Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
24 <strong>CroExpress</strong><br />
Marjan Kolar preuzeo <strong>je</strong><br />
iman<strong>je</strong> svojih roditelja još u<br />
ranoj mladosti. Ni<strong>je</strong> se bojao<br />
posla ko<strong>je</strong>g na seoskome imanju<br />
nikada ne nedosta<strong>je</strong>, ali <strong>je</strong><br />
i uz to usp<strong>je</strong>šno dovršio studij<br />
i razmišljao o budućnosti svog<br />
gospodarstva. Kolar <strong>je</strong> zapravo<br />
pravo ut<strong>je</strong>lovl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> poljoprivrednika<br />
– <strong>je</strong>dnostavan, radišan<br />
i pametan. Neprestano<br />
razmišlja ponajpri<strong>je</strong> o tome<br />
što još treba učiniti i kako bi se<br />
što moglo poboljšati.<br />
Tako <strong>je</strong> pri<strong>je</strong> nekoliko godina<br />
razmišljao o neugodnome<br />
mirisu <strong>koji</strong> se širio s n<strong>je</strong>gove<br />
farme svinja, a kako se ni<strong>je</strong><br />
htio zam<strong>je</strong>riti sus<strong>je</strong>dima, počeo<br />
<strong>je</strong> tražiti r<strong>je</strong>šenja koja bi na<br />
ekološki način uklonila probleme<br />
n<strong>je</strong>gove farme koja se<br />
širila. U nekom n<strong>je</strong>mačkom<br />
časopisu za poljoprivrednike<br />
igrom <strong>je</strong> slučaja naišao na članak<br />
o bioplinu <strong>koji</strong> se dobiva<br />
iz organskog seoskog otpada.<br />
Zamisao <strong>je</strong> uistinu vrlo <strong>je</strong>dnostavna<br />
i postoji već više od pedeset<br />
godina, ali <strong>je</strong> tek zahvaljujući<br />
sve ve<strong>će</strong>m rastu ci<strong>je</strong>na<br />
uvoznih energenata i višem<br />
stupnju ekološke osvi<strong>je</strong>štenosti<br />
došlo do n<strong>je</strong>zina razvoja u<br />
praksi. Anaerobno trul<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
svima nam <strong>je</strong> dobro poznato,<br />
budući da se neprestano odvija<br />
i u našoj neposrednoj blizini,<br />
a poznaju ga i vrtlari, na<br />
kompostu, kao i oni <strong>koji</strong> malo<br />
r<strong>je</strong>đe odnose sme<strong>će</strong> u plastičnim<br />
vrećicama na skupna odlagališta<br />
smeća. Netko se tako<br />
s<strong>je</strong>tio da se u tom prirodnom<br />
procesu kri<strong>je</strong> nezamislivo velik<br />
izvor dotada posve zanemarene<br />
i neiskorištene energi<strong>je</strong>.<br />
Prvu veliku bioplinsku<br />
elektranu izgradili su Ni<strong>je</strong>mci,<br />
<strong>koji</strong> su ubrzo zaključili da ta<br />
tehnologija ima brojne prednosti.<br />
Prilikom razgradn<strong>je</strong> organskog<br />
otpada, u kojoj sud<strong>je</strong>luju<br />
mikroorganizmi, nasta<strong>je</strong><br />
plin butan, a u zatvorenome<br />
spremniku nakon okončanog<br />
postupka ostao <strong>je</strong> gusti i suhi<br />
mulj, <strong>koji</strong> se pokazao izvrsnim<br />
prirodnim gnojivom, pa su se<br />
zahvaljujući tome u tlo vratile<br />
one tvari ko<strong>je</strong> su iz n<strong>je</strong>ga rani<strong>je</strong><br />
izvukle biljke. Tako se zatvorio<br />
prirodni krug, bez kemijskih<br />
dodataka i bez opasnih<br />
otrova. Svaka razgradnja organskih<br />
tvari ko<strong>je</strong> se nalaze na<br />
otvorenome u zrak izluču<strong>je</strong><br />
velike količine CO2 i drugih<br />
stakleničkih plinova. Budući<br />
da se taj postupak u bioplinskim<br />
pogonima odvija pod<br />
nadzorom i u zatvorenim komorama,<br />
koristan ut<strong>je</strong>caj na<br />
okoliš ubrzo su prepoznali i<br />
ekolozi.<br />
U N<strong>je</strong>mačkoj 5000<br />
bioplinskih elektrana<br />
Pravi <strong>je</strong> procvat te tehnologi<strong>je</strong><br />
omogućila tek vlada, na<br />
što su <strong>je</strong> pritiscima naveli zeleni,<br />
tražeći subvenci<strong>je</strong> za potican<strong>je</strong><br />
dobivanja energi<strong>je</strong> iz<br />
vlastitih ekološki obnovljivih<br />
izvora. Kada <strong>je</strong> n<strong>je</strong>mačka<br />
vlada usvojila m<strong>je</strong>re za otkup<br />
električne energi<strong>je</strong> iz takvih<br />
uređaja po višoj ci<strong>je</strong>ni, time<br />
<strong>je</strong> izazvala još niz drugih korisnih<br />
učinaka. Poljoprivrednici<br />
su dobili nov izvor prihoda,<br />
što <strong>je</strong> znatno poboljšalo ekonomsku<br />
računicu njihova poslovanja<br />
i s druge strane oživ<strong>je</strong>lo<br />
c<strong>je</strong>lokupnu poljoprivrednu<br />
d<strong>je</strong>latnost. Energija dobivena<br />
iz doma<strong>će</strong> biomase umanjila<br />
<strong>je</strong> uvoz skupih fosilnih energenata<br />
iz inozemstva i povećala<br />
energetsku samoopskrbu N<strong>je</strong>mačke.<br />
Toplinom koju bioe-<br />
lektrane stvaraju kao nusprodukt<br />
počeli su se zagrijavati<br />
veliki staklenici, a povećana <strong>je</strong><br />
i samoopskrba hranom, kao i<br />
broj životinja za dobivan<strong>je</strong> potrebnog<br />
gnojiva. Pribrojimo li<br />
tome još i povoljan ut<strong>je</strong>caj na<br />
prirodnu, bilo bi zapravo neobično<br />
da bioplinske elektrane<br />
ne počnu nicati kao gljive posli<strong>je</strong><br />
kiše. U N<strong>je</strong>mačkoj danas<br />
d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> njih više od 5000, dok<br />
se u narednom desetl<strong>je</strong>ću očeku<strong>je</strong><br />
izgradnja još 12.000 takvih<br />
pogona. Kad promislimo<br />
o tome da takva instalacija<br />
stoji nekoliko milijuna eura,<br />
jasno <strong>je</strong> da <strong>je</strong> u N<strong>je</strong>mačkoj zahvaljujući<br />
bioplinu došlo do<br />
važnog gospodarskog razvoja.<br />
Taj model ubrzo su počele sli<strong>je</strong>diti<br />
i druge razvi<strong>je</strong>ne europske<br />
zeml<strong>je</strong>, pa <strong>je</strong> tako članak o<br />
bioplinu <strong>je</strong>dnoga dana, pri<strong>je</strong><br />
dobrih deset godina, dospio i<br />
u ruke Marjana Kolara, poljoprivrednika<br />
iz Logarovaca.<br />
Ulagan<strong>je</strong> u inovativnu<br />
tehnologiju<br />
Kolara <strong>je</strong> pri<strong>je</strong> svega zanimalo<br />
<strong>je</strong>dno: može li takav<br />
uređaj raditi i na životinjski<br />
otpad s n<strong>je</strong>gove farme, a oso<strong>bit</strong>o<br />
može li pritom koristiti<br />
životinjski izmet i gnojnicu,<br />
te odvija li se proces tako<br />
da iz okoline uklanja neugodan<br />
miris <strong>koji</strong> se dotada širio<br />
iz n<strong>je</strong>govih staja. Upoznavan<strong>je</strong><br />
s funkcioniran<strong>je</strong>m takvog<br />
uređaja u inozemstvu posve<br />
ga <strong>je</strong> nadahnulo, te <strong>je</strong> počeo<br />
razmišljati o postavljanju takvog<br />
postro<strong>je</strong>nja u Sloveniji.<br />
Naručio <strong>je</strong> najbolju tehnologiju<br />
koja <strong>je</strong> u tom trenutku<br />
postojala, te ishodio fi nanciran<strong>je</strong><br />
novih ob<strong>je</strong>kata. Pritom<br />
<strong>je</strong> upoznao i dvojicu budućih<br />
poslovnih partnera, Denisa<br />
Bolčinu i Toma Begoviča, <strong>koji</strong><br />
su se tada bavili ulagan<strong>je</strong>m u<br />
inovativne tehnologi<strong>je</strong>. Kolar<br />
<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktiran<strong>je</strong> prve elektrane<br />
pov<strong>je</strong>rio uglednoj austrijskoj<br />
tvrtki koja <strong>je</strong> u<strong>je</strong>dno<br />
i postavila sve potrebne uređa<strong>je</strong>.<br />
Tada su se pojavile i brojne<br />
poteško<strong>će</strong>, budući da tehnologija<br />
koju su pro<strong>je</strong>ktirali<br />
stručno osposobl<strong>je</strong>ni inžen<strong>je</strong>ri<br />
ni<strong>je</strong> bila dorasla stvarnoj seoskoj<br />
svakodnevici. Tako se<br />
Marjan Kolar ponovno susreo<br />
s razmišljanjima o tome kako<br />
stvari poboljšati. Nepouzdano<br />
funkcioniran<strong>je</strong> elektrane<br />
uistinu <strong>je</strong> počelo ugrožavati<br />
n<strong>je</strong>govu egzistenciju, budući<br />
da <strong>je</strong> za gradnju bio pod hipoteku<br />
stavio sve nekretnine,<br />
pa <strong>je</strong> svako prekidan<strong>je</strong> procesa<br />
za n<strong>je</strong>ga značilo i velike gu<strong>bit</strong>ke.<br />
Na skupe servise iz inozemstva<br />
ponekad <strong>je</strong> trebalo<br />
čekati i t<strong>je</strong>dnima, pa <strong>je</strong> zbog<br />
toga Kolar svaki put kad bi se<br />
uređaji zbog tog ili nekog drugog<br />
razloga zaustavili sam tražio<br />
uzroke problema i pronalazio<br />
r<strong>je</strong>šenja. Nakon nekoliko<br />
godina rada takvih se modifi -<br />
kacija i r<strong>je</strong>šenja, do <strong>koji</strong>h može<br />
doći samo netko tko živi, razmišlja<br />
i radi s takvim uređajima,<br />
skupilo toliko da <strong>je</strong> Kolar<br />
prijatelju Denisu <strong>je</strong>dnog<br />
dana rekao: “Znaš, tek sada<br />
znam kako bismo morali raditi<br />
te elektrane! Tek nakon višegodišn<strong>je</strong>g<br />
r<strong>je</strong>šavanja problema<br />
znam što <strong>je</strong> sve potrebno<br />
da takva instalacija funkcionira<br />
i u praksi, a ne samo u katalogu!”<br />
Nova bioplinska<br />
elektrana<br />
A kako se Kolarovo gospodarstvo<br />
tada ponovno širilo,<br />
pala <strong>je</strong> odluka i o gradnji nove,<br />
posve drukči<strong>je</strong> i poboljšane bi-<br />
travanj 2011.<br />
Marjan Kolar<br />
najinovativniji poduzetnik u Sloveniji<br />
Ovo <strong>je</strong> priča o Marjanu Kolaru iz Logarovaca <strong>koji</strong> se od stočara prometnuo u<br />
usp<strong>je</strong>šnog poduzetnika. S nepunih četrdeset godina Kolar <strong>je</strong> prošle godine izabran<br />
za najinovativni<strong>je</strong>g mladog poljoprivrednika. Ovu priču o nev<strong>je</strong>rojatnom usp<strong>je</strong>hu<br />
<strong>je</strong>dnostavnog, poštenog i marljivog seljaka napisana <strong>je</strong> zbog toga da ne zaboravimo:<br />
radom, razmišljan<strong>je</strong>m i voljom svatko može doći do usp<strong>je</strong>ha. Za to nam ne trebaju<br />
ni posebne veze, ni ut<strong>je</strong>cajni roditelji, već <strong>je</strong>dino samopouzdan<strong>je</strong> i volja.<br />
oplinske elektrane na temelju<br />
vlastitog znanja i iskustva. Po<br />
dovršetku, u toj prvoj domaćoj<br />
konstrukciji te vrste bilo<br />
<strong>je</strong> toliko inovacija i znanja da<br />
su <strong>je</strong> počeli pos<strong>je</strong>ćivati ljudi<br />
iz svih di<strong>je</strong>lova Europe. Ubrzo<br />
su zaključili da <strong>je</strong> Kolarova<br />
elektrana po učinkovitosti<br />
i pouzdanosti rada daleko<br />
nadmašila sve dotada priznate<br />
tehnologi<strong>je</strong>. I tako se rodila<br />
ideja o utemel<strong>je</strong>nju tvrtke za<br />
gradnju takvih pogona – nastala<br />
<strong>je</strong> Organica. Keter Organica<br />
danas <strong>je</strong> zaštitni znak skupine<br />
Keter, a n<strong>je</strong>zin <strong>je</strong> razvojni<br />
put nezamislivo brz. Prve su<br />
narudžbe dolazile iz Sloveni<strong>je</strong>,<br />
no potom su ih počeli graditi i<br />
u inozemstvu. Predstavljali su<br />
se na sajmovima i narudžbe su<br />
ubrzo počele pljuštati. Tvrtka<br />
se širi toliko brzo da <strong>je</strong>dva uspi<strong>je</strong>va<br />
zaposliti dovoljan broj<br />
radnika. Jednostavna seljačka<br />
pamet ni danas se ni<strong>je</strong> primirila<br />
i uspavala. Naprotiv, s pril<strong>je</strong>vom<br />
sv<strong>je</strong>žeg kapitala skupina<br />
Keter mnogo ulaže u razvoj, a<br />
za suradnju <strong>je</strong> pridobila i najugledni<strong>je</strong><br />
sv<strong>je</strong>tske stručnjake. A<br />
budući da <strong>je</strong> bioplinska tehnologija<br />
još u povojima, tvrtka <strong>je</strong><br />
usp<strong>je</strong>la prestići konkurenciju i<br />
za više koraka. Jedna od sv<strong>je</strong>tskih<br />
novosti <strong>je</strong>st i kombinirana<br />
bioplinska elektrana koja<br />
omoguću<strong>je</strong> dobivan<strong>je</strong> bioetanola.<br />
Oba su postupka slična,<br />
samo što pri <strong>je</strong>dnome preosta<strong>je</strong><br />
toplotna energija, dok<br />
<strong>je</strong> pri drugome treba dovoditi.<br />
Ta <strong>je</strong> podudarnost idealna<br />
za povezivan<strong>je</strong> obaju procesa,<br />
što znatno smanju<strong>je</strong> troškove<br />
proizvodn<strong>je</strong> te dragoc<strong>je</strong>ne sirovine<br />
sa širokim područ<strong>je</strong>m<br />
prim<strong>je</strong>ne. Etanol se u Sloveniji<br />
uvozi, a uporaba nadmašu<strong>je</strong><br />
mogućnosti proizvodn<strong>je</strong>.<br />
Skupina Keter gradi najveći<br />
istraživački centar za bioplin<br />
i zelene tehnologi<strong>je</strong>. U<br />
n<strong>je</strong>mu <strong>će</strong> raditi više od četrdeset<br />
zaposlenika, a ulagan<strong>je</strong>m u<br />
razvoj tvrtka <strong>će</strong> i u budućnosti<br />
osiguravati prednost pred<br />
konkurencijom.
Change language