Izvješća hrvatskih muzeja 2005 - MDC

Zid istražen je u dužini od 50 cm i širini od 43-45 cm. Zid je najlošije sačuvan
uz JZ profil, gdje se njegovi ostaci nalaze na dubini od 8 cm, dok je
najbolje sačuvan na udaljenosti od 80-4 0 cm od SI profila, gdje se zid nalazi
na dubini od 88 cm. Temeljna stopa zida smještena je na dubini od 3 cm.
Po sredini zida, u kvadrantu , uz njegovo jugoistočno lice, iskopan je manji
rov širine 30 i dužine 50 cm, radi istraživanja temeljne stope zida. Tim je
rovom utvrđeno da se kraj temeljne stope nalazi na dubini od 70 cm, te da
je položen u zdravicu.
Prostorija obuhvaća prostor u sondi SZ od zida . do dubine od 07 cm antički
je sloj u kojemu je otkrivena veća količina uporabnog materijala (keramika,
staklo). Na dubini od 07- cm iskopan je kulturni sloj koji pripada
prijelaznom razdoblju od željeznoga do ranorimskog doba (liburnska i gruba
antička keramika, uglavnom amfore). Nakon uklanjanja toga sloja u kvadrantu
postavljena je sonda veličine 0- 0 cm. U sondi je istraženo sedam
kulturnih slojeva, koji pripadaju liburnskoj kulturi željeznoga doba. Iskop je
završen na dubini od 67 cm. U najvećem dijelu sonde na toj se dubini proteže
zdravica, dok se u sjevernom uglu pojavljuju ostaci kulturnog materijala, koji
zbog priljeva vode i maloga prostora nije bilo moguće istražiti.
Prostorija nalazi se u manjem dijelu sonde JI od zida . U tom dijelu antički
sloj završava na dubini od 56 cm. Na dubini od 9- 56 cm prevladavaju
goleme količine urušenoga građevnog materijala (tegule, imbreksi) te žbuke
i fresaka. Freske se odlikuju različitim geometrijskim i biljnim motivima izrađenim
u različitim bojama (crvena, bijela, crna, zelena, oker i plava). Najdublji
iskop u prostoriji nalazi se u rovu uz temeljnu stopu zida , na dubini od 80
cm, što je ujedno i najdublji iskop u prostoriji.
Paralelno s istraživanjima u sondi iskopavan je rov uz vanjsku temeljnu stopu
sjeveroistočnog zida crkve Sv. duha. Uz SI zid crkve sukcesivno je iskopavan
rov širine 50 cm i dužine 3,85 m. Cjelokupna temeljna stopa sjeveroistočnog
zida crkve, do ramena apside, tehnički je i fotografski dokumentirana, kao i
SI bočni ulaz u crkvu. Istraživanje uz SI vanjski zid apside nije obavljeno zbog
komunalne infrastrukture (PTT kabeli i gromobran), koje bi trebalo ukloniti s
kulturnog objekta radi daljnjih istraživanja i obnove građevine.
U kampanji je pronađeno .656 arheoloških predmeta, najvećim dijelom od
keramike, stakla i metala. Nakon pranja i selektiranja izdvojeno je .039 keramičkih,
49 staklenih i 63 metalna predmeta te 80 ulomaka fresaka.
Istraživanja je vodila dr. sc. Marija Kolega.
• Aserija
Osma istraživačka arheološka kampanja na Aseriji obavljena je od . listopada
do 3. prosinca.
I ovogodišnja sustavna arheološka istraživanja bila su usmjerena na nastavak
radova na istočnom dijelu urbanog tkiva grada, kod novootkrivenih gradskih
vrata, tzv. Malih vrata. Nastavljeno je iskopavanje na prostoru zapadnog ulaza
u Aseriju, odnosno do kasnoantičkog praga propugnakula, u smjeru foruma,
te unutar i izvan kasnoantičkog zida. daljnji otkopni slojevi napravljeni su
i od Trajanovih vrata prema sjeveroistoku. To je prostor ispred sjevernog plašta
kasnorepublikansko-ranocarskog bedema, od druge kasnorepublikanske
kule do petog kasnoantičkog kontrafora. Sve spomenute istražene pozicije
ponovno su dale i zanimljive rezultate i rezultirale novim znanstvenim spoznajama.
Na zapadnom ulazu u grad, osim do sada ustanovljenih dvaju različitih horizonata
gradnje (kasnorepublikanskog, odnosno ranocarskog i kasnoantičkog),
potvrđeno je pretpostavljeno predrimsko naslijeđe gradinskog ulaza.
dosadašnje spoznaje o dvije razine ceste i gradskog ulaza, od kojih je stariji
horizont iz istog vremena kao najniža niveleta kasnorepublikanskoga ili ranocarskog
bedema (druga pol. . st. pr. Krista ili sam početak . st.), a mlađa
razina naboja ceste pripada ustanovljenom pragu naknadno izgrađenih
vrata, obogaćene su otkrićem liburnske faze gradnje. Otkop je rađen ispred
južnog poteza bedema, na mjestu zapadnog ulaza, gdje taj bedem ima izgled
istaknute zakošene kule na koju su naslonjena spomenuta dvostruka vrata,
te ispred kasnoantičkog zida, koji je krajem 5. st., odnosno u 6. st. negirao
zapadni ulaz. Tim otkopima utvrđeni su rubni blokovi predrimskog ulaza u
Aseriju, odnosno cijela širina prilaza, koji se penjao uz južni bedem na gradinu.
dio rubnjaka (lijeva strana) toga liburnskog ulaza u grad ustanovljen je
i izvan gabarita kasnoantičkog zida, odnosno kasnoantički je zid premostio
ostatke rubnih blokova liburnskog ziđa. U strukturi nepravilno priklesanih
blokova na pojedinim su mjestima zapaženi skromni ostaci ilovače kao vezivnog
sredstva. Inače, zid je građen tehnikom suhozida. Ostaci takve liburnske
gradnje, odnosno dijela fortifikacijskog sustava već su ustanovljeni u prethodnim
istraživanjima, u posljednjem otkopnom sloju, koji je rađen od prve
kasnorepublikanske kule prema Trajanovim vratima, odnosno u međuprostoru
od kasnorepublikanskoga (ranocarskog) bedema i kasnoantičkog zida što
prati taj bedem. Kasnoantički zid, točno pred zapadnim ulazom, ima snažno
zadebljanje radi bolje zaštite zapadnih gradskih vrata.
Istraživanja pod sjevernim bedemom, gdje se prethodnih godina u cijelosti
otkrila zidana kasnoantička grobnica na svod i skeletni ukopi s kraja 5. i 6. st.,
omogućila su ponovno nove spoznaje o nastavku kasnoantičkog podzida koji
je imao kvalitetniju strukturu ispred sjeverozapadnog plašta bedema. Naime,
kasnoantički zid, koji prati kasnorepublikanski bedem, na sjevernom potezu
gotovo nije uslojen. Tu su veći kameni blokovi, elementi grobne i urbane arhitekture,
kao i nadgrobni spomenici, doslovno »nabacani« kako bi činili nasip
koji bi otežao i usporio približavanje glavnom obrambenom bedemu, koji je
već tada, zbog nemogućnosti održavanja, mjestimično morao imati narušen
izgled. U strukturi toga kasnoantičkog obrambenog nasipa, uz ulomke stupova
i dijelova arhitekture, ponovno su pronađena tri liburnska nadgrobna
spomenika. Jedan je fragmentaran i dosta oštećen, te nije sačuvan njegov
tekst. druga su dva gotovo u cijelosti sačuvana i tipični su primjerci aserijatske
skupine liburnskih cipusa.
U međuprostoru ranog bedema i kasnoantičkog nasipa od kamenih spolija
ponovno su nađeni kasnoantički grobovi. To su zidane rake od priklesanog
kamenja i antičkih spolija s ukopom djece u amfori, te dječji grob s obložnicama
od kamenih ploča i tegula uz koji je pokopan i djetetov pas.
dio ekipe radio je i na daljnjem iskopu i dokumentaciji urbanog tkiva istočnog
dijela grada, odnosno prostora unutar novootkrivenih gradskih vrata.
Uz sitnu arheološku građu, numizmatičke primjerke, fibule i brojne ulomke
keramike koja je pronađena u otkopnim slojevima, otkrivena je i podnica s
neznatnim ostacima mozaika. Nakon konzervacije metalnih predmeta i sređivanja
keramičkih nalaza, moći će se kronološki preciznije determinirati otkopni
slojevi, odnosno građevne faze istraženih objekata na istočnom dijelu
grada. Po svemu sudeći, ranocarski horizont urbanizma moguće je očekivati
tek u sljedećim kampanjama.
Na terenu je napravljena sva tehnička i fotografska dokumentacija. Pripremljen
je teren za fotogrametrijsko snimanje i skeniranje cijelog poteza sjeverozapadnog
bedema i zapadnog ulaza u grad. Završena je konzervacija i
prezentacija zapadnog prilaza u grad. Međuprostor kasnorepublikanskog
bedema i kasnoantičkog zida ispunjen je tanjim slojem zemlje, kako bi se taj
dio u proljeće 006. g. mogao zasijati travom i pripremiti za završnu prezentaciju.
Istraživanja je vodio dr. sc. Ivo Fadić.
• Cvijina gradina u Kruševu
Istraživanja na Cvijinoj gradini u Kruševu provedena su od 0. do 8. listopada,
u trajanju 5 radnih dana. Istraživanja je vodila Natalija Čondić, u suradnji
s Brankom Nedved.
Od 00 . g. traju istraživanja građevinskog kompleksa na JI rubu platoa gradine.
Tijekom dviju kampanja ( 00 . i 003. g.) na tom je prostoru istraže-
ZAdARSKA žUPANIJA • ARHEOLOŠKI MUZEJ ZAdAR 447