Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
16 <strong>CroExpress</strong><br />
Domagoj Pejić<br />
U ljudskoj se povi<strong>je</strong>sti ni<strong>je</strong><br />
dogodio slučaj da <strong>je</strong> umiran<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>dnog čov<strong>je</strong>ka privuklo toliku<br />
pozornost kao što <strong>je</strong> to bilo<br />
u posl<strong>je</strong>dnjim danima Ivana<br />
Pavla II. Ci<strong>je</strong>li svi<strong>je</strong>t se u<strong>je</strong>dinio<br />
u iskrenom suos<strong>je</strong>ćanju i<br />
za<strong>je</strong>dničkom pogledu prema<br />
prozoru papine sobe. Deseci<br />
tisuća ljudi u taj su prozor<br />
gledali iz blizine, sklopl<strong>je</strong>nih<br />
ruku ili prebirući zrnca krunice,<br />
sa strepnjom iščekujući gašen<strong>je</strong><br />
sv<strong>je</strong>tla u sobi u kojoj <strong>je</strong><br />
ležao Karol Wojtyla. A on <strong>je</strong><br />
to znao. Čuo <strong>je</strong> njihovo skandiran<strong>je</strong>.<br />
I odgovorio im: „Tra-<br />
žio sam vas. Sada ste vi došli k<br />
meni. Hvala vam!“<br />
U subotu, 2. travnja 2005.<br />
godine, na Trgu sv. Petra u Vatikanu,<br />
u 21 sat počela <strong>je</strong> molitva<br />
krunice koju <strong>je</strong> predmolio<br />
nadbiskup Angelo Comastri,<br />
Papin vikar za Vatikan. Smrt<br />
ljubl<strong>je</strong>noga pape, koja <strong>je</strong> nastupila<br />
u 21,37, nazočnima<br />
<strong>je</strong> objavio papin vikar za grad<br />
Rim kardinal Camillo Ruini.<br />
„Znamo da nas ovaj veliki<br />
otac ni<strong>je</strong> napustio. Pov<strong>je</strong>ravamo<br />
se n<strong>je</strong>govu zagovoru da<br />
dragoc<strong>je</strong>nu baštinu v<strong>je</strong>re i ljubavi<br />
ko<strong>je</strong> nam <strong>je</strong> ostavio očuvamo<br />
c<strong>je</strong>lovitom i živom“, kazao<br />
<strong>je</strong> kardinal Ruini.<br />
Nastala <strong>je</strong> tišina. I potom se<br />
prolomio pl<strong>je</strong>sak! Taj pl<strong>je</strong>sak<br />
pods<strong>je</strong>tio <strong>je</strong> na onu listopadsku<br />
večer 1978. godine, kada<br />
<strong>je</strong> krakovski nadbiskup Karol<br />
Wojtyla izabran za Petrovog<br />
nasl<strong>je</strong>dnika. Taj izbor ruski<br />
disident Aleksandar Solženjicin<br />
prokomentirao <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>čima;<br />
„Ovaj <strong>je</strong> <strong>Papa</strong> dar Božji!“.<br />
‚Teško d<strong>je</strong>tinjstvo<br />
i mladost‘<br />
Sredinom travnja 1929.<br />
godine devetogodišnji Karol<br />
Wojtyla vraćao se iz škole.<br />
Nakon što <strong>je</strong> pozdravio sus<strong>je</strong>du<br />
Sofiju ona mu <strong>je</strong> kratko<br />
kazala: „Tvoja <strong>je</strong> majka umrla!“<br />
Dvi<strong>je</strong> godine nakon toga<br />
događaja mali Karol <strong>je</strong> os<strong>je</strong>tio<br />
još <strong>je</strong>dan težak udarac; zaražen<br />
šarlahom umro <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov<br />
stariji brat Edmund. A kada <strong>je</strong><br />
život počeo disati punim plućima,<br />
kada <strong>je</strong> imao tek 21 godinu,<br />
umro mu <strong>je</strong> otac Karol,<br />
vojni časnik. Upravo <strong>je</strong> otac<br />
bio najzaslužniji što se mladi<br />
Karol <strong>je</strong>dnog dana odlučio<br />
za sve<strong>će</strong>nički poziv. „Često<br />
sam ga noću znao zateći u<br />
molitvi na kol<strong>je</strong>nima, onako<br />
kako sam ga viđao u našoj župnoj<br />
crkvi. Nikada nismo razgovarali<br />
o sve<strong>će</strong>ničkom zvanju,<br />
ali taj prim<strong>je</strong>r moga oca<br />
bio <strong>je</strong> neka vrsta kućnoga s<strong>je</strong>meništa“,<br />
pris<strong>je</strong>ćao se kasni<strong>je</strong><br />
papa Wojtyla. U teškim danima<br />
Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata<br />
Karol Wojtyla <strong>je</strong>, da bi izb<strong>je</strong>gao<br />
deportaciju u N<strong>je</strong>mačku,<br />
počeo raditi u kamenolomu<br />
Zakrowek <strong>koji</strong> <strong>je</strong> bio povezan<br />
s kemijskom tvornicom<br />
Solway u Krakovu. U tome<br />
vremenu stavio se pod zaštitu<br />
Blažene D<strong>je</strong>vice Mari<strong>je</strong> što<br />
<strong>je</strong> javno pokazao i svojim geslom<br />
‚Totus Tuus‘ – Sav Tvoj!<br />
‚Od Krakova do Rima‘<br />
Kao bogoslov, Karol<br />
Wojtyla živio <strong>je</strong> uz velikana<br />
Crkve u Poljskoj, krakovskog<br />
nadbiskupa Adama Stefana<br />
Sapiehu. Po rukama nadbiskupa<br />
Sapiehe mladi Wojtyla<br />
zaređen <strong>je</strong> za sve<strong>će</strong>nika, 1. studenog<br />
1946. godine, u rano<br />
jutro svetkovine Svih svetih.<br />
Svoju prvu misu slavio <strong>je</strong> sutradan,<br />
na Dušni dan, u kripti<br />
Svetog Leonarda u katedrali<br />
na krakovskom brežuljku<br />
Wawelu. Okružen grobovima<br />
poljskih kral<strong>je</strong>va želio <strong>je</strong><br />
izraziti posebnu duhovnu<br />
povezanost sa svim velikanima<br />
<strong>koji</strong> počivaju u podnožju<br />
drevne katedrale. Vrativši se u<br />
Poljsku nakon studija u Rimu<br />
dočekao ga <strong>je</strong> dekret o kapelanskom<br />
m<strong>je</strong>stu u župi Niegowić.<br />
Godina dana prolazi i<br />
kapelan Wojtyla dobiva prem<strong>je</strong>štaj<br />
u župu Sv. Florijana u<br />
Krakovu. Tu se ponajviše zbližava<br />
s mladima s <strong>koji</strong>ma često<br />
odlazi na izlete u planine. Na<br />
<strong>je</strong>dnoj takvoj ekskurziji na<br />
travanj 2011.<br />
IvaN PavaO II. BIT ćE PROGLaŠEN BLažENIm<br />
<strong>Papa</strong> <strong>koji</strong> <strong>je</strong> <strong>Hrvatima</strong><br />
<strong>podario</strong> <strong>blaženika</strong>, <strong>bit</strong><br />
<strong>će</strong> proglašen blaženim<br />
Mazurskim <strong>je</strong>zerima prekida<br />
odmor <strong>je</strong>r dobiva hitan poziv<br />
da se javi primasu Wyszynskom.<br />
Kardinal mu priopćava<br />
ga <strong>je</strong> Sveti Otac imenovao<br />
pomoćnim krakovskim biskupom.<br />
Novi biskup, zaređen sa<br />
samo 38 godina, bio <strong>je</strong> čov<strong>je</strong>k<br />
jasne vizi<strong>je</strong>, pošten i izuzetno<br />
uporan u svemu što <strong>je</strong> činio.<br />
Jasnim <strong>je</strong> glasom propovi<strong>je</strong>dao<br />
Evanđel<strong>je</strong>, braneći ljudska<br />
i v<strong>je</strong>rska prava i slobode<br />
svake osobe. N<strong>je</strong>gova upornost<br />
najviše se pokazala u slučaju<br />
gradn<strong>je</strong> crkve u Nowoj<br />
Huti. Nasel<strong>je</strong> Nowa Huta ili<br />
‚Nova Čeličana‘ počelo se graditi<br />
1949. godine ti<strong>je</strong>kom industrijalizaci<strong>je</strong><br />
zeml<strong>je</strong>. U n<strong>je</strong>mu<br />
<strong>je</strong> bilo predviđeno m<strong>je</strong>sto<br />
za tvornicu žel<strong>je</strong>za, ali ne i za<br />
crkvu. Trebao <strong>je</strong> to <strong>bit</strong>i grad za<br />
novog čov<strong>je</strong>ka u Nowoj Huti,<br />
grad radničke klase, grad bez<br />
Boga, suprotnost katoličkom<br />
Krakovu s brojnim crkvama.<br />
Nakon dugotrajne borbe s<br />
komunističkim vlastima, sada<br />
već u ulozi krakovskog nadbiskupa,<br />
mons. Wojtyla <strong>je</strong> izvo<strong>je</strong>vao<br />
pob<strong>je</strong>du. Redovito <strong>je</strong><br />
pos<strong>je</strong>ćivao gradilište na ko<strong>je</strong>m<br />
<strong>je</strong> slavio mise polnoćke, ne vodeći<br />
računa o niskim temperaturama.<br />
Crkva <strong>je</strong> posve<strong>će</strong>na<br />
u svibnju 1977. godine.<br />
U si<strong>je</strong>čnju 1978. godine<br />
poljske tajne službe sastavile<br />
su dokument u ko<strong>je</strong>m se nala-<br />
Drugo hodočaš<strong>će</strong> Ivana Pavla II. održano <strong>je</strong> početkom listopada 1998. godine. Ti<strong>je</strong>kom toga<br />
hodočašća Crkvi u Hrvata darovao <strong>je</strong> novoga <strong>blaženika</strong>, kardinala alojzija Stepinca. Nazvao<br />
ga <strong>je</strong> kompasom hrvatskom narodu zbog n<strong>je</strong>gove v<strong>je</strong>re u Boga, poštivanja čov<strong>je</strong>ka, ljubavi<br />
prema svima sve do praštanja te zbog <strong>je</strong>dinstva s Crkvom kojoj <strong>je</strong> na čelu Petrov nasl<strong>je</strong>dnik.
Change language