Izvješća hrvatskih muzeja 2005 - MDC

veni istraživanjima poduzetim 00 . i 003. g. Nastavak donjeg dijela trupa
bio je izvan kvadratne mreže. Ona je, naime, postavljena najbliže ostacima
lukobrana, koji je svakako najvećim dijelom izgubio svoj prvotni izgled. Stoga
je, nakon što je ustanovljeno da se dio ostataka plovila pruža i ispod nasipa
lukobrana, bilo potrebno očistiti taj dio od većega i manjeg kamenja kako bi
se mogli istražiti drveni dijelovi. Oni su se pak nalazili na samoj površini ili tik
pod površinom, pokriveni samo vrlo tankim slojem pijeska. Stoga se očekivalo,
što je kasnije i potvrđeno, da su vrlo loše sačuvani. Osim dijela relativno
dobro sačuvanih rebara, nađeno je i nešto dasaka oplate, uglavnom u vrlo
lošem stanju, a i oni su nesačuvani u kontinuitetu. Na taj su način dosada
otkriveni ostaci donjeg dijela broda u dužini oko 6 m i širini oko ,5 m. Već je
prije otkriven usadnik za jarbol.
Najvjerojatnije je riječ o prednjem dijelu broda koji je, nakon što je stavljen
izvan upotrebe, dijelom izvučen na plići dio tadašnje rive (lukobrana). Nakon
prestanka upotrebe luke pijesak je polako počeo zatrpavati plovilo, lukobran
se počeo osipati, a pojedino kamenje padati iznad tankim slojem pijeska
zasutog plovila. Stoga je nastalo oštećenje nakon što su dijelovi koji su bili
najbliže površini već prije znatno stradali od crvotočine.
Unutar kvadranata nađeno je dosta pretežito keramičkog materijala, ali i nešto
stakla i kostiju, što potvrđuje datiranje te luke u prva tri stoljeća nakon
Krista. Jedini dokraja istraženi kvadrant bio je A / , gdje se na dubini od 80
cm došlo do sterilnog sloja. Kako se radilo i u ostalim kvadrantima, pokazalo
se da ima jako puno materijala koji je samo djelomično mogao biti izvađen.
Simptomatičan je bio, posebice za potkvadrant A / , nalaz većih komada
kože. Međutim, kako je riječ o organskome materijalu podložnom razgradnji,
takvi su nalazi vrlo teško uočljivi. Često se čini da je riječ o zemlji ili ostacima
trave tako da se nerijetko ti sačuvani dijelovi oštete pri ispumpavanju.
Uglavnom, svi su nalazi snimljeni i premjereni, uz uzimanje dijelova uzoraka
za analizu.
Napravljen je i privremeni inventar s više 300 jedinica. Svi su predmeti označeni,
spremljeni u košarice, a nakon povratka preneseni u Arheološki muzej
Zadar, gdje su u bazenima sa slatkom vodom podvrgnuti desalinizaciji.
• Podmorska istraživanja na južnom grebenu kod otoka Silbe
Riječ je o nastavku istraživanja rimskodobnog brodoloma iz sredine . st., o
kojemu je 004. g. u Arheološkome muzeju priređena izložba.
Na Silbi su istraživači proveli ukupno 5 dana, ali zbog iznimno jake bure svih
pet dana radovi nisu započeti. Uz pomoć gumenjaka, i uz nemali rizik, ipak
je napravljeno nekoliko poslova. Naime, pregledano je nalazište i utvrđeno
stanje s obzirom na to da 004. g. nisu dobivena sredstva, što znači da su od
posljednjih radova prošle dvije godine. Nasreću, čini se da ništa nije dirano.
Nadajući se da će se vrijeme poboljšati, postavljeni su sidreni konopi za matični
brod s kojega su se trebali obavljati radovi.
Usto je pedesetak velikih plastičnih vreća, koje su bile pripremljene za završno
zatrpavanje, napunjeno pijeskom. Tako je odrađen dio pripremnih i
završnih poslova. Napravljen je uviđaj na samo stotinjak metara udaljenoj
lokaciji srednjovjekovnog brodoloma, vjerojatno s početka 5. st. Na pjeskovitom
dnu, na dubini 35 metara, vidljivi su ostaci potopljenog broda koji se
nalazi pod pijeskom. Na površini su, potpuno korodirana, vidljiva dva velika
željezna sidra. dijelom na površini, a dijelom pod pijeskom može se razaznati
4 ili 5, čini se željeznih, topova. Na jednom je mjestu bilo vidljivo i drvo koje
je netko pokušao otkopati. Ako su arhivski podaci kojima raspolažemo točni,
riječ je o jednome od najzanimljivijih srednjovjekovnih brodoloma poznatih
ne samo na Jadranu.
• Otok Ilovik
Nakon dojave pošli smo i na otok Ilovik, za koji smo imali informacije o nalazu
drvenih ostataka. Na dubini 3 m iz pijeska uvale Paržine, u duljini 7 i širini
4,60 m, izviruju drveni ostaci brodskih rebara. Mjestimično se vide i nakupine
nastale od ostataka organskog materijala, vjerojatno od dijela brodskog tereta.
dio rebara odnosno dasaka oplate dislociran je i 50-ak ili čak 00-tinjak
m daleko od ostataka trupa. Uokolo broda nije vidljiv nikakav materijal koji bi
upućivao na podrijetlo ili starost broda. Možda je riječ o recentnijem brodu,
ali to, naravno, nije moguće tvrditi bez istraživanja i analize starosti drva.
Ostaci su skicirani, a napravljene su i digitalne snimke i dijapozitivi.
• Crkva Sv. duha i okoliš župne crkve sv. Asela u Ninu
Od 0. listopada započeta su arheološka istraživanja crkve Sv. duha i okoliša
župne crkve sv. Asela u Ninu.
Ostaci crkve Sv. duha nalaze se jugozapadno od župne crkve sv. Asela. Crkva
ima izduženu pravokutnu lađu široku 4,66 m i pravokutno svetište površine
4, 0x3, 0 m. Bočni su zidovi dosta sačuvani, osobito sjeveroistočni, u kojemu
je zazidan otvor izvornih vrata koja su imala gotički luk.
župni ured u Ninu pokrenuo je obnovu, zaštitu i prezentaciju toga ruševnog
crkvenog zdanja, a u suradnji i pod nadzorom Uprave za zaštitu kulturne
baštine - Konzervatorskog odjela u Zadru. Sredstvima Ministarstva kulture
RH koja je dobila Nadbiskupija zadarska provedena su sondažna arheološka
istraživanja, koja su započeta 3. listopada i trajala su do 3. prosinca. Terenski
radovi višekratno su prekidani zbog izrazito loših vremenskih uvjeta
(obilne kiše i orkanske bure).
Sonda je postavljena u središnjem dijelu navedenoga prostora, sve do neposredne
blizine sjeveroistočnog zida crkve Sv. duha. dimenzije sonde iznose:
SI stranica = 8 0 cm, SZ stranica = 565 cm, JI stranica = 650 cm i JZ stranica
= 800 cm, tj. 49 m površine. U cijelosti su istraženi kvadranti i , te
jugozapadni dijelovi kvadranata 9 i , koji nisu bili obuhvaćeni kampanjom
južno od župne crkve sv. Asela, provedenom u 000. g. U gornjim slojevima
otkriven je segment novovjekovnoga i srednjovjekovnoga groblja. Ukupno
je istraženo i dokumentirano 38 grobova. Na temelju stratigrafskih slojeva
i tipologije grobova moguće je kronološki razlučiti novovjekovni i srednjovjekovni
sloj grobova. Tako 6 ukopa pripada novovjekovnom razdoblju ( 6.
- 8. st.), a srednjovjekovnome (9. - 5. st.). U novovjekovnom razdoblju
prevladavaju ukopi izravno u zemlju i u zidane obiteljske grobnice s više katova.
U tom sloju ukopa nisu evidentirani grobni prilozi. U srednjem vijeku
prevladavaju ukopi u grobnice zidane od uslojenog kamena, povezanoga
glinom ili žbukom, i pokrivene kamenim pločama od kojih su neke u potpunosti
zalivene slojem žbuke. U tim grobnicama prevladavaju ukopi dvaju ili
jednog pokojnika. U kvadrantu 9 istražen je dječji ukop izravno u zemlju,
orijentacije SZ - JI, s nalazom iz polovice 9. st. Svi su istraženi ukopi smješteni
na dubini 0 - 8 cm. Osteološka građa iz grobova izvađena je i pripremljena
za analizu, dok je ostala dislocirana osteološka građa prije zatrpavanja terena
ponovo vraćena u prostor sonde.
Nakon uklanjanja zidanih grobova u kvadrantima i započeto je s
istraživanje kasnoantičke arhitekture. Prilikom iskopavanja u sondi su utvrđeni
ostaci triju zidova, od čega su dva zida građena od kamena povezanog
žbukom, dok je jedan zidan tehnikom suhozida. Suhozid smješten je u kvadrantu
, uz jugozapadni profil, orijentacije SZ -JI, te sačuvan u dužini 06
cm, dok istražena širina iznosi 66 cm. Njegovi se ostaci pojavljuju na dubini
od 79 cm, i prate se do dubine od 0 cm. Od samoga suhozida sačuvan je
samo jedan red pravilno uslojenog kamena. Na temelju stratigrafske i kulturološke
analize suhozid se datira u kasnoantičko doba. U kvadrantima i 9
ustanovljeni su ostaci dvaju paralelno položenih zidova, međusobno udaljenih
70 cm. Zidovi su položeni u pravcu JZ - SI. Zid velikim je dijelom uništen
gradnjom grobnica, a istražen je u dužini od 579 cm i širini od 43-44 cm. Zid
je najbolje sačuvan uz JZ profil, gdje se pojavljuje na dubini od 53 cm, dok je
najmanje sačuvan na udaljenosti od 00-340 cm od JZ profila. Tu je gradnjom
grobova br. 7, 35 i 37 zid uništen do temeljne stope čiji se ostaci nalaze na dubini
od 3 cm. Temeljna stopa zida u JZ dijelu nalazi se na dubini od 04 cm.
446 HRVATSKI MUZEJI • 005.