You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
na površina veličine oko x 0 m u kojoj su otkrivena objekta omeđena<br />
dvjema gradskim komunikacijama te zapadni dio treće prostorije. U 004.<br />
g. nije se istraživalo jer je izostala financijska potpora Ministarstva kulture,<br />
a u 005. g. istraživanje je nastavljeno proširivanjem iskopa prema istoku, s<br />
ciljem otvaranja cijelog vidljivog građevnog sklopa. Za potpuno definiranje<br />
tog bloka istraživanje bi trebalo proširiti na zapad i na jug, što u 005. nije<br />
bilo moguće zbog navoza zemlje i kamenja iz dosadašnjih istraživanja koji<br />
onemogućuju daljnji iskop na spomenute strane.<br />
U kampanji je istražen prostor dimenzija 6x4 m u kojemu je otkriven dio veće<br />
građevine čiji se nastavak pruža dalje na istok, prema prvoj terasi ispod platoa<br />
gradine. Zidovi koji omeđuju taj objekt istraženi su u dužini većoj od 0 m<br />
a da prostoriji još nije utvrđen kraj prema istočnoj strani. Na površini je prije<br />
početka iskopa bio djelomično vidljiv samo sjeverni zid, čije je istraživanje<br />
započeto još u prošloj kampanji (zid 8), a u 005. su otkrivena još tri nova<br />
zida koja pripadaju tom objektu - južni koji ga omeđuje, i dva unutrašnja<br />
pregradna zida. Svi su oni jednakih obilježja - širinom i načinom gradnje odgovaraju<br />
rimskom standardu, a položajem i tlocrtom prate oblik predrimskih<br />
liburnskih kuća kao sve ostale građevine na Gradini. Problem ovogodišnjih<br />
radova bilo je to što se posred te građevine - redoslijedom nazvane prostorija<br />
3 - nalazi jedan od bunkera oko kojega je debeli nasip kamenja. Premještanje<br />
tog bunkera bilo je zasad nemoguće i prostorija je otkopana u dimenzijama<br />
koje su dopuštale mogućnosti. Ipak, dobiveni podaci pokazuju kako je riječ<br />
o većem objektu podijeljenom pregradnim zidovima u manje prostorije,<br />
najvjerojatnije nanizane uzduž dugačkoga sjevernog rubnog zida (slična se<br />
situacija pokazala na platou prilikom starih austrijskih istraživanja s početka<br />
0. st.). dimenzije jedne od njih, otkrivene u ovoj godini, iznose oko x3 m,<br />
a odmah uz nju prema istoku, nadovezuje se sljedeća, čiji tlocrt nije dobiven<br />
zbog već spomenutog nasutog kamenja oko bunkera po sredini prostorije.<br />
Već je nakon izrade tlocrta istraženih građevina i obrade podataka dobivenih<br />
u prošloj kampanji te nakon obrade pronađenoga sitnog materijala (među<br />
kojim su česti nalazi predmeta od željeza - dijelova opreme i brava, čavli,<br />
troska i sl.) pretpostavljeno da se na tom dijelu Gradine možda nije nalazila<br />
stambena zona nego sklop gospodarskih i sličnih prostorija koje se, kako<br />
se čini, nižu po cijelom rubu platoa. Iako još nepotpun, tlocrt prostorije 3<br />
potvrđuje tu pretpostavku. Sada se s više sigurnosti može reći kako istočni<br />
kraj platoa Gradine zauzimaju manje prostorije koje izgledom i dimenzijama<br />
upućuju na gospodarsku namjenu, dok su se kuće za stanovanje očito nalazile<br />
samo na južnim terasama naselja, zaštićenima od vjetra.<br />
Od sitnih nalaza u toj je kampanji pronalažen materijal ujednačenih obilježja,<br />
kao i prilikom dosadašnjih istraživanja - ulomci rimske keramike pretežno u<br />
višim slojevima i liburnske kućne keramike u nižim iskopnim slojevima. Pronađeno<br />
je nekoliko komada rimskog novca i obrađenih arhitektonskih ulomaka<br />
te dijelovi željeznih predmeta i komadi troske. živac se nalazi relativno<br />
visoko i iznad njega je pretežno nasip tamne zemlje u kojoj je pronalažena<br />
navedena arheološka građa. Tako se na tome mjestu, za razliku od prethodnih<br />
dviju prostorija gdje je iskop bio znatno dublji, samo mjestimično nailazilo<br />
na netaknute slojeve naboja iznad živca.<br />
Osim istraživanja arhitekture na rubovima platoa Gradine, zbog nepovoljnih<br />
vremenskih uvjeta (jaka bura) djelomično se radilo i na jugoistočnoj padini,<br />
gdje je ove godine otvoren i očišćen jedan manji grob kako bi se zaštitio od<br />
propadanja (nalazio se uz put kojim se penje na Gradinu). Grobna arhitektura<br />
bila je već oštećena, a nalaza u grobu nije bilo.<br />
Nakon istraživanja konzervirano je 0 dužnih metara zidova istraženih i očišćenih<br />
u 005. Ovogodišnjim su istraživanjima obuhvaćena 4 zida ukupne<br />
dužine više od 30 metara. Zbog ograničenih sredstava, za konzervaciju je<br />
mogao biti odvojen samo novac potreban za zidanje spomenutih 0 metara.<br />
Ostatak zidova ostavljen je pod zemljom da bi se izbjegla šteta i oni su otkopani<br />
samo uz jedno lice radi praćenja njihova smjera.<br />
da bi se dovršilo istraživanje započetoga građevnog kompleksa, iskop bi trebalo<br />
proširiti prema jugu i istoku te definirati cjelokupnu tlocrtnu situaciju.<br />
Kako bi se taj posao mogao realizirati, potrebno je najprije odvesti naslagani<br />
kamen i navoze zemlje s rubova iskopa, premda će to usporiti radove<br />
i ograničiti opseg istraživanja u idućoj kampanji. Istraživanjem opisanoga<br />
građevinskog sklopa dotaknuta je samo jedna od nekoliko tema značajnih za<br />
rekonstrukciju života toga naselja. dobiveni rezultati bitni su za definiranje<br />
rasporeda i načina gradnje objekata i sklopova zgrada na Gradini te komunikacija<br />
među njima. Zanimljivi rezultati otvaraju niz mogućnosti u planiranju<br />
nastavka radova: osim sklopa zgrada na periferiji naselja, na kojoj se istraživanja<br />
još uvijek provode, svakako će trebati istražiti i stambene komplekse<br />
na jednoj od južnih terasa, gdje se mogu očekivati i luksuzniji objekti. Sondiranjem<br />
također treba obuhvatiti i potez bedema te jugoistočno podgrađe s<br />
grobovima, kojima će biti posvećena posebna pozornost.<br />
• Sv. Jere u Korlatu kod Benkovca<br />
Nakon stanke od dvije godine nastavljena su istraživanja u domovinskom ratu<br />
srušene crkve sv. Jere u Korlatu kod Benkovca. Naime, arheološka istraživanja<br />
trajala su od 4. studenoga do 3. prosinca. Radovi su višekratno prekidani<br />
zbog čestih (višednevnih) kiša i jakih bura.<br />
Otvorili smo sonde, a u prethodno otvorene nastavili istraživanja. Veliki<br />
je posao učinjen čišćenjem i preslagivanjem kamenja srušenih zidova toga<br />
sakralnog objekta (sa sjeverne i istočne strane). To je trebalo učiniti kako bismo<br />
otvorili novu sondu sa sjeverne strane crkve. Tu su pronađena dva dječja<br />
groba i 3 vrijedna ulomka crkvenog namještaja, od kojih jedan ima djelomice<br />
sačuvan natpis (... RIO ...).<br />
U prethodno otvorenim sondama pronađeni su dijelovi rimskoga graditeljstva.<br />
Time se potvrdilo da crkva sv. Jere i dio groblja oko nje leže na ostacima<br />
rimskoga gospodarskog sklopa.<br />
Sonda koja je prethodno otvorena desetak metara sjeverozapadno od crkve<br />
sada je produžena prema istoku. Tu je istražen jedan grob, koji je bio pokriven<br />
monolitnom kamenom pločom. U grobu su bila položena dva pokojnika.<br />
Skromni nakitni predmeti upućuju na kasni srednji vijek i novi vijek.<br />
Istraživanja je vodio prof. Radomir Jurić.<br />
• Rekognosciranje i inspekcija terena<br />
Tijekom 005. g. bilo je više rekognosciranja i inspekcija terena u Zadru i na<br />
zadarskom području: u Biogradu, na položaju Gnalić, u Zatonu, Viru, Caskoj<br />
kod Novalje (obilazak terena) i dr.<br />
2. ZAŠTITA<br />
2.2. Konzervacija<br />
Radionica za konzervaciju arheoloških predmeta<br />
Obavljani su poslovi konzervacije predmeta pristiglih s arheoloških iskopavanja<br />
i predmeta iz stalnog postava prapovijesti i stalnog postava u Ninu.<br />
dipl. inž. kemije Josipa Lovrić konzervirala je ukupno 8 7 arheoloških predmeta.<br />
• S lokaliteta Karin, samostanska crkva ( 005.), T. C. Relja ( 989.), Pag - Stari<br />
grad ( 004./ 005.), Radašinovci-Vinogradine ( 005.), Radovin - Sv. Petar<br />
( 005.), Udbina - Sv. Jakov ( 005.), Asseria ( 005.) i vrt Relja ( 005.) konzervirano<br />
je ukupno 477 predmeta.<br />
• Započeta je ponovna konzervacija metalnih predmeta prapovijesnog postava.<br />
Obrađena su 333 predmeta.<br />
• Konzervirano je 6 predmeta iz stalnog postava u Ninu.<br />
Odjel za obradu kamena, izradu odljeva i rekonstrukciju arheoloških predmeta<br />
• Frane Šunić, kipar, radio je na čišćenju keramičkih posuda od zemlje i kalcita,<br />
njihovu lijepljenju i rekonstrukciji (Zaton, Velim), rekonstrukciji manjeg broja<br />
448 HRVATSKI MUZEJI • 005.
Change language