FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER 2 (18 APRIL 2007)jedinstvenu valutu i valutnu politiku, sredi finansije i ukloniinflaciju. Ti zadaci su bili izvršeni, sa manje ili više uspeha,uglavnom do 1924. odnosno 1925. godine. 18Međutim, posle jednog perioda relativnog prosperiteta koji jeobeležio prvih par godina posle Prvog svetskog rata, privreda uKraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dospela je u krizu. Kriza se,najpre, pojavila u zemljoradnji, a kako je poljoprivreda biladominantna grana privrede, to je dovelo do toga da je ubrzocelokupna privreda dospela u krizu. Ona je počela već 1924, da bi1927. godine dostigla svoj vrhunac. Tome su doprinele ielementarne nepogode, poplave i suše, kojih je tih godina bilomnogo da bi se niz nepovoljnih vremenskih prilika završioopštom sušom 1928. godine.No prirodne nepogode su samo bile prateći problemi koji susvojim posledicama pojačale krizu izazvanu opštim spoljnimrazlozima, uzročnicima krize na celom jugoistoku Evrope, iunutrašnjim uzrocima karakterističnim za jugoslovensku <strong>dr</strong>žavu.Kao jedan od unutrašnjih uzroka privredne krize u KraljeviniSrba, Hrvata i Slovenaca mogu se označiti i pogrešni potezi koji supreduzimani u okviru sprovođenja plana ekonomske politikepojedinih vlada. 19Upotreba primitivnih metoda obrađivanja zemljišta bez primenesavremenih sredstava rezultirala je time da je poljoprivrednaproizvodnja davala slabe prinose. To je, dalje, uzrokovalosmanjivanje kupovne moći poljoprivrednika. Ovaj problem nijebio karakterističan samo za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca,već i za <strong>dr</strong>uge zemlje istočne Evrope gde je bio izazvan padomcena poljoprivrednih proizvoda.Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je usled razgranate <strong>dr</strong>žavneadministracije i mnogobrojnog činovništva imala veoma velikobudžetsko opterećenje. To je značilo da je stanovništvo imalo da18S. Šećerov, Problemi svetske i naše privrede, Beograd 1936, 175.19Videti: D. Jovanović, Izlaz iz privredne krize, Letopis Matice srpske, Novi Sad1929, 320, 1, 71-72.22MR GORDANA DRAKIĆ - PRIVREDNI PROBLEMI I STANJEAGRARA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA SAOSVRTOM NA EKONOMSKE PROMENE U EVROPI POSLE PRVOGSVETSKOG RATA
FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER 2 (18 APRIL 2007)snosi vrlo teške poreske terete, što je u uslovima zaostale,pretežno seljačke, privrede bilo veoma problematično ipredstavljalo je stalan uzrok njene nestabilnosti.Značajan uzrok privredne krize u Kraljevini Srba, Hrvata iSlovenaca bio je nedostatak velikih kapitala domaćeg ili stranogporekla. Poljoprivredno stanovništvo koje je teško dolazilo i dominimalne zarade nije bilo u stanju da putem štednje stvorikapital potreban za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Straniulagači su, sa <strong>dr</strong>uge strane, oklevali da investiraju u privreduposleratne jugoslovenske <strong>dr</strong>žave. „Jasno je da naša celokupnaprivreda usled nedostatka velikog kapitala i velike stručnosti,nema dovoljno otporne i borbene snage...Mi zaostajemo izaostalih velikih evropskih privreda, a one zaostaju izasevernoameričke privrede“. 20Dok je u <strong>dr</strong>ugim kapitalističkim zemljama u periodu od 1923. do1929. godine privreda doživljavala snažan uspon sa izvesnimrecesionim prekidima, u zajedničkoj <strong>dr</strong>žavi Srba, Hrvata iSlovenaca to nije bio slučaj. Njena privreda nalazila se pod veomavelikim uticajem ekonomske politike i privrednih kretanjarazvijenih kapitalističkih zemalja i njihovog vodećeg položaja nasvetskom tržištu. Budući da je Kraljevina SHS bila izrazitoagrarna zemlja taj uticaj se naročito osećao u poljoprivredi koja jebila, može se reći, u predkapitalističkoj fazi. Samo su krupniposedi imali proizvodnju orijentisanu ka tržištu, dok je, međutim,veliki broj sitnih poseda, umnoženih agrarnom reformom, biousmeren na proizvodnju radi zadovoljenja potreba seljaka, papotom za tržište. 21U razmatranju uzroka privredne krize u Kraljevini Srba, Hrvata iSlovenaca može se zaključiti da je neracionalnost poljoprivrede ineintenzivnost njene proizvodnje predstavljala težište problemajugoslovenske poljoprivrede koja je bila osnovna privrednadelatnost u <strong>dr</strong>žavi. U istu grupu uzroka dolazi i hiperprodukcija20M. Gavrilović, O ekonomskoj obnovi (2) Poljoprivreda, Letopis Matice srpske,Novi Sad 1927, 311, 1-2, 17.21N. Vučo, nav. delo, 277.23MR GORDANA DRAKIĆ - PRIVREDNI PROBLEMI I STANJEAGRARA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA SAOSVRTOM NA EKONOMSKE PROMENE U EVROPI POSLE PRVOGSVETSKOG RATA
- Page 1 and 2: FREE WORLD PUBLISHING Inc.HTTP://WW
- Page 3 and 4: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 5 and 6: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 7 and 8: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 9 and 10: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 11 and 12: WORLD HISTORY JOURNAL - VOLUME 3, N
- Page 13 and 14: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 15 and 16: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 17 and 18: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 19 and 20: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 21: FREE LAW JOURNAL - VOLUME 3, NUMBER
- Page 25: WORLD HISTORY JOURNALThe War and Pe