orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija
orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija
orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ORGULJE U VRHBOSANSKOJ NADBISKUPIJI<br />
Orgulje u BiH prvi put se spominju davne 1446. godine.<br />
Riječ je o malim, tzv. portativ orguljama koje su bile na<br />
dvoru hercega Stjepana Vukčića Kosače a navode se u<br />
njegovom testamentu: «Jedan organić sa cijevima od srebra»<br />
(Muzička enciklopedija 1, Zagreb 1971. str. 231). Prve crkvene<br />
<strong>orgulje</strong> koje se u Bosni spominju (i koje nisu sačuvane), imala je<br />
franjevačka samostanska i župna crkva u Fojnici 1801. godine.<br />
Razlog zašto nalazimo crkvene <strong>orgulje</strong> u BiH tako kasno jest pad<br />
Bosne pod otomansku vlast (1463.-1878.), koja nije dozvoljavala<br />
gradnju crkava od čvrstog materijala, a postojeće su u više<br />
navrata paljene i rušene. Dolaskom Austrougarske monarhije<br />
stanje se bitno popravlja. Ovdje donosim letimični pregled<br />
sadašnjih orgulja u Vrhbosanskoj <strong>nadbiskupiji</strong> počevši od<br />
najstarijih:<br />
Župna crkva Uznesenja<br />
BDM – Tolisa<br />
Orgulje kupljene od crkve sv.<br />
Petra i Pavla u Osijeku 1895.<br />
godine.<br />
Izradio ih je orguljar Caspar<br />
Fischer iz Apatina 1804.<br />
godine.<br />
Posjeduju 2 manuala, skraćeni<br />
pedal i 13 zvučnih registara.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
Po godini gradnje, <strong>orgulje</strong> u<br />
Tolisi su najstarije <strong>orgulje</strong> u<br />
BiH.<br />
Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja<br />
– Kraljeva Sutjeska<br />
Orgulje su kupljene 1865. godine<br />
od mađarske firme Ifju Orzág<br />
Sándor – Pesten.<br />
Imaju 4 registra, 1 manual i mehaničku<br />
trakturu. To su najstarije<br />
sačuvane <strong>orgulje</strong> u BiH nabavljene<br />
u vrijeme turske vlasti.<br />
Katedrala Presvetog Srca<br />
Isusova – Sarajevo<br />
Izradila ih je tvrtka Heferer<br />
iz Zagreba 1885. godine.<br />
Bile su najprije izložene na<br />
izložbi u Budimpešti, gdje<br />
su zapažene i nagrađene.<br />
Za katedralu su kupljene i<br />
instalirane u ljeto 1889.<br />
godine.<br />
Posjeduju 2 manuala, pedal<br />
i 22 zvučna registra.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
1<br />
Sjemenišna crkva Sv.<br />
Alojzija – Travnik<br />
Orgulje je izradila tvrtka<br />
Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa<br />
(Šlezija) 1891.<br />
godine.<br />
Imaju 2 manuala, pedal i<br />
15 zvučnih registara.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
Župna crkva Duha Svetog –<br />
Fojnica<br />
Orgulje je izradila tvrtka<br />
Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa<br />
(Šlezija) 1896. godine.<br />
Posjeduju 1 manual, pedal i 7<br />
zvučnih registara. Mehaničke su<br />
trakture.<br />
Sjemenišna crkva<br />
Sv. Ćirila i Metoda<br />
– Sarajevo<br />
Orgulje je izradila<br />
tvrtka Gebrüder<br />
Rieger iz Jägerndorfa<br />
(Šlezija)<br />
1904. godine.<br />
Imaju 2 manuala,<br />
pedal i 15 zvučnih<br />
registara. Pneumatske<br />
su trakture.<br />
Župna crkva Sv.<br />
Ivana Krstitelja –<br />
Kraljeva Sutjeska<br />
Druge, veće <strong>orgulje</strong><br />
koje su smještene na<br />
koru, izradila je<br />
tvrtka Heferer 1909.<br />
godine. Posjeduju 2<br />
manuala, pedal i 13<br />
registara. Pneumatske<br />
su trakture.<br />
Župna crkva Sv.<br />
Ivana Krstitelja –<br />
Travnik<br />
Orgulje su nabavljene i<br />
postavljene u prosincu<br />
1910. godine. Izradio<br />
ih je orguljar Venceslav<br />
Holub iz Požege.<br />
Imaju 1 manual, pedal<br />
i 8 zvučnih registara.<br />
Pneumatske su<br />
trakture.
Samostanska crkva -<br />
Visoko<br />
Orgulje je izradio češki<br />
orguljar Jan Tuček – Hora<br />
Kutna 1914. godine.<br />
Imaju 2 manuala, pedal i<br />
8 registara. Pneumatske<br />
su trakture.<br />
Samostanska crkva Sv.<br />
Ante – Bistrik –<br />
Sarajevo<br />
Orgulje su nabavljene<br />
1926. godine. Izradila ih<br />
je tvrtka Gebrüder Rieger<br />
iz Jägerndorfa (Šlezija).<br />
Imaju 2 manuala, pedal i<br />
19 zvučnih registara.<br />
Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Ilije – Zenica<br />
Orgulje su postavljene 1933.<br />
godine, a izradila ih je tvrtka<br />
Heferer iz Zagreba. Imaju 1<br />
manual, pedal i 8 registara.<br />
Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Uznesenja<br />
BDM - Kreševo<br />
Prve <strong>orgulje</strong> koje se<br />
spominju datiraju iz<br />
1804. godine koje nisu<br />
sačuvane. Današnje<br />
<strong>orgulje</strong> izradila je tvrtka<br />
Heferer iz Zagreba<br />
1957. godine. U novosagrađenu<br />
crkvu <strong>orgulje</strong> su premještene 1970. godine. Tom prilikom<br />
su proširene za 8 registara. Današnje <strong>orgulje</strong> imaju 2<br />
manuala, pedal i 25 zvučnih registara. Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Sv.<br />
Petra i Pavla – Tuzla<br />
Orgulje su nabavljene<br />
1961. godine. Bile su<br />
smještene najprije u<br />
staroj crkvi a zatim<br />
premještene u novu<br />
crkvu. Izradio ih je<br />
slovenski orguljar<br />
Franc Jenko.<br />
Posjeduju 2 manuala,<br />
pedal i 17 registara. Pneumatske su trakture.<br />
2<br />
Župna crkva Uznesenja<br />
BDM – Gornji Vakuf –<br />
Uskoplje<br />
Orgulje je izradio orguljar<br />
Anton Jenko iz<br />
Ljubljane 1970. godine.<br />
Imaju 2 manuala, pedal i<br />
17 zvučnih registara.<br />
Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Ante –<br />
Bugojno<br />
Orgulje su nabavljene 1979.<br />
godine. Izradio ih je orguljar<br />
Anton Jenko. Imaju 2 manuala,<br />
pedal i 27 zvučnih registara.<br />
Elektromagnetne su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Ante –<br />
Busovača<br />
Prve <strong>orgulje</strong> nabavljene su<br />
1912. a izradio ih je Venceslav<br />
Holub. Imale su 1 manual,<br />
pedal i 9 registara.<br />
Današnje <strong>orgulje</strong> preradio<br />
je i proširio Anton Jenko<br />
1980. godine. Imaju 2<br />
manuala, pedal i 17 zvučnih registara. Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Josipa –<br />
Zavidovići<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> iz Njemačke<br />
nabavljene su i instalirane<br />
1983. godine. Izradio ih<br />
je Julius Zwirner – München<br />
– Landshut. Imaju 2 manuala,<br />
pedal i 14 registara.<br />
Pneumatske su trakture.<br />
Župna crkva Sv.<br />
Barbare – Breza<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> iz<br />
Njemačke kupljene<br />
i instalirane 1985.<br />
godine. Orgulje ih je<br />
izradio njemački<br />
orguljar Josef<br />
Bittner iz Eichstätta.<br />
Imaju 2 manuala, pedal i 10 registara. Pneumatske su trakture.
Župna crkva Sv.<br />
Josipa – Marijin Dvor<br />
– Sarajevo<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
iz Njemačke 1989.<br />
godine. Izradio ih je orguljar<br />
Ludwig Wastlhuber<br />
– Mühldorf -<br />
Mössling. Imaju 2 manuala, pedal i 19 registara. Pneumatske<br />
su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Juraja<br />
– Vitez<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Njemačkoj, instalirane<br />
1997. godine.<br />
Izradio ih je majstor<br />
Werner Owart – Ludwigshafen<br />
/ Rh. 1962. godine.<br />
Posjeduju 2 manuala, pedal i 21 zvučni registar. Elektromagnetne<br />
su trakture.<br />
Župna crkva Uzašašća<br />
Gospodinova - Novi<br />
Travnik<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Njemačkoj, instalirane<br />
1997. godine. Imaju<br />
2 manuala, pedal i 11 registara.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
Sjemenišna kapela<br />
Vrhbosanske katoličke<br />
bogoslovije –<br />
Sarajevo<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Nizozemskoj,<br />
instalirane 2004. godine.<br />
Imaju 1 manual,<br />
pedal i 4 registra.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Petra i Pavla<br />
– Novo Selo – Balegovac<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />
Njemačkoj, instalirane 2005.<br />
godine. Izradio ih je Norbert<br />
Mirna 1963. Posjeduju 1<br />
manual, pedal i 4 registra.<br />
Mehaničke su trakture.<br />
3<br />
Župna crkva<br />
Sv. Obitelji – Kupres<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Njemačkoj,<br />
instalirane 2006.<br />
godine. Posjeduju 2<br />
manuala, pedal i 20<br />
registara.<br />
Elektromagnetne su<br />
trakture.<br />
Župna crkva Presvetog<br />
Trojstva – Novo Sarajevo<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />
Njemačkoj, instalirane 2008.<br />
godine. Izradila ih je tvrtka<br />
Späth 1964. godine. Imaju 2<br />
manuala, pedal i 28 registara.<br />
Elektromagnetne su trakture.<br />
Župna crkva Sv. Vida<br />
– Vidovice<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Austriji, instalirane<br />
2009. Izradio ih je<br />
Fritz Mertel 1950., a<br />
obnovio i proširio<br />
Anton Škrabl 2009. godine.<br />
Posjeduju 3 manuala, pedal i 37 zvučnih registara. Elektromagnetne<br />
su trakture. Trenutačno su najveće <strong>orgulje</strong> u BiH.<br />
Katedrala Presvetog Srca<br />
Isusova – Sarajevo<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />
Njemačkoj, instalirane 2009.<br />
godine. Izradio ih je Paul Sattel –<br />
Speyer 1958. godine. Imaju 2<br />
manuala, pedal i 6 registara.<br />
Elektromagnetne su trakture.<br />
Samostanska crkva zajednice<br />
KBLJ - Kraljice svete<br />
krunice – Sarajevo<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />
Švicarskoj, instalirane 2009.<br />
godine. Izradila ih je tvrtka<br />
Walcker 1976. godine. Imaju<br />
1 manual, pedal i 6 registara.<br />
Mehaničke su trakture.
Župna crkva Presvetog<br />
Trojstva – Novi Travnik<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />
u Njemačkoj, djelomično<br />
instalirane 2008. godine.<br />
Posjeduju 3 manuala, pedal i<br />
40 registara. Elektromagnetne<br />
su trakture.<br />
Župna crkva<br />
Imena Marijina<br />
– Oštra Luka –<br />
Bok<br />
Rabljene <strong>orgulje</strong><br />
nabavljene u Sloveniji,<br />
instalirane<br />
2010. godine.<br />
Izradio ih je<br />
Franc Jenko 1961.<br />
godine. Imaju 2<br />
manuala, pedal i 22 zvučna registra. Pneumatske su trakture.<br />
Uništene <strong>orgulje</strong> u Vrhbosanskoj <strong>nadbiskupiji</strong><br />
između 1992.-1995. godine<br />
Ovaj zadnji nesretni rat je, između ostalih nedaća, porušio<br />
mnoge crkve, a zajedno s crkvama stradao je i priličan broj<br />
klasičnih orgulja. Pođimo redom:<br />
Župna crkva Sv.<br />
Juraja u Derventi<br />
posjeduje <strong>orgulje</strong><br />
1982. god. zalaganjem<br />
† kapelana<br />
Bože Markotića i<br />
† župnika Stjepana<br />
Jularića. Orgulje su<br />
imale 2 manuala,<br />
pedal, 14 registara,<br />
električnu trakturu,<br />
a izradio ih je Josef<br />
Bittner iz Aichstätta, opus 202. Crkva je minirana u lipnju 1992.<br />
od srpskih postrojbi.<br />
Samostanska i župna crkva Sv. Marka u Plehanu<br />
posjeduje <strong>orgulje</strong> 1964. godine. Izradio ih je Jenko Franc iz<br />
Ljubljane, opus 107. Orgulje su imale 2 manuala, pedal, 24<br />
registra i pneumatsku trakturu. Crkva i samostan su minirani 2.<br />
srpnja 1992. god. od srpskih snaga.<br />
Svetište sv. Leopolda u Maglaju je također imalo<br />
<strong>orgulje</strong>. Tadašnji župnik vlč. Anto Baković izgradio je crkvu<br />
(1978.) i naručio nove <strong>orgulje</strong> od F. A. Sobana iz Zagreba.<br />
Orgulje su imale 2 manuala, pedal, petnaestak registara i<br />
električnu trakturu. Srpske snage su crkvu granatama teško<br />
4<br />
oštetile, a tijekom<br />
rata muslimanske<br />
snage su crkvu<br />
devastirale i <strong>orgulje</strong><br />
u cijelosti uništile.<br />
Župna crkva sv. Josipa u Zenici pred sam rat iz<br />
Njemačke dobiva rabljene <strong>orgulje</strong> zalaganjem vlč. Franje Skoka<br />
rodom iz Zenice. Rat i nestašica novaca spriječili su montiranje<br />
orgulja. Imale su 2 manuala, pedal i 17 registara.<br />
Samostansku i župnu<br />
crkvu sv. Franje Asiškog<br />
u Gučoj Gori 1945. god.<br />
zapališe partizani. Požar<br />
je uništio sve što je bilo<br />
vrijedno: arhiv, knjižnica<br />
kao i <strong>orgulje</strong>. Prije ovog<br />
zadnjeg rata ponovno<br />
su nabavljene klasične<br />
<strong>orgulje</strong>. Crkva i samostan<br />
su tijekom rata devastirani<br />
od muslimanskih snaga, a ujedno su stradale i <strong>orgulje</strong>.<br />
Župna crkva Uznesenja BDM u Docu posjeduje<br />
<strong>orgulje</strong> 1845./1847. god. One su bile djelo nepoznatog talijanskog<br />
majstora, a imale su jedan manual, pedal, 10 registara i<br />
mehaničku trakturu. Crkva je tijekom rata devastirana od muslimanskih<br />
snaga, a <strong>orgulje</strong> su potpuno uništene.<br />
Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Travniku je<br />
također u ratu bila devastirana od muslimanskih snaga, a <strong>orgulje</strong><br />
oštećene. Orgulje je izgradio Vjenceslav Holub iz Požege 1910.<br />
god. Imaju jedan manual, pedal, 8 registara i pneumatske su<br />
trakture. Nedavno su obnovljene.<br />
Orgulje sjemenišne crkve sv. Alojzija u Travniku<br />
nabavljene su 1891. god. od svjetski poznate tvrtke Rieger. Orgulje<br />
imaju 2 manuala, pedal, 15 registara i mehaničke su trakture.<br />
Komunisti su 1945. god. zabranili rad sjemeništa, a crkvu<br />
pretvorili u skladište. Crkva je više puta devastirana, kao i<br />
<strong>orgulje</strong>. Sve metalne cijevi orgulja bile su zgnječene, a neki registri<br />
su nedostajali. Zalaganjem bivšeg ravnatelja KŠC-a „Petar<br />
Barbarić“ preč. dr. Pere Pranjića, <strong>orgulje</strong> su obnovljene, a radove<br />
je izveo brat salezijanac Mijo Prskalo, rodom iz Uzdola.<br />
Crkva sv. Vinka u Sarajevu je također imala vrijedne<br />
<strong>orgulje</strong> nabavljene 1898. god. od tvrtke Heferer iz Zagreba. Imale<br />
su jedan manual, pedal, 11 registara i kombinaciju mehaničko -<br />
pneumatske trakture. Tijekom rata crkva je granatirana i teško<br />
oštećena, a <strong>orgulje</strong> su potpuno uništene.<br />
Župna crkva Prečistog Srca Marijinog u Skopaljskoj<br />
Gračanici zalaganjem † župnika Ante Bajića nabavila<br />
je <strong>orgulje</strong> u jesen 1979. godine. Orgulje su dar župe sv. Martina<br />
iz Augsburga. Sagradila ih je firma Georg Heckl iz Augsburga<br />
1936. godine. Orgulje su imale 2 manuala, pedal, 17 registara i<br />
pneumatsku trakturu. Crkva je u ratu teško oštećena i demolirana
od pripadnika muslimanskih<br />
snaga, a<br />
<strong>orgulje</strong> potpuno<br />
uništene.<br />
Od predratnih 27 orgulja, koliko ih je bilo u Vrhbosanskoj<br />
<strong>nadbiskupiji</strong>, uništeno ih je 8, a nekoliko ih je teško ili lakše<br />
oštećeno. Nakon rata nabavljene su <strong>orgulje</strong> u ovim župama<br />
(crkvama): Novi Travnik (župe Presvetog Trojstva i Uzašašća<br />
Gospodinova), Vitez, Kupres, kapelica Vrhbosanske bogoslovije,<br />
Novo Selo - Balegovac, Vidovice, crkva Kraljice svete krunice -<br />
Sarajevo, Katedrala (male <strong>orgulje</strong>), Presveto Trojstvo - Novo<br />
Sarajevo i Oštra Luka - Bok.<br />
Župe Sv. Martin - Bučići, Sv. Ivan Krstitelj - Podmilačje<br />
i Sv. Ana - Domaljevac, također su nabavile rabljene <strong>orgulje</strong>, ali<br />
ih još nisu montirale. Danas klasičnih orgulja u Vrhbosanskoj<br />
<strong>nadbiskupiji</strong> brojimo 30.<br />
Tekst i fotografije: Marko Stanušić<br />
5