Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Papa koji je Hrvatima podario blaženika, bit će ... - CroExpress
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
46 <strong>CroExpress</strong><br />
NIJEmCI SE BORE za PRava HRvaTa U BOSNI I HERCEGOvINI<br />
N<strong>je</strong>mačka udruga<br />
koja razumi<strong>je</strong><br />
probleme Hrvata<br />
marina Stojak<br />
Veliki dio Ni<strong>je</strong>maca se već<br />
dugi niz godina ozbiljno zauzima<br />
za ljudska prava i povratak<br />
izb<strong>je</strong>glih i prognanih<br />
Hrvata u svo<strong>je</strong> pri<strong>je</strong>ratne domove<br />
u Bosni i Hercegovini.<br />
Predstavnici N<strong>je</strong>mačko-hrvatske<br />
udruge iz Hannovera<br />
(DKG e.V.) <strong>je</strong>dni su od mnogih<br />
<strong>koji</strong> su dali značajan humanitarni<br />
doprinos od 1992.<br />
godine do danas. Udrugu<br />
DKG e.V. primila <strong>je</strong> u ožujku<br />
zatupnica u Bundestagu dr.<br />
Sudionik Križnog puta,<br />
logoraš u Sloveniji i sv<strong>je</strong>dok<br />
tog vremena, Ivan Ott <strong>je</strong> nakon<br />
65 godina od tih tragičnih<br />
doživljaja u Austriji, na<br />
poziv austrijskog pov<strong>je</strong>sničara<br />
mag. Florian Thomas Ruliza<br />
prvi put pos<strong>je</strong>tio mali gradić<br />
Viktring kraj Klagenfurta na<br />
Wörter <strong>je</strong>zeru. Viktring <strong>je</strong> u<br />
svibnju 1945. bilo veliko sabiralište,<br />
logor izb<strong>je</strong>glica iz Sloveni<strong>je</strong>,<br />
Hrvatske i Srbi<strong>je</strong>.<br />
Autor usp<strong>je</strong>šnog romana<br />
„Ukradeno d<strong>je</strong>tinjstvo“, Ivan<br />
Ott <strong>je</strong> u svom književnom<br />
d<strong>je</strong>lu prema vlastitom doživljaju,<br />
povi<strong>je</strong>sno-autentično<br />
opisao neposredne dane posli<strong>je</strong><br />
Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata,<br />
tragediju hrvatskog naroda u<br />
Bleiburgu i slovenskog naroda<br />
u Viktringu te križnih putova<br />
kroz Sloveniju. Na poziv<br />
austrijskog pov<strong>je</strong>sničara<br />
mag. Floriana Thomasa Ruliza,<br />
nakon 65 godina od tih<br />
tragičnih doživljaja u Austriji,<br />
Ivan Ott <strong>je</strong> prvi put pos<strong>je</strong>tio<br />
mali austrijski gradić Viktring,<br />
nedaleko Klagenfurta,<br />
na Wörter <strong>je</strong>zeru. U crkvi<br />
Maria Flachsbarth (CDU).<br />
Margret Engelking,Winfried<br />
Gburek i Josef Eichholz upoznali<br />
su zastupnicu s aktualnom<br />
socijalnom i društveno-političkom<br />
situacijom u<br />
Bosni i Hercegovini, razgovarali<br />
su o situaciji u Hrvatskoj,<br />
kao i o brojnim izb<strong>je</strong>glima<br />
i prognanima <strong>koji</strong><br />
još uvi<strong>je</strong>k žive na području<br />
Hannovera i Wunstorfa i<br />
drugim di<strong>je</strong>lovima N<strong>je</strong>mačke.<br />
– Povratak u domovinu,<br />
u svo<strong>je</strong> ku<strong>će</strong>, na svoju zemlju<br />
svima <strong>koji</strong> to žele potrebno <strong>je</strong><br />
ubrzati - naglasio <strong>je</strong> Gburek.<br />
Osvrnuo se i na posl<strong>je</strong>dnji<br />
razgovor sa Slavkom Mari-<br />
Prema informacijama, <strong>koji</strong>ma ova udruga<br />
raspolaže, 12.000 osoba u N<strong>je</strong>mačkoj <strong>je</strong><br />
predalo zaht<strong>je</strong>v za povratak.<br />
nom, zam<strong>je</strong>nikom ministra<br />
za ljudska prava i izb<strong>je</strong>glice<br />
u Bosni i Hercegovini i Davorom<br />
Čordašom, potpreds<strong>je</strong>dnikom<br />
Republike Srpske,<br />
<strong>koji</strong> su potvrdili da <strong>je</strong><br />
politička volja po tom pitanju<br />
snažana, te da <strong>će</strong> učiniti<br />
sve kako bi stvorili uv<strong>je</strong>te<br />
i omogućili izb<strong>je</strong>glima i<br />
prognanima <strong>koji</strong> žive na području<br />
N<strong>je</strong>mačke, Austri<strong>je</strong>,<br />
Švicarske, Francuske, Amerike<br />
što skoriji povratak u Bosnu<br />
i Hercegovinu. Članovi<br />
Udruge uputili su apel i n<strong>je</strong>-<br />
travanj 2011.<br />
mačkoj Vladi da po tom pitanju<br />
pruže brzu i jasnu podršku.<br />
Prema informacijama,<br />
<strong>koji</strong>ma ova udruga raspolaže,<br />
12.000 osoba u N<strong>je</strong>mačkoj <strong>je</strong><br />
predalo zaht<strong>je</strong>v za povratak.<br />
N<strong>je</strong>mačko-hrvatska udruga<br />
(DKG e.V.) osnovana <strong>je</strong><br />
1992. godine, od početka se<br />
or<strong>je</strong>ntirala na prikupljan<strong>je</strong> i<br />
pružan<strong>je</strong> humanitarne pomoći<br />
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<br />
Do danas <strong>je</strong> Udruga<br />
prikupila i donirala 16. milijuna<br />
eura, najvećim di<strong>je</strong>lom<br />
Bosni i Hercegovini.<br />
POvJESNI SvJEDOCI Na SNImaNJU FILma U vIKTRINGU<br />
Priča o velikoj tragediji hrvatskog naroda<br />
Stiftkirche u Viktringu, za<strong>je</strong>dno<br />
sa filmskim režiserom Ferdinandom<br />
Macekom, pov<strong>je</strong>sničar<br />
Ruliz razgovorao <strong>je</strong> s<br />
Ivanom Ottom, <strong>je</strong>dnim od ri<strong>je</strong>tkih<br />
sv<strong>je</strong>doka iz tih vremena,<br />
na temu boravka izb<strong>je</strong>glica<br />
iz Hrvatske i Sloveni<strong>je</strong> u Viktringu.<br />
Snimili su i druge sv<strong>je</strong>doke<br />
tog vremena, tadašn<strong>je</strong>g<br />
domobranskog časnika Tino<br />
Velikonju, hrvatskog b<strong>je</strong>gunca<br />
Želimira Kužatka <strong>koji</strong> danas<br />
u Sloveniji istražu<strong>je</strong> sakrivene<br />
masovne grobnice u <strong>koji</strong>ma<br />
su partizani pokapali ubi<strong>je</strong>ne<br />
žrtve, Božu Vukošića, bivšeg<br />
hrvatskog političkog izb<strong>je</strong>glicu,<br />
te nekoliko članova počasnog<br />
Bleiburškog voda, bivših<br />
hrvatskih vojnika. Iz sniml<strong>je</strong>nog<br />
materijala, <strong>bit</strong> <strong>će</strong> sastavl<strong>je</strong>n<br />
pov<strong>je</strong>sno-dokumentarni<br />
film, dio filmskog materijala<br />
mag. Florian Thomas Rulitz<br />
<strong>će</strong> iskoristiti za svoj doktorski<br />
diplomski rad. U četiri godine<br />
rada, nev<strong>je</strong>rojatno <strong>je</strong>, koliko<br />
su materijala ta dva istraživača<br />
prikupili, i došli do podataka<br />
<strong>koji</strong> javnosti još nisu poznati.<br />
(swr.de/international)<br />
U crkvi Stiftkirche u viktringu, za<strong>je</strong>dno sa filmskim režiserom Ferdinandom macekom,<br />
pov<strong>je</strong>sničar Ruliz razgovorao <strong>je</strong> s Ivanom Ottom, <strong>je</strong>dnim od ri<strong>je</strong>tkih sv<strong>je</strong>doka iz tih vremena,<br />
na temu boravka izb<strong>je</strong>glica iz Hrvatske i Sloveni<strong>je</strong> u viktringu.<br />
Snimke: Ivan Ott i Florian Thomas Ruliz
Change language