FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER 2 (18 APRIL 2007)Natural disasters intensified the crisis. The economic crisis wascaused <strong>by</strong> varied reasons. Internal reasons were: primitive way ofcultivation, low yields, poor purchasing power of peasants, hightax burdens. The country had lack of sistematic and well preparedeconomic policy for improvement its economic especially in thearea of agriculture.PRIVREDNI PROBLEMI I STANJE AGRARA UKRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA SAOSVRTOM NA EKONOMSKE PROMENEU EVROPI POSLE PRVOG SVETSKOG RATAPrvi svetski rat je izazvao brojne ozbiljne poremećaje u privrednojstrukturi i aktivnosti evropskih zemalja ali i čitavog sveta. Nizsloženih ekonomskih pojava, koje su bile neposredne posledicerata, prouzrokovao je raznovrsne teškoće koje su otežavale razvojprivrede u Evropi u posleratnom periodu. 2 Neke od tih pojava,koje su se opažale za vreme ali i posle rata bile su: „opšteosiromašenje, oskudica ekonomskih dobara, ogromno povećanjepapirne monete, naglo rastenje cena dobrima i životnimnamirnicama, naglo obogaćenje pojedinaca, koji eksploatišubesrdno konjunkturu, da bi došli do bogatstva, borba pojedinihsocijalnih grupa za političku i ekonomsku prevlast.“ 3Po okončanju Prvog svetskog rata postale su i pobedničke zemlje,a ne samo pobeđene siromašnije i slabije. Milioni ljudi su poginuliili bili potpuno onesposobljeni za produktivan rad, a milioni supostali manje sposobni za privređivanje i bilo je potrebno vremeda povrate svoju radnu sposobnost. Države su imale obavezu da2U ovom članku želimo da ukažemo na najmarkantnije probleme prisutne uposleratnoj privredi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i pojedinih evropskihzemalja bez dublje analize njihovih uzroka i posledica.3S. Šećerov, O stabilizovanju ekonomskih pojava usled ratova, Jugoslavenskanjiva- obnova, Zagreb 1920, 10, 207.14MR GORDANA DRAKIĆ - PRIVREDNI PROBLEMI I STANJEAGRARA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA SAOSVRTOM NA EKONOMSKE PROMENE U EVROPI POSLE PRVOGSVETSKOG RATA
FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER 2 (18 APRIL 2007)vode brigu o iz<strong>dr</strong>žavanju ratnih invalida i porodica poginulih, štoje bio jedan od osnovnih tereta za <strong>dr</strong>žavne finansije dugi nizgodina po završetku rata.Pored ovih opštih, odnosno zajedničkih teškoća, svaka zemlja jeimala svoje specifične poremećaje. Velike površine najplodnijegzemljišta u Francuskoj, Srbiji i severnoj Italiji bile su opustošene.Francuska je bila suočena sa razorenim industrijskim centrima irudokopima od vitalnog značaja za funkcionisanje privrede. UNemačkoj su industrijska preduzeća bila sačuvana, ali nisu moglada rade zbog nestašice kapitala i kredita. U Austriji je nastupiopotpuni slom u ekonomskom životu posle rata. A u Rusiji je trajaograđanski rat od 1917. do 1921. godine. Dakle, svaka zemlja jeimala različite teškoće, ali je njima doprinosila ukupnom deficitukoji je postojao u svetskoj privredi. 4Oborena vrednost novca u zemljama zapadne Evrope koje nisuproizvodile dovoljno hrane, te su bile stalni uvoznici, onemogućilaje za dugi niz godina uvoz iz Amerike koja je imala stabilnu valutui u ratu uvećane proizvodne snage. Evropske zemlje uvoznice suse stoga orijentisale na uvoz robe iz agrarnih zemalja istočneEvrope, koje su izvozom agrarnih proizvoda plaćale uvozindustrijskih proizvoda u kojima su oskudevale. U tome je biouzrok kratkotrajne povoljne konjunkture za agrarne zemljeistočne Evrope: Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku iKraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Potražnja za agrarnimproizvodima, naročito brašnom, pšenicom, kukuruzom i mesom,veća od ponude izazvala je visoke cene poljoprivrednihproizvoda. 5 Iako su takve cene bile povoljne za žitorodne krajeve iproizvođače žita, za većinu stanovništva su bile nepovoljne.Naime, većina stanovništva nije prodavala već kupovala pšenicu ikukuruz. Mali i srednji poljoprivredni proizvođači, takođe, nisuimali naročite koristi od povoljnih cena poljoprivrednih proizvodajer su cene industrijskih proizvoda koji su im bili potrebni bile4S. Šećerov, O svetskoj ekonomskoj situaciji i obnovi, Jugoslavenska obnovanjiva,Zagreb 1920, 12, 253.5M. Mirković,Ekonomska historija Jugoslavije, Zagreb 1968, 313.15MR GORDANA DRAKIĆ - PRIVREDNI PROBLEMI I STANJEAGRARA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA SAOSVRTOM NA EKONOMSKE PROMENE U EVROPI POSLE PRVOGSVETSKOG RATA
- Page 1 and 2: FREE WORLD PUBLISHING Inc.HTTP://WW
- Page 3 and 4: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 5 and 6: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 7 and 8: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 9 and 10: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 11 and 12: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 13: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 17 and 18: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 19 and 20: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 21 and 22: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 23 and 24: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 25: WORLD HISTORY JOURNALThe War and Pe