30.01.2013 Views

starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba

starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba

starije kameno doba Neolit - mlađe kameno doba

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Predavanje V<br />

OBLICI, VRSTE PRIVREĐIVANJA,<br />

SAOBRAĆAJ I TRANSPORT<br />

dr Anđelija Ivkov-Džigurski


Epohu prvobitne zajednice obično delimo na dva stadijuma:<br />

1. divljaštvo – je onaj period kada još nema ratarstva i stočarstva,<br />

kada su ljudi bili bez pravih oruđa i oružja, u neprekidnom kretanju<br />

2. varvarstvo – je period gde ljudi poznaju ratarstvo i stočarstvo<br />

i kada se javljaju prvi zanati<br />

Svi članovi grupe su privređivali ravnopravno<br />

Postojala pirodna podela posla


LOV - jedan od najstarijih oblika privređivanja kod ljudi<br />

� Bušmani - lov na antilopu<br />

�Eskimi - lov na vukove<br />

�Pigmeji – lov na slona<br />

� Za stare Etrurce postoje pomeni da su u lovu koristili i muziku<br />

� U feudalnom periodu je bio poznat lov sa sokolima<br />

• U jednom periodu lov je bio privilegija bogatih – lov na lisice<br />

• Danas zabava, hobi, jedan vid turizma


IV vek - Sicilija<br />

XVII vek - Indija<br />

Tutankamon<br />

Kralj Čarls – Engleska – XVII vek


Artemida i Diana


Tanzanijski Barabaizi


RIBOLOV<br />

-Kormoran<br />

-“otrovne trave”


Francuska Gvajana<br />

Gana


Ribolov u Vojvodini<br />

Pojam Slovena se poistovećivao sa pojmom ribar<br />

U neolitskom periodu stanovnik Panonske nizije bavio se ribolovom<br />

Naročito se razvija polovinom XVIII veka naseljavanjem nemačkog stanovništva<br />

Freska “Čudesni ribolov”<br />

Novo Hopovo 1608.


RATARSTVO<br />

1. Trojni sistem - Odmaranje zemlje<br />

2. Obrada<br />

3. Djubrenje (Peru – guam)<br />

4. Navodnjavanje (Egipat, Rim – akvadukti)<br />

5. Isušivanje (Vojvodina)<br />

Odžaci<br />

Magija<br />

•Meksikanaci i crnaci u Africi<br />

•Prednja Azija – Magna Mater<br />

• Zaštitnice zemlje – Cerera, Demetra<br />

•Istočna Srbija<br />

1. lokalitetu Donja Branjevina<br />

2. 21.3.1989.god<br />

3. Stara oko 3000 god<br />

Crvenokosa boginja


Mlaćenje žita:<br />

•Stari Rimljani<br />

•Baski u Pirinejima i Arapi<br />

•Bugarska i Makedonija


duvan<br />

grožđe<br />

tulipani<br />

šljive<br />

kafa<br />

šećerna trka


Polje pirinča<br />

Etiopija<br />

Polje čaja<br />

Indija


STOČARSTVO<br />

SAD<br />

Honduras<br />

Mauritanija<br />

Uganda


Zanati<br />

Pod zanatima se podrazumeva ljudski rad kojim pojedinci ili grupe obrađuju<br />

ili prerađuju pojedine sirovine ili predmete, dovodeći ih u stanje i oblik<br />

korisne za široku upotrebu<br />

udruženja zanatlija - esnafi<br />

“nema trgovina”<br />

Trgovina<br />

Stoka je od davnina imala platežnu vrednost o čemu svedoče i pojedini nazivi:<br />

•Indija - „čiraja“ je naziv za novac, a potiče od reči „čija“ što znači stoka<br />

•Stari Rimljani – „pekunia“ je termina za novac od „pekunis“ što takođe znači stoka<br />

•Kod naših naroda se govorilo blago za stoku<br />

•Kod afričkih crnaca i danas stoka ima platežno sredstvo, a kod Arapa su to kamile<br />

1. Kina – metalni novac koji je ličio na mali mač<br />

2. Grčka – u obliku lava<br />

3. Stari Meksiko – srebrni prah<br />

4. Atinjani – srebrne kuglice<br />

5. Mađari i Hrvati – kože životinja (kuna)<br />

6. Poljska – med<br />

7. Slovenski narodi – platno, platiti<br />

8. Američki Indijanci – kožni pojasevi


Sirakuza<br />

Grcko-rimski<br />

Jevrejski V vek<br />

Gvatemala


Japan


Drvo<br />

Primitivni načini obrade materijala<br />

Kora drveta se koristi na razne načine:<br />

•u tropskim predelima se ona tuče, kvasi, gnječi, maže i tako preparira<br />

•U Indoneziji je lepo obrađena kora poznata pod nazivom „tapa“<br />

•Iz nekih se izvlače vlakna za pletenje, predenje i tkanje<br />

•Na Korzici se od hrasta dobija pluta<br />

Sokovi pojedinih drvenastih biljaka se koriste u različite svrhe


Meksiko - Majka agava<br />

•sok, koji je sličan mleku, a kada<br />

uskisne i provri sličan je pivu<br />

•Stara stabla se upotrebljavaju za<br />

stanove i ogrev<br />

•Trnje umesto šila<br />

•Vlakna listova kao konac<br />

•Sredina listova zamenjuje sapun<br />

Svakako jedna od<br />

najpoznatijih proizvoda koji<br />

povezujemo sa biljkom Agava<br />

jest Mezcal, meksičko<br />

nacionalno piće, odnosno<br />

Tekila, njegova podvrsta koja<br />

se proizvodi isključivo od<br />

plave Agave.


Trska, bambus, rotang


Životinjski proizvodi<br />

Koža je jedan od najstarijih materijala koju je čovek koristio<br />

Pored kože ljudi su koristili:<br />

1. Creva – tetive za luk, žice za muzičke instrumente<br />

2. Bubreg – kao kesa ili torba<br />

3. Salo i loj - za osvetljenje<br />

4. Perje – za strelice, za ukrase, za pisanje, za jastuke<br />

5. Kora jajeta – kao posude, kao ukrasi<br />

6. Školjke – kao posude, ukrasi, platežno sredstvo


Od pletenja do šivenja<br />

1. pletenje<br />

2. valjanje<br />

Valjanjem se od vune dobija<br />

pustina (pust ili filc)<br />

•Mongoli prave jurte od pustine<br />

•Rimljani su od pustine pravili kape pileus koje su davane oslobođenicima od ropstva<br />

•Albansko keče je takođe od pustine<br />

3. tkanje - razboj<br />

4. predenje – vreteno, preslica<br />

5. šivenje<br />

Bojenje<br />

Pranje


Torontalski ćilim<br />

•1867. god Pariz<br />

• Julijana Laković iz<br />

Kikinde


Kamen<br />

Paleolit – <strong>starije</strong> <strong>kameno</strong> <strong>doba</strong><br />

<strong>Neolit</strong> - <strong>mlađe</strong> <strong>kameno</strong> <strong>doba</strong><br />

Pravljenje otrova<br />

Zemlja<br />

•Stari Gali su mazali strele kukurekom<br />

•Američki Indijanci su od biljnih sokova spremali urare ili kurare<br />

•U vreme Španskih osvajanja su se branili dimom od ljute paprike<br />

•U Okeaniji su strelice zabadali u lešinu koja se raspada<br />

•Skiti su spremali otrov od ljudske krvi<br />

•Bušmani zmijama odsecaju glave i gnječe da dobiju kap otrova<br />

•U tropskoj Americi se love posebne vrste žaba<br />

•Pigmeji spremaju otrov od mrava i škorpiona<br />

•Danas postoji niz sintetičkih otrovnih supstanci<br />

Metal


VATRA<br />

• Neko biće zagrizlo Sunce<br />

• U Melaneziji su smatrali da je lasta sa neba donela vatru<br />

• Severni narodi veruju da je to uradio jelen<br />

• Kod Pigmeja postoji verovanje da je vatru doneo heroj – božanstvo Mahui<br />

• Stari Heleni su verovali da je oganj doneo Prometej<br />

• Prema hrišćanstvu - arhangel Mihajlo<br />

• Kod naših naroda - Sveti Sava


XX vek - Minkopi na Andamanskim ostrvima<br />

i Papuanci na Novoj Gvineji<br />

Vestalke u Starom Rimu<br />

Božanstva<br />

Hephaestus – Grčka<br />

Vulkan - Rim


Saobraćajem mi možemo smatrati pokretljivost ljudi na kopnu,<br />

u vodi i vazduhu, kao i međusobne veze između njih.<br />

-Prva pomoć su bila razna pomagala za nošenje tereta<br />

-Indijanci u Južnoj Americi – mreže<br />

- Indijanci u Severnoj Americi – dve motke<br />

- severni narodi – saonice<br />

Na neravnom terenu: oblice, točkovi<br />

Važnost puteva:<br />

• kefalije – Dušanov zakonik<br />

• derbendžije – Turci<br />

Na vodi:<br />

-Splavovi<br />

-Čunovi<br />

-Čamci<br />

• Eskimi: kajak (M), umijak (F)<br />

• Tigar i Eufrat - gufe


•Kod starih Peruanaca – pošta se odvijala štafetno<br />

•U starom Rimu je bila razvijena vesnička služba, a vesnici su imali u rukama bič<br />

•U mnogim zemljama je u upotrebi bio rog, koji je i ostao simbol pošte<br />

•U turskom periodu nosioci vesti „tatari“ su jahali konje<br />

i smenjivali se na određenim rastojanjima<br />

•Neki narodi su koristili golubove<br />

•Neki narodi su koristili zvuke, pored ljudskog glasa, tu ulogu su imali i:<br />

•Bubnjevi „tam-tam“ u Africi<br />

•Dobošari u selima u Vojvodini<br />

•Zvona na crkvi<br />

•Morzeova azbuka<br />

Neki narodi su koristili plamen i dim:<br />

•Stari Grci – su imali ugovorene znake<br />

(vest o ishodu bitke kod Salamine prenesena za 24h do Delfa ,<br />

na rastojanju od 80km)<br />

•Kod starih Persijanaca su postojale kule iz kojih se vatrama prenosila vest<br />

•Grčki istoričar Polibije je dao ideju izgradnje kula sa 24 proreza na vrhu,<br />

koliko je slova imala grčka azbuka<br />

•Kuk, pominje da su se australijski domoroci sporazumevali po gustini i boji dima<br />

•Stočari na Velebitu su se sporazumevali na sličan način


OBLICI I VRSTE PRIVREĐIVANJA<br />

SAOBRAĆAJ I TRANSPORT

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!