11.01.2013 Views

Kako ”skockati” persijanera? - World Kiosk Online

Kako ”skockati” persijanera? - World Kiosk Online

Kako ”skockati” persijanera? - World Kiosk Online

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

20<br />

dinara dinara<br />

Broj 2 • Maj 2011. • Cena: 20 dinara • EU 1,50 € • CHF 2,50 • CG 0,30 € • BiH 0,50 KM • MK 15 den.<br />

NOVO!<br />

Najbolji saveti<br />

naših čitalaca<br />

ŠKOLA<br />

DRESURE<br />

<strong>Kako</strong> vaspitati<br />

sibirskog haskija?<br />

RIBICE<br />

Nega, mrest<br />

i zdravlje diskusa<br />

MAČKE<br />

Upoznajte persijanere<br />

odani prijatelj OSVOJITE<br />

800<br />

DINARA 11/09 ZA SVAKI 1<br />

POŠALJITE NAM FOTOGRAFIJE SVOJIH KUĆNIH<br />

LJUBIMACA, OTKRIJTE NAM KAKO IH ODGAJATE,<br />

NEGUJETE, DRUŽITE SE SA NJIMA I - ZARADITE!<br />

Podelite svoja iskustva sa drugima!<br />

Na fotografi ji Jelena Miškov Alfeldi<br />

iz Pančeva sa psom Binkijem<br />

RETRIVER<br />

odani prijatelj<br />

www.kucni-ljubimac.rs<br />

OBJAVLJENI PRILOG


B O J E Z D R A V L J A<br />

Nova linija funkcionalne hrane sa svežim mesom dopunjenim<br />

dijetetskim i prirodnim supstancama iz voća i povrća koji<br />

poboljšavaju zdravlje vaših ljubimaca. Žuti, crveni i zeleni<br />

funkcionalni sastojci pomoći će vašem psu da ostvari potpuno<br />

blagostanje. Hranite vašeg psa bojama zdravlja.<br />

prijatelji prijatelja<br />

ne eksperimentišite na životinjama<br />

M&J Trade d.o.o. Beograd - Braće Krsmanovića 23 - tel. 011/3288-359, 011/3288-347<br />

Novi Sad - Melhiora Erdujheljija 11 - tel. 021/6394 590, 021/302-182<br />

bg@mjtrade.rs www.mjtrade.rs<br />

PRODAJE SE U SPECIJALIZOVANIM PET - ŠOPOVIMA


POŠTOVANI ČITAOCI,<br />

P red<br />

vama je već drugi broj magazina<br />

”Kućni ljubimac”. Obradovali ste<br />

nas svojim brojnim prilozima o svojim<br />

ljubimcima. Podsećamo vas da su čitaoci<br />

ti koji u potpunosti kreiraju časopis i u<br />

njemu predstavljaju svoja umeća i originalnost<br />

u interakciji sa životinjama. Svaki<br />

vaš objavljeni savet i prilog novčano<br />

nagrađujemo. Takođe, na pitanja čitalaca<br />

odgovaraju naši stručni saradnici, što<br />

izdanju daje posebnu dimenziju informativnosti<br />

i pouzdanosti.<br />

Cilj nam je da inspirišemo čitaoce da<br />

oplemene svoj život, te da<br />

podstaknemo razmenu<br />

ideja kako bi njihovi<br />

ljubimci bili lepši,<br />

zdraviji i srećniji.<br />

Marica<br />

Puškaš,<br />

Glavni i odgovorni<br />

urednik<br />

POSTANITE SARADNIK<br />

magazina “Kućni ljubimac”<br />

OSVOJITE<br />

800<br />

DINARA ZA SVAKI<br />

OBJAVLJENI PRILOG<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja pisma sa<br />

savetima i preporukama za odgajanje i<br />

negu kućnih ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite fotografije i popunjen ugovor<br />

(sa str. 50). Autori svih originalnih saveta<br />

koje objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je:<br />

Temerinska 102,<br />

21000 Novi Sad,<br />

sa naznakom za ”Kućni ljubimac”<br />

ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs<br />

Sadržaj:<br />

Moj pas – retriver 5<br />

Lolini prvi štenci<br />

Retriver u šetnji<br />

<strong>Kako</strong> uzgojiti šampiona<br />

Savet i trikovi 10<br />

<strong>Kako</strong> odgojiti jogunicu<br />

Osnovna škola za kuce<br />

Šarplaninac naš prijatelj<br />

Beskućnici dobili dom<br />

Vaspitanje sibirskog haskija<br />

Pitanja čitalaca 22<br />

Moja mačka - persijaner 24<br />

Šašave police za mačke 27<br />

Problemi sa kaktusima<br />

Novi član porodice<br />

Pitanja čitalaca 31<br />

Ribice 32<br />

Diskusi - Nega i mrest<br />

More u stanu<br />

Borac<br />

Ptice 36<br />

Golubovi za početnike<br />

Glodari 38<br />

I zec se može dresirati<br />

Egzotične životinje 40<br />

Zmaj u terarijumu<br />

Pitanja čitalaca 42<br />

Čitaoci odgovaraju 44<br />

Usvoji me 46<br />

Moje ljubimče 48<br />

Ugovor 50<br />

5/11 3


KUĆNI LJUBIMAC<br />

Broj 2, Maj 2011.<br />

OSNIVAČ I IZDAVAČ<br />

Color Media Special<br />

Adresa redakcije: Temerinska 102, 21000 Novi Sad<br />

Poštanski fah: 269<br />

Tel./fax: 021/489-71-00, 489-71-26<br />

E-mail: kucniljubimac@color.rs<br />

Web adresa: www.kucni-ljubimac.rs<br />

REDAKCIJA<br />

Glavni i odgovorni urednik: Marica Puškaš (marica.puskas@color.rs)<br />

Art direktor: Nataša Dragišić (natasa.dragisic@color.rs)<br />

GRAFIČKA PRIPREMA<br />

Grafički urednik: Olgica Grbić (olja.grbic@color.rs)<br />

Obrada fotografija: Tanja Poldrugo (tanja.poldrugo@color.rs)<br />

LEKTURA I KOREKTURA<br />

Slobodanka Šatara (slobodanka.satara@color.rs)<br />

Bojana Popović (bojana.popovic@color.rs)<br />

REDAKTURA<br />

Angelina Čakširan (angelina.caksiran@color.rs)<br />

Direktor: Tanja Narančić (tanja.narancic@color.rs)<br />

Advertajzing direktor: Nenad Meseldžija (nenad.meseldzija@color.rs)<br />

Tehnički direktor: Srđan Plavšić (srdjan.plavsic@color.rs)<br />

Direktor korporativnih komunikacija: Milica Milić (milica.milic@color.rs)<br />

”Color Media Special” je članica<br />

Advertajzing direktor grupe: Goran Radulović (goran.radulovic@color.rs)<br />

Strahinja Antonić, advertajzing menadžer grupe (strahinja.antonic@color.rs)<br />

Snežana Topolić, advertajzing menadžer grupe (snezana.topolic@color.rs)<br />

Dragan Vučević, advertajzing menadžer grupe (dragan.vucevic@color.rs)<br />

Saša Maćešić, advertajzing menadžer grupe (sasa.macesic@color.rs)<br />

Beograd<br />

Adresa marketinga: Vlajkovićeva 6<br />

Tel.: 011/3810-810 lok. 851<br />

Fax.: 011/3810-888 lok. 832<br />

Novi Sad<br />

Adresa marketinga: Mileve Simić 27<br />

Tel./fax.: 021/6338-321; 6338-456;<br />

6338-677; 6338-222<br />

Štampa: ”Color Print” d.o.o.<br />

Adresa: Mileve Simić 27, 21000 Novi Sad<br />

Tel./fax: 021/6417-333; 6417-335<br />

E-mail: colorprint@color.rs<br />

DISTRIBUCIJA<br />

DISTRI PRESS d.o.o. Dunavska 57, Beograd – Stari grad<br />

Tel./fax.: 011/312-9371; 312-9446; 312-9502<br />

DISTRIBUCIJA ZA EVROPU<br />

SR Nemačka: ASV VERTRIEBS GmbH, Süderstraße 77<br />

D– 20097 HAMBURG<br />

Austrija: Morawa Pressevertrieb GesmbH,<br />

Hackingerstraße 52<br />

A – 1140 WIEN<br />

Švajcarska: VALORA AG, Hofackerstraße 40<br />

CH – 4132 MÜTTENZ<br />

CIP – Katalogizacija u publikaciji<br />

Biblioteka Matice srpske, Novi Sad<br />

636.045<br />

KUĆNI LJUBIMAC / glavni i odgovorni urednik Marica Puškaš. -<br />

2011, br. 1 (april) - Novi Sad : Color Media Special,<br />

2011-. Ilustr. ; 21 cm<br />

Mesečno<br />

ISSN 2217-463X<br />

COBISS.SR-ID 260403975<br />

CRNA GORA<br />

Uvoznik i distributer: ”Monte Color” d.o.o.<br />

Adresa: Ðoka Miraševića 15, Podgorica<br />

Direktor: Milivoje Ćalić<br />

Tel.: 020/269-029, 206-155, 206-156<br />

E-mail: montecolor@cg.yu<br />

BOSNA I HERCEGOVINA<br />

Uvoznik i distributer: ”Svet Print” d.o.o.<br />

Adresa: Slobodana Jovanovića 28, Banja Luka<br />

Direktor: Ibojka Milošević<br />

Tel./fax: + 38751/308-349<br />

E-mail: svetprint@color.co.ba<br />

Predstavništvo i distribucija u Sarajevu: ”Svijet Print” d.o.o.,<br />

Adresa: Senada Poturka Sencija 120, Sarajevo<br />

Tel.: 033/768-986<br />

Direktor: Džafer Olević<br />

MAKEDONIJA<br />

Uvoznik i distributer: ”Svet Press” dooel<br />

Adresa: Debarca 3, 10000 Skoplje<br />

Direktor: Kolja Miladinov<br />

Tel./fax: 02/322-30-64<br />

E-mail: svet@colormedia.com.mk<br />

Color Media Special i redakcija Kućni ljubimac ne odgovaraju za sadržaj<br />

i istinitost objavljenih reklamnih poruka i preuzetih sadržaja sa pomenutih ili<br />

oglašavanih elektronskih lokacija.<br />

Uredništvo ne snosi odgovornost za nenamerne i štamparske greške.<br />

Zabranjeno je reprodukovati i koristiti u komercijalne svrhe štampane sadržaje izdanja<br />

Kućni ljubimac bez pismenog odobrenja izdavača.<br />

Redakcija Kućni ljubimac nije obavezna da vraća i odgovara na primljene rukopise,<br />

fotografije i internet poštu.<br />

COLOR PRESS GRUPA je član<br />

International Federation<br />

of the Periodical Press<br />

4<br />

CPG je ekskluzivni<br />

partner fonda<br />

POSTANITE SARADNIK MAGAZINA<br />

"Kućni ljubimac"<br />

MALI OGLASI<br />

Ukoliko želite da kupite ili prodate kućne ljubimce, hranu ili<br />

opremu, pošaljite tekst oglasa i mi ćemo ga besplatno objaviti<br />

u sledećem broju. Uz kupon možete da pošaljete i fotografiju<br />

svog ljubimca. Naša adresa: Temerinska 102, 21000 Novi<br />

Sad, za časopis ”Kućni ljubimac”. Oglase takođe možete da<br />

pošaljete e-mailom, na adresu: kucniljubimac@color.rs<br />

KUPON ZA MALE OGLASE<br />

Ime i prezime:<br />

Kontakt:<br />

Tekst oglasa:<br />

OSVOJITE<br />

800<br />

DINARA ZA SVAKI<br />

OBJAVLJENI PRILOG<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite fotografije i popunjen<br />

ugovor (sa str. 50). Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je:<br />

Temerinska 102,<br />

21000 Novi Sad,<br />

sa naznakom za ”Kućni<br />

ljubimac”<br />

ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs


ČUPAVI odani prijatelji<br />

Retriveri, zlatne ili labradorske fele, prirasli su nam za srce zbog svoje vedre prirode, umiljatosti i<br />

neprestane potrebe da budu sa nama. Ovi čupavci su jedna od najpopularnijih vrsta pasa<br />

ZAŠTO VOLIMO<br />

”ZLATNE PSE”<br />

Kada su u pitanju psi, moram<br />

da kažem da su zlatni retriveri<br />

verovatno najplemenitija vrsta<br />

ovih životinja. Ne samo zbog<br />

toga što su umiljati i dobroćudni,<br />

već zato što su u stanju da<br />

bezuslovno vole i poštuju svog<br />

“dvonošca”, i spremni su da učine<br />

sve da bi mu udovoljili. To se<br />

posebno odnosi na labradora i<br />

zlatnog retrivera, koji su izuzetno<br />

društveni i nežni, pa su najčešći<br />

prijatelji i vodiči slepih i osoba sa<br />

posebnim potrebama.<br />

Retriveri su lovački psi i ovaj<br />

naziv se, pre svega, odnosi na<br />

njihovu sposobnost da lovcu<br />

donesu plen bez oštećenja. Sve<br />

ove kuce genetski imaju izraženu<br />

osobinu “mekih usta” koju<br />

razvijaju i usavršavaju treningom,<br />

a ukoliko se sa njima dovoljno<br />

vežba, postaju i veoma agilni i<br />

Mira Pašić sa Zlatkom<br />

poslušni. Međutim, primetićete<br />

da su psi i bez treninga vrlo<br />

inteligentni, zainteresovani za<br />

“rad” i u svakom trenutku žele da<br />

budu korisni. Igra u kojoj gazdi<br />

donose lopticu za njih je velika<br />

radost i upražnjavaće je sve dok<br />

se ne srušite od umora.<br />

U ovu grupu spadaju zlatni i<br />

labrador retriver, kao i manje<br />

poznati čizpik. Međutim,<br />

retriverske osobine poseduju<br />

i mnoge druge vrste psa, kao<br />

što su španijeli, ptičari, pa čak<br />

i pudlice. Ova komplikovana<br />

podela po osobinama za većinu<br />

pravih poštovalaca pasa sasvim<br />

je nepotrebna, jer su u njihovim<br />

srcima zlatni retriveri ipak na<br />

prvom mestu. Nema te osobe<br />

koja neće “pasti” na graciozno<br />

držanje i pametan pogled, što su<br />

glavni aduti zlatnih retrivera! To<br />

su psi koje mogu držati porodice<br />

sa malom decom, stariji, osobe sa<br />

posebnim potrebama... Doslovce,<br />

moj pas RETRIVER<br />

reč je o univerzalnom psu,<br />

mirnom i staloženom, koji će vas<br />

svakodnevno iznenađivati svojom<br />

plemenitošću.<br />

Ukoliko nisu dobro vaspitani ili<br />

nemaju pravi uzor, retriveri mogu<br />

da se ponašaju malo šašavo, da<br />

uništavaju cveće u dvorištu ili<br />

istrčavaju na ulicu. To nisu stvari<br />

koje se ne mogu ispraviti, jer ovi<br />

psi, pre svega, žele da se druže<br />

i privuku pažnju gospodara.<br />

Moj Zlatko svojevremeno je<br />

grickao obuću, ali smo ga vrlo<br />

lako odvikli od te zabave. Nove<br />

aktivnosti i druženje sa psom<br />

gotovo istog trenutka su ga<br />

“skinuli sa cipela” i danas je to<br />

primerna kuca koja je odličan<br />

uzor nestašnoj Bebi. <strong>Kako</strong> biste<br />

zadovoljili potrebe retrivera i<br />

učinili ga srećnim, neophodne<br />

su duge šetnje. Pošto je odličan<br />

plivač, kupanje i trčanje u plićaku<br />

za njega je najveća zabava.<br />

Mira Pašić, Užice<br />

ZARADITE 800 DINARA!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

5/11 5


moj pas RETRIVER<br />

LOLINI PRVI ŠTENCI<br />

Moja Lola, mlada zlatna retriverka,<br />

vrlo je lep i inteligentan<br />

pas. Pre dva meseca<br />

postala je majka, a pred<br />

dolazak štenaca na svet, obe<br />

smo bile napete i zbunjene.<br />

Na svu sreću, sve je<br />

proteklo kako treba, jer smo se<br />

blagovremeno pripremili.<br />

Za početak, obezbedili smo<br />

mesto gde će se naša kuca<br />

ošteniti - skrovito, tiho, sa<br />

dosta svežeg vazduha. Pošto je<br />

Lola vrlo razmažena, morala<br />

sam sve vreme da budem<br />

pored nje i mogu vam reći<br />

da je za mene rađanje novih<br />

života prizor koji nikada neću<br />

zaboraviti.<br />

Iako se prvi put štenila, Lola<br />

je instinktivno znala šta treba<br />

da radi i sve je sama obavila.<br />

Štence je očistila, pojela je<br />

posteljicu, ali sam morala da<br />

joj pomognem oko prvog sisanja.<br />

Veoma je bitno da kučići<br />

6 5/11<br />

Jasminina Lola sa s<br />

vojim bebama<br />

ubrzo po rođenju počnu da<br />

dobijaju majčino mleko, jer se<br />

tako štite od hladnoće. Nakon<br />

toga, majka ih greje svojim<br />

telom i liže po stomačićima<br />

masirajući ih, što je vrlo korisno<br />

jer su kod štenaca probavni<br />

organi vrlo osetljivi.<br />

Zahvaljujući majčinom mleku,<br />

mladunci se brzo razvijaju,<br />

tako da su već dvanaestog dana<br />

progledali, a nakon tri nedelje<br />

počela sam da im dajem i malo<br />

hrane - startera za pse.<br />

Uporedo sa tim dobijali su<br />

preparat “floryboost” (kondicioner<br />

za creva), koji je<br />

pomogao da njihovi stomačići<br />

prihvate drugačiju vrstu hrane.<br />

Vrlo je bitno da se štenci redovno<br />

čiste od glista, što treba<br />

činiti na svakih petnaestak<br />

dana. Izbor preparata zavisi<br />

od uzrasta psa i uvek je dobro<br />

posavetovati se sa veterinarom.<br />

Nakon toga sam im davala<br />

vitamine, da bi uz balansiranu<br />

ishranu imali sve što je potrebno<br />

za pravilan razvoj. U tom<br />

periodu hranila sam ih četiri<br />

puta na dan! Sa šest nedelja<br />

primili su prvu vakcinu i otišli<br />

kod svojih novih vlasnika gde,<br />

pouzdano znam, imaju odlične<br />

uslove za život i, što je podjednako<br />

važno, mnogo ljubavi.<br />

Kod nas je ostao mali nemirko<br />

kome sam dala ime Meda, tako<br />

da sad uživamo gledajući kako<br />

se igra sa majkom Lolom koja<br />

se ne odvaja od njega.<br />

Vrlo je bitno stalno biti u kontaktu<br />

sa veterinarom i slušati<br />

njegove savete. I za kraj, evo<br />

preporuke: ako imate nameru<br />

da nabavite kućnog ljubimca,<br />

neka to bude zlatni retriver.<br />

Nećete se pokajati!<br />

Jasmina Radović, Čačak<br />

KUCA U STANU<br />

Iako je retriver prilično krupan,<br />

može se uspešno odgajati i<br />

u stanu. Međutim, da biste<br />

mu nadoknadili slobodu koju<br />

bi imao u dvorištu, te da bi<br />

zadovoljio potrebe za toaletom,<br />

neophodne su češće i duže<br />

šetnje. Štenac obavezno mora<br />

da bude na povocu, jer su<br />

retriveri, posebno u najranijem<br />

uzrastu, prilično nestašni -<br />

pokušavaju svuda da zavire,<br />

sve da pomirišu, gricnu...


Milutin Petrović i<br />

njegov ljubimac<br />

Neretko mi se dešavalo da se<br />

po suvom i sunčanom vremenu<br />

vratim kući sa psićem isprljanim<br />

od glave do pete, jer se<br />

sve vreme valjao po zemlji.<br />

U takvim situacijama ne treba<br />

kupati psa jer je suviše mali i<br />

osetljiv, a voda može i da mu<br />

ošteti krzno. Najbolje je da se<br />

u lavor razmuti malo sirćeta i<br />

sunđerčićem obriše prljavština<br />

sa krzna. Nemojte psa natapati<br />

vodom, već ga samo obrišite<br />

jer nečistoća vrlo lako spada sa<br />

njegovog svilenkastog krzna.<br />

<strong>Kako</strong> će to za njega biti i igra,<br />

mali retriver će odmah početi<br />

da žvaće sunđer. Jednostavno,<br />

na neke stvari morate se<br />

navići.<br />

Imajte na umu da su nestašluci<br />

posledica toga što su to<br />

izuzetno inteligentni i radoznali<br />

psi. Mnogi veruju da<br />

upravo zbog hiperaktivnosti ne<br />

treba insistirati na dresuri od<br />

malih nogu, jer ćete pogubiti<br />

živce učeći ih stvarima koje će<br />

zaboraviti već posle 15 minuta.<br />

Međutim, verujem da treba<br />

biti uporan i istrajan, jer samo<br />

dobro vaspitan pas može da<br />

izgradi poziciju u porodici, ali<br />

i psećem svetu.<br />

Milutin Petrović, Zaječar<br />

REČ STRUČNJAKA<br />

Epilepsija<br />

Kao većina krupnih rasa, i retriver<br />

je sklon naslednom deformitetu<br />

- nerazvijenosti kukova, što se<br />

otkriva rendgenskim snimanjem<br />

u uzrastu između šest meseci<br />

i godinu dana. Ukoliko štene iz<br />

neobjašnjivih razloga hramlje,<br />

treba ga odmah odvesti kod veterinara.Kod<br />

retrivera može da se<br />

javi i epilepsija, ali to uglavnom<br />

ne utiče na zdravlje psa i njegovu<br />

dugovečnost, mada takva<br />

životinja zahteva posebnu negu i<br />

RETRIVER NA<br />

POVOCUI<br />

Gavro Kozomara<br />

doktor veterinarske<br />

medicine<br />

Mali zlatni retriver mora da<br />

se navikava na povodac, ali<br />

kada birate okovratnik, vodite<br />

računa o tome da ne bude od<br />

kože ili metala, jer može da<br />

mu se ućeba krzno. Najbolje<br />

su platneni, jer dobro klize<br />

preko dlake. Međutim ukoliko<br />

je u pitanju labrador retriver,<br />

na primer, stvari stoje sasvim<br />

drugačije jer je njihovo krzno<br />

grublje i otpornije, pa možete<br />

da koristite i metalnu ogrlicu.<br />

Najviše volim one pletene od<br />

platna, jer su dovoljno čvrste, a<br />

pritom i elastične. Kada vidim<br />

metalnu davilicu, pa još onu<br />

sa šiljcima, prođe me jeza.<br />

Ljudi su skloni da posežu za,<br />

na prvi pogled, najjednostavnijim<br />

rešenjima, a kada bi se<br />

samo malo potrudili, imali bi<br />

potpunu kontrolu nad svojim<br />

ljubimcem.<br />

pažnju. Idiopatska epilepsija javlja<br />

se iz nepoznatog razloga, ali<br />

postoji oblik ove bolesti koji je<br />

direktno povezan sa nasleđem.<br />

Međutim, napadi drhtavice<br />

mogu da budu izazvani raznim<br />

faktorima, uključujući i virusne<br />

infekcije, trovanja i traume.<br />

Osteohondroza se pojavljuje<br />

kod labradora, i to u periodu<br />

intenzivnog rasta, od četvrtog do<br />

osmog meseca. Manifestuje se<br />

kao upala pokosnice ramena i<br />

ostalih zglobova nogu, a kasnije<br />

neretko prerasta u artritis. Bolest<br />

uzrokuju hormonski poremećaji,<br />

neizbalansirana ishrana, napori i<br />

nagli rast.<br />

Sva ova oboljenja mogu da se<br />

jave i kod svih ostalih vrsta<br />

pasa.<br />

Povodac je na ulici neophodan,<br />

a to propisuje i zakon.<br />

Međutim, u parku u igri sa<br />

drugim kucama, pas mora slobodno<br />

da trči, ali i da se ponaša<br />

u skladu sa komandama, kao<br />

da je na povocu. Ukoliko je<br />

poslušan samo kada je “na<br />

lancu”, znači da je vaspitanje<br />

zakazalo. Često sam viđala razigrane<br />

retrivere koji ignorišu<br />

pozive, pa čak i beže.<br />

Marija Ristić, Čačak<br />

5/11 7


Labrador<br />

retriver<br />

moj pas retriver<br />

Rasu labrador retriver<br />

priznala je FCI (Međunarodna<br />

kinološka federacija)<br />

početkom 20. veka, a pravo na<br />

nju dobila je Velika Britanija,<br />

čiji su je odgajivači standardizovali.<br />

Pripada VIII FCI<br />

grupi, sekciji retriveri, u kojoj<br />

su još i zlatni, kovrdžavi,<br />

ravnodlaki, toling i čizopik<br />

retriver. Ostale dve sekcije<br />

čine španijeli i takozvani psi<br />

za vodu.<br />

Standard opisuje labradora<br />

kao snažno građenog psa,<br />

širokog i dubokog grudnog<br />

koša, sa zaobljenim bačvastim<br />

rebrima, kratkih, širokih i<br />

snažnih sapi, ravne gornje<br />

Uravnotežen i inteligentan<br />

Labrador retriver<br />

8 5/11<br />

linije leđa, veoma pokretnog.<br />

Noge su mu jake, a šape okrugle,<br />

kompaktne, sa izraženim<br />

jastučićima. Lobanja mu je<br />

široka, bez mesnatih obraza,<br />

a vilice srednje dužine, pune<br />

snage. Poželjno je da ima<br />

oči srednje veličine, braon ili<br />

lešnik boje, uši ne previše velike<br />

i teške, koje dobro priležu<br />

uz glavu, visoko posađene i<br />

okrenute prema nazad. Zubalo<br />

mu je snažno i makazasto, dok<br />

se “vidrasti” rep lagano sužava<br />

ka vrhu. Dlaka je gusta, kratka<br />

i ravna te može biti crna,<br />

žuta i čokoladna, s tim da je<br />

dozvoljena mala svetla fleka<br />

na grudima (od svetlokrem do<br />

lisičje crvene). Idealna visina<br />

za mužjake je 56-57 cm, a za<br />

ženke od 54 do 56 cm.<br />

Labrador je veoma<br />

uravnotežen pas, inteligentan,<br />

oprezan i poslušan, odlično<br />

sarađuje sa vodičem. Rado ide<br />

u vodu, prijateljski je nastrojen,<br />

bez znakova agresivnosti<br />

ili plašljivosti.<br />

Poreklom je iz Severne<br />

Amerike, sa poluostrva Labrador<br />

i Njufaudlend. Ova vrsta<br />

se danas, osim u lovu, koristi<br />

i u policiji i vojsci, kao sanitetski<br />

pas, spasilac iz ruševina<br />

i lavina, vodič invalida i slepih<br />

osoba.<br />

Labradora sam upoznao radeći<br />

kao vodič službenih pasa u<br />

MUP-u Republike Srbije. Do<br />

tada sam tu vrstu poznavao<br />

samo površno i to kao izuzetno<br />

veselog i druželjubivog<br />

psa. Posle pet godina rada sa<br />

službenim psima, ponuđeno<br />

mi je da radim kao vodič pasa<br />

za otkrivanje eksplozivnih materija<br />

i da zadužim labradora.<br />

Naravno rado sam to prihvatio<br />

i od tada datira moje druženje<br />

sa ovom rasom.<br />

Duško Jovanović,<br />

međunarodni kinološki sudija<br />

KaKo uzgojiti<br />

šampiona?<br />

Upoznao sam mnogo dobrih<br />

i pasioniranih uzgajivača<br />

retrivera, ali i dosta onih koji<br />

su odustali na pola puta. Pre<br />

nego što nabavite zlatnog retrivera,<br />

zapitajte se da li imate<br />

uslova za držanje krupnog psa<br />

sa specijalnim potrebama i<br />

zahtevima. Imate li dovoljno<br />

vremena za psa sportistu<br />

kakav je retriver? Da li će vaš<br />

ljubimac imati društvo dok ste<br />

na poslu i okupirani dnevnim<br />

obavezama? Hoćete li svakog<br />

dana moći da ga vodite u<br />

nekoliko kraćih i bar jednu


dužu šetnju? Ako je odgovor<br />

na sva pitanja “ne”, retriver<br />

(zapravo, nijedna vrsta psa)<br />

nije za vas. Ukoliko, pak,<br />

imate dovoljno vremena i veliko<br />

dvorište - ova kuca pravi<br />

je izbor!<br />

Mnogi veruju da su kupovinom<br />

“psa sa papirima”<br />

odmah dobili šampiona.<br />

Međutim, morate da znate da<br />

svi raskošni primerci koje ste<br />

viđali na izložbama nikada<br />

ne bi postali šampioni da<br />

u kvalitetno štene iz dobre<br />

odgajivačnice nije uloženo<br />

mnogo vremena i truda.<br />

Ukoliko želite da odgajate retrivera<br />

u boksovima, to takođe<br />

nije dobro rešenje. Osim što je<br />

nehumano i nijednom pravom<br />

ljubitelju životinja ne bi palo<br />

na pamet, takvo odgajanje psa<br />

LIČNA KARTA<br />

Retriver<br />

KARAKTERISTIKE: Psi srednje<br />

veličine, snažni, okretni, agilni<br />

i izdržljiv. Blage su naravi, verni i<br />

poslušni, dobri prijatelji drugišh<br />

životinja i dece. Zahteva staloženog<br />

i aktivnog gospodara jer mu je<br />

neophodna fizička aktivnost, pažnja i<br />

društvo čoveka.<br />

POREKLO: Zlatni retriveri i labrador<br />

retriveri bili su veoma popularni<br />

potpuno bi eliminisalo osobine<br />

tipične za rasu psa. Bilo bi to<br />

otuđeno i depresivno stvorenje,<br />

ni nalik veselom, agilnom<br />

kucovu kakav je retriver<br />

kojem su neophodni pažnja,<br />

društvo i uzor. Štene okruženo<br />

skladnom porodicom izrašće<br />

u srećnog psa, staloženog i<br />

druželjubivog, punog ljubavi<br />

prema drugim psima i ljudima.<br />

Ako želite vrhunskog<br />

izložbenog psa, potrebno vam<br />

je kvalitetno štene. Potražite<br />

odgajivačnicu koja već ima<br />

šampione, a ukoliko uz to<br />

imate i preporuku prijatelja, to<br />

je najbolji način da pronađete<br />

pravog psa.<br />

Međutim, pas sa dobrim<br />

izložbenim potencijalom ne<br />

mora obavezno da postane<br />

šampion. Dobre osobine moraju<br />

se negovati i usavršavati.<br />

Takođe, ne možete očekivati<br />

da pas postane šampion ako<br />

ga pripremate veče uoči<br />

takmičenja. Osim lepog i negovanog<br />

izgleda, neophodno<br />

je odgovarajuće vaspitanje<br />

i ponašanje. Bez toga nema<br />

ni šampiona ni uspeha na<br />

takmičenju.<br />

Ilija Petković, Beograd<br />

među lovcima, jer donose plen a da<br />

ga ne povrede.<br />

ŽIVOTNI VEK: Od 12 do 15 godina.<br />

VELIČINA: Visina mužjaka labradora<br />

je od 56 do 57 cm, a ženke od 54<br />

do 56 cm.<br />

KRZNO: Kod zlatnog retrivera, na<br />

primer, krzno je svilenkasto, dok<br />

labrador ima gusto i čekinjasto.<br />

DOZVOLJENE BOJE: CPostoje žuti i<br />

crni labradori u više tonova, dok su<br />

zlatni retriveri pretežno u tonovima<br />

žute boje.<br />

REČ STRUČNJAKA<br />

Alergije kod<br />

retrivera<br />

Gavro Kozomara<br />

doktor veterinarske<br />

medicine<br />

Alergijske promene na koži<br />

veoma su česte kod zlatnih<br />

retrivera, a mogu da ih izazovu<br />

brojni alergeni: ujed buve,<br />

polen, prašina ili sastojci<br />

hrane. Simptomi su različiti, od<br />

neprestanog češanja, lizanja i<br />

grickanja određenih mesta na<br />

koži, do hronične upale ušiju.<br />

Može se dogoditi da životinji<br />

opada dlaka, u vidu pečata ili<br />

sa većih površina. Alergija se<br />

u mnogim slučajevima može<br />

suzbiti dijetom. Ako sumnjate<br />

da je vaš pas sklon alergiji,<br />

odvedite ga kod veterinara koji<br />

će utvrditi pravo stanje stvari<br />

i pokušati da otkrije moguće<br />

alergene. Ova oboljenja mogu<br />

da se jave i kod svih ostalih<br />

vrsta pasa.ale zdravstvene<br />

kontrole psa.<br />

5/11 9


saveti i trikovi<br />

<strong>Kako</strong>“podmititi”<br />

jogunicu?<br />

Pažljivo birajte<br />

Poslastice za svog<br />

ljubimca<br />

Baš me je obradovalo<br />

kada sam u vašem<br />

časopisu pronašla<br />

rešenje za problem koji imam<br />

sa svojom Sarom. Zato sam i<br />

odlučila da pošaljem<br />

nekoliko saveta koji će možda<br />

biti od koristi vlasnicima kućnih<br />

ljubimaca.<br />

Sara je mešanac tibetanskog<br />

španijela i ima deset godina.<br />

Verovatno znate da su mali psi<br />

pomalo agresivni i skloni prejedanju,<br />

a jedan od načina da se<br />

vaspitaju, pa i izdresiraju, jeste<br />

nagrađivanje u vidu poslastice.<br />

Isprobala sam taj sistem - i<br />

upalilo je. Sara je stalno lajala,<br />

ponekad je čak i ujedala goste,<br />

ali zahvaljujući “podmićivanju”<br />

vrlo brzo je naučila da se prema<br />

nepoznatima ophodi prijateljski.<br />

Pokušajte, sigurno ćete uspeti<br />

10 5/11<br />

Sara Ivone Miletić<br />

naročito ukoliko u takvim prilikama<br />

psu ponudite hranu sa<br />

kikirikijem, koje obožavaju.<br />

Izbegavajte smoki pošto takve<br />

namirnice nisu baš preporučljive<br />

Devojčica<br />

i psić<br />

anjina rundava<br />

drugarica<br />

Niš, Obrenovićeva<br />

ulica... Slučajni prolaznici<br />

zastaju, okreću<br />

se i uz glasne komentare<br />

prate igru dva verna prijatelja.<br />

Crnokosa devojčica Anja i<br />

rundavo kučence Maza bude<br />

najlepša osećanja u srcima tih<br />

nepoznatih ljudi.<br />

“Poslednje večeri stare 2009.<br />

godine dobila sam najlepši<br />

poklon na svetu. Svi moji<br />

snovi postali su stvarnost kada<br />

sam u tatinom naručju ugledala<br />

svoju Mazu. To nežno, umiljato<br />

štene pudlice postaće moj<br />

drug u igri i verni pratilac na<br />

svakom koraku - u školskom<br />

za životinjski organizam, jer<br />

sadrže suviše soli i raznih<br />

aditiva, najbolje je da koristite<br />

keksiće za pse, koji neće škoditi<br />

vašem mezimčetu. Takođe, neki<br />

psi su alergični na kikiriki, pa im<br />

nije uputno davati proizvode koji<br />

sadrže ovu popularnu grickalicu.<br />

Treba znati da je većina pasa<br />

alergična na kravlje mleko, u šta<br />

sam se uverila jednom prilikom<br />

kada sam Sari dala ovaj napitak,<br />

nakon čega je dobila napad kijanja.<br />

Za početak, psu dajte samo<br />

malo mleka i sačekajte reakciju.<br />

Ukoliko se ništa ne desi, možete<br />

povremeno da ga obradujete<br />

mlečnim napitkom. Ako počne<br />

da kija i kašlje, operite mu<br />

njuškicu mlakom vodom i u posudu<br />

mu sipajte vodu ili supicu.<br />

Smiriće se za nekoliko minuta.<br />

Ivona Miletić, e-mailom<br />

Anja Saković i Maza<br />

dvorištu, ispred prodavnice, u<br />

kupatilu, ispod radnog stola kad<br />

učim, pored mojih nogu dok<br />

spavam. Pametna je i strpljiva,<br />

pokorna, ponekad malo nestašna<br />

i dosadna. Sve nestašluke joj<br />

opraštam jer je to jedno prelepo i<br />

drago biće. Takva je moja Maza<br />

i mnogo je volim”, ispričaće<br />

vam Anja ako je upitate kako<br />

je počelo to prijateljstvo.<br />

Prilagođavanje je trajalo<br />

vrlo kratko, brzo su pronašle<br />

zajednički jezik i postale dobre<br />

drugarice u igri.<br />

Sandra Saković, Niš


Poslušnost treba<br />

nagraditi<br />

vaspitajte svog<br />

psa bez grdnji i<br />

kažnjavanja<br />

Osobine psa u najvećoj<br />

meri određuje rasa, ali<br />

svaka od ovih životinja<br />

ima specifičan karakter. Dešava<br />

se da pripadnik rase poznate<br />

po borbenosti bude prava maza<br />

ili da se lovački pas plaši pucnjave.<br />

O tome se mora voditi<br />

računa kada se nabavlja ovakav<br />

ljubimac.<br />

Psi se različito ponašaju i kada<br />

je reč o vaspitanju. Ima onih<br />

koji će grdnju prihvatiti kao<br />

najstrožu kaznu i više neće<br />

ponavljati neželjenu radnju. Ali<br />

ima i pasa koji vole da se inate<br />

i prave nepodopštine da bi<br />

izrazili nezadovoljstvo i privukli<br />

pažnju. Vrlo je važno da<br />

razmislite kako ćete vaspitavati<br />

svog ljubimca: ne smete da budete<br />

grubi i nipošto ga nemojte<br />

fizički kažnjavati. Najbolji<br />

način vaspitavanja jeste sistem<br />

nagrade. O tome su čitaoci<br />

već pisali u prošlom broju i<br />

verujem da je to najuspešniji<br />

način za sticanje dobrih navika.<br />

Pas jednostavno mora da zna<br />

da će za svaku poslušnost biti<br />

nagrađen.<br />

Obuka bi trebalo da započne<br />

čim životinja stigne u kuću,<br />

da biste narednih godina delili<br />

prostor sa njom - na obostrano<br />

zadovoljstvo. Prvo što pas<br />

mora da savlada jeste izvršenje<br />

komande “mesto”, a mora da<br />

nauči i gde mu stoji hrana. To<br />

neće biti veliki problem, ali<br />

će zato proteći dosta vremena<br />

Arči i Jelana Vujović<br />

dok ne shvati gde mora da<br />

obavlja nuždu. Prosečno štene<br />

od četiri ili pet meseci ne<br />

može da kontroliše nagon za<br />

pražnjenjem creva i bešike, te<br />

nije u stanju da trpi ili čeka da<br />

ga izvedete napolje, zbog čega<br />

mesto za obavljenje nužde treba<br />

da mu bude lako dostupno.<br />

Ukoliko imate malu kucu ili<br />

psa sitnije rase, a niste u stanju<br />

da ih izvodite napolje, možete<br />

da koristite mačji toalet. To<br />

je veća plastična posuda koja<br />

se može nabaviti u svakoj<br />

prodavnici opreme za kućne<br />

ljubimce, u koju ćete umesto<br />

peska ili specijalne mešavine<br />

staviti list novina. Psa ćete<br />

naučiti da je koristi tako što<br />

ćete, ukoliko se negde upiški,<br />

pokvasiti novine urinom i<br />

staviti ih u “toalet”, a uprljano<br />

mesto dobro očistiti. Tako<br />

će vaša kuca, sledeći miris,<br />

pronaći mesto za obavljanje<br />

nužde. Ovo koristite samo u<br />

slučaju da živite u stanu i da<br />

niste u prilici da psa redovno<br />

izvodite u šetnju. Naravno,<br />

poželjno je da svog ljubimca<br />

redovno izvodite napolje, jer je<br />

to odličan način da uspostavite<br />

bolji kontakt sa njim.<br />

Kada je Maza došla u našu<br />

kuću, vršila je nuždu svuda po<br />

stanu i bila vrlo neposlušna<br />

(penjala bi se na stolice kad<br />

bismo ručali, grickala stvari...).<br />

Odmah smo počeli s dresurom<br />

i mic, po mic, rešili smo sve<br />

probleme. Sada je ona poslušna<br />

dvogodišnja maltezerka koju<br />

ne bismo mogli nazvati ljubimcem,<br />

već članom porodice!<br />

Sanja Urošević, Obrenovac<br />

zaradite 800 dinara!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

5/11 11


saveti i trikovi<br />

Šarplaninac -<br />

verni prijatelj<br />

cele porodice<br />

ALFU SMO DOBILI KADA<br />

JE IMALA SAMO TRI<br />

MESECA<br />

Živim sa suprugom, troje<br />

dece i najboljim kućnim<br />

ljubimcem - Alfom,<br />

ženkom šarplaninca, starom<br />

godinu i devet meseci, koja je,<br />

iako veoma mlada, izuzetno<br />

pametna, dobrodušna i odana.<br />

U naš dom došla je u septembru<br />

2009. godine, kada ju je moj<br />

suprug kao tromesečno štene<br />

doneo u naručju. Ličila je na<br />

veknicu i svi smo je odmah<br />

zavoleli, naročito deca koja su<br />

12<br />

5/11<br />

Naša tromesečna<br />

Alfa<br />

je redovno, po savetu veterinara,<br />

hranila, češljala, davala<br />

joj vitamine, čistu vodu i, što je<br />

najvažnije, pružala joj ljubav,<br />

družila se i igrala sa njom. Ovo<br />

je priča o odrastanju našeg<br />

ljubimca.<br />

Kao mala Alfa je tamanila<br />

Alfa i Ivana Matić spremne za takmičenje<br />

hranu. Do šestog meseca<br />

davali smo joj tri obroka<br />

dnevno, a uz to i vitamine,<br />

tablete kalcijuma, štapiće za<br />

glockanje i čišćenje zubnog<br />

kamenca. Posle smo smanjili<br />

broj obroka na dva, a otkako je<br />

napunila godinu dana hranimo<br />

je jednom dnevno.<br />

Da bi se šarplaninac lepo razvijao,<br />

mora se pravilno hraniti,<br />

a vitamini su obavezni. Dok je<br />

mlad, nikako mu se ne smeju<br />

davati kosti, pogotovo pileće<br />

(ukoliko nisu prethodno samlevene),<br />

ili one veće, da ne bi<br />

polomio zubiće koji su u tom<br />

periodu veoma osetljivi. Hrana<br />

koju joj pripremamo dobro je<br />

skuvana, a dajemo joj svinjsku<br />

džigericu i srce, kao i bele<br />

bubrege, pomešane sa hlebom,<br />

što je odličan obrok koji uvek<br />

pojede sa zadovoljstvom.<br />

<strong>Kako</strong> pas raste, tako mu je<br />

i potrebnija veća aktivnost,<br />

šetnja, trening i eventualna<br />

priprema za izložbe. Alfa se<br />

za smotre pasa dodatno<br />

sređuje - prašimo je sredstvom<br />

protiv buva i krpelja, kupamo<br />

je specijalnim šamponom,<br />

četkamo, peremo joj zube, da<br />

bi izgledala što ”skockanije”


pred žirijem.<br />

Još jedna važna stvar jeste<br />

trening: komande se moraju<br />

stalno uvežbavati jer da bi pas<br />

bez greške upamtio šta se od<br />

njega traži. Nikada nemojte<br />

dozvoliti da ljubimac postane<br />

gazda u kući, ali ni slučajno ga<br />

nemojte kažnjavati batinama,<br />

jer to nije ni humana ni delotvorna<br />

mera, a može se desiti<br />

da vam kad-tad to vrati. Zato<br />

je najbolje da, ukoliko želite da<br />

vaš pas nešto nauči, primenite<br />

sistem nagrađivanja.<br />

Ivana Matić, Ripanj - Beograd<br />

Usvojite<br />

mešanca<br />

NEMA SLAĐE KUCE OD<br />

DŽUKELICE!<br />

Odmalena volim<br />

životinje, naročito pse.<br />

U početku sam samo<br />

pomagala napuštenim kucama,<br />

hranila ih, vodila kod veterinara<br />

i udomljavala, a onda... U<br />

podrumu naše zgrade nastanila<br />

se predivna mešanka, izuzetno<br />

pitoma i dobroćudna. Redovno<br />

sam je hranila i vremenom<br />

sam stekla njeno poverenje<br />

pa je, kada je oštenila sedam<br />

kučića, došla do mojih vrata i<br />

molila za pomoć. Svakodnevno<br />

sam joj nosila mleko, menjala<br />

prostirku i činila sve što<br />

treba dok štenci nisu ojačali.<br />

Kada je malo stala na noge<br />

i skupila snagu, uspela sam<br />

da udomim sve štence, a najslabiju<br />

kucu uzela sam sebi.<br />

Ovo jeste priča o njoj - Loli,<br />

mešanki koja je život započela<br />

u podrumu!<br />

Bila je najslabija, najlošijeg<br />

Lola Jasmine Bašić<br />

zdravlja, najviše uplašena…<br />

Ali uz našu ogromnu ljubav,<br />

pažnju, negu i brigu izrasla je<br />

u predivnu belu pufnicu!<br />

Lola je sa nama 17 godina.<br />

Tokom svog dugog života<br />

nije imala mnogo problema<br />

sa zdravljem (mešanci su<br />

vrlo otporna sorta!), ali je pre<br />

nekoliko godina imala težu<br />

zdravstvenu krizu. Odjednom<br />

je u roku od sat-dva postala<br />

nepokretna. Odmah smo je<br />

odveli kod veterinara koji je<br />

otkrio da ima tumor materice<br />

u poodmakloj fazi. Nije<br />

bio siguran da će operacija<br />

uspeti zbog njenih godina i<br />

potencijalne loše reakcije na<br />

anesteziju, ali mi smo verovali<br />

u Lolinu snagu i želju za<br />

životom. Operacija je protekla<br />

bez komplikacija, a veterinari<br />

nisu mogli da veruju koliko<br />

se brzo oporavila i vratila u<br />

normalan život.<br />

Zahvaljujući posebnoj ishrani<br />

i našoj ogromnoj ljubavi,<br />

Lola danas radosno živi<br />

svoju 17. godinu. I pored lepih<br />

psećih godina, ponaša se kao<br />

devojčica. U međuvremenu,<br />

dobila je i drugara - mešanca<br />

kojeg smo pokupili sa ulice u<br />

jezivom stanju. Ali o njemu<br />

neki drugi put!<br />

Moj savet i topla preporuka<br />

ljudima koji žele psa: usvojite<br />

nekog mešanca sa ulice ili<br />

iz azila. Biće vam najbolji<br />

prijatelj, veran drug, zahvalan<br />

ceo život i nesebično će vam<br />

pružati ljubav, smirivati dušu i<br />

izazivati osmeh na licu.<br />

Jasmina Bašić, e-mail<br />

ZARADITE 800 DINARA!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

5/11 2/11 13


saveti i trikovi<br />

POMOZITE plašljivom psu<br />

Imate problema sa ponašanjem psa? Vaš pas je agresivan, plašljiv ili hiperaktivan? Postoji razlog za<br />

takvo ponašanje, a naš stručnjak može da vam pomogne da to ispravite<br />

Dve godine imam<br />

psa mešanca<br />

(terijer i još ponešto),<br />

koji se oduvek čudno<br />

ponašao. Još kao štene<br />

bio je prilično plašljiv,<br />

nije voleo da se druži sa<br />

drugim psima, a zazirao<br />

je i od ljudi. Dobili smo<br />

ga kao sasvim malog od<br />

prijatelja koji ga je lepo<br />

negovao i pazio. Nikada<br />

nije bio na lancu, niti ga je<br />

iko zlostavljao, pa nikako<br />

ne možemo da dokučimo<br />

zbog čega je takav. Obično<br />

ga šetamo duž keja, a pre<br />

Vaš pas se plaši novih<br />

”poznanstava” i situacija,<br />

jer nije imao odgovarajuću<br />

socijalizaciju. To je dugotrajan<br />

proces koji podrazumeva<br />

izlaganje psa što većem broju<br />

raznovrsnih stimulacija - novim<br />

14 5/11<br />

otprilike godinu dana<br />

odvela sam ga u park gde<br />

mnogi vlasnici izvode svoje<br />

pse. Naš kucov bukvalno<br />

se oduzeo kada je video<br />

četvoronožne drugare,<br />

podvio je rep i pribio se<br />

uz mene tražeći zaštitu.<br />

Odustali smo od namere<br />

da ga upoznajemo sa<br />

drugim psima, pa i dalje<br />

šetamo sami, a ako usput<br />

sretnemo neko kuče, naš<br />

mešanac i dalje reaguje<br />

čudno, čak se nekoliko<br />

puta upiškio od straha.<br />

Milan Radovanović, Novi Sad<br />

zvucima, objektima, životinjama,<br />

ljudima... Nepoznata situacija<br />

za neprilagođenog psa može da<br />

bude traumatično iskustvo koje<br />

će izazvati neadekvatnu reakciju<br />

(anksioznost, hiperaktivnost,<br />

preveliko uzbuđenje), što se<br />

upravo dešava vašem ljubimcu.<br />

Svrha socijalizacije jeste to da<br />

životinja bude opuštena i poverljiva<br />

gde god da je odvedete i u<br />

kojoj god situaciji da se nađe, a<br />

taj proces treba započeti bukvalno<br />

prvog dana i nastaviti sa njim<br />

čitavog života. Nesocijalizovan<br />

pas nepredvidljivo se ponaša<br />

kad god se oseti frustrirano, a<br />

u slučajevima kao što je vaš to<br />

se dešava nedopustivo često.<br />

Psi koji se najlakše socijalizuju<br />

jesu zlatni retriveri, labradori i<br />

njihovi preci - njufaundlenderi.<br />

Svaki pas, bez obzira na pol,<br />

uzrast i rasu individua je za<br />

sebe. Bez adekvatnog pristupa<br />

vlasnika bilo koja životinja može<br />

da postane asocijalna.<br />

Kada je u pitanju uzrast pasa,<br />

prednost u socijalizaciji imaju<br />

štenci. Psa treba odvojiti od<br />

majke i dovesti u novi dom kada<br />

dostigne starost od sedam do<br />

dvanaest nedelja. To je kritični<br />

period u socijalizaciji (senzitivni


interval), kada se može ostvariti<br />

maksimalan učinak.<br />

Omogućite psu da upozna<br />

različite materijale i predmete<br />

- dajte mu da se igra plišanim<br />

lutkama i gumenim igračkama<br />

ili onima koje prave zvukove,<br />

plastičnim flašama, korom<br />

drveta, kartonom, drvetom, u<br />

travi, pesku, blatu... Vodite ga<br />

na razna mesta - u podrum,<br />

dvorište, garažu, kod prijatelja,<br />

na jezero ili reku (neka se sa<br />

vama vozi u čamcu!); upoznajte<br />

ga sa različitim zvucima<br />

(zvono na ulaznim vratima,<br />

plač bebe, graja dece, mašina za<br />

pranje veša, usisivač, pljeskanje<br />

rukama, glasno pevanje, zvuk<br />

automobila, motora); neka posmatra<br />

pokretne objekte (bicikl,<br />

automobil, roleri, deca koja<br />

trče...) i, naravno, ljude (deca,<br />

odrasli, ljudi sa šeširima, oni koji<br />

ZARADITE 800 DINARA!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

PET SHOP DR DOGGY<br />

- Najveći asortiman<br />

- Najpovoljnije cene<br />

- Veterinarski preparati<br />

- Besplatni saveti veterinara<br />

- Kućna dostava<br />

Kirovljeva 17 (Banovo brdo)<br />

tel: 011/3547-031,<br />

064/167-55-25<br />

radno vreme: 9 - 20h,<br />

subotom: 9 -15h<br />

nose kišobran ili naočarima za<br />

sunce...). Sve to doprineće sticanju<br />

novih iskustava i ležernom<br />

ponašanju u novim situacijama.<br />

Naoružajte se poslasticama koje<br />

vaš pas najviše voli i krenite<br />

u šetnju (povodac je neizostavan!).<br />

Vodite ga na mesta gde<br />

je saobraćaj najgušći, neka<br />

posmatra kretanje automobila,<br />

ljude u prolazu, dozvolite mu da<br />

oseti puls svakodnevnog života.<br />

Poslasticama nagrađujte svaki<br />

pozitivan odgovor na komandu<br />

(sedenje na mestu, lagani hod<br />

uz vašu nogu i sve ono što je<br />

po vama poželjno ponašanje), a<br />

ignorišite neprimereno ponašanje<br />

(skakanje, lajanje, pokazivanje<br />

straha, pokušaj da se otrgne sa<br />

povodca...). Usmerite pažnju psa<br />

na sebe ili neki objekat koji neće<br />

izazvati njegovu dalju frustraciju<br />

i budite mu podrška u situaci-<br />

veterinarska apoteka<br />

Knez Miletina 43<br />

tel: 011/3390-735 ,<br />

065/515-37-05<br />

radno vreme: 9 - 20h,<br />

subotom: 9 -15h<br />

jama koje ga plaše. Veoma je<br />

važno nagrađivati psa (poslastica,<br />

tepanje, nežan dodir po<br />

glavi...) svaki put kada se ponaša<br />

onako kako očekujete, ali i kada<br />

prestane nepoželjno ponašanje.<br />

Milica Milkić,<br />

psiholog i zoopsiholog<br />

Vidikovački venac 94a<br />

tel: 011/234 21 45,<br />

064/167-55-45<br />

radno vreme: 8 - 20h,<br />

subotom i nedeljom: 8 -15h<br />

Repiska 45, Žarkovo<br />

tel: 011/2395-796,<br />

064/022-71-71<br />

radno vreme: 9 - 20h,<br />

subotom: 9 -15h<br />

BRIGU O VAŠEM LJUBIMCU PREPUSTITE NAMA<br />

NOVO! ONLINE PET SHOP www.drdoggy.rs<br />

5/11 15


saveti i trikovi<br />

Nega odbačenih<br />

štenaca<br />

ISPRAVITE GREŠKU<br />

NEODGOVORNIH<br />

VLASNIKA<br />

U maju 2010. neko je<br />

u parku ostavio dvoje<br />

tek okoćenih kučića,<br />

koji tako mali i bespomoćni<br />

nisu imali nikakve šanse da<br />

prežive. Ipak, imali su sreće<br />

da ih neko dobronameran na<br />

vreme pronađe, dok se nisu<br />

smrzli ili uginuli od gladi.<br />

Donela sam ih u stan i utoplila.<br />

Bez obzira na godišnje<br />

doba, tako mali štenci moraju<br />

da se ušuškaju jer ih u tom<br />

uzrastu majka greje svojim<br />

telom. U tu svrhu dobro će<br />

poslužiti termofor, ali i obične<br />

plastične flaše sa vrelom<br />

vodom, obmotane ćebetom,<br />

pored kojeg će se kučići<br />

šćućuriti. Vodu u flašama menjala<br />

sam svakih nekoliko sati<br />

da bi stalno bile tople.<br />

U kružiču: Ostavljene kuce;<br />

Dole: Kerber je postao član<br />

naše porodice<br />

16 5/11<br />

Ovako mali štenci hrane se<br />

na svaka dva sata iz flašice sa<br />

cuclom. Postoji mleko u prahu<br />

za tek rođene štence sa kojim<br />

su spakovane flašice i cucle,<br />

ali ako niste u mogućnosti da<br />

ga nabavite, može da posluži<br />

i ono za bebe. Mališani su<br />

ga pili, no bile su to prilično<br />

oskudne količine pa su gubili<br />

snagu, zbog čega su povremeno<br />

morali da dobijaju<br />

potkožnu infuziju. Onda<br />

sam odustala od veštačkog<br />

mleka i počela da ih hranim<br />

mešavinom kravljeg<br />

mleka (100 ml), pavlake i<br />

žumanceta. Počeli su mnogo<br />

bolje da jedu i brže napreduju.<br />

Ono što mnogi ne znaju, a<br />

veoma je važno, jeste to da<br />

im je neophodna pomoć da<br />

isprazne stomačiće, jer tako<br />

mali ne mogu sami da vrše<br />

nuždu. Posle svakog hranjenja<br />

treba navlažiti vatu<br />

i masirati im<br />

stomačiće<br />

sve dok<br />

ne izbace<br />

stolicu.<br />

Malim<br />

Ljiljana Dukić<br />

hrani kucu<br />

kucama u tome pomaže mama<br />

tako što im liže stomačiće,<br />

no siročići iz parka nisu imali<br />

nikog drugog osim mene.<br />

Dobili su imena Pit i Kerber, a<br />

ova “opasna” imena trebalo je<br />

da oteraju slabost i bolesti. I<br />

sreća im se osmehnula! Nakon<br />

dve nedelje otvorili<br />

su okice i ubrzo nakon<br />

toga počeli pomalo<br />

da jedu<br />

davala sam im<br />

pavlaku ili paštetu<br />

za štence, uz dohranjivanje<br />

mlekom na<br />

cuclu i pomalo vode.<br />

Posle nekog vremena u<br />

ishranu sam im uvela mleveno<br />

juneće meso koje su mogli da<br />

uzimaju u malim količinama,<br />

pa sam ih i dalje hranila na<br />

svakih nekoliko sati. Brzo su<br />

napredovali i sa mesec i po<br />

dana sami su jeli i pili.<br />

Iako im je početak života bio<br />

težak i neizvestan, sve se dobro<br />

završilo. Pit je udomljen,<br />

a Kerber je postao član naše<br />

porodice.<br />

Našeg psa hranimo različitim


vrstama granula, s tim što<br />

vodimo računa o tome da<br />

hrana bude super premijum<br />

kvaliteta, ili kuvanom hranom<br />

(mešavina mlevenog mesa,<br />

integralnog pirinča i povrća).<br />

Ponekad pojede i parče sira<br />

ili popije malo kozje surutke.<br />

Pažljivo planiram njegov<br />

jelovnik, jer će mu kvalitetne<br />

namirnice obezbediti duži i<br />

zdraviji život.<br />

Nažalost, mnogi ovako<br />

ostavljeni štenci nemaju sreće<br />

da ih neko nađe, pa apelujem<br />

na vlasnike kućnih ljubimaca<br />

da budu odgovorni prema<br />

životinjama, da ih sterilišu i da<br />

ne bacaju njihovo potomstvo<br />

koje nema gotovo nikakve<br />

šanse da preživi.<br />

Ljiljana Dukić, Beograd<br />

Mali trikovi za<br />

lepše fotke<br />

UHVATITE PRAVI<br />

TRENUTAK DA USLIKATE<br />

SVOG LJUBIMCA<br />

Pošto sam fotograf<br />

koji mnogo voli<br />

životinje, čitaocima<br />

ću dati savet o tome kako na<br />

najbolji način da ovekoveče<br />

jedinstvene momente sa<br />

kućnim ljubimcima. Mnogi<br />

misle da dobre fotografije<br />

nastaju slučajno. To je tačno<br />

samo donekle, jer uvek postoji<br />

faktor ”pravog trenutka”.<br />

Međutim, ima mnogo sitnica<br />

koje mogu uticati na konačni<br />

rezultat.<br />

Prvo se zapitajte čime<br />

fotografišete. Mobilni telefon,<br />

ma koliko bio dobar, nikada<br />

neće napraviti oštru sliku<br />

Maja iz Odžaka<br />

i njen engleski<br />

buldog Zoi<br />

kao fotoaparat. Nabavite<br />

mali digitalac - ovi aparati<br />

danas više nisu tako skupi<br />

i nedostupni. Podestite ga<br />

da pravi fotografije najveće<br />

rezolucije i možete da počnete<br />

fotosešn.<br />

Najbolje je fotografisati<br />

napolju, u periodu dana kada<br />

sunce nije jako - rano prepodne<br />

ili kasno popodne.<br />

Ukoliko fotografišete između<br />

11 i 16 sati slike će izgledati<br />

“sprženo”. Ako ste, pak, u zatvorenom<br />

prostoru, obavezno<br />

koristite blic.<br />

Kada slikate svog psa, on ne<br />

razume šta to radite i kakvu<br />

mu napravicu unosite u<br />

njušku, pa može da postane<br />

nemiran ili zbunjen. Zato ga<br />

pre fotografisanja malo zaigrajte,<br />

počastite nekom poslasticom<br />

ili mu dajte omiljenu<br />

igračku. Tada vam neće bežati<br />

iz kadra i fotografije vam neće<br />

biti razmazane.<br />

Međutim, najbolje fotke<br />

nastaju kada ste u kadru sa<br />

svojim ljubimcem, jer će<br />

se tako ovekovečiti ljubav i<br />

privrženost. U zavisnosti od<br />

veličine psa možete ga držati<br />

u rukama, kleknuti do njega,<br />

da bi vam se glave dodirivale,<br />

ili smisliti neku originalniju<br />

pozu.<br />

Kada ste uz njega, vaš pas<br />

neće biti nemiran, niti će<br />

“imati tremu” od aparata, već<br />

će biti ležeran, pun poverenja<br />

i ljubavi, a sve to će se videti<br />

na slici.<br />

Reklo bi se da je to sve što<br />

treba da znate o fotografisanju,<br />

te da ste spremni da se slikate<br />

sa svojim ljubimcima i šaljete<br />

fotke “Kućnom ljubimcu”.<br />

Ipak, pre nego što prosledite<br />

fotografije novinama, proverite<br />

koliko su oštre i velike.<br />

Mala i mutna fotka ne može<br />

izgledati lepo, a ništa se ne<br />

može učiniti da postane velika<br />

i oštra.<br />

Zoran Stojanović, Beograd<br />

5/11 17


saveti i trikovi<br />

Topli dom za<br />

beskućnike<br />

NAŠE MEŠANCE GAJIMO<br />

SA VELIKOM LJUBAVLJU<br />

Poželela sam da imam<br />

psa pa sam pozvala<br />

telefonom jedan azil za<br />

životinje. Kazali su mi da imaju<br />

mnoštvo kuca i da je najbolje<br />

da dođem kod njih i izaberem<br />

onu koja mi se najviše dopadne.<br />

Pohitala sam u prihvatilište, a<br />

tamo su mi prvo na računaru<br />

pokazali fotografije svojih ”pitomaca”.<br />

Razne kuce, mnogo<br />

njih... Umiljate njuškice, sve<br />

jedna lepša od druge! Opazila<br />

sam jedno slatko kuče i kazala:<br />

“On!” Rekli su mi da se zove<br />

Uške i nastavili da “vrte” fotke<br />

sa psima. No, bila sam uporna -<br />

Uške i nijedan drugi! Napokon,<br />

donesoše Ušketa na upoznavanje.<br />

Šta da vam kažem, bila<br />

je to ljubav na prvi pogled!<br />

Mališa je bio uplašen, a<br />

18 5/11<br />

Dragana Sepe<br />

upoznaje kucu u azilu<br />

zdravlje mu nije bilo najbolje.<br />

Bio je prehlađen, povraćao je,<br />

pa su mu davali antibiotike.<br />

Uzela sam ga u naručje i on se<br />

prilepio za mene. Nije hteo da<br />

se odvoji, kao da je osetio moju<br />

ljubav i nije želeo da je izgubi.<br />

Bio mi je “prilepljen” za rame<br />

dok sam potpisivala ugovor o<br />

usvajanju, gde smo zapisali i<br />

njegovo ime Cezar (kumovala<br />

mu je moja drugarica koja<br />

me je dovezla do azila). Dali<br />

su mi njegovu ”ličnu kartu”,<br />

ispričali koje je vakcine dobio<br />

i šta sve još treba da primi, ali<br />

ja sam samo gledala tu preslatku<br />

njuškicu i milovala ga po<br />

svilenkastom krznu.<br />

Spakovali smo se u automobil i<br />

krenuli kući. U međuvremenu,<br />

dok smo još čekali na usvajanje,<br />

moj muž je kupio ogrlicu,<br />

povodac i hranu za našeg<br />

ljubimca. Bili smo presrećni<br />

kada smo ga uneli u svoj dom,<br />

jer smo znali da činimo dobro<br />

delo i da smo stekli novog<br />

prijatelja. <strong>Kako</strong> smo ga uneli u<br />

stan, Cezar se smestio na jedan<br />

od kreveta i ostao tu cele noći.<br />

Jadničak, imao je temperaturu<br />

i sav se tresao što od straha, što<br />

od bolesti. Bila sam budna cele<br />

noći, pazila na njega, milovala<br />

ga, pevušila mu...Srećom, temperatura<br />

mu je do ujutro spala i<br />

već oko podne pojeo je porciju<br />

granula. Tokom narednih nekoliko<br />

dana malo se oslobodio,<br />

polako počeo da upoznaje<br />

stan, a onda smo počeli da ga<br />

izvodimo napolje. Bilo je divno<br />

vreme, a naš uplašeni, slabački<br />

Cezar konačno se ponašao kao<br />

svaki zdrav pas. Bio je sićušan<br />

i mršav, imao je samo četiri i<br />

po kile kada smo ga usvojili, a<br />

sada je to lep, krupan pas od 22<br />

kilograma, pun ljubavi prema<br />

ukućanima. Inače, kasnije smo<br />

mu muž i ja, zbog riđeg krzna<br />

nadenuli ime Žućko.<br />

Želeli smo da Žućko dobije<br />

prijatelja, stariju ženkicu<br />

drugačijeg temperamenta koja<br />

će ga usmeravati i umiriti<br />

njegove nestašluke. Sasvim<br />

slučajno pronašli smo Bubili,<br />

Bubili i Žućko<br />

uživaju u igri<br />

jednoipogodišnju kujicu, koja<br />

je kao najslabiji psić živela u<br />

uličnom čoporu. Drugi psi su je<br />

maltretirali, a posebno je patila<br />

kada ih je napao drugi čopor.<br />

Pronašli su je sa izujedanom<br />

zadnjom levom šapicom, ali<br />

osmehnula joj se sreća jer ju je<br />

zbrinula Valentina, žena od koje


smo je kasnije uzeli. Bubi je<br />

izlečena i sterilisana, i dobila je<br />

šansu za bolji život.<br />

Žućko je brzo prihvatio novu<br />

drugaricu: dodirnuli su se<br />

njuškicama i odmah počeli da<br />

mašu repovima, kao da se znaju<br />

celog života... Podelio je sa<br />

njom svoj prostor, ali i mesto u<br />

našim srcima.<br />

Iako smo očekivali da će ga<br />

umiljata i povučena ženkica<br />

smiriti, postali su partneri<br />

u nestašlucima i ne zna se<br />

ko je gori kad počne trka po<br />

kući. Međutim, iako smo ih<br />

razmazili da bismo im bar malo<br />

ublažili traume, savršen sklad<br />

u kući postižemo ljubavlju i<br />

razumevanjem. Nema agresije,<br />

visokih tonova ili, ne daj bože,<br />

fizičkog kažnjavanja!<br />

Dragana Sepe, Beograd<br />

Lutalica postala<br />

član porodice<br />

USVOJILI SMO<br />

NAPUŠTENOG HRTA I<br />

NISMO SE POKAJALI<br />

Život ruskog hrta<br />

Akija imao je veoma<br />

tužan početak. Ne zna<br />

se kako je ostao bez vlasnika<br />

i dolutao u naš kraj, gde je<br />

prepušten sam sebi obitavao<br />

na ulici, gladan, bolestan i<br />

promrzao.<br />

Jednog dana naišli smo na to<br />

jadno kuče i odlučili da ga<br />

udomimo kod nas. Iako nije sa<br />

nama od malih nogu, odmah<br />

je prihvatio i zavoleo celu<br />

porodicu. Ljubav je obostrana,<br />

a sada, nakon pet godina,<br />

možemo da kažemo i da je -<br />

Aleksandra sa<br />

svojim ljubimcima<br />

neizmerna. Naša kuca obožava<br />

da se kupa u reci i leti po nekoliko<br />

sati leškari u plitkoj vodi,<br />

ali voli da se “bućne” i zimi<br />

kada, na naše veliko čuđenje,<br />

spava u snegu.<br />

Akiju, kao i svim pripadnicima<br />

njegove rase, treba obezbediti<br />

veliki prostor za istrčavanje.<br />

Ukoliko su neprekidno<br />

zatvoreni u stanu ili dvorištu,<br />

postaju pasivne, nesrećne i<br />

turobne životinje. Zbog toga bi<br />

vlasnici trebalo da ih vode na<br />

široke, slobodne površine, gde<br />

mogu da trče do mile volje. U<br />

slučaju da nestane, nemojte<br />

Aki, naš graciozni pozer<br />

da se brinete jer će se nakon<br />

nekoliko sati sigurno vratiti na<br />

mesto na kom se rastao od vlasnika.<br />

To za hrta nije nikakav<br />

problem pošto se dobro snalazi<br />

u prostoru.<br />

Ovaj pas ima izuzetno dobar<br />

vid i neverovatno je brz, zbog<br />

čega se svojevremeno koristio<br />

u lovu, dok su hitre noge<br />

danas, nažalost, preporuka za<br />

uglavnom surove trke apsa.<br />

Hrt neće poslušati oštre komande<br />

i odbiće da se pokori<br />

vlasniku koji pokušava da ga<br />

natera na poslušnost vikom<br />

i pucketanjem prstiju. To je<br />

rasa koja je naviknuta na tepanje<br />

i ako mu idete niz dlaku<br />

sve će biti u redu.<br />

Ovaj graciozni pas aristokratskog<br />

držanja i prelepog<br />

krzna pripada jednoj od najstarijih<br />

rasa: podaci o ruskom<br />

hrtu datiraju još od oko 4500.<br />

godine pre nove ere. Velika je<br />

maza i veran prijatelj, zato je<br />

prava sreća i privilegija imati<br />

takvog ljubimca.<br />

Aleksandra Jovašević, Kraljevo<br />

5/11 19


škola dresure<br />

VASPITANJE<br />

Haski je radni pas iz severnih krajeva, gde je svojevremeno služio za vuču sanki i bio u neprestanom<br />

kontaktu sa ljudima. Ima snažno telo i veoma je izdržljiv, ali isto tako i privržen čoveku. Sve ove<br />

osobine, uz njegov vukoliki izgled i čeličnoplave oči, čine ga vrlo popularnim među ljubiteljima<br />

OBUZDAJTE NEMIRNOG,<br />

DOBROĆUDNOG<br />

SEVERNJAKA<br />

Da bi se odgajio na pravi način,<br />

haski mora pravilno da se hrani<br />

i neguje, da bude pod nadzorom<br />

veterinara i da se dobro<br />

vaspitava. U radu sa haskijem<br />

potrebno je dosta strpljenja, ali<br />

nikada nemojte vikati na njega,<br />

niti ga potcenjivati, budite mu<br />

drug, obraćajte mu se prijatnim,<br />

podsticajnim tonom. Važno<br />

Nenad Petrović<br />

i njegov haski Lajka<br />

20 5/11<br />

sibirskog haskija<br />

je da uvek budete u pokretu<br />

sa njim i pružite mu mnogo<br />

ljubavi, pogotovo u najranijem<br />

uzrastu, kada se odvoji od legla.<br />

I, naravno, neophodno je da<br />

pazite da ne dođe u sukob sa<br />

drugim psima.<br />

Dresura može da bude veliki<br />

problem i retki su oni koji imaju<br />

poslušnog i dresiranog haskija.<br />

Vrlo dobro znam koliko ovaj<br />

pas može da bude svojeglav jer<br />

imam trogodišnju ženku Lajku.<br />

Haski je vrlo pametan pas, brzo<br />

uči, ali višestruko ponavljanje<br />

vežbe brzo će mu dosaditi. Stalno<br />

želi nešto novo, pogotovo<br />

ono što nije u vezi sa dresurom.<br />

Na početku treninga biće veoma<br />

zainteresovan i poslušan, ali<br />

kasnije će primetiti ptičicu ili<br />

nekog insekta, pa će otrčati.<br />

Pošto haski ne zna da laje, već<br />

zavija kao vuk, u vreme punog<br />

meseca nastaje parada... U<br />

suštini, ova mesečeva faza nije<br />

glavni razlog za “koncert”, već<br />

bolja osvetljenost okruženja,<br />

što izaziva specifičnu reakciju<br />

ovih pasa. Trebalo bi takođe da<br />

znate da haski nije dobar čuvar -<br />

veoma je umiljat pa pored njega<br />

može da prođe bilo ko, a on<br />

neće reagovati.<br />

Haskija, kao uostalom nijednog<br />

psa, ne treba držati na lancu,<br />

ali je zato u šetnji povodac<br />

obavezan! Savetujem da to<br />

bude jači lanac, jer je to ipak<br />

pas predodređen za vuču, pa<br />

se neretko dešava da pokida<br />

povodac i pobegne.<br />

Nenad Petrović, e-mailom<br />

KAKO NATERATI PSA<br />

DA POPIJE LEK?<br />

Naš petogodišnji haski Baron<br />

dobio je infekciju koju je veterinar<br />

lečio antibioticima. Dok<br />

mu je on davao lekove sve je<br />

bilo u savršenom redu, ali kada


smo mi preuzeli tu obavezu,<br />

nastali su problemi. Bez obzira<br />

na veličinu kuglice mesa u koju<br />

smo zamotavali tabletu, Baron<br />

bi uvek pronašao lek i ispljunuo<br />

ga. Onda smo odlučili da ga<br />

istreniramo da skoči u vis, da bi<br />

u letu “progutao terapiju”. Taj<br />

trik je moguć sa retriverima i<br />

mešancima, koji su prilagodljivi<br />

i agilni, ali Baron više voli da<br />

mu hrana padne na zemlju pa da<br />

je tek onda pojede. No, vredelo<br />

je pokušati. Nekoliko mesnih<br />

kuglica završilo je u prašini,<br />

ali je neke progutao nakon<br />

nevoljnog skoka. Među njima je<br />

bila i ona sa lekom.<br />

Ovo je najjednostavniji način da<br />

psu date lek, makar se radilo i o<br />

haskiju koji nije raspoložen za<br />

hvatanje hrane u letu!<br />

Robert M., Subotica<br />

Mir se vratio<br />

u našu kuću<br />

Već godinama imamo Mašu,<br />

ženku sibirskog haskija, koja je<br />

u naš dom dospela pod prilično<br />

neobičnim okolnostima: jednog<br />

jutra mama je krenula na posao<br />

i otvorila kapiju a kuca je ušla<br />

radosno mašući repom kao<br />

da je odavno domaća. Oblepili<br />

smo ceo kvart plakatima sa<br />

obaveštenjem da smo našli psa,<br />

ali niko se nije javio pa je Maša,<br />

kako smo je u međuvremenu<br />

nazvali, ostala kod nas.<br />

U dvorištu smo držali male<br />

mešance, pekinezera i terijera,<br />

kao i nekoliko mačaka. Maša im<br />

se priključila bez ikakvog neprijateljstva.<br />

Lepo su se družili,<br />

jeli iz istih činijica i sve je bilo u<br />

redu nekoliko meseci.<br />

Međutim, Maša je zimus počela<br />

da pokazuje drugačiju ćud. Haski<br />

ne laje i jedini “jezik” mu je<br />

Maša je ponovo<br />

kao kod kuće<br />

režanje, a naša kuca počela je na<br />

taj način da se “breca” na mačke,<br />

gledajući ih popreko tokom jela.<br />

Prvo smo pomislili da nam se<br />

učinilo, ali kako se to ponavljalo<br />

iz dana u dan, shvatili smo da<br />

postoji neki problem. Iako nikada<br />

ne vezujemo životinje, mama<br />

se uplašila i zatvorila Mašu u<br />

šupu, nakon čega je počela da<br />

reži i na nju. Shvatili smo da je<br />

na pragu porodična drama, ali<br />

smo odmah reagovali.<br />

Prvo je bilo neophodno izmirenje<br />

sa mamom. Ne prestajući da reži,<br />

Maša je pristala da joj priđe na<br />

poziv, pa ju je mama nagradila<br />

psećim keksom. To smo ponovili<br />

nakon pola sata i još jednom<br />

tokom popodneva. Tada joj je<br />

mama stavila povodac i odvela je<br />

u šetnju, gde ju je nekoliko puta<br />

nagradila za sitne poslušnosti,<br />

Mali saveti<br />

Zahvaljujući odvajanju posudica<br />

sa hranom, insistiranju<br />

da se slušaju komande i,<br />

naravno, nagradama, u našoj<br />

maloj zajednici ponovo je<br />

uspostavljena harmonija.<br />

a kada su se vratile, sve je bilo<br />

kao ranije. Ovo je bilo prilično<br />

lako, ali je glavni problem bio sa<br />

drugim životinjama u dvorištu.<br />

Za početak, odvojili smo im<br />

posudice: Mašinu činiju<br />

premestili smo na drugi kraj<br />

hodnika i prvo smo dali hranu<br />

ostalim životinjama pa tek onda<br />

njoj. Iako je htela da jurne ka<br />

njima, naređeno joj je da ostane<br />

uz svoju posudicu i počne da<br />

jede tek nakon komande. Vrlo<br />

nevoljno je pristala. Nakon komande<br />

“sedi”, dobila je nagradu,<br />

a zatim i odobrenje da počne da<br />

jede. Ovu vežbu ponavljali smo<br />

danima i Maša je uvek nevoljno<br />

poslušala, tek nakon trećeg ili<br />

četvrtog puta. Posle dve nedelje<br />

konačno je savladala vežbu i<br />

počela da sluša komandu iz prve.<br />

Verujem da je Maša dobar<br />

i poslušan pas, ali je i malo<br />

zlopamtilo. Najverovatnije je<br />

otimajući se za hranu dobila<br />

po njuški od mačaka, pa se<br />

silno uvredila. Inače nije bilo<br />

neprijateljstava sa njima, ali<br />

je očigledno hrana bila koren<br />

njihovog problema.<br />

Boris Petković, Beograd<br />

5/11 21


pitanja čitalaca<br />

STIGLO PROLEĆE,<br />

ODGOVARA stigli i krpelji<br />

Ivana Davidov<br />

veterinar<br />

Imam vrlo aktivnog<br />

džek rasel terijera,<br />

kojeg nameravam da<br />

vodim u prirodu. Do<br />

sada to nisam činio, pa<br />

me interesuje da li i psi<br />

mogu da obole od lajmske<br />

22 5/11<br />

bolesti? Treba li da ga<br />

štitim od ujeda krpelja?<br />

Branislav Cvejić, Novi Sad<br />

Krpelji su vrlo opasni<br />

kako za čoveka, tako i<br />

za psa, jer osim lajmske bolesti<br />

mogu da prenesu i neka<br />

druga oboljenja koja mogu<br />

da budu i fatalna za vašeg<br />

ljubimca, što se pre svega<br />

odnosi na parazite protozoe<br />

i gljivice, ali i viruse i retke<br />

bakterije. Na našem području<br />

najčešća oboljenja koja<br />

prenose krpelji jesu<br />

piroplazmoza pasa<br />

(takozvana babezioza<br />

pasa ili krpeljska<br />

groznica) i erlihioza.<br />

Obe bolesti imaju ozbiljnu<br />

kliničku sliku,<br />

a ukoliko se ne leče,<br />

dolazi do uginuća<br />

životinje.<br />

Moj trogodišnj<br />

korgi ima problema<br />

sa zubnim kamencem, pa<br />

nam je veterinar savetovao<br />

promenu ishrane i pranje<br />

zuba. Počeli smo da mu<br />

dajemo grublju hranu, ali<br />

ostao je problem pranja<br />

zuba. Da li možete da nam<br />

predložite neko rešenje?<br />

Zoran Nikolić, e-mailom<br />

Psa bi od malih nogu<br />

trebalo navikavati na<br />

pranje zuba, jer odrasle životinje<br />

obično nemaju strpljenja za<br />

takve poduhvate. Za početak,<br />

neophodni su vam pasta i<br />

četkica za pse. Na tržištu postoje<br />

raznovrsne paste, različitih sastava<br />

i aroma. Nikako nemojte<br />

eksperimentisati sa preparatima<br />

za ljudsku upotrebu, jer to može<br />

biti opasno za vašeg ljubimca.<br />

Četkicu ćete izabrati u zavisnosti<br />

od veličine psa i stanja<br />

njegovog zubala i desni. Za<br />

nemačkog ovčara idealna bi bila<br />

malo veća četkica.<br />

Prilikom navikavanja psa na<br />

pranje zuba morate da budete<br />

veoma strpljivi i da idete<br />

korak po korak uz neprestano<br />

nagrađivanje i bodrenje. Ukoliko<br />

u startu stekne negativan<br />

stav, biće to veoma mučan proces<br />

i za vas i za vašeg ljubimca.<br />

Prvi korak jeste upoznavanje<br />

sa ukusom paste. Istisnite na<br />

prst centimetar preparata i<br />

ponudite psu da lizne. Ako ne


ZARADITE 800 DINARA!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

prihvati, probajte sa nekim<br />

drugim ukusom, no ukoliko<br />

mu se dopadne i pojede pastu,<br />

nagradite ga poslasticom.<br />

Ponavljajte to nekoliko dana<br />

i pas će uskoro početi da se<br />

raduje pasti. Sledeći korak je<br />

mazanje očnjaka pastom. Pas<br />

stabilnog karaktera trebalo<br />

bi to da prihvati bez većih<br />

problema, a nakon toga sledi<br />

upoznavanje sa četkicom.<br />

Istisnite centimetar paste na<br />

četkicu i dajte mu da je oliže.<br />

Najverovatnije će sam početi<br />

da žvaće četku. Ponavljajte<br />

to tokom nekoliko dana i<br />

potom pređite na pranje zuba.<br />

Podignite gornju usnu psa i<br />

postavite četkicu pod uglom<br />

od 45 stepeni u odnosu na<br />

desni i lagano je pomerajte<br />

napred-nazad. U početku<br />

Naš korgi Vasa<br />

probajte da očistite samo<br />

očnjake i vremenom pređite<br />

i na ostale zube. Neki psi će<br />

želeti da ugrizu četku ili da je<br />

otmu, što može da se završi<br />

nadvlačenjem. Vodite računa<br />

o tome da morate da sačuvate<br />

autoritet (obraćajte se svom<br />

ljubimcu mirnim, odmerenim<br />

tonom inistirajući na tome da<br />

izvršava sve komande) i da se<br />

igra ne pretvori u agresiju (ni<br />

sa jedne strane).<br />

Sredinom maja<br />

dobićemo prve kuce<br />

naše mešanke Šošane. Šta<br />

treba da učinimo da kuce<br />

budu zdrave i napredne?<br />

Jovana Novaković, Bor<br />

Bitno je da se budućoj<br />

mami obezbede<br />

odgovarajući uslovi, pre svega<br />

mirno, suvo mesto, gde će na<br />

svet doneti svoje mladunce.<br />

Obavezna je i laka hrana i<br />

sveža voda, koji psu treba<br />

da budu na raspolaganju do<br />

početka porođaja. Ukoliko ne<br />

postoje genetske predispozicije<br />

za teško štenjenje (ne znam<br />

Mali saveti<br />

Kučići počinju da se prihranjuju<br />

najranije od 25. dana starosti.<br />

Poželjno je da se sisanje produži<br />

što je moguće više, ali ženki<br />

se mora obezbediti kvalitetna<br />

hrana, da laktacija ne bi iscrpljivala<br />

vašu ljubimicu.<br />

koje je sorte vaša mešanka),<br />

kao što je to na primer kod<br />

čivave, priroda će sve učiniti<br />

sama i vaša kuca će instinktivno<br />

reagovati baš onako kako<br />

treba. Bitno je da odmah po<br />

rođenju štenci sisaju jer kolostrum<br />

ili ”prvo mleko” sadrži<br />

imunoglobuline bitne za razvoj<br />

imuniteta štenadi.<br />

Ukoliko je pas veliki, nakon<br />

čišćenja i lizanja mladunaca,<br />

primaknite ih da bi mogli<br />

nesmetano da sisaju. Obratite<br />

pažnju u narednom periodu<br />

- važno je da svi dobijaju<br />

hranu na svaka dva do tri sata.<br />

Ako primetite da ženka nema<br />

mleka, štence odmah počnite<br />

da dohranjujete veštačkim<br />

mlekom za pse, koje može da<br />

se kupi u svakoj veterinarskoj<br />

apoteci.<br />

Na leđima našeg dvogodišnjeg jazavičara nedavno<br />

se pojavila izrasllina veličine polovine oraha.<br />

Nije ga bolela, niti je pokazivao da mu na bilo koji način<br />

smeta. Nismo mogli da ga odvedemo kod veterinara jer<br />

je bio vikend, a čvor je nestao nakon dva dana. Šta bi to<br />

moglo da bude?<br />

Eva, Knježevac<br />

Izraslina može biti alergijska reakcija na ujed insekta.<br />

Pošto još nije prava sezona kada leti puno pčela, osa<br />

ili stršljena, najverovatnije se radi o nečem drugom. Takođe,<br />

ukoliko je pas nedavno primao terapiju, možda se na mestu<br />

uboda injekcije formirao hematom. Ako se čvor ponovo pojavi,<br />

obavezno se obratite veterinaru koji će utvrditi uzroke i ukoliko<br />

je potrebno odrediti terapiju. Za sada nema razloga da se<br />

brinete.<br />

5/11 23


moja mačka persijanerka<br />

AristokrAtski<br />

šArm <strong>persijanera</strong><br />

Ove mace veoma su popularne i atraktivne, ali su pre svega izuzetno umiljate i dobroćudne. No,<br />

kvalitet koji ih izdvaja od ostalih pripadnika vrste jeste to što su neverovatno odani prijatelji<br />

Mačja suva<br />

eMinencija<br />

Prema legendi, čarobnjak je<br />

stvorio persijsku mačku od<br />

bleska dve zvezde i dima.<br />

Upravo to opisuje ove prelepe<br />

životinje, po mom mišljenju<br />

najlepše među mačkama. To<br />

su životinje vatrenog karaktera,<br />

prelepih prodornih očiju<br />

i mekog krzna. U 16. veku,<br />

kada su se pojavile u Evropi,<br />

bile su statusni simbol i sa<br />

sijamkama se borile za titulu<br />

“kraljice mačaka”.<br />

Danas je jasno da je svaka<br />

vrsta mačaka “kraljevstvo<br />

za sebe”, te da svaka od<br />

24 5/11<br />

Sijamka stari tip<br />

njih “caruje” u kući u kojoj<br />

živi. Naš persijaner Moca uskoro<br />

puni 13 godina, no uprkos<br />

tome što je vremešan, još uvek<br />

pleni aristokratskim šarmom i<br />

ima karakter mušičavog, mrzovoljnog<br />

gospodina.<br />

Kada je stigao kod nas, izgledao<br />

je kao pufnica, nije moglo<br />

da se dokuči gde mu je rep, a<br />

gde glava. Odmah smo ga zavoleli,<br />

a zahvaljujući brižljivoj<br />

nezi, ali i našoj ljubavi, izrastao<br />

je u velikog umiljatog mačka.<br />

Kastriran je sa dve godine, u<br />

vreme kada su u komšiluku<br />

počeli da se pojavljuju čupavi<br />

mačići. U početku nam je to<br />

bilo smešno, ali smo shva-<br />

Krznena loptica - Moca<br />

Dijane Jakovljević<br />

tili surovu realnost - Mocini<br />

potomci ni izbliza neće imati<br />

tako dobar život kao on, jer će<br />

listom završiti kao neželjeni<br />

beskućnici. Operaciju je lako<br />

podneo i brzo se oporavio. Iako<br />

sam mislila da će se udebljati i<br />

da će promeniti karakter, ništa<br />

od toga nije se dogodilo. Moca<br />

je ostao onaj stari. Uzeli smo<br />

nekoliko njegovih čupavih<br />

potomaka iz komšiluka, koji<br />

su postali deo našeg “mačjeg<br />

stada”. Pošto je Mocika bio<br />

kastriran (kasnije smo sterilisali<br />

i ostale mačke), među njima<br />

nije bilo rivalstva. Naravno<br />

uvek se znalo ko je glavni, ali<br />

nikada nije bilo svađe jer se<br />

“car” odnosio prema njima kao<br />

brižni tata i pravi uzor.<br />

Dijana Jakovljević, Beograd<br />

Dobro jutro,<br />

ja saM glaDan!<br />

Crni persijski mačak Marko<br />

živi sa nama već šest godina i<br />

veoma smo ga zavoleli. Dobili<br />

smo ga od prijatelja koji ima<br />

mužjaka i ženku te rase i u<br />

početku smo najviše brinuli o<br />

tome kako ćemo izaći na kraj<br />

sa dlakama po stanu. Međutim,<br />

svakodnevno češljamo Marka<br />

i na taj način otklanjamo višak<br />

sa krzna, a ujedno sprečavamo<br />

da se dlake šire po kući. Iako


Prasence mačak Pikaču<br />

Tamare Božović iz Novog Sada<br />

mnogi kažu da mačke ne treba<br />

kupati, persijaneri su druga<br />

priča: zbog duge dlake zahtevaju<br />

“banjanje” bar nekoliko puta<br />

mesečno. Naš Markić se kupa<br />

jednom nedeljno specijalnim<br />

šamponom za mace i mogu da<br />

kažem da zaista uživa. Inače,<br />

izuzetno je umiljat, dobroćudan<br />

i elegantan! Svakog jutra ulazi<br />

u našu sobu, naslanja šapu<br />

na moju ruku i traži doručak.<br />

Nema mi druge nego da ustanem<br />

i poslužim ga.<br />

Dobrila S., Novi Sad<br />

PERSIJANER SA<br />

”SVINJSKIM”<br />

NOSIĆEM<br />

Takozvani piggy look ponovo<br />

je popularan među mačkarima<br />

koji su svoje srce poklonili persijanerima.<br />

Moja Pikaču upravo<br />

je jedna takva “praseća mačka”,<br />

persijaner sa kratkim nosićem<br />

smeštenim između gornjeg<br />

i donjeg očnog kapka. To je<br />

ujedno i standard persijske<br />

mačke po asocijacijama FIFE i<br />

CFA, dok se TICA uzjogunila<br />

u vezi sa ovim standardom i<br />

insistira na tipičnom izgledu<br />

persijske mačke.<br />

Ovakva persijanerka nastala<br />

je ukrštanjem koje je imalo<br />

cilj da se poboljša standardni<br />

izgled sorte, pa se “gice” dosta<br />

razlikuju od svojih predaka.<br />

Vremenom se, osim nosa,<br />

promenila i glava, koja je<br />

postala zaobljenija, dok su im<br />

oči gotovo okrugle.<br />

Mana piggy looka jeste to što<br />

mačkama često suze oči, pošto<br />

su im suzni kanal kratki, zbog<br />

čega je neophodno da se maci<br />

svakodnevno čiste oči. Uzmite<br />

komadić vate, natopite ga<br />

fiziološkim rastvorom i umijte<br />

svoju ljubimicu, a ukoliko to<br />

ne činite redovno, moguće<br />

su komplikacije u vidu upale<br />

sinusa, nosa, suznih kanala, čak<br />

i otežanog disanja.<br />

Tamara Božović, Novi Sad<br />

TONI, LAŽNI LOVAC<br />

Tonika je naš šestogodišnji<br />

sterilisani mačak koji voli da<br />

jede, spava i nadgleda ukućane<br />

iz ptičje perspektive. Uvek za<br />

spavanje bira visoko pozi-<br />

REČ STRUČNJAKA<br />

Radovan<br />

Božičković<br />

veterinar<br />

Razmnožavanje<br />

<strong>persijanera</strong><br />

Persijske mačke nisu preterano<br />

aktivne pa su idealan izbor ukoliko<br />

želite da imate dobroćudnog,<br />

blagog kućnog ljubimca. Veoma<br />

su inteligentne, vole da se igraju<br />

(kada se ne izležavaju), no uprkos<br />

tome što nisu toliko agilne i radoznale<br />

kao druge mačke, nikako<br />

se ne mogu tretirati kao ukras u<br />

stanu. Mužjaci i ženke sazrevaju<br />

između šestog i osmog meseca<br />

života, ali pun razvoj dostižu nekoliko<br />

meseci kasnije. U periodu<br />

teranja ženke su plodne pet do<br />

šest dana, a ukoliko ne dođe do<br />

parenja, nakon tri nedelje će opet<br />

nastupiti teranje. Skotnost traje<br />

od 63 do 65 dana i u prvom okotu<br />

obično bude tri-četiri mačeta, dok<br />

se u narednim povećava na petšest<br />

mladunaca.<br />

cionirana mesta, bilo da je to<br />

naslon fotelje, polica za knjige<br />

ili cveće. Kada je u dvorištu,<br />

obično se smesti na debeloj<br />

grani stare kruške, odakle<br />

vreba kao leopard.Nedavno smo<br />

gledali jednu emisiju o noćnim<br />

životima naših ljubimaca koji se<br />

iskradaju i love pod velom tame.<br />

Malo smo špijunirali Tonija<br />

te utvrdili da nije od te sorte!<br />

Samo se pravi da je lovac, ali<br />

više voli da spava na udobnoj<br />

fotelji nego da se smuca po<br />

komšiluku. Nema potrebe da<br />

lovi jer mu ručak dolazi sam u<br />

vidu granula za debele mačke.<br />

Lak obrok bez muke!<br />

Branislava Gobeljić, Beograd<br />

5/11 25


moja mačka PERSIJANERKA<br />

OdgOjite pravOg<br />

šampiOna<br />

Najpopularnija i najpoznatija<br />

vrsta mačaka nesumnjivo su<br />

persijaneri, čije krzno može da<br />

bude u gotovo svim bojama. U<br />

Evropu ih je 1.500. godine iz<br />

matične države doneo italijanski<br />

naučnik Pietro dela Vale,<br />

dok su se novi primerci potom<br />

vekovima dobavljali iz Turske.<br />

U prvoj polovini 19. veka<br />

ukrštanjem turske angore i<br />

persijske mačke nastali su preci<br />

današnjih <strong>persijanera</strong>. Posebna<br />

pažnja posvećena je kvalitetu i<br />

raznolikosti boja krzna.<br />

Ukoliko želite mačku koju ćete<br />

voditi na izložbe, moraćete da<br />

pronađete odgajivačnicu sa<br />

Lična karta<br />

Persijska mačka<br />

KaraKteristiKe: Umiljata, mirna<br />

i blage naravi, neretko se sprijatelji<br />

sa malim životinjama, papagajem,<br />

morskim prasetom ili hrčkom. Nije<br />

preterano razigrana, pa je mnogi zovu<br />

i salonskom mačkom.<br />

PoreKlo: Potiče sa Bliskog istoka, a<br />

moderne sorte nastale su ukrštanjem<br />

26 5/11<br />

kvalitetnim leglom, ali i da se<br />

naoružate znanjem. Šampioni<br />

se grade godinama, a dobar<br />

rodovnik nije garancija uspeha.<br />

Persijska mačka vrlo je inteligentna,<br />

privržena i blaga, i,<br />

mada deluje odsutno i nezainteresovano,<br />

veoma pažljivo<br />

proučava okolinu. Umiljata<br />

je i obožava timarenje, pa joj<br />

neće smetati svakodnevno<br />

raščešljavanje, što je<br />

neophodno da joj se dlaka ne<br />

bi zamrsila. Preporučuje se<br />

kupanje šamponom za mačke<br />

jednom u tri meseca, kao i<br />

redovna higijena krzna oko<br />

očiju, koje ne sme da se ućeba<br />

jer to može da izazove ozbiljne<br />

zdravstvene komplikacije.<br />

Miroslav Momčilović, Beograd<br />

turske angore i persijske mačke.<br />

Životni veK: U proseku žive do 12<br />

godina, ali mnogi primerci dočekaju<br />

“duboku starost” - 17 godina.<br />

Zdravlje: Persijaneri su, u principu,<br />

zdrave mačke, ali mogu da imaju<br />

problema sa disanjem zbog kratke<br />

njuškice. Mužjaci su podložni<br />

bubrežnim cistama.<br />

veličina: Sitnije su od domaće<br />

mačke, težina im se u proseku kreće<br />

reč stručnjaKa<br />

Česta oboljenja<br />

radovan<br />

Božičković<br />

veterinar<br />

Persijaneri sa takozvanim “piggy<br />

lookom” imaju skraćene nosne<br />

šupljine i zbog toga su podložni<br />

oboljenjima disajnih organa.<br />

Najčešće su to upale suznih kanala<br />

i sinusa koji uzrokuju otežano<br />

disanje i karakteristično “<br />

”groktanje”. Pojačan obojen sekret<br />

koji se javlja u regiji oka prvi je<br />

znak upale i mačku odmah treba<br />

odneti veterinaru.<br />

Najčešća bolest ovih mačaka jesu<br />

policistični bubrezi (PKD) i javlja<br />

se kod čak 50% životinja. To je<br />

teško oboljenje koje se karakteriše<br />

prisustvom cista u jednom ili oba<br />

bubrega, koje nastaju još u embrionalno<br />

doba i čest su uzročnik<br />

smrtnosti mačića. Bolest uništava<br />

bubrežno tkivo i vremenom potpuno<br />

blokira funkciju ovih organa, što<br />

može dovesti do fatalnog ishoda.<br />

Kastrirani mužjaci su podložni<br />

takozvanom urinarnom sindromu<br />

mačaka, koji obuhvata više bolesti,<br />

pre svega, kamen u bubregu<br />

i bešici, zastoj urina i infekciju<br />

bešike.<br />

od 2 do 5 kg.<br />

KrZno: U zavisnosti od vrste, bujno<br />

sa gustom podlakom.<br />

Boje: Imaju krzno u svim mogućim<br />

bojama, a najpopularnije su bele,<br />

crne, plave, čokoladne, lila, crvene,<br />

krem, sive, srebrne i zlatne dlake.<br />

Postoje i mramoraste, tigraste i<br />

tačkaste varijante krzna, kombinacije<br />

sa belim (sa obojenim krznom na<br />

glavi i repu), harlekin i dvobojne.


Šašave police za<br />

cveće i mačke<br />

Savršeno meSto za<br />

mačju dremku<br />

U jednom stranom<br />

časopisu video sam<br />

fotografiju polica za<br />

knjige po kojoj šetkaju mačke.<br />

Odmah mi se upalila lampica!<br />

Zašto ne bih napravio nešto<br />

takvo za svoje male “buvare”<br />

koje obožavaju da se veru<br />

po nameštaju? Došao sam na<br />

ideju da upotrebim stare gajbice<br />

za voće, koje su, doduše,<br />

napravljene od tankih letvica,<br />

pa je moja prvobitna namena<br />

malo preinačena - to više nisu<br />

bile police za knjige i mačke,<br />

već za cveće i mačke!<br />

Stare gajbice prvo sam<br />

pažljivo razdvojio, vodeći<br />

računa o tome da ne oštetim<br />

tanke letvice, kao ni ugaone<br />

lajsnice koje će držati<br />

težinu polica. Pošto su letvice<br />

prilično krhke, a mnoge su<br />

bile i napukle, izabrao sam<br />

one najravnije i bez oštećenja.<br />

Dobro sam ih išmirglao i<br />

potom prefarbao osnovnom<br />

zaštitom za drvo. Dok su se<br />

letvice sušile, to sam uradio i<br />

sa ugaonim lajsnicama.<br />

Nakon toga, gajbice sam spojio<br />

i ojačao im stranice bočnim<br />

letvicama, da bi izdržale<br />

težinu cveća i mojih nestašnih<br />

ljubimaca. Umesto čeličnih<br />

heftalica ili eksera (zakucavanje<br />

bi rascepilo drvo)<br />

koristio sam šrafiće: prvo sam<br />

izbušio rupe, pa u njih stavio<br />

Ljubimca namamite hranom<br />

saveti i trikovi<br />

zavrtnje i čvrsto zategao, jer<br />

mačka, ako jednom izgubi<br />

tlo pod nogama, postaje vrlo<br />

nepoverljiva.<br />

Spojene police još jednom<br />

prefarbao sam zaštitom za<br />

drvo, a nakon što su se dobro<br />

osušile, premazao sam ih<br />

običnim lakom za drvo. Ova<br />

vrsta premaza dugo zadržava<br />

neprijatan miris i mačke ih<br />

ne vole, pa sam gotove police<br />

sušio na promaji oko nedelju<br />

dana. Tek nakon toga postavio<br />

sam ih na zid i postavio<br />

saksije sa cvećem.<br />

Kada sam to završio, dodao<br />

sam i jednu malu platformu<br />

za Žiku, svog sijamca koji<br />

sigurno veruje da je leopard,<br />

jer voli da se uspinje visoko<br />

- što više, to bolje! Prvo<br />

upoznavanje proteklo je bez<br />

problema, jer su moji ljubimci<br />

namamljeni hranom otišli sve<br />

do gornje platforme. Čak je<br />

i Monika, inače vrlo plaha i<br />

nepoverljiva mačka, isprobala<br />

novu zanimaciju. Danas im je<br />

to omiljeno mesto za dremku.<br />

miloš Bojković, Kraljevo<br />

5/11 27


saveti i trikovi<br />

Kaktus protiv<br />

”skarfejsa”<br />

JEDVA SMO IZLEČILI<br />

NAŠU IZBODENU MAČKU<br />

Moja mačka Maza živi u<br />

prostranom dvorištu gde<br />

je tokom leta bilo dosta<br />

kaktusa. Često je u igri skakala<br />

preko saksija, pa čak i grickala<br />

meke, bodljikave listove biljke.<br />

Kaktusima to nije smetalo, ali<br />

sam se plašila da će mački pre<br />

ili kasnije bodlje zagorčati život,<br />

što se, nažalost, i dogodilo. Na<br />

donjoj usni sa leve strane prvo<br />

se pojavio mehurić ispunjen limfom.<br />

Veterinar nam je preporučio<br />

da joj to mesto mažemo<br />

cink-vitaminskom kremom, što<br />

smo i činili, ali rezultati su bili<br />

polovični. Kvržica je počela da<br />

raste, a u međuvremenu, kada<br />

smo se preselili u stan, tačkica<br />

je porasla do veličine zrna žita i<br />

zahvatala je usnicu i deo brade.<br />

Veterinar nam je dao antibiotike<br />

koje smo svakodnevno davali<br />

Mazi mešajući ih, po preporuci,<br />

28 5/11<br />

sa kuglicom sirovog mlevenog<br />

mesa, koje naša mačka inače<br />

ne jede. Pokušavali smo sa<br />

ribom, ali je zbog strukture tkiva<br />

komadić tablete stalno ispadao.<br />

Pravili smo joj dve mesne<br />

“ćuftice” - prvu smo joj davali<br />

da bi “isprobala” hranu, a drugu<br />

bi progutala bez problema.<br />

Pošto ni antibiotici nisu<br />

pomagali, a upala se širila,<br />

veterinar je zakazao operaciju.<br />

Odstranio je takozvani “crni<br />

trn” - bodlju kaktusa veličine 0,5<br />

centimetara, koju je Mazin organizam<br />

bezuspešno pokušavao<br />

da razloži, što je izazvalo upalu.<br />

Nažalost, otok i karakterističan<br />

plik ispunjen limfom vratili<br />

su se nakon nekoliko nedelja,<br />

s tim što je bila zahvaćena još<br />

veća površina. Veterinar nam je<br />

savetovao da nastavimo lečenje<br />

antibioticima i nakon nekoliko<br />

meseci pokušamo sa novom<br />

operacijom. Bili smo tužni dok<br />

smo gledali našu nekada razdraganu<br />

mačku kako poku- njeno<br />

leži, bez volje za igrom. Maza je<br />

svojevremeno sterilisana<br />

i bila je “vazda zaigrana”<br />

maca, a sada je postala potpuno<br />

nezainteresovana za svoje<br />

pertlice i kuglice od papira.<br />

Ni druga operacija nije<br />

uspela, a naša mačka osim<br />

karakterističnog otoka na donjoj<br />

vilici, imala je problema i sa<br />

žvakanjem hrane, pa smo morali<br />

da joj kvasimo granule. Veterinar<br />

je odlučio da izvede i treću<br />

hiruršku intervenciju, jer je na<br />

osnovu rendgenskog snimka posumnjao<br />

da je uzrok novih upala<br />

donji levi očnjak, čiji je koren<br />

bio oštećen “crnim trnom”.<br />

Srećom, treća operacija<br />

je uspela. Maza je ostala<br />

bez jednog očnjaka i zaradila je<br />

nadimak “skarfejs”, zbog malog<br />

ožiljka koji se nazire ispod krzna<br />

na njenoj bradi. Svesni smo toga<br />

da bez brige veterinara, ali i cele<br />

porodice, naša ljubimica možda<br />

ne bi više bila živa.<br />

Danas je to zdrava i srećna<br />

mačka, sa malo više kilograma.<br />

Iako ima već devet godina,<br />

ponovo je razigrana i radoznala,<br />

kao da nikada nije imala problema<br />

sa zdravljem.<br />

Savka Unčanin, Novi Sad<br />

Sivkin hod po<br />

mukama!<br />

USPELI SMO DA<br />

SPASEMO MACU OD<br />

GLJIVICA I ŠUGARCA<br />

Maca Sivka živi sa<br />

nama skoro dve godine.<br />

Pre godinu dana Sivka<br />

se omacila i na svet donela pet<br />

prelepih mačića, međutim, posle<br />

nekog vremena primetili smo da<br />

joj se peruta koža. Mislili smo


da to nije ništa opasno, ali ubrzo<br />

je počela da joj opada dlaka, a na<br />

mestima gde se češala stvarale<br />

su se kraste. Ovaj problem uočili<br />

smo i kod dva njena mačeta pa<br />

smo zakazali pregled kod veterinara<br />

koji je konstatovao da se<br />

radi o mačjem šugarcu i gljivicama.<br />

Kazao je da su ove bolesti<br />

izlečive, ali da terapija traje dugo<br />

i da moramo da vodimo računa<br />

o tome da u kontakt sa mačkama<br />

ne dođu mala deca, jer se prenose<br />

i na ljude.<br />

Veterinar nam je propisao<br />

terapiju - mikoseb šampon i<br />

taktik rastvor, kojima smo<br />

tretirali mačje krzno i kožu, a<br />

čistili smo ih i jodom i mazali<br />

kremom triderm. Mace smo brzo<br />

izlečili i udomili kod prijatelja,<br />

ali Sivki je bivalo sve gore.<br />

Gljivice su joj napale celo telo,<br />

sva dlaka joj je opala i bila je<br />

vrlo slaba. Šampon i krema nisu<br />

joj pomagali pa je počela da<br />

prima injekcije antibiotika. Posle<br />

skoro tri meseca lečenja, stanje<br />

se nije promenilo i veterinari su<br />

nam rekli da će morati da primi<br />

ivermektin inekciju, lek protiv<br />

šugarca, koji se daje u krajnjem<br />

slučaju, kada ne pomaže nijedna<br />

terapija. Upozorili su nas da<br />

postoji rizik od užasnih komplikacija<br />

jer preparat može da<br />

probije moždanu koru i poremeti<br />

centar za ravnotežu, a glavni<br />

znak da se nešto dešava u mozgu<br />

jeste - pojava pene na ustima.<br />

Ukoliko bi se to desilo, morali<br />

bismo da je uspavamo.<br />

Ipak, nismo želeli da odustanemo<br />

bez borbe! Nakon što<br />

je primila ivermektin, sedeli<br />

smo pored Sivke nekoliko sati,<br />

strepeći od neželjenih dejstava<br />

leka, ali sve je dobro prošlo.<br />

Međutim, našoj maci nije bilo<br />

bolje: zbog svih tih terapija,<br />

hormoni su joj “poludeli”, pa<br />

joj je opadao imunitet svaki put<br />

kada bi ušla u teranje. Tada smo<br />

morali sve ispočetka - kupanje,<br />

mazanje, injekcije... Veterinar<br />

nam je rekao da je sterilisanje<br />

jedini način da se šugarac<br />

potpuno povuče, ali prvo smo<br />

morali da je očistimo od gljivica!<br />

Prepisali su joj šampon pioderm<br />

i kupanje na svaka tri dana, kao<br />

i specijalnu hranu za osetljivu<br />

kožu i dlaku. I konačno, maca je<br />

počela da se oporavlja, naraslo<br />

joj je novo krzno i više nije<br />

imala pečate po telu.<br />

Veterinar je na kontrolnom<br />

pregledu konstatovao da je Sivka<br />

zdrava i da može da se podvrgne<br />

sterilizaciji. Sivka više nema<br />

problema sa kožom, dlaka joj je<br />

prelepa, a nakon sterilisanja jede<br />

isključivo hranu za mačke koje<br />

imaju osetljivu kožu i dlaku.<br />

Mara Tomić, Inđija<br />

Mali saveti<br />

Kada je Sivka imala mačiće<br />

nije mogla da ih hrani jer je<br />

dobila mastitis: grudi su joj<br />

bile otečene i upaljene, pa<br />

smo morali da joj stavljamo<br />

obloge sa rivanolom.<br />

5/11 29


saveti i trikovi<br />

Željka, novi<br />

član porodice<br />

Bolesna maca<br />

prirasla nam<br />

je za srce<br />

Pošto smo svi u porodici<br />

veliki ljubitelji<br />

mačaka, svako od nas<br />

ima svoju macu, a to znači da<br />

pod našim krovom živi pet<br />

ovih umiljatih životinja. Tako<br />

je bilo sve dok jesenas na<br />

ulici nisam pronašla čupavo<br />

mačence staro nekoliko meseci,<br />

pokislo, promrzlo i izgladnelo.<br />

Donela sam ga kući i ubrzo<br />

ustanovila da ima proliv jer<br />

30 5/11<br />

ga je neko verovatno hranio<br />

nerazređenim mlekom. Bilo je<br />

toliko iznemoglo da nije imalo<br />

snage da žvaće pa sam mu<br />

prvih dana davala samo granule<br />

natopljene vodom. Kasnije<br />

smo prešli na suve granule i<br />

konzervisanu mačju hranu,<br />

ali je i dalje, onako pognute<br />

glavice, delovala tužno i bila<br />

potpuno nezainteresovana za<br />

sve što se dešavalo oko nje.<br />

Veterinar nam je rekao da ima<br />

mačji grip i da ne bi trebalo da<br />

se druži sa ostalim mačkama,<br />

pa smo je smestili u karantin,<br />

u letnjoj kuhinji u dvorištu.<br />

Spavala je u korpi za mačke a<br />

mi smo je svakodnevno obilazili<br />

i brinuli se o njoj. Živnula<br />

je tek posle nekoliko nedelja,<br />

malo se ugojila i počela da<br />

se igra. Tačno mesec dana<br />

kasnije, preneli smo je u kuću<br />

i brzo se sprijateljila sa ostalim<br />

mačkama. Danas je ta vesela,<br />

čupava maca punopravni član<br />

naše porodice. Zovemo je<br />

Željka, pošto stalno ima neke<br />

prohteve, i poput sijamke,<br />

mada nije od te ”fele”, komunicira<br />

sa nama mjaukanjem.<br />

nevena polić, Čačak<br />

Veštačke suze za<br />

mačka Žiku<br />

KaKo smo rešili<br />

proBlem našeg<br />

ljuBimca<br />

Naš Žika je običan,<br />

”avlijski” mačak, ali<br />

ima veoma zanimljiv<br />

karakter. Devet mu je godina,<br />

no uprkos poodmaklom dobu,<br />

ponaša se kao dečarac. Jedini<br />

njegov problem jesu oči, koje<br />

je stalno umivao i češao. U<br />

uglovima kapaka pojavilo se<br />

crvenilo. Veterinar je zaključio<br />

da ima infekciju oka i dao nam<br />

mast, ali se upala nije smirivala,<br />

pa smo otišli kod drugog<br />

stručnjaka. Uzeo je maci bris i<br />

na osnovu rezultata<br />

ustanovio da se najverovatnije<br />

radi o suvom oku, pa je prepisao<br />

mast i veštačke suze. Otkako<br />

mu stavljamo veštačke suze,<br />

Žiki je mnogo bolje i infekcija<br />

se povukla. Ostaje problem<br />

hvatanja, držanja i kapanja<br />

veštačkih suza, koje naš mačak<br />

mrzi iz dna duše.<br />

Bojana Branković, Beograd


BORBA PROTIV<br />

crevnih parazita<br />

Reč sTRučnjaka<br />

Radovan<br />

Božičković<br />

veterinar<br />

Imamo šestomesečnu<br />

macu ”avlijanerku”,<br />

koja je prilično mršava i<br />

sumnjamo da ima crevne<br />

parazite. Redovno je<br />

hranimo, spava u kući,<br />

ali svakog dana izlazi u<br />

dvorište. Da li treba da<br />

je vodimo kod veterinara<br />

ili sami možemo nešto da<br />

učinimo?<br />

Tijana, e-mailom<br />

Mačkama je neophodan<br />

izlazak van zatvorenih<br />

prostorija (kuća, stan), gde<br />

dolaze u dodir sa raznim predmetima<br />

i zemljom, zbog čega<br />

su izložene raznim parazitarnim<br />

infekcijama koje, između<br />

ostalog, dovode do mršavosti.<br />

Ovo se naročito odnosi na<br />

mačke koje nisu blagovremeno<br />

očišćene od parazita (dehelmintizirane),<br />

što treba učiniti kada<br />

životinja navrši tri do četiri nedelje<br />

preparatom pod nazivom<br />

“Banmint pasta”. Postupak se<br />

ponavlja kada mačka napuni<br />

deset nedelja (“Banminth pastom”,<br />

“Verpanilom”, “Bioverminom”)<br />

i nakon 14 nedelja<br />

(“Prazinonom”, “Pratelom”,<br />

“Drontalom”).<br />

Pošto vaša maca ima već šest<br />

meseci, prvi korak neka bude<br />

nabavka nekog od pobrojanih<br />

preparata koji će vaša maca<br />

pojesti u zalogaju omiljene<br />

hrane ili ćete joj pažljivo<br />

otvoriti usta i staviti tabletu<br />

na koren jezika da je proguta.<br />

Nakon tri nedelje, ponovite<br />

proceduru, a već tada biće<br />

uočljiva promena nabolje jer će<br />

vaša ljubimica dobiti na kilaži.<br />

Međutim, ukoliko se to ne desi,<br />

obratite se veterinaru koji će<br />

životinju podvrgnuti detaljnijim<br />

ispitivanjima i utv rditi zbog<br />

čega je mršava.<br />

Imamo mačku od<br />

godinu i po dana<br />

(mešanka obične i plave<br />

ruske). Primetili smo da<br />

nekada iz čistog mira otresa<br />

prednje šapice. Da li se<br />

radi o nekom zdravstvenom<br />

pitanja čitalaca<br />

problemu ili je u pitanju<br />

nešto drugo? Trzanje je<br />

prilično jako, a nekada<br />

joj se trznu obe šapice<br />

istovremeno. Čini mi se da<br />

joj to ne smeta, ali ja se ipak<br />

brinem.<br />

Tamara Ivanović, Niš<br />

Ako su primorane da<br />

gaze po vlažnoj podlozi,<br />

ove životinje trzaju nogama, sa<br />

željom da otresu kapljice vode<br />

sa šapica. Mislim da to nije u<br />

vašem slučaju.<br />

Trzanje nogu vaše mačke<br />

može biti znak neurološkog<br />

poremećaja izazvanog, recimo,<br />

prisustvom stranog tela između<br />

prstiju ili u jastučićima.<br />

Zbog toga vam savetujem da<br />

odnesete mačku kod veterinara<br />

koji će na osnovu kliničkog<br />

pregleda i dijagnostičkih<br />

metoda utvrditi o kakvom se<br />

problemu radi.<br />

Moja trogodišnja Macana zdrava je i razdragana<br />

životinja, ali primećujem da joj s vremena na vreme<br />

njuškica i usne, koji su inače roza boje, postaju beli. Da li je<br />

to znak neke bolesti i treba li da se obratimo veterinaru?<br />

Igor Petrović, Novi Sad<br />

Bledilo usana i njuškice mogu ukazivati na određena<br />

osećanja životinje (straha, uzbuđenje, radosti), ali i na<br />

razna virusna i bakterijska oboljenja. Iz tog razloga neophodno je<br />

da se obratite veterinaru koji će na osnovu krvne slike i biohemijskih<br />

analiza zaključiti da li se radi o infekciji ili su promene na<br />

vašoj maci uzokovane raspoloženjem.<br />

5/11 31


ibice<br />

<strong>Kako</strong><br />

uzgajati kralja<br />

akvarijuma<br />

NEGA I MREST<br />

DISKUSA<br />

Diskus (Symphysodon<br />

aequifasciatus), ciklid<br />

iz reke Amazon, ima<br />

telo u obliku diska odakle<br />

potiče i naziv ribe koju akvaristi<br />

smatraju kraljem akvarijuma.<br />

Ova otporna i snažna vrsta<br />

može da naraste do 25 cm a<br />

prosečan životni vek joj je<br />

deset godina. Međutim, diskus<br />

je veoma zahtevan za gajenje<br />

i potrebno mu je obezbediti<br />

idealne uslove za život.Veliki<br />

sam ljubitelj ovih riba i u svojoj<br />

odgajivačnici trenutno imam<br />

po četiri od vrsta marlboro red i<br />

tirkiz blue, koji žive u akvarijumu<br />

od 400 litara. Pored njih<br />

32 5/11<br />

Telo u obliku diska<br />

tu je jato od 25 neonki, dva<br />

panja mangrova i razne vrste<br />

biljaka, ukratko - idealni uslovi<br />

za život! Nakon godinu dana,<br />

diskusi su dostigli polnu zrelost<br />

pa su se formirali parovi spremni<br />

za mrest. Za uspešno polaganje<br />

jaja potrebno je obezbediti<br />

poseban akvarijum (dimenzija<br />

50x50x50) bez podloge i biljaka,<br />

sa mekom vodom temperature<br />

20 ˚C, niskim nivoom karbonata<br />

zaradite 800 dinara!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

KH


Mali saveti<br />

Voda mora da bude meka<br />

(tvrdoće 50 do 120 ppm),<br />

temperatura od 28 do 30 ˚C,<br />

a neophodno je i obezbediti<br />

prostran akvarijum, najbolje<br />

od 50 do 90 litara po jedinki.<br />

Specifični su baš zbog načina<br />

na koji hrane male: oni se kače<br />

na telo tamnijeg roditelja jer se<br />

na njegovom telu nalazi više<br />

muhusa i jedu sa njega. Na ovaj<br />

način mali diskusi hrane se deset<br />

dana nakon čega se dodatno<br />

prihranjuju artemijom.<br />

Najčešće bolesti koje napadaju<br />

ove lepotane jesu crevni paraziti<br />

i ”rupe u glavi”.<br />

Crevni paraziti (Hexamita)<br />

- bolest se manifestuje<br />

se uvučenim stomakom i<br />

beličastim sluzavim izmetom,<br />

a riba se sakriva po uglovima<br />

akvarijuma i povraća hranu.<br />

Privatni Amazon<br />

Čišćenje i održavanje<br />

Higijena u akvarijumu izuzetno je važna, posebno<br />

ako želite da se vaše ribice mreste. U svakom slučaju,<br />

potrebno je jednom u tri nedelje odvojiti bar dva sata<br />

da biste doveli u red životnu sredinu svojih ljubimaca.<br />

Za tu svrhu potrebni su vam dugačko i kratko<br />

crevo (od metra), sunđer za pranje sudova, tečnost<br />

za čišćenje prozora, magična krpa i kanta. Stavite<br />

veliko crevo u akvarijum i sprovedite ga do kupatila,<br />

povucite vodu i pustite da se polako prazni. Kada<br />

istekne trećina vode (nije potrebno da menjate svu<br />

vodu ukoliko akvarijum čistite na svake tri nedelje),<br />

malim crevom “usisajte” prljavštinu sa podloge<br />

na kojoj su se nataložili ostaci hrane i izmet ribica.<br />

Hrapavom stranom sunđera očistite alge sa unutrašnje<br />

strane stakla, kao i sa kamenja. Ukoliko u akvarijumu<br />

držite biljke, odstranite im trule listove jer loše utiču<br />

na kvalitet vode. Staklene poklopce na akvarijumu<br />

operite sonom kiselinom koja će odstraniti kamenac<br />

i obavezno ih nekoliko puta isperite čistom vodom.<br />

Kada sve to uradite, napunite akvarijum svežom<br />

vodom, vodeći računa o tome da joj temperatura<br />

Parazit prvo napada sistem za<br />

varenje, a zatim bubrege i jetru.<br />

Dešava se da diskusi zaraženi<br />

heksamitom dugo nemaju<br />

vidljive simptome, ali poremećaj<br />

u kvalitetu vode može oslabiti<br />

ribu i podstaći razmnožavanje<br />

crevnog parazita pa životinja<br />

skapava u roku od tri dana. Za<br />

lečenje se koriste preparati koji<br />

sadrže metronidaziol.<br />

Rupe u glavi - Ovu bolest<br />

Praznik za oči<br />

izaziva nedostatak kalcijuma,<br />

fosfora i vitamina D potrebnih<br />

za normalan rast i razvoj riba,<br />

a uzrok manjka ovih elemenata<br />

najčešće je neadekvatna i<br />

jednolična ishrana. Na glavi<br />

ribe, iznad očiju, pojavljuju se<br />

rupe. Za lečenje ove bolesti<br />

najbolje je povećati temperaturu<br />

vode u akvarijumu na 35 ˚C i<br />

rastvoriti tablete orvažila.<br />

Nikola K., Čačak<br />

bude za nijansu hladnija od one u akvarijumu. Na<br />

kraju, magičnom krpom i sredstvom za stakla obrišite<br />

akvarijum sa spoljne strane, a zatim uživajte u<br />

pogledu na svoje ljubimce.<br />

Dragomir, e-mailom<br />

5/11 33


Formiran sistem sa<br />

koralima i ribicama<br />

More<br />

u stanu<br />

ribice<br />

Slani akvarijuM<br />

nije previše Skup<br />

Akvaristikom se bavim<br />

deset godina i u svojoj<br />

odgajivačnici imam<br />

veliki broj slatkovodnih riba.<br />

Akvarijum sa morskom vodom<br />

bio je za mene nedostižan san,<br />

pre svega jer je to prilično skup<br />

poduhvat. Međutim, nastavio<br />

sam da istražujem na internetu,<br />

a često sam razgovarao i sa<br />

iskusnim “riferima”, pa sam na<br />

kraju ipak odlučio da formiram<br />

svoje “more”. Pošto nisam imao<br />

iskustva, opredelio sam se za<br />

akvarijum zapremine 110 litara,<br />

a za početak nabavio sam cirkulacionu<br />

pumpu i skimer. Za ovu<br />

34 5/11<br />

zapreminu<br />

klovn<br />

bilo mi je<br />

potrebno deset<br />

kilograma živog kamena<br />

i pet kilograma sintetičke<br />

soli, koji slatku vodu pretvaraju<br />

u pravu “morsku” sredinu.<br />

Neophodni su mi bili i testovi za<br />

vodu: nitrat - NO3, fosfat - PO4,<br />

Kh i pH, ali i rasveta za razvoj<br />

korala koja, ako je kvalitetna,<br />

zna da bude prilično skupa.<br />

Nabavio sam svetlo koje sam<br />

Favia<br />

u tom trenutku mogao sebi da<br />

priuštim, a to je Atman T5-63A<br />

2x24 W Juwel HighLight Blue +<br />

SunSun White.<br />

Nakon što sam prikupio<br />

neophodnu opremu, počeo sam<br />

da pravim svoje “more”. U<br />

akvarijum sam stavio živi kamen,<br />

pumpe i vodu propuštenu<br />

kroz RO aparat, u kojoj je<br />

razmućena so. Mesec dana se filtrirala<br />

i tek onda sam stavio prve<br />

korale. Sada u mom akvarijumu<br />

žive dva klovna (Amphiprion<br />

ocellaris), mandarinac (Synchiropus<br />

splendidus), Sinularia<br />

Fleksibilis, ksenija, jedan<br />

frag sa zoantusima, favia,<br />

jadranska sasa, morska<br />

zvezda, kozica i<br />

crveno-beli rak.<br />

Trenutno pripremam<br />

još jedno “more”,<br />

naravno veće, i sa<br />

mnogo više stanovnika,<br />

i za njega će mi<br />

biti potreban sump filter,<br />

bulkovi, plastične cevi i<br />

ventili, povratna pumpa i dosta<br />

“ozbiljnije” svetlo.<br />

Maja, e-mailom<br />

Mali saveti<br />

Za akvarijum od 100 litara<br />

potrebno je sledeće:<br />

- testovi za vodu (salifert):<br />

nitrat (NO3), fosfat (PO4), Kh,<br />

Ph komplet oko 30 evra<br />

- salinomer: 20 evra<br />

- živi kamen (8-10 kg) koji<br />

košta od 60 do 80 evra (polovan)<br />

- cirkulaciona pumpa 3.000<br />

l/h, čija je cena od 30 do 50<br />

evra (polovna)<br />

- skimer od 200-400 l koji se<br />

može pronaći za 50 do 100<br />

evra (polovan)<br />

- so 5 kg: 15 evra<br />

- rasveta 4x24 W: 50 evra


Ratoborni<br />

lepotani<br />

KaKo saM rešio<br />

probleM sa<br />

sijaMsKiM borciMa!<br />

Nedavno sam odlučio<br />

da se oprobam u akvaristici,<br />

ali već u početku<br />

suočio sam se sa problemom.<br />

Nabavio sam akvarijum od<br />

200 litara i ubacio skalare i<br />

neonke, kao i različite vrste<br />

biljaka. Kao podlogu stavio<br />

sam kamenčiće i za svaki<br />

slučaj obezbedio i grejač koji<br />

će održavati temperaturu vode.<br />

Potom sam malom ribljem<br />

društvu priključio sijamske<br />

borce, dva mužjaka i ženku, i<br />

ni na kraj pameti mi nije bilo<br />

da ću time napraviti dramu<br />

u akvarijumu. Prvo što sam<br />

primetio jeste to da se jedan<br />

mužjak sakriva po ćoškovima<br />

gde ima dosta biljaka i<br />

manje svetla. Razlog njegovog<br />

povlačenja u mračnije delove<br />

akvarijuma bio je taj što ga je<br />

dominantniji mužjak neprestano<br />

zlostavljao. Nisam shvatao<br />

zašto se to dešava pa sam se<br />

dobro raspitao o ovoj vrsti.<br />

<strong>Kako</strong> sam saznao, u prirodi<br />

se mužjaci ne bore do smrti,<br />

nego se slabiji borac povlači<br />

u zaklon. U akvarijumu je to<br />

druga priča: u najvećem broju<br />

slučajeva mužjaci sijamskih<br />

boraca tuku se do smrti i slabiji<br />

retko uspeva da se odbrani.<br />

Kao potpuni laik napravio sam<br />

veliki propust i morao sam<br />

brzo da reagujem. Od plastificirane<br />

žice sačinio sam pregradni<br />

zid koji sam postavio na<br />

sredinu akvarijuma. Ribe sam<br />

grupisao tako da se u svakom<br />

delu nalazi po jedan mužjak<br />

borca, dok sam uz jednog<br />

stavio i ženku. Sada su moje<br />

ribe potpuno opuštene, boja im<br />

je prelepa i šepure se mašući<br />

svojim dugačkim perajima.<br />

bojan b., Temerin<br />

Moj sijamski borac<br />

Mir u akvarijumu<br />

Mali saveti<br />

U mrestilici (akvarijum od<br />

15 litara) mužjak borca na<br />

površini vode gradi penasto<br />

gnezdo čija se stabilnost može<br />

obezbediti listovima biljaka<br />

koji plutaju po površini. Ženki<br />

se mora obezbediti mesto za<br />

skrivanje, ali nakon što gnezdo<br />

bude gotovo, ona izlazi iz<br />

skrovišta i pliva ispod budućeg<br />

legla. Mužjak je obuhvata<br />

svojim dugačkim perajima i u<br />

tom položaju ženka izbacuje<br />

ikru koju on oplođuje, posle<br />

čega jajašca lagano padaju<br />

na dno akvarijuma. Zatim<br />

ih mužjak nežno sakuplja<br />

ustima i ubacuje u gnezdo, te<br />

dodaje još pene da bi zatvorio<br />

leglo. Kada je mrešćenje<br />

gotovo, ženku obavezno treba<br />

staviti u drugi akvarijum jer<br />

se često dešava da pojede ikru<br />

nakon čega je mužjak ubija.<br />

Inkubacija ikre traje 36 sati, a<br />

zatim se iz jajašaca ležu larve<br />

koje proplivaju posle tri-četiri<br />

dana. Tada treba i mužjaka<br />

izvaditi iz mrestilice.<br />

5/11 35


ptice<br />

Saveti za<br />

golubarepočetnike<br />

Prvo odlučite<br />

kakve Ptice<br />

želite da uzgajate<br />

Istina je da iza sebe<br />

nemam na desetine<br />

godina iskustva, ali ono<br />

što sam do sada naučio želeo<br />

bih da podelim sa ljudima koji<br />

tek planiraju da ”zagolubare”.<br />

Prvo zbog toga što čovek<br />

najčešće uči na svojim<br />

greškama, mada je mnogo<br />

pametnije da znanje stiče<br />

proučavajući tuđe propuste.<br />

Pre svega, veoma je važno da<br />

odlučite da li ćete golubove<br />

držati iz ljubavi prema ovim<br />

pticama, ili želite da postanete<br />

uzgajivač rasnih ptica. Ako<br />

nećete ozbiljno da se bavite<br />

tim poslom, izaberite jednu ili<br />

više rasa golubova koje vam<br />

se najviše dopadaju, redovno<br />

hranite i pojite svoje ptice i -<br />

uživajte u njima.<br />

No, ukoliko nameravate da se<br />

posvetite uzgajanju određene<br />

rase, to već zahteva mnogo<br />

Mali saveti<br />

Početnicima predlažem da<br />

prve godine nabave samo<br />

dva-tri para golubova, i to<br />

od rasa koje nisu preterano<br />

skupe, a ni zahtevne. Tako<br />

ćete upoznati njihovo<br />

ponašanje, pa će posle sve<br />

ići lakše i jednostavnije ćete<br />

izabrati one koje vam najviše<br />

odgovaraju.<br />

36 5/11<br />

veći trud, poznavanje<br />

teorije i formiranje<br />

odgovarajuće infrastrukture.<br />

Postoji mnoštvo odličnih<br />

knjiga o golubarstvu, a znanje<br />

se može crpeti i iz saveta starijih,<br />

iskusnijih uzgajivača.<br />

Pre nego što nabavite ptice,<br />

morate obezbediti adekvatne<br />

uslove za njihov smeštaj -<br />

takozvani golubarnik. Oko<br />

izgradnje tog objekta možete<br />

se konsultovati sa starijim<br />

golubarima: obiđite nekolicinu<br />

njih, jer od svakog možete<br />

naučiti nešto što vam kasnije<br />

može koristiti.<br />

Nakon što golubarnik pripremite<br />

za “stanare”, sledi<br />

nabavka ptica, a za koje ćete<br />

se vrste opredeliti zavisi od<br />

sume kojom raspolažete.<br />

Za dobre rezultate, potrebne<br />

su i kvalitetnije ptice. Možda<br />

možete kupiti samo jedan par<br />

za istu cenu koju biste dali<br />

za “ceo džak” golubova, ali<br />

verujte, isplati se. Neka vam<br />

je svima sa srećom.<br />

gabor Palfi, Novi Kneževac<br />

Komfor za<br />

papagaja<br />

zrnca protiv<br />

dosade<br />

oPremanje<br />

kaveza za<br />

šarenog brbljivca<br />

Ponosni sam vlasnik<br />

gvajahi (crvenoglave)<br />

aratinge po imenu Kića.<br />

To su divni kućni ljubimci koje<br />

bih preporučio svima koji vole<br />

papagaje. Evo nekoliko korisnih<br />

saveta koji će vam pomoći da<br />

svom ljubimcu obezbedite optimalne<br />

uslove za život.<br />

Prilikom izbora kaveza vodite<br />

računa o tome da bude dovoljno<br />

prostran za pticu, kao i za budući<br />

“nameštaj”. Ukoliko uzimate<br />

većeg papagaja, gledajte da<br />

žica od koje je napravljena<br />

krletka bude jača, jer je snaga<br />

njihovih kljunova ponekad zaista<br />

iznenađujuća.<br />

U prodavnicama se mogu<br />

nabaviti kavezi sa komplet


Mali saveti<br />

Opremu za kavez možete<br />

nabaviti u pet-šopovima,<br />

mada je bolje da je napravite<br />

sami. Važno je samo da drvo<br />

koje unosite u kavez nije otrovno<br />

za pticu i da su sa njega<br />

uklonjene nečistoće i paraziti.<br />

nim “asesoarom” (stajalice,<br />

ljuljaške...), većinom napravljenim<br />

od plastike. Međutim,<br />

mnogo je bolje da stajalice budu<br />

od drveta različite debljine jer se<br />

tako simulira njihovo prirodno<br />

stanište. Posude za hranu i vodu<br />

mogu biti od plastike, ali bih<br />

preporučio rostfraj koji je gotovo<br />

neuništiv i lako se održava.<br />

Pošto je većina ljudi po ceo dan<br />

zauzeta i ne može da posveti<br />

Ukrasne patke<br />

mandarinke<br />

Egzotika<br />

DalEkog istoka<br />

Nesvakidašnji ukras<br />

dvorišnih jezeraca i fontana<br />

jesu ukrasne patke<br />

mandarinke (lat. Pata Mandarian),<br />

čija su prirodna staništa<br />

prostranstva Azije, Rusije, Kine,<br />

Japana i Velike Britanije. Ova<br />

prelepa plovka srednje je veličine,<br />

dužine 41-49 cm i raspona krila<br />

65-75 cm.<br />

Mužjakovo perje prošarano je<br />

raskošnom paletom boja, počev<br />

od crvene, preko plave, do zelene<br />

i ljubičaste, dok narandžastokrem<br />

kresta daje veličanstven<br />

izgled ovom gizdavom lepotanu.<br />

Ženke su mnogo manje<br />

upadljive.<br />

Ove patke u prirodi obitavaju<br />

mnogo vremena svom ljubimcu,<br />

neophodno je za papagaja obezbediti<br />

dovoljno igračaka koje će<br />

ga zabaviti, ali i naterati da vežba.<br />

Zbog toga u kavez obavezno<br />

treba staviti merdevine, ljuljašku,<br />

kanap za penjanje i dosta drvenih<br />

predmeta koje će papagaj grickati<br />

(mogu se kupovati ili praviti, uz<br />

neophodan oprez kada je reč o<br />

vrsti materijala). Protivnik sam<br />

igračaka sa ogledalom jer ptica<br />

treba da se zbližava sa vlasnikom,<br />

a ne sa svojim odrazom.<br />

Trajnost svega što stavite u kavez<br />

zavisi od kvaliteta izrade i vrste<br />

papagaja, a to u proseku iznosi<br />

od tri meseca do godinu dana.<br />

Papagaji su glodači pa će sve<br />

predmete od mekog drveta na<br />

kraju pretvoriti u piljevinu. To<br />

znači da se te stvarčice moraju<br />

pored vode i gnezde se u<br />

šupljinama trulih panjeva. U<br />

zarobljeništvu se veoma dobro<br />

prilagođavaju i najpopularnija<br />

su rasa među odgajivačima<br />

ptica močvarica.<br />

Nisu zahtevne za uzgajanje:<br />

dovoljan im je ograđen prostor,<br />

u kojem je neophodna<br />

vodena površina veličine većeg<br />

lavora, jer se pare isključivo<br />

na vodi. Takođe, potrebno im<br />

je napraviti četvrtastu drvenu<br />

kućicu dimenzija 30x35x45 cm<br />

sa okruglim otvorom prečnika<br />

Papagaj Dejana<br />

Petrovića<br />

konstantno kupovati ili praviti,<br />

no bolje je da stradaju one nego<br />

stvari po kući.<br />

Dejan Petrović, Novi Beograd<br />

15 cm, koja će biti imitacija<br />

prirodnog gnezda. Postavlja se<br />

na stub visine 40 do 50 cm, a<br />

neophodno je napraviti i lestvice<br />

da bi se patkice lakše popele.<br />

Petnaest dana nakon parenja,<br />

koje počinje krajem marta, ženka<br />

će sneti desetak sivo-belih jaja<br />

na kojima će ležati četiri nedelje.<br />

Kada se pačići izlegu, majka ih<br />

maže supstancom koju luče njene<br />

pljuvačne žlezde, izvodi ih na<br />

vodu i uči da jedu.<br />

Polnu zrelost dostižu sa<br />

navršenih godinu dana, a mužjaci<br />

prelepo perje dobijaju nakon<br />

prvog mitarenja. Odrasle jedinke<br />

hrane se mešavinom zrna žitarica<br />

i koncentratom za koke nosilje.<br />

Pačićima treba davati koncentrat<br />

za piliće i prirodnu hranu kao što<br />

su larve mrava i crvići.<br />

Ako im to sve omogućite, rado<br />

će trčkarati i družiti se sa ostalom<br />

živinom u dvorištu.<br />

dipl. vet. Radovan Božičković<br />

5/11 37


glodari ptice<br />

I zec se može<br />

dresirati!<br />

Podučite dugouhog<br />

malim trikovima<br />

Birajući između četiri<br />

najpopularnije rase<br />

(patuljasti, ovnoliki, angora<br />

i reks), kupili smo Mazu,<br />

šarenu zečicu jedva veću od<br />

dlana, neverovatno ljupko<br />

stvorenje koje na specifičan<br />

način pokazuje osećanja.<br />

Ova životinjica obožava da<br />

jede i stalno bi nešto žvakala.<br />

Posebno se raduje kada je<br />

počastimo sa malo svežeg<br />

sena, nije gadljiva ni na<br />

povrće, a voli da jede i razne<br />

biljčice (peršun, detelina, bosiljak,<br />

listovi brokolija, maslačak,<br />

mlada pšenica). Takođe, prija<br />

joj i mešavina semenki koja<br />

ne košta mnogo i može da se<br />

nabavi u svim pet-šopovima.<br />

Od svih ovih namirnica, za<br />

maza Jelene grujić iz<br />

Novog Sada<br />

38 5/11<br />

našeg zeku najvažnije je seno<br />

jer poboljšava probavu, ali<br />

često joj dajemo i peteljke<br />

jabuke ili kruške koje joj služe<br />

kao “brusilica” za zubiće.<br />

Čitali smo da zečevi izuzetno<br />

vole voće, posebno jabuke i<br />

kruške, čak i banane, no ovi<br />

mali svaštojedi neće odbiti<br />

ni pomorandžu (sa korom),<br />

ananas ili šljivu. Naš drugar<br />

veterinar rekao je da vodimo<br />

računa o tome da ne preterujemo<br />

sa voćem i da ga samo<br />

povremeno (prethodno dobro<br />

oprano i osušeno) dajemo<br />

našoj ljubimici. Primetili smo i<br />

da Maza tokom dana može da<br />

popije dosta vode koja mora da<br />

bude sveža i čista.<br />

Naša pametnica<br />

Zečevi su vrlo pitomi i inteligentni<br />

kućni ljubimci, a naša<br />

Maza vrlo je umiljata i voli<br />

da se druži sa celom porodicom.<br />

Mnogi veruju da je to<br />

nemoguće, ali pokušavamo da<br />

je pomalo dresiramo i, što je<br />

najzanimljivije, primećujemo<br />

Mali saveti<br />

Po savetu veterinara, prvih<br />

šest meseci Mazi nismo davali<br />

ništa osim sena i mešavine<br />

semenki jer zečevi dok su mali<br />

treba da izbegavaju voćni<br />

šećer.<br />

da želi da uči! Dugouhe<br />

vrlo lako možete naterati da<br />

savladaju male trikove ukoliko<br />

ih podmićujete zečjim<br />

grickalicama. Nakon samo<br />

nekoliko pokušaja vaš zec će<br />

prepozati gest kojim mu nudite<br />

hranu pa će početi da dolazi<br />

da bi vam jeo iz ruke. Ali to<br />

je samo početak, jer zečevi po<br />

istom principu (podmićivanje<br />

hranom) mogu i da se odazivaju<br />

na poziv. Budite uporni i<br />

uspeh neće izostati. Nagradite<br />

ga maženjem i nekom zečjom<br />

poslasticom, a kazne, naravno,<br />

zaboravite!<br />

gde da držim<br />

svog zeku?<br />

Iako se najčešće drže u kavezu<br />

ili kutiji, Mazu puštamo da što<br />

više skakuće po kući. Na jedan<br />

kraj kutije u koju je stavljamo<br />

samo da prenoći, postavili smo<br />

posude sa vodom i hranom,<br />

na drugi posudu za obavljanje<br />

nužde, dok joj sredina služi za<br />

izležavanje.<br />

Maza obožava igračke,<br />

pogotovo one gumene za bebe,<br />

kojima se zabavlja na svoj<br />

način. Možda i razgovaraju,<br />

ko zna! U kineskom restoranu<br />

nabavili smo drvene štapiće<br />

za grickanje, a ponudili smo<br />

joj i valjke od potrošenog<br />

toalet papira, kojih se, doduše,<br />

plaši jer su otprilike njene<br />

veličine. Zečevima se mora


Maza je zaista velika maza<br />

obezbediti zanimacija jer će je<br />

u suprotnom potražiti sami, a<br />

to mogu da budu tepih, kauč,<br />

fotelja...<br />

Šta kaže čika<br />

veterinar?<br />

Njuškica zečića mora da bude<br />

suva, a oči bistre. Ako primetite<br />

da često kija, znajte da ima<br />

problema sa respiratornim<br />

sistemom, zbog čega morate<br />

da ga odnesete kod veterinara.<br />

Važno je da ga ne držite na<br />

promaji i ne izlažete niskim<br />

temperaturama, jer je dosta<br />

osetljiv i lako se prehladi.<br />

Isto tako, ukoliko zapazite da<br />

mu je izmet tvrd i u obliku<br />

kuglica, ili da ima proliv, a<br />

pogotovo ukoliko nema stolicu,<br />

morate da ga odvedete kod<br />

doce jer je to znak da je bolestan<br />

i da mu treba pomoć.<br />

S vremena na vreme, trebalo<br />

bi Mazi da sečemo nokte ali<br />

se bojimo da joj ne povredimo<br />

živce. Mislim da ćemo zamoliti<br />

veterinara da to učini umesto<br />

nas.<br />

Jelena Grujić, Novi Sad<br />

Čileanska<br />

veverica<br />

Žića Je upoznao<br />

svaki deo<br />

naŠeG stana<br />

Žiću, mužjaka čileanske veverice,<br />

nabavio sam pre godinu<br />

dana, kada je imao samo<br />

tri meseca. Osim njega u stanu<br />

sam držao i četiri činčile, ali<br />

Žića vežba<br />

kavezi su mi zauzimali previše<br />

prostora pa sam činčile srećno<br />

udomio, a veverica je ostala<br />

sa mnom. Obezbedio sam joj<br />

veliki kavez sa peskom u<br />

kojem se kupa i čisti krzno, i<br />

u početku je nisam puštao da<br />

luta po stanu jer su mi rekli da<br />

mora da se prilagodi na novu<br />

sredinu. Ali nakon mesec dana<br />

dozvolio sam Žići da istražuje.<br />

Kad god je van kaveza svi prozori<br />

su zatvoreni, kao i vrata od<br />

terase, jer ova hitra životinjica<br />

voli svuda da zaviri. Izuzetno<br />

je brza i radoznala, ali i veoma<br />

umiljata i mnogo voli da se<br />

mazi. Kada nam neko dođe u<br />

goste, odmah mu se uvaljuje<br />

u krilo i pokušava da dobije<br />

svoju “porciju” ljubavi. Osim<br />

toga, grize sve po kući, pa sam<br />

u sobi gde je smešten kavez,<br />

po kojoj najčešće trčkara,<br />

morao da zaštitim kablove od<br />

kompjutera i zvučnika. Brzo<br />

smo postali drugari jer sam<br />

Žiću od prvog dana učio da<br />

mi jede iz ruke, što je dobar<br />

način da se životinja pripitomi<br />

i prilagodi gazdi.<br />

Miloš Đajić, Novi Sad<br />

5/11 39


egzotične životinje<br />

Pustinjak u<br />

terarijumu<br />

Zmaj kao kućni<br />

ljubimac<br />

Iza naziva Uromastyx<br />

geyri krije se čudnovato<br />

pustinjsko biće -<br />

saharska bodljorepa agama.<br />

Ovo je vrlo lep gušter, malo<br />

zdepast, snažan i poznat po<br />

svom oklopljenom repu. Ono<br />

što me je privuklo kod ove<br />

životinjice jeste njena sposobnost<br />

da preživi i u najsurovijim<br />

uslovima na planeti - u pustinji<br />

Sahari. Zanimljiv je način na<br />

koji se oslobađa viška soli iz<br />

organizma: izbacuje je kroz<br />

nos, pa se oko nozdrva stvaraju<br />

bele naslage. Boje guštera<br />

variraju od zelene i žute do<br />

svetlonarandžaste.<br />

Zbog mirnog temperamenta,<br />

agama je dobar kućni ljubimac<br />

za početnike, mada zahteva<br />

40 5/11<br />

Saharska bodljorepa agama<br />

specijalno osvetljenje, što<br />

može da bude ograničavajući<br />

faktor za uzgajanje.<br />

Za uzgajanje agame<br />

potreban je terarijum od<br />

stakla ili akrila sa poklopcem,<br />

minimalne zapremine 75<br />

litara. Možete staviti podlogu<br />

(novine, pesak ili itison), dok<br />

ćete grejanje obezbedit UV<br />

sijalicama koje su neophodne<br />

da bi gušter imao normalan<br />

metabolizam i da ne bi došlo<br />

do deformacije kostiju.<br />

Ukoliko gajite mlade agame,<br />

podloga ne bi trebalo da bude<br />

od krupnog peska koji, ukoliko<br />

dospe u organizam, može<br />

da naškodi njihovim organima<br />

za varenje. Najbolje je staviti<br />

komad tepiha, jer se može<br />

lako izvaditi iz terarijuma,<br />

oprati i ponovo koristiti, ali<br />

vodite računa o tome da dobro<br />

isperete deterdžent.<br />

Agami je neophodna dnevna<br />

temperature od 30 do 35 °C<br />

(ispod reflektora čak i do 50<br />

°C), dok noću ne bi trebalo da<br />

Mali saveti<br />

Pošto je agama pustinjska<br />

životinja, nije joj potrebna<br />

posudica za vodu. Sve potrebe<br />

za vlagom zadovoljava preko<br />

hrane. Ukoliko postavite vodu<br />

i vaš ljubimac je prospe po<br />

podlozi, biće to idealan teren<br />

za razvoj mikroorganizama.<br />

To može da izazove bolesti.<br />

padne ispod 15 °C.<br />

Ovaj zgodni gušterak sve je<br />

popularniji na našim prostorima,<br />

jer nije zahtevan ni<br />

kada je reč o ishrani koja se<br />

sastoji od povrća i zeleniša sa<br />

ponekim proteinskim obrokom<br />

u obliku insekata. Povrće<br />

kao što su šargarepa, pasulj,<br />

grašak i kukuruz omiljene su<br />

agamine grickalice, a neki<br />

ovim životinjama daju salatu<br />

i maslačak u koje dodaju<br />

mešavinu semenja za ptice.<br />

miroslav, e-mailom<br />

Uvek popularna<br />

iguana<br />

ovaj gušter je i<br />

dalje ljubimac<br />

broj jedan<br />

Za iguanu se slobodno<br />

može reći da je najpopularniji<br />

reptil među<br />

kućnim ljubimcima. Izgledom<br />

podseća na malog dinosaurusa,<br />

rastom dostiže male rase pasa,<br />

inteligencija joj je na višem<br />

nivou u odnosu na srodnike,<br />

pa mnogi rado drže u kući<br />

simpatičnog zelenog guštera.<br />

Pre nego što nabavite iguanu,


treba da znate da se dužina<br />

odraslih guštera kreće između<br />

1,5 i dva metra, pri čemu oko tri<br />

četvrtine dužine otpada na rep.<br />

Životni vek iznosi do 15 godina.<br />

Iguane su pretežno biljojedi,<br />

hrane se povrćem, voćem,<br />

cvećem i ponekad insektima.<br />

Pravilna ishrana od najvećeg<br />

je značaja za zdravlje, kondiciju<br />

i životni vek ove životinje.<br />

Optimalna srazmera trebalo bi<br />

da iznosi 6:1 u korist povrća, a<br />

najviše im prijaju blitva, zelje,<br />

zelena salata, kelj, brokoli,<br />

mladi crni i beli luk, praziluk,<br />

krastavac i tikvica sa koricom,<br />

bundeva, rotkvice, paprika,<br />

cvekla, grašak, mlada boranija,<br />

karfiol...<br />

Spanać, šargarepa i krompir<br />

sadrže oksalnu kiselinu koja<br />

Mali saveti<br />

Iguanu treba nabaviti u uzrastu<br />

od oko tri meseca. Mladi<br />

su plašljivi i kada se uzimaju<br />

iz terarijuma, nikako ih ne<br />

treba grabiti, već im prilaziti<br />

pažljivo. Uz pravilan kontakt,<br />

već za nedelju ili dve, iguana<br />

će shvatiti da joj čovek nije<br />

neprijatelj i strah će nestati.<br />

i dalje najpopularnija - iguana<br />

sprečava iskorišćavanje minerala,<br />

te ih stoga treba izbegavati.<br />

Iguana jede sve vrste voća, mada<br />

često izbegava ovu vrstu hrane<br />

koja, po pravilu, mora da bude<br />

sastavni deo njenog jelovnika.<br />

Najbolje je voćku (jabuku, na<br />

primer) sitno iseckati ili izrendati<br />

i pomešati sa usitnjenim omiljenim<br />

povrćem, recimo tikvicom.<br />

Povrće i voće daje se sveže,<br />

jedino se žitarice, kukuruz<br />

i pšenica prethodno kuvaju.<br />

Izuzetno dobra hrana za iguanu<br />

jesu listovi i cvetovi maslačka i<br />

deteline, a svaka namirnica mora<br />

da bude dobro oprana i usitnjena,<br />

jer ova životinja ne žvaće već<br />

odmah guta. U ishranu iguane do<br />

tri godine starosti, treba uvrstiti i<br />

namirnice životinjskog porekla,<br />

ali ne više od deset posto celokupnog<br />

jelovnika. Najbolje je da<br />

to budu insekti (brašnjavi crvi<br />

ili cvrčci), a kao zamena može<br />

se ponuditi kvalitetna granulirana<br />

hrana za pse ili mačke,<br />

sirova riba ili pileće belo meso.<br />

Raznovrsnost jelovnika kakav<br />

iguana ima u prirodi, ne može<br />

se obezbediti u terarijumu, pa<br />

se hrana meša sa vitaminskomineralnim<br />

preparatima.<br />

Marijana Stevanović, Niš<br />

Reflektori<br />

i grejači<br />

izaberite opreMu<br />

u Skladu Sa<br />

vrStoM guštera<br />

Terarijum za guštere<br />

najbolje je zagrevati<br />

lampama-reflektorima,<br />

jer se ove životinje u prirodi<br />

uglavnom sunčaju, a svetlost i<br />

toplota dolaze im odozgo. Za<br />

veće terarijume potrebne su<br />

dve ili više reflektor-lampe,<br />

u zavisnosti od vrste koja se<br />

gaji, a neophodno je obezbediti<br />

temperaturu od 25 do 35 °C.<br />

Noću se lampe gase i temperatura<br />

može da se spusti do<br />

20 °C. Pored reflektor-lampi<br />

koriste se i UV neonke (D3<br />

reptile lamp), neophodne za<br />

pravilno formiranje kostiju<br />

ovih životinja. Ukoliko se ne<br />

instalira ovakvo osvetljenje, ili<br />

gušter zbog nepravilne ishrane<br />

ne unosi dovoljno minerala<br />

(kalcijuma), obavezno se javlja<br />

metabolička bolest kostiju, koja<br />

završava fatalno. Na terarijumima<br />

se obavezno mora napraviti<br />

otvor za ventilaciju pokrivem<br />

mrežom. Dom za reptile može<br />

se ukrasiti samo veštačkim<br />

biljem, jer gušteri vrlo brzo pojedu<br />

prirodno zelenilo. Mnoge<br />

vrste sobnog cveća su otrovne,<br />

pa o tome treba voditi računa<br />

i kada se iguana pušta da šeta<br />

po stanu, jer ona bilje u saksiji<br />

smatra svojom hranom. Ukoliko<br />

ne želite plastično cveće u terarijumu,<br />

najbolje je da ga ukrasite<br />

panjem, prethodno očišćenim i<br />

obrađenim koji će biti i odlično<br />

mesto za igru vašeg ljubimca.<br />

borislav tomašević, Beograd<br />

5/11 41


pitanja čitalaca<br />

POKUNJENI HRČAK<br />

i jogunasti piton<br />

Ukoliko imate pitanja i nedoumice u vezi sa zdravljem i negom<br />

ljubimaca, pomoći će vam naši stručnjaci<br />

Imam hrčka koji<br />

je pre mesec dana<br />

počeo čudno da se ponaša.<br />

Odbija zeleniš, pije mleko<br />

i pokunjeno čuči u čošku.<br />

Čini mi se da mu je zadnji<br />

deo natekao. Da li je u<br />

pitanju nešto ozbiljno?<br />

Miljana Perović, e-mailom<br />

42 5/11<br />

Najverovatnije je u pitanju<br />

problem izazvan<br />

nepravilnom ishranom. Hrčak<br />

je pre svega biljojed i najviše<br />

mu prijaju žitarice i voće, pa<br />

mu treba obezbedite zdrav i<br />

uravnotežen jelovnik.<br />

Osnovna hrana su žitarice<br />

uz dodatak dva-tri oraha ili<br />

lešnika dnevno. Neće odbiti<br />

ni vrhove grančica različitih<br />

voćki ili klasje pšenice.<br />

Morate da budete sigurni<br />

da na ovim biljkama nema<br />

pesticida i herbicida, jer to<br />

može biti pogubno za vašeg<br />

ljubimca. Ponudite hrčku<br />

voće, celer, šargarepu, zelenu<br />

salatu, čak i kuvano jaje, dok<br />

ćete mu kalcijum obezbediti<br />

zgnječenim ljuskama kuvanih<br />

jaja ili raznim mineralnim<br />

poslasticama. Izbegavajte<br />

pomorandže i mandarine, jer<br />

njihova kiselina nadražuje<br />

želudac glodara. Neće odbiti<br />

ni bananu, jabuku, lešnike,<br />

piletinu i naravno kupovnu<br />

hranu specijalno namenjenu<br />

hrčcima.<br />

Ipak, najbolje je da posetite<br />

veterinara, jer možda postoji<br />

neki zdravstveni problem.<br />

Oklop moje<br />

kornjačice<br />

prekriven je belom<br />

skramom, a nedavno<br />

sam primetila i da joj je<br />

jedno oko zatvoreno. Da<br />

li je dobila neku bolest?<br />

Redovno čistim bazenčić,<br />

ali se plašim da je ipak<br />

zakačila neku infekciju.<br />

Čula sam da u takvim<br />

slučajevima pomaže<br />

kupanje u kamilici.<br />

Maja Mitrović, Kraljevo<br />

Pošto kornjača često<br />

uzima obroke, hrana


koja se raspada u bazenčiću<br />

izvor je bakterija i mikroorganizama<br />

koje mogu izazvati<br />

infekciju, a između ostalog<br />

dovesti i do problema sa<br />

očima. Kupanje kornjačice u<br />

kamilici odmah zaboravite!<br />

Naime, tečnost u kojoj je estrahovana<br />

ova biljka idealna<br />

je podloga za razvoj mikroorganizama,<br />

pa ćete napraviti<br />

još veći problem.<br />

Ukoliko je upala očiju<br />

posledica respiratorne<br />

infekcije, lečenje se sprovodi<br />

antibioticima, a ako<br />

se radi o lokalnoj infekciji,<br />

terapija se sprovodi antibiotskim<br />

mastima i kapima. Pre<br />

primene leka potrebno je oči<br />

isprati fiziološkom rastvorom.<br />

Bitno je da kornjačica<br />

nakon nanošenja masti ili<br />

kapi boravi bar 15 minuta<br />

van akvaterarijuma, da se<br />

lek ne bi isprao u vodi. Od<br />

antibiotskih masti za oči<br />

možete koristiti “Gentamicin<br />

mast”, ali najbolje bi bilo da<br />

se posavetujete sa<br />

veterinarom.<br />

I nedostatak A vitamina<br />

može da dovede do problema<br />

na očima i pojave bele<br />

skrame na glavi. U takvim<br />

slučajevima neophodno je<br />

Pre nekoliko nedelja dobio sam mrežastog pitona koji<br />

uporno odbija da jede. Zmija je stara oko deset meseci.<br />

Da li je zmija bolesna, ili u nečemu grešim?<br />

Milan Gojčinović, Beograd<br />

Kada zmije odbijaju hranu, to je obično znak bolesti,<br />

stresa, loših uslova života, niske temperature, sitosti...<br />

Ponekad čak i potpuno zdravi loptasti pitoni iz domaćih<br />

uzgajivačnica, iz potpuno nepoznatih razloga ne uzimaju hranu<br />

i po nekoliko meseci. Nemojte se previše brinuti, budite strpljivi<br />

i s vremena na vreme ponudite zmiji hranu, ali nikada ne<br />

ostavljajte glodara u terarijumu duže od pola sata, da ne bi počeo<br />

da se raspada. Najbolje je da pozovete odgajivača i utvrdite<br />

kada je piton jeo poslednji put. Višemesečna glad neće naškoditi<br />

njegovom zdravlju ako je pre toga redovno uzimao hranu.<br />

Ukoliko se problem nastavi, najbolje je da se obratite veterinaru,<br />

koji će vas uputiti na stručnjake za zmije..<br />

dodavanje ove supstance u<br />

ishranu, a potom treba skinuti<br />

skramu i lokalno aplikovati<br />

mast za oči.<br />

Najvažnije je da kornjačici<br />

obezbedite optimalne uslove<br />

za život, dobru negu i<br />

ishranu, a ako ne dođe do<br />

poboljšanja, neophodno je<br />

potražiti pomoć veterinara<br />

koji poznaje fiziologiju i<br />

patologiju kornjača. Na<br />

osnovu pregleda ili rezultata<br />

brisa oka, stručnjak će<br />

postaviti dijagnozu i propisati<br />

odgovarajuću terapiju.<br />

zaradite 800 dinara!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

5/11 43


čitaoci odgovaraju<br />

Pitbul<br />

mekog srca<br />

Doli je najbolji<br />

Dokaz Da ne postoje<br />

”krvožeDni” psi<br />

U prošlom broju<br />

vašeg magazina Isidor<br />

Milivojević pozvao<br />

je čitaoce da pišu o dobrim<br />

psima i ljudima, te da najzad<br />

razbijemo predrasude o<br />

“velikim, krvoločnim psima”<br />

- pitbulovima. Moje iskustvo<br />

sa ovim kucama sigurno će<br />

pomoći nevernim Tomama<br />

da shvate da nema dobrog ili<br />

lošeg psa, već samo dobrog ili<br />

lošeg vlasnika, jer on oblikuje<br />

karakter svog ljubimca.<br />

Zbog senzacionalističkih<br />

naslova u medijima, pitbulovi<br />

su proglašeni<br />

“bezdušnim mašinama za<br />

klanje”. Optuženi su da imaju<br />

“krvoločan gen”zbog kojeg<br />

moraju da napadaju, te da<br />

ujedaju ljude iz čiste obesti...<br />

To nije tačno! Govorim iz<br />

zaradite 800 dinara!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja<br />

pisma sa savetima i preporukama<br />

za odgajanje i negu kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Ne<br />

zaboravite ni fotografije! Autori<br />

svih originalnih saveta koje<br />

objavimo dobiće 800 dinara.<br />

Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopis<br />

”Kućni ljubimac” ili na e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs. Obavezno<br />

popunite i pošaljite ugovor koji se<br />

nalazi na stranici 50.<br />

44 5/11<br />

ličnog iskustva jer sam odrasla<br />

uz pse među kojima je bilo i<br />

još uvek ima pitbulova.<br />

Vreme je da čovek razbije<br />

predrasude o ovoj rasi i da<br />

jednom zauvek shvati da su<br />

oni kao i drugi psi, da imaju<br />

srce i dušu, da bi dali život za<br />

svog gazdu. Puni su ljubavi i<br />

poštovanja, poslušni i spremni<br />

da učine sve za svog gospodara.<br />

Baš zbog toga nameće<br />

se pitanje da li je za ponašanje<br />

kriv pas ili njegov vlasnik?<br />

Kućni ljubimac ogledalo je<br />

svog gospodara i ponašaće se<br />

onako kako je vaspitan.<br />

U našem dvorištu ima<br />

nekoliko pasa: ruski hrt Aki<br />

(mužjak), argentinska doga<br />

Boni (mužjak), pitbul Doli i<br />

njena unuka Nava. Nijedno<br />

Dobrica Aleksandre Jovašević iz Kraljeva<br />

naše kuče nikada nije napalo<br />

čoveka, svi su druželjubivi<br />

i uvek spremni za igru. Ko<br />

god ih upozna, oduševljen<br />

je njima, a za Doli kažu da<br />

nisu sreli veću mazu. Ona<br />

je veoma predana porodici,<br />

poslušna i disciplinovana, i<br />

nikad nije pravila probleme.<br />

Moje društvo ju je razvlačilo,<br />

oblačilo, svlačilo, okretalo,<br />

prevrtalo, a u njenim očima<br />

videli su samo radost i zahvalnost<br />

što su je prihvatili, što<br />

se ne boje i što je ne teraju od<br />

sebe.<br />

Pre nekoliko meseci u naš<br />

dom stigla je Nava, njena<br />

unuka, koja je tada imala<br />

osam nedelja. U početku smo<br />

se brinuli kako će je Doli<br />

prihvatiti s obzirom na to da


su istog pola, plašili smo se da<br />

će postati ljubomorna i da bi<br />

mogla ozbiljno da je povredi.<br />

Ali Doli nas je po ko zna<br />

koji put impresionirala. Prvi<br />

njihov susret bio je veoma<br />

dirljiv: Nava koja je tog dana<br />

odvojena od majke odmah je<br />

prihvatila.<br />

Doli, a ova ju je istog momenta<br />

zavolela. Lizala je po<br />

ceo dan svoju unučicu i nijedne<br />

sekunde nije se odvajala<br />

od nje.<br />

Aleksandra Jovašević, Kraljevo<br />

<strong>Kako</strong> <strong>”skockati”</strong><br />

<strong>persijanera</strong>?<br />

”Frizerski alat” za<br />

dugodlake mace<br />

U prošlom broju<br />

jedna čitateljka<br />

tražila je pomoć u<br />

vezi sa sređivanjem krzna<br />

svoje mačke. Imam rešenje!<br />

Ne znam čime ste do sada<br />

ulepšavali svog ljubimca, ali<br />

mogu da vam preporučim trimer<br />

za dugodlake pse. Dobro<br />

ste pročitali! To je zapravo<br />

obična grebalica koja izgleda<br />

kao češalj sa nekoliko zakrivljenih,<br />

naoštrenih zubaca sa<br />

trostrukim efektom - češljanje,<br />

razmrsivanje i skraćivanje<br />

dlake. Ukoliko ne pomažu<br />

trimeri za dugodlake mace,<br />

pokušajte sa ovom “psećom”<br />

spravicom.<br />

Bane Klajić, e-mailom<br />

Mrzim plastiku!<br />

zaista, šta sve<br />

stavljamo u<br />

akvarijume?<br />

Dopao mi se tekst Mirka<br />

Pešića “Lako je biti<br />

akvarista”, pošto nikada<br />

nisam razmišljao na temu “šta<br />

sve pluta po akvarijumima<br />

mojih prijatelja”. Inspirisan<br />

tekstom, malo sam zavirio u<br />

akvarijume “kolega akvarista”<br />

i imao šta da vidim.<br />

Bilo je tu svega, od dasaka i<br />

raznih žičanih armatura, do<br />

plastičnih dečjih igračaka i<br />

kuhinjskog posuđa. Kada sam<br />

u akvarijumu svog prijatelja<br />

spazio plastične figurice<br />

kauboja i Indijanaca, tražio<br />

sam objašnjenje od njega, a<br />

on je rekao da su mu to bile<br />

omiljene igračkice iz detinjstva.<br />

Ukratko, bilo mu je<br />

žao da ih baci, pa su završile u<br />

akvarijumu.<br />

Ono što me najviše nervira<br />

jeste plastika, jer akvarijum<br />

sa gomilom tih neprirodnih<br />

sitnica izgleda kao dno<br />

zagađene reke. To nikako nije<br />

okruženje u koje bih smestio<br />

svoje ribice.<br />

Osim što nikada ne znate<br />

kakve sve toksine ispuštaju<br />

u vodu, tu je i problem algi.<br />

Neravne plastične površine<br />

idealno su mesto za razvoj<br />

ovih “gostiju”.<br />

Drago mi je što je neko<br />

pokrenuo ovu temu, jer će<br />

mnogi shvatiti da je najlepši<br />

akvarijum upravo onaj koji<br />

je najsličniji prirodnom<br />

okruženju naših ljubimaca.<br />

Milan Mirić, Beograd<br />

5/11 45


Pomozite<br />

prijateljima životinja<br />

Azilima za napuštene životinje neophodna<br />

je vaša pomoć. Budite donator hrane ili<br />

finansijskih sredstava, a mnogo će im značiti<br />

i ukoliko se prijavite za volonterski rad!<br />

Udruženje građana za zaštitu i dobrobit životinja<br />

“Bella”, Novi Sad<br />

Telefon: 021/718-399<br />

Račun: 160-312760-77 Banca Intesa<br />

Udruženje za pomoć napuštenim životinjama<br />

“Help Animals”, Beograd<br />

Azil za mačke “Jessica” i azil za pse “Riska”<br />

Kontakt: helpanim@bitsyu.net<br />

Račun: 325-9500900016661-69<br />

ili pozovite<br />

0900-500-504<br />

(Cena poziva sa fiksnog broja je 50 dinara + PDV.<br />

Cena poziva sa mobilnog broja je 150 dinara +<br />

PDV.)<br />

”Felix” Felinološko društvo Novi Sad<br />

Telefon: 064/12-69-323<br />

E-mail: felixmace@gmail.com<br />

Račun: 355-1070729-96<br />

Društvo prijatelja životinja ”Ljubimci”, Pančevo<br />

Azil u Pančevu<br />

Telefon: 064/217-48-80<br />

Kontakt: ljubimci@gmail.com<br />

Račun: 200-2288670101001-06<br />

Organizacija za prava i zaštitu životinja ORPAK,<br />

Kruševac<br />

E-mail: orpak@live.com<br />

Telefon: 064/83-55-194<br />

Račun: 340-11004665-79 Erste bank<br />

Društvo za zaštitu životinja “Anđeo”, Zrenjanin<br />

Telefon: 064/248-56-32 i 062/968-14-11<br />

E-mail: dzzzandjeo@beotel.net<br />

Račun: 355-1069556-26 Vojvođanska banka<br />

46 5/11<br />

usvoji me!<br />

USVOJITE LJUBIMCA IZ AZILA<br />

1. Mačak Kajac iz azila ”Felix”<br />

2. Bob iz azila<br />

”Bella”<br />

4. Roti iz azila<br />

”Riska”<br />

3. Marika iz azila<br />

”Bella”<br />

5. Rona iz azila<br />

”Riska”


6. Cica iz azila ”Džesika”<br />

7. Kuca iz azila ”Bella”<br />

Kod nas uvek možete da<br />

pronađete male i velike kuce i<br />

mace - vaše buduće ljubimce<br />

i prijatelje. Na našoj internet<br />

stranici takođe možete da<br />

ostavite oglas za izgubljenu<br />

životinju. Organizacija za<br />

prava i zaštitu životinja<br />

Kruševac “ORPAK”<br />

www.orpak.webs.com<br />

Spasite<br />

jedan život<br />

Ne kupujte macu,<br />

usvojite je!<br />

Veliki broj mačaka nema<br />

dom i živi na ulici, a njihovu<br />

patnju dobro poznaju<br />

samo ljubitelji životinja koji im<br />

svakodnevno pomažu. Malobrojni<br />

privatni azili u Srbiji trude se<br />

da mačkama obezbede pristojan<br />

život, ali kolektivni smeštaj<br />

nije najbolje rešenje. Mačke su<br />

srećnije kad žive s ljudima koji<br />

mogu da im pruže negu i, pre<br />

svega - ljubav.<br />

Postoji velika potražnja za rasnim<br />

pripadnicima ove vrste koji<br />

imaju sve šanse da žive udobnim<br />

životom. No, treba imati na umu<br />

da odgajivači neretko tretiraju<br />

mačke isključivo kao stvari na<br />

kojima mogu da zarade. Ponekad<br />

su rasni mačići veoma zapušteni,<br />

nisu očišćeni od parazita, niti<br />

vakcinisani. S druge strane, mačke<br />

udomljavaju najčešće ljubitelji<br />

koji su ih spasili s ulice. Na<br />

internetu možete pronaći veliki<br />

miljan stević i njegova<br />

“sasvim obična”<br />

maca micika<br />

broj oglasa u kojima se nude na<br />

usvajanje mačići i odrasle mace,<br />

čije je pravo da dobiju sve što im<br />

treba: dom, negu, hranu, zaštitu,<br />

pažnju.<br />

Kada uzmete macu od aktivista<br />

koji su je sklonili s ulice,<br />

ili je sami pronađete, spasavate<br />

nezaštićeno biće od smrti i pružate<br />

mu priliku da ima lep i udoban<br />

život. Razmislite o tome da šansu<br />

pružite maci koja možda i nije<br />

najatraktivniji izbor. Obično svi<br />

žele da usvoje mače, zbog čega<br />

čak i veoma mlade odrasle mačke<br />

nemaju mnogo šanse da se udome.<br />

I njima je potrebna ljubav koju<br />

će vam sigurno uzvratiti. Odrasle<br />

mace u najvećem broju slučajeva<br />

brzo se navikavaju na novi dom.<br />

Postoje predivne mačke sa<br />

hendikepom, kao i one koje imaju<br />

neku hroničnu bolest, a takođe<br />

zaslužuju da budu kućni ljubimci.<br />

Njima morate da se posvetite, ali<br />

iskustvo koje steknete sa takvim<br />

životinjama, pomoći će vam da<br />

bolje upoznate sebe i da ubuduće<br />

imate više razumevanja za<br />

životinje.<br />

Nataša vukmirović,<br />

“Ljudi za životinje”<br />

5/11 47


moje ljubimče<br />

Čivauva Bubica<br />

i Dragan Mučibabić,<br />

Bugojno<br />

48 5/11<br />

Slobodan Tatomir sa<br />

Denijem,<br />

Kragujevac<br />

Lunja i Nina Tasić, Niš<br />

Dragan i Zorana<br />

Milaković sa Malom i<br />

Astom<br />

Marija Radović i<br />

Boggy iz Podgorice<br />

Dragana, Lara i Haci<br />

iz Zaječara


Marko Trajić i<br />

Aga iz Požarevca<br />

Tia Trubint i Harim, e-mailom<br />

Roki NLT i Isidora<br />

Ðoković, Čačak<br />

Nikola Milosavljević, e-mailom<br />

Marija i kuca<br />

Bobi, e-mailom<br />

Marko Ninković i<br />

Simon iz Pančeva<br />

Šarpej Dino i Jelica<br />

Vučković, Bor<br />

slikajte ljubimce<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam<br />

fotografije vas i vaših kućnih<br />

ljubimaca bilo koje vrste. Za<br />

objavljivanje fotografije u ovoj<br />

rubrici ne isplaćujemo honorar.<br />

Svoje slike možete da pošaljete<br />

poštom ili putem e-maila.<br />

Naša adresa je:<br />

Temerinska 102, 21000 Novi Sad,<br />

za časopis ”Kućni ljubimac”<br />

ili e-mail:<br />

kucniljubimac@color.rs.<br />

5/11 49


ugovor<br />

Obaveštavamo čitaoce da će honorar biti isplaćen isključivo na osnovu<br />

popunjenog ugovora, koji uz tekst treba poslati na adresu Temerinska 102,<br />

Novi Sad (sa naznakom: ”Kućni ljubimac”).<br />

UGOVOR<br />

O IZRADI AUTORSKOG DELA I PRENOSU AUTORSKIH PRAVA<br />

zaključen u Novom Sadu dana __________ 20____ godine između:<br />

COLOR MEDIA SPECIAL d.o.o, Novi Sad, ul. Temerinska br. 102, PIB 106140314 , MB 20541598, koga<br />

zastupa Tanja Narančić, direktor (u daljem tekstu Naručilac) i<br />

_______________________________________________ iz _________________________________<br />

ul. _______________________________________ opština ______________________________ pošt.<br />

broj. __________________ br. lk. _________________ JMBG ______________________________ br.<br />

telefona_____________________ i _______________________________(u daljem tekstu: Autor)<br />

fiksni i mobilni zanimanje<br />

br. tekućeg računa _____________________________________ u banci: ______________________<br />

zaposlen nezaposlen penzioner samost. preduzetnik<br />

starosna porodična invalidska osnivač<br />

z a o k r u ž i t i<br />

1.<br />

1.1. Zaključivanjem ovog ugovora Autor se obavezuje da za potrebe Naručioca izradi i dostavi, uz ovaj ugovor, originalni<br />

savet za negu i uzgajanje kućnih ljubimaca.<br />

Pomenuti rad obuhvata izradu teksta, kao i izradu i dostavljanje fotografija određene životinjske vrste ili glavnih<br />

faza u njenoj nezi i gajenju, ili osnovnih faza u izradi predmeta i opreme namenjenih nezi i gajenju životinja, kao i<br />

fotografiju Autora.<br />

Za sadržaj, originalnost i kvalitet kompletnog autorskog dela, u smislu materijalne i krivične odgovornosti, odgovara<br />

isključivo Autor. Izdavač je, u ovom smislu, oslobođen svake odgovornosti.<br />

1.2. Autor se obavezuje da će autorski rad iz tačke 1.1. ovog ugovora dostaviti Naručiocu najkasnije do ___________<br />

godine.<br />

2.<br />

2.1. Autor prenosi na Naručioca sva autorska prava u pogledu korišćenja i objavljivanja autorskog dela koje je predmet<br />

ovog ugovora - količinski, vremenski i teritorijalno neograničeno.<br />

Naručilac zadržava pravo da, po sopstvenom izboru, objavi ili ne objavi autorski rad iz tačke 1.1. u svom časopisu<br />

Kućni ljubimac.<br />

3.<br />

3.1. Na ime naknade za prenos autorskih prava po ovom ugovoru Naručilac će isplatiti Autoru iznos od 800 dinara<br />

po objavljenom tekstu uz fotografije, u neto iznosu. Naručilac snosi sve poreske i ostale troškove vezane za autorski<br />

honorar, u skladu sa pozitivnim propisima.<br />

Isplatu honorara iz tačke 3.1. Naručilac će izvršiti u tekućem mesecu, za savete i fotografije objavljene u prethodnom<br />

mesecu.<br />

4.<br />

Autor ovlašćuje Naručioca da izvrši lektorisanje, doradu ili preradu teksta u smislu lakšeg i boljeg razumevanja. Naručilac<br />

se obavezuje da prilikom objavljivanja autorskog rada, u svom izdanju-časopisu, obavezno objavi ime autora.<br />

5.<br />

Ovaj ugovor zaključuje se na određeno vreme, a njegovo trajanje se utvrđuje počev od dana zaključivanja ovog<br />

ugovora zaključno sa danom objave priloga u časopisu Kućni ljubimac, odnosno do ______ 20____ . godine.<br />

COLOR MEDIA SPECIAL<br />

Tanja Narančić, direktor<br />

AUTOR<br />

Napomena: popuniti samo crvena polja i obavezno se potpisati ispod polja AUTOR.<br />

50 5/11


SLEDEĆI BROJ: PIŠITE NAM NA OVE TEME!<br />

Na kioscima svakog<br />

20. u mesecu!<br />

MOJ PAS<br />

Maltezer<br />

RIBICE<br />

Uređenje akvarijuma<br />

EGZOTIČNE ŽIVOTINJE<br />

Iguana<br />

MOJA MAČKA<br />

Obična domaća<br />

CENA<br />

20<br />

DINARA<br />

ZARADITE 800 DINARA! ZARADITE 800 DINARA! ZARADITE 800 DINARA!<br />

Dragi čitaoci, šaljite nam svoja pisma sa savetima i preporukama za odgajanje<br />

i negu kućnih ljubimaca bilo koje vrste. Ne zaboravite ni fotografije! Autori svih<br />

originalnih saveta koje objavimo dobiće 800 dinara. Naša adresa je: Temerinska<br />

102, 21000 Novi Sad, za časopid ”Kućni ljubimac” ili na e-mail: kucniljubimac@color.rs.<br />

Obavezno popunite i pošaljite ugovor koji se nalazi na stranici 50.


Zaštitite vaše pse i mačke od spoljašnjih parazita -<br />

izaberite BIOSPOTIX ® rešenje<br />

BIOSPOTIX ® je prirodno i efi kasno rešenje za zaštitu vaših ljubimaca od buva,<br />

krpelja, komaraca, vaši i drugih spoljašnjih parazita. BIOSPOTIX ® aktivni sastojak,<br />

zasnovan na Geraniol eteričnim uljima, deluje tako što blokira respiratorni sistem<br />

insekata i slabi lepljivi omotač pomoću koga se insekt drži za krzno životinje.<br />

Na taj način paraziti sami otpadaju sa krzna. Za razliku od hemijskih proizvoda,<br />

BIOSPOTIX ® , prirodna formula je sigurna i nema neželjena dejstva kod kućnih<br />

ljubimaca. BIOSPOTIX ® se može primenjivati i kod tromesečnih mladunaca.<br />

100% Prirodno i efi kasno rešenje protiv<br />

spoljašnjih parazita - BEZ HEMIKALIJA<br />

1. Izlečite okruženje sa<br />

BIOSPOTIX ® Indoor sprejem - Važan početak<br />

2. Zaštitite vašeg psa i mačku sa<br />

BIOSPOTIX ® kapima - Jednostavno i prirodno<br />

BIOSPOTIX ® Ogrlicom - Stalna zaštita<br />

3. Sprečite novu zarazu pomoću<br />

BIOSPOTIX ® Proizvode možete nabaviti u svim bolje snabdevenim pet šopovima!<br />

Spreja - Preventivne mere<br />

M&J Trade d.o.o.<br />

Beograd - Braće Krsmanovića 23 - tel. 011/3288-359, 011/3288-347<br />

Novi Sad - Melhiora Erdujheljija 11 - tel. 021/6394 590, 021/302-182<br />

bg@mjtrade.rs www.mjtrade.rs<br />

Laboratoire BIOGANCE<br />

3, Rue de la Tremblaie - ZI Sud Est - F-35000<br />

RENNES France<br />

info@biogance.fr www.biospotix.com

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!