br />

KOsMO 81


KUltUra<br />

Info-ćoše<br />

Queer art retrospektiva<br />

do 3.2.13., Wien<br />

Veliku izložbu pod nazivom<br />

„Rosa Arbeit <strong>auf</strong> goldener<br />

Straße“ možete pogledati u galerijiAkademije<br />

likovnih<br />

umetnosti<br />

(Schillerpl. 3,<br />

1010 Wien).<br />

Kontrust<br />

25.1.13., Szene Wien<br />

Kontrust je sedmočlani austrijski<br />

crossover bend koji vernu publiku<br />

stiče i van granica zemlje. Njihov<br />

hit „Bomba“<br />

imao je preko<br />

dva miliona<br />

klikova na<br />

YouTubeu.<br />

elisabeth<br />

u decembru, Raimund Theater<br />

Najuspešniji mjuzikl na nemačkom<br />

govornom području ponovo<br />

dolazi u Beč. Do sada je ovaj<br />

spektakl o životu<br />

kraljice<br />

Elizabete videlo<br />

oko 8,5<br />

miliona ljudi.<br />

Motörhead<br />

10.12., Ljubljana, Hala Tivoli<br />

Legendarni metal sastav zaobilazi<br />

Austriju, ali, ako je za utehu,<br />

svira u obližnjoj Ljubljani. Evropska<br />

turneja<br />

„The World<br />

Is Yours“ na<br />

koju su fanovi<br />

dugo čekali.<br />

Blumentopf<br />

21.12., WUK<br />

Nakon unapred rasprodate turneje<br />

u maju, fudbalskih reportaža<br />

sa Svetskog prvenstva na ARD-u,<br />

Blumentopf<br />

su u decembruponovo<br />

„on the<br />

road“.<br />

82 KOsMO<br />

dečiji teatar<br />

narrenschloss<br />

Pored škole glume na BKSu,<br />

interaktivni teatar Narrenschloss<br />

nudi i pomoć u školi.<br />

Školu glume Narrenschlossu<br />

organizuje pozorišna akademija<br />

„Papilon“, a od skoro je<br />

počeo i projekat „Nachhilfe<br />

im Schlauschloss“. Našoj<br />

deci je u austrijskom školstvu<br />

mnogo teže nego onima kojima<br />

je nemački maternji jezik.<br />

Još veći problem pri učenju<br />

i pisanju domaćih zadataka<br />

nastaje ako roditelji ne mogu<br />

22. silvesterpfad Wien<br />

31.12., Wiener Altstadt ujuro. Na desetak bina na-<br />

Dočekajte Novu godinu na<br />

bečkim ulicama, uz bogat i<br />

raznovrsan program.<br />

Već 23 godine zaredom<br />

gradska vlada organizuje<br />

bogat i besplatan novogodišnji<br />

doček za sve one koji<br />

ovu feštu radije slave na ulici.<br />

I ove godine očekuje vas<br />

pravi mega-party: između<br />

200.000 i 300.000 posetilaca<br />

iz zemlje i inostranstva<br />

moći će da uživaju u programu<br />

koji će trajati do dva sata<br />

Winterfest<br />

15.12., Brunnenpassage<br />

Velika žurka za ispraćaj stare,<br />

uspešne godine, sa prijateljima<br />

i obožavaocima.<br />

Završetak godine Brunnenpassage<br />

obeležava velikom<br />

zimskom proslavom. Prisutne<br />

očekuje bogat i zanimljiv<br />

program. Na početku večeri<br />

nastupa veliki Brunnenchor,<br />

sa repertoarom pesama iz<br />

celog sveta između kojih će<br />

se čuti Korali Johanna Sebastiana<br />

Bacha. Na kraju zvaničnog<br />

programa nastupiće<br />

da im pomognu, jer ni sami<br />

ne vladaju dovoljno dobro<br />

gradivom ili jezikom. Pomoć<br />

uz pristupačne cene se nudi iz<br />

svih predmeta na nemačkom<br />

jeziku, kao i za svu decu koja<br />

pohađaju „Volks-, Mittelschule“<br />

i gimnaziju.<br />

Ako smatrate da će vam deca<br />

učvrstiti maternji jezik kroz<br />

glumu ili da im je potrebna pomoć<br />

pri učenju, više informacija<br />

možete dobiti na telefon<br />

0664 86 92 870.<br />

Narrenschloss<br />

Stadioncenter 1.OG<br />

Olympiaplatz 2<br />

1020 Wien<br />

www.narrenschloss.org<br />

stupiće oko 300 umetnika i<br />

izvođača, a žarišta žurki biće<br />

veliki trgovi: Rathausplatz,<br />

Freyung, Am Hof, Stephansplatz,<br />

Hoher Markt, Neuer<br />

Markt i Kärntner Straße.<br />

31. decembra staro jezgro<br />

Beča još jednom se pretvara u<br />

pravu party-zonu. Takozvani<br />

„Silvesterpfad“, novogodišnja<br />

staza, preseći će Beč<br />

uzduž i popreko. Velika<br />

gradska novogodišnja zabava<br />

privlači hiljade gostiju iz<br />

zemlje i inostranstva.<br />

www.wien-konkret.at<br />

cover-band koji će izvesti<br />

najveće hitove iz već petogodišnje<br />

istorije postojanja<br />

Brunnenchora, a publika se<br />

poziva na zajedničko gromoglasno<br />

pevanje, po volji,<br />

mogućnostima i želji. Na<br />

kraju večeri muziku će zavrteti<br />

ženski DJ kolektiv Brunnhilde.<br />

Ako do sada niste<br />

posetili Brunnenpassage,<br />

ovo je pravi trenutak da postanete<br />

njegov stalni posetilac<br />

i vatreni pristaša.<br />

KunstSozialRaum Brunnenpassage:<br />

Brunnengasse 71/<br />

Yppenplatz, 1160 Wien<br />

Telefon: 01/890 60 41<br />

www.brunnenpassage.at<br />

dečija pozorišna akademija + pomoć<br />

u školi: Teatar Narrenschloss.<br />

Beč poziva sve zainteresovane na još<br />

jedan gradski Novogodišnji doček.<br />

Bogat program i puno muzike: Brunnenpassage<br />

obeležava kraj godine.


Pogledali smo za vas – novo na repertoaru<br />

life of Pi<br />

Schiffbruch mit Tiger<br />

Žanr: avantura, drama<br />

Režija: Ang Lee<br />

Glumci: Suraj Sharma, Irrfan<br />

Khan, Adil Hussain...<br />

Na repertoaru od: 26.12.<br />

Ocena:<br />

Radnja novog filma Ang Leeja<br />

je mršava dešavanjima i teško<br />

svariva: okvirnu priču koja se<br />

odigrava u sadašnjosti čini susret<br />

mladog, neiskusnog pisca<br />

koji još uvek traži autorski glas<br />

i Indijca Pi Patela koji mu pripoveda<br />

svoj život. Glavna priča<br />

je Pijeva pripovest o detinjstvu<br />

u Indiji, odrastanju u gradu<br />

Pondicherryju u kojem je nje-<br />

gov otac bio vlasnik zoološkog<br />

vrta, a zatim i opis brodoloma<br />

u kojem strada cela Pijeva porodica,<br />

a on ostaje da pluta na<br />

spasilačkom čamcu narednih<br />

227 dana u društvu bengalskog<br />

tigra. „Life of Pi“ je film koji je<br />

uspostavio nove standarde 3D<br />

kinematografije i njegova digitalizovana<br />

vizuelnost je raskošna<br />

do perverzije. Mane su mu,<br />

međutim, mnoge. Pored toga<br />

što se čini da plutanju glavnog<br />

junaka po okeanskom bespuću<br />

nikad neće doći kraj, najveća<br />

mana filma je izvesni Paul-Coelhovski<br />

senzibilitet koji obećava<br />

brzinsko pronalaženje smisla<br />

života kroz ređanje beskrajno<br />

banalnih klišea. Osim što se<br />

Migracija pod lupom<br />

„Migrations: Interdisciplinary<br />

Perspectives“, ur. Michi<br />

Messer, Renée Schroeder,<br />

Ruth Wodak, Springer Verlag,<br />

Wien, 2012<br />

Nedavno u Beču objavljena<br />

publikacija u sebi sadrži izlaganja<br />

sa simpozijuma „Migracija:<br />

interdisciplinarne perspektive“,<br />

održanog 2010. godine. Autori<br />

integraciju posmatraju kao interdisciplinarnu,<br />

kompleksnu<br />

disciplinu, pa se u knjizi/zborniku<br />

mogu pronaći tekstovi na<br />

različite teme: odnosi između<br />

imigrantima adolescentima,<br />

migracija, identitet i osećaj pripadnosti,<br />

migracijska istorija,<br />

mediji i integracija... U današ-<br />

Raskošan 3d, digitalizovani doživljaj o tome šta da radite<br />

ukoliko preživite brodolom na čamcu sa bengalskim tigrom.<br />

može optužiti za ljigavu religioznu<br />

manipulaciju, film je toliko<br />

pun zvučnih i vizuelnih manifestacija<br />

vode da je apsolutno<br />

Filmski pokloni za pamćenje! naGradna<br />

U saradnji sa distributerskom kućom<br />

poklanjamo vam dve majce, dva filmska<br />

postera i dve knjige. Pošaljite nam<br />

e-mail sa šifrom „Life of Pi“ i Vašim<br />

kontakt podacima na adresu gewinnspiel@kosmo.at<br />

najkasnije do 20.12.<br />

Želimo Vam puno sreće!<br />

njoj Evorpi i svetu, koncept<br />

migracije dobio je niz različitih<br />

značenja. Reakcije domicilnog<br />

stanovništva zavise od niza<br />

faktora: zemlje porekla imigranata,<br />

njihovog socijalnog<br />

statusa, pola, religije, kulture.<br />

U evropskim državama vode<br />

se debate o regulaciji boravišnih<br />

i radnih prava imigranata,<br />

mnoge političke opcije žive od<br />

„kampanje straha“, a kritični<br />

glasovi ređe se čuju.<br />

neophodno da pre utonuća u<br />

bioskopski mrak svratite do toaletnih<br />

prostorija.<br />

(Uroš Miloradović)<br />

naGradna<br />

iGra iGra<br />

Migracija kao predmet interdisciplinarnih<br />

istraživanja.<br />

ERFRISCHE DAS LEBEN<br />

AT_KOSMO oglas_Cockta plastenka 1,5L + 0,25 original + splash kozarec_168x64.indd 1 30/11/2012 08:59<br />

KOsMO 83


ZnanJE<br />

Kako nam<br />

je došao<br />

deda Mraz?<br />

Piše: Milan Ilić<br />

84<br />

KOsMO<br />

Fotos: WWF/Wikipedia, Karla Gachet/Panos /Greenpeace, Rodrigo Baléia,


santa claUs. U mnogim narodima su se<br />

odomaćili slični ili čak identični likovi iz bajki.<br />

Jedan od takvih koji je uspeo da nadživi<br />

mnoge generacije, režime, modne i druge<br />

društvene promene je deda Mraz.<br />

najranije sećanje koje<br />

imam na Deda Mraza<br />

je moj izlazak na scenu<br />

jedne sale čije je gledalište<br />

bilo puno većinom odraslih<br />

ljudi. Bilo je to u nekadašnjoj<br />

Titovoj Jugoslaviji.<br />

Imao sam oko šest godina.<br />

Na podijumu me je pozdravio<br />

po propisu obučen Deda<br />

Mraz. Odrecitovao sam jednu<br />

pesmicu, nakon koje sam<br />

dobio jak aplauz gledalaca, a<br />

Deda Mraz me je potapšao,<br />

pohvalio dubokim glasom<br />

i u ruke mi tutnuo vrećicu<br />

sa poklonima. Tada sam još<br />

bio uveren da mu je to šta<br />

radi jedino zanimanje, poziv<br />

kojem je posvetio život.<br />

Deda Mraz ima univerzalnu<br />

sposobnost da uveseljava<br />

decu, a starijima da izmami<br />

osmeh. Čak ni jednopartijski<br />

socijalizam nije imao<br />

ništa protiv Deda Mraza,<br />

naprotiv. Komunisti su obeshrabrivali<br />

slavljenje Boži-<br />

idEOlOGiJa. Komunisti<br />

su obeshrabrivali<br />

slavljenje<br />

Božića, pa im je<br />

deda Mraz bio dobrodošaonadomestak<br />

i alternativa.<br />

ća, pa im je Deda Mraz bio<br />

dobrodošao nadomestak,<br />

alternativa božićnom darivanju.<br />

I danas mnoge države<br />

sa hrišćanskim stanovništvom<br />

prave razliku između<br />

tradicionalnog Sv. Nikole i<br />

komercijalizovanog, „amerikanizovanog“<br />

Deda Mraza.<br />

od hrišćanskog sveca<br />

do američkog veseljaka<br />

Deda Mraz, lik koji donosi poklone<br />

u domove i njima nagrađuje<br />

dobru decu, evoluirao je iz<br />

narodnih mitova i hrišćanske<br />

tradicije. Naučnici veruju da<br />

ovaj običaj korene ima u paganskoj<br />

mitologiji, u bogu koji<br />

bi za praznik deci pred jutro<br />

ostavljao poklone u njihovoj<br />

obući. Deca bi prethodne večeri<br />

napunile obuću senom za<br />

božje konje. Direktan „predak“<br />

Deda Mraza je Nikola, episkop<br />

iz rane faze hrišćanstva, iz 4.<br />

stoleća. Delovao je u Miri, u<br />

današnjoj Turskoj. O njemu<br />

su ostale priče kako je davao<br />

poklone siromašnima i štitio<br />

putnike. Jedna od poznatijih<br />

legendi o Nikoli, koji je kasnije<br />

proglašen svetim, je kako je dao<br />

<strong>mir</strong>az za tri sestre, koje inače<br />

ne bi mogle da se udaju i morale<br />

bi da postanu prostitutke.<br />

Vremenom je Sv. Nikola postao<br />

mnogo gde slavljen. <strong>Da</strong>nas je<br />

sint<strong>Er</strong>Klaas. Od<br />

holandskog imena<br />

je nastao engleski<br />

santa claus. direktan<br />

„predak“ deda<br />

Mraza je Nikola,<br />

episkop iz iV veka.<br />

svetac-zaštitnik Amsterdama,<br />

Moskve, Liverpoola, Barija,<br />

bugarskog Burgasa, švajcarskog<br />

Fribourga i više drugih gradova<br />

u Evropi, Aziji i Americi.<br />

Od njegovog imena na holandskom<br />

(Sinterklaas) je kasnije<br />

nastao engleski naziv Santa<br />

Claus. Na slikama iz oko 1700.<br />

je prikazivan kao mršav, visok<br />

čovek, sa zelenom i plavom<br />

odorom. U hrišćanskoj verziji<br />

Sinterklaas ostavlja deci poklone<br />

6. decembra.<br />

današnji vizuelni imidž<br />

Nakon što su se Holanđani doselili<br />

u Ameriku i tamo osnovali<br />

„Novi Amsterdam“, naselje<br />

koje je kasnije preimenovano u<br />

New York, sa sobom su doneli<br />

i običaj darivanja Sinterklaasa.<br />

Popularnost je stekao zahvaljujući<br />

masovnoj štampi u 19.<br />

stoleću. Santa Claus (zapadni<br />

Deda Mraz) se tako vremenom<br />

osamostalio od religije, prestao<br />

da bude svetac, te postao sekularan<br />

lik. Jedan od prvih takvih<br />

prikaza je iz 1821., u ilustraciji<br />

nepoznatog umetnika za jednu<br />

američku knjižicu sa novogodišnjim<br />

poklonima.<br />

Tu je dedica koji dariva<br />

decu naslikan na krovu,<br />

sa sankama i severnim<br />

jelenom. Već godinu<br />

dana kasnije je američki<br />

pisac Clemens C. Moore<br />

(1779.–1863.) objavio<br />

pesmu „Poseta Sv. Nikole“<br />

sa 56 stihova. U njoj je Nikolu<br />

opisao kako dolazi deci<br />

kroz dimnjak, sa svim atributima<br />

kakve je ubrzo<br />

posle dobio Deda<br />

Mraz kakvim ga i<br />

danas zamišljamo. Ova pesma<br />

je igrala veliku ulogu u „standardizaciji“<br />

njegovog imidža:<br />

debeljuškast čikica sa sedom<br />

bradom i brkovima, ponekad<br />

i sa naočarima, koji nosi crven<br />

kaput sa belim krznenim okovratnikom<br />

i manšetama, širok<br />

kožni kaiš preko kaputa, široke<br />

crvene pantalone i visoke čizme<br />

od meke kože. Ovaj imidž<br />

je učvrstio skoro pola stoleća<br />

kasnije Thomas Nast (1840.–<br />

1902.), poznati američki karikaturista<br />

i ilustrator. Nast<br />

objavljuje svoje viđenje Santa<br />

Clausa na jednoj naslovnoj<br />

stranici nedeljnika „Harper’s“<br />

godine 1869. Precizno naslikan<br />

prema opisu iz Mooreove<br />

poeme, na Nastovoj slici je to<br />

veseljak dobre volje. Nastova<br />

popularnost je nesumnjivo<br />

uticala na<br />

brzo širenje ovakve<br />

predodžbe<br />

Deda Mraza.<br />

Sličan imidž<br />

su utvrđivali<br />

i kasniji slavni<br />

američki<br />

KOsMO 85


ZnanJE<br />

Sundblom je od 1931. do 1964. pravio<br />

oglase za Coca-Colu sa deda Mrazom .<br />

ilustratori, kao što su Joseph C.<br />

Leyendecker (1874.–1951.),<br />

jedan od očeva modernog američkog<br />

dizajna štampe i Norman<br />

Rockwell (1894.–1978.),<br />

legendarni crtač američke<br />

stvarnosti sa prefinjenim humorom.<br />

Rockwell je Santa Clausa<br />

prvi put za naslovnu stranu<br />

nedeljnika „Saturday Evening<br />

Post“ naslikao 1916. i to ponavljao<br />

mnogo puta kasnije.<br />

00 KOsMO<br />

Coca-Cola ga<br />

nije izmislila<br />

Rockwellova generacija bio je<br />

i Harald Sundblom (1899.–<br />

1976.), koji je 1931. počeo da<br />

pravi oglasne ilustracije Santa<br />

Clausa za „Coca-Colu“. Sundblom<br />

je to činio i naredne 33<br />

godine, sve do 1964. Deda<br />

Mrazevi kakve danas srećemo<br />

su u pravilu onakvi kakvima ih<br />

je prikazao Sundblom. Verovat-<br />

PRoČITAJTe JoŠ...<br />

Gde stanuju deda Mraz i santa claus?<br />

Nerešeno pitanje boravišta Deda Mraza<br />

Harald Sundblom (1899.–1976.) je ilustrator i „glavni krivac“<br />

za današnji vizualni identitet deda Mraza.<br />

Mit. Coca-Cola zapravo<br />

nije bila prva<br />

kompanija za proizvodnjubezalkoholnih<br />

pića koja se u<br />

oglašavanju poslužila<br />

likom Santa Clausa.<br />

Bila je to kompanija<br />

„White Rock“, proizvođač<br />

mineralne<br />

vode, koji je to činila<br />

još 1915. godine.<br />

Veliki Ustjug, nevelik, star, očuvan grad na severozapadu Rusije<br />

je kao mesto stanovanja Ruskog Deda Mraza definisao<br />

1998. tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov. Ruskom<br />

Deda Mrazu u Velikom Ustjugu svake godine stiže par miliona<br />

pisama. U Jugoslaviji se posle Drugog svetskog rata govorilo<br />

da on živi u Sibiru, ali nakon raskola Tita i Staljina 1948. je<br />

jugoslovenski Deda Mraz premešten na Triglav. U zapadnoj<br />

tradiciji, Santa Claus živi negde oko Severnog pola. Prva poštanska<br />

služba za odgovaranje na dečiju<br />

poštu bila je u New Yorku 1912.<br />

Kanada ima poseban poštanski kod<br />

(HOH-OHO) za poštu namenjenu<br />

Santa Clausu, ali najviše pisama<br />

sa dečijim željama stiže na adresu u<br />

Finskoj, u mesto Rovaniemi.<br />

reklama kompanije „White rock“ iz<br />

1915. godine za mineralnu vodu.<br />

no zato je i proširena fama da je<br />

Deda Mraza izmislila „Coca-<br />

Cola“. To, naravno, nije tačno,<br />

ali ljudi su počeli da povezuju<br />

popularno bezalkoholno piće<br />

sa ovim likom, zato što se „Coca-Cola“<br />

oglašavala Sundblomovim<br />

ilustracijama u mnogim<br />

poznatim, visokotiražnim<br />

američkim magazinima. Štaviše,<br />

„Coca-Cola“ nije bila prva<br />

kompanija za proizvodnju bezalkoholnih<br />

pića koja se u oglašavanju<br />

služila Santa Clausom.<br />

Bio je to „White Rock“, proizvođač<br />

mineralne vode, koji je<br />

to činio još 1915. Deda Mraz je<br />

još u 19. veku, a pogotovo u 20.<br />

veku i na druge načine korišten<br />

u ekonomsko-propagandne<br />

svrhe. Oko 1890. je počeo da se<br />

pojavljuje u američkim robnim<br />

kućama, kao lik za privlačenje<br />

kupaca. Na televiziji, mnogi<br />

su poznati glumci i zabavljači,<br />

kako muškog, tako i ženskog<br />

pola, obučeni kao kao Deda<br />

Mraz, oglašavali razne proizvode,<br />

od olovaka, preko cigareta i<br />

novčanika, do kamiona. <strong>Da</strong>nas<br />

je očit trend da se u filmovima<br />

i drugim medijima parodira<br />

Deda Mraz, podseća <strong>Da</strong>ndi<br />

D. Mackall u nedavno u SAD<br />

objavljenoj knjizi „Legenda o<br />

Sv. Nikoli: Priča o božićnom<br />

darivanju“. Tako je, recimo,<br />

na naslovnoj strani uglednog<br />

američkog magazina „The New<br />

Yorker“ ilustrovan Deda Mraz<br />

u vojnom, teško naoružanom<br />

helikopteru, sa poklonima vojnicima<br />

u Iraku. „Mnogi misle<br />

da su smešni ili mudri kad<br />

ismevaju Deda Mraza. Ništa<br />

više nije sveto“, sa žaljenjem<br />

konstatuje Robert Hoffman,<br />

kolekcionar stvari sa likom<br />

Deda Mraza i autor „Razglednice<br />

od Santa Clausa“, knjige sa<br />

slikama ovog lika od 19. stoleća<br />

do današnjih dana.<br />

Plava odora u<br />

staljinovom Kremlju<br />

Deda Mraz (Дед Мороз na ruskom)<br />

je s ovim imenom odavno<br />

ukorenjen i među Rusima<br />

i nekim drugim slovenskim<br />

narodima – nezavisno od američke<br />

popularne kulture. Za<br />

razliku od tajanstvenog Santa<br />

Clausa, Ded Moroz lično uručuje<br />

poklone. Ruski Deda Mraz<br />

nema sanke vučene irvasima.<br />

On ide peške, a prati ga unuka<br />

Sneguročka. Komunisti nisu<br />

voleli običaje hrišćanstva, ali<br />

u vreme Staljina se shvatilo da<br />

Deda Mraz donosi veću korist<br />

sovjetskoj deci nego što zbog<br />

svojih korena u veri šteti ateističkom<br />

režimu, pa je oživljen<br />

u SSSR-u od 1937. Međutim,<br />

Staljin je naredio da svaki Deda<br />

Mraz u palatama Kremlja mora<br />

da bude u plavoj odori, da ga se<br />

Ruski deda Mraz je bio plav, kako bi se<br />

razlikovao od kapitalističkog brata.<br />

ne brka sa američkim „bratom”,<br />

Santa Clausom. U nekadašnjoj<br />

Jugoslaviji je Deda Mraz (hrv.<br />

i bos: Djed Mraz; mak: Дедо<br />

Мраз, slov: Dedek Mraz) bio<br />

takođe omiljen. Posle raspada<br />

SFR Jugoslavije, u Hrvatskoj<br />

je Djed Mraz preimenovan u<br />

Djeda Božićnjaka.


ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />

Kraj godine u<br />

znaku umetnosti<br />

Umetnici značajno doprinose<br />

reputaciji pokrajine<br />

Donje Austrije kao zemlje<br />

kulture. Kako bi opravdala<br />

značaj umetnosti i visoki<br />

kvalitet rada brojnih<br />

stvaralaca, pokrajinska<br />

galerija ZEIT KUNST NIE-<br />

DERÖSTERREICH stavlja<br />

naglasak na brojne inovacije<br />

i novine.<br />

Cilj ZEIT KUNST NIE-<br />

DERÖSTERREICH je da<br />

pokaže prvoklasne predstavnike<br />

savremene umetničke<br />

scene i da ostvari<br />

dugoročan uticaj u polju<br />

prijema savremene austrijske<br />

umetnosti. Koncept<br />

galerije oslanja se<br />

na organizovanje monografskih<br />

izložbi, praćenih<br />

ambicioznim publikacijama<br />

o umetnicima koji<br />

žive u Donjoj Austriji ili<br />

su sa ovom pokrajinom<br />

usko povezani, a čiji radovi<br />

uživaju nadregionalni,<br />

odnosno međunarodni<br />

ugled. Posebnu pažnju<br />

dobijaju oni umetnici čiji<br />

radovi, usled dinamičnog,<br />

sa više strana usmeravanog<br />

razvoja u umetničkom<br />

i izlagačkom polju, nisu<br />

stekli zasluženu pažnju.<br />

Kako bi se doprinelo još<br />

višem kvalitetu umetničkog<br />

stvaranja, ZEIT KUNST<br />

NIEDERÖSTERREICH je<br />

otvorila dva nova galerijska<br />

prostora u središnjem<br />

području Donje Austrije:<br />

Pokrajinsku galeriju Krems<br />

i Pokrajinsku galeriju St.<br />

Pölten. Jedna galerija se<br />

nalazi u sekularizovanom<br />

dominikanskom manastiru<br />

u centru Kremsa, u<br />

čijem susednom krilu se<br />

nalazi i Gradski muzej, a<br />

druga u objektu sa „testerastim<br />

krovom“ koji je<br />

osmislio Hans Hollein, u<br />

Kulturbezirku St. Pölten,<br />

a koji od 2002. sa Pokrajinskim<br />

muzejom čini<br />

jednu celinu. Kraj izlagačke<br />

sezone 2012. obeležila<br />

je izložba Hansa Kupelwiesera<br />

pod nazivom<br />

„Reflections“. Izložba je<br />

otvorena 29. septembra u<br />

Pokrajinskoj galeriji u St.<br />

Pöltenu (Landesmuseum<br />

Niederösterreich, Kulturbezirk<br />

5, 3100 St. Pölten)<br />

i možete je pogledati do<br />

27. januara 2013.<br />

Velika samostalna izložba<br />

Hansa Kupelwiesera<br />

predstavlja publici nove,<br />

posebno za potrebe ove<br />

izložbe kreirane grupe<br />

radova, sučeljene sa izborom<br />

ranijih radova<br />

umetnika. Ovako odabran<br />

materijal daje dobar<br />

uvid u kreativan postupak<br />

umetnika i njegov tretman<br />

dvo- i trodimenzionalnosti,<br />

površine i plastike,<br />

kinetičnosti i virtuelnosti,<br />

arhitekture. „Ova retrospektiva<br />

kompri<strong>mir</strong>a vremenski<br />

i prostorno, predstavlja<br />

srž moje umetnosti<br />

opažanja. Postavljanje,<br />

ređanje objekata u izložbenoj<br />

sali odn. u katalogu<br />

omogućava novi dijalog<br />

između radova i objekata.<br />

Ono što u retrospektivi<br />

obuhvata više decenija,<br />

su, vremenski gledano,<br />

bljeskovi inspiracije“, prokomentarisao<br />

je Hans Kupelwieser<br />

svoju izložbu<br />

u Pokrajinskoj galeriji za<br />

savremenu umetnost St.<br />

Pölten.


aZOnOda<br />

Uroš<br />

MILoRAdovIć<br />

Slabovidi<br />

kutak<br />

deda Mraz –<br />

strani plaćenik<br />

Ove godine je „Roditeljski tribunal“<br />

bio nedvosmislen u<br />

vezi sa opštim smernicama<br />

za dodelu novogodišnjih bonusa:<br />

poklone će dobijati samo ona<br />

deca koja budu dobro ocenjena<br />

od rejting agencija. Na mojoj sestri<br />

se iz aviona videlo da likuje i<br />

da je sigurna u pobedu, jer je, pod<br />

jedan, iz škole donosila samo najbolje<br />

ocene, a pod dva, temeljno<br />

planiranje i potpuno odsustvo<br />

karaktera učinili su je omiljenom<br />

kod „arbitražne komisije“. Naše<br />

glavne rejting agencije bile su deda<br />

Dimitrije-Mita, stric Radenko i<br />

strina Mileva, zvana „Lopov“. Rejting-Radenko<br />

nije predstavljao nikakvu<br />

opasnost. Njega sam držao<br />

u šaci od onda kad sam ga uhvatio<br />

da krišom puši marihuanu na deda<br />

Mitinoj slavi. Preko njega, računao<br />

sam, uspeću da izvršim pritisak i<br />

na Milevu koja je važila za najneprincipijelniju<br />

osobu u familiji, tj.<br />

osobu koja bi za pare ili neku drugu<br />

korist i crkvu ako treba, bez da<br />

trepne, poharala. Moja pokojna<br />

baka za Milevu je govorila da bi i<br />

iz sirotišta kasu iznela, samo kad<br />

bi znala da je neće ufanjati. Deda<br />

Mita me nije mnogo voleo. Kao<br />

duševan čovek, osećao je krivicu<br />

zbog toga što mu je sam pogled na<br />

mene izazivao izvesnu dozu gađenja.<br />

Gledajući me, umeo je iskreno<br />

da se zapanji: „Boga ti, Ilija (tako se<br />

zove tata), što je ovom detetu glava<br />

'vako ulubljena, a oči zejtinjave?<br />

I linja se…“ Bio sam siguran da će<br />

deda ipak dobro da me oceni, sve<br />

zbog tog osećaja krivice. Ukoliko,<br />

ipak, ispadnem gubitnik u ovoj<br />

partiji šaha proglasiću odluku nevažećom.<br />

Moji kapaciteti za durenje<br />

su viševekovni.<br />

00 KOsMO<br />

Pusta razbibriga<br />

istina se uvek isplati<br />

Dva tipa uđu u kockarnicu.<br />

Pošto se nisu mogli dogovoriti<br />

na koji broj da postave<br />

ulog, jednom sine ideja:<br />

„Koliko ti puta nedeljno<br />

imaš seks?“<br />

„Pet puta.“<br />

„OK, ja osam puta.“<br />

Saberu brojeve i stave na<br />

broj 13. Kolo se okreće,<br />

okreće i na kraju se zaustavi<br />

na broju dva.<br />

Nakon mučne tišine jedan<br />

kaže:<br />

„Eto vidiš, a da smo rekli<br />

istinu, sada bi bili bogati.“<br />

ćutljiva i pitoma<br />

Razgovaraju dva prijatelja.<br />

„Šta ti je rekla žena kad si se<br />

onako pijan vratio kući tek<br />

pred zoru?“<br />

„Baš ništa! A ova dva zuba sam<br />

ionako nameravao da vadim!“<br />

Povratnik<br />

Došao čovek kod doktora<br />

kad ono na vratima piše:<br />

„Prvi pregled 100 evra, a<br />

svaki sledeći 50 evra.“<br />

Uđe on u ordinaciju. Kaže<br />

mu doktor:<br />

„Dobar dan.“<br />

A on će:<br />

„Dobar dan doktore, evo<br />

mene opet!“<br />

veličina je važna<br />

Pitali Cigu od čega najviše<br />

voli sok?<br />

„Od DVA litra!“<br />

strani jezici<br />

Hvali se Mujo Hasi da ide u<br />

Ameriku, ali mu je problem<br />

što ne zna engleski. Kaže<br />

njemu Haso:<br />

„To ti je baram lako, govori<br />

polako i razdvajaj reči na<br />

slogove i nema problema.“<br />

Stigao Mujo i sad bi rado<br />

do pošte da se javi kući, pa<br />

zaustavi jednog prolaznika i<br />

upita ga:<br />

„Mo-lim Vas, gdje se ov-dje<br />

u bli-zi-ni na-la-zi po-šta?“<br />

Prolaznik mu fino objasni:<br />

„Dvi-je u-li-ce ra-vno, pa<br />

on-da skre-ne-te de-sno. A<br />

od ku-da ste vi ako smi-jem<br />

-zna-ti?“<br />

„Ja sam iz Bo-sne, a vi?“<br />

„Pa i ja sam iz Bo-sne.“<br />

Na to će Mujo:<br />

„Pa što onda koji moj pričamo<br />

na engleskom?“<br />

Klasika<br />

Kasno uveče u jednom bioskopu<br />

dva miša sa užitkom<br />

grickaju neku filmsku traku.<br />

Jedan miš upita ovog drugog:<br />

„Koji je ofo film?“<br />

„Gospodar prstenova, i to<br />

drugi deo.“<br />

„Hm, knjiga je bila bolja!“<br />

Filmska karijera<br />

Pita tata Pericu:<br />

„Šta želiš da postaneš kad<br />

porasteš?“<br />

„Želeo bih, na primer, da budem<br />

čistač bazena.“<br />

„Čistač bazena? Samo to želiš<br />

da budeš?“, zapanjeno će otac.<br />

„Pa mogao bih da budem<br />

i vrtlar, vodoinstalater, raznosač<br />

pizza, Deda Mraz...“,<br />

odgovori Perica.<br />

Otac se zamisli, pa poviče:<br />

„Ženo! Perica pronašao one<br />

porniće!“<br />

Parola: snađi se<br />

Žena u suzama ulazi u policij-<br />

Teletina bez kostima – gola, golcata... kuda ide ovaj svet?<br />

wikimedia<br />

(o.l.), Palavra Drago<br />

vaše mišljenje pošaljite na:<br />

uros.miloradovic@kosmo.at Fotos:


Vic MEsEca<br />

vic meseca Jovane Stojanović<br />

(predlozi: vic@kosmo.at; nagrada: KOSMO pretplata)<br />

upuca jednu, priđe drugoj<br />

i upita je: „A šta tako lepa<br />

dama radi noćas sama?!“<br />

YouTube predlog:<br />

Ugao gledanja<br />

Došla punačka devojka kod lekara, pa zabrinuto pita:<br />

„Doktore, molim Vas mi recite, za moje kilograme, koliko<br />

bi trebalo da sam ja otprilike visoka?“<br />

„Pa tako negde oko četiri metra. “<br />

„Eto, ja im kažem niska sam, a oni zapeli debela, pa debela!“<br />

Zanimljiva geografija<br />

Pita Mujo: „Je li Fato, je l’ ti<br />

znaš gdje su Alpe?“<br />

„Ne znam Mujo, ti si zadnji<br />

pospremao hodnik.“<br />

Leskovački Spiderman<br />

sku stanicu i žali se dežurnom<br />

policajcu:<br />

„Moj muž je izašao da kupi<br />

grašak i još se nije vratio.“<br />

„Pa napravite prženi krompir.“<br />

Policijski račun<br />

Vidi policajac Pericu kako<br />

puši na ulici pa mu kaže:<br />

„Klinac, znaš da pušenje skraćuje<br />

život za polovinu? Koliko<br />

ti godina imaš?“<br />

„Dvanaest!“, odgovori klinac.<br />

„Eto, da ne pušiš ima bi 24.“<br />

Branilac struke<br />

Došli doktor i policajac na<br />

uviđaj nesreće gde je bilo dosta<br />

povređenih i mrtvih. Doktor<br />

pregleda:<br />

„Ovaj je mrtav. I ovaj je mrtav,<br />

A i ovaj mi se čini mrtav...“<br />

Utom taj malo jaukne, podigne<br />

glavu i kaže:<br />

„Eeej, ja sam živ!“<br />

Na to ga policajac tresne pendrekom<br />

po glavi:<br />

„Ma je l’?! Sad ti znaš bolje<br />

od doktora!“<br />

Tačna procena<br />

Pitali Zagorca koliko on mora<br />

popiti da bi imao dva promila<br />

alkohola u krvi. Zagorac se<br />

malo zamislio, pa veli:<br />

„Pa jedno dva dana niš’!“<br />

Karakter<br />

Hvali se pijanac svom ’kolegi’:<br />

„Za šest meseci će biti tačno<br />

pola godine kako ne pijem!“<br />

ratni heroj<br />

Deda je pričao unuku kako<br />

je za vreme Drugog svetskog<br />

rata bio zarobljen, kako su ih<br />

Nemci postrojili i dali im sledeći<br />

uslov:<br />

„Ili ćemo vas j..... ili ćete biti<br />

streljani. Birajte!“<br />

„I?“, pita unuk.<br />

„Mene su streljali!“, reče deda.<br />

Pitalica<br />

Znate li zašto mornarica prima<br />

više neplivača nego plivača?<br />

Zato što će duže braniti brod.<br />

sad je jasno<br />

Zašto se policajci ne kupaju?<br />

Pa čekaju da se na bojleru<br />

upali zeleno svetlo.<br />

Poklon razdora<br />

Jedne godine odlučio sam<br />

da kupim tašti parcelu na<br />

groblju kao poklon za Božić.<br />

Sledeća godine joj nisam<br />

kupio ništa. Kad me je pitala<br />

zašto, ja sam joj odgovorio:<br />

„Pa, još uvek niste iskoristili<br />

poklon koji sam vam kupio<br />

prošle godine!“<br />

Od tada ne pričamo.<br />

crnogorski zen<br />

Sedi Crnogorac na kamenu.<br />

Prolazi pokraj njega neki čovek<br />

pa ga priupita:<br />

„Šta radiš, sediš i razmišljaš?“<br />

Na to će Crnogorac:<br />

„Ma jok, samo sjedim.“<br />

Poslovna ponuda<br />

Grupa dečaka, dobacujući se<br />

loptom, dolazi do staklarske<br />

radnje. Jedan od dečaka obrati<br />

se vlasniku:<br />

„Imamo za Vas jednu poslovnu<br />

ponudu. Budite sponzor<br />

našeg kluba, a mi ćemo Vam<br />

osigurati mnogo posla!“<br />

Upucavanje<br />

Dođe čovek uveče u kafić,<br />

vidi dve zgodne cure kako<br />

sede za šankom. Malo zastane,<br />

zatim izvadi pištolj,<br />

Botanički vic<br />

Pričaju dvojica komšija:<br />

„Je li, komšija, što ne isečeš<br />

ovu tvoju krušku? Pogledaj<br />

kako se osušila, ne rađa, ma<br />

nikakva ti je.“<br />

„A, ne mogu, za nju sam<br />

sentimentalno vezan.“<br />

„Što?“<br />

„Pa o nju mi se obesila tašta.“<br />

„Au! Moram obavezno da ti<br />

uzmem pelcer.“<br />

Pitalica<br />

Zašto internet neće nikad<br />

moći da zameni novine?<br />

Zato što internetom nikad<br />

nećeš moći da ubijaš muve!<br />

Mrav lažov<br />

Krenuli mravi u lov na slona.<br />

Pretraživali tako oni<br />

šumu i razdvojili se radi lakše<br />

potrage. Prva grupa nailazi<br />

na slona koji leži u hladu<br />

i ostavljaju mrava Milisava<br />

da čuva slona dok oni odu<br />

po pojačanje. Kad se mravi<br />

iskupiše, videše da slona<br />

nema. Napali oni Milisava:<br />

„Gde ti je slon, Milisave?“<br />

„Pobegao mi!“<br />

„Pitamo te još jednom: gde ti<br />

je slon!“<br />

„Pa ne znam stvarno. Rekao<br />

sam vam, pobegao je.“<br />

„Lažeš, more, Milisave, masni<br />

su ti zubi!“<br />

iskreno<br />

Šta kaže Crnogorac u krevetu<br />

posle seksa?<br />

„Nikad ništa u životu nisam<br />

duže radio.“<br />

naredio doktor<br />

Zašto plavuša maže zid kremom?<br />

Zato što joj je doktor rekao<br />

da mora da namaže mesto<br />

gde se udarila.<br />

Procena<br />

Ukrao čovek bure rakije,<br />

uhvatili ga posle deset dana i<br />

izveli pred sudiju. Pita sudija:<br />

„Jesi li ti pre deset dana ukrao<br />

bure rakije?“<br />

„Jesam.“<br />

„Policajac je našao prazno<br />

bure. Gde je rakija?“<br />

„Popio“<br />

„Pa nisi valjda za deset dana<br />

popio celo bure rakije?“<br />

„I nisam. Popio sam pola...“<br />

„A šta je onda s drugom polovinom?“<br />

„Prod’o!“<br />

„Pa gdje su onda pare?“<br />

„Pa, popio!“<br />

Zamenjene uloge<br />

Razgovaraju dva prijatelja, pa<br />

jedan pita:<br />

„Kako je u braku?“<br />

„Ma nikako. Mislio sam da će<br />

mi žena kuhati kao majka, a<br />

ona pije kao otac.“<br />

Junaštvo<br />

Priča stari Crnogorac svom<br />

malom unuku:<br />

„Ratovali mi protiv Turaka.<br />

Naletim ja u borbi na Turčina,<br />

isučem sablju pa mu otkinem<br />

desnu ruku, otkinem<br />

mu lijevu ruku, otkinem mu<br />

obje noge...“<br />

„A glava, otkide li mu je?“<br />

„A jok vala, to je već neko<br />

drugi otkin’o!“<br />

ERFRISCHE DAS LEBEN<br />

KOsMO 89<br />

AT COCTA IN SLOGAN_ERFRISCHE DAS LEBEN_MARKICA 30/11/2012 08:58<br />

40x40.in


aZOnOda<br />

Horoskop<br />

decembar i januar<br />

strelac<br />

(23.11 - 21.12)<br />

Karakteristike<br />

Strelci su neizlečivi optimisti.<br />

Iskreni su do preterivanja<br />

i u stanju da kažu stvari koje<br />

mogu povrediti tuđa osećanja.<br />

Izuzetno su radoznali,<br />

uvek u potrazi za novim znanjima<br />

i iskustvima. Površnost<br />

i „linija manjeg otpora“<br />

najveće su slabosti znaka.<br />

Posao<br />

Strelci su rođeni pedagozi,<br />

učitelji. Radoznali i otvorenog<br />

duha, dobri su naučnici,<br />

a njihov govornički<br />

dar i komunikativnost čini<br />

ih pogodnim za javne poslove<br />

i marketing. Privlače<br />

ih poslovi koji uključuju<br />

puno putovanja.<br />

Ljubav<br />

Nosioci ovog znaka su pretežno<br />

pouzdani, iskreni i<br />

konvencionalni partneri.<br />

Ako se osete izneverenima,<br />

mogu skliznuti u cinični<br />

promiskuitet. I pored toga<br />

što su odani, potreban im je<br />

osećaj slobode.<br />

Katie HOlMEs<br />

18.12.1963.<br />

ipak strelac!<br />

Iako se činilo da je Katie<br />

pobedila buntovničku<br />

prirodu svog<br />

znaka i po<strong>mir</strong>ila<br />

se sa životom u<br />

senci Toma Cruiza,<br />

cura je, kao<br />

pravi Strelac,<br />

željna slobode<br />

pokupila krpe i<br />

napustila ga.<br />

Jarac<br />

(22.12 - 20.01)<br />

Karakteristike<br />

Jarac je najpouzdaniji i<br />

najozbiljniji horoskopski<br />

znak. To su jaki su karakteri,<br />

<strong>mir</strong>ni, sračunati<br />

i izdržljivi. Jarci sebi i<br />

okolini postavljaju visoke<br />

ciljeve koje ostvaruju metodičnim<br />

radom.<br />

Posao<br />

Jarčevi su dobri u svim<br />

poslovima koji uključuju<br />

računanje i novac. Često<br />

su ekonomisti, finansijeri,<br />

bankari, investitori<br />

i menadžeri. Odlični su<br />

stratezi i planeri, sposobni<br />

da veoma uspešno<br />

organizuju ljude i posao.<br />

Ljubav<br />

Veoma izbirljivi u pogledu<br />

partnera, Jarčevi su<br />

poznati i po tome što se<br />

teško odlučuju za brak.<br />

Najčešće se ne razvode,<br />

a kao partneri su verni,<br />

mada veoma skloni napadima<br />

ljubomore.<br />

Marilyn MansOn<br />

5.1.1969.<br />

Zaljubljen u morbidnost<br />

Jarčevi znaju da<br />

budu veoma<br />

mračne ličnosti,<br />

što je neosporno<br />

u slučaju MarilynaMansona.<br />

Osim<br />

toga, on deli<br />

ozbiljnost i<br />

posvećenost<br />

ovog znaka.<br />

VOdOliJa (21.01. – 19.02.)<br />

POSAO: Imate odlične komunikacijske sposobnosti,<br />

a trenutno ste u izuzetno dobroj formi i sposobni<br />

da ubedite ljude u bilo šta. LJUBAV: Trenutnu situaciju<br />

pokušavate da rešite glavom, ali će vam srce biti<br />

bolji savetnik. ZDRAVLJE: Vozite oprezno.<br />

riBE (20.02. – 20.03.)<br />

POSAO:Uloženi napori polako će uroditi plodom,<br />

ali je moguće da nećete baš odmah uspeti da naplatite<br />

sav trud. LJUBAV:Moguć raskid ili konflikti u vezi.<br />

Ako želite da sprečite situaciju, smislite neki zajednički<br />

projekt sa partnerom. ZDRAVLJE: Dobro.<br />

OVan (21.03. – 20.04.)<br />

POSAO: Događaji i odluke iz ovog meseca imaće dugoročan<br />

uticaj na Vašu karijeru i mogu dovesti do značajnih<br />

promena. LJUBAV: Vaša veza će dostići nove<br />

dubine u razumevanju i intimnosti. ZDRAVLJE:<br />

Odličan mesec za odbacivanje loših navika.<br />

BiK (21.04. – 20.05.)<br />

POSAO: Spokojni ste u vezi sa karijerom, posao<br />

je postao stabilna rutina i ne nalazi se u centru vaših<br />

najvećih preokupacija. LJUBAV: Polovinom<br />

decembra čekaju Vas novi počeci u ovoj oblasti.<br />

ZDRAVLJE: Solidno, bez većih problema.<br />

BliZanci (21.05. – 21.06.)<br />

POSAO: Budući da ste se naradili, preporučljivo je da u<br />

decembru malo usporite tempo. Iako će postojati pritisak<br />

okoline, ne donosite velike odluke. LJUBAV: Moguće je<br />

obnavljanje veze iz prošlosti. ZDRAVLJE: Redovno vežbanje<br />

i ispravna ishrana treba da Vam postanu prioritet.<br />

raK (22.06. – 22.07.)<br />

POSAO: Ukoliko iščekujete vest o prijavi na posao ili<br />

promociji, ovo je možda mesec kada ćete dobiti dobre<br />

vesti. LJUBAV: Decembar će Vam doneti brojna slatka<br />

iznenađenja na polju romantike i ljubavi. ZDRAVLJE:<br />

Povoljan period za intervencije koje ste odlagali.<br />

laV (23.07. – 23.08.)<br />

POSAO: Možda se na prvi pogled čini da ste na poslovnom<br />

polju usporili. U pitanju je samo punjenje baterija<br />

za nove uspehe koji Vas čekaju. LJUBAV: Potrebna<br />

Vam je promena. Moguć susret na kratkom putovanju.<br />

ZDRAVLJE: Moguće infekcije i temperature.<br />

dEVica (24.08. – 23.09.)<br />

POSAO: Mogući nesporazumi na poslu, slučajevi<br />

kvarenja mašina, izgubljenih e-mailova, propuštenih<br />

sastanaka zbog loše prenetih informacija. LJUBAV:<br />

Decembar će Vam pružiti puno prilika za romantiku i<br />

nove susrete. ZDRAVLJE: Dobro.<br />

VaGa (24.09. – 23.10.)<br />

POSAO: Iako će početak meseca biti obeležen malom<br />

krizom, u pitanju je odličan mesec za napredovanje na<br />

poslu, rešavanje praktičnih pitanja, dobijanje povišice.<br />

LJUBAV: U svom ste elementu, što vrlo dobro primećuje<br />

i Vaša okolina. ZDRAVLJE: Više sporta.<br />

ŠkoRPIJA (24.10. – 22.11.)<br />

POSAO: Krajnje je vreme da se uozbiljite, prihvatite<br />

posao s više odgovornosti i bolje se organizujete. LJU-<br />

BAV: Vaš parter se žali da postajete emocionalno distancirani.<br />

Radite više na boljoj komunikaciji.<br />

ZDRAVLJE: Problemi sa koncentracijom.<br />

Fotos: Getty Images Ilustracije: Aleksandar Kostić


Zemo kolumnist<br />

Navali, narode –<br />

popust i na u<strong>mir</strong>anje<br />

stig’o „vajnahtgeld“.<br />

Odma’ se svi nešto uzvrpoljili.<br />

Gledam Boru<br />

s punim kesama, ona njegova<br />

vuče neke kutije uvijene u roza<br />

celofan. A i kod mene, moram<br />

da priznam, sve živnulo. Ima i<br />

kolača u frižideru, pa skuplje žilete<br />

sam odma’ nabavio, o pivu<br />

da i ne pričam. Plaćam ga više<br />

od evra, i to u flaši. A mesecima<br />

sam ga tužno gledao u regalu<br />

„Merkura“. Kako je lepo da barem<br />

ovih mesec dana budemo<br />

ljudi. To što ćemo u januaru<br />

svi da plačemo, ko te pita, nije<br />

svaki dan „Vajnaht“ .Pa krenule<br />

i reklame. Kao bajagi, sve<br />

jeftinije, sve na akciji. Utrkuju<br />

se svi da nam što pre isprazne<br />

džepove. Listam reklame, čitam<br />

novine i zamislite na šta se<br />

nudi popust! Na ovu mrtvačku<br />

opremu! Jedna firma odozdo,<br />

je l’, nudi cenjenim zemljacima<br />

i rodbini novogodišnji popust<br />

na smrt. Rek’o ja više puta vama<br />

da je svet postao cirkus. E pa,<br />

dragi prijatelji, ako ovih dana<br />

rešite da umrete, eto vam firme<br />

da joj sad ne pominjem ime,<br />

nudi vam lep popust i još lepšu<br />

priliku. Još kako su sve to lepo<br />

nakitili, te sanduke, pa sve neka<br />

svila, pliš, venci, cveće k’o u Šenbrunu,<br />

luksuzne limuzine...<br />

Nema čekanja, mrcvarenja,<br />

milina jedna. Došlo mi je kad<br />

sam video svu tu lepotu, pravo<br />

da vam kažem, u isti čas da<br />

umrem.<br />

Kako se vremena menjaju ljudi<br />

moji. <strong>Da</strong> je ovakvih firmi i popusta<br />

bilo ranije, ne bi se ovaj<br />

naš mučeni narod napatio sa<br />

prenošenjem pokojnih baba<br />

i deda u tepisima vezanim za<br />

krovove kola. Bora neće da<br />

prizna, a svi to pričaju, da je i<br />

on pokojnu babu prevez’o u<br />

tepihu. Uspelo im to, pa kad su<br />

prešli granicu svratili da popiju<br />

po jednu zbog silnog stresa.<br />

Dok su sedeli i pili za pokoj<br />

duše, mafija ukrala mercedesa,<br />

a baba što im prepisala kompletno<br />

imanje završila sa sve tepihom<br />

negde u Dunavu. Sahranu<br />

i spomenik su ipak morali<br />

da organizuju, da narod ne po-<br />

Uživajte u „vajnahtu“ i pazite da ne završite<br />

u tepihu, i to nekom kineskom.<br />

sumnja. Šta ce, mućenici, nisu<br />

imala izbora kad su čuli kolika<br />

je cena da nose babu po zakonu.<br />

Eto sad, hvala Bogu, nama<br />

popusta, pa navali narode ako<br />

ti se u<strong>mir</strong>e za „Vajnaht“ – bez<br />

brige da ćeš završiti u tepihu.<br />

Nategnem pivo, ali ovog puta<br />

iz flaše, kad stižu i ovi moji sa<br />

kesama. Nakupovali one igrice,<br />

one fantazije, zbog kojih još ne<br />

znaju ni pertle da zavežu. Dreknem<br />

pa ih pitam: „Je l’ imate<br />

vi ocene da popravljate, o školi<br />

da mislite, a ne da me jede sram<br />

zbog vas i da dobijam pisma od<br />

direktora. Naučila vas vaša luda<br />

majka da samo trošite!“ Pogledaše<br />

me mrtvi hladni, pa mi<br />

kažu: „Ćuti tata i ne galami, da<br />

ne završiš i ti u tepihu, umesto u<br />

svili, plišu i crnoj limuzini!“<br />

Nego, za svaki slučaj imajte i vi<br />

broj telefona od ove gospode,<br />

pa se dogovorite s njima unapred.<br />

<strong>Da</strong> vas, ako ne sopstvena<br />

deca, onda sigurno snaje i zetovi,<br />

ne strpaju u tepih. I to i neki<br />

jeftin kineski. Uživajte za „Vajnaht“<br />

ako vam do tada ostane<br />

nešto para. Ja ću, verovatno,<br />

opet preći na ono moje od 50<br />

centi, u dozi.<br />

Škrabni Zemi svoje mišljenje:<br />

zemo.kolumnist@kosmo.at<br />

KOsMO 91<br />

Ilustracija: Aleksandar Kostić


AUTo-MoTo<br />

Mobitelom<br />

do cilja<br />

naViGaciJE. vozači sve češće koriste navigacijske<br />

aplikacije na mobitelima kako<br />

bi došli do zadanoga cilja, a broj aplikacija<br />

raste usporedo i s brojem korisnika.<br />

Austrijski autoklub ÖAMTC<br />

proveo je nedavno istraživanje<br />

navigacijskih uređaja i<br />

aplikacija za mobitele.<br />

Uspoređujući klasične uređaje<br />

s aplikacijama koje su<br />

zamišljene za smartphonove<br />

(pametne telefone),<br />

ÖAMTC dolazi do zaključka<br />

da aplikacije na mobitelima<br />

nimalo ne zaostaju iza<br />

klasičnih modela navigacije.<br />

Austrijski autoklub testirao<br />

Najštedljiviji Golf<br />

Njemački Volkswagen iduće<br />

godine planira na tržište plasirati<br />

najštedljiviji Golf svih<br />

vremena.<br />

Nakon što je na tržište već<br />

plasirao novu, sedmu verziju<br />

svojeg najuspješnijeg modela,<br />

Volkswagen je najavio da će u<br />

sklopu Golf sedmice izbaciti i<br />

nekoliko specijalnih verzija tog<br />

vozila. Među inima je i ona pod<br />

nazivom BlueMotion, koja će<br />

na 100 kilometara trošiti svega<br />

84<br />

KOsMO<br />

Umjesto klasičnog<br />

uređaja, sve više ljudi<br />

koristi navigacijske<br />

aplikacije na mobitelu.<br />

3,2 litara. Sudeći po spremniku<br />

u koji stane 50 litara, s njim će<br />

se – bez stajanja – moći prevaliti<br />

put od 1562 kilometara.<br />

Golf Bluemotion na 100 km<br />

trošit će samo 3,2 litara.<br />

je sveukupno dvanaest navigacijskih<br />

sustava, a najbolje<br />

ocjene dobili su četiri klasična<br />

navigacijska uređaja,<br />

kao i četvero aplikacija koje<br />

su putnika najbržim i najpraktičnijim<br />

putem dovele<br />

do cilja. „Svaki od testiranih<br />

sustava vas dovodi do<br />

cilja, ali postoje evidentne<br />

razlike. Jedan sustav to čini<br />

bržim putem, a drugi sporijim“,<br />

izjavio je tehničar<br />

ÖAMTC-a Steffan Kerbl.<br />

No, među svim prednostima<br />

navigacijskih aplikacija<br />

za pametne telefone, postoji<br />

i veliki nedostatak pri korištenju<br />

takvog sustava u inozemstvu.<br />

U mrežama drugih<br />

zemalja, naime, dolazi<br />

do dodatnih troškova zbog<br />

roaminga, čime navigiranje<br />

mobitelom postaje vrlo<br />

skupa usluga. Stoga je preporučljivo<br />

takve aplikacije<br />

koristiti isključivo u tuzemstvu.<br />

Jedan od nedostataka<br />

je i što za mobitele često<br />

treba kupiti dodatnu opremu<br />

poput držača mobitela i<br />

kabela za punjenje.<br />

Među testovima raznih<br />

aplikacija, najbolje ocjene<br />

dobili su navigacijski sustavi<br />

Google Maps, Navigon,<br />

TomTom i Garmin. Najlošije<br />

prošao Nokijin OVI<br />

Maps 2.0, koji je dobio samo<br />

ocjenu „dovoljan”, i to zbog<br />

biranja nezgdonih putova.<br />

Istodobno iz ÖAMTC-a<br />

ističu kako se broj aplikacija<br />

za pametne telefone na tržištu<br />

udvostručio u odnosu na<br />

2011. godinu, s time da je na<br />

tržištu sve manje novih klasičnih<br />

navigacijskih uređaja.<br />

Hibridi sve popularniji<br />

Prodaja hibridnih automobila<br />

doživjela je novi<br />

porast.<br />

To se može zaključiti prema<br />

priopćenju japanskog proizvođača<br />

Honda, u kojem je obznanjeno<br />

da je taj koncern diljem<br />

svijeta prodao više od milijun<br />

hibridnih automobila. Upravo<br />

je Honda poticala razvoj<br />

hibridnih automobila, a trenutno<br />

u svojem voznom parku<br />

ima osam različitih modela.<br />

Od Honde je uspješnija samo<br />

Toyota, koja je dosad sveukupno<br />

prodala čak četiri milijuna<br />

hibridnih vozila.<br />

toyota i Honda zadovoljni<br />

su prodajom hibrida.<br />

Fotos: wikimedia, zVg


Nova MOKKA<br />

VRH.<br />

Sa inteligentnim pogonom na sva četiri točka.<br />

Već od € 17.990,–<br />

Za više informacija obratite se Vašoj Opel trgovini ili na www.opel.at<br />

Ukupna potrošnja u l / 100 km: 4,7 – 6,5; CO 2-emisije u g / km: 124 –153


AUTo-MoTo<br />

Intervju: Petar Rosandić<br />

Fotografije: Brandon Mendoza<br />

94 KOsMO<br />

Najmoćnija i najsnažnija<br />

verzija Opel astre pravi je<br />

izbor za ljubitelje sportskih<br />

automobila.<br />

Opelova<br />

jurilica<br />

Iza 20-inčnih alu naplataka kriju se kočnice<br />

proslavljenog proizvođača Brembo.<br />

dvolitreni turbo s četiri cilindra omogućava<br />

sprint od 0 do 100 km/h za šest sekundi.


tEst. Sandro Luković, velika nada austrijskog<br />

moto-sporta i vozač Formule Renault<br />

2.0, testirao je za nas najnoviju opel Astru<br />

oPC. Riječ je o najsnažnijoj verziji Astre,<br />

čije srce čini motor od 280 konjskih snaga.<br />

Kada nam se ukazala<br />

prilika testirati Opel<br />

Astru OPC, čiji motor<br />

sa 280 konjskih snaga predstavlja<br />

najsnažniju verziju<br />

tog modela, nismo se dugo<br />

dvoumili oko toga tko treba<br />

sjesti za njen volan. Znali<br />

smo da taj zadatak najbolje<br />

može obaviti Sandro Luković,<br />

profesionalni vozač Formule<br />

2 u sastavu francuskog<br />

Renaulta i jedna od najvećih<br />

nada ovdašnjeg moto-sporta.<br />

Ovaj mladi Bečlija podrijetlom<br />

iz Tuzle, naime,<br />

nije samo strastveni ljubitelj<br />

vrtoglavih brzina i opasnih<br />

zavoja, nego i pravi stručnjak<br />

kad je riječ o sportskim<br />

automobilima. Nakon što je<br />

bacio oko na vanjski izgled<br />

Astrine OPC verzije, koja<br />

mu se na prvi pogled odmah<br />

dobro dopala, mladi vozač<br />

sjeo je za volan kako bismo<br />

započeli testiranje.<br />

Već pri samom startu automobila<br />

zamijetili smo u zvuku<br />

motora duboki, snažni<br />

bas, koji je karakterističan za<br />

sportske automobile. „Našli<br />

su dobra rješenja za unutrašnji<br />

i vanjski izgled. Ovdje,<br />

u kokpitu, sviđa mi se baš<br />

280 Ks.<br />

„ovo je najbolji<br />

Opel koji sam<br />

ikada vozio“,<br />

kaže Sandro.<br />

ovaj metalni, sportski look,<br />

a i sjedala su u napravljena<br />

u istom duhu, baš su tvrda<br />

i sportska“, prokomentirao<br />

je Sandro, da bi već nedugo<br />

zatim nagazio papučicu za<br />

gas i krenuo u savladavanje<br />

prvih krivina i zavoja. Iako<br />

s vremenskim okolnostima<br />

nismo imali sreće, pa su ceste<br />

zbog kiše bile vlažne i<br />

nezgodno klizave, mladi tuzlanski<br />

kralj zavoja nije nimalo<br />

štedio niti sebe, a niti<br />

Opelovu novu jurilicu.<br />

Tako je u roku od samo 6,4<br />

sekundi ovaj auto došao od<br />

nule do stotke na brzinomjeru,<br />

a Sandro je vidno<br />

uživao u vožnji najmoćnije<br />

verzije Astre. „Vozno postolje<br />

je tvrdo i ima vrlo dobru<br />

stabilnost, što je ključno kod<br />

ovog tipa automobila. Gas je<br />

dobar, agresivan, kakav treba<br />

i biti, a snaga je u svakom<br />

slučaju tu“, rekao je Sandro<br />

hvaleći performanse ovog<br />

dvolitrenog turbo-benzinca.<br />

Stabilan u zavojima<br />

Njemu se vožnja najviše<br />

svidjela kada je na središnjoj<br />

konzoli stisnuo gumb<br />

„OPC“, a aktiviranjem tog<br />

modusa instrumenti u kokpitu<br />

ne dobiju samo crvenu<br />

boju, nego vozilo u vožnji<br />

postaje direktnije, još agresivnije<br />

i brže reagira na gas.<br />

Budući da smo pravi auto<br />

dali u prave ruke, Sandro<br />

je bez poteškoća savladavao<br />

i najkrivudavije ceste,<br />

najoštrije zavoje, a OPC se<br />

besprijekorno tijekom cijele<br />

opelov sportaš dokazao je u našem testu da se ne treba skrivati<br />

od konkurencije poput Focus ST-a, Renaulta Megana RS i drugih.<br />

vožnje držao zadate putanje.<br />

„Dobar je, ima vrlo solidnu<br />

vuču (trakciju) i pokazao<br />

se stabilnim i u malo žešćim<br />

zavojima. Čak i kad<br />

smo ga malo više isforsirali,<br />

lakoćom je došao i na 250<br />

km/h. Moram priznati da je<br />

u svakom slučaju jedan od<br />

zanimljivijih Opela koji sam<br />

vozio tijekom moje vozačke<br />

karijere”, rekao nam je Sandro.<br />

Pohvale su u testu dobile<br />

i vrhunske kočnice marke<br />

Brembo koje se, prema<br />

iskustvu našeg test vozača,<br />

„ne pregriju i kod najvećeg<br />

forsiranja“. „Kod sportskog<br />

automobila je to zaista vrlo<br />

bitno, ta sigurnost da kočnice<br />

ni u jednom trenutku ne<br />

popuštaju. Odlučivši se za<br />

marku Brembo, Opel se odlučio<br />

za provjerenu stvar“,<br />

zaključio je Luković. Našeg<br />

vozača oduševile su i gume<br />

koje su krasile automobil<br />

koji smo dobili, a riječ je o<br />

gumama modela „P7 Zero“<br />

marke Pirelli. „To su gume<br />

koje su provjerene. Ja ih i<br />

sam koristim privatno kod<br />

svojeg automobila“, dodao<br />

je Sandro. Budući da<br />

je Opel ovu verziju Astre<br />

ugradio brojne luksuze po-<br />

„Gas je dobar, agresivan kakav treba i<br />

biti“, rekao je naš vozač Sandro Luković.<br />

put kožnih sjedala, skupih<br />

kočnica, 20-inčnih felga i<br />

još mnoštvo toga, logično<br />

je da i cijena daleko nadmašuje<br />

najnormalniju verziju<br />

Astre. Tako najjeftinija verzija<br />

ovog sportskog izdanja<br />

Astre na austrijskom tržištu<br />

trenutno iznosi 35.290<br />

eura*. No, moto-sport fanovi<br />

koji vole duboki zvuk motora<br />

i brzu vožnju, u svakom<br />

slučaju neće biti razočarani<br />

ako se odluče za ovaj Opel.<br />

KOsMO 95


sPOrt<br />

Piše: Petar Rosandić<br />

Fotografije: Brandon Mendoza<br />

Ovisnik o<br />

int<strong>Er</strong>VJU. senad<br />

Grošić (33), čiji su<br />

roditelji podrijetlom<br />

iz Hrvatske i Bosne i<br />

Hercegovine, jedan je<br />

od najpoznatijih BMX<br />

vozača na svijetu.<br />

nedavni skok austrijskog<br />

base-jumpera Felixa Baumgartnera<br />

u stratosferu<br />

nije samo privukao milijarde<br />

ljudi pred male ekrane, nego je<br />

i na impresivan način dokazao<br />

kako ekstremni sportovi danas<br />

sve više privlače velika poduzeća,<br />

marketinške odjele, sponzore<br />

i medijske kuće. Tako se<br />

u središtu pozornosti sve češće<br />

nalaze priče o sportašima koji<br />

idu do krajnjih granica svoje<br />

hrabrosti, a umjesto konkretnog<br />

sportskog suparnika, oni<br />

pobjeđuju sami sebe i prirodu.<br />

Jedan od poznatijih predstavnika<br />

ekstremnog sporta je i Senad<br />

Grošić, 33-godišnjak koji živi<br />

u donjoaustrijskom Untertullnerbachu,<br />

a koji je diljem svijeta<br />

na glasu kao jedan od najspretnijih<br />

vozača BMX-a. U svojoj<br />

karijeri, koja je okrunjena sponzorstvom<br />

Red Bulla i brojnim<br />

trofejama, Grošić je na svom<br />

biciklu izveo mnoge skokove i<br />

trikove koji običnim promatračima<br />

redovito zaustavljaju dah i<br />

izazivaju vrtoglavicu.<br />

KOSMO: Kada si otkrio<br />

svoju ljubav prema BMx-u i<br />

ovom sportu?<br />

Senad Grošić: Bicikl vozim još<br />

od malih nogu, a sa 14 godina<br />

sam prvi put uživo gledao jedno<br />

natjecanje vozača BMX-a u<br />

Beču. Taj šou me toliko oduše-<br />

adrenalinu<br />

96<br />

KOsMO


vio da sam noćima sanjao samo<br />

o BMX-u, a majku nisam prestao<br />

nagovarati da mi kupi taj<br />

bicikl. Na kraju krajeva, obećao<br />

sam joj da ću se popraviti u školi,<br />

a da će mi ona ispuniti moj<br />

san o vlastitom BMX-u. I danas<br />

sam joj zahvalan što mi ga<br />

„obećao sam majci da ću se popraviti u<br />

školi, i to sve s ciljem da mi kupi BMX.“<br />

je kupila i što je tako obilježila<br />

moj cijeli životni put.<br />

KOSMO: Što se dogodilo<br />

nakon što ti ga je kupila?<br />

SG: Bio sam najsretniji tinejdžer<br />

na svijetu. Svaku slobodnu<br />

minutu provodio bih na<br />

biciklu, a u konačnici je ispalo<br />

tako da nisam uspio ispoštovati<br />

obećanje majci da ću se<br />

popraviti u školi i postati bolji<br />

đak. Umjesto toga, postao sam<br />

punokrvni vozač BMX-a i ovisnik<br />

o adrenalinu.<br />

KOSMO: Tvoj tadašnji hobi<br />

s vremenom je postao tvoje<br />

profesionalno zanimanje.<br />

Koliko ljudi svoj kruh zarađuje<br />

bicklizmom?<br />

SG: Na cijelom svijetu od ovog<br />

sporta možda živi stotinjak ljudi,<br />

u Europi nas je desetak, a<br />

u Austriji zasad samo ja. Ovaj<br />

sport nije baš za svakoga jer,<br />

osim rizika za vlastito zdravlje,<br />

zahtijeva i odricanja, stalnu fizičku<br />

i psihičku spremnost za<br />

nove izazove.<br />

KOSMO: Često izvodiš skokove<br />

koji za naše laičke oči<br />

izgledaju kao igra života i<br />

smrti. Koliko je uistinu opasan<br />

ovaj sport?<br />

SG: Ne bih se složio da je to<br />

idOli.<br />

„divim se Muhamadu<br />

aliju i<br />

Michaelu Jordanu“,<br />

kaže Senad.<br />

igra između života i smrti. No,<br />

da smo stalno izloženi rizicima<br />

od većih ozljeda, to stoji. Moj<br />

cijeli život na BMX-u je, zapravo,<br />

jedna ozljeda. Jer, nije upitno<br />

hoćeš li pasti, nego kada će<br />

se to dogoditi, kako ćeš pasti i<br />

koliko će teška ozljeda biti.<br />

KOSMO: Koja ti je ozljeda<br />

dosad bila najbolnija?<br />

SG: Svaka ozljeda je, zapravo,<br />

bolna. Jer, u konačnici me uvijek<br />

najviše boli činjenica kad<br />

zbog ozljede ne mogu na bicikl.<br />

To mi je nešto najgore.<br />

KOSMO: U ovom sportu si<br />

izumio i nekoliko trikova,<br />

„ideje za nove skokove i trikove<br />

najčešće mi se jave u snu.“<br />

među ostalim poznati bikeflip.<br />

Kako se rađaju trikovi, a<br />

i kako isprobavaš nove ideje?<br />

SG: Iskreno rečeno, ideje mi se<br />

najčešće pojave u snu. Budući<br />

da su skoro svi skokovi vrlo<br />

opasni, prvo ih uvježbavam i<br />

testiram u jednom bazenu sa<br />

spužvama. Tu redovito treniram<br />

i stare trikove. Naravno, na<br />

natjecanjima nema niti spužve,<br />

a niti bazena koji bi mi se spasio<br />

od eventualnog pada na tvrdi<br />

beton.<br />

KOSMO: U svojem sportu<br />

si iznimno uspješan, a stalno<br />

si na natjecanjima i putova-<br />

njima. Koji su ti uspjesi najdraži?<br />

SG: Zasigurno drugo mjesto<br />

na X-gamesima u Kini. X-games<br />

su svojevrsne Olimpijske<br />

igre za ekstremne sportaše, a<br />

samim time i najznačajniji događaj<br />

u našem sportu. Osvojio<br />

sam mnogo manjih i većih natjecanja,<br />

ali ono što bih volio je<br />

odnijeti jednom i prvo mjesto<br />

na X-gamesima. Samim time<br />

bih se kvalificirao i za američku<br />

verziju tog natjecanja. To mi je<br />

još neispunjeni san.<br />

KOSMO: Sve je više uspješnih<br />

sportaša u Austriji podrijetlom<br />

iz bivše Jugoslavije.<br />

Jesi li s nekima od njih i u<br />

kontaktu?<br />

Grošić u razgovoru s reporterom<br />

koSMo-a pred Rathausom.<br />

SG: <strong>Da</strong>. Mirna Jukić i ja smo<br />

postali stvarno dobro prijatelji,<br />

redovito se čujemo i viđamo.<br />

Pratim s ponosom i radošću<br />

i sve ostale sportaše iz bivše<br />

Jugoslavije u Austriji, a drago<br />

mi je da toliko naših igra u<br />

nogometnoj reprezentaciji. To<br />

je stvarno sjajna stvar. S moje<br />

strane, mogu samop reći: naprijed<br />

naši!<br />

KOSMO: Kako provodiš<br />

slobodno vrijeme?<br />

SG: Nisam baš <strong>mir</strong>an duh pa<br />

i u slobodno vrijeme volim biti<br />

u pokretu i u akciji. Nedavno<br />

sam napravio licencu za golf, a<br />

to mi jedan od novih hobija.<br />

JUkIćI.<br />

„dobar sam prijatelj<br />

s Mirnom<br />

Jukić. Čujemo<br />

se redovito.“<br />

Naravno, volim otići do roditelja<br />

na kavu, zezati se s prijateljima,<br />

a i trudim se otići u svoj<br />

rodni Sisak. Kad godem nađem<br />

vremena, spustim se dolje.<br />

KOSMO: Koju glazbu najviše<br />

voliš slušati?<br />

SG: Obožavam Edu Maajku,<br />

„Ne slušam narodnjake, osim<br />

ako me prijatelji prisile na to.“<br />

Frenkija,<br />

Kandžiju, kao i hardcore-punk<br />

bend „Debeli precjednik“. Kad<br />

baš moram i kad me prisili<br />

društvo i okolina na to, onda,<br />

eto, slušam i cajke. To se najčešće<br />

događa u Sisku kad svi<br />

zajedno odemo negdje van.<br />

Onda to postane neizbježno.<br />

KOSMO: Imaš li nekog<br />

idola?<br />

SG: Zapravo, nemam jednog<br />

nego više. Najveći idoli su mi<br />

oni sportaši koji su iz gotovo<br />

nikakvih uvjeta uspjeli napraviti<br />

nešto. Tu bih izdvojio Muhamada<br />

Alija i Michaela Jordana.<br />

Njihove karijere su stvarno impresivne.<br />

KOsMO 97


sPOrt<br />

UeFA je očigledno izgubila strpljenje s hrvatskim i srpskim huliganima,<br />

zbog čega tim zemljama prijeti i izbacivanjem s natjecanja.<br />

Platini ljut zbog<br />

balkanskih huligana<br />

UEFA više neće tolerirati<br />

srpske i hrvatske huligane na<br />

nogometnim stadionima, a<br />

Hrvatskoj i Srbiji zbog njih<br />

prijeti drakonskim kaznama.<br />

Obznanio je to čelnik Europske<br />

nogometne federacije<br />

Michel Platini rekavši kako je<br />

„ovo posljednja prilika za Hrvatsku<br />

i Srbiju da se konačno<br />

obračunaju s huliganima u<br />

svojim redovima“. Ne dođe li<br />

do odstranjivanja huligana koje<br />

bi, prema Platinijevu mišljenju,<br />

trebale predvoditi Vlade Hrvatske<br />

i Srbije, UEFA kani čak<br />

98 KOsMO<br />

razmotriti i izbacivanje tih reprezentacija<br />

sa Svjetskog nogometnog<br />

prvenstva 2014. u Brazilu.<br />

Nova prijetnja ozbiljnim<br />

sankcijama iz UEFA-e stigla<br />

je nakon rasističkih ispada na<br />

utakmici mlade reprezentacije<br />

Srbije i Engleske u Kruševcu,<br />

kao i nakon što su navijači zagrebačkog<br />

Dinama divljali po<br />

Parizu i tukli se s tamošnjim navijačima.<br />

Hrvatska i Srbija već<br />

su godinama pod povećalom<br />

UEFA-e, a Platini je i jednoj i<br />

drugoj zemlji još prošle godine<br />

dao „žuti karton“ zbog rasističkih<br />

ispada na stadionima.<br />

Vonn i muškarci<br />

Nastup u muškim natjecanjima ostat će<br />

ipak samo neostvarena želja američke<br />

skijašice Lindsey Vonn.<br />

Reagirajući na njenu želju da se natječe u<br />

utrkama drugog spola, Svjetska skijaška federacija<br />

(FIS) odbila je Vonn uz obrazloženje<br />

da „jedan spol nema pravo natjecati<br />

se u utrkama drugog spola“. „Nema<br />

iznimke“, priopćili su iz FIS-a i time<br />

razočarali ne samo samu skijašicu,<br />

nego i mnoge navijače koji su željno<br />

priželjkivali „dvoboj spolova”.<br />

davor Šuker uspio je u nakani da Ibrahimoviću daruje hrvatski<br />

dres, ali ne i u tome da Ibro postane dio hrvatske reprezentacije.<br />

Šuker Zlatanu darovao<br />

kockasti dres<br />

Hrvatski nogometni savez<br />

(HNS) nikad nije krio da bi u<br />

redovima svoje reprezentacije<br />

volio vidjeti i genijalnog Zlatana<br />

Ibrahimovića.<br />

Zadnji pokušaj vrbovanja Ibrahimovića<br />

dogodio se nakon<br />

utakmice zagrebačkog Dinama<br />

i Paris St. Germaina, u kojoj je<br />

Zlatan sa četiri asistencije za<br />

četiri pogotka bio najveća zvijezda<br />

dvoboja. Nakon senzacionalne<br />

igre, došlo je i do male<br />

senzacije izvan travnjaka, kada<br />

je Ibrahimoviću prišao <strong>Da</strong>vor<br />

Šuker, predsjednik HNS-a, a u<br />

Zaplakao zbog Celtica<br />

<strong>Da</strong> nogomet zna biti romantičan,<br />

dokazao je nedavno<br />

Rod Stewart, jedan od najpoznatijih<br />

rockera na svijetu.<br />

Taj vatreni navijač Celtica iz<br />

Glasgowa nije mogao kriti suze<br />

radosnice nakon što je njegov<br />

omiljeni tim uspio savladati<br />

Barcelonu u ligi prvaka. Nakon<br />

što je utakmica završena rezultatom<br />

od 2:1 u korist Celtica,<br />

67-godišnji rocker zaplakao je<br />

ruci je držao kockasti dres hrvatske<br />

reprezentacije s brojem<br />

devet i s natpisom „Ibrahimović“<br />

na leđima. PSG-ov napadač,<br />

čija je majka Hrvatica iz<br />

Zadra, samo se kratko nasmijao<br />

i prihvatio dar najuspješnijeg<br />

strijelca „vatrenih“ u povijesti.<br />

Dok je on Šukeru zauzvrat<br />

darovao dres PSG-a, a obojica<br />

nisu komentirala ovaj novi pokušaj<br />

vrbovanja, ugledni švedski<br />

sportski novinar <strong>Er</strong>ik Niva<br />

izjavio je da je riječ o „zakašnjelom<br />

pokušaju“. „Ibrahimović<br />

igra za svoju rodnu Švedsku, a<br />

tako će i ostati“, rekao je Niva.<br />

od sreće na tribinama Celtic<br />

Parka. Koliko mu Celtic znači<br />

u životu, još je davno opjevao<br />

u pjesmi „You're in My Heart“.<br />

Rod Stewart, najpoznatiji<br />

navijač Celtic Glasgowa.<br />

Fotos: wikimedia, zVg


<strong>Da</strong>s einzige Paket,<br />

das bereits vor dem<br />

24.12. Freude macht.<br />

¡ 1000 Minuten in alle Netze<br />

¡ 1000 SMS in alle Netze<br />

¡ unlimitiert surfen<br />

um 0,–<br />

Nach Verbrauch von 1 GB <strong>auf</strong> max. 64 kbit/s reduziert. Basispaket € 20,– jährlich. Aktivierungskosten € 49,90. 24 Monate Mindestvertragsdauer, Taktung 60/60.<br />

Preise und Details: www.t-mobile.at. connect-Ausgabe 07/12.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!