20.01.2013 Views

orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija

orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija

orgulje u vrhbosanskoj nadbiskupiji - Vrhbosanska nadbiskupija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ORGULJE U VRHBOSANSKOJ NADBISKUPIJI<br />

Orgulje u BiH prvi put se spominju davne 1446. godine.<br />

Riječ je o malim, tzv. portativ orguljama koje su bile na<br />

dvoru hercega Stjepana Vukčića Kosače a navode se u<br />

njegovom testamentu: «Jedan organić sa cijevima od srebra»<br />

(Muzička enciklopedija 1, Zagreb 1971. str. 231). Prve crkvene<br />

<strong>orgulje</strong> koje se u Bosni spominju (i koje nisu sačuvane), imala je<br />

franjevačka samostanska i župna crkva u Fojnici 1801. godine.<br />

Razlog zašto nalazimo crkvene <strong>orgulje</strong> u BiH tako kasno jest pad<br />

Bosne pod otomansku vlast (1463.-1878.), koja nije dozvoljavala<br />

gradnju crkava od čvrstog materijala, a postojeće su u više<br />

navrata paljene i rušene. Dolaskom Austrougarske monarhije<br />

stanje se bitno popravlja. Ovdje donosim letimični pregled<br />

sadašnjih orgulja u Vrhbosanskoj <strong>nadbiskupiji</strong> počevši od<br />

najstarijih:<br />

Župna crkva Uznesenja<br />

BDM – Tolisa<br />

Orgulje kupljene od crkve sv.<br />

Petra i Pavla u Osijeku 1895.<br />

godine.<br />

Izradio ih je orguljar Caspar<br />

Fischer iz Apatina 1804.<br />

godine.<br />

Posjeduju 2 manuala, skraćeni<br />

pedal i 13 zvučnih registara.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

Po godini gradnje, <strong>orgulje</strong> u<br />

Tolisi su najstarije <strong>orgulje</strong> u<br />

BiH.<br />

Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja<br />

– Kraljeva Sutjeska<br />

Orgulje su kupljene 1865. godine<br />

od mađarske firme Ifju Orzág<br />

Sándor – Pesten.<br />

Imaju 4 registra, 1 manual i mehaničku<br />

trakturu. To su najstarije<br />

sačuvane <strong>orgulje</strong> u BiH nabavljene<br />

u vrijeme turske vlasti.<br />

Katedrala Presvetog Srca<br />

Isusova – Sarajevo<br />

Izradila ih je tvrtka Heferer<br />

iz Zagreba 1885. godine.<br />

Bile su najprije izložene na<br />

izložbi u Budimpešti, gdje<br />

su zapažene i nagrađene.<br />

Za katedralu su kupljene i<br />

instalirane u ljeto 1889.<br />

godine.<br />

Posjeduju 2 manuala, pedal<br />

i 22 zvučna registra.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

1<br />

Sjemenišna crkva Sv.<br />

Alojzija – Travnik<br />

Orgulje je izradila tvrtka<br />

Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa<br />

(Šlezija) 1891.<br />

godine.<br />

Imaju 2 manuala, pedal i<br />

15 zvučnih registara.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

Župna crkva Duha Svetog –<br />

Fojnica<br />

Orgulje je izradila tvrtka<br />

Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa<br />

(Šlezija) 1896. godine.<br />

Posjeduju 1 manual, pedal i 7<br />

zvučnih registara. Mehaničke su<br />

trakture.<br />

Sjemenišna crkva<br />

Sv. Ćirila i Metoda<br />

– Sarajevo<br />

Orgulje je izradila<br />

tvrtka Gebrüder<br />

Rieger iz Jägerndorfa<br />

(Šlezija)<br />

1904. godine.<br />

Imaju 2 manuala,<br />

pedal i 15 zvučnih<br />

registara. Pneumatske<br />

su trakture.<br />

Župna crkva Sv.<br />

Ivana Krstitelja –<br />

Kraljeva Sutjeska<br />

Druge, veće <strong>orgulje</strong><br />

koje su smještene na<br />

koru, izradila je<br />

tvrtka Heferer 1909.<br />

godine. Posjeduju 2<br />

manuala, pedal i 13<br />

registara. Pneumatske<br />

su trakture.<br />

Župna crkva Sv.<br />

Ivana Krstitelja –<br />

Travnik<br />

Orgulje su nabavljene i<br />

postavljene u prosincu<br />

1910. godine. Izradio<br />

ih je orguljar Venceslav<br />

Holub iz Požege.<br />

Imaju 1 manual, pedal<br />

i 8 zvučnih registara.<br />

Pneumatske su<br />

trakture.


Samostanska crkva -<br />

Visoko<br />

Orgulje je izradio češki<br />

orguljar Jan Tuček – Hora<br />

Kutna 1914. godine.<br />

Imaju 2 manuala, pedal i<br />

8 registara. Pneumatske<br />

su trakture.<br />

Samostanska crkva Sv.<br />

Ante – Bistrik –<br />

Sarajevo<br />

Orgulje su nabavljene<br />

1926. godine. Izradila ih<br />

je tvrtka Gebrüder Rieger<br />

iz Jägerndorfa (Šlezija).<br />

Imaju 2 manuala, pedal i<br />

19 zvučnih registara.<br />

Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Ilije – Zenica<br />

Orgulje su postavljene 1933.<br />

godine, a izradila ih je tvrtka<br />

Heferer iz Zagreba. Imaju 1<br />

manual, pedal i 8 registara.<br />

Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Uznesenja<br />

BDM - Kreševo<br />

Prve <strong>orgulje</strong> koje se<br />

spominju datiraju iz<br />

1804. godine koje nisu<br />

sačuvane. Današnje<br />

<strong>orgulje</strong> izradila je tvrtka<br />

Heferer iz Zagreba<br />

1957. godine. U novosagrađenu<br />

crkvu <strong>orgulje</strong> su premještene 1970. godine. Tom prilikom<br />

su proširene za 8 registara. Današnje <strong>orgulje</strong> imaju 2<br />

manuala, pedal i 25 zvučnih registara. Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Sv.<br />

Petra i Pavla – Tuzla<br />

Orgulje su nabavljene<br />

1961. godine. Bile su<br />

smještene najprije u<br />

staroj crkvi a zatim<br />

premještene u novu<br />

crkvu. Izradio ih je<br />

slovenski orguljar<br />

Franc Jenko.<br />

Posjeduju 2 manuala,<br />

pedal i 17 registara. Pneumatske su trakture.<br />

2<br />

Župna crkva Uznesenja<br />

BDM – Gornji Vakuf –<br />

Uskoplje<br />

Orgulje je izradio orguljar<br />

Anton Jenko iz<br />

Ljubljane 1970. godine.<br />

Imaju 2 manuala, pedal i<br />

17 zvučnih registara.<br />

Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Ante –<br />

Bugojno<br />

Orgulje su nabavljene 1979.<br />

godine. Izradio ih je orguljar<br />

Anton Jenko. Imaju 2 manuala,<br />

pedal i 27 zvučnih registara.<br />

Elektromagnetne su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Ante –<br />

Busovača<br />

Prve <strong>orgulje</strong> nabavljene su<br />

1912. a izradio ih je Venceslav<br />

Holub. Imale su 1 manual,<br />

pedal i 9 registara.<br />

Današnje <strong>orgulje</strong> preradio<br />

je i proširio Anton Jenko<br />

1980. godine. Imaju 2<br />

manuala, pedal i 17 zvučnih registara. Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Josipa –<br />

Zavidovići<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> iz Njemačke<br />

nabavljene su i instalirane<br />

1983. godine. Izradio ih<br />

je Julius Zwirner – München<br />

– Landshut. Imaju 2 manuala,<br />

pedal i 14 registara.<br />

Pneumatske su trakture.<br />

Župna crkva Sv.<br />

Barbare – Breza<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> iz<br />

Njemačke kupljene<br />

i instalirane 1985.<br />

godine. Orgulje ih je<br />

izradio njemački<br />

orguljar Josef<br />

Bittner iz Eichstätta.<br />

Imaju 2 manuala, pedal i 10 registara. Pneumatske su trakture.


Župna crkva Sv.<br />

Josipa – Marijin Dvor<br />

– Sarajevo<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

iz Njemačke 1989.<br />

godine. Izradio ih je orguljar<br />

Ludwig Wastlhuber<br />

– Mühldorf -<br />

Mössling. Imaju 2 manuala, pedal i 19 registara. Pneumatske<br />

su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Juraja<br />

– Vitez<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Njemačkoj, instalirane<br />

1997. godine.<br />

Izradio ih je majstor<br />

Werner Owart – Ludwigshafen<br />

/ Rh. 1962. godine.<br />

Posjeduju 2 manuala, pedal i 21 zvučni registar. Elektromagnetne<br />

su trakture.<br />

Župna crkva Uzašašća<br />

Gospodinova - Novi<br />

Travnik<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Njemačkoj, instalirane<br />

1997. godine. Imaju<br />

2 manuala, pedal i 11 registara.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

Sjemenišna kapela<br />

Vrhbosanske katoličke<br />

bogoslovije –<br />

Sarajevo<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Nizozemskoj,<br />

instalirane 2004. godine.<br />

Imaju 1 manual,<br />

pedal i 4 registra.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Petra i Pavla<br />

– Novo Selo – Balegovac<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />

Njemačkoj, instalirane 2005.<br />

godine. Izradio ih je Norbert<br />

Mirna 1963. Posjeduju 1<br />

manual, pedal i 4 registra.<br />

Mehaničke su trakture.<br />

3<br />

Župna crkva<br />

Sv. Obitelji – Kupres<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Njemačkoj,<br />

instalirane 2006.<br />

godine. Posjeduju 2<br />

manuala, pedal i 20<br />

registara.<br />

Elektromagnetne su<br />

trakture.<br />

Župna crkva Presvetog<br />

Trojstva – Novo Sarajevo<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />

Njemačkoj, instalirane 2008.<br />

godine. Izradila ih je tvrtka<br />

Späth 1964. godine. Imaju 2<br />

manuala, pedal i 28 registara.<br />

Elektromagnetne su trakture.<br />

Župna crkva Sv. Vida<br />

– Vidovice<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Austriji, instalirane<br />

2009. Izradio ih je<br />

Fritz Mertel 1950., a<br />

obnovio i proširio<br />

Anton Škrabl 2009. godine.<br />

Posjeduju 3 manuala, pedal i 37 zvučnih registara. Elektromagnetne<br />

su trakture. Trenutačno su najveće <strong>orgulje</strong> u BiH.<br />

Katedrala Presvetog Srca<br />

Isusova – Sarajevo<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />

Njemačkoj, instalirane 2009.<br />

godine. Izradio ih je Paul Sattel –<br />

Speyer 1958. godine. Imaju 2<br />

manuala, pedal i 6 registara.<br />

Elektromagnetne su trakture.<br />

Samostanska crkva zajednice<br />

KBLJ - Kraljice svete<br />

krunice – Sarajevo<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene u<br />

Švicarskoj, instalirane 2009.<br />

godine. Izradila ih je tvrtka<br />

Walcker 1976. godine. Imaju<br />

1 manual, pedal i 6 registara.<br />

Mehaničke su trakture.


Župna crkva Presvetog<br />

Trojstva – Novi Travnik<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong> nabavljene<br />

u Njemačkoj, djelomično<br />

instalirane 2008. godine.<br />

Posjeduju 3 manuala, pedal i<br />

40 registara. Elektromagnetne<br />

su trakture.<br />

Župna crkva<br />

Imena Marijina<br />

– Oštra Luka –<br />

Bok<br />

Rabljene <strong>orgulje</strong><br />

nabavljene u Sloveniji,<br />

instalirane<br />

2010. godine.<br />

Izradio ih je<br />

Franc Jenko 1961.<br />

godine. Imaju 2<br />

manuala, pedal i 22 zvučna registra. Pneumatske su trakture.<br />

Uništene <strong>orgulje</strong> u Vrhbosanskoj <strong>nadbiskupiji</strong><br />

između 1992.-1995. godine<br />

Ovaj zadnji nesretni rat je, između ostalih nedaća, porušio<br />

mnoge crkve, a zajedno s crkvama stradao je i priličan broj<br />

klasičnih orgulja. Pođimo redom:<br />

Župna crkva Sv.<br />

Juraja u Derventi<br />

posjeduje <strong>orgulje</strong><br />

1982. god. zalaganjem<br />

† kapelana<br />

Bože Markotića i<br />

† župnika Stjepana<br />

Jularića. Orgulje su<br />

imale 2 manuala,<br />

pedal, 14 registara,<br />

električnu trakturu,<br />

a izradio ih je Josef<br />

Bittner iz Aichstätta, opus 202. Crkva je minirana u lipnju 1992.<br />

od srpskih postrojbi.<br />

Samostanska i župna crkva Sv. Marka u Plehanu<br />

posjeduje <strong>orgulje</strong> 1964. godine. Izradio ih je Jenko Franc iz<br />

Ljubljane, opus 107. Orgulje su imale 2 manuala, pedal, 24<br />

registra i pneumatsku trakturu. Crkva i samostan su minirani 2.<br />

srpnja 1992. god. od srpskih snaga.<br />

Svetište sv. Leopolda u Maglaju je također imalo<br />

<strong>orgulje</strong>. Tadašnji župnik vlč. Anto Baković izgradio je crkvu<br />

(1978.) i naručio nove <strong>orgulje</strong> od F. A. Sobana iz Zagreba.<br />

Orgulje su imale 2 manuala, pedal, petnaestak registara i<br />

električnu trakturu. Srpske snage su crkvu granatama teško<br />

4<br />

oštetile, a tijekom<br />

rata muslimanske<br />

snage su crkvu<br />

devastirale i <strong>orgulje</strong><br />

u cijelosti uništile.<br />

Župna crkva sv. Josipa u Zenici pred sam rat iz<br />

Njemačke dobiva rabljene <strong>orgulje</strong> zalaganjem vlč. Franje Skoka<br />

rodom iz Zenice. Rat i nestašica novaca spriječili su montiranje<br />

orgulja. Imale su 2 manuala, pedal i 17 registara.<br />

Samostansku i župnu<br />

crkvu sv. Franje Asiškog<br />

u Gučoj Gori 1945. god.<br />

zapališe partizani. Požar<br />

je uništio sve što je bilo<br />

vrijedno: arhiv, knjižnica<br />

kao i <strong>orgulje</strong>. Prije ovog<br />

zadnjeg rata ponovno<br />

su nabavljene klasične<br />

<strong>orgulje</strong>. Crkva i samostan<br />

su tijekom rata devastirani<br />

od muslimanskih snaga, a ujedno su stradale i <strong>orgulje</strong>.<br />

Župna crkva Uznesenja BDM u Docu posjeduje<br />

<strong>orgulje</strong> 1845./1847. god. One su bile djelo nepoznatog talijanskog<br />

majstora, a imale su jedan manual, pedal, 10 registara i<br />

mehaničku trakturu. Crkva je tijekom rata devastirana od muslimanskih<br />

snaga, a <strong>orgulje</strong> su potpuno uništene.<br />

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Travniku je<br />

također u ratu bila devastirana od muslimanskih snaga, a <strong>orgulje</strong><br />

oštećene. Orgulje je izgradio Vjenceslav Holub iz Požege 1910.<br />

god. Imaju jedan manual, pedal, 8 registara i pneumatske su<br />

trakture. Nedavno su obnovljene.<br />

Orgulje sjemenišne crkve sv. Alojzija u Travniku<br />

nabavljene su 1891. god. od svjetski poznate tvrtke Rieger. Orgulje<br />

imaju 2 manuala, pedal, 15 registara i mehaničke su trakture.<br />

Komunisti su 1945. god. zabranili rad sjemeništa, a crkvu<br />

pretvorili u skladište. Crkva je više puta devastirana, kao i<br />

<strong>orgulje</strong>. Sve metalne cijevi orgulja bile su zgnječene, a neki registri<br />

su nedostajali. Zalaganjem bivšeg ravnatelja KŠC-a „Petar<br />

Barbarić“ preč. dr. Pere Pranjića, <strong>orgulje</strong> su obnovljene, a radove<br />

je izveo brat salezijanac Mijo Prskalo, rodom iz Uzdola.<br />

Crkva sv. Vinka u Sarajevu je također imala vrijedne<br />

<strong>orgulje</strong> nabavljene 1898. god. od tvrtke Heferer iz Zagreba. Imale<br />

su jedan manual, pedal, 11 registara i kombinaciju mehaničko -<br />

pneumatske trakture. Tijekom rata crkva je granatirana i teško<br />

oštećena, a <strong>orgulje</strong> su potpuno uništene.<br />

Župna crkva Prečistog Srca Marijinog u Skopaljskoj<br />

Gračanici zalaganjem † župnika Ante Bajića nabavila<br />

je <strong>orgulje</strong> u jesen 1979. godine. Orgulje su dar župe sv. Martina<br />

iz Augsburga. Sagradila ih je firma Georg Heckl iz Augsburga<br />

1936. godine. Orgulje su imale 2 manuala, pedal, 17 registara i<br />

pneumatsku trakturu. Crkva je u ratu teško oštećena i demolirana


od pripadnika muslimanskih<br />

snaga, a<br />

<strong>orgulje</strong> potpuno<br />

uništene.<br />

Od predratnih 27 orgulja, koliko ih je bilo u Vrhbosanskoj<br />

<strong>nadbiskupiji</strong>, uništeno ih je 8, a nekoliko ih je teško ili lakše<br />

oštećeno. Nakon rata nabavljene su <strong>orgulje</strong> u ovim župama<br />

(crkvama): Novi Travnik (župe Presvetog Trojstva i Uzašašća<br />

Gospodinova), Vitez, Kupres, kapelica Vrhbosanske bogoslovije,<br />

Novo Selo - Balegovac, Vidovice, crkva Kraljice svete krunice -<br />

Sarajevo, Katedrala (male <strong>orgulje</strong>), Presveto Trojstvo - Novo<br />

Sarajevo i Oštra Luka - Bok.<br />

Župe Sv. Martin - Bučići, Sv. Ivan Krstitelj - Podmilačje<br />

i Sv. Ana - Domaljevac, također su nabavile rabljene <strong>orgulje</strong>, ali<br />

ih još nisu montirale. Danas klasičnih orgulja u Vrhbosanskoj<br />

<strong>nadbiskupiji</strong> brojimo 30.<br />

Tekst i fotografije: Marko Stanušić<br />

5

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!