starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba
starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba
starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Predavanje V<br />
OBLICI, VRSTE PRIVREĐIVANJA,<br />
SAOBRAĆAJ I TRANSPORT<br />
dr Anđelija Ivkov-Džigurski
Epohu prvobitne zajednice obično delimo na dva stadijuma:<br />
1. divljaštvo – je onaj period kada još nema ratarstva i stočarstva,<br />
kada su ljudi bili bez pravih oruđa i oružja, u neprekidnom kretanju<br />
2. varvarstvo – je period gde ljudi poznaju ratarstvo i stočarstvo<br />
i kada se javljaju prvi zanati<br />
Svi članovi grupe su privređivali ravnopravno<br />
Postojala pirodna podela posla
LOV - jedan od najstarijih oblika privređivanja kod ljudi<br />
� Bušmani - lov na antilopu<br />
�Eskimi - lov na vukove<br />
�Pigmeji – lov na slona<br />
� Za stare Etrurce postoje pomeni da su u lovu koristili i muziku<br />
� U feudalnom periodu je bio poznat lov sa sokolima<br />
• U jednom periodu lov je bio privilegija bogatih – lov na lisice<br />
• Danas zabava, hobi, jedan vid turizma
IV vek - Sicilija<br />
XVII vek - Indija<br />
Tutankamon<br />
Kralj Čarls – Engleska – XVII vek
Artemida i Diana
Tanzanijski Barabaizi
RIBOLOV<br />
-Kormoran<br />
-“otrovne trave”
Francuska Gvajana<br />
Gana
Ribolov u Vojvodini<br />
Pojam Slovena se poistovećivao sa pojmom ribar<br />
U neolitskom periodu stanovnik Panonske nizije bavio se ribolovom<br />
Naročito se razvija polovinom XVIII veka naseljavanjem nemačkog stanovništva<br />
Freska “Čudesni ribolov”<br />
Novo Hopovo 1608.
RATARSTVO<br />
1. Trojni sistem - Odmaranje zemlje<br />
2. Obrada<br />
3. Djubrenje (Peru – guam)<br />
4. Navodnjavanje (Egipat, Rim – akvadukti)<br />
5. Isušivanje (Vojvodina)<br />
Odžaci<br />
Magija<br />
•Meksikanaci i crnaci u Africi<br />
•Prednja Azija – Magna Mater<br />
• Zaštitnice zemlje – Cerera, Demetra<br />
•Istočna Srbija<br />
1. lokalitetu Donja Branjevina<br />
2. 21.3.1989.god<br />
3. Stara oko 3000 god<br />
Crvenokosa boginja
Mlaćenje žita:<br />
•Stari Rimljani<br />
•Baski u Pirinejima i Arapi<br />
•Bugarska i Makedonija
duvan<br />
grožđe<br />
tulipani<br />
šljive<br />
kafa<br />
šećerna trka
Polje pirinča<br />
Etiopija<br />
Polje čaja<br />
Indija
STOČARSTVO<br />
SAD<br />
Honduras<br />
Mauritanija<br />
Uganda
Zanati<br />
Pod zanatima se podrazumeva ljudski rad kojim pojedinci ili grupe obrađuju<br />
ili prerađuju pojedine sirovine ili predmete, dovodeći ih u stanje i oblik<br />
korisne za široku upotrebu<br />
udruženja zanatlija - esnafi<br />
“nema trgovina”<br />
Trgovina<br />
Stoka je od davnina imala platežnu vrednost o čemu svedoče i pojedini nazivi:<br />
•Indija - „čiraja“ je naziv za novac, a potiče od reči „čija“ što znači stoka<br />
•Stari Rimljani – „pekunia“ je termina za novac od „pekunis“ što takođe znači stoka<br />
•Kod naših naroda se govorilo blago za stoku<br />
•Kod afričkih crnaca i danas stoka ima platežno sredstvo, a kod Arapa su to kamile<br />
1. Kina – metalni novac koji je ličio na mali mač<br />
2. Grčka – u obliku lava<br />
3. Stari Meksiko – srebrni prah<br />
4. Atinjani – srebrne kuglice<br />
5. Mađari i Hrvati – kože životinja (kuna)<br />
6. Poljska – med<br />
7. Slovenski narodi – platno, platiti<br />
8. Američki Indijanci – kožni pojasevi
Sirakuza<br />
Grcko-rimski<br />
Jevrejski V vek<br />
Gvatemala
Japan
Drvo<br />
Primitivni načini obrade materijala<br />
Kora drveta se koristi na razne načine:<br />
•u tropskim predelima se ona tuče, kvasi, gnječi, maže i tako preparira<br />
•U Indoneziji je lepo obrađena kora poznata pod nazivom „tapa“<br />
•Iz nekih se izvlače vlakna za pletenje, predenje i tkanje<br />
•Na Korzici se od hrasta dobija pluta<br />
Sokovi pojedinih drvenastih biljaka se koriste u različite svrhe
Meksiko - Majka agava<br />
•sok, koji je sličan mleku, a kada<br />
uskisne i provri sličan je pivu<br />
•Stara stabla se upotrebljavaju za<br />
stanove i ogrev<br />
•Trnje umesto šila<br />
•Vlakna listova kao konac<br />
•Sredina listova zamenjuje sapun<br />
Svakako jedna od<br />
najpoznatijih proizvoda koji<br />
povezujemo sa biljkom Agava<br />
jest Mezcal, meksičko<br />
nacionalno piće, odnosno<br />
Tekila, njegova podvrsta koja<br />
se proizvodi isključivo od<br />
plave Agave.
Trska, bambus, rotang
Životinjski proizvodi<br />
Koža je jedan od najstarijih materijala koju je čovek koristio<br />
Pored kože ljudi su koristili:<br />
1. Creva – tetive za luk, žice za muzičke instrumente<br />
2. Bubreg – kao kesa ili torba<br />
3. Salo i loj - za osvetljenje<br />
4. Perje – za strelice, za ukrase, za pisanje, za jastuke<br />
5. Kora jajeta – kao posude, kao ukrasi<br />
6. Školjke – kao posude, ukrasi, platežno sredstvo
Od pletenja do šivenja<br />
1. pletenje<br />
2. valjanje<br />
Valjanjem se od vune dobija<br />
pustina (pust ili filc)<br />
•Mongoli prave jurte od pustine<br />
•Rimljani su od pustine pravili kape pileus koje su davane oslobođenicima od ropstva<br />
•Albansko keče je takođe od pustine<br />
3. tkanje - razboj<br />
4. predenje – vreteno, preslica<br />
5. šivenje<br />
Bojenje<br />
Pranje
Torontalski ćilim<br />
•1867. god Pariz<br />
• Julijana Laković iz<br />
Kikinde
Kamen<br />
Paleolit – <strong>starije</strong> <strong>kameno</strong> <strong>doba</strong><br />
<strong>Neolit</strong> - <strong>mlađe</strong> <strong>kameno</strong> <strong>doba</strong><br />
Pravljenje otrova<br />
Zemlja<br />
•Stari Gali su mazali strele kukurekom<br />
•Američki Indijanci su od biljnih sokova spremali urare ili kurare<br />
•U vreme Španskih osvajanja su se branili dimom od ljute paprike<br />
•U Okeaniji su strelice zabadali u lešinu koja se raspada<br />
•Skiti su spremali otrov od ljudske krvi<br />
•Bušmani zmijama odsecaju glave i gnječe da dobiju kap otrova<br />
•U tropskoj Americi se love posebne vrste žaba<br />
•Pigmeji spremaju otrov od mrava i škorpiona<br />
•Danas postoji niz sintetičkih otrovnih supstanci<br />
Metal
VATRA<br />
• Neko biće zagrizlo Sunce<br />
• U Melaneziji su smatrali da je lasta sa neba donela vatru<br />
• Severni narodi veruju da je to uradio jelen<br />
• Kod Pigmeja postoji verovanje da je vatru doneo heroj – božanstvo Mahui<br />
• Stari Heleni su verovali da je oganj doneo Prometej<br />
• Prema hrišćanstvu - arhangel Mihajlo<br />
• Kod naših naroda - Sveti Sava
XX vek - Minkopi na Andamanskim ostrvima<br />
i Papuanci na Novoj Gvineji<br />
Vestalke u Starom Rimu<br />
Božanstva<br />
Hephaestus – Grčka<br />
Vulkan - Rim
Saobraćajem mi možemo smatrati pokretljivost ljudi na kopnu,<br />
u vodi i vazduhu, kao i međusobne veze između njih.<br />
-Prva pomoć su bila razna pomagala za nošenje tereta<br />
-Indijanci u Južnoj Americi – mreže<br />
- Indijanci u Severnoj Americi – dve motke<br />
- severni narodi – saonice<br />
Na neravnom terenu: oblice, točkovi<br />
Važnost puteva:<br />
• kefalije – Dušanov zakonik<br />
• derbendžije – Turci<br />
Na vodi:<br />
-Splavovi<br />
-Čunovi<br />
-Čamci<br />
• Eskimi: kajak (M), umijak (F)<br />
• Tigar i Eufrat - gufe
•Kod starih Peruanaca – pošta se odvijala štafetno<br />
•U starom Rimu je bila razvijena vesnička služba, a vesnici su imali u rukama bič<br />
•U mnogim zemljama je u upotrebi bio rog, koji je i ostao simbol pošte<br />
•U turskom periodu nosioci vesti „tatari“ su jahali konje<br />
i smenjivali se na određenim rastojanjima<br />
•Neki narodi su koristili golubove<br />
•Neki narodi su koristili zvuke, pored ljudskog glasa, tu ulogu su imali i:<br />
•Bubnjevi „tam-tam“ u Africi<br />
•Dobošari u selima u Vojvodini<br />
•Zvona na crkvi<br />
•Morzeova azbuka<br />
Neki narodi su koristili plamen i dim:<br />
•Stari Grci – su imali ugovorene znake<br />
(vest o ishodu bitke kod Salamine prenesena za 24h do Delfa ,<br />
na rastojanju od 80km)<br />
•Kod starih Persijanaca su postojale kule iz kojih se vatrama prenosila vest<br />
•Grčki istoričar Polibije je dao ideju izgradnje kula sa 24 proreza na vrhu,<br />
koliko je slova imala grčka azbuka<br />
•Kuk, pominje da su se australijski domoroci sporazumevali po gustini i boji dima<br />
•Stočari na Velebitu su se sporazumevali na sličan način
OBLICI I VRSTE PRIVREĐIVANJA<br />
SAOBRAĆAJ I TRANSPORT