ZBORNIK RADOVA

7. Međunarodni stručni skupNA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitacijii zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaZBORNIK RADOVAZadar, Hrvatska26. i 27. svibnja 2011.

POKROVITELJPredsjednica Vlade Republike HrvatskeJadranka Kosor

ORGANIZATORIOSVIT – Udruga ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provodeprofesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetomFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom Republike Hrvatskeu suradnji i uz financijsku potporuMinistarstva za rad, socijalnu skrb i zaštitu potrošača Republike AustrijeNakladnikOSVITZa nakladnikaJosip DržaićProgramski odborSlavko Leban, predsjednikJasenka SučecVesna Federer BudimčićVišnja Majsec SobotaJadranka BrlečićMilica DraštataMartina KapljićIvana LulićRedakcijski odborIvica Šutalo, urednikDamira BencZoran MihajlovićPrijevodVanda MucićGrafičko oblikovanje i tisakURIHO, ZagrebNaklada300 primjerakaBibliotekaStručni skupovi

SADRŽAJUvodna riječ................................................................................6Zorislav Bobuš, dr.med., Hrvatska, predsjednik Zajednica saveza osoba s invaliditetomHrvatske Primjena i monitoring Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom s posebnimosvrtom na zapošljavanje ................................................................... 7Bruno Zinkanell, Austrija, Savezni ured za socijalnu skrbIntegracijski lanac–odškole do zapošljavanja ................................................. 15Rudi Wouters, Belgija, viši stručni suradnik u Job-Linku i voditelj odjela za prevencijuUloga radnog asistenta. Promicanje e-kvalitete, samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru ..........19Wolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger, Austrija, radni asistenti u „CHANCE B“,udruzi koja se bavi svim aspektima uključivanja osoba s invaliditetom u radni svijetStrukture i poveznice kod posredovanja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom ...................... 47Christopher Weber, Njemačka, voditelj Integrativne stručne službe Rajna/MajnaProfesionalno sudjelovanje kao sustavna ponuda – u središtu stoji čovjek............................ 57Guus Sholten, Nizozemska, savjetnik u HAMLAND-uObuka za određeno radno mjesto ............................................................ 67Gerhard Kneidinger, Austrija, BBRZ„Reha-tehnologija“ u BBRZ-u, Linz, Austrija .................................................. 83Anton Sabo, Austrija,Ured za međunarodne veze BBRZ, LinzProfesionalna rehabilitacija kao metoda integracije osoba s invaliditetom na hrvatskotržište rada, predstavljanje zajedničkog projekta BBRZ-a, FOND-a i OSVIT-a ....................... 91Konrad Mager, Austrija, ravnatelj profesionalne rehabilitacije BBRZ-a u LinzuBBRZ, Reha-College. ...................................................................... 99Mirjana Zećirević, Marijana Senjak i Tajana Križanec, Hrvatska, Hrvatski zavod za zapošljavanjeRazvoj sustava podrške zapošljavanja osoba s invaliditetom u HZZ-u ............................. 105Olgica Jukić i Tatjana Kovačić, Hrvatska, Centar za odgoj i obrazovanje RijekaIspitivanje radne sposobnosti instrumentarijem Melba/Ida ...................................... 123ČLANICE UDRUGE OSVIT ...............................................................133

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaUVODNA RIJEČFond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u partnerstvu s Udrugomustanova, drugih pravnih osoba i građana koji se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjemosoba s invaliditetom OSVIT tradicionalno organiziraju Međunarodni stručni skup o aktualnostima u područjuprofesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.Tema ovogodišnjeg Međunarodnog stručnog skupa je posvećena uključivanju osoba s invaliditetomna tržište rada, što je osnovna pretpostavka socio-ekonomske uključenosti u društvo. Mišljenja smo da jeova tema od izuzetnog značaja, posebice ako imamo u vidu da Republiku Hrvatsku dijele dani do završetkapregovora o pristupanju Europskoj uniji, te su učinjeni znatni napori kako bi se hrvatsko zakonodavstvouskladilo s pravnom stečevinom Europske unije. Značajan doprinos tome dali su Fond i OSVIT, krozorganizaciju proteklih Međunarodnih skupova, jer smo uspjeli prezentirati hrvatskoj javnosti najaktualnijetrendove iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Europskojuniji, u suradnji s najeminentnijim europskim stručnjacima iz ovog područja. Na tom načelu organiziralismo i ovogodišnji Međunarodni stručni skup, s temom „ Na posao! – uloga pružatelja usluga u profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva“ gdje ćemo krozpraktične primjere iz Austrije, Njemačke, Belgije i Nizozemske steći uvid u mogućnosti koje će nam pružitiulazak u Europsku uniju. Očekujemo da će svi sudionici ovogodišnjeg skupa dobiti neka nova znanja, ali iideje kako u praksi unaprijediti svoj rad i pružiti još bolju uslugu svojim korisnicima. Kroz ovu zajedničkuaktivnost Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao Vladina institucijai udruga OSVIT kao značajan predstavnik civilnog društva, daju svoj doprinos uključivanju RepublikeHrvatske u Europsku uniju.Međunarodni stručni skup, koji se tradicionalno održava u Zadru, u partnerstvu Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i udruge OSVIT, svake godine okuplja sve višesudionika, iz svih institucija koje se bave područjem profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i obrazovanjaosoba s invaliditetom, ali i iz svih relevantnih udruga osoba s invaliditetom. To je, svakako, najboljipokazatelj razine kvalitete stručnog skupa, koja raste iz godine u godinu.O značaju našeg Međunarodnog stručnog skupa govori i činjenica da nas od samog početka prati VladaRepublike Hrvatske, te nam je osobita čast i veliko zadovoljstvo, što je i ove godine gđa. Jadranka Kosor,predsjednica Vlade Republike Hrvatske prihvatila pokroviteljstvo nad stručnim skupom.Organiziranjem tradicionalnog stručnog skupa omogućavamo razmjenu iskustava i informacija svimdionicima sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, kako u Republici Hrvatskoj, takoiuEuropskojuniji, što je preduvjet za stvaranjem učinkovitog modela zapošljavanja osoba s invaliditetom i ostvarivanjenašeg zajedničkog cilja – cjelovite integracije osoba s invaliditetom na tržište rada i njihova potpunasocijalna uključenost.predsjednik Organizacijskog odboramr.sci. Ante Vučić6

PRIMJENA I MONITORING KONVENCIJE UNO PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOMS POSEBNIM OSVRTOM NA ZAPOŠLJAVANJEZorislav Bobuš, dr.med., Hrvatska,predsjednik Zajednica savezaosoba s invaliditetom HrvatskePrikaz stanja – koliko je zemalja potpisalo i ratificiralo Konvenciju dana 10.05.2011.Od 192 zemlje članice UN• 148 zemalja potpisalo Konvenciju• zemalja potpisalo Fakultativni protokol• 100 zemalja ratificiralo Konvenciju (Kolumbija stota zemlja)• 61 zemalja ratificiralo Fakultativni protokolČlanak 27. - Rad i zapošljavanje1. Države stranke priznaju pravo na rad osobama s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s drugima;ovo uključuje pravo na mogućnost zarađivanja za život od rada, slobodno odabranog ili prihvaćenog natržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno osobama s invaliditetom. Državestranke će osigurati i promicati ostvarenje prava na rad, uključujući pritom i one koji steknu invaliditettijekom zaposlenja, poduzimanjem odgovarajućih koraka, uključujući i zakonodavstvo, s ciljem, međuostalim:• zabrane diskriminacije temeljem invaliditeta u odnosu na sva pitanja vezana uz sve oblike zapošljavanja,uključujući uvjete pronalaženja kandidata, primanja na posao i zapošljavanja, trajanja zaposlenja,karijernog napredovanja u službi i sigurnih uvjeta rada koji ne štete zdravlju;• zaštite osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima u pogledu pravednih i povoljnih uvjetarada, uključujući jednake mogućnosti i jednaku plaću za rad iste vrijednosti, sigurne i zdrave uvjeterada, uz zaštitu od uznemiravanja i pravnu zaštitu u slučaju pritužbi;• osiguravanja ostvarivanja radničkih i sindikalnih prava osobama s invaliditetom na ravnopravnojosnovi s drugima;• omogućavanja djelotvornog pristupa osoba s invaliditetom općim tehničkim programima, kao i programimaprofesionalne orijentacije, službama zapošljavanja i profesionalnom i trajnom obrazovanju;• promicanja mogućnosti zapošljavanja i karijernog napredovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada,kao i pružanja pomoći u pronalaženju, dobivanju, zadržavanju posla i povratku na posao;• promicanja mogućnosti samozapošljavanja, poduzetništva, razvoja zadrugarstva i pokretanja vlastitogposla;• zapošljavanja osoba s invaliditetom u javnom sektoru;• promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom u privatnom sektoru kroz odgovarajuće politike i mjere,koje mogu uključivati afirmativne akcijske programe, poticaje i druge mjere;• osiguranja prihvatljive prilagodbe okruženja na radnom mjestu za osobe s invaliditetom;• promicanja stjecanja radnog iskustva osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada;7

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva• promicanja programa strukovne i profesionalne rehabilitacije, zadržavanja posla i programa povratkana posao za osobe s invaliditetom.2. Države stranke će osigurati da osobe s invaliditetom ne budu držane u ropskom ili podčinjenomodnosu i da budu, pod uvjetima ravnopravnim s drugima, zaštićene od prisilnog rada.• Strateški pristup za razdoblje 2009.-2010. definiran je Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatnorazdoblje 2008.-2011., kao i drugim strateškim dokumentima. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. pridaje veliku pozornost zaposlenosti i zapošljavanju te navodi da je cilj koji se želi postići: razvoji zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21.stoljeća.• Vlada Republike Hrvatske je 21. svibnja 2009. godine donijela Odluku o prihvaćanju Nacionalnog planaza poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu s provedbenim mjerama koje slijede prioritetepolitike zapošljavanja utvrđene u Revidiranoj Lisabonskoj strategiji o rastu zaposlenosti i radnim mjestima.U 2009. godini je dakle započeo novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u Republici Hrvatskojna temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske(JAP), koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2008. godine.• Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. utvrđuju se osnovna načela državnepolitike zapošljavanja. Također se utvrđuju odgovornosti i definiraju zadaće za nadležna tijeladržavne uprave i javne ustanove u provedbi plana, potiče njihovo zajedničko djelovanje te međusobnasuradnja. Ključni prioriteti koje Republika Hrvatska namjerava ostvariti kroz ovaj plan su: povećanjestopa participacije žena primarne dobne skupine (posebice onih s niskim ili neodgovarajućim vještinama),povećanje stopa participacije starijih osoba, povećanje stopa participacije mladih ljudi, rješavanjeproblema dugotrajne nezaposlenosti, smanjenje nesrazmjera vještina na tržištu rada, poboljšanjeprilagodljivosti radnika i poduzeća, povećanje ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanjei vještine, dobro upravljanje, izgradnja administrativnih kapaciteta.• Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) potpisan je 5. ožujka2007. godine, kada su se Republika Hrvatska i Europska Komisija usuglasile o ključnim izazovima kojistoje na putu unaprjeđenja socijalne zaštite i socijalnog uključivanja te o prioritetima, mjerama i analizamakoje treba provesti u procesu nakon potpisivanja JIM-a u području socijalne zaštite i socijalnoguključivanja. Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) i Zajedničkimemorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP) dva su mjerodavna dokumenta usektoru socijalne politike i zapošljavanja, kojima se definiraju okvirne smjernice politika sukladne ciljevimanacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske.• Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao sunositelj provedbe mjere, izvještava da su tijekom 2009. godineobjedinjeni svi dosadašnji propisi na području prava s osnove invaliditeta i profesionalne rehabilitacijeu čijoj izradi su sudjelovali predstavnici svih resora koji skrbe o osobama s invaliditetom.Objedinjeni propisi bili su podloga za rad radnih skupina za izradu prijedloga jedinstvene listeoštećenja za sve kategorije osoba s invaliditetom, neovisno o načinu i uzrocima nastanka te za izraduprijedloga jedinstvenog tijela vještačenja u čijem su radu sudjelovali predstavnici Hrvatskoga zavodaza zapošljavanje.8• Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osobas invaliditetom („Narodne novine", broj 143/02) te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnojrehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine", broj 33/05), odlučujeo načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. Saspekta pripreme za zapošljavanje i samog zapošljavanja, profesionalna rehabilitacija uključuje sljedećeaktivnosti:

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva- utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti;- profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti;- analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad;- procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja;- radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanjeradnih i radno – socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja.• Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Hrvatski zavodza zapošljavanje odlučuje o načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenihosoba s invaliditetom, dok ju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja školaili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje. Profesionalna rehabilitacija je usmjerenaprema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad u zanimanju gdje će postizati najpovoljnijiradni učinak s najmanjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih preostalih radnih iopćih sposobnosti.Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom u 2009. godini su bile osobe s intelektualnim poteškoćama(405 ili 39,40%), slijede ih osobe s višestrukim oštećenjima (206 ili 20,04%), a zatim osobe s tjelesniminvaliditetom (187 ili 18,19%). Struktura zaposlenih osoba s invaliditetom prema vrsti oštećenjaregistrirana 2009. godine jednaka je strukturi zaposlenosti osoba s invaliditetom iz 2008. godine. Strukturazaposlenosti žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja za 2008. i 2009. godinu se ne razlikuje od strukturezaposlenosti svih osoba s invaliditetom. Udio zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetomza sve vrste oštećenja ne prelazi više od 50%, što ukazuje na veće zapošljavanje muškaraca,osobasinvaliditetom. U 2009. godini se udiozaposlenihženauukupnombrojuzaposlenihosobasinvaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nešto povećao u odnosu na 2008. godinu.Naime, 2009. godine su 41,05% zaposlenih osoba s invaliditetom bile žene, dok je 2008. godine39,38% žena bilo u populaciji zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda.Tablica 1:broj zaposlenih osoba s invaliditetom te broj zaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenjau 2008. godiniVrsta oštećenjaZaposlene osobesinvaliditetomZaposlene žene sinvaliditetomUdio žena u ukupnombroju osoba sinvaliditetomKombinirane smetnje 251 92 36,65Kronične bolesti 18 8 44,44Intelektualne poteškoće 514 233 45,33Oštećenje sluha 122 61 50,00Oštećenje vida 57 13 22,81Poremećaji glasovno -govorne komunikacije41 13 31,71Psihičke i organskesmetnje34 10 29,41Tjelesni invaliditet 230 69 30,00UKUPNO 1267 499 39,389

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaTablica 2:Broj zaposlenih osoba s invaliditetom te broj zaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u2008. godiniVrsta oštećenjaZaposlene osobe sinvaliditetomZaposlene ženesinvaliditetomUdio žena u ukupnombroju osoba sinvaliditetomKombinirane smetnje 206 72 34,95Kronične bolesti 24 5 20,83Intelektualne poteškoće 405 194 47,90Oštećenje sluha 85 44 51,76Oštećenje vida 61 22 36,07Poremećaji glasovno -govorne komunikacije30 13 43,33Psihičke i organske smetnje 30 8 26,67Tjelesni invaliditet 187 64 34,22UKUPNO 1028 422 41,05Tablica 3:Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom te broj nezaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u2008. godiniVrsta oštećenjaNezaposlene osobe sinvaliditetomNezaposlene ženeUdio žena uukupnom brojuosobasinvaliditetomKombinirane smetnje 1172 538 45,90Kronične bolesti 231 104 45,02Intelektualnepoteškoće1778 1012 56,92Oštećenje sluha 350 155 44,29Oštećenje vida 226 102 45,13Poremećaji glasovno -govorne komunikacije144 71 49,31Psihičke i organskesmetnje430 116 26,98Tjelesni invaliditet 1248 429 34,38UKUPNO 5579 2527 45,2910

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaTablica 4:Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom te broj nezaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u2009. godiniVrsta oštećenjaNezaposlene osobe sinvaliditetomNezaposlene ženeUdio žena uukupnom brojuosobasinvaliditetomKombinirane smetnje 1308 570 43,58Kronične bolesti 327 139 42,51Intelektualnepoteškoće2016 1071 53,13Oštećenje sluha 406 179 44,09Oštećenje vida 228 89 39,04Poremećaji glasovno -govorne komunikacijePsihičke i organskesmetnje160 78 48,75445 127 28,54Tjelesni invaliditet 1325 425 32,08UKUPNO 6215 2678 43,09• Udjeli zaposlenih osoba s invaliditetom u općoj zaposlenosti su niži (najviši udio u 2009. godini je1,97%) nego udjeli nezaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populaciji nezaposlenih osoba izevidencije Zavoda (najviši udio u 2008. godini je 5,01%).• Zaključno, u 2009. godini je ukupan udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populacijinezaposlenih iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje niži (2,13%) nego u 2008. godini(2,32%), ali je i ukupan udio zaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populaciji zaposlenih izevidencije Zavoda također niži u 2009. godini (0,87%) nego u 2008. godini (0,99%).• U siječnju 2010. godine započela je provedba projekta iz programa IPA 2007-2009 „Poticanje intenzivnijeguključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada" , dok su pripreme za navedeni projektprovođene tijekom 2009. godine. Svrha projekta je poboljšanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetomi poticanje njihove integracije na otvoreno tržište rada. Projekt se sastoji od tri osnovnekomponente: osnažiti kapacitete lokalnih dionika kako bi prepoznaliiutjecalinarješavanjeproblemaosoba s invaliditetom na tržištu rada; osnažiti kapacitete aktera na tržištu rada u promicanju zapošljavanjaosoba s invaliditetom te izrada web portala - One Stop Shop za osobe s invaliditetom. U sklopuprojekta provest će se istraživanje o potrebama osoba s invaliditetom, izrada akcionih planova za zapošljavanjeosoba s invaliditetom u osam odabranih regija Republike Hrvatske, trening za podizanjeprofesionalnih kapaciteta djelatnika institucija direktno uključenih u rad s osobama s invaliditetom.• U pripremi su također projekti iz programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći) 2010-2011 i programaESF (Europskog socijalnog fonda). Cilj navedenih projekata je povećanje pristupa tržištu radaza posebne skupine nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključivost, a među kojima su i osobes invaliditetom.• IPA 2010-2011: Poboljšanje pristupa tržištu rada za ugrožene skupine, za cilj ima poticati zapošljavanjei socijalno uključivanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost (osobe s invalidite-*tom, dugotrajno nezaposlene mlade osobe s niskim stupnjem obrazovanja, osobe nezaposlene dužeod pet godina, nezaposlene osobe Romske i drugih nacionalnih manjina kojima prijeti socijalnaisključenost).11

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva12• Projektsesastojiod3komponentekojeseodnosena:- Zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost i njihovo uključivanje u individualizirane programeza povećanje zapošljivosti (obrazovne programe za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, stručno usavršavanjei usavršavanje „mekih vještina");- Uključivanje u edukacijske programe, poslovno savjetovanje i pružanje financijske potpore pri zapošljavanjuosoba Romske i drugih nacionalnih manjina posebno onih uključenih u rad zadruga;- Aktivnosti vezane za informiranje i senzibiliziranje poslodavaca i opće javnosti za zapošljavanje osoba izskupina kojima prijeti socijalna isključenost.• ESF program, Projekt: Poticanje zapošljavanja osjetljivih (ugroženih) skupina za cilj ima podizanjezapošljivosti osjetljivih skupina (osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe s rizikomsocijalne isključenosti, bivši ovisnici, bivši zatvorenici, dugotrajno nezaposleni s neadekvatnomobrazovnom razinom) na tržištu rada odnosno olakšavanje pristupa osjetljivih skupina otvorenomtržištu rada.• Hrvatski zavod za zapošljavanje od siječnja 2010. godine surađuje na provedbi projekta Uključivanjeučenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje koji se provodi unutar programa IPA2007-2009, Komponenta IV, a čiji nositelj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.• Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao sunositelj provedbemjere, je u 2009. godini identificirao teškoće u primjeni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanjuosoba s invaliditetom, te je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva predložio iodređena moguća rješenja za identificirane probleme. Fond naglašava da će cjelovitu evaluacijuprimjene postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanjaosoba s invaliditetom biti moguće provesti, tek kad s radom završi radna skupina, kojom koordiniraMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, osnovana za provođenje mjere 7. Izraditi stručnu ianalitičku podlogu o mogućnostima unapređenja prava s osnove invaliditeta, te predložiti donošenjeodgovarajućih propisa i mjere 8. Predložiti dodatne mjere radi unapređenja provođenja profesionalnerehabilitacije u području 2.5. Socijalna skrb i mirovinsko osiguranje Nacionalne strategije. Naime,provođenjem dviju navedenih mjera, a prvenstveno utvrđivanjem jedinstvene liste oštećenja i jedinstvenogtijela vještačenja, stvoriti će se osnovni preduvjet za evaluaciju i redizajniranje sustava profesionalnerehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.• U 2009. godini Fond je u dva navrata mijenjao i dopunjavao Odluku o načinu ostvarivanja poticaja prizapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine", broj 20/09 i 96/09) – koja je podzakonski aktZakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prva izmjena i dopunaOdluke je bila tehničke naravi, i odnosila se na usklađivanje Odluke s izmijenjenim odredbama StatutaFonda. S obzirom da su kroz tri rebalansa Državnog proračuna sredstva Fonda značajno umanjena,bilo je potrebno uskladiti Odluku Fonda s nastalom situacijom, te je tijelima i pravnim osobama izčlanka 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ograničenopravo na ostvarivanje poticaja, na način da imaju pravo ostvarivati poticaje putem Fonda samo za novazapošljavanja osoba s invaliditetom, te je smanjena osnovica za izračun određenih vrsta poticaja zazapošljavanje osoba s invaliditetom.• Mjera4:Omogućitipristuposobamasinvaliditetomprofesionalnomusmjeravanju(profesionalnaorijentacija) bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status• Hrvatski zavod za zapošljavanje sustavno i organizirano već dugi niz godina provodi profesionalnousmjeravanje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola te svih onih kojima je potrebnapomoć u odabiru, odnosno promjeni obrazovnog programa / zanimanja. Profesionalno usmjeravanjeučenika uključuje sljedeće aktivnosti: ispitivanje profesionalnih namjera učenika, profesionalnoinformiranje i profesionalno savjetovanje.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaOdgovorni za monitoring Konvencije su premaČlanku 33. Konvencije stavak 1.Središnje tijelo za KUNOSI u Hrvatskoj je MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENE-RACIJSKE SOLIDARNOSTIČlanku 33 – stavak 2Neovisna tijelaPRAVOBRANITELJICA ZA OSOBE S INVALIDITETOMPRAVOBRANITELJICA ZA DJECUPRAVOBRANITELJICA ZA ŽENEPUČKI PRAVOBRANITELJČlanku 33. – stavak 3UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM imaju obvezu monitoringa Konvencije na državnoj i lokalnojrazini i imaju pravo podnijeti izvješće u sjeni .13

IZ ŠKOLE NA POSAOLANAC INTEGRACIJEMr. Bruno Zinkanell,Austrija, Savezni uredza socijalnu skrbSažetakGlavni zadatak Saveznog ureda za socijalnu skrb kreće se u području profesionalne integracijeosoba s invaliditetom. Prije svega mladim ljudima sa zdravstvenim poteškoćama treba pomoći priodabiru karijere.Za integraciju mladih osoba s invaliditetom osobito su važne četiri mjere kojima se nastojatiprebroditi prijelaz iz škole u poslovni svijet. Instrumenti koje za to koristimo su:• clearing (savjetodavne konzultacije i dijagnostika učinkovitosti)•••asistencija pri stručnom osposobljavanju (pratnja kod pojednostavljenog naukovanja)asistencija u radu (pomoć u traženju posla)jobcoaching (izravna osobna pomoć kod radnih procesa)Savezni ured za socijalnu skrb je podređeni ured austrijskog Ministarstva socijalne skrbi i ima devetpokrajinskih ureda. Glavni zadatak ovog ureda kreće se u području profesionalne integracije osoba sinvaliditetom. Mladim ljudima sa zdravstvenim poteškoćama posebice treba pomoći pri odabiru karijere.Za integraciju mladih s invaliditetom osobito su važne četiri mjere kojima se nastojati olakšati prijelazizškoleuposlovnisvijet.Instrumentekojezatokoristimosu:••••clearing (savjetodavne konzultacije i dijagnostika učinkovitosti)asistencija pri stručnom osposobljavanju (pratnja pri izučavanju pojednostavljenih zanata)asistencija u radu (pomoć u traženju posla)jobcoaching (izravna osobna pomoć kod radnih procesa)ClearingClearing je ponuda Saveznog ureda za socijalnu skrb koja se nudi na prijelazu iz škole na posao ibesplatna je za mlade. Cilj je pokazati mladima s posebnim pedagoškim potrebama ili invaliditetom, udobi od 13 do 24 godine, izglede za profesionalni život i omogućiti im da donesu realne odluke o svojojposlovnoj budućnosti.Mladi ljudi trebaju otkriti tijekom faze clearinga svoje individualne interese i sposobnosti, te upoznatizanimanja i njihove zahtjeve. Na završetku prakse mogu steći prva iskustva u željenim zanimanjima. Krozinformacije o obrazovanju, radnim mjestima, projektima i tečajevima voditelji(ce) procesa clearingaupoznaju mlade ljude s različitim mogućnostima poslije škole. Osim opsežnih razgovora, provodi sepsihološko testiranje, koje daje informaciju o profilu talenata. Rezultati clearinga bivaju uključeni u osobniplan karijere i razvoja, u kojem su prikazane poslovne mogućnosti.Usluge koje se nude:••••Izrada SWOT analizeIzrada profila sklonosti i podobnostiIdentifikacija poslovnih izgledaOrganiziranje stručne prakseviše o clearingu nalazi se na stranici www.clearing.or.at15

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAsistencija pri stručnom osposobljavanjuZa mlade ljude koji zbog svojih ograničenja ne mogu redovito završiti zanat, postoje dva nova načinastrukovne izobrazbe (= integrativno strukovno obrazovanje):• izučavanje neke struke s produženim razdobljem naukovanja (do 2 godine)• djelomična kvalifikacija (u kojoj se uče samo dijelovi neke struke)Mlade tijekom čitavog trajanja izobrazbe prati i podržava vlastiti asistent za strukovno obrazovanje(BAS). Podrška počinje zaključenjem ugovora o naukovanju, BAS održava redovite kontakte s tvrtkom istrukovnom školom, organizira pomoć u učenju, pomaže kod problema na radnom mjestu i pružapodršku pri polaganju završnog ispita.Više o integrativnom strukovnom obrazovanju možete naći na stranici www.bas.or.atRadni asistentiPutem asistencije u radu pruža se podrška mladim osobama s invaliditetom kao posloprimcima, kao itvrtkama, da pronađu i zadrže radno mjesto. Radi se o općedostupnoj i besplatnoj ponudi. Radni asistentipodržavaju korisnike na razgovorima za posao i tijekom obavljanja prakse, te savjetuju tvrtke vezano zapoticaje, radno-pravna pitanja i opremanje radnog mjesta tako da bude prikladno za osobu s invaliditetom.JobcoachingOvdje se radi o skupoj dodatnoj ponudi u trajanju od šest mjeseci (do najviše devet mjeseci) sintenzivnom podrškom i podučavanjem izravno na radnom mjestu. Tipične situacije su: isprobavanjenekog posla, faza uhodavanja u posao, izučavanje, restrukturiranja u tvrtkama, prijetnja u vidu otpuštanja,odnosno prevladavanje kriza – pri čemu se mogu vježbati zajednički radni procesi i pojedini koraci uposlu.Slučajevi dodjele poticaja i troškovi mjera (za cijelu Austriju u 2010. godini)ŠTO? BROJ Ukupni troškoviTroškovi poj edinogslučajaClearing 7.554 8.827.880 1.168Asistencija za strukovnoobrazovanje4.291 9.350.390 2.176Radna asistencija 10.850 15.696.148 1.446Jobcoaching 664 2.182.008 3.28616

VON DER SCHULE IN DEN BERUFDIE INTEGRATIONSKETTEMag. Bruno Zinkanell, Österreich,Bundessozialamt, Landesstelle SteiermarkZusammenfassungDie Hauptaufgabe des Bundessozialamtes liegt im Bereich der beruflichen Integration von Menschenmit Behinderungen. Vor allem junge Menschen mit gesundheitlichen Einschränkungen sollen bei derBerufswahl unterstützt werden.Für die Integration junger behinderter Menschen sind vier Maßnahmen besonders wichtig, die denÜbergang von der Schule ins Berufsleben unterstützen sollen. Unsere Instrumente dafür heißen:••••Clearing (Beratungsgespräche und Leistungsdiagnostik)Berufsausbildungs-Assistenz (Begleitung bei einer vereinfachten Lehre)Arbeits-Assistenz (Unterstützung bei der Jobsuche)Jobcoaching (direkte persönliche Hilfe bei Arbeitsabläufen)Das Bundessozialamt ist eine nachgeordnete Dienstbehörde des österreichischen Sozialministeriumsund hat neun Landesstellen. Die Hauptaufgabe dieses Amtes liegt im Bereich der beruflichen Integrationvon Menschen mit Behinderungen. Vor allem junge Menschen mit gesundheitlichen Einschränkungensollen bei der Berufswahl unterstützt werden.Für die Integration junger behinderter Menschen sind vier Maßnahmen besonders wichtig, die denÜbergang von der Schule ins Berufsleben unterstützen sollen. Unsere Instrumente dafür heißen:••••Clearing (Beratungsgespräche und Leistungsdiagnostik)Berufsausbildungs-Assistenz (Begleitung bei einer vereinfachten Lehre)Arbeits-Assistenz (Unterstützung bei der Arbeitsuche)Jobcoaching (direkte persönliche Hilfe bei Arbeitsabläufen)ClearingClearing ist ein Angebot des Bundessozialamtes, das beim Übergang von der Schule in den Berufangeboten wird und für die Jugendlichen kostenlos ist. Ziel ist es, den Jugendlichen mitsonderpädagogischem Förderbedarf oder mit Behinderungen im Alter von 13 bis 24 Jahren Perspektivenfür das Berufsleben aufzuzeigen und realistische Entscheidungen für die berufliche Zukunft zuermöglichen.Die Jugendlichen sollen während der Clearingphase ihre individuellen Interessen und Fähigkeitenherausfinden sowie Berufe und deren Anforderungen kennen lernen. Bei der Absolvierung von Praktikakönnen sie erste Erfahrungen in ihren Wunschberufen sammeln. Durch Informationen überAusbildungen, Arbeitsplätze, Projekte und Kurse werden den Jugendlichen durch die ClearerInnenverschiedene Möglichkeiten nach der Schule nahe gebracht. Neben ausführlichen Gesprächen erfolgt einepsychologische Testung, die eine Auskunft über das Begabungsprofil gibt. Die Ergebnisse des Clearingsfließen in einen persönlichen Karriere - und Entwicklungsplan ein, in dem berufliche Perspektivenaufgezeigt werden.17

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAls Leistungen werden angeboten:• Erstellung einer Stärken-Schwächen-Analyse• Erstellung eines Neigungs - und Eignungsprofils• Aufzeigen von beruflichen Perspektiven• Organisation von Praktikamehr zum Clearing unter www.clearing.or.atBerufsausbildungsassistenzFür Jugendliche, die auf Grund ihrer Einschränkungen eine reguläre Lehre nicht absolvieren können,gibt es zwei neue Wege der Berufsausbildung (= Integrative Berufsausbildung):das Erlernen eines Lehrberufes mit einer (bis zu 2 Jahren) verlängerten Lehrzeitdauerdie Teilqualifizierung (indem nur Teile eines Lehrberufes erlernt werden)Die Jugendlichen werden während der gesamten Ausbildung von einer eigenenBerufsausbildungsassistenz (BAS) begleitet und unterstützt. Die Unterstützung beginnt beim Abschlussdes Lehrvertrages, die BAS hält regelmäßige Kontakte zum Betrieb und zur Berufsschule, organisiertLernhilfen, hilft bei Problemen am Arbeitsplatz und unterstützt bei der Abschlussprüfung.mehr zur Integrativen Berufsausbildung unter www.bas.or.atArbeitsassistenzDie Arbeitsassistenz unterstützt die jugendlichen behinderten DienstnehmerInnen sowie dieBetriebe bei der Erlangung und Erhaltung von Arbeitsplätzen. Es handelt sich um ein allgemeinzugängliches, unentgeltliches Angebot. Die Arbeitsassistenz unterstützt die DienstnehmerInnen beiVorstellungsgesprächen und Praktika und beratet die Unternehmen bezüglich Förderungen,arbeitsrechtlicher Fragen und der behindertengerechten Arbeitsplatzgestaltung.JobcoachingHier handelt es sich um ein kostenintensives Zusatzangebot für sechs Monate (bis maximal neunMonate) mit einer intensiven Unterstützung und Unterweisung direkt am Arbeitsplatz. TypischeSituationen sind: Arbeitserprobungen, Einarbeitungsphasen, Einschulungen, betrieblicheUmstrukturierungen, drohende Kündigungen bzw. die Bewältigung von Krisen - wobei auch gemeinsameArbeitsabläufe und einzelne Arbeitsschritte trainiert werden können.Förderfälle und Kosten der Maßnahmen (2010 Österreich gesamt)WAS? ANZAHL GesamtkostenKosten desEinzelfallesClearing 7.554 8.827.880 1.168Berufsausbildungs -Assistenz4.291 9.350.390 2.176Arbeitsassistenz 10.850 15.696.148 1.446Jobcoaching 664 2.182.008 3.28618

ULOGA RADNOG ASISTENTAPROMICANJE JEDNAKOSTI I KVALITETE (E-QUALITY),SAMOUSMJERAVANJA I BOLJIH IZGLEDA ZA KARIJERURudi Wouters,viši stručni suradnik u Job-LinkuBelgijaSažetakU promicanju jednakosti i kvalitete (e-quality), samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru radi se o...Ljudi koji imaju (ograničene) sposobnosti žele ostvariti svoje snove i mogućnosti na otvorenom tržišturada. Oni imaju (barem bi trebali imati) pravo na kvalitetnu potporu radnog asistenta.Naravno, uspjeh radnog asistenta ovisi o mnogim čimbenicima: klijentovoj odlučnosti, njegovimkompetencijama, mobilnosti i obitelji, okruženju, dostupnosti struktura i propisa s kojima radni asistentradi, a tu je i ekonomska situacija.Ipak, priroda i kvaliteta aktivnosti radnog asistenta ključni su čimbenici. To smo naučili iz 25-godišnjegiskustva u centru za strukovno obrazovanje. Pogledat ćemo neke primjere dobre prakse i napretka uBelgiji, utjecaj na nevladine organizacije koje pružaju sve vrste potpora (poveznica s poslom, Job-Link) injihovu mrežu partnera, tijek prilagođen klijentu i učinak uvođenja nove definicije invaliditeta.To nas uvodi u svijet flamanskih radnih asistenata i mnoge elemente njegova profila, potreba, kvalitetai specifičnih znanja. Raspravljat ćemo o napretku u njegovu načinu rada i treninzima podrške te nekimčimbenicima uspjeha jednakosti i kvalitete ( e-quality).U cilju promicanja jednakosti promičemo usluge profesionalne orijentacije te ćemo dati kratak uvod urazumne prilagodbe.U tekstovima možete naći neke uvodne vježbe za radne asistente i sažetak radne bilježnice za klijenta.Rudi WoutersU promicanju jednakosti i kvalitete, samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru radi se o ..• diskriminaciji. Ova grupa je izrazito podzastupljena na tržištu rada• brojkama! Oko 20% ljudi ima invaliditet ili se mora nositi s funkcionalnim ograničenjima na tržišturada, ili imaju dugotrajnu bolest (+1 god). Manje dok su mladi, ali gotovo 50% njih kad su stariji.Utjecaj na tržište rada i gospodarstvo je orgoman.• Pobjeda–pobjeda-pobjeda: za osobe s invaliditetom, za poslodavce i za gospodarstvo.• ljudima sa sposobnostima! Radni asistenti shvaćaju invaliditet i vjeruju u sposobnosti. Klijent jeinvalidjelatan ( handi-capable).• kvalitetnoj podršci koja drastično poboljšava mogućnosti zapošljavanja.• punim pravima. Ne samo o pravu na 'zanimanje' ili 'na' posao. Kvalitetna potpora treba imati za ciljosnažene osobe koje se samousmjeravaju u što većoj mjeri do najboljih izgleda za karijeru.• utjecaju. Dobar trening ima vrlo pozitivan utjecaj na živote ljudi kao i prihode. Iako mogu imati osjećajda radni terapeut nije učinio mnogo za njih i da su sami ostvarili svoje zaposlenje.19

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaOd taylorizma do izrade po mjeri, Belgijsko-Flamanska situacijaPogled na okruženje naše organizacije i radne terapeuteLjudi koji rade u institucijama za strukovno osposobljavanje osamdesetih i devedesetih godina bili sunezadovoljni načinom na koji je naš rad i sektor bio organiziran. Dobivali smo dobre subvencije, ali jedinošto smo mogli učiniti za naše klijente je omogućiti 2 godine tijekom stručnog usavršavanja za ograničenibroj zanimanja. Osjećali smo da moramo zagovarati prava naših klijenata.Željeli smo više mogućnosti da ostvarimo vrstu podrške koja im je bila potrebna i više efikasnosti u organizacijikonceptualnog, strukturnog i organizacijskog okvira u kojem smo radili. Tako smo osnovali savez i- umjesto da se žalimo ili čekamo da se nešto dogodi - napravili smo SWOT analizu snaga i slabosti, prilikai prijetnji ne samo za naše organizacije, nego i za klijente. I pozvali smo dionike da nam se pridruže u zaključcima.Proučavali smo dobra iskustva u drugim zemljama, i naučili smo što i kako raditi da poboljšamo stvari. Saznalismo za zapošljavanje uz potporu i preuzeli od ove metode što nam je bilo potrebno, bez odbacivanjanašeg sustava stručnog osposobljavanja. Od početka nam je bilo jasno da moramo raditi zajedno s glavnimorganizacijama i dionicima u politici i upravi (regulatorima).Ono što smo htjeli biti otvoreni prema svim klijentimakoji trebaju naše specijaliziranu podršku. (Ne samo onima koji spadaju u usku definiciju invaliditeta), pasmo usvojili definiciju radnog invaliditeta. zaustaviti regionalne granicesvi klijenti mogu ići u nevladinu udrugu koja im najviše odgovara, čak i ako postoji neka bliža. biti dostupni svim klijentimaUmjesto da ostanemo specijalizirani za jednu određenu skupinu invaliditeta, (gotovo) svi smo otvorilisvoja vrata svim osobama s invaliditetom. (osim slijepima)sve OSI (osobe s invaliditetom) trebaju biti u mogućnosti lako nas pronaći.Umjesto da sve organizacije provode svoj zasebni PR, procjenu i aktivnosti za primanje klijenata, stvorilismo zajedničku organizaciju: GTB. To je specijalizirana usluga vođenog savjetodavna usluga koja nudispecijaliziranu procjenu, primanje i planiranje osobnog razvoja za sve osobe s radnim invaliditetom kojetrebaju specijaliziranu podršku. Ova usluga daje neutralne i neovisne informacije, garantira najbolju putanjuizabranu na modularan način, uz savjetovanje od početka do kraja karijere ( jedan dosje s pravilima ozaštiti privatnosti). To je prihvatljivo svim velikim igračima u podršci pri zapošljavanju. raditi uz usmjerenost k rezultatuUmjesto predloženog smanjenja subvencija, predložili smo predanost rezultatu u zamjenu za sustavomotnica.20 sustav bez kvotaOdbijali smo negativan pristup. Poslodavci bi trebali zaposliti nekoga jer je prava osoba za pravi posao. Nezato što žele izbjeći kaznu. Svi poslodavci i porezni obveznici doprinose zapošljavanju osoba s invaliditetom.Taj novac se koristi za plaćanje izravne financijske potpore poslodavcima koji su zaposlili osobu sinvaliditetom, uz znatno sniženu produktivnost zbog njezinog invaliditeta.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaRezultat:Naša vlada je pristala na većinu naših prijedloga. U početku je naše osoblje doživljavalo promjene kaoprijetnje. Ali, upravo zbog toga smo bili smo u mogućnosti dati podršku mnogo većem broju klijenata. Inaše organizacije su rasle eksponencijalno, ne samo u brojkama i veličini, negoiukvaliteti.JOB-LINK 1985. 2010.podružnice 2 4broj zaposlenika 10 35 zaposlenih na puno radno vrijemeinstruktori 5 5Radni asistenti 0 12 zaposlenih na puno radno vrijemeTreneri za karijeru 01 zaposlenik na puno radno vrijeme, aposao obavljaju 3 osobeRadno opterećenje dodijeljenim klijentima posvakom radnom asistentu godišnjeprosječno 15 (autizam/TOM (traumatskooštećenje mozga:manje)Godišnji rezultati zapošljavanja 50% 61%Zapošljavanje s faktorom mjerenja ? 86%Zapošljavanje u % cilja koje je postaviloministarstvoBez cilja 176%Klijenti koji koriste jobcoaching započinju svakegodine20 144 (113% od 127 planiranih)Godišnji broj klijenata za trening o karijeri 0 50Kako osobe s invaliditetom (OSI) nalaze odgovarajuću podršku?Mi smo dio velike mreže za ravnopravnost.Vlada u svakom gradu ili selu organizira " trgovinu-za-rad" za sve građane, nezaposlene i zaposlene.GTB-ov konceptGTB nudi specijaliziranu uslugu vođenog savjetovanja. Mi smo stvorili GTB-usluge i ponudili koncepti usluge ministru za zapošljavanje. On ih je uvrstio u svoje „ trgovine-za rad" . Na taj način imamo „ jedanšalter za zapošljavanje (osoba s invaliditetom) u svakom gradu" . Ljude koji dolaze u „ trgovinu za rad" , aza koje savjetnici smatraju da su "možda sa invaliditetom" - po potrebi i uz njihov pristanak – upućuje seposebnom savjetniku iz Specijaliziranih usluga puteva do posla i savjetovanja " GTB". (Još jedan stol uistom uredu = uključeno) je javno financirana nevladina udruga. Njezina uloga je informiranje i praćenjekvalitete tijeka i zagovoranje prilika za OSI. Tijek se može sastojati od podrške koju nude opće ili specijaliziranenevladine udruge, ili mješoviti oblici. Taj je put uvijek modularan, izrađen po mjeri i individualan.GTB je nezavisan, neutralan i jamči najbolji tijek. Kad jedna mreža-partner završi s klijentom ili zatvorivrata: GTB izradi popratne aktivnosti i nastavlja putanju. GTB stvara regionalnu i nacionalnu mrežu isignalizira probleme ministarstvu. To maksimalizira sve napore za najbolji tijek.Protok klijenataKlijentiupotrazizaposlomidu(iliihseupućuje)u“ trgovine-za-poslove” . Kada bi invaliditetmogao ozbiljno utjecati na mogućnosti zapošljavanja, uputit će ih se GTB-savjetniku (u istoj trgovini-zarad).Tu se odvija „prijem“ i procjena. GTB-savjetnik može predložiti tjedan upoznavanja, stručno osposobljavanje,pronalaženje zaposlenja ili podršku trenera u ustanovama za integrativno stručno osposobljavanje,savjetovanjeiuslugeposredovanja,alitakođeriuspecijaliziranimnevladinim udrugama. Osoba sinvaliditetom može pomoći u određivanju usluga koje će joj pomoći. GTB-savjetovanje ostaje na raspolaganjutijekom cijelog procesa, pomažući osobi da odaberete najbolje usluge i najbolje sljedeće korake.21

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAko postoje ozbiljna ograničenja funkcija ili osjetilni problemi, osobe se može uputiti u GA: specijaliziranuradno-orijentacijsku službu za procjenu, kako bi dobile "kartu". Ona omogućava pristup posebnimpogodnostima, alatima i adaptacijama.Job-Link ili neki drugi GOB (specijalizirani centar za osposobljavanje i obuku) može biti GTB-savjetnik i klijentov izbor za podršku. Klijent bira Job-Link-ovu podružnicu do koje mu je najlakše doći ina temelju njegova profila upoznaje radnog asistenta. On će biti uz klijenta tijekom svih aktivnosti u/s Job-Link-om. Job-Link nudi sve vrste podrške svim poslodavcima na otvorenom tržištu rada i službenimorganizacijama. Ako zapošljavanje na otvorenom tržištu rada nije moguće prema tvrdnjama klijenta iradnog asistenta, može se razmotrati preusmjeravanje prema zaštitnom radnom mjestu zajedno s GTBom.Job-Click je Job-Link-ova usluga za karijeru. Nudimo savjetovanje u vezi karijere (u trajanju do 18sati) zaposlenim osobama. Besplatno je za osobe s radnim invaliditetom.Naši klijenti. Sve osobe s radnim invaliditetom.Napustili smo staru definiciju invaliditeta u odnosu na podršku na tržištu rada i uveli koncept radnoginvaliditeta.Definicija = “Svaki važni i dugotrajni problem sudjelovanja u radnom životu zbog interakcije oštećenjamentalne, senzorne, psihološke ili fizičke prirode, ograničenja u obavljanju djelatnosti te osobnim ilivanjskim čimbenicima.”Rezultati:• Nova definicija omogućava većem broju ljudi da koriste specijalizirane usluge GTB-ove mreže.Također je rješenje za ljude koji su bili u sivoj zoni.Na primjer: ako je osoba s kvocijentom inteligencije 79 spadala pod definiciju: kvocijentinteligencije manji od 80. Što je s društveno slabijom osobom s kvocijentom inteligencije 81?• Mi (partneri u GTB-ovoj mreži) sada se usmjeravamo na grupu koja je više nego dvostruko veća odpopulacije OSI-ja iz stare definicije.• Obuhvaćamo veću populaciju i mreža se smatra više uključivom.• Poboljšan je nediskriminacijski pristup.Radni asistenti:Potrebadaseshvativažnostkvaliteteijednakosti( e-qulity)Na djelu „Duhovna razina" profesor R. Wilkinson objašnjava da je jednakost bolja za sve. Društva svećim razlikama u prihodima imaju više zdravstvenih i socijalnih problema.Također razmislite o utjecaju nečije sposobnosti zarađivanja na njegov (obiteljski) život i na negativneposljedice slabe ili loše karijere, (ponovni) početak ili zaokret u karijeri i kako to utječe na ostatak nečijegživota i karijere. Jednakost kao cilj utječe na posao radnog asistenta, metode i ciljeve.Davanje podrške pri pronalaženju „nekog" posla nije loše, pronalaženje održivog posla je u redu.Davanje podrške za dobar početak karijere (ponovni početak) je lijepo.Za stvarnu ravnopravnost: pružite odličnu podršku kako bi omogućili nekome da ima i zadrži optimalneizglede za karijeru.22Moraju trenirati!Metoda se razlikuje od osposobljavanja/ savjetovanja /uputa/demonstriranja.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaTrebaju vjerovati u mogućnost zapošljavanja naših klijenata.i naravno u korisnost podrške koju pružamo. Ako to nije slučaj, ne počinjemo raditi s klijentom iliprekidamo osposobljavanje ili trening. Ti klijenti će biti ponovno upućeni GTB-u.Moraju dati rezultateRadni asistenti rade s oko 15 klijenata, ovisno o predvidivosti zapošljavosti klijenta. Rezultati se prate(različiti su za klijente s traumatskim oštećenjima mozga ili psihijatrijskim problemima). Ne želimo da seuključe u postpak asistiranja koji oduzima previše energije ili vremena. Naš radni asistenti ne nudeterapiju. Ako postoji takva potreba, osobe se može uputiti na terapiju i mogu kasnije ponovno početi kodnas.Moraju ovladati metodama, alatima, te znanjem za posredovanje pri zapošljavanju i znanjemo tržištu rada.Cilj radnog asistenta ne bi trebao biti samo nekome pronaći „posao". Oni podržavaju dobre izglede zakarijeru koja odgovara klijentovim kompetencijama i željama.Trebajupružitiposebnupotporu,samogdjejepotrebno.Izbjegavati stigmatizaciju. Primjer: osoba je izgubila sposobnost učenja zbog traumatskog oštećenjamozga: stvorite radno mjesto po mjeri te osobe.Predstavljaju se (a ponekad i klijenta).Upoznaju se s tvrtkom, šefom, poslom, kolegama, mentorom (prelaze na „ti").Potvrdit će ugovore i dati prilagođene informacije (unaprijed dogovorene s klijentom)šefu, odgovornoj osobi u ljudskim resursima, neposredno nadređenom, kolegama i mentoru oposljedicama invaliditetaioprijedlogu podrške od strane asistenta. Prilagođeno je i poštuje privatnost iautonomiju!Obraćaju pozornost na perspektive:- Često je bolje napisati u dogovoru sa svima uključenima što bi trebalo naučiti u uvodnom razdoblju i ukojem vremenskom okviru. To uključuje sve potrebne praktične i društvene vještine za radno mjesto.- program stručnog osposobljavanja na poslu. Ako je potrebno i/ili ako nema prethodnog naukovanja.Dobitijasnuslikuoočekivanjimaostavuiproduktivnosti.- razmjena informacija o mogućnostima potpore u cjeloživotnom učenju …Uvijek poštuju i potiču nezavisnost!!Donose neovisnost zaposlenika s invaliditetom. Paze na zaštitničko ponašanje. Oni sami, ali i kolege imentor mogu postati zbunjeni na granici poznanstva i početi omalovažavati i se zaštitnički postavljati.Promiču vlastito povlačenje-postupno uključivanje prirodnih resursa.Nastojimo što ranije smanjivati uključenost asistenta i razvijati prirodnu podršku (poticati aktivnouključivanje osoba u neposredno okruženje klijenta radi najboljeg oblika i vrijednosti zapošljavanja isocijalne integracije zaposlenika.Popratne aktivnosti i podrška prirodnih resursa.Spontano praćenje kako bi se izbjegle hitne intervencije. Dobra praksa je odabir mentora među bliskimsuradnicima i potpora izgradnji socijalne mreže koja uključuje savjetnika za povjerljivost u tvrtki / savjetnikaza sigurnost / odbor upravitelja trgovinama.23

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaRadni asistenti trebaju:• usredotočiti se• zračiti pozitivnošću• sposobnosti usklađenjana sposobnosti umjesto na invaliditetu pogledu mogućnosti zapošljavanja s invaliditetom.: za podršku klijentima da usklade zahtijeve radnog mjesta sa svojim profilom• razmišljati tako da svima donesu pobjedu i vještine stvaranja kontakata radi pregovaranja s poslodavcima• pomoći da se sklopi najbolji dogovor i biti stručnjaci za propise o tržištu rada i naknadama• poboljšavati komunikaciju i sposobnost nošenja s teškim situacijama• sposobnost treniranja trenera tako da mogu obučiti klijentove kolege, šefove i mentora.• neko iskustvo iz ergonomije i sigurnosti, te moraju znati gdje mogu steći veću stručnost iz ergonomije,sigurnosti i zaštite na radu.Moraju davati savjete o posljedicama invaliditeta i razumjeti nalaze funkcionalne procjene• sposobnost procjene kako bi otkrili sve talente i kompetencije (stečene neformalno ili u školama),interese i sposobnosti• specifična znanja.Nekim trenerima je potrebno stručno znanje da rade s posebnim grupama: gluhi: znakovni jezik/ slijepi; braillovo pismo / autizam, traumatsko oštećenje mozga, nepismenost ili disleksija,..Neki od osnovnih koraka koje Job-Link nudi svojim klijentimaGdje radni asistenti treniraju naše klijente:• Upoznavanje: PROCJENA POTROŠAČA• Grupni ili individualni modul upisa PROCJENA SPOSOBNOSTI I INTERESA• Individualni plan treninga i usmjeravanja. IOBP (unutar-organizacijski poslovni procesi),zajedničko planiranje s GTB• Osposobljavanje• Individualni program obuke (manualna–nemanualna zanimanja) u središtu jeSTRUKOVNO OBRAZOVANJE• Individualno tehničko osposobljavnaje u centru za obuku koji financira država VDAB• u poduzeću NA RADNOM MJESTU• Individualno razdoblje naukovanja• orijentacijsko (mjesečno) NAUKOVANJE• zadaljnjuobuku(3mjeseca) OBUKA NA RADNOM MJESTU• orijentirano na slobodna radna mjesta (mjesečno) NALAŽENJE POSLA I RAZVOJ POSLA• Faza ugovora (utjecaj na financije, socijalni položaj, naknade)..• Naknadna skrb: 3-6 mjeseci STALNO PRAĆENJE UZ POTPORU• Jobclick: različiti treneri: naši savjetnici za karijeru su često viši treneri.24• U prošlosti svatko je imao određeno razdoblje strukovnog osposobljavanja u našem centru:obuči-nađi posao-zadrži (pasivne riječi). Kraći period osposobljavanja još uvijek je dostupannašim klijentima.• U načinu zapošljavanja uz podršku pružamo podršku prema sustavu nađi posao-obuči-zadrži(pasivne riječi): obuka na random mjestu u tvrtki po Vašem izboru, uz praćenje od strane radnogasistenta.• Prema ideji podrške u zapošljavanju pružamo potrebnu vrstu potpore, ne više nego što jepotrebno i ne manje nego što je potrebno, modularno i prilagođeno individualnim potrebamaklijenata

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaFAKTORI USPJEHA JEDNAKOSTI I KVALITETE ( e-quality)1. Radi promicanja jednakosti razvili smo uslugu savjetovanja o karijeri.2. Koncept razumnih prilagodi = prilagodba mjerama kompenzacije ograničavajućeg utjecajaneprilagođenog okruženja na OSI-ja.3. Dati dobar primjer. U vladi i društevnom profitu. Job-link ima među svojim osobljem više od 20%osoba s invaliditetom (također i među radnim-asistentima i savjetnicima za karijeru). Građenjepozitivne slike!Bolji izgledi za karijeru!Osviještena politika je poput posjete; inkluzija je pripadnost!Naši radni asistenti poučavaju nezaposlene osobe s radnim invaliditetom.Ali, jednakost i kvaliteta također su ugrožene među zaposlenim ljudima. Postoji potreba za dostupnošćuspecijalizirane potpore:Postojeći radni invaliditet može biti uzrok diskriminacije.Postoji mogućnost negativnog razvoja invaliditeta.Osobe bez invaliditeta mogu dobiti invaliditet kao posljedicu fizičkog pogoršanja ili u nezgodi (naradu ili u prometu).Odlukeukarijeri–promjenaposlaSlučaj odvjetnika koji je bio na psihijatriji nekoliko mjeseci. Nakon toga mu je bilo teško ponovno početiraditi kao odvjetnik. Pronašao je posao pravnika u odvjetničkom uredu. Nakon nekog vremena postavio sije pitanje o gubitku statusa, idejama o promjeni karijere. Je li to dobra ideja u ovom trenutku? Je li torezultat toga što sam opet bipolaran?Promjene u poslu/profilu:Slučaj slijepog programera u našem ministarstvu financija. Završio je fakultet. Nakon što ponekad izaberunovi softver i hardver u isto vrijeme, vanjska tvrtka nudi obuku za osoblje, ali nisu u mogućnosti obučitislijepu osobu. Naši treneri za karijeru iznijeli su slučaj pred lice pravde. Sudac je presudio da se morapružiti specijalizirana izobrazba i potpora. Trener za karijeru i tamo je pomogao.U klijentovomprofiluiokruženjuSlučaj klijenta sa autističnim spektrom poremećaja čiji je kolega dobio novi posao. Naš klijent je radiodobro, uvijek je sjedio ispred svog kolege. Jednog dana ovaj kolega je dobio unapređenje, što jepodrazumijevalo preseljenje u drugu prostoriju. Nakon toga se naš klijent više nije osjećao dobro i posaomu je bio ugrožen. Bila je potrebna intervencija našeg trenera.Sektori tržišta rada i poslodavciPrivremeni rad uz potporu radnog asistenta. Neki klijenti se odlučuju za privremeni rad (primjerice, osobes bolestima s čestim recidivom), neki nisu u mogućnosti naći stalni posao. Čak i onda postoji rizik oddiskriminacije, ali uz nekakvu potporu, moguće je nastaviti tražiti posao.DefinicijaSamoupravljanje karijerom se događa kada osoba ima slobodu izbora i kada je on upravljački čimbenik uvlastitoj integraciji u proces rada.25

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaO razumnoj prilagodbi ( R.P.)• nema slijepih pilotaprilagodbe =učinkovito i osigurano sudjelovanje za ulaganja• isti restoran i sastanci.Jednako sudjelovanje i u drugim aktivnostima• sposoban otvoriti vrataili uzeti fascikl bez pomoći i čekanja da netko prolazi• Neovisno sudjelovanjePovećavanje autonomije, na način da je pomoć drugih nepotrebna.• Prilagodba je razumna =1. kada nije nerazmjeran teret za poslodavca2. ili kada teret kompenziraju postojeće mjere3. i s obzirom na posljedice (za sve)• KRITERIJI =Financijski položaj poslodavca, veličina i orgaizacijske sposobnostiprimjer: proširenje 4 vrata kako bi se omogućio prolazak invalidskih kolica može biti razumno iopravdano u velikoj tvornici, ali može biti veliki teret za male tvrtke sa samo 3 zaposlenika. Ali u istojmaloj tvrtki može biti razumno napraviti kosinu da se invalidskim kolicima omogući pristup dorecepcije.Financijski troškovi: ne nužno skupoRijetko kad su veći od prosjeka od 500 €. Možete odabrati najjeftinije rješenje:npr.- ne treba proširivati vrata ako iza ugla već postoje vrata koja omogućavaju pristup istimprostorijama- zaposlenik postane osoba s invaliditetom nakon automobilske nesreće: možda nije potrebnoprilagoditi kompletnu tvornicu.. možda osoba može veći dio posla obavljati od kuće na računaluPonekad postoji trošak ulaganja u ljudeTrošak osoblja se mora uzeti u obzir:- npr.: zapošljavanje osobe koja će davati podršku osobi s invaliditetom može biti nerazumnaprilagodba kad nema naknade za dodatne troškoveKompenzacijske mjere koje već postoje imaju utjecaj na prihvatljivost.- Npr. Postojeći financijski poticaji za adaptaciju ili novac od osiguranja za adaptaciju nakon nesrećemože imati utjecaja.- Pogodnosti u smislu financiranja troška plaća nisu dio R.P.-a, ali mogu biti spomenuti kao dodatneokolnosti u korist R.P.-a.26Izravne i neizravne posljediceNeke prilagodbe mogu biti korisne u smislu pristupačnosti za druge zaposlenike ili klijente sdječjim kolicima ili kolicima...Građenje lifta utječe na udobnost za svo osoblje i posjetitelje.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaOpis zadatka i razdoblje amorizacijeNeki zadatke mora se povjeriti kolegi. To zahtijeva jasan opis zadataka za oboje.Razdoblje amortizacije je faktor, na primjer, adaptacija može biti razumna ako se radi o zaposleniku,ali preskupa za studenta koji radi jedan mjesec.Profesionalne prilagodbePrilagodba se treba odnositi na rad na raspolaganju. Na primjer: kupovina invalidskih kolica. To jepomagalo koje je potrebno i kod kuće, pa nema RA. No, ako poslodavac i rad zahtijevaju različite stolicekako bi se mogao izvršiti posao: treba odabrati RAOblici adaptacijePrilagođeni materijalStetoskop za pojačavanje zvuka za sestru sa slabijim sluhom.Veći zaslon za osobe sa slabijim vidom.Dostupne uputeJasni jezikom pisani tekst u manipulativnom formatu za povećanje za osobe sa slabijim vidom.Građevinske prilagodbe na radnom mjestuProširenje vrata, ergonomska prilagodba radnog mjesta za radnike na računalu.Reorganizacija zadatakaZadaci podizanja stvari koje je obavljala osoba s bolovima u leđima bit će dodijeljeni drugoj osobi.Rad kod kućePrilagođeni rasporediOsoba s dijabetesom imala je dopuštenje uzimati male pauze.Osoba s poteškoćama u kretanju ima drugačije radno vrijeme koje mu omogućava da se poveze doradnog mjesta sa susjedom.Promjena politikeNa primjer: čistači rade u drugoj zgradi svakog mjeseca, osim jedne osobe s mentalnim invaliditetomkoja se ne može prilagoditi tim stalnim promjenama.Promjena položajaOsoba koja nije u mogućnosti nastaviti obaljvati posao nakon nesreće prelazi na upražnjeno radnomjesto: posao za stolom. (Radni asistent treba obratiti posebnu pozornost na rezultate gubitka statusa!)Pomoć, unutarnja ili vanjskaNpr. disleksična osoba prima potporu za uređivanje tekstova.Učenje znakovnog jezika za kolege gluhe osobe.REHABILITACIJA= reinvestiranje s dostojanstvomViše informacija:EASPD. http://www.easpd.eu/Employment 4 all: http://www.employmentforall.eu/Handiwork: http://handiwork.drupalgardens.com/Wase: http://www.wase.net/Kontakt: Rudi Wouters, Job-Link, Klein Park 9 3360 Lovenjoel 0032/16.46.81.20woutersrudi@job-link.be WWW.Job-Link.be27

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaDodao sam neke informacije za koje se nadam da će biti korisne radnimasistentima u Hrvatskoj.1. Job-Link-ov program za OSI-je koji izaberu modul grupnog upisa1. TJEDAN1. DAN (osoblje: svi xx,xx,xx,xx)Uvod: 10h – 10:15Vježba upoznavanja: 10:15 – 11h Grb.2. DAN (osoblje: prijepodne: xxx,popodne:xxx)Prava i dužnosti (kviz): 10h – 12hTehnike podizanja: 13h – 15:303. DAN (osoblje xx,xx)Vježba za procjenu: 10h – 16h Xx&xx,xx,xx razmjena i savjetovanje o prvim opažanjima4. DAN (osoblje prijepodne: xx,xx popodne:xx,xx)Susret s radnim asistentom(-ima)Sigurnost, prevencija i higijena na poslu: 10h – 12h SastanakXX5. DAN (xx,xx,xx)Individualni razgovori klijenti-treneri2. TJEDAN6. DAN (XXX,xxx)Individualni razgovori7. DAN Utorak (xxx,xxxx)Kvalitete i ograničenja: 10h -12h:Vještine i sposobnosti : 14h – 15h8. DAN, srijeda, 26.01. (XXX)Mobilnost / ručak u društvenom restoranu / Posjet tvrtki9. DAN četvrtak (XXX,XXX,XXX)Koje konkretne stvari želim u poslu? Posao iz snova; igra10. DAN, petak (XXX)Pisanje životopisa (klubovi za nezaposlene osobe) – po dva na računaluČitanjeoglasazaposao:štosenalaziuoglasu?10h-12h: pisanje dopisa / emaila3. TJEDAN2811. DAN, ponedjeljak (xxx,xxx)"Moj VDAB" usluge integrativnog zapošljavanja i posredovanja. Jobclub: informacije o službenimuslugama za nezaposlene. Prava i dužnosti. Moje pogodnosti (BTOM's): za koje se pogodnosti poslodavacmože prijaviti, da ih dobije za mene?Radionica (dani povratka):Telefonski razgovor / Kako mogu razgovarati o svom invaliditetu? + primjenjive pogodnsotiUgovaranje razgovora s poslodavcem telefonom za sljedeći dan.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva12. DAN, utorak 01.02. (XXX,xxx,xxx)Socijalne vještine: 10-16h igranje Sociopoly-ja13. DAN, srijeda (xxx,xxx,xxx,Socijalne vještine: 10-16h igranje Sociopoly-jaVježbanje razgovora za posao14. DAN, četvrtak (xxx,xxx,xxx,Uvježbavanje razgovora za posao15. DAN petak 04/02 (xx,xx,xx,xx,xx) plus GTB savjetnikIndividualna razmatranja o kretanju, određivanje pravaca za izradu individualnih planova osposobljavanjaiobuke.Individualni razgovori POSEBAN PROGRAM za nefizička zanimanja xxX2.Moj osobni grb: vježbaNapravite svoj individualni grb sami, u parovima ili grupama. Povratna informacija od grupe je dobrodošla.Nacrtajte sliku u svakom kvadratu koja predstavlja sljedeće:1. Što volite na sebi 4. Što najviše cijenite u životu2. Vaše najveće postignuće 5. Simbol vaše osobnosti3. Vašu najvrijednije vlasništvo 6. Tri riječi po kojima će vas se pamtitiPodijelite rezultate s grupom.GRB VJEŽBA1 23 46529

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva3. Vježbajte odabir za otvoreno radno mjestoPozitivno je kad klijent primjeti da je postao više usredotočen ili da je napredovao. Dobra vježba jeposlati klijenta da prikupi (koliko može) informacije o svim otvorenim radnim mjestima koja bi mumogla biti zanimljiva. Iz toga čemo puno naučiti o njegovom interesu ili očaju ili snovima ....Nakon nekog vremena možete pitati klijenta da ode i prikupi ponude i drugi put. Zanimljivo jeusporediti drugi izbor s prvim.4. Osobna radna bilježnica za klijentaVažno je da klijent počne doživljavati sebe i tržište rada. Ovaj upitnik mu pomaže da se upozna ipomaže radnom asistentu da upozna svog klijenta.Želimo da se klijent osvrne na 3 glavna pitanja: Tko sam ja? /Što sve mogu? /Što želim?Upitnik1. Moje osobine/kvaliteteKoristite pomoćni popis osobina i napišite one koje se odnose na Vas na dvije listeKoje osobine se odnose na meme? Napravite popis najmanje 10 OSOBINA. Zapišite ih:1.1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.9. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1.10.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .Koje osobine ne odražavaju mene?Zapišite ih: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .2. Moja ograničenjaKoristite pomoćni popis ograničenja i napišite ona koja se odnose na Vas u dvije liste1. Koja ograničenja se odnose na mene? Napravite popis 3 koja vam najbolje opisuju i objasnite:a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .b. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .c. . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. Što ta ograničenja znače za vas? U kojim funkcijama/poslovima mislite da ih možete najbolje izbjeći? . . . . . . . . . . . . ... . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. Moje vrijednostiOno što smatrate važnim i dobrim u životu je ono što zovemo vrijednostima. Vrijednost je vrlo važna za Vas.Na primjer prijateljstvo. Nađite svoje osnovne vrijednosti.a. Koristite kartice s popisom osnovnih vrijednosti.b. Stavite ih na stol jedne do drugih, pogledajte ih jednu po jednu.c. Izaberite 15 vrijednosti koje smatrate važnima. Maknite ostale kartice.d. Stavite 15 kartica vrijednosti na stol, izaberite 5 najvažnijih i zapišite ih:1. . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . .3. . . . . . . . . . . . . . . . .4 . . . . . . . . . . . . . . . . .5. . . . . . . . . . . . . . . . .30

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva4. Moje vještine: morate znati svoja ograničenja, ali i svoje vještine i mogućnosti.Zapišite tri od njih:1. Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. Mislim da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3. Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4. Mislim da sam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6. Mislim da sam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Što te vještine /mogućnosti znače za Vas? . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..U kojim poslovima/funkcijama biste ih mogli koristiti? . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5. Kakav posao biste jako željeli obavljati?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6. Kakav posao uopće ne biste željeli obavljati? . . .. . . . . . . . . . . . . . .7. U kojim uvjetima želite raditi? (izaberite: dobro / možda dobro/ ne baš dobro / ne)7.1. Preferirano vrijeme početka7.2. Preferirano vrijeme završetka7.3. Preferirani broj radnih sati7.4. Preferirano područje/mjesto7.5. Redovno radno vrijeme7.6. Neredovno radno vrijeme?7.7. U smjenama?7.8. Prekovrmeni rad, ako je potreban7.9. Privremeno zapošljavanje (dok tražite stalni posao?)7.10.Privremeno7.11.Strukovno osposobljavanje7.12.Raditi s drugima7.13.Raditi sam7.14.Raditi vani7.15.Kontakt s drugim ljudima8. Fizički uvjeti8.1. Nemam ništa protiv fizičkog rada8.2. Želim posao na kojem mogu sjediti na stolici8.3. Želim posao na kojem mogu prošetati s vremena na vrijeme8.4. Želim posao na kojem moramo puno hodati8.5. Ne mogu dugo stajati ili sjediti u istom položaju8.6. Ne mogu obavljati neke poslove zbog zdravstvenih razloga……9. Posebne okolnosti:9.1. Ne smeta mi obavljanje prljavog posla.9.2. Ne smeta mi obavljanje posla u prašini ili dimu.9.3. Ne smeta mi obavljanje posla u kojem postoji neki rizik.9.4. Ne smeta mi obavljanje posla u umjerenoj buci.10. Točnost i red10.1. Mogu raditi točno: …10.2.Uvijek očistim ono što sam koristio.10.3.Smatram točnost i red važnim31

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva11. Odstupanja:11.1. Volim posao na kojem moram stalno raditi iste stvari.11.2. Volim promjene u poslu.12. Neovisnost12.1. Više volim zadatke koje moram precizno izvršiti.12.2. Više volim sudanju s nekim koga mogu pitati stvari.12.3. Želim biti u mogućnosti sam odrediti svoj posao.12.4. Volim kada moram organizirati.13. Atmosfera13.1. Smatram dobru radnu atmosferu jako važnom.13.2. Volim tiho radno mjesto.13.3. Volim da je uključen radio dok radim.14. KompetencijeNapravite popis svih škola i obuka kojima ste prisustvovali. Uključite obuke koje ste prošli zbog vaših hobija(stečene kompetencije). Mi ćemo ih kasnije koristiti za vaš životopis.15. Radno iskustvoNapravite popis svih poslova koje ste ikada radili. Uključite razdoblja kada ste bili bez posla i privremeni rad.Također uključite posao koji ste radili zbog svojih hobija (stečene kompetencije). Mi ćemo ih kasnije koristiti zavaš životopisSinteza. Ovo je kakav sam!Sada ste prošli sve vježbe.Tko sam ja?Napišite svojih 5 najvažnijih osobina (pogledati stranicu ..…)Moje vrijednosti. Napišite svojih 5 najvažnijih vrijednosti. (vidjeti stranicu..…)Što mogu?Moje vještine. Napišite svojih 5 najvažnijih vještinaMoja ograničenja. Napišite svojih 5 najvažnijih ograničenjaŠto želim?Moj posao iz snova. Napišite svojih 5 najdražih poslova.Želim Vam uspjeh u Vašim karijerama!!Rudiger Wouters.32

THE ROLE OF THE JOB-COACH.PROMOTING E-QUALITY, SELFSTEERING & BETTERCAREER PERSPECTIVESRudi Wouters,Belgien, Job-LinkSummaryPeople with (dis) abilities want to realise their dreams and perspectives on the open labour market.They (should) have the right on quality job-coachsupport.Ofcourse, the succes of job-coaches depends on many factors: the cliënt's determination, hiscompetences, mobility and family, the environment, availability of structures and regulations the jobcoachworks with..and there's the economic situation.But the nature and quality of a jobcoach's work are major factors too. 25 years of experience in avocational training center thaught us that. We will have a look at some good practices and evolutions inBelgium, the impact on an NGO providing all kinds of support (Job-Link) and it's networkpartners, theadapted client-flow and the effect of the introduction of a new disability definition.This introduces us into the world of a Flemish job-coach and the many elements of his profile, needs,qualities and specific expertise. We discuss the evolution in his way of working and supporting trainingand some e-quality succesfactors.In order to promote equality we promote careercounsellingservices and have a short introduction onreasonable adaptations.In the texts you may find some introductory exercices for job-coaches and the summary of a cliënt'sworkbook.Promoting e-quality, selfsteering & better career perspectives is about..• discrimination. This group is extremely underrepresented on the labour market• numbers! Some 20% of the people have a disability or have to deal with functional limitations on thelabour market, or have a prolonged disease(+1yr). Less when young but almost 50% when aged. Theimpactonthelabourmarketandeconomyisenormous.• win – win- win: forthedisabled,foremployers&fortheeconomy.• people with abilities! Job-coaches understand disabilities & believe in abilities. The client is Handicapable.quality support that improves employment opportunities drastically.• full rights. Not just the right to 'an occupation' or 'a' job. Quality support should aim at empoweredpeople, selfsteering as much as possible to the best of career perspectives.• having impact. Good coaching has a very positive impact on peoples' lives and income too. Althoughthey might have the feeling that the job-coach didn't do so much and they realised their employmentthemselves.33

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaFrom taylorism to taylor-made, the Belgian-Flemish situationA window on the environment of our organisation and job-coachesThe people working in vocational training institutions in the eighties & nineties were unhappy withthe way our work and sector was organised. We were well subsidised but the only thing we could do for ourcliënts was provide a 2 year during vocational training in a limited number of occupations. We felt we hadto advocate the rights of our clients.We wanted more possibilities to deliver the kind of support they needed and more efficiency in theorganisation of the conceptual, structural and organisational framework we were working within. So wefounded a federation and - instead of complaining or waiting for something to happen - we created a swotanalysis of the strengths and weaknesses, opportunities and threaths not only for our organisations butalso for the cliënts. And we invited stakeholders to join us in the conclusions.We studied good practices in other countries and we learned what and how to do things better. Welearned about Supported employment and took from this method what we needed without throwing awayour vocational training system.From the beginning it was clear to us that we had to work together with the mainstream organisationsand with stakeholders in politics and administration (the regulators).What we wantedto be open to all cliëntswho need our specialised support. (not only those who are within a narrow definition of disability) so weadopted the definition of labour disability.to end the regional limits..all clients can go to the ngo that is most fitting even if there is one closer.all cliënts be able to reach us.So instead of staying specialised into one specific group of disabilities (almost) all of us we opened our gatesfor all disabled. (except for the blind)all PWD (people with a disability) should be able to find us easily.Instead of all organisations doing their own seperate PR, assessment & intake actions we created acommon organisation: GTB. This is a specialised trajectory counseling service offering specialisedassessment, intakes & personal development planning to all people with a labour disability in need ofspecialised support. This service is giving neutral and independent information, it guarantees the besttrajectory chosen in a modular way with counseling from the beginning to the end of career ( one dossierwith privacy rules). It is acceptable for all major players in employment support.to work result oriented.Instead of a proposed cut in subsidies we proposed a result commitment in exchange for a enveloppesystem.no quota-system.Werefusedanegativeapproach.Employersshouldtakesomeoneonboardbecausehisistherightpersonfortherightjob.Notbecausetheywanttoavoidapenalty.34All employers & tax payers contribute for disability employment. This money is used to pay a directfinancialcompensationtoemployerswhohiredapersonwithadisabilitywhithasignificantlowerproductivity due to his disability.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaResult:Our government went along with most of our propositions. In the beginning the changes wereperceivedasthreathsbyourstaff.Butasaresultofthiswewereabletodeliversupporttomuchmorecliënts. And our organisations grew exponentially not only in numbers and size but also in quality.JOB-LINK 1985 2010branches 2 4number of staff 10 35 FtEinstructors 5 5job-coaches 0 12 FtEcareer coaches 0 1 FTE performed by 3 personscliënt workload per job-coach yearlyaverage 15 (autisme/TBI:less)Employment results yearly 50% 61%employment with weighting factor ? 86%employment % of ministry target no target 176%clients for job-coaching starting yearly 20 144 (113% tov 127)cliënts for career coaching yearly 0 50How do persons with a disability (PWD) find fitting support?Wearepartofalargemainstreamnetwork.The government organizes in every city or village a "shop-for-work" for all citizens, unemployed &employedThe GTB-concept.GTB offers specialised trajectory counseling.We created GTB-services and offered the concept andservices to the minister of employment. He installed them in his 'shops-for work' . This way we have a ' onecounterfor (disability) employment in every city '. People coming into the ' shop for work' who areperceived by the counselors as "maybe disabled" are – when needed and with their consent - referred to thespecial counselor from a Specialised Pathways to work and counseling service " GTB". (another desk in thesame office= inclusive)is a public funded NGO. It's role is to inform and monitor trajectory quality and to advocate theopportunities of PWD. The trajectory can consist of support offered by mainstream or specialized NGO'or mixed forms. It is always modular, taylor-made and individual.GTB is independent, neutral and a guarantee for the best trajectory. When one network-partner isfinished with a client or it closes the door: GTB does the follow-up and continues the trajectory. GTBforms the regional and national network and signals problems to the ministry. It maximalises all efforts forthe best trajectory.Cliënt FlowClients looking for jobs go to (or are referred to) the 'Shop-for-jobs'.When a disability might influence the employment opportunities seriously they will be referred to aGTB-counselor. (in the same shop-for-jobs). There will be an 'intake' and assessment. The GTB-counselorcan propose introduction-weeks, vocational training, job-finding or coach-support.. in mainstreamvocational training, counseling & mediation services but also in specialised NGO's. The person with adisability can help determine which services will help him.. GTB-counseling stays available during the35

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvawhole process,helping him to choose the best services and best next steps.If there are serious function limitations or sensorial problems they may be referred to a GA:Specialised work-oriented evaluation service, in order to receive a "Ticket". This gives access to specialbenefits, tools and adaptations.Job-Link or another GOB (specialised center for training & coaching) might be the GTB-counselor &the client's choice for support. The client chooses the Job-Link branch easiest to reach and based on hisprofile he meets a job-coach. He/she will be there for him during all actions in/with Job-Link. Job-Linkoffers al kinds of support towards all open labourmarket employers and official organisations.If employment on the open labour market is not possible according to the client and the job-coach a reoriëntationtowards a sheltered workplace can be considered together with GTB.JobClick is Job-Link's career service. We offer career-counselling (up to 18 hours) to employedpeople.Freeofchargeforpeoplewithalabour-disability.Our Cliënts.All people with a labour-disability.We abandoned the old disability definition with relation to labour market support and introduced thelabour disaility concept.Definition = “Every important & longstanding problem of participation into working life due to theinteraction of impairments of mental, sensory, psychological or physical nature, limitations in theperformance of activities and personal or external factors.”ooooResults:The new definition allowes more people to make use of the specialized services of the GTB network. Itisalsoasolutionforpeoplewhowereinthegreyarea.Forexample:ifapersonwithanIQof79fallswithinthedefinition:IQlessthan80.WhataboutthesociallyweakerpersonwithanIQof81?We (GTB-network partners) are now targeting a group more than twice as large as the population ofPWD in the old definition.We address a larger population and network is perceived as more inclusive.Improved anti-discrimination approach.36Job-coaches:• Need to understand the importance of E-qualityIn "The spirit level" professor R.Wilkinson explains that equality is better for everybody. Societies witha higher difference in incomes have more health and social problems.Think also on the impact of someone's earning power on his (family)life and on the negativeconsequences of a poor or bad career (re-)start or careermove on the rest of someones life and career. Theaim for equality affects a job-coaches' work, methods and aims.Deliveringsupporttofind'a'jobisnottoobadTofindasustainablejobisok.Delivering support for a good career start (re-start) is nice.Forrealequality: deliver excellent support in order to enable someone to have and keep optimumcareer perspectives.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva• Must Coach!Method differs from training/ counselling /instruction / demonstration..• have to believe in the employability of our cliënts.and ofcourse in the usefulness of the support we deliver. If this is not the case we don't start with a clientor we stop the training or coaching. Those cliënts will be referred back to GTB.• Must show resultsJob-coaches have a workload of about 15 cliënts –depending on the predictability of cliënt'semployability. Results are monitored (different for cliënts with TBI or psychiatric problems). We do notwant them to engage in a coaching processus that takes up too much energy or time. Our job-coaches arenottogivetherapy.Ifthereissuchneedpeoplecanbereferredtoatherapyandstartupagainlater.• mustmastermethods,tools,employmentmediation&labourmarketknow-how.The aim for a job-coach shouldn't be just to find someone 'a job'. They will support good careerperspectives that fit the cliënts' competences and aspirations.• Should give special support, where needed onlyavoid stigmatization. Example: person lost learning abilities due to TBI: carving.• Do introduce themselves (& sometimes the client )They become acquinted with the company, boss, job, colleagues,mentor (first name basis)• Will confirm agreements and give adapted info. (agreed before with cliënt )to Boss, Human resources responsible, direct chief, colleagues and mentor on consequences ofdisability and on the proposed support by the coach. Adapted & with respect for privacy & autonomy!• Pay attention to perspectives :- It is often better to write out in consensus with all involved what should be learned in the introductionperiod in what timeframe. This involves all necessary practical and social skills in the workplace.- the vocational training program on the job. If needed or/and if no prior apprenticeship. Get clearpicture of expectations on attitude & productivity..- exchange info on support opportunities in life long learning..• Always do respect and stimulate autonomy!!bring about the independence of the employee with a disability. Keep your eye open for patronizingbehaviour. Yourself but also colleagues and a mentor can become confused on the borders of familiarityand start to belittle and patronize..• Promote own fading out-fading in of natural resources.We try to fade out coaches' involvement asap and develop natural supports (foster active involvementof persons in the immediate surroundings of the cliënt for the best form and value to the employment andsocial integration of the employee.• Follow up & support of natural resources.Spontanuous follow up in order to avoid urgent interventions. A good practice is to indicate a mentoramongst close colleagues and to support the building out of a social network involving the companiesconfidential advisor / the security advisor / the shop steward's committee.37

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaJob-coaches need:• to focus on abilities instead on disabilities!• to radiate positivity concerning disability employment opportunities.• matching abilities: to support cliënts matching job requirements with own profile.• to think in win-win-win and contactskills to negociate with employers.• to help to close the best deal, and be experts in labourmarket regulation & benefits• to be communication improvers, andtheabilitytodealwithdifficultsituations.• coach-the-coach abilities so they can coach the cliënt's colleagues, chiefs & mentor.• some expertise in ergonomy and safety, andmustknowwheretogetmoreexpertiseinergonomyandsafety and prevention on the workfloor. They need to counsel on disability consequences andunderstand findings from functional assessment.• assessment skills inordertoseealltalents&,competences(acquired informally or in schools)interests and skills.• specific expertise. Some of the coaches need specific expertise dealing with special groups: Deaf:sign language / Blind; braille / Autism, Traumatic Brain Injury, Illiteracy or dyslexia,..Some basic steps Job-Link offers its cliënts.Where job-coaches coach our cliënts:• Making Acquintance: CONSUMER ASSESSMENT• Collective or individual entry module SKILS & INTERESTS ASSESSMENT• individual training and guidance plan. IOBP Co-planning with GTB• Training• Individual training program(manual–not manual) in center VOCATIONAL TRAINING• Individual Technical training.in state funded training center VDAB• in an entreprise ON-THE-JOB• Individual period of Apprenticeships• Exploratory (per month) APPRENTICESHIPS• For further training (3 months) JOBSITE TRAINING• vacancy oriented (per month) JOB FINDING & JOB DEVELOPMENT• Contract phase (impact in financial, social, benefits)..• Aftercare: 3-6 months ON-GOING FOLLOW ALONG SUPPORT• Jobclick: different coaches: our career counsellors often senior coaches.• In the old days everybody had a fixed period of vocational training in our center: train-placemaintain(passivewords). A shorter period of training is still available for our clients.• In the supported employment method we provide support according to the placetrain—maintain(passive words)system: on-the-job training in a company of your choice withfollow-up by a job-coach.• According to the employment support idea we provide the needed kind of support not more thannecessary, not less than needed modular and adapted to the individual cliënts needs in order toallow a PWD to find-develop-and maximise career38

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaE- QUALITY SUCCESFACTORS1. In order to promote equality we developed a career counselling service.2. Concept of reasonable adaptations= adaptation by measures compensating the limiting impact of anunadapted environment on the PWD.3. give the good example. In government & social profit. Job-link employs in its staff more than 20%people with a disability (also amongst job-coaches & careercounselers). Positive image building!Better career perspectives!Mainstreaming is like visiting; Inclusion is belonging!Our job-coaches coach unemployed people with a labour disability.But e-quality is also under treath amongst employed people. There is a need for specialised support to beavailable: An existing labour disability can be the cause of discrimination. The possibility of negative evolution of a disability exists. People with no disability can develop a disability as a result of fysical deterioration or a (work- ortraffic-related) accident.• Career decisions – job change.Caseofoflawyerwhowasinpsychiatryforsomemonths..Afterthathefounditdifficulttorestartasalawyer again. He found a job as a legal clerc in a law firm. After some time he had questions on the loss ofstatus,ideasaboutacareermove..Isthisagoodideaatthistime?Isthistheresultofmebeingbipolaragain?• changes in job/profile:Case of a blind ICT programmer in our ministry of finances. Graduate level. After sometimes they choosefor new software and hardware at the same time. An external firm delivers training to the staff but they areunable to train the blind person. Our career coaches brought this to justice. The judge ruled thatSpecialised Training and Support had to be delivered. Career coach helped there too.• Inclientsprofile&environmentCase of cliënt with autism spectrum disorder who's colleague got another job. Our client was working well,always sitting in front of his colleague. One day this colleague receives a promotion wich implies he has tomove to another room. After that our cliënt wasn't feeling well anymore and his job came under threat. Anintervention of our coach was necessary.• Labour market sectors & employersTemporary labour with job-coaching support. Some clients choose for temporary labour (for examplepeople with a disease with frequent relapses) some are not able to find a permanent job. Even then there isrisc of discrimination, but with some support it is possible to keep on find employment.• AdefinitionCareer-selfmanagement happens when a person has the freedom of choice, and when he is the steeringfactor in his own integration into the labour procesOn reasonable adaptation (= R.A.)• no blind pilotsadaptations =effective & ensure participation for investment.39

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva• same restaurant and meetings.Equal participation also in other activities.• able to open doorsortakeafilewithouthelporhavingtowaitforsomeonepassingby.• Independent Participationincreasing autonomy, in the way that help from others is unnecessary.• An adaptation is reasonable =1. when no disproportionate burden for the employer2. or when burden is compensated by existing measures3. and regarding consequences.(for all)CRITERIA =Financial standing of employer, size and organisatorical abilitiesexample: broaden 4 doors to allow a weelchair to come in may be reasonable in a large factory but can be abig burden for a small entreprise with only 3 persons of staff. But it can be reasonable for the same smallentreprise to create an inclined plane so a weelchair can reach the reception area.Financial cost: not necesseraly expensive,Seldommuchmorethanaverageof500€.Youcangoforthecheapestsolution:e.g.- E.g. No need to broaden a door if around the corner there is already a door that allows acces to the samerooms.- E.g. Member of staff has disability after car- accident: maybe not necessary to adapt the completefactory..maybe the person can do a lot of work from home with PC.Sometimes there is a cost in human investmentThe cost in personnel has to be taken into consideration:- E.g.:tohireapersoninordertogivesupporttoapersonwithadisabilitycanbeanunreasonableadaptation when there is no compensation for the extra costs.Compensating measures that already exist have impact on reasonability.- E.g. Existing financial stimuli for adaptation or money from insurances for adaptation after accidentcanhaveimpact.- Benefits in wagecosts are not part of R.A. but can be mentioned as extra circumstances in favour of RA.Direct and indirect consequencesSome adaptations can be in favour of accessibility for other members of staff or cliënts with baby-buggy ora trolley...Building an elevator has impact on comfort for all staff and visitors.40Task discription and amortization period.Some tasks may need to be entrusted to a colleague. This requires a clear task description for both.The amortisation period is a factor. e.g. adaptation can be reasonable for a staff member but too expensivefor a job-student for one month.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaOccupational adaptationsTheadaptationhastorelatetotheworkathand.E.g.byingaweelchair:thisisalsonecessaryathome:sonoRA. But if employer and work require different chairs in order to be able to execute a work: RAAdaptation formsAdapted materialStethoscope amplifying sound for bad-hearing nurse.Larger screen for person with poor sightAccessible instructionsClear language or text in manipulable format for enlargement for poor of sight.Material adaptations of workplaceBroaden doors, ergonomical adaptation of workplace for computer workers.Reorganisation of tasksPerson with back pain's tasks lifting objects go to other person.Work at Home.Adapted schedulesPerson with diabetes had permission to take small breaks.Person with mobility problems works different hours enabling him to drive to workplace with neighbour.Policy changeE.g. cleaners change of building every month except one person with mental disability who is unable toadapttoconstantchange.Change of positionPerson unable to continue job after accident changes to vacant position: desk work. (Special job-coachattentionforresultsoflossofstatus!)Assistance, Internal or externale.g. Dyslectic person receives support in editing of texts.Learning sign language for colleagues of deaf person.REHABILITATION= To Reinvest With DignityMore Info:EASPD. http://www.easpd.eu/Employment 4 all: http://www.employmentforall.eu/Handiwork: http://handiwork.drupalgardens.com/Wase: http://www.wase.net/Contact: Rudi Wouters, Job-Link, Klein Park 9 3360 Lovenjoel 0032/16.46.81.20woutersrudi@job-link.be WWW.Job-Link.be41

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaI joined some information I hope will be usefull for job-coaches in Croatia.1.Job-Link's program for PWD who choose the Collective Entry ModuleWEEK 1DAY 1 (Staff: all xx,xx,xx,xx)Introduction: 10u – 10u15Familiarisation exercise: 10u15 – 11u Coat of arms.DAY 2 (staff: AM: xxx,PM:xxx)Rights & duties (quiz): 10u – 12uLifting techniques: 13u – 15u30DAY 3 (staff xx,xx)Assessment-exercice: 10u – 16u Xx&xx,xx,xx exchange&consult on First observationsDAY 4 (staff AM: xx,xx PM:xx,xx)Meeting with job-coach(es)Safety,prevention hygiëne on the job: 10u – 12u MeetingXXDAY 5 (xx,xx,xx)Individual talks cliënts- coachesWEEK 2DAY6 (XXX,xxx)Individual talksDAY 7 Tuesday (xxx,xxxx)Qualities & limitations: 10u -12u:Skills & aptitudes : 14u – 15uDAY 8 woe 26/01 (XXX)Mobility/Lunchinasocialrestaurant /VisittoacompanyDAY9thursday(XXX,XXX,XXX)What concrete things do I want in a job? Dream-job ; playDAY10Friday(XXX)MakeupyourownCurriculumVitae(jobclub)–per2onaPCReading Job-announcements: what 's in an announcement?10u-12u: Writing a letter / mail42WEEK 3DAY 11 Monday (xxx,xxx)' My VDAB' mainstream employement & mediation services. Jobclub: info on official services forthe unemployed. Rights & duties. My Benefits (BTOM's): what benefits can an employer apply for,for me?Workshop (return days):

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPhoneconversation/HowdoIspeakaboutmydisability?+applicablebenefitsMaking an interview appointment with an employer for next day on Phone.DAY 12 tuesday 01/02 (XXX,xxx,xxx)Social skills: 10-16u Play SociopolyDAY 13 wednesday (xxx,xxx,xxx,Social skills: 10-16u play SociopolyJob Interviews try-outsDAY 14 Thursday (xxx,xxx,xxx,Job interviews, try-outsDAY 15 Friday 04/02 (xx,xx,xx,xx,xx) plus GTB counselorIndividual deliberation on trajectory, determination of directions to choose making up anindividual training and coaching plan.Individual talks SPECIFIC PROGRAM for non –manual occupations xxX2.MyPersonalCoatofArms:anexerciceMake up your individual coat of arms individually or in couples or groups. Feed-back from Groupis welcome. Draw a picture in each space to represent the following:1. What you like about yourself 4. What you value most in life2. Your greatest achievement 5. A symbol of your personality3. Your most prized possession 6. Three words to be remembered byShare your results with the group.1 23 46543

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva3. Exercice job opening selection.It is positive when a client notices that he became more focused or made progress. A good exercice is tosend the client out to collect (as much of ) all kind of job openings that might be interesting for him. Itlearns us a lot about his interest or despair or dreams….After some time you can ask the client to go and collect again more a second time. It is interesting tocompare the second selection with the first.4. Personal Workbook for the cliëntImportant is that the client starts to look at himself and the labour market. This questionnaire helps toget to know himself and it helps the job-coach to get to know his client.Wewanttheclienttoreflecton3mainquestions:WhoamI?/WhatcanI?/WhatdoIwant?Questionaire1. My qualitiesUsethehelpinglistofqualitiesandwritethosethatfityouin2listsWich qualities are fitting me well? Make a list of at least 10 QUALITIES. Write them down:1.1. ......................................1.2. ......................................1.3. ......................................1.4. ......................................1.5. ......................................1.6. ......................................1.7. ......................................1.8. ......................................1.9. ......................................1.10. ......................................Whichqualitiesdonotfitme?Writethemdown:............................................................. ...............................2. My limitationsUse a the helping list of limitations and write those that fit you in 2 lists1. Wich limitations are fitting me? Make a list of the 3 most fitting and explain:a. ......................................................b. ......................................................c. ......................................................2. What do those limitations mean for you? In what functions/jobs do you think you can avoid themthebest?.................................................................................................................................................................3. My values.What you think is important and good in life is what we call values. A value is very important for you. Forinstance friendship. Find you core values.a. use the list with core value cards.b. Put hem on the table next to each other, look at them one at the timec. Choose 15 values you find important. Remove the other cardsd. Put15valuescardsonthetable,choosethe5mostimportantonesandwritethemdown:44

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva4. My Skills: You need to know your limitations but also your skills and opportunities. Write 3 of themdown:1. TheysaythatI.................................2. IthinkthatI...................................3. TheysaythatI ................................4. IthinkthatI...................................5. TheysaythatI ................................6. IthinkthatI...................................Whatdotheseskills/opportunitiesmeanforyou? ......................................................................................................................................................In what jobs/functions could you make use of them? ....................................................................................................................................................5.Whatkindofjobwouldyouliketodoverymuch?.................................6.Whatkindofjobwouldyouprefernottodoatall?................................7. In wich conditions do you want to work? (choose: ok / maybe ok / not so ok / not )7.1. Preferred Begin hour7.2. Preferred End hour7.3. Preference number of working hours7.4. Preference region/place7.5. Working regular hours7.6. Irregular hours?7.7. In shifts?7.8. Doing overtime if necessary7.9. Temporary employment (while looking for permanent?)7.10. temporary7.11. vocational training7.12. working with others7.13. working alone7.14. working outside7.15. contact with other people8. fysical conditions8.1. I do not mind to do fysical work8.2. I want work where I can sit on a chair8.3. I want work where I can walk from time to time8.4. I want work wher I have to walk a lot8.5. I cannot stand or sit too long in the same position8.6. I cannot do some jobs for medical reasons……9. Special circumstances:9.1. I don't mind to do dirty work9.2. I don't mind to work in dust or smoke9.3. I don't mind to work where some risc is involved.9.4. I don't mind to work in some noise.45

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva10. Accuracy and order10.1. I can work accurate: ..10.2. I always clean up what I used.10.3. I find accuracy and order important11. Variation:11.1. I like work where I have to do the same over and over.11.2. I like change in my work12. Independency12.1. I prefer tasks I have to execute precisely12.2. I prefer to cooperate with someone I can ask things.12.3. I want to be able to determine my work myself12.4. I like to have to organise.13. Atmosphere13.1. I find a good working atmosphere very important13.2. I like a quite workplace13.3. I like it when the radio is on while working.14. CompetencesMake a list of all schools and training you ever attended. Include the trainings you followed for yourhobbies ( acquired competences) We will use these later for your résumé.15. Work experience.Makealistofallworkyoueverdid.Includetheperiodsyouwerewithoutajobandtemporarywork.Inculde also work you did for your hobbies ( acquired competences) We will use these later for your résuméSynthesis. This is how I am!Now you did all exercices.• Who am I?Write down your 5 most important qualities (see page..…)My values. Write down your 5 most important values. (see page..…)• What can I?My skills. Writedownyour5mostimportantskillsMy limitations. Write down your 5 most important limitations• WhatdoIwant?MydreamjobWritedownyour5favouritejobs.Success in your careers!!Rudiger Wouters.46

STRUKTURE I MEĐUODNOSI PRIPOSREDOVANJU U ZAPOŠLJAVANJUOSOBA S INVALIDITETOMWolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger,Austrija, radni asistenti u CHANCE B, udruzikoja se bavi svim aspektima uključivanjaosoba s invaliditetom u svijet radaSpecijalizirano posredovanje pri zapošljavanjuSažetakSpecijalizirano posredovanje pri zapošljavanju bavi se podrškom i posredovanjem za osobe s invaliditetomda dođu na tržište rada i na tržištu rada.To se odvija kroz različite projekte s različitim ciljevima i ciljnim skupinama. U tom smislu, projektitijesno surađuju na međusektorski način. Tako npr. asistencija pri radu, kao i profesionalno savjetovanje,mogu zajedno s projektom jobcoachinga izravno posredovati da klijent(ica) dobije posao, a zatim pružatiintenzivnu podršku, ukoliko postoji takva potreba kod klijenta/-ice.U radionici ćemo kroz studiju slučaja pobliže opisati ovaj model skrbi i posredovanja.Projekt Joballianz bavi se osvješćivanjem javnosti o pitanju osoba s invaliditetom. Pri tome seinformira tvrtke u obliku organiziranja posjeta istima. Nadalje, Joballianz organizira događaje kao što sunagrada Štajerske za integraciju. Dodjeljuju se priznanja tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.Osim toga, pri posredovanju za zapošljavanje koje nudi Chance B također je prisutna vrloindividualizirana ponuda za osobe kojima je potrebna specijalna podrška na radnom mjestu. Tako je, naprimjer, projekt osposobljavanja za rad osmišljen s namjerom da ljudi s većim deficitom dobiju pratnju iskrb u obliku radne prakse u trajanju do 2 godine, čime se nudi dugoročna mogućnost integracije.U projektu asistencije pri strukovnoj izobrazbi pruža se podrška mladima koji imaju određenooštećenje i koji su izučili zanat u nekoj tvrtki, sve dok ne polože završni ispit. To se uglavnom provodiputem podrške u učenju i pojašnjenja elemenata ispita. S jedne strane moguća je produžena stručnapraksa,asdrugestranenaukovanjezadjelomično stjecanje kvalifikacije.Projekt clearing je ponuda namijenjena učenicima za utvrđivanje sposobnosti i vještina, te dajesmjernicu za buduće profesionalne mogućnosti mladih osoba u obliku plana integracije. Sve bitne iažurirane informacije o našim ustanovama koje su nositelji aktivnosti mogu se naći na početnoj straniciwww.chanceb.atChance B GmbH kao organizacija nositelj bavi se potporom, skrbi i posredovanjem pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada na području istočne Štajerske u Austriji.Chance B trudi se od 1989. godine da stare, bolesne i osobe s invaliditetom u istočnoj Štajerskojmogu živjeti tako da imaju sve što čini ispunjeni život.Kratka povijest Chance B:1983. prva djeca i mladež s psihijatrije1986. osnivanje udruge47

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva1989.1990.1991.1993.1994.2009.prveuslužnetvrtkes3zaposlenikaprvicentarzaraneintervencijeprva agencija za zapošljavanje osoba s invaliditetomprva ambulanta za djecu i mlade s invaliditetom s ugovorom sa Zavodom za obvezno zdravstvenoosiguranjeprvi neprofitni d.o.o. s 12 općina1900 osoba na skrbi u svim okruzima istočne ŠtajerskeUdruzi Chance B bitno je: podržavati ljude iz zajednice u životucommunity based services (usluge vezane za zajednicu) pružati potporu svakoj osobi točno onim uslugama koje su joj potrebneperson centered/ taylor made (osobe su u središtu/ usluge po mjeri) rad za regiju u regiji -regionalni društveni razvoj pružanje usluga u suradnji s drugim organizacijama u regiji, nadležnim tijelima, liječnicama iliječnicima...Pružamo usluge obiteljima i djeci za rad i zapošljavanje vezane za stanovanje i život za njeguiskrb iimamoproizvodezasveSudjelovanje u mrežamaNa europskoj raziniEASPD: Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetomEuropski projektiU AustrijiKrovno udruženje Dabei Austrija (agencije za zapošljavanje)BAGS - strukovna udruga poslodavaca za zdravstvene i socijalne strukeKrovna organizacija „Die Steirische Behindertenhilfe" ("Štajerska pomoć osobama s invaliditetom")MrežatvrtkizazapošljavanjeuŠtajerskojNa regionalnoj raziniPakt za zapošljavanje u istočnoj Štajerskoj, mreža nositelja u istočnoj ŠtajerskojRegionalni projekti s regionalnim partnerima48Činjenice i brojke za 2010. godinu 1990 osoba dobiva podršku putem usluga,- od toga 129 djece i odraslih koristi dnevne programe- 1860 ljudi ima pratnju pri kretanju i ambulantno- i 224 osobe uspješno dobiva podršku pri traženju ili zadržavanju posla u tvrtkama316 osoba s radnim odnosom- zaposleno je s tom svrhom na deset lokacija- i zbog toga prelaze 950,000 km službenog puta

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaDruštvausklopuChanceBGmbHDruštvo za rad i obrazovanje ChanceB-GmbHdnevni centri za osobe s invaliditetomzapošljavanje u radionicama- kreativno i produktivnostrukovno integriranje u radionicama- organska farma i organska pekarnicastrukovna integracija – osposobljavanje uz radclearing za osobe koje su završile izobrazbuposredovanje pri zapošljavanju- pomoć pri strukovnoj naobrazbi- radni asistenti- profesionalno savjetovanje- job coachingJob Allianz ( ustanova koja promiče poslovnu integraciju osoba s invaliditetom)skrbipomoćuškolistanovanje uz skrbsavjetovanjeEU projekti i inovacijeGemeinnützige Arbeitsintegrations - GmbH Gleisdorf(d.o.o. za društveno korisne radne integracije) u socijalno-ekonomskim tvrtkamastjecanje strukovne kvalifikacije- šivanje, službe za pomoć, ugostiteljstvoHausmasters Dienstleistungs GmbH (Društvo za kućepaziteljske usluge) Drugo tržište rada:stalna radna mjesta za osobe s invaliditetom- vanjske aktivnosti- usluge- manje gradilište- čišćenje- LEBI-trgovina s jeftinim namirnicamaChanceB–SozialbetriebsGmbH(socijalnopoduzeće)Interdisciplinarna rana intervencijaAudio-pedagoška rana intervencijaMobilna terapija i ambulantno liječenje- Ergoterapija- Logopedija- Fizioterapija- Glazbena terapijaUsluga rasterećenja obitelji osoba s invaliditetom pružajući im dnevnu skrbMobilna pomoć u stanovanjuMobilna socijalno-psihijatrijska skrbPomoćukućiKućna njega bolesnika49

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPokretač aktivnosti u udruzi Chance B su: usluge za osobe- bilokojedobi- iusvimsegmentimaživota podrška kroz sustave života- obitelj, vrtić, škole, zajednice, stanovanje, posao, ... Suradnja unutar društvene mreže Mobilno ispred stacionarnog Poštivanje autonomije osobaSpecijalizirano posredovanje pri zapošljavanjuSpecijalizirano posredovanje pri zapošljavanju bavi se podrškom i posredovanjem za osobe s invaliditetomda dođu na tržište rada i na tržištu rada.To se odvija kroz različite projekte s različitim ciljevima i ciljnim skupinama. U tom smislu, projektitijesno surađuju na međusektorski način. Tako npr. asistencija pri radu, kao i profesionalno savjetovanje,mogu zajedno s projektom jobcoachinga izravno posredovati da klijent(ica) dobije posao, a zatimpružati intenzivnu podršku, ukoliko postoji takva potreba kod klijenta/-ice.Studija slučaja (U radionici ćemo kroz studiju slučaja pobliže opisati ovaj model skrbi):Jedan gospodin, koji sada ima 43 godine, slabijih intelektualnih sposobnosti tražio je posao i prvi putje dobio podršku u obliku radnog asistenta 2002./2003. godine. Također mu je pružen jobcoaching naradnom mjestu.Također je imao udomiteljicu koja ga je pomagala kod stanovanja i koja ga poznaje od djetinjstva. Onaje također njegova skrbnica i vodi brigu o stambenim i praktičnim pitanjima iz svakodnevnog života.Uz pomoć radnog asistenta posredovalo se da klijent dobije posao u praonici kamiona u blizini svogmjesta stanovanja. Klijent je tada putovao mopedom i radio je uz obuku u obliku jobcoachinga izravno upraonici na poslovima čišćenja kamiona. To je trajalo oko 4 godine. Tada je tvrtka nažalost otišla u stečaj, aon je ponovno postao nezaposlen.Sljedeći mu je posao pronađen uz posredovanje na poljoprivrednom gospodarstvu i klijent je ondjeradio kao poljoprivredni pomoćni radnik. Njegovi zadaci uključivali su čišćenje štale, održavanje vanjskihprostora, berbu/žetvu i brigu o životinjama. Uslijed promjena u obiteljskoj situaciji gospodarstvenika došloje do prestanka radnog odnosa i klijent je po drugi put došao na skrb radnog asistenta. To se dogodilo usiječnju 2010.Zadnje je posredovanje za klijenta bilo 2010. za radno mjesto gdje se opet radilo o istoj praonici kamiona,ali ovaj put s novim vlasnikom. Klijent se uspio vrlo brzo snaći zahvaljujući lokalnom znanju. Međutim,u međuvremenu su se jako promijenili tehnički aspekti. Obuka za primjenu uređaja više nije bilamoguća, ali sada mu se češće povjeravaju manji popravci ili, na primjer, promjena guma.Trenutno klijent radi od srpnja 2010. i izuzetno je zadovoljan svojim poslom.Projekt Joballianz bavi se osvješćivanjem javnosti o pitanju osoba s invaliditetom. Pri tome se informiratvrtke u obliku organiziranja posjeta istima. Nadalje, Joballianz organizira događaje kao što su nagradaŠtajerske za integraciju. Dodjeljuju se priznanja tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.50Osim toga, pri posredovanju za zapošljavanje koje nudi Chance B također je prisutna vrlo individualiziranaponuda za osobe kojima je potrebna specijalizirana podrška na radnom mjestu. Tako je, na primjer,projekt osposobljavanja za rad osmišljen s namjerom da ljudi s većim deficitom mogu dobivatipratnju i skrb u obliku radne prakse u trajanju do 2 godine, čime se nudi dugoročna mogućnost integracije.U projektu asistencije pri strukovnoj izobrazbi pruža se podrška mladima koji imaju određenooštećenje i koji su završili naukovanje u nekoj tvrtki, dok ne polože završni ispit. To se uglavnom provodi

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaputem podrške u učenju i pojašnjenja elemenata ispita. S jedne strane je moguća produžena stručna praksa,asdrugestranenaukovanjezadjelomičnostjecanje kvalifikacije.Projekt clearing je ponuda namijenjena učenicima za utvrđivanje sposobnosti i vještina te daje smjernicu,u obliku plana integracije, za buduće profesionalne mogućnosti mladih osoba.Sve bitne i ažurirane informacije o našim ustanovama koje su nositelji aktivnosti mogu se naći napočetnoj stranici www.chanceb.at51

STRUKTUREN UND ZSAMMENHÄNGEDER ARBEITSVERMITTLUNG FÜRMENSCHEN MIT BEHINDERUNGWolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger,ÖsterreichSummaryThe specialized placement service deals with the support to and placement of people with disabilitiestoandonthelabormarket.This takes place through different projects with different objectives and target groups. In this regard,projectsworkcloselytogetherandinacross-sectoralmanner.Thus,e.g.aworkassistanceaswellasthejobcounseling can place a client together with the job coaching project directly to a job and provide intensivesupport subsequently, where the client has such a need.In the workshop we will use a case study to describe this counseling and placement model in moredetails.The project of Job Alliance (Joballianz) raises the awareness about the issue of people with disabilities.It includes informing of businesses by paying visits to them. Furthermore, Job Alliance organizes events,such as the Styrian Integration Prize. Awards are presented to companies employing people withdisabilities.In addition, the placement service provided by Chance B is also a very individualized offer for peoplewho need a more specialized support in the workplace. Thus, for example, the project of on-the-jobtraining has been designed to allow people with larger deficits to enjoy care and supervision in the form ofwork experience in duration of up to 2 years, offering them a long-term possibility of integration.In the project of assistance for vocational training, young people having a certain disadvantage whoare on an apprenticeship in a company are provided support until they pass the final apprenticeshipexamination. This is usually done through learning support and clarification of the exam elements. On oneside, this can be an extendable apprenticeship and on the other, a partial qualification training.The clearing project is devised as an offer for students to establish their capabilities and skills andprovide them with a guideline for future career opportunities of the young person in the form of anintegration plan. Any relevant and updated information regarding our institutions as owners of activitiescanbefoundonthehomepagewww.chanceb.atDie Chance B GmbH als Trägerorganisation beschäftigt sich mit der Begleitung, Betreuung undVermittlung auf den allgemeinen Arbeitsmarkt von Menschen mit Behinderung in der RegionOststeiermark in Österreich.Die Chance B arbeitet seit 1989 daran, dass alte, kranke und behinderte Menschen in derOststeiermark leben können, mit allem, was zu einem erfüllten Leben gehört.52Kurz zur Geschichte der Chance B:1983 erste Kinder und Jugendliche aus der Psychiatrie1986 Vereinsgründung

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva198919901991199319942009erste Dienstleistungsbetriebe mit 3 DienstnehmerInnenerste Frühförderstelleerste Arbeitsvermittlungsstelle für Menschen mit Behinderungerstes Ambulatorium für behinderte Kinder und Jugendliche mit Kassenvertragerste gemeinnützige GmbH mit 12 Gemeinden1900 Menschen in Betreuung in allen Bezirken der OststeiermarkFürdieChanceBistwichtig: Menschen in der Gemeinde beim Leben unterstützen community based services Jede Person durch genau die Dienstleistungen unterstützen, die sie braucht person centered / taylormade Arbeiten für die Region in der Region – regionale soziale Entwicklung Dienstleistungen erbringen in Zusammenarbeit mit den anderen Organisationen der R e g i o n ,den zuständigen Behörden, Ärztinnen und Ärzten,...Wir erbringen Leistungen für Familien und Kinder für Arbeit und Beschäftigung zum Wohnen und Leben für Pflege und Betreuung und haben Produkte für AlleMitarbeit in NetzwerkenAuf europäischer EbeneEASPD: European Association of Service Providers for Persons with DisabilitiesEuropäische ProjekteIn ÖsterreichDachverband Dabei Austria (Arbeitsvermittlung)BAGS Berufsverband von Arbeitgebern in Gesundheits- und SozialberufenDachverband „Die Steirische Behindertenhilfe“Netzwerk der Beschäftigungsbetriebe SteiermarksAuf regionaler EbeneBeschäftigungspakt Oststeiermark, Trägernetzwerk OststeiermarkRegionale Projekte mit regionalen PartnernDaten & Fakten 2010 1990 Personen über Dienstleistungen unterstützt,- davon in Tagesangeboten 129 Kinder und Erwachsene- 1.860 Menschen mobil und ambulant begleitet- und 224 Personen erfolgreich unterstützt, in Betrieben Arbeit zu finden bzw. zu erhalten. 316 Personen mit einem Dienstverhältnis- sind dafür an zehn Standorten beschäftigt- und sind 950.000 km dafür mobil unterwegs.53

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaGesellschaften der Chance B GmbHGesellschaftfürArbeitundBildungderChanceB–GmbH Tagesförderstätten Beschäftigung in Werkstätten- Kreativ & Produktiv Berufliche Eingliederung in Werkstätten- Bio Bauernhof & Bio Backstube Berufliche Eingliederung - Arbeitstraining Clearing für SchulabgängerInnen ArbeitsvermittlungGemeinnützige Arbeitsintegrations - GmbH Gleisdorf in Sozialökonomischen Berufliche Qualifizierung Betrieben- Näherei, Hilfsdienste, GastronomieChanceB–SozialbetriebsGmbH Interdisziplinäre Frühförderung Audiopädagogische Frühförderung Mobile Therapie & Ambulatorium----Hausmasters Dienstleistungs GmbH Der zweite Arbeitsmarkt: Dauerarbeitsplätze für Menschen mit Behinderung- Außenarbeiten- Dienstleistungen- Kleinbaustelle- Reinigung- LEBI-Laden----BerufsausbildungsassistenzArbeitsassistenzArbeitsberatungJob CoachingJob AllianzPflegeassistenz in SchulenWohnen mit BetreuungBeratungEU Projekte & InnovationErgotherapieLogopädiePhysiotherapieMusiktherapieFamilienentlastungsdienstMobile WohnassistenzMobile Sozialpsychiatrische BetreuungHeimhilfeHauskrankenpflege54Handlungsleitend für die Chance B ist: Dienstleistungen für Menschen

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva- jeden Lebensalters- und für alle LebensbereicheUnterstützung der Lebenssysteme- Familie, Kindergarten, Schule, Gemeinde, Wohnen, Betrieb, ...Kooperation im sozialen NetzMobil vor stationärAchtung der Autonomie der PersonenArbeitsvermittlung im SpeziellenDie Arbeitsvermittlung im Speziellen beschäftigt sich mit der Unterstützung und Vermittlung vonMenschen mit Behinderung in den und am Arbeitsmarkt.Dies geschieht in verschiedenen Projekten mit unterschiedlichen Zielsetzungen und Zielgruppen.Diesbezüglich arbeiten die Projekte eng und bereichsübergreifend zusammen So kann dieArbeitsassistenz, wie auch die Arbeitsberatung z.B. gemeinsam mit dem Projekt Jobcoaching ein(e)Kunden/Kundin direkt auf den Arbeitsplatz vermitteln und dann intensiv unterstützen, wenn einderartiger Bedarf bei(m) (der) Kunden/Kundin gegeben ist.Ein Fallbeispiel (Im Workshop gehen wir mittels eines Fallbeispiels auf dieses Betreuungsmodellnäher ein):Ein Herr, jetzt 43 Jahre, mit intellektueller Minderbegabung suchte Arbeit und wurde von derArbeitsassistenz das erste mal 2002/2003 unterstützt. Ebenso auch durch das Jobcoaching amArbeitsplatz.Er hatte auch eine Pflegemutter die ihn beim Wohnen unterstützte und ihn schon seit seiner Kindheitkennt. Sie ist auch die Sachwalterin und kümmert sich um Wohnsituation und lebenspraktische Dinge.Die Arbeitsassistenz vermittelte den Kunden zu einer LKW Waschstraße in seiner Wohnnähe. DerKunde war damals mobil mittels eines Mopeds, und arbeitete mittels Einschulung durch das Jobcoachingdirekt bei der Waschanlage in der Reinigung der LKW. Dauer ca. 4 Jahre. Dann ging leider die Firma inKonkurs und er war wieder arbeitslos.Die nächste Vermittlung fand auf einen Bauernhof statt und der Kunde arbeitete dort alslandwirtschaftlicher Helfer. Zu seinen Tätigkeiten gehörten das Stall ausmisten, die Pflege derAußenanlagen, das Ernten und Versorgung der Tiere. Durch Änderungen in der familiären Situation derBauernfamilie kam es zur Auflösung des Dienstverhältnis und der Kunde kam das 2. Mal in die Betreuungder Arbeitsassistenz. Dies war im Jänner 2010.Die nunmehr letzte Vermittlung des Kunden war jetzt 2010 auf eine Arbeitsstelle, wo es wiederum umin die selbe LKW Waschanlage vermittelt wurde , allerdings mit einem neuen Betreiber. Der Kundekonnte sich aufgrund der örtlichen Kenntnisse sehr rasch wieder einfinden, allerdings änderten sichinzwischen die technischen Gegebenheiten sehr stark. Eine Einschulung auf die Maschinenanwendungwar jetzt nicht mehr möglich, aber er wird nun verstärkt in der Kleinreparatur oder z.B. für das Reifenwechseln eingesetzt.Derzeit arbeitet der Kunde schon seit Juli 2010 und ist äußerst zufrieden mit deiner Tätigkeit.Das Projekt Joballianz beschäftigt sich mit der Sensibilisierung des Themas Menschen mitBehinderung. Dabei werden Firmen in Form von Betriebsbesuchen informiert. Weiters werden von derJoballianz Veranstaltungen organisiert, wie z.B. der Steirische Integrationspreis. Firmen werden dabeiausgezeichnet, die Menschen mit Behinderung beschäftigen.Darüber hinaus ist in der Arbeitsvermittlung der Chance B auch ein sehr individuelles Angebot fürPersonen vorhanden, die speziellere Unterstützung am Arbeitsplatz benötigen. So ist z.B. das ProjektArbeitstraining dahingehend abgestimmt, dass Personen mit größeren Defiziten in Form vonArbeitspraktika bis zu 2 Jahren hinweg betreut werden können und dadurch eine langfristigeIntegrationsmöglichkeit bietet.55

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaIm Projekt Berufsausbildungsassistenz werden Jugendliche, die eine Benachteiligung ausweisen undeine Lehre in einem Betrieb absolvieren, bis hin zur Lehrabschlussprüfung unterstützt. Dies geschiehthauptsächlich mittels Lernbegleitung und Abklärung der Prüfungselemente. Es ist einerseits eineverlängerbare Lehre oder andererseits eine Teilqualifizierungslehre möglich.Das Projekt Clearing ist für Schüler und Schülerinnen ein Angebot zur Abklärung der Fähigkeitenund Fertigkeiten und bereitet in Form eines Integrationsplanes eine Richtschnur für die weiterenberuflichen Möglichkeiten des /der Jugendlichen.Alle wesentlichen und aktuellen Informationen zu unserer Trägereinrichtung finden sie auch auf derHomepage www.chanceb.at56

SUDJELOVANJE U POSLOVNOM ŽIVOTUKAO SUSTAVNA PONUDA – ČOVJEK SENALAZI U SREDIŠTUChristopher Weber,Njemačka, voditelj Integrativnestručne službe Rajna/MajnaSažetakOsobe s invaliditetom imaju pravo na integraciju na otvoreno tržište rada sukladno svojim sposobnostimai talentima. Pri tome su sljedeći aspekti od temeljnog značaja: Integracija se odvija po jasno opisanom sustavu koji se primjenjuje na sve zaposlenike s invaliditetom. U središtu se uvijek nalazi osoba sa svojim jedinstvenim vještinama i talentima, kao i osobnimpredodžbama o prikladnom sudjelovanju u radnom životu.Pri konkretnoj provedbi prikladnog sudjelovanja u radnom životu provjerenima su se dokazali sljedećimoduli:Sudjelovanje u radnoj skupini unutar radioniceOsoba s invaliditetom uči kako se uklopiti u postojeće radne procese i kako surađivati s drugima. Voditeljskupine prepoznaje njegove sposobnosti i talente te ih može sustavno poticati i razvijati krozodgovarajuće kvalifikacijske programe.Skupina za praksuU svakoj radionici postoji skupina za praksu u kojoj zaposlenici radionice međusobno mogu razmjenjivatisvoja radna iskustva stečena izvan radionice. Zaposlenici radionice moraju naizmjence preuzetiulogu moderatora skupine, odnosno voditi zapisnik. Tako vježbaju pouzdano i samostalno obavljanjeposla – oboje su temeljne pretpostavke za rad na otvorenom tržištu rada.Rad kod klijentaVoditelj skupine radi sa svojom radnom skupinom u klijentovom poduzeću. Zaposlenici radionicenose radnu odjeću klijenta. Tako mogu vidjeti kako kolege bez invaliditeta rade zajedno, stoje s njimaporedtekućevrpceiidusnjimaukantinu.PraksaTijekom prakse zaposlenik radionice radi posve sam 3 tjedna u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.Praksu nadgleda radni asistent.Vanjsko radno mjestoOsoba s invaliditetom radi na neodređeno vrijeme u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.Poslodavac plaća plaću koja odgovara stvarno izvršenoj poslovnoj usluzi i prilagođava ju po potrebi.Radni asistent prati mjeru.57

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaJobcoachingRadni asistent ima funkciju trenera. Zajedno sa zaposlenicima radionice razrađuje pojedinačne korakeza isprobavanje profesionalnih vještina i prati cijeli proces profesionalne integracije.MentorMentor je iskusni zaposlenik kojega uvažavaju druge kolege u tvrtki. On je upoznat s problemimaosoba na praksi, odnosno novih zaposlenika vezanima za invaliditet i uživa njihovo povjerenje. Bliskosurađuje s radnim asistentom.SuradnjaZajedno s tvrtkom, radni asistent osmišljava jednostavne radne zadatke za osobu s invaliditetom. Onitakođer služe za rasterećenje stručnog osoblja u toj tvrtki.Brojčani pokazatelji | Podaci | Činjenice u 2010. godiniU radionicama Frankfurtske udruge zaposleno je 380 ljudi s duševnim oboljenjima. 182 od njih je sudjelovalou različitim kvalifikacijskim mjerama, kako bi se pripremilo za zapošljavanje na otvorenomtržištu rada. 39 štićenika sudjeluje u modulu pod nazivom 'Rad kod klijenta'. 33 osobe su završile praksu,a 28 zaposlenika radionice radi na 'vanjskom radnom mjestu'. Za 4 osobe se posredovalo da dobijuradni odnos u kojem je obvezno socijalno osiguranje.ZaključakProfesionalno sudjelovanje je sustavna ponuda za sve zaposlene u radionici. U pojedinim slučajevimapotrebno je ispravno objediniti odgovarajuće module, kako bi se osobi u pitanju omogućilo da sudjelujeu radnom životu na način koji je njoj prilagođen.U Njemačkoj je pravo osoba s invaliditetom da sudjeluju u radnom životu definirano u Socijalnom zakoniku–udevetojknjizi.Time se osigurava da svaka osoba s invaliditetom ima pravo sudjelovati u radnomživotu sukladno svojim sposobnostima, te da u okviru svojih individualnih mogućnosti može dati doprinosproduktivnom radu u odgovarajućoj mjeri i, naravno, biti plaćena za to.Radionice za osobe s invaliditetom i stručne službe za integraciju koje se bave posredovanjem pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada imaju važnu funkciju u tom kontekstu. Njihov je zadatakizraditi usluge podrške za profesionalno sudjelovanje, koje omogućavaju da osobe s invaliditetompronađu posao u skladu sa svojim potrebama.Na temelju rada stručne službe za integraciju, želim Vam danas objasniti kojim instrumentima moj poslodavac,Frankfurtska udruga, zaposlenicima radionice za osobe s invaliditetom omogućava pristup otvorenomtržišturada.Pritomesumibitna2aspekta,kaoštojevidljivoiznaslova:Radna integracija odvija se po sustavu koji se primjenjuje na sve zaposlenike radionice.U središtu se uvijek nalazi osoba sa svojim jedinstvenim vještinama i talentima, kao i osobnim viđenjimaprikladnog sudjelovanja u radnom životu.U Frankfurtskoj udruzi postoje 4 radionice s ukupno 380 duševno oboljelih osoba ili zaposlenika s invaliditetom.Oni su zaposleni na uredskim poslovima, rade u ugostiteljstvu i obrtima.UnastavkućuVampredstavitisistematikukaoipojedinačnemodulekojimaintegriramoosobesinvaliditetom na otvoreno tržište rada:58

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva Sudjelovanje u radnoj skupini unutar radioniceU pravilu osoba s invaliditetom prvo radi u radnoj skupini radionice. Pri tome uči kako se uključiti u postojećeradne procese i kako surađivati s drugima. Voditelj skupine prepoznaje njegove sposobnosti i talenti može ih sustavno poticati i razvijati kroz odgovarajuće kvalifikacijske programe. Rezultati ovog procesapoticanja dokumentiraju se u tzv. dosje poticaja i samim time trebaju biti razumljivi svim sudionicimaprocesa poticanja. Skupina za praksuU svakoj radionici postoji skupina za praksu u kojoj zaposlenici radionice međusobno mogu razmjenjivatisvoja radna iskustva izvan radionice. Oni koji već duže rade u 'normalnoj' tvrtki dijele svoja iskustva s drugima.Pri tome uče kako govoriti pred skupinom ljudi i kako formulirati vlastita iskustva. Skupinu zapraksu prati voditelj skupine. Zaposlenici radionice moraju naizmjence preuzimati ulogu moderatora uskupini, odnosno voditi zapisnik. Svatko mora voditi vlastitu radnu mapu. Time se vježba pouzdano isamostalno obavljanje posla – oboje su temeljne pretpostavke za rad na otvorenom tržištu rada. Rad kod klijentaDaljnja komponenta je rad kod klijenta. Voditelj skupine ne radi sa svojom radnom skupinom u radionici,nego u poduzeću klijenta. Zaposlenici radionice nose klijentovu radnu odjeću. Tako mogu vidjeti kako kolegebez invaliditeta rade zajedno, stoje s njima pored tekuće vrpce i idu s njima u kantinu. Kroz praktičnirad voditelj skupine dobiva važne informacije vezane za individualne sposobnosti svakog pojedinog zaposlenikaradionice da se pridržava radnih pravila na općem tržištu rada. Uočeni deficiti iznose se i njima sebavi u sklopu odgovarajućih kvalifikacijskih programa. Prednost takvog pristupa je da izobrazba nikadanije čisto teoretska, nego se nadovezuje na situacije doživljene u radnoj svakodnevici. PraksaTijekom prakse zaposlenik radionice radi posve sam tri tjedna u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.Mora naučiti točno dolaziti na posao, slušati upute za rad i pouzdano ih provoditi, te se pri tome uskladiti sdrugim kolegama koji nisu osobe s invaliditetom. Praksu nadgleda i prati radni asistent. On uvodi osobu sinvaliditetom u tvrtku i stoji u pozadini spreman pomoći kada dođe do problema tijekom stažiranja. Uzajedničkom razgovoru s osobom s invaliditetom i njezinim pretpostavljenim, procjenjuje iskustva stečenatijekom prakse. Njih se uključuje u daljnje planiranje karijere i dokumentira u dosjeu za poticanje.Tvrtka nema nikakvih troškova zbog stažiranja. Vanjsko radno mjestoZapošljavanje na vanjskom radnom mjestu podliježe istim pravilima kao i praksa. Jedina razlika je u tomeda zaposlenje nije vremenski ograničeno. Osoba s invaliditetom i tvrtka mogu se u miru upoznati i zajedničkiprikupiti iskustva. No, radni asistent brine da osoba s invaliditetom ne bude iskorištena. Ako steknedojam da zaposlenik u velikoj mjeri doprinosi ekonomskoj koristi, potrudit će se da tvrtka isplati zaposlenikupravednu plaću. Ako tvrtka to ne želi učiniti, radni asistent može u svakom trenutku prekinuti ovajprogram. JobcoachingKao što sami naziv kazuje, radni asistent ima funkciju trenera. Zajedno sa zaposlenicima radionice i voditeljemskupine, on razmatra sljedeće korake u razvoju i iskušavanju profesionalnih vještina. Radni asistentprati cijeli proces profesionalne integracije. U idealnom slučaju to znači, od prvog kontakta u skupiniza praksu do uspješnog pronalaženja posla na otvorenom tržištu rada. Radno mjesto radnog asistent nije uradionici, nego u stručnoj službi za integraciju. Tako se pred zaposlenika u radionici postavlja izazov damora vrlo rano početi djelovati. Mora nazvati radnog asistenta, ugovoriti sastanak s njim, o tome obavijestitivoditelja skupine, provjeriti kako može stupiti u kontakt s radnim asistentom, koliko mu vremena za59

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvato treba i kojim autobusom bi trebao ići da bi došao tamo iz radionice. Već ove aktivnosti zahtijevaju strukturiraninačin ponašanja, koje je presudno za uspješni prelazak na otvoreno tržište rada.Stručna služba za integraciju ima mnogobrojne kontakte s poslodavcima u regiji, koje savjetuje i podržavau svim pitanjima vezanima za „rad i invaliditet“. Radni asistent može direktno koristiti i istražiti ovekontakte, te doznati u kojoj tvrtki postoje prikladne mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom. MentorMentor je iskusni zaposlenik kojega cijene druge kolege u tvrtki. On je upoznat s problemima osoba napraksi, odnosno novih zaposlenika vezanima za invaliditet i zadobio je njihovo povjerenje. Blisko surađujes radnim asistentom. Pored radnog asistenta, mentor je prva kontakt osoba u tvrtki kad se pojave problemi.On je, tako reći, posrednik i moderator, kako za zaposlene osobe s invaliditetom, tako i za kolege i pretpostavljenoga. SuradnjaUspješna profesionalna integracija na otvoreno tržište rada može uspjeti samo ako predstavlja poželjnusituaciju i za zaposlenu osobu s invaliditetom i samu tvrtku, situaciju od koje imaju koristi sve uključenestrane. Osoba s invaliditetom često može obavljati samo jednostavne zadatke i izvršavati jasno strukturiraneradne naloge. Takvih aktivnosti ima (gotovo) u svakog poduzeću. Zbog troškova uglavnom ih, uzdruge poslove, obavlja stručno osoblje. Međutim, u mnogim slučajevima uspjeli smo uvjeriti poslodavcada će imati koristi od toga ako rastereti svoje stručno osoblje od tih sporednih, ali neophodan pomoćnihposlova, tako da se ono može usredotočiti na sadržajno bitni rad. Ponekad morate biti kreativni i izmišljatiposao te s tim povezane mogućnosti zapošljavanja. Otvaranje odgovarajućih radnih mjesta olakšano jetime što tvrtka dobiva financijski poticaj za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nakon razdoblja u kojemdobiva poticaje, poslodavac mora osobu s invaliditetom držati i dalje zaposlenu neko minimalno vrijeme iisplaćivati odgovarajuću plaću prema kolektivnom ugovoru. Ako se toga ne pridržava, od njega će se tražitida vrati poticajna sredstva u spomenutim okolnostima. Brojčani pokazatelji | Podaci | Činjenice u 2010. godiniU radionicama Frankfurtske udruge zaposleno je 380 ljudi s duševnim oboljenjima ili s invaliditetom. Odnjih je 182 sudjelovalo u kvalifikacijskom programu. 39 zaposlenika radionice redovito radi sa svojom radnomskupinom u proizvodnim prostorima klijenta. 33 osobe su završile 3-tjedno stažiranje u tvrtki naotvorenom tržištu rada. 28 zaposlenika radionice ima stalno zaposlenje izvan radionice. Za 4 osobe se posredovaloda sklope radni odnos u kojem je obvezno socijalno osiguranje i napustili su radionicu. Nakonšto su napustili radionicu, još uvijek dobivaju podršku od stručne službe za integraciju, koja sveobuhvatnosavjetuje i podržava kako zaposlenika, tako i poslodavca u svim pitanjima i sukobima koji proizlaze iz rada.Bilo je godina kada smo zaposlili dvoje zaposlenih u radionici na otvorenom tržištu rada, dok je drugihgodina ta brojka bila 16. Bilo je godina kada smo proveli gotovo 200 kvalifikacijskih programa, a drugihgodina bilo ih je manje od 100. Ali što nam zapravo govore te brojke? Ja sam u međuvremenu postao sklonu sebi se distancirati od brojki i takozvanih 'primjera najbolje prakse'. U svakodnevnom radu susrećemljude koji kažu: „Bilo je dobro što sam išao na praksu. Tako sam shvatio da je trenutno radionica pravo mjestoza mene. To mi omogućava da budem zadovoljniji i uravnoteženiji“. Susreo sam i zaposlenike radionicekoji su prekinuli 2-3 prakse u kratkom vremenu jer je strah od neuspjeha bio prevelik. Bez obzira na to nisuse obeshrabrili i uspjeli su na sljedećoj praksi prevladati svoj unutrašnji strah. To su uspjesi koji se ne objavljujuni u jednoj statistici. Jesu li zbog toga manje vrijedni?60 ZaključakSa stajališta ravnopravnog sudjelovanja u radnom svijetu, radionice i stručne službe za integraciju sunezaobilazni partneri pri pronalaženju odgovarajućeg mjesta za osobe s invaliditetom u svijetu rada. Predstaviosam Vam sistematiku i pojedinačne module za profesionalno sudjelovanje koje koristimo u

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaFrankfurtskoj udruzi - u nadi da bi Vam mogli poslužiti kao mali poticaj da razvijete vlastite module - modulekoji će Vam pomoći, uzimajući u obzir specifičnu situaciju u Hrvatskoj, da zajedno stvorite preduvjeteza odgovarajuće sudjelovanje osoba s invaliditetom u radu. Želim Vam puno uspjeha i zahvaljujem naVašoj pažnji.Christopher Weber vodi stručne službe za integraciju namijenjene uključivanju osoba s invaliditetom naotvoreno tržište rada u Frankfurtu na Majni. Istovremeno je predsjednik Savezne radne zajednice Stručnihslužbi za integraciju u Hessenu.Pojedinačni moduli profesionalne integracije detaljno su opisani u brošuri na njemačkom jeziku. Možeteju besplatno zatražiti kao PDF-verziju od gospodina Webera.Kontakt: christopher.weber@frankfurter-verein.de61

BERUFLICHE TEILHABE ALSSYSTEMANGEBOT - DER MENSCHSTEHT IM MITTELPUNKTChristopher Weber,Deutschland, leitet die Integratonsfachdienste zur Eingliederungvon Menschen mit Behinderung aufdem allgemeinen Arbeitsmarktin Frankfurt am Main.SummaryPeople with disabilities have a right to be integrated into the general labor market, according to theirabilities and talents. The following aspects are essential in that process:The integration is based on a clearly described system applicable to all employees with disabilities.The focus is always put on the respective person with one's unique skills and talents, as well asone's perceptions regarding the appropriate participation in the professional life.The following modules have proven themselves during the specific engagement at the work place:ParticipationinaworkinggroupattheworkshopA disabled person learns how to integrate into the existing workflows and to cooperate with others. Agroup leader recognizes the disabled person's talents and abilities, and can stimulate and developthem systematically through appropriate qualification programs.Traineeship groupIn every workshop there is a traineeship group in which the workshop employees exchange their workexperience acquired outside the workshop. The workshop employees have to moderate the groupalternately, i.e. to take minutes. This way they practise a reliable and independent work – both ofwhich are prerequisites for getting employed in the open labour market.Working at the client's premisesThe group leader works with his/her group in the client's company. The workshop employees wearcompany clothing of the client. They experience how non-disabled colleagues work together, stand attheassemblylinewiththemandgotothecanteenwiththem.TraineeshipDuringthetraineeship,aworkshopemployeeworksalonefor3weeksinacompanyintheopenlabour market. The traineeship is supervised and supported by a job coach.62A workplace outside the workshopThe disabled employee can work in a company in the open labour market for an unlimited period oftime.Theemployerpaysawagethatcorrespondstotheactuallyperformedjobanditcanbeadjustedif necessary. A job coach supervises and supports the measure.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaJob CoachingThe job coach has the function of a trainer. Together with the workshop employee, the job coachdevelops individual steps for testing professional skills and supports the entire process of professionalintegration.MentorA mentor is an experienced employee, respected by other colleagues in the company. The mentor isaware of the disability-related problems of the trainee, i.e. new employee and has won his/her trust.Thementorworkscloselywiththejobcoach.CooperationTogether with the company, the job coach elaborates some simple assignments for a disabledemployee.Thisisalsousedtorelievetheskilledworkersinthecompanyoftheirworkload.Figures | Data | Facts in 2010380 people with mental disorders work in the workshops of the Frankfurt Association. Out of these,182 participated in different qualification programs to get prepared for a placement in the openlabour market. 39 participants are active in the module 'work at the client's premises'. 33 people havecompleted a traineeship and 28 workshop employees work at 'a workplace outside the workshop'. 4people were placed in a company liable to pay social contributions.ConclusionProfessional participation is a system offer available to all workshop employees. In individual cases,therespectivemoduleshavetobeputtogetherproperlyinordertoallowthepersontoappropriatelyparticipate in the working life.In Deutschland ist das Recht behinderter Menschen auf Teilhabe am Arbeitsleben im Sozialgesetzbuch -Neuntes Buch verankert. Dadurch ist sicher gestellt, dass jeder Mensch mit Behinderung einen Anspruchdarauf hat, entsprechend seiner Fähigkeiten am Arbeitsleben teilzunehmen und im Rahmen seinerindividuellen Möglichkeiten ein entsprechendes Maß an produktiver Arbeit zu erwirtschaften undnatürlich auch dafür entlohnt zu werden.Werkstätten für Menschen mit Behinderung und Integrationsfachdienste zur Vermittlung von Menschenmit Behinderung in den allgemeinen Arbeitsmarkt haben in diesem Zusammenhang eine wichtigeFunktion. Ihre Aufgabe ist es, Unterstützungsangebote zur beruflichen Teilhabe zu entwickeln, die esbehinderten Menschen ermöglichen, eine ihnen angemessene Beschäftigung zu finden.Anhand der Arbeit des Integrationsfachdienstes möchte ich Ihnen heute erläutern, mit welchenInstrumenten mein Arbeitgeber, der Frankfurter Verein, Beschäftigten der Werkstatt für Menschen mitBehinderung einen Zugang zum allgemeinen Arbeitsmarkt ermöglicht. Dabei sind mir, wie Sie dem Titelentnehmen können, 2 Aspekte wichtig:Die Integration in Arbeit erfolgt nach einem System, das auf alle Werkstattmitarbeiter anwendbarist.Im Mittelpunkt steht immer die jeweilige Person mit ihren einmaligen Fähigkeiten undBegabungen sowie ihren persönlichen Vorstellungen bzgl. einer angemessenen Teilhabe amArbeitsleben.63

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaIm Frankfurter Verein gibt es 4 Werkstätten mit insgesamt 380 seelisch erkrankten bzw. behindertenMitarbeitern. Diese sind in den Bereichen Bürodienstleistungen, Gastronomie und Handwerk tätig.Im Folgenden stelle ich Ihnen die Systematik sowie die einzelnen Bausteine vor, mit denen wir Menschenmit Behinderung in den allgemeinen Arbeitsmarkt integrieren: Mitarbeit in einer Arbeitsgruppe der WerkstattIn der Regel arbeitet der behinderte Mensch erst einmal in einer Arbeitsgruppe der Werkstatt mit. Dabeilernt er, sich in bestehende Arbeitsabläufe einzubinden und mit anderen zu kooperieren. DerGruppenleiter erkennt seine Fähigkeiten und Begabungen und kann diese durch geeigneteQualifizierungsmaßnahmen systematisch fördern und weiter entwickeln. Die Ergebnisse diesesFörderprozesses werden in der sogenannten Förderakte dokumentiert und sind dadurch für alle amFörderprozess Beteiligten nachvollziehbar. PraktikumsgruppeIn jeder Werkstatt gibt es eine Praktikumsgruppe, in der die Werkstattmitarbeiter ihre Berufserfahrungenaußerhalb der Werkstatt miteinander austauschen. Diejenigen, welche schon länger in einem 'normalenBetrieb' arbeiten, geben ihre Erfahrungen an andere weiter. Dabei lernen sie, vor einer Gruppe zu sprechenund eigene Erfahrungen zu formulieren. Die Praktikumsgruppe wird durch einen Gruppenleiterbegleitet. Die Werkstattmitarbeiter müssen die Gruppe abwechselnd moderieren bzw. Protokollschreiben. Jeder hat einen eigenen Arbeitsordner zu führen. So wird zuverlässiges und selbständigesArbeiten eingeübt - beides Grundvoraussetzungen für eine Tätigkeit auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt. Arbeiten beim KundenEin weiterer Baustein ist die Arbeit beim Kunden. Der Gruppenleiter arbeitet mit seiner Arbeitsgruppenicht in der Werkstatt, sondern im Unternehmen des Kunden. Die Werkstattmitarbeiter tragen dieWerkskleidung des Kunden. Sie erleben, wie nicht behinderte Kollegen miteinander arbeiten, stehen mitihnen am Fließband und gehen gemeinsam mit ihnen in die Kantine. Der Gruppenleiter erhält in derpraktischen Arbeit wichtige Informationen bzgl. der individuellen Fähigkeiten der einzelnen Werkstattmitarbeiter, sich auf die Arbeitsregeln des allgemeinen Arbeitsmarktes einzulassen. Erkennbare Defizitewerden im Rahmen von entsprechenden Qualifizierungsmaßnahmen angesprochen und bearbeitet. Dashat den Vorteil, dass Qualifizierung nie nur rein theoretisch ist, sondern an im Arbeitsalltag erlebtenSituationen anknüpft. PraktikumWährend des Praktikums arbeitet der Werkstattmitarbeiter ganz alleine für 3 Wochen in einemUnternehmen auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt. Er muss lernen, pünktlich am Arbeitsplatz zuerscheinen, Arbeitsanweisungen entgegenzunehmen, sie zuverlässig auszuführen und sich dabei mit denanderen nicht behinderten Kollegen abzustimmen. Das Praktikum wird durch einen Jobcoach begleitet.Dieser führt den behinderten Mitarbeiter ins Unternehmen ein und steht im Hintergrund bereit, wenn eswährend des Praktikums zu Problemen kommt. Im gemeinsamen Gespräch mit dem behindertenMitarbeiter und dem Vorgesetzten wertet er die im Praktikum gemachten Erfahrungen aus. Sie fließen indie weitere Berufswegeplanung ein und werden in der Förderakte dokumentiert. Dem Unternehmenentstehen durch das Praktikum keine Kosten.64 AußenarbeitsplatzDer Einsatz auf einem Außenarbeitsplatz erfolgt nach den gleichen Vorgaben wie das Praktikum. Dereinzige Unterschied besteht darin, dass der Einsatz zeitlich nicht begrenzt ist. Der behinderte Mitarbeiterund das Unternehmen können sich in aller Ruhe kennenlernen und Erfahrungen miteinander sammeln.Allerdings achtet der Jobcoach sehr genau darauf, dass der behinderte Mitarbeiter nicht ausgebeutet wird.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaHat er den Eindruck, dass der Mitarbeiter ein hohes Maß an wirtschaftlich verwertbarer Arbeit erbringt,wirkt er darauf hin, dass das Unternehmen ihm einen angemessenen Lohn zahlt. Sollte das Unternehmendies nicht wollen, kann der Jobcoach die Maßnahme jederzeit beenden. JobcoachingWie der Name schon sagt, hat der Jobcoach die Funktion eines Trainers. Gemeinsam mit demWerkstattmitarbeiter und dem Gruppenleiter überlegt er, welches die nächsten Schritte zur Entwicklungund Erprobung beruflicher Fähigkeiten sind. Der Jobcoach begleitet den gesamten Weg der beruflichenIntegration. Im Idealfall vom ersten Kontakt in der Praktikumsgruppe bis hin zu einer erfolgreichenVermittlung in den allgemeinen Arbeitsmarkt. Der Jobcoach hat seinen Arbeitsplatz nicht in derWerkstatt, sondern im Integrationsfachdienst. Für den Werkstattmitarbeiter besteht daher dieHerausforderung, dass er sich sehr frühzeitig auf den Weg machen muss. Er muss beim Jobcoach anrufen,einen Termin vereinbaren, diesen mit seinem Gruppenleiter kommunizieren, sich vergewissern, wie erden Jobcoach erreicht, welche Zeit er dafür benötigt und welchen Bus er nehmen muss, um von derWerkstatt dorthin zu kommen. Bereits diese Aktivitäten setzen ein strukturiertes Verhalten voraus,welches für einen gelungenen Übergang in den allgemeinen Arbeitsmarkt unverzichtbar ist.Der Integrationsfachdienst hat vielfältige Kontakte zu den Arbeitgebern der Region, welche er in allenFragen zum Thema 'Arbeit & Behinderung' berät und unterstützt. Der Jobcoach kann direkt auf dieseKontakte zugreifen und ausloten, in welchen Unternehmen es für den jeweiligen behinderten Menschenangemessene Beschäftigungsmöglichkeiten gibt. Der PateDer Pate ist ein erfahrener, von den anderen Kollegen anerkannter Mitarbeiter im Unternehmen. Er kenntdie behinderungsbedingten Probleme des Praktikanten bzw. neuen Mitarbeiters und besitzt dessenVertrauen. Er arbeitet eng mit dem Jobcoach zusammen. Der Pate ist neben dem Jobcoach der ersteAnsprechpartner im Betrieb, wenn es zu Problemen kommt. Er ist sozusagen Vermittler und Moderatorsowohl für den behinderten Mitarbeiter, als auch für die Kollegen als auch für die Vorgesetzten. KooperationEine erfolgreiche berufliche Integration in den allgemeinen Arbeitsmarkt kann nur gelingen, wenn siesowohl für den behinderten Mitarbeiter als auch für das Unternehmen in eine Win-Win-Situationeinmündet, von der alle Beteiligten profitieren. Der behinderte Mensch kann oft nur einfache Tätigkeitenund klar strukturierte Arbeitsaufträge erledigen. Solche Tätigkeiten gibt es in (fast) jedem Unternehmen.Aus Kostengründen werden sie nur meist durch das Fachpersonal mit erledigt. In vielen Fällen ist es unsallerdings gelungen, den Arbeitgeber davon zu überzeugen, dass er einen Profit davon hat, wenn er seinFachpersonal von diesen nachrangigen aber unverzichtbaren Zuarbeiten entlastet, damit es sich auf dieinhaltliche Arbeit konzentrieren kann. Manchmal muss man die Arbeit und damit verbundeneEinsatzmöglichkeiten kreativ erfinden. Erleichtert wird die Akquise von entsprechenden Arbeitsplätzendadurch, dass das Unternehmen für die Einstellung von Menschen mit Behinderung eine finanzielleFörderung erhält. Im Anschluss an den Förderzeitraum muss er den behinderten Menschen für einenbestimmten Mindestzeitraum weiter beschäftigen und den entsprechenden Tariflohn bezahlen. Tut erdies nicht, werden die Fördermittel unter Umständen zurückgefordert. Zahlen | Daten | Fakten 2010In den Werkstätten des Frankfurter Vereins sind 380 Personen mit einer seelischen Erkrankung bzw.Behinderung beschäftigt. Von diesen haben 182 an einer Qualifizierungsmaßnahme teilgenommen. 39Werkstattmitarbeiter arbeiten regelmäßig mit ihrer Arbeitsgruppe in den Produktionsräumen desKunden. 33 Personen haben ein 3-wöchiges Praktikum in einem Unternehmen des allgemeinenArbeitsmarktes absolviert. 28 Werkstattmitarbeiter arbeiten dauerhaft auf einem Außenarbeitsplatz. 465

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPersonen wurden in ein sozialversicherungspflichtiges Arbeitsverhältnis vermittelt und haben dieWerkstatt verlassen. Nach dem Ausscheiden aus der Werkstatt werden sie weiterhin durch denIntegrationsfachdienst unterstützt, welcher sowohl den Mitarbeiter als auch den Arbeitgeber bei allen sichergebenden Fragestellungen und Konflikten in Bezug auf die Arbeit umfassend berät und unterstützt.Es gab Jahre da haben wir 2 Werkstattmitarbeiter in den allgemeinen Arbeitsmarkt vermittelt, in anderenwaren es 16. Es gab Jahre, in denen wir fast 200 Qualifizierungsmaßnahmen durchgeführt hatten, inanderen waren es unter 100. Doch was sagen diese Zahlen wirklich aus? Ich bin mittlerweile geneigt, michinnerlich aus der Welt der Zahlen und der sogenannten 'Best-Practice-Beispiele' zu verabschieden. In deralltäglichen Arbeit erlebe ich Menschen, die sagen: 'Es war gut, dass ich das Praktikum gemacht habe. Ichhabe dabei erkannt, dass im Moment die Werkstatt der richtige Platz für mich ist. Das lässt michzufriedener und ausgeglichener sein' Ich habe Werkstattmitarbeiter erlebt, die 2-3 Praktika nach kurzerZeit abgebrochen haben, weil die Angst zu versagen übergroß gewesen ist. Trotzdem sind sie nicht mutlosgeworden und haben es beim nächsten Praktikum geschafft, ihre innere Angst zu überwinden. Erfolge, diein keiner Statistik auftauchen. Sind sie deshalb weniger wertvoll? FazitUnter dem Gesichtspunkt einer gleichberechtigten beruflichen Teilhabe sind Werkstätten undIntegrationsfachdienste unverzichtbare Partner, Menschen mit Behinderung einen angemessenen Platz inder Arbeitswelt zu erschließen. Ich habe Ihnen die Systematik sowie die einzelnen Bausteine zurberuflichen Teilhabe vorgestellt, die wir im Frankfurter Verein anwenden - in der Hoffnung, dass sie Ihneneine kleine Anregung geben können, Ihre eigenen Bausteine zu entwickeln - Bausteine, die ihnen helfen,unter Berücksichtigung der konkreten Situation vor Ort in Kroatien miteinander die Voraussetzungen füreine angemessene berufliche Teilhabe für Menschen mit Behinderung zu schaffen. Ich wünsche Ihneneinen guten Erfolg und danke Ihnen für Ihre Aufmerksamkeit.Christopher Weber leitet die Integrationsfachdienste zur Eingliederung von Menschen mit Behinderungauf dem allgemeinen Arbeitsmarkt in Frankfurt am Main. Gleichzeitig ist er Vorsitzender derLandesarbeitsgemeinschaft der Integrationsfachdienste in Hessen.Die einzelnen Bausteine zur beruflichen Eingliederung sind in einer deutschsprachigen Broschüreausführlich dargestellt. Diese kann bei Interesse bei Herrn Weber als pdf.Datei kostenlos angefordertwerden.Kontakt: christopher.weber@frankfurter-verein.de66

OBUKA NA RADNOM MJESTUGuus Scholten,Nizozemska, savjetnikza razvoj ljudskih potencijalaSažetakObuka na radnom mjestuU Hamelandu koristimo izraz werkplekopleiden (WPO), što na engleskom znači obuka na radnom mjestu.Hameland je organizacija koja pruža posao osobama koje su udaljene od tržišta rada. Naš je primarnizadatak razviti mogućnosti tih ljudi kako bi mogli naći posao na tržištu rada nakon što su neko vrijemeradili i prolazili obuku u Hamelandu. U izradi ovog instrumenta WPO-a pomagali su nam ljudi spedagoškim i didaktičkim znanjem. Instrument WPO-a posebno je namijenjen ljudima s niskimkvocijentom inteligencije ili drugim kategorijama intelektualnih teškoća. Temelji se na SHL-ovomUniverzalnom okviru kompetencija.Definicija WPO-aWPO je strukturiran i fokusiran oblik razvoja vještina na radnom mjestu (stav i ponašanje) pri čemu seučenje kombinira sa svakodnevnim poslovnim aktivnostima u njihovom radnom okruženju. Krozzadatke i intervencije, razvoj je reguliran a rezultati se prate.Ova definicija izražava tri glavna aspekta:1. kombinacija rada i učenja2. didaktičke intervencije3. intervencije u organizaciji rada.Unutar WPO-a učenje i rad odvijaju se istovremeno. Učenik uči radeći. Da bi postigli ciljeve učenja naradnom mjestu, potrebno je strukturirati proces učenja i poduzeti radnje na radnom mjestu koje učenječine mogućim (didaktičke intervencije i intervencije u organizaciji rada). Učenje u sklopu obuke naradnom mjestu ne prepušta se slučaju. To je svrsishodna metoda učenja uz uvijek prisutno slučajno učenje.UvjetiObuka na poslu postavlja određene zahtjeve radnom mjestu (intervencije u organizaciji rada). To jepodijeljeno u dva dijela.1. Radna situacija ili radno okruženje- Stimulira li posao profesionalno učenje?- Pruža li radna situacija dovoljno prostora za inicijativu?- Koji su resursi na raspolaganju?- Mogu li zaposlenici učiti jedni od drugih?2. Usmjeravanje i podrška- Daje li voditelj zaposleniku dovoljno prostora za inicijativu?- Daje li voditelj zaposleniku dovoljno podrške?- Usmjeraval i nadređeni?67

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaUvjeti za trenera na radnom mjestuUspjeh obuke na radnom mjestu također ovisiiokvalitetamaivještinamaonogatkopružapodršku,trenerana radnom mjestu. Trener na radnom mjestu ima sljedeće uloge i treba biti:- pružatelj podrške- trener- procjenjivač- organizatorProgramsesastojiodpetkoraka:1. početni trenutak2. razdoblje promatranja3. razdoblje učenje-posao4. trenutak procjene5. zaključni trenutakRezultatiZaposlenik će naučiti:- samostalno razmišljati, svjesno, samostalno donositi odluke i inicijative itd; kroz takvo se ponašanjedogađa promjena u ponašanju;- vi dobivate boljeg radnika u organizaciji koji je, također, zapošljiv i u drugim tvrtkama; zbrinjavanjeviška radnika je optimizirano;- prilagođenost i fleksibilnost (trening u pravo vrijeme); u bilo kojem trenutku, započeti s pitanjem kojeje aktualno, što može skratiti vrijeme trajanja;- rezultati razvoja su objektivni i iskazuju se u portfelju;- troškovi obuke na radnom mjestu su niži u odnosu na obuku u školi; sudionike se obučava u njihovomradnom okruženju, čime se štede troškovi putovanja i dnevnica, rad se može nastaviti, tako da nemaplaćenih dopusta, brži su rezultati učenja, zaposlenici su angažiraniji, učinkovitost raste, pogrešaka jemanje, a samostalnih radnika više;- imamnogoprostorazaponavljanje;- kratki transfer, učenje iz iskustvaiupraksi;- izravne povratne informacije;- jedan jezik, svi znaju o čemu se pričaUvodGuus ScholtenSavjetnik za razvoj ljudksih potencijalaHameland68U Nizozemskoj imamo organizacije koje pružaju posao osobama koje su udaljene od tržišta rada. Primarnije zadatak razviti mogućnosti tih ljudi kako bi mogli naći posao na tržištu rada nakon što su neko vrijemeradili i prolazili obuku u ovoj organizaciji. Prije desetak godina počeli smo eksperimentalnu obuku tihradnika na terenu jer smo mislili da se obuka na terenu bolje prenosi od obuke u školi. Počeli smo s istraživanjemusmjerenim na poslodavce na tržištu i postavili im glavni pitanje: "Što želite da zaposlenik zna kadadođe raditi kod vas?". Zanimljivo je da se pokazalo kako im nije važno tehničko znanje, već su kompetencijezaposlenika smatrali vrlo važnima. Zatražili smo pomoć organizacija sa znanjem na pedagoškom i didaktičkompodručju. Nakon toga smo razvili novu metodologiju i nazvali je werkplekopleiden (WPO), štona engleskom znači obukanaradnommjestu. Naravno, naše vlastito iskustvo s obukom zaposlenika naradnom mjestu bio je važan dio tog razvoja. Instrument WPO-a posebno je namijenjen osobama s niskim

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvakvocijentom inteligencije i drugim kategorijama intelektualnih teškoća. Temelji se na SHL-ovom Univerzalnomokviru kompetencija. WPO obuhvaća 20 bihevioralnih karakteristika. Za rad s WPO-om izrađenoje 120 vježbi.Definicija WPO-aWPO je strukturiran i fokusiran oblik razvoja vještina na radnom mjestu (stav i ponašanje), pri čemu seučenje kombinira s svakodnevnim poslovnim aktivnostima u njihovom radnom okruženju. Kroz zadatkei intervencije, razvoj je reguliran a rezultati se prate.Ova definicija izražava tri glavna aspekta:1. kombinacija rada i učenja2. didaktičke intervencije3. intervencije u organizaciji radaUnutar WPO-a učenje i rad odvijaju se istovremeno. Učenik uči radeći. Da bi postigli ciljeve učenja na radnommjestu, potrebno je strukturirati proces učenja i poduzeti radnje na radnom mjestu koje učenje činemogućim (didaktičke intervencije i intervencije u organizaciji rada). Učenje u sklopu obuke na radnommjestu ne prepušta se slučaju. To je svrsishodna metoda učenja uz uvijek prisutno slučajno učenje.UvjetiObuka na poslu postavlja određene zahtjeve radnom mjestu (intervencije u organizaciji rada). To jepodijeljeno u dva dijela:1. Radna situacija ili radno okruženje-Stimulira li posao profesionalno učenje?-Pruža li radna situacija dovoljno prostora za inicijativu?-Koji su resursi na raspolaganju?-Mogu li zaposlenici učiti jedni od drugih?2. Usmjeravanje i podrška-Daje li radni trener zaposleniku dovoljno prostora za inicijativu?-Daje li radni trener zaposleniku dovoljno podrške?-Usmjerava li radni trener?Uvjeti za trenera na radnom mjestuUspjeh obuke na radnom mjestu također ovisi iokvalitetamaivještinamaonogakojipružapodršku,trenera na radnom mjestu. Trener na radnom mjestu ima sljedeće uloge i treba biti:- pružatelj podrške- trener- procjenjivač- organizatorTrener na radnom mjestu također treba:- staviti težište na razvoj zaposlenika- dati dobar primjer- promatrati i analizirati ono što on vidi i- pružiti obuku i povratne informacije zaposleniku69

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaKako koristiti vježbe WPO-aPostoje dvije mogućnosti.1. Naglasak praktičnih smjernica je na radnom mjestu. Trener na radnom mjestu pomaže zaposlenicimau njihovom razvoju i koristi WPO vježbe kada misli da je to potrebno. Na taj način sam proces ne kontroliratrener i možda je potrebno više vremena.2. Vježbe WPO-a koriste se za pojačavanje strukture. Trener na radnom mjestu stvara plan za komponentekoje želi razvijati. One također mogu pomoći u prikazu ponašanja na poslu. U tom slučaju imateprogramkojisesastojiodpetkoraka,atosu:1) Početni trenutak: započnite sa svečanim trenutkom, to je važno za zaposlenike jer oni započinju svažnim razvojnim procesom, možda to još nikada prije nisu učinili. Također pozovite i druge zaposlenikei rukovoditelje, na taj ćete način pokazati da je to ozbiljno. U ovom početnom trenutkuvažno je upoznavanje s programom i treba razjasniti što se očekuje od zaposlenika i što se možeočekivati od trenera na radnom mjestu.2) Razdoblje promatranja: otprilike tri tjedna su potrebna da trener na radnom mjestu promatrasvog zaposlenika na temelju jasnih pokazatelja ponašanja. Nakon tog razdoblja trener na radnommjestu razgovara sa zaposlenikom o rezultatima i komponentama ponašanja na koje treba obratitipozornost.3) Razdoblje učenje-posao: za svako razdoblje treba šest do osam tjedana. Prije nego što zaposlenikzapočne sa svojim uobičajenim poslom, on dobiva vježbu koja je usmjerena na ponašanje koje trebarazviti. Trener na radnom mjestu jasno daje do znanja što se namijerava i što on očekuje odzaposlenika tijekom dana. Na kraju dana imaju evaluacijski/obrazovni dijalog. To je vrlo važno jeru ovom trenutku zaposlenik mora reći što je učinio, zašto je to učinio na upravo taj način te postojeli drugi načini za djelovanje u takvim situacijama.4) Trenutak procjene: nakon svakih šest do osam tjedana provodi se evaluacija. Svrha je promišljanjeo napretku i izrada novog plana učenja.5) Zaključni trenutak: u određenim intervalima, primjerice dva puta godišnje, održava se svečaniobred izdavanja potvrde. To je važno jer zaposlenik može pokazati da je nešto naučio i to je dobroza njegovu motivaciju.Snaga WPO-aU svim situacijama WPO predstavlja snažan način razvoja ponašanja. Budući da trener na radnom mjestuvidi zaposlenika cijeli dan može ga usmjeravati, poučavati i dati mu povratnu informaciju kada je topotrebno. Dakle, bilo koji trenutak u kojem je zaposleniku potrebno određeno ponašanje može biti trenutakučenja. Prijenos je vrlo kratak iupravomtrenutku.Kontinuiranim usmjeravanjem pozornosti nakomponente koje zaposlenik želi naučiti, učenje će se odvijati vrlo brzo.Pogledajmo, primjerice, komponentu "pridržavanje uputa". Treneri na radnom mjestu promatraju radi lizaposlenik cijeli dan ono što treba raditi? Ili što čini u situaciji kad ne zna što bi trebao raditi? Trener naradnom mjestu može pružiti obuku i povratne informacije. No, trener na radnom mjestu također trebaanalizirati zašto zaposlenik neke stvari radi drukčije. Na primjer: Je li zaposlenik dobro shvatio posao?;Ima li potrebno znanje da pravilno izvrši posao?; Usuđuje li se zaposlenik činiti nešto?; Ima li prostora imože li napraviti pogreške?70Rezultati primjene WPO-aZaposlenik je naučio:- samostalno razmišljati, svjesno, samostalno donositi odluke i inicijative itd, kroz što se događa promjenauponašanju;- vi dobivate boljeg radnika u organizaciji koji je, također, zapošljiv i u drugim tvrtkama; zbrinjavanjeviška radnika je optimizirano;

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva- prilagođenost i fleksibilnost (trening u pravo vrijeme); u bilo kojem trenutku, započeti s pitanjem kojeje aktualno, što može skratiti vrijeme trajanja;- rezultati razvoja su objektivni i iskazuju se u portfelju;- troškovi osposobljavanja na radnom mjestu su niži u odnosu na obuku u školi; sudionike se obučava unjihovom radnom okruženju, čime se štede troškovi putovanja i dnevnica, rad se može nastaviti, takoda nema plaćenih dopusta, brži su rezultati učenja, zaposlenici su angažiraniji, učinkovitost raste, pogrešakaje manje, a samostalnih radnika više;- ima mnogo prostora za ponavljanje zadataka;- kratki transfer, učenje iz iskustvaiupraksi;- izravne povratne informacije;- jedan jezik, svi znaju o čemu se priča.20 standardnih komponenti WPO-a s po dvije temeKomponenta 1Komponenta 2Komponenta 3Komponenta 4Komponenta 5Komponenta 6Komponenta 7Komponenta 8Komponenta 9Komponenta 10Komponenta 11Konzultirajte i uključite druge1.1 Zatražite savjet od drugih.1.2 Spriječite kašnjenje uz pomoć drugihUsklađivanje2.1 Posavjetujte se s drugima kako napraviti posao.2.2 Budite svjesni rada drugih.Prilagodite se grupi3.1 Pružite kolegi odgovarajuću pomoć.3.2 Nosite se s društvenim pritiscima unutar grupe.Otvorena i iskrena komunikacija4.1 Opravdajte postupke.4.2 Riječi s odgovarajućom tjelesnom podrškom.Proaktivne informacije5.1 Obavijestite voditelja o pravovremenom dovršetku posla.5.2 Vratite se na odstupanja u (konačnom) proizvodu ili proizvodnom procesu.Odgovarajuća briga za materijale i resurse6.1 Održavajte materijale i alate.6.2 Držite materijale i resurse čistima i na sigurnom.Učinkovito korištenje materijala i resursa7.1 Koristite materijale i resurse na pravila način.7.2 Budite svjesni troškova i okoliša.Poslovni plan8.1 Postavite operacije logičkim redoslijedom.8.2 Planirajte operacije.Pridržavanje uputa9.1 Postavite naredbu za djelovanje.9.2 Učinite kako je dogovoreno.Pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih zahtijeva za rad10.1 Radite pridržavajući se zdravstvenih naputaka.10.2 Reagirajte sukladno pravilima u opasnim situacijama.Pokazivanje discipline/poslušnosti11.1 Pridržavajte se kućnog reda.11.2 Pridržavajte se zadanih ciljeva.71

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaKomponenta 12Komponenta 13Komponenta 14Komponenta 15Komponenta 16Komponenta 17Komponenta 18Komponenta 19Komponenta 20Rad prema propisanim procedurama12.1 Izvodite sve korake u procesu.12.2 Provjerite slijede li se upute.Prilagodba promjenjivim uvjetima13.1 Uskladite, ako je potrebno, brzinu rada.13.2 Uskladite, ako je potrebno, proces ili radne materijale.Svijest o ljudskim osjećajima14.1 Ponašajte se prema drugima s poštovanjem.14.2 Ponašajte se u skladu s ulogom u organizaciji.Pokazivanje interesa15.1 Obratite pažnju na dobrobit drugih.15.2 Pokazujte interes za proizvodnju i rezultate.Pokazivanje specifičnih radnih vještina16.1 Pokazujte specifične fizičke i manualne vještina.16.2 Koristite odgovarajuće tehnike.Povezivanje s potrebama i očekivanjima klijenata17.1 Pristupite klijentu prijateljski.17.2 Pomažite klijentu u skladu sa zadatkom.Pozitivan stav18.1 Počnite od mogućnosti umjesto ograničenja.18.2 Sami sebe motivirajte nakon prepreke ili razočaranjaPrihvaćanje komplimenata i kritika19.1 Prihvatite komplimente.19.2 Prihvatite kritike.Učenje iz pogrešaka i povratne informacije20.1 Koristite prijedloge za poboljšanje.20.2 Stvari obavljajte na drugi način nakon pogreške.Vježbe na tri razineZa svaki komponentu WPO-a i svaki predmet postoje vježbe na tri razine. Razina A je osnovna, razinaB je viša, a razina C je najviša razina ovog instrumenta. U Nizozemskoj ga zovemo razina pomoćnika,što znači da zaposlenik može raditi kao pomoćnik stručnjaka.Primjer različith vježbi za komponentu 9Komponenta 9Pridržavanje uputaAZaposlenikBZaposlenikCZaposlenik9.1 Postavite naredbu zadjelovanje.Prihvaća naredbu.Zna što učiniti nakonnaredbe.Postavlja naredbu zadjelovanje.9.2 Učini kako jedogovoreno.Objašnjava kakav jedogovor.Realno se obvezuje.Čini kako je dogovoreno.72

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaKomponenta 9 Pridržavanje uputaIme:Štoćunaučiti?Na kojoj razini?Što je potrebno?………………………………………………………………………………Naredbajepretvorenauakciju.CSituacija gdje zaposlenih prima naredbu.VježbaNaredba je nešto što morate izvršiti. To znači da morate razumjeti naredbu. Također trebate reći vašem treneru na radnommjestu što ćete učiniti. To je ono što ste naučili do sada. No najvažnija stvar je da stvarno učinite ono što je naređeno.SavjetiPonekad nemate odmah vremena da obavite posao.Ako je tako, recite svom voditelju kada ćete obaviti/odraditi posao.Pažnja! To nije moguće kod svake naredbe. Postoje naredbe koje morate odmah izvršiti.Ako kažete da ćete obaviti posao, obavezno ga morate obaviti!Pitanja1. Koje ste zadatke danas odradili? ......................................................................2. Je li vam se svidio današnji posao? Stavite križić u odgovarajuću kućicu.Vrlo neugodanVrlo lijep3. Pročitajte opise situacija. Što biste vi učinili? Zaokružite točan odgovor.Zauzetistesazadatkomzavoditelja.Za toćevamtrebatinajmanjejošjedansat. Zatimdolazihitnanaredba.Voditeljkažedamorate odmah započeti.a. Odmah započinjem s novim zadatkom.b. Prvo izvršim staru naredbu.c. Ne znam što trebam učiniti. Pitam voditelja.d. Nešto drugo: ..........................................................................................................Dobili ste naredbu da pomognete vašem kolegi. Zapravo, to vam se uopće ne sviđa. Sviđa vam se posao koji radite.a. Pitam kolege može li netko drugi pomoći.b. Kažem da ću pomoći. Ali to ne učinim.c. Naravno da pomognem svojim kolegama.d. Nešto drugo: .........................................................................................................4. Točno ili netočno? Naredba se uvijek mora odmah započeti.Mislim da je to točno/netočno zato što .....................................................................................5. Što ćete učiniti? Donesite odluku.Na pola svog zadatka ne znam što trebam učiniti. Nastavim raditi. Pitam.Zapravo mi se ne da raditi. Raditćunajbolještomogu. Radim jako sporo.73

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva6. Zašto je važno pravilno izvršavati naredbe?a. To je bolje za tvrtku.b. Mojvoditeljćesenaljutitinamene.c. Nešto drugo: .........................................................................................................7. Napišitenaredbekojestedanasdobili.Kakosteizvršilinaredbe?NaredbaŠto sam učinio?8. Raspravite s voditeljem jeste li ispravno obavili svoj posao.ZavršetakNapravili ste vježbu na razini C. Možda trebate ponoviti ovu vježbu. Dok se C ne ocijeni pozitivno.Potpis voditelja kod odgovarajućeg izvršenja....................................................Očekivano potrebno vrijemeProcijenjeno vrijeme trajanja za vježbu WPO-a za pojedinog zaposlenikaVrijeme u minutamaUvod u početak vježbe 15’Upute tijekom vježbe WPO-a 10’Pomoć sa razvijanjem ponašanja na radnom mjestu 15’Razmišljanje o pitanjima vježbe i rasprava 20’Ukupno po osobi 60’74

WORKPLACE TRAININGGuus Scholten,The NetherlandsAdviser human developmentHameland, AaltenSummaryWorkplace trainingIn Hameland we use Werkplekopleiden ( WPO) which is mean on English “Workplace training”.Hameland is an organization which provides the job for the people with a distance to the labour market.Our primary task is to develop possibilities of those people, so they can find a job at the labour market aftersome time of working and training in Hameland. To developed this WPO instrument we had a help of thepeople with a knowledge of pedagogic and didactics fields. The instrument WPO is special developed forpeople with low IQ or other category of intellectual disability. It is based on the 'SHL UniversalCompetency Framework'.Definition WPOWPO is a structured and focused format for the development of workplace skills (attitude and behaviour),whereby learning is combined with running the daily work in their own work environment. Throughassignments and intervention, development is regulated and the results are monitored.This definition expressed three main aspects:1. Combination of working and learning2. Didactic interventions3. Work organizational interventions.By the WPO learning and working are simultaneously in the same time. The student learns by working. Toachieve learning objectives in the workplace, it is necessary to structure the learning process and to takeactions at the workplace that make learning possible (didactic interventions, and work organizationalinterventions). Learning within the workplace training becomes not left to chance. This is a purposefullearning method besides the ever occurring incidental learning.Conditions:Training on the job sets certain demands of the workplace (work organization interventions). This isdivided into two parts:1. Work situation or work environment- Stimulates the work professional learning?- Gives the work situation enough space for initiative?- Which resources are available?- Can employees learn from each other?2. The guidance and support-Doesthesupervisorgivesenoughspaceforinitiativetotheemployee?-Doesthesupervisorgivesenoughsupportforemployee?- Gives the supervisor direction?75

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaConditions of workplace trainer:The success of workplace training is also dependent on the qualities and skills of the facilitator, theworkplace trainer. The workplace trainer has the following roles, he must be the:- Facilitator- Trainer- Evaluator- OrganizerTheprogramconsistsoffivesteps:1. Start moment2. Observation period3. Learn-work period4. Evaluation moment5. Closing momentResults:The employee will learn:- Thinking by himself, awareness, take independent decisions and initiative, etc. Through what(behavioural) behavioural change occurs.- You do not get better workers for the organization only, they are also more employable for othercompanies. Outplacements are optimized.- It is customized and flexible (just-in-time training). At any time, start with the issue that is current andduration can be short.- Resultsofthedevelopmentareobjectiveandbecomerecordedinaportfolio.- The costs of workplace training are lower compared to the training school. There will be trained withintheirwork,thussavingtravelandsubsistence,workcancontinue,sonopaidleave,fasterresultoflearning, more engaged employees, more efficiently, less errors and more independent workers.- There is much space for repetition.- Short transfer, learning from and in practice.- Direct feedback.- Onelanguage,everyoneknowsaboutwhatwearetalkingIntroductionIn the Netherlands we have organizations which provide a job for people with a distance to the labourmarket. The primary task is to develop possibilities of those people, so they can find a job at the labourmarket after some time of working and training in this organization. About ten years ago we started withan experiment for training these employees on the work floor because we thought that training on thework floor has a better transfer than training on a school. We started with a market research to employerswith the main question "What you want an employee to know when he comes to work with you" Interestingwas that not the technical knowledge was important, but the employees competencies are very important.We asked help of organisations with knowledge of pedagogic and didactic fields. Then we made a newmethodology and called it Werkplekopleiden (WPO), meaning in English “Workplace training”. Of courseour own experience with training employees at their workplace was an important part of this development.The instrument WPO has been especially developed for people with low IQ or an other category ofintellectual disability. It is based on the 'SHL Universal Competency Framework'. WPO includes 20behavioural characteristics. For working with WPO 120 exercises have been developed.76

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaDefinition WPOWPO is a structured and focused format for the development of workplace skills (attitude and behaviour),whereby learning is combined with running the daily work in their own work environment. Throughassignments and intervention, development is regulated and the results are monitored.This definition expresses three main aspects:4. Combination of working and learning5. Didactic interventions6. Work organizational interventions.The WPO learning and working are simultaneously. The student learns by working. To achieve learningobjectivesintheworkplace,itisnecessarytostructurethelearningprocessandtotakeactionsattheworkplace that make learning possible (didactic interventions, and work organizational interventions).Learning within the workplace training is not left to chance. This is a purposeful learning method besidesthe ever occurring incidental learning.Conditions:Training on the job sets certain demands of the workplace (work organization interventions). This isdivided into two parts:1. Work situation or work environment- Does the work stimulate professional learning?- Does the work situation give enough space for initiative?- Which resources are available?- Can employees learn from each other?2. The guidance and support- Does the workplace trainer give enough space for initiative to the employee?- Doestheworkplacetrainergiveenoughsupportfortheemployee?- Does the workplace trainer give the direction?Conditions of workplace trainer:The success of workplace training is also dependent on the qualities and skills of the facilitator, theworkplace trainer. The workplace trainer has the following roles, he must be the:- Facilitator- Trainer- Evaluator- OrganizerThe workplace trainer must also:- givethefocusonthedevelopmentoftheemployee- give a good example- observe and analyse what he sees and- give coaching and feedback to the employee.How to work with WPO exercisesThere are two possibilities.1. The emphasis of the practical guidance is on the workplace. The workplace trainer helps employees intheir development and he used WPO exercises when he finds it is necessary. In this way the route is notincontrolofthetrainerandmaybeneedsalongtime.2. The WPO exercises are used for giving more structure. The workplace trainer makes a plan for whichcomponentshewantsdevelop.Theycanalsohelptogiveamomentofreflectionontheworkbehaviour. In this case you have a program that consists of five steps, these are:77

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva1) Start moment: Start with a festive moment, for the employees this is important because they arestarting with an important development process, maybe they have never done this before. Invitealso other employees and managers, in this way you show that it is serious. Important in this startmomentistheintroductionoftheprogramandtomakeclearwhatisexpectedoftheemployeeandwhathecanexpectfromtheworkplacetrainer.2) Observation period: About three weeks are necessary for the workplace trainer to observe hisemployee on the basis of clear behavioural indicators. After this period the workplace trainershaveatalkwiththeemployeeabouttheresultsandthebehaviouralcomponentswhichthatneedattention.3) Learn-work period: Every period needs six till eight weeks. Before the employee starts with hisusual work, he gets an exercise that is focused on the behaviour that must be developed. Theworkplace trainer makes clear what is intended and what he expects of the employee during theday. At the end of the day they have an evaluation / educational dialogue. This is very importantbecause on this moment the employee has to tell what he has done, why he has done it in the way hedid it and if there are other ways for acting in such situations.4) Evaluation moment: After every period of six till eight weeks there is an evaluation time. Thepurpose of this time to reflect on progress and make a new learning plan.5) Closing moment: At certain times, for example twice a year, a festive ceremony certificate issue.Thisisimportantbecausetheemployeecanshowthathehaslearnedsomethingandthatisgoodfor his motivation.The power of WPOIn all situations WPO is a powerful way of behaviour development. Because the workplace trainer sees theemployee the whole day he can guide, coach or give feedback when it is necessary. So any time if theemployee needs certain behaviour, it can be a learning moment. The transfer is very short and at the rightmoment. By giving continuing attention to the component that the employee wants to learn, he will learnthis quickly.For example the component „Following instructions". The workplace trainers watch if the employee doesall day what he has to do? Or what does he do if he doesn't know what he has to do? The workplace trainercangivecoachingandfeedback.Buttheworkplacetrainershouldalsoanalyzewhytheemployeeisdoingthings differently. For example: Has the employee understood the job well? Does he have the knowledge toproperly fulfil the job? Does the employee dare to do things? Does he have the space and may he makemistakes?78Results with WPOThe employee has learned:- Thinking by his own, awareness, taking independent decisions and initiatives, etc. Through whatbehavioural change occurs.- You do not get better workers for the organization only; they are also more employable for othercompanies. Outplacements are optimized.- It is customized and flexible (right-on-time training). At any time, start with the issue that is currentanddurationcanbeshort.- Results of the development are objective and are recorded in a portfolio.- The costs of workplace training are lower compared to the training school. They will be trained in theirwork situation, thus saving travel and subsistence, work can continue, so no paid leave, faster result oflearning, more engaged employees, more efficiently, less errors and more independent workers.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva- There is much space for repetition of the tasks.- Short transfer, learning from and in practice.- Direct feedback.- One language, everyone knows what we are talking about.The 20 WPO standard components with each two subjectsComponent 1Component 2Component 3Component 4Component 5Component 6Component 7Component 8Component 9Component 10Component 11Component 12Component 13Consult and involve others1.1 Ask advice to others.1.2 Prevent delay with efforts help of othersTuning2.1 Take counsel to others of how to do the work.2.2Beawareofworkofothers.Adapttothegroup3.1 Give to a colleague appropriate help.3.2 Handle social pressures in the group.Open and sincerely communication4.1 Justify his actions.4.2 Words with adequate body support.Proactive information5.1 Inform the manager of the timely completion of the job.5.2 Return deviations in the (final) product or production process.Good caring for materials and resources6.1 Maintain materials and tools6.2 Store materials and resources safe and clean.Efficient use of materials and resources7.1 Use materials and resources as it should.7.2 Do the environment and cost conscious.Business plan8.1 Set operations in a logical order.8.2 Plant operations.Following instructions9.1 Set a command to action.9.2 Do what has been agreed.Working conform health and safety requirements10.1 Works follow the health rules.10.2 Responds to result in dangerous situations.Showing discipline11.1 Adherence to house rules.11.2 Adherence to its goals.Working under prescribed procedures12.1 Perform all procedural steps.12.2 Check whether the instructions are followed.Adaptation to changing conditions13.1 Adjust if appropriate adjust work speed.13.2 Adjust if appropriate adjust the process or work materials.79

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaComponent 14Component 15Component 16Component 17Component 18.Component 19Component 20Awareness of people's feelings14.1 Treat others with respect.14.2 Behave according to the role in the organization.Showing interest15.1 Give attention to the welfare of others.15.2 Show interest in the production and the result.Showing job specific skills16.1 Show job specific physical and manual skills.16.2 Use appropriate techniques.Connecting to customer needs and expectations17.1 Approaches customer friendly.17.2 Assists customers according to the task.Keeping a positive view18.1 Start from possibilities instead of limitations.18.2 Motivates himself after setback or disappointmentHandling with compliments and criticism19.1 Receives compliments.19.2 Accepts criticism.Learning from errors and feedback20.1 Experiments with suggestions for improvement.20.2 Does actions on a other way after an error.Exercises on three levelsFor every WPO component and each subject there are exercises on three levels. Level A is very basic, level B is a stephigher and level C is the highest level of this instrument. In Holland we call it the assistant level, which means that theemployeecanworkasanassistantofaprofessional.An example of the different exercises for component 9Component 9Follow instructionsAThe employeeBThe employeeCThe employee9.1 Sets a command toaction.Accepts a command.Can tell what to do after acommand.Setsacommandtoaction.9.2 Does what has beenagreed.Explains what anappointment is.Makes realisticcommitments.Does what has beenagreed.80

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAn example of a WPO exercisesComponent 9 Follow instructionsName:What will I learn?At what level?What is needed?………………………………………………………………………………A command is converted to an action.CA situation where the employee receives commands.ExerciseAcommandissomethingyoumustdo.Thismeansyoumustunderstandthecommand.Youalsotelltoyouworkplacetrainerwhatyouaregoingtodo.That'swhatyouhavelearnedsofar.Butthemostimportantthingisthatyoureallydowhatisthecommand.Tips:- Sometimes you do not immediately have time to do a job.- If it is so, tell your leader when you will do the job.- Attention!Thisisnotpossiblewitheverycommand.Therearealsocommandsthatyouhavetodoimmediately.- If you say you're going to do that job, you must definitely do it!Questions9. What tasks did you do today? .................................................................................10. Did you like the work today? Put a cross in the appropriate box.Very annoyingVery nice11. Read the stories. What would you do? Put a circle around the correct answer.You're busy with an assignment for the work leader. That will cost you at least another hour. Then a speed ordercomes.Theworkleadersaysyouhavetostartimmediately.a. I'm starting immediately with the new assignment.b. First I finish the old order.c. I do not know what to do next. I ask the work leader.d. Something else: ..........................................................................................................Yougetthecommandtohelpyourcolleague.Actual ly,youdonotlikethat.Youlikethejobyoudo.a. I ask my colleagues if anyone else can help.b. IsayI'mgoingtohelp.ButIdonotdoit.c. Of course I help my colleagues.d. Something else: .........................................................................................................12. True or false? An assignment should always start immediately.Ithinkthisistrue/false, because .....................................................................................81

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva13. What will you do? Take a decision.Halfway through my job I don't knowwhat I should do.Ijustkeepgoing.Iask.Iactuallydonotfeellikeworking I'll do my best. Iworkveryslowly.14. Why is it important to properly execute commands?a. It is better for the company.b. My work leader will become mad at me.c. Something else: .........................................................................................................15. Write the commands you have received today. What have you done the commands?CommandWhat did I do?16. Discuss with your manager if you have performed your work correctly.FinishingYouhavedoneanexerciseonlevelC.Maybeyouhaveto dothisexerciseagain.UntilCistestedpositively.Signature work leader when it is adequately made. .............................................Expected time you needEstimated average duration for a WPO exercise for a individual employeeTime in minutesIntroduction for the start of the exercise 15’Instruction during the WPO exercise 10’Assistance with the development of behaviour in the workplace 15’Reflection of the questions of the exercise and discussion 20’Total per person 60’82

REHABILITACIJSKA TEHNOLOGIJAU BBRZ-u U LINZUGerhard Kneidinger,Austrija, BBRZ, LinzPregledBBRZ stručno osposobljavanje/ prekvalifikacija posebne mjere zaštitni radBFI obrazovanje odraslih(u cijeloj Austriji ima ukupno oko 2.000 zaposlenih)BBRZ-ovi korisnici (klijenti) invaliditet (2/3 bolesti vezanih za kralješnicu ...) udobiod18godina nezaposlenioko 600 korisnika godišnje u Gornjoj AustrijiUsluge pružanja podrške medicina psihologija socijalni rad rehabilitacija (rehabilitacijska tehnologija)Rehabilitacijska tehnologija nabavka pomagala projektiranje i gradnja bez prepreka ErgosOsiguranje pomagala odabir nabava financiranjeOdabir pomagala baza podataka o pomagalima: www.hilfsmittelinfo.gv.at znanje o tržištu iskustvo83

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva"Manje je više"Nabavka pomagala internet ortopedski tehničar specijalizirane tvrtke vlastita izrada adaptacija posudbaFinanciranje pomagala Savezni ured za socijalnu skrb Zavod za mirovinsko osiguranje Ustanova za opće osiguranje od nezgoda (AUVA) Vlade Saveznih pokrajinaNajčešće tražena pomagalaOgraničena snaga i pokretljivost ruku i prstijuPomagala za pisanje, senzori, posebni miševi, posebne tipkovnice,pomagala za ključeve, ručke, pomagala za podizanje, trokut za jednoruke osobe, tipkovnica za jednu ruku,sustav s pet prstiju, uređaj za lemljenje za jednoruke, kućanska pomagala, protuklizna folija…Oštećenja kralješniceErgonomsko radno mjesto,artrodetska stolica, jastuci za sjedenje,invalidska kolica, stajaći stol, reguliranje pauza…Najčešće tražena pomagalaOštećenja vida, sljepiloPovećala, čitač, rasvjeta, povećanje teksta,pismo za slijepe, Brailleovo pismo, podatak o jeziku,govornisat,kalkulator,vaga…Projektiranje i gradnja bez preprekaSavjetovanje, stručnost (ÖNORM B1600, Pravilnik o gradnji)Glavne prepreke (za invalidska kolica) visinski prijelazi širine vrata i hodnika male i sanitarne prostorijeVisinski prijelazirampa, lift, teretna platforma, stubišni lift za osobe s invaliditetom ...Širine vrata i hodnika80/90 cm, sustav za pokretanje vrata, prostor za kretanje84Male i sanitarne prostorijeKrug okretanja za invalidska kolica, rukohvati, podesiva stanogradnja, ...

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaERGOS3xuAustrijiUređaj za ispitivanje fizičkih sposobnostiOdjel za rehabilitacijsku tehnologiju, koja je jedna od službi podrške u BBRZ-u, pokriva prvenstveno triglavna područja aktivnosti:1. nabavku pomagala2.projektiranjeigradnjabezpreprekazaosobesinvaliditetom3. ERGOSU sklopu nabavke pomagala klijenti i klijentice dobivaju rehabilitacijsko-tehničku pratnju za vrijemeboravka u BBRZ-u i mogu se, po potrebi, u bilo kojem trenutku obratiti toj pratećoj stručnoj službi.Prvi kontakt se obično uspostavlja za vrijeme dijagnostičkog tjedna ili tijekom mjere za profesionalnuorijentaciju u okviru standardizirane dijagnostičke procjene potreba.Zbog različitih vrsta invaliditeta klijenata i klijentica, koji je obično rezultat više komponenti, traži seširoka paleta rehabilitacijsko-tehničke podrške i skrbi. Cilj je ponovna profesionalna integracija uzsveobuhvatnu samostalnost, a time i neovisnost ljudi u pitanju.Neke od najčešćih posljedica invaliditeta i mogućnosti utjecanja na njih:Ograničena snaga i pokretljivost ruku ili prstiju:Pomagala za pisanje, senzori, posebni miševi, posebni softver,specijalna tipkovnica, pomagala za ključeve, produženje kvake navratima, stalak za papir, ručke, oprema za dizanje, ...Paraliza jedne ruke:Trokut za jednoruke osobe, tipkovnica za jednu ruku, sustav s pet prstiju, uređaj za lemljenje zajednoruke, kućanska pomagala,protuklizne površine, ...Poteškoće s kralješnicom i sjedenjem:Ergonomske prilagodbe na radnom mjestu, posebne stolice, jastuci za sjedenje, stajaći stol,kretanje tijekom radnog vremena, reguliranje pauza, ...Oštećenja vida, sljepilo:Povećalo, čitač, posebne naočale, monokular, rasvjeta, povećanje teksta,ulazni podaci na Brailleovom pismu, izlazni podaci na Brailleovom pismu, ulazni jezični podaci,izlazni jezični podaci, skener, uređaj za identifikaciju boja, uređaj za provjeru novčanica, ...U većini slučajeva nije dovoljno samo klijentima nabaviti pomagalo i staviti ga u ruke. Obično je nakonriješenog financiranja i isporuke potrebno dati upute ili obuku za primjenu.U sklopu praktične nastave u BBRZ-u klijenti moraju obaviti stažiranje u tvrtkama. I ovdje je neophodnoimati pomagala na raspolaganju.Ako su klijenti završili obuku, Odjel za rehabilitacijsku tehnologiju može biti konzultiran čak i priopremanju radnog mjesta.Kroz dugogodišnje iskustvo u radu s osobama s invaliditetom, često se tražila stručna pomoć raznihinstitucija i zainteresiranih strana u obliku stručnih savjeta.Tako se 1991. okupila skupina stručnjaka i osnovala savjetovalište za "projektiranje i gradnju bezprepreka", kojem pomaže Odjel za rehabilitacijsku tehnologiju.85

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaProjektiranje i gradnju bez prepreka treba shvatiti prvenstveno u smislu savjetovanja.Uz sve veći broj pogođenih osoba i strože propise iz Pravilnika o gradnji i ÖNORM-a, potrebno jestručno znanje.Nije dovoljno samo graditi objekte da budu pristupačni za invalidska kolica. Ljudi koji se ne uklapaju u"standard" tako još jednom bivaju zanemareni. Opasnost leži u tome da posve slobodoumni projektantikonstruiraju „normalnu osobu s invaliditetom“ i integriraju je u svoj rad. Pri tome ostaje postrance maštovitaprilagodba višestrukim zahtjevima.Pristup bez prepreka je u konačnici koristan za sve ljude: djecu, starije osobe, osobe s otežanim kretanjem,osobe u invalidskim kolicima, osobe s dječjim kolicima i sredstvima za prijevoz, kao i za osobe sosjetilnim oštećenjima.Osim toga, slijepi i osobe s oštećenjem vida također trebaju sustave navođenja radi orijentacije i pristupračunalu bez prepreka.Glavne prepreke kod osoba s umanjenom mobilnošću:- Visinski prijelazi - rampa, lift, teretna platforma, stubišni lift za osobe s invaliditetom, ...- Širinevrataihodnika-najmanje80cm- Male i sanitarne prostorije – prostor za kretanje, rukohvati, ...ERGOS(provodi se samo u Linzu u Odjelu za rehabilitacijsku tehnologiju)Mogućnost pretrage pomoću ERGOS sustava za simulaciju radnog mjesta dostupna je u Linzu, Beču iKapfenbergu u sklopu profesionalne dijagnostike u Austriji.Na taj se način posebno mogu utvrditi fizički zahtjevi koje nosi određeno radno mjesto u odnosu naučinkovitost.Nakon kratkog liječničkog pregleda, počinje niz testova koji traju otprilike 4-5 sati, tijekom kojih seprovode razne aktivnosti i vježbe radi utvrđivanja sposobnosti podnošenja opterećenja, spretnosti, okretnosti,fleksibilnosti, snage, brzine rada i izdržljivosti.U Ergos sustavu je pohranjena baza podataka pomoću koje se, u idealnom slučaju, može utvrditifizička sposobnost za određeno zanimanje.Stručna služba za rehabilitacijsku tehnologiju u BBRZ-z tijesno surađuje s drugim ustanovama zarehabilitaciju i istraživačkim centrima, kako bi pružila optimalnu potporu pogođenim osobama.I Vama ova ustanova rado stoji na raspolaganju za informacije i poticaje, te ju možete kontaktirati nasljedeći način:BBRZ AUSTRIJAPROFESIONALNA DIJAGNOSTIKA AUSTRIJARehabilitacijska tehnologija - ing. Gerhard KneidingerGrillparzerstraße 504020 LINZTel.: 0732/6922-5868Fax.: 0732/6922-5878e-mail: gerhard.kneidinger@bbrz.at86

REHATECHNOLOGIEIM BBRZ LINZGerhard Kneidinger,Österreich, BBRZOverviewBBRZ Vocational training/ retraining Special measures Sheltered workBFI Adult Education(the total of approximately 2,000 employees in whole Austria)BBRZ clients disability (2/3 spinal diseases ...) abovetheageof18 unemployedaround 600 participants per year in Upper AustriaSupporting Services Medicine Psychology Social work Rehabilitation TechnologyRehabilitation Procurement of aids Barrier-free planning and building ErgosProcurement of aids Selection Procurement FinancingSelection of aids databases of aids and appliances www.hilfsmittelinfo.gv.at market knowledge experience87

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva"Less is more"Procurement of aids Internet orthopaedic technician specialized companies own designing adaptation rentalFinancing of aids Federal Social Services Department Pension insurance General accident insurance institute Governments of federal statesMostcommonlysuppliedaidsReduced strength and mobility of hands and fingersWriting aids, sensors, special mice, special keyboards,key accessories, grab handles, lifting aids, triangle for one-handed people,keyboard for one-handed people, 5-finger system, soldering station for one-handed people,helpers around the house, anti-slip mats ...Spinal damagesAn ergonomic workplace,arthroticchair,seatcushions,wheelchair, standing table, regulation of breaks ...MostcommonlysuppliedaidsVisual impairment, blindnessMagnifying glasses, reading device, lighting,text magnification, Braille alphabet, Braille line,language specification, talking clock, calculator,scales, ...Barrier-free planning and buildingCounselling, expertise (ÖNORM B1600, Building Ordinance)Main barriers (wheelchair) Level differences Door and corridor widths Small and sanitary facilities88Level differencesRamp, lift, lifting platform, stair crawler...Door and corridor widths:80/90 cm, door opening mechanism, maneuvering space...

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaSmall and sanitary facilitiesA turning space for wheelchairs, handholds, adjustable housing, ...ERGOS3x in AustriaA testing device used todetermine physical abilitiesDie Abteilung Rehatechnologie, die zu den unterstützenden Diensten des BBRZ gehört, beschäftigt sichvorwiegend mit drei wesentlichen Aufgabengebieten:1. Hilfsmittelversorgung2. Barrierefreies Planen und Bauen3. ERGOSIm Rahmen der Hilfsmittelversorgung werden die Klientinnen und Klienten während desAufenthaltes im BBRZ rehatechnisch begleitet und sie können bei Bedarf jederzeit diesen unterstützendenFachdienst in Anspruch nehmen.Der erste Kontakt erfolgt meist während einer Diagnosewoche oder Berufsfindungsmaßnahme imZuge einer standardisierten diagnostischen Bedarfserhebung.Aufgrund der unterschiedlichsten Behinderungsarten der Klientinnen und Klienten, die meist ausmehreren Komponenten resultieren, ist eine große Bandbreite der rehatechnischen Betreuung undVersorgung gefragt. Ziel ist die berufliche Wiedereingliederung mit weitgehender Selbständigkeit unddamit Unabhängigkeit der Betroffenen.Einige der häufigsten Behinderungsauswirkungen und deren Versorgungsmöglichkeiten:Kraft- und Bewegungseinschränkung der Hände oder Finger:Schreibhilfen, Sensoren, Spezialmäuse, Sondersoftware,Spezialtastaturen, Schlüsselhilfen, Türgriffverlängerung, Konzepthalter,Haltegriffe, Hebegeräte,...Lähmung einer Hand:Einhänderdreieck, Einhandtastatur, 5-Fingersystem, Einhänderlötstation, Haushaltshilfen,Antirutschbelag,...Wirbelsäulen- und Sitzbeschwerden:Ergonomische Einstellung des Arbeitsplatzes, Spezialsessel, Sitzkissen, Stehtisch,Durchbewegen, Pausenregelung,…Sehschädigung, Blindheit:Lupe, Lesegerät, Spezialbrille, Monokular, Beleuchtung, Textvergrößerung,Brailleeingabe, Brailleausgabe, Spracheingabe, Sprachausgabe, Scanner,Farberkennungsgerät, Cashtest,...In den meisten Fällen genügt es nicht, den Klienten das Hilfsmittel zu besorgen und in die Hand zudrücken. Üblicherweise ist nach Klärung der Finanzierung und Lieferung eine Einweisung oderEinschulung notwendig.Im Zuge der praxisorientierten Ausbildung im BBRZ haben die Klienten Betriebspraktika zuabsolvieren. Auch hier ist es notwendig, daß die Hilfsmittel zur Verfügung stehen.89

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaSind die Klienten mit der Ausbildung fertig, so kann auch bei der Arbeitsplatzausstattung die Abt.Rehatechnologie zu Rate gezogen werden.Durch die jahrelange Erfahrung in der Arbeit mit Behinderten wird das Expertenwissen vonverschiedenen Institutionen und Interessenten häufig in Form von Gutachten abgefragt.So hat sich 1991 eine Expertengruppe zusammengefunden und hat die Beratungsstelle für"Barrierefreies Planen und Bauen" gegründet, die von der Abt. Rehatechnologie betreut wird.Das barrierefreie Planen und Bauen ist vorwiegend in Form von Beratung zu verstehen.Durch die ständig wachsende Anzahl Betroffener und die verschärften Vorschriften in derBauordnung und ÖNORM ist kompetentes Wissen gefragt.Es genügt nicht, nur rollstuhlgerecht zu bauen. Menschen, die nicht der "Norm" entsprechen, fallendamit einmal mehr durch den Rost. Die Gefahr liegt darin, daß durchaus aufgeschlossene Planer einen"Normalbehinderten" konstruieren und in ihre Arbeit integrieren. Die phantasievolle Anpassung anvielfältige Anforderungen bleibt auf der Strecke.Barrierefreiheit kommt schließlich allen Menschen zugute. Kindern, alten Menschen,Gehbehinderten, Rollstuhlfahrern, Menschen mit Kinderwagen und Transportgeräten sowieSinnesbehinderten.Blinde sowie Menschen mit Sehbeeinträchtigung benötigen darüber hinaus Leisysteme für dieOrientierung und einen barrierefreien EDV- Zugang.Die wichtigsten Barrieren für Mobilitätsbehinderte:- Niveauunterschiede – Rampe, Lift, Hebebühne, Treppenraupe,…- Tür- und Gangbreiten – mindestens 80cm- Klein- und Santärräume – Bewegungsraum, Haltegriffe,…ERGOS(Wird nur in Linz von der Abt. Rehatechnologie durchgeführt)Die Untersuchungsmöglichkeit mit dem Arbeitsplatzsimulationssystem ERGOS wird in Linz, Wien undKapfenberg im Rahmen der Berufsdiagnostik Austria angeboten.Damit können besonders die körperlichen Anforderungen, die ein Arbeitsplatz an die Leistungsfähigkeitstellt, festgestellt werden.Nach einer kurzen ärztlichen Untersuchung beginnt eine etwa 4-5StundendauerndeTestreihe,beiderverschiedene Tätigkeiten und Übungen ausgeführt werden, die Aufschluss auf Belastbarkeit,Geschicklichkeit, Beweglichkeit, Flexibilität, Kraft, Arbeitsgeschwindikeit und Ausdauer gibt.Dem Ergossystem ist eine Berufsdatenbank hinterlegt mit der im Idealfall die körperliche Eignung füreinen ganz bestimmten Beruf festgestellt werden kann.Der Fachdienst Rehatechnologie des BBRZ arbeitet eng mit anderen REHA-Einrichtungen undForschungsstätten zusammen, um den Betroffenen optimal unterstützen zu können.Auch Ihnen steht diese Einrichtung für Auskünfte und Anregungen gerne zur Verfügung:90BBRZ ÖSTERREICHBERUFSDIAGNOSTIK AUSTRIARehatechnologie - Ing. Gerhard KneidingerGrillparzerstraße 504020 LINZTel.: 0732/6922-5868Fax.: 0732/6922-5878e-mail: gerhard.kneidinger@bbrz.at

„PROFESIONALNA REHABILITACIJAKAO METODA INTEGRACIJE OSOBAS INVALIDITETOM NA HRVATSKOTRŽIŠTE RADA“ U SURADNJI SWIFI-JEM HRVATSKAAnton Sabo,Austrija, Ured za međunarodneveze BBRZ, LinzKontekst:UokvirunaporaRepublikeHrvatskeokopristupanjaEuropskojunijiistimpovezanimusklađenjemsa socijalnim standardima EU-a, Fond za profesionalnu rehabilitaciju kontaktirao je BBRZ iz Austrije.Kroz nekoliko razgovora, u koje je bio uključen ataše za socijalna pitanja Republike Austrije, bio jepredstavljen model BBRZ-a - Austrija za integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada. Iz toga jeproizašao veliki interes da se ovaj model detaljno i pobliže upozna u Hrvatskoj u okviru projekta i da ga seprilagodi Republici Hrvatskoj.Cilj projekta:Izrada modela profesionalne rehabilitacije za Hrvatsku, uzimajući u obzir individualnu medicinsku,socijalnu i psihološku dijagnozu i ekonomske potrebe osoba s invaliditetom, radi poboljšanja, odnosnoomogućavanja pristupa tržištu radaDetaljni ciljevi projekta: Uspostava zajedničkog shvaćanja cilja i sadržaja profesionalne rehabilitacije Upoznavanje s aktualnim sustavima profesionalne rehabilitacije u AustrijiiuHrvatskoj Zajedničko definiranje postupka izrade mjera profesionalne rehabilitacije prikladnog za RepublikuHrvatsku. Prijenos informacija o pravnoj i strukturnoj pozadini u Austriji i Hrvatskoj Moderniziranje sustava i metodike profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj Koncipiranje učinkovitog sustava koordinacije i suradnje između relevantnih dionika u profesionalnojrehabilitaciji u Hrvatskoj Prijenos informacija o internim strukturama i tijekovima u nekoj nevladinoj ustanovi za pružanjeusluga profesionalne rehabilitacije Poboljšanje izgleda za zaposlenje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj Prenošenje sadržajnih temelja primarnog procesa dijagnostičkog tjedna u obliku radionice „obučimotrenere„ Provedba pilot-mjere profesionalne rehabilitacije, pilot dijagnostičkog tjedna91

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAktivnosti:Aktivnost - Sadržaj Ciljevi/rezultatiKick Off sastanakstudeni 2010.Zagreb- Usuglašavanje s hrvatskim partnerima- Definiranje hrvatskih ustanova skojima će se surađivati- Planiranje i dogovaranje ključnihdogađaja- Predstavljanje WIFI-ja Hrvatska- Upoznavanje partnera- Kratko predstavljanje ciljeva projekta iprojektnih aktivnosti- Detaljnije planiranje projekta s hrvatskimpartnerima- Dogovaranje indikativnog vremenskograsporeda aktivnostiRezultat: Vremenski raspored projekta jedogovoren u detaljeRadionica I “Sustavprofesionalnerehabilitacije u Austriji“na primjeru BBRZ-aAustrijaSiječanj 2011.LinzRadionica II za poučnurazmjenu podataka osustavima profesionalnerehabilitacijespecifičnima za zemljeožujak 2011.ZagrebUvod u dijagnostičkitjedan za tim trener(ic)aveljača 2011.Zagreb- pravi i strukturni okvirni uvjetiprofesionalne rehabilitacije u Austriji iHrvatskoj- predstavljanje BBRZ-a kao modelaustanove za profesionalnurehabilitaciju- stručne službepsihologija, kontakti s tvrtkama,medicina- Detaljno predstavljanje primarnogprocesa, „dijagnostičkog tjedna“proces upućivanja od strane Zavoda zazapošljavanje, Zavoda za mirovinskoosiguranje- Detaljno predstavljanje primarnogprocesa profesionalne rehabilitacije- Izrada perspektiva- Detaljno predstavljanje sekundarnogprocesa profesionalne rehabilitacije- Nastavni plan iz područja ekonomskihi tehničkih zanimanja- Tražene kvalifikacije za zaposlene uprofesionalnoj rehabilitaciji naprimjeru izobrazbe za certificiranestručnjake za rehabilitaciju- Poučna razmjena i prijenos informacijaizmeđu odgovornih na austr. ihrvatskoj strani- Osnaživanje: Identificiranje fokusa ijačanje nemjerljivih, neformalnihsposobnosti- Medicinski status- Socijalna anamneza- Profesionalna anamneza- Inicijalni pregled putem psihološkogtesta- Utvrđivanje kognitivnih radnihsposobnosti- Identificiranje nemjerljivih,neformalnih sposobnostiRazgovor o rezultatima u timu- Metodika/didaktika- potrebne kompetencije- potrebni materijali- Postizanje zajedničkog shvaćanja ciljeva isadržaja profesionalne rehabilitacije- Upoznavanje s aktualnim paradigmama iosnovama profesionalne rehabilitacije uHrvatskoj- Prijenos informacija o pravnoj i strukturnojpozadini u Aust. i HrvatskojRezultat: Dokumentacija- Koncipiranje učinkovite sistematikekoordinacije i suradnje između relevantnihdionika u profesionalnoj rehabilitaciji uHrvatskoj- Poučno predstavljanje procesa „izradeperspektiva“ i „stjecanja kvalifikacije”Rezultat: Dokumentacijado 6 trener(ic)aSpol: 50/50Rezultat: Dokumentacija s događaja92

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaProvedba pilot„dijagnostičkog tjedna”travanj 2011.Zagreb- Provedba dijagnostičkog tjedna snajviše 6 sudionikaMedicinski statusSocijalna anamnezaProfesionalna anamnezaInicijalni pregled putem psihološkogtesta- Utvrđivanje kognitivnih sposobnosti- Identificiranje nemjerljivih,neformalnih sposobnosti- Osnaživanje: jačanje sposobnostido 6 trener(ic)aspol: 50/50Rezultat: izvještaj o iskustvima, dijagnostičkiizvještajiRadionica IIItravanj 2011.ZagrebZavršni sastanak/konferencija projektasvibanj 2011.ZagrebInterpretacija evaluacije,dovršenjedokumentacije i završniobračun projektalipanj 2011., Linz- Predstavljanje prijašnjih rezultata irazmjena iskustava s istima- Izvještaji o iskustvima s dijagnostičkogtjedna- Aktivnosti za provedbu BBRZ-ovogmodela u Hrvatskoj- Sveobuhvatno predstavljanje rezultata- Što smo naučili- Razvojni potencijali- Zaključak i izgledi- Osvrt na dosadašnja iskustva i rezultate- Zajednički zaključci o postupku izrademjera profesionalne rehabilitacijeprikladnom za HrvatskuRezultat: Dokumentacija- Razmatranje stečenih iskustava ipostignutih rezultata- Prezentacija rezultataRezultat: DokumentacijaRezultat:- Podnošenje izvještaja- Završni obračun projektaPodaci o projektu:Trajanje projekta Od prosinca 2010. do lipnja 2011.Projektni timFond za profesionalnurehabilitacijuHrvatski zavod za zapošljavanjeDamira BencJasenka SučecMarijana SenjakMinistarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništvaMarija Knežević-KajariURIHO - ZagrebDES –SplitVisnja Majsec SobotaIvana BašićJadranka BrlečićCetaroprema – RijekaIvana LulićWIFI HrvatskaHrvoje NjeuovićBBRZ AustrijaKonrad MagerRuth GruberAnton Sabo93

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaFinanciranjeAustrijsko savezno ministarstvo rada, socijalnih pitanja i zaštitepotrošačaFond za profesionalnu rehabilitaciju HrvatskaBBRZ AustrijaUkupni trošak47.800,00 €94

„BERUFLICHE REHABILITATION ALSMETHODE ZUR INTEGRATION VONMENSCHEN MIT BEEINTRÄCHTIGUNGENIN DEN ARBEITSMARKT KROATIENS“ INKOOPERATION MIT DEM WIFI KROATIENAnton Sabo,Österreich, BBRZ, LinzHintergrund :Im Rahmen der Betrittsbestrebungen der Republik Kroatien zur Europäischen Union und der damitverbunden Annäherung an die Sozialstandards der EU wurde das BBRZ Österreich vom Fond fürBerufliche Rehabilitation kontaktiert. In mehreren Gesprächen unter Einbeziehung des Sozialattaches derRepublik Österreich wurde das Modell des BBRZ – Österreich zur Integration von Menschen mitBeeinträchtigungen in den Arbeitsmarkt vorgestellt. Daraus entwickelte sich das große Interesse diesesModell in Kroatien im Rahmen eines Projektes im Detail näher kennenzulernen und für die RepublikKroatien zu adaptieren.Projektziel:Entwicklung eines Modells der Beruflichen Rehabilitation für Kroatien unter Berücksichtigung derindividuellen medizinischen, sozialen, psychologischen Diagnose und ökonomischen Erfordernisse vonMenschen mit Beeinträchtigungen, um den Zugang zum Arbeitsmarkt zu verbessern, bzw. zuermöglichen.Detail - Projektziele: Herstellen eines gemeinsamen Verständnisses über Ziel und Inhalt von Beruflicher Rehabilitation Kennenlernen des aktuellen Systems der Beruflichen Rehabilitation in Österreich und in Kroatien Gemeinsame Definition eines für die Republik Kroatien tauglichen Verfahrens für die AbwicklungBeruflicher Rehabilitationsmaßnahmen. Informationstransfer zu rechtlichem wie strukturellem Hintergrund in Österreich und Kroatien Modernisierung des Systems und der Methodik der Beruflichen Rehabilitation in Kroatien Konzipierung einer effizienten Systematik von Koordination und Kooperation zwischen denrelevanten Akteuren der Beruflichen Rehabilitation in Kroatien Informations-Transfer zu internen Strukturen und Abläufen einer „non- governmental“ Service-Einrichtung für Berufliche Rehabilitation Verbesserung der Beschäftigungschancen für Menschen mit Behinderungen in Kroatien Vermittlung der inhaltlichen Grundlagen des Primär Prozesses Diagnosewoche in Form eines Trainthe Trainer Workshops Durchführung einer Pilot Maßnahme der Beruflichen Rehabilitation Pilot Diagnosewoche95

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaAktivitäten:Aktivität - Inhalt Ziele/ErgebnisseKick Off MeetingNovember 2010ZagrebWorkshopI“DasSystem derberuflichenRehabilitation inÖsterreich” amBeispiel des BBRZÖsterreichJänner 2011LinzWorkshop II zumvertiefendenAustausch bzgl derländerspezifischenBeruflichen Reha-Systeme- Abstimmung mit den kroatischenPartnern- Definition der kooperierendenkroatischen Einrichtungen- Planung und Vereinbarung derMilestones- Präsentation WIFI Kroatien- rechtliche und strukturelleRahmenbedingungen derBeruflichen Rehabilitation inÖsterreich und Kroatien- Vorstellung des BBRZ alsModelleinrichtung für BeruflicheRehabilitation- FachdienstePsycholgie, Betriebskontakte,Medizin- Detaillierte Darstellung des primärProzesses „Diagnosewoche“Zuweisungsprozeß AMS,Pensionsversicherung- Detaillierte Darstellung desPrimärprozesses der beruflichenReha- Perspektivenentwicklung- Detaillierte Darstellung desSekundärprozesses der beruflichenReha- Curricullum aus demkaufmännischen und technischenBereichKennenlernen der Partner- Kurzdarstellung der Projektziele undProjektaktivitäten- Feinplanung des Projektes mit denkroatischen Partnern- Vereinbarung eines indikativenAktivitätszeitplansErgebnis: Der Projektzeitplan ist imDetail vereinbart- Herstellen eines gemeinsamenVerständnisses über Ziele und Inhaltevon Beruflicher Rehabilitation- Kennenlernen aktueller Paradigmenund Grundsätze der beruflichenRehabilitation in Kroatien- Informationstransfer zu rechtlichemwie strukturellem Hintergrund in Öund KroatienErgebnis: Dokumentation- Konzipierung einer effizientenSystematik von Koordination undKooperation zwischen den relevantenAkteuren der beruflichen Rehabilitationin Kroatien- Vertiefende Darstellung der Prozesse„Perspekktivenentwicklung“ und„Qualifizierung“März 2011Zagreb- Qualifikationserfordernisse fürBeschäftigte in der beruflichenReahbilitation am BeispielderAusbildung zur zertifiziertenReha-Fachkraft- vertiefender Austausch undInformationstransfer zw. österr.und kroatischen Verantwortlichen- Empowerment: FokusIdentifizierung und Stärkung vonnicht meßbaren, informellenFähigkeitenErgebnis: Dokumentation96

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaEinführung in dieDiagnosewoche fürTrainerInnen TeamFebruar 2011ZagrebDurchführung einerPilot„Diagnosewoche“April 2011ZagrebMedizinischer StatusSozialanamneseBerufsanamnese- TestpsychologischeErstuntersuchung- Abklärung der kognitivenLeistungsfähigkeit- Identifizierung von nichtmessbaren, informellenFähigkeitenErgebnisbesprechung im Team- Methodik/Didaktik- Erforderliche Kompetenzen- Erforderliche MaterialienDurchführung der Diagnosewochemit bis zu 6 TeilnehmerInnenMedizinischer StatusSozialanamneseBerufsanamnese- TestpsychologischeErstuntersuchung- Abklärung der kognitivenLeistungsfähigkeit- Identifizierung von nichtmessbaren, informellenFähigkeiten- Empowerment: Stärkung vonFähigkeitenbis zu 6 TrainerInnenGender: 50/50Ergebnis: Dokumentation derVeranstaltungbis zu 6 KlientInnenGender: 50/50Ergebnis: Erfahrungsbericht,DiagnoseberichteWorkshop IIIApril 2011- Darstellung von und Austausch zuden bisherigen Ergebnissen- Bericht zu den Erfahrungen derDiagnosewoche- Aktivitäten zur Umsetzung desBBRZ-Modells in Kroatien- Reflexion der bisher erzieltenErfahrungen und Ergebnisse- Gemeinsame Schlussfolgerungeneines für Kroatien tauglichenVerfahrens für die AbwicklungBeruflicher RehabilitationsmaßnahmenZagrebProjektabschluss-Sitzung/KonferenzMai 2011ZagrebAuswertung vonEvaluation, Abschlussvon Dokumentationund Endabrechnungund Endabrechnungdes ProjektsJuni 2011, Linz- Zusammenfassende Darstellung derErgebnisse- Lessons learned- Entwicklungspotenziale- Resume und AusblickErgebnis: Dokumentation- Reflexion der erzielten Erfahrungenund Ergebnisse- Präsentation der ErgebnisseErgebnis: DokumentationErgebnis:- Berichtslegung- Endabrechnung des Projekts97

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaProjektdaten:Projektdauer Dezember 2010 bis Juni 2011ProjektteamFond für Berufliche RehabilitationArbeitsmarktservice KroatienMinisterium für Arbeit, Wirtschaftund UnternehmertumURIHO - ZagrebDES –SplitCetaroprema – RijekaDamira BencJasenka SucecMarijana SenjakMarija Knezevic-KajariVisnja Majsec SobotaIvana BasicJadranka BrlecicIvana LulicWIFI KroatienBBRZ ÖsterreichHrvoje NjeuovicKonrad MagerRuth GruberAnton SaboFinanzierungBundesministerium für Arbeit,Soziales und KonsumentenschutzÖsterreichFond für Berufliche Rehabilitation KroatienBBRZ-ÖsterreichGesamtkosten € 47.800,0098

REHABILITACIJSKI KOLEDŽOSPOSOBLJAVANJE ZA STRUČNJAKEZA PROFESIONALNU REHABILITACIJUKonrad Mager, Ruth Gruber,Austrija, BBRZ, LinzPred onoga tko kao stručnjak i nositelj znanja i iskustva drugima nudi profesionalne usluge iz socijalnogpodručja ili zdravstva stavljaju se sve veći zahtjevi.Društveni i ekonomski značaj profesionalne rehabilitacije u Austriji definiran je složenim i visokokvalificiranimprocesima koji, polazeći od invaliditetom uvjetovanih učinaka, iz pojedinačnog promatranjapogođene osobe i mogućeg poticanja i podrške omogućavaju vrlo uspješne profesionalne izglede.Ovi zahtjevi definiraju visoko-kvalificirano i stručno osoblje, koje se odlikuje osobnim zalaganjem ivisokomsocijalnomkompetencijom.Tapotrebnakompleksnaznanjanenudeseniuokviruškolskogilisveučilišnog obrazovanja, niti u obrazovanju odraslih.Važnost profesionalne rehabilitacije u Austriji oblikovana je dugom tradicijom BBRZ-a. Po nalogujavnih nositelja troškova, kao što su Zavod za zapošljavanje (AMS), Društvo za opće osiguranje od nezgoda(AUVA) i nositelji socijalnog osiguranja uspjelo se učvrstiti položaj BBRZ-a kao sastavnog dijela socijalnesigurnosti i integracije osoba s invaliditetom.Za ovu mrežu bitna je sposobnost zaposlenika. Zbog toga je BBRZ po prvi put u Austriji uveo kvalifikaciju,odnosno usavršavanje i doškolovavanje za osoblje u sklopu profesionalne rehabilitacije. Ciljnaskupina za ovu kvalifikaciju su zaposlenici čiji je posao sudjelovanje u mjerama rehabilitacije.BBRZ kao vodeći nositelj mjera za profesionalnu rehabilitaciju treba shvatiti kao inicijatora i mjestoobrazovanja za sve slične ustanove i nositelje troška koji sudjeluju u društvenoj mreži profesionalne rehabilitacijeu zemlji i inozemstvu.Početak osposobljavanja stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju bila je 2006. godina, a do restrukturiranjas velikim tehničkim i organizacijskim širenjem došlo je 2008. godine pod vodstvom regionalnogrukovoditelja, Konrada Magera. Zadaća se sastoji u tome da se zaposlenicima različitih nositelja mjera uokviru profesionalne rehabilitacije prenesu osnovna i specijalizirana znanja, kako bi zaposlenici, ali inositelji stekli sigurnost da uspješno obavljaju svoje zadatke.Program obuke obuhvaća jedan osnovni tečaj i četiri specijalizacijska usmjerenja. Kod različitih obrazovnihusmjerenja radi se o certificiranju kompetencija, što se potvrđuje uspješno položenim ispitom –stručnim predavanjem uz predstavljanje projektnog rada.Osposobljavanje za specijaliste za rehabilitaciju treba omogućiti zaposlenicima različitih (institucionalnih)"dionika" na području profesionalne rehabilitacije stjecanje osnovnih znanja i specijalizacije. Ciljtečaja je ponuditi sigurnost zaposlenicima na njihovom profesionalnom polju, ali i nositeljima (organizacijama,institucijama) da uspješno obavljaju svoje zadatke.99

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPri tome treba u prvom redu postići:•••stjecanje sigurnosti u korištenju specifične stručne terminologijestjecanje metodoloških vještina koje, između ostaloga, potiču sposobnost rješavanja problemaplaniranje, uvođenje i poticanje inovativnih procesaTečajeve koji donose certifikat stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju, od njihova uvođenja 2006.godine, uglavnom je završavalo osoblje BBRZ-a. Od 2010./2011. pojačano ih se nudi i vanjskim subjektima:zaposlenicima organizacija koje su nositelji troška rehabilitacije (AMS, AUVA, PV – Zavod za mirovinskoosiguranje), ali i osobama koje se već bave profesionalnom rehabilitacijom kao glavnim ili dodatnimposlom, ili koje će se njome baviti i koje žele proširiti vlastite sposobnosti, odnosno steći potrebnaznanja.Cilj je prenošenje složenog znanja i iskustva, kako bi se osigurao najveći mogući poticaj i podrškakorisni-cima/klijentima, s njihovim individualnim zdravstvenim problemima i utjecajem istih na rad iposlovno okruženje.Obrazovni program koji je certificiran u skladu s normom ISO 17024 uključuje osnovni modul utrajanju od devet dana i specijalizacije u različitim područjima struke u trajanju od deset dana.Raspon specijalizacija uključuje:Case Management (upravljanje slučajevima)Dijagnostiku zanimanjaInovativne metode poučavanja i učenja u socijalnoj i radnoj dijagnosticiZnanost o zanimanjima i savjetodavne usluge za otpuštene zaposlenikePregled i redoslijed tečajeva za stručnjake za rehabilitaciju:100

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaTim predavača sastoji se od domaćih i stranih stručnjaka s odgovarajućim kvalifikacijama i bogatimpraktičnim iskustvom.Po završetku 19-dnevnog tečaja i stručnog predstavljanja, koje uključuje prezentaciju projektnog rada,sudionici dobivaju certifikat koji potvrđuje specijalizaciju za rehabilitaciju, s posebnim naglaskom na nekompodručju (upravljanje slučajevima...) za razdoblje od tri godine, a izdaje ga tijelo za certifikaciju.Da bi obnovili svoj certifikat, stručnjaci za rehabilitaciju trebaju proći stručno usavršavanje u trajanjuod najmanje 20 nastavnih cjelina i dokazati da se bave profesionalnom rehabilitacijom.101

REHA COLLEGEAUSBILDUNG ZUR BERUFLICHENREHABILITATIONS FACHKRAFTKonrad Mager, Ruth Gruber,Österreich, BBRZ, LinzWer als Fachkraft bzw. Know-How-TrägerIn im Sozial- oder Gesundheitsbereich anderen professionellLeistungen anbietet, ist vor zunehmend höhere Anforderungen gestellt.Der gesellschaftliche und wirtschaftliche Stellenwert der Beruflichen Rehabilitation in Österreichdefiniert sich durch komplexe und hoch qualifizierte Prozesse, die ausgehend von behinderungsbedingtenAuswirkungen aus der einzelnen Betrachtung der Betroffenen und der möglichen Förderung bzw.Unterstützung eine höchst erfolgreiche berufliche Perspektive ermöglichen.Diese Anforderungen definieren hoch qualifiziert ausgebildete MitarbeiterInnen,die sich durch persönliches Engagement und hohe soziale Kompetenz auszeichnen. Die erforderlichenkomplexen Kenntnisse werden weder im Rahmen schulischer bzw. universitärer Ausbildungen noch in derErwachsenenbildung angeboten.Der Stellenwert der Beruflichen Rehabilitation ist in Österreich durch die langjährige Tradition desBBRZ geprägt. Im Auftrag öffentlicher KostenträgerInnen wie AMS, AUVA und derSozialversicherungsträgerInnen ist es gelungen, das BBRZ als festen Bestandteil dersozialen Sicherheit und Integration von Menschen mit Beeinträchtigung zu verankern.Wesentlich für dieses Netzwerk ist die Kompetenz der MitarbeiterInnen. Daher hat das BBRZ erstmaligin Österreich eine Qualifizierung bzw. eine Fort- und Weiterbildung für MitarbeiterInnen im Rahmen derberuflichen Rehabilitation etabliert. Zielgruppe der Qualifizierung sind MitarbeiterInnen, deren Aufgabe esist, an Rehabilitationsmaßnahmen mitzuwirken.Das BBRZ als führender Träger von Maßnahmen der beruflichenRehabilitation versteht sich also als Initiator und Ausbildungsstätte für alle ähnlichen Einrichtungen undKostenträgerInnen, die sich im sozialen Netzwerk der beruflichen Rehabilitation im In- und Auslandbeteiligen.Der Beginn der Qualifizierung zur Beruflichen Rehabilitationsfachkraft war 2006,Neugründung mit großer fachlicher und organisatorischer Erweiterung unter Regionalleiter KonradMager 2008. Aufgabe ist es, den MitarbeiterInnen unterschiedlicher MaßnahmenträgerInnen im Rahmender beruflichen Rehabilitation Basis- und Spezialkenntnisse vermittelt werden, um den MitarbeiterInnenaber auch den TrägerInnen, die Sicherheit zu geben, ihre Aufgaben erfolgreich zu erfüllen.102Im Ausbildungsangebot stehen ein Grundlagenlehrgang und 4Spezialisierungslehrgänge. Bei den diversen Ausbildungslehrgängen handelt es sich umKompetenzzertifizierungen, die durch die erfolgreich absolvierte Prüfung, - ein Fachgespräch mitPräsentation der Projektarbeit, bestätigt werden.Die Qualifizierung zur Reha-Fachkraft soll den MitarbeiterInnen unterschiedlicher(institutioneller) „AkteurInnen“ der beruflichen Rehabilitation Grundlagenwissen und Spezialisierung

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaermöglichen. Ziel der Lehrgänge ist es, den Beschäftigten in ihrem Berufsfeld, aber auch den TrägerInnen(Organisationen, Institutionen) die Sicherheit zu geben, ihre Aufgaben erfolgreich zu erfüllen.Erreicht werden soll dabei vor allem:Erlangen von Sicherheit im Umgang mit berufsspezifischen BegrifflichkeitenErwerb von Methodenkompetenz, die u.a. die Problemlösungsfähigkeit fördertPlanung, Einführung, Vorantreiben von innovativen ProzessenDie Ausbildungslehrgänge für die Zertifizierung zur Reha-Fachkraft werden seit der Implementierung2006 vorwiegend von MitarbeiterInnen des BBRZ absolviert. Ab 2010/2011 werden sie verstärkt auch nachaußen hin angeboten werden: für MitarbeiterInnen von kostentragenden Organisationen (AMS, AUVA, PV)als auch für Personen, die bereits haupt- oder nebenberuflich im Rahmen der beruflichen Rehabilitation tätigsind oder sein werden und die eigenen Kompetenzen erweitern bzw. sich das erforderliche Know-Howaneignen wollen.Ziel ist die Vermittlung von komplexem Know how, um größtmögliche Förderung und Unterstützungvon KundInnen /KlientInnen mit ihren individuellen gesundheitlichen Fragestellungen und Auswirkungenauf Beruf und Arbeitswelt zu gewährleisten.Der nach ISO 17024 zertifizierte Lehrgang umfasst ein Grundlagenmodul über 9 Tage undSpezialisierungen in unterschiedlichen fachspezifischen Bereichen im Ausmaß von 10 Tagen.Das Angebot der Spezialisierungen umfasst:Casemanagement,BerufsdiagnostikInnovative Lehr – und Lernmethoden in der Sozial und BerufsdiagnostikBerufskunde und OutplacementÜberblick und Ablauf des Lehrganges REHAFachkraft:103

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaDas ReferentInnenteam besteht aus nationalen und internationaleneinschlägiger Qualifikation und hohem Praxisbezug.FachexpertInnen mitNach Absolvierung des 19 tägigen Lehrganges und des Fachgespräches inklusiver Präsentation derProjektarbeit erwerben die TeilnehmerInnen das Zertifikat REHA Fachkraft mit dem jeweiligenSchwerpunkt (CaseMangement…) mit einer Gültigkeitsdauer von 3 Jahren, ausgestellt durch dieZertifizierungsstelle.Für die Rezertifizierung benötigen die RehaFachkräfte eine fachspezifische Weiterbildung imAusmaß von mindestens 20 Unterrichtseinheiten und den Nachweis ihrer Tätigkeit in der BeruflichenRehabilitation.Erstellt: Ruth Gruber, April 2011104

RAZVOJ SUSTAVA PODRŠKEZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOMU HRVATSKOME ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJESažetakMirjana ZećirevićMarijana SenjakTajana KrižanecHrvatska, Hrvatski zavod za zapošljavanje,Središnja službaDjelovanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u radu s osobama s invaliditetom definirano je postojećimnacionalnim zakonodavstvom u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, a sukladno jeusvojenim nacionalnim i EU smjernicama, preporukama i programima. Rad Zavoda temelji se na planiranju,provedbi i praćenju mjera i aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, na partnerskompristupu koji uključuje razvoj usluga prema utvrđenim potrebama korisnika. Sustav upravljanja kvalitetomHrvatskoga zavoda za zapošljavanje podržava institucionalni razvoj, koherentnu organizacijsku kulturu,razvoj standarda kvalitete usluga, utvrđivanje potreba tržišta rada, utvrđivanje potreba korisnika teutvrđivanje i razvoj potrebnih kompetencija zaposlenika. Navode se primjeri mjera za razvoj podrške zapošljavanjuosoba s invaliditetom, uključujući mjere i aktivnosti provedene kroz brojne partnerske projekteukojimajeZavodsudjelovao.UVODHrvatski Zavod za zapošljavanje svoje aktivnosti planira i obavlja sukladno smjernicama i ciljevimadefiniranim u Strateškom planu Zavoda za razdoblje od 2008. do 2011. godine:1.2.3.Razviti usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenjapotreba na tržištu rada;Razviti ljudske potencijale i administrativni kapacitet Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje;Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskihodnosa i jačanjem utjecaja na donošenje i provedbu javnih politika.Ovako definirani strateški ciljevi imaju trajnije obilježje i predstavljaju temelj za kontinuirani razvojusluga, za ulaganja u razvoj ljudskih potencijala, za stalnu prilagodbu poslovnih procesa potrebamakorisnika i partnera uz unapređenje administrativnih kapaciteta i kvalitete usluga.U svrhu praćenja ostvarenja postavljenih ciljeva, mjera i aktivnosti postavljaju se standardi kvalitete idefiniraju potrebne kompetencije savjetnika Zavoda u svim ključnim i potpornim procesima. Također suutvrđeni i analiziraju se pokazatelji uspješnosti ključnih poslovnih procesa.Tijekom 2011. planira se donošenje Strateškog plana Zavoda za naredno razdoblje koji će uključitieuropske smjernice sadržane u glavnim strateškim dokumentima. U Europskojstrategijizapametan,održivi uključiv razvoj – Europa 2020 postavljeno je pet mjerivih EU ciljeva do 2020. koji postaju nacionalniciljevi: za zapošljavanje, istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za obrazovanje i za105

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPosebna pozornost u Zavodu se pridaje profesionalnom usmjeravanju učenika s teškoćama u razvoju.Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole Ministarstva zna-borbu protiv siromaštva. Dokument Europske komisije i Vijeća Europe „Nove vještine za nove poslove( engl. New skills for new jobs) naglašava kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva EU2020. nužnost iznalaženja novih načina za stvaranje novih radnih mjesta, pri čemu je od temeljne važnostiidentificirati kompetencije koje će biti potrebne Europi do 2020. godine, te razvijati politike usklađivanja ipredviđanja vještina i poslova potrebnih na tržištu rada.Razvoj usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema različitim skupinama korisnika, pa tako inezaposlenim osobama s invaliditetom temelji se na primjeni zakonskih propisa u području posredovanjapri zapošljavanju, profesionalne rehabilitacije, obrazovanja i dr. te primjeni svih zakonskih akata kojima sedefinira ustroj i rad Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, uključujući Standarda kvalitete usluga profesionalnogusmjeravanjaiselekcijeuHrvatskomezavoduzazapošljavanje.Sustav upravljanja kvalitetom podržava institucionalni razvoj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje,koherentnu organizacijsku kulturu, kvalitetu usluga i metoda te utvrđivanje i unapređenje potrebnih kompetencijazaposlenika. Ovako postavljen sustav omogućava standardizaciju kvaliteta usluga Hrvatskogazavoda za zapošljavanje s jedinstvenim pristupom uz uvažavanje regionalnih različitosti i lokalnih potrebau pružanju usluga što čini usluge Zavoda dostupnim i transparentnim korisnicima i javnosti. Sustav omogućavaprilagodbu usluga potrebama tržišta rada i potrebama i potencijalima korisnika. Zbog toga važandio upravljanja kvalitetom čine ispitivanja potreba i potencijala korisnika.Sustavni pristup Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba sinvaliditetom ostvaruje se na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama kroz djelovanje Odsjeka zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje i rad savjetnika posebno osposobljenih za rad u ovom području,pri čemu se naglasak stavlja na individualni pristup nezaposlenoj osobi. U suradnji sa savjetnicimaza profesionalno usmjeravanje obavlja se utvrđivanje psihofizičkih mogućnosti nezaposlene osobe s invaliditetomkoja uključuje i psihološko – medicinsku obradu, čija je svrha upućivanje u adekvatne oblikeprofesionalne rehabilitacije.Pored procjene mogućnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom u svrhu utvrđivanja profesionalnihplanova za unapređenje stručnih znanja i vještina potrebnih na tržištu rada, veliki se značaj pridaje unapređenjutzv. „mekih ili prenosivih vještina“, uključujući kompetencija potrebne za upravljanje profesionalnimrazvojem (tzv. career management skills) kako je to definirano Rezolucijama Europske komisije ocjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (2004., 2008.). Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućenoje sudjelovanje u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invalidnosti,čija je svrha osposobljavanje za aktivan pristup traženju posla uz ostvarivanje socijalne i psihološkepotpore. Tako se, primjerice, u područnim službama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje provodeaktivnosti grupnog profesionalnog informiranja i savjetovanja za osobe s oštećenjima sluha uz prevođenjena znakovni jezik u suradnji s Hrvatskim društvom tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih.Profesionalno usmjeravanje osoba s invaliditetom i ostalim faktorimaotežane zapošljivosti i učenika s teškoćamaTijekom 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kontinuirano se provodila identifikacijaosoba s invaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti koje imaju potrebu za profesionalnimusmjeravanjem. Tako je tijekom 2010. godine u aktivnosti profesionalnog savjetovanja bilo uključeno 876osoba s invaliditetom, od čega je 418 osoba savjetovano individualno, a 458 osoba je savjetovane grupno, tj.putem radionica. Ukupno je provedeno 48 radionica prilagođenih potrebama osobama s invaliditetom.106

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvanosti, obrazovanja i športa, učenici s teškoćama u razvoju imaju pravo na izravan upis u srednju školutemeljem mišljenja o profesionalnom usmjeravanju koje donosi stručni tim Zavoda. Tijekom 2010. godinesavjetnici za profesionalno usmjeravanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ukupno su savjetovali4.973 učenika osnovne škole s teškoćama u razvoju, uključujući učenike s različitim zdravstvenim smetnjama,teškoćama učenja, poremećajima u ponašanju i sl.Pozitivni učinci usluga profesionalnoga usmjeravanja učenika završnih razreda, osobito učenika steškoćama koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznaju se u izvješćima Europske zaklade zaizobrazbu i Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja (engl. skr. ETF i CEDEFOP) kao važniprimjeri dobre prakse u području ranih intervencija i prevencije kasnije (dugotrajne) nezaposlenosti.O važnosti razvoja sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanjegovori i podatak da je od 1. siječnja 2011.godine Republika Hrvatska postala članicom Europskemreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja ( engl. European Lifelong Guidance Policy Network–skr.ELGPN).Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo znanosti, obrazovanjai športa imenovali su Hrvatski zavod za zapošljavanje nacionalnim predstavnikom i operativnim partneromu radu Mreže. Time je Hrvatski zavod za zapošljavanje još jednom prepoznat kao „glavni dionik cjeloživotnogprofesionalnog usmjeravanja i sustavnog organiziranog pružanja usluga korisnicima (nezaposlenim,poslodavcima, zaposlenim, učenicima i studentima) u Republici Hrvatskoj“. Članstvo u ELGPN-uza Hrvatsku znači mogućnost daljnjeg unapređenja sustava profesionalnog usmjeravanja sukladno važećimsmjernicama Europske Unije u cilju usklađivanja obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada, te povećanjazapošljivosti i socijalne uključenosti građana Republike Hrvatske.Razvoj profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom –suradnja s drugim dionicima tržišta radaHrvatski zavod za zapošljavanje intenzivno surađuje sa svim relevantnim dionicima na područjuprofesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, a posebno s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom, organizacijama i udrugama koje skrbe o osobama s invaliditetom.Udruge osoba s invaliditetom i udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom snažni su pokretači inicijativaza jačanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivno podržava programeudruga kojima je cilj socijalna integracija i podizanje razine kvalitete življenja osoba s invaliditetom.U 2010. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjelovao je u radu Međuresorne radne skupine zaizradu prijedloga jedinstvene liste oštećenja i jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti za sve kategorijeosoba s invaliditetom. Zaključkom Vlade Republike Hrvatske iz rujna 2010.godine Prijedlog jedinstveneliste oštećenja i jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti upućen je na jednogodišnju probnu primjenuu cilju njihove evaluacije i stvaranja temelja za uspostavu jedinstvenoga tijela vještačenja. Predstavnici četiripodručne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje uključeni su u edukaciju i probnu primjenuPrijedloga jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti izrađenog temeljem Međunarodne klasifikacijefunkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF - ICF, WHO, 2001.) što osigurava temelje za uspostavu društvenomedicinskog modela invaliditeta koji uz tjelesno oštećenje vještačenjem obuhvaća i procjenufunkcioniranja osobe s invaliditetom u međudjelovanju s faktorima njenog okruženja.Od 2009. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s URIHO-m (Ustanovom za rehabilitacijuhendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem), Gradom Zagrebom i Fondom zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom surađuje u realizaciji novog modela profesionalnerehabilitacije - „Radnog centra“ u Zagrebu.Skupine nezaposlenih osoba s invaliditetom tijekom 2009. i 2010. godine bile su uključene u šestomjesečnipostupak profesionalne rehabilitacije u Radnom centru. Temeljem praćenja procesa rehabilitacije107

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvatijekom kojega se provodi unapređenje stručnih vještina kao i razvoj „mekih, prenosivih ili životnih vještina“kroz grupni rad i druge oblike radno socijalnih aktivnosti, izvršena je procjena zapošljivosti korisnikaCentra za koje je nakon završetka programa profesionalne rehabilitacije Hrvatski zavod za zapošljavanjeposredovao pri zapošljavanju. Zavod provodi odabir korisnika profesionalne rehabilitacije temeljempostupaka profesionalne selekcije i uključen je u proces praćenja napredovanja korisnika, evaluaciju programa,isplaćuje novčanu naknadu korisnicima, trošak prijevoza i osiguranja i zajedno s drugim partnerimaradi na unapređenju ovog oblika profesionalne rehabilitacije. S obzirom na dosadašnja dobra iskustva,planira se daljnje učešće Zavoda u sličnim projektima rehabilitacije nezaposlenih osoba.Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb i Grad Zagreb partneri su s URIHO-m i uprovedbi programa darovnice „Uvođenje modela virtualne radionice za dugotrajno nezaposlene osobe sinvaliditetom s ciljem povećanja njihove zapošljivosti“ za koji su bespovratna sredstva dodijeljena u okviruIPA projekta „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“.Cilj projekta je uspostaviti virtualnu radionicu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom osposobljeneza administrativna, komercijalna ili računovodstveno - financijska zanimanja. U virtualnoj radionicisimuliraju se radne situacije, čime se korisnicima omogućuje usavršavanje znanja i vještina potrebnihza efikasno uključivanje u radnu sredinu. Navedenim modelom se uvježbavaju i „meke ili životnevještine“ kao što su: timski rad, donošenje odluka, komunikacijske vještine, suočavanje sa stresom, kreativnoi kritičko mišljenje i dr. Korisnici u virtualnoj radionici stječu radno iskustvo putem najsuvremenijihinformatičkih tehnologija i umrežavanja.Osim različitih modela unapređenja profesionalne rehabilitacije prema Nacionalnoj strategiji izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine Hrvatski zavod za zapošljavanjesudjelujeiuunapređenju prava s osnove invaliditeta, te predlaže donošenje odgovarajućih propisa.Nezaposlenost i zapošljavanje osoba s invaliditetom – brojčani pokazateljiOsobe s invaliditetom jedna su od skupina koje karakterizira otežan pristup tržištu rada. Provedenaistraživanja potvrđuju zajedničko djelovanje više različitih čimbenika, kao razlog za otežani pristup naotvoreno tržište rada – nedostatnu informiranost i senzibiliziranost poslodavaca i društva u cjelini, neadekvatnuobrazovnu strukturu osoba s invaliditetom, nedostatak radnog iskustva, posljedice dugotrajnenezaposlenosti i sl.Tijekom 2010. godine temeljem prikupljenih odgovora savjetnika za osobe s invaliditetom iz 22 područneslužbe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje mogući razlozi otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetommogu se razvrstati u sljedeće skupine:ČINITELJI VEZANI UZ POSLODAVCA:108Predrasude poslodavacaNeinformiranost i nesenzibiliziranost poslodavaca (nedostatak empatije)Bojazan poslodavaca da osobe s invaliditetom neće postići isti radni učinak kao ostaliPoslodavac želi zaposliti fleksibilnu osobu koja može obavljati poslove na više različitih mjestaPoslodavac ima očekivanje da će osoba s invaliditetom češće izostajati s radnog mjestaPoslodavac iskazuje bojazan da će osoba s invaliditetom imati problem u komunikaciji sa ostalimzaposlenicimaPoslodavac ne žele prolaziti komplicirane postupke ostvarivanja prava na poticaje pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaPoslodavac ne želi na sebe preuzeti rizik u slučaju nezgode na raduČINITELJI VEZANI UZ OSOBU S INVALIDITETOM:Nedostatak radnog iskustvaNedostatak znanja i vještina za otvoreno tržište radaOsobe sa invaliditetom nemaju dovoljno informatičkih znanja koja su nužna za zapošljavanjeOsobe s invaliditetom su obrazovane za zvanja koja se ne traže na tržištu rada i za koja nisu nužnomotivirani (uglavnom za pomoćna zanimanja)Osobe s invaliditetom iskazuju negativan stav prema traženju posla (ako „zdrave“ osobe jedva pronalazeposao, tko će zaposliti osobu s invaliditetom)Predrasude i pretjerana kritičnost prema socijalnom okruženjuNisko samopoštovanje i samopouzdanje osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom razvijaju stav danisu sposobni za rad uopće te da ne mogu zadovoljiti zahtjevima posla i poslodavacaNedostatak socijalnih i komunikacijskih vještina u traženju posla i predstavljanju poslodavcu;Nedovoljna (samo)informiranost o mogućnostima obrazovanja/zapošljavanja osoba s invaliditetom.Zdravstvene teškoće koje ih ograničavaju u raduPotreba za pomoći pri uvođenju u posao ali i tijekom radaStrah od gubitka prava iz sustava socijalne skrbiZaštitnički stav roditelja osoba s invaliditetom (smatraju da osoba s invaliditetom ne može raditi i daće biti izložena radnoj eksploataciji)ČINITELJI VEZANI UZ UVJETE RADNE I SOCIJALNE OKOLINE:Nemogućnost rada na pola radnog vremena i rada kod kućeArhitektonske barijereNeprilagođena radna mjestaPoteškoće pri dolasku na radno mjestoNedostatak radnih mjesta, visoka konkurencija na tržištu radaNedostatak radnih mjesta na kojima bi osobe s invaliditetom mogle uspješno raditiNedostatak dodatne pomoći, praćenja i podrške tijekom prvih mjeseci prilagodbe radnom mjestuObrazovni programi (redovni i programi obrazovanja odraslih) nisu u skladu s interesima i sposobnostimaosoba sa invaliditetom, kao ni s potrebama tržišta radaPoticaji za zapošljavanje koji se nude preko Zavoda za zapošljavanje i Fonda za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje osoba sa invaliditetom, nisu dovoljno stimulirajući da bi ih poslodavci koristiliu zapošljavanju osoba sa invaliditetomNedostatak prilika u kojima bi osobe s invaliditetom pokazale svoje mogućnosti i svoje radne potencijaleposlodavcuDiskriminacija, tj. nejednaka šansa za zapošljavanje na otvorenom tržištu radaPremalo zaštitnih radionicaU evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na dan 31. ožujka 2011. bilo je registrirano ukupno6.212 nezaposlenih osoba s invaliditetom; dana 31. prosinca 2010. bilo 6.255 osoba s invaliditetom ( 2,0 %populacije nezaposlenih osoba u prijavljenih u evidenciji Zavoda). Na dan 31. prosinca 2009. godine biloje registrirano 6.215 nezaposlenih osoba s invaliditetom (2.13% ukupne populacije nezaposlenih), dok je31. prosinca 2008. godine bilo registrirano 5.579 nezaposlenih osoba s invaliditetom (2.36% ukupne populacijenezaposlenih osoba). Prema navedenim podacima od 2008. do 2010. godine broj nezaposlenih osobas invaliditetom u evidenciji Zavoda se povećao, no njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti je u padu što jesukladno većoj nezaposlenosti u posljednjim godinama ekonomske krize.109

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaUzimajući u obzir ukupan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje su se zaposlile u razdoblju od2005. do 2010. godine, može se utvrditi kako je u razdoblju od 2005. do 2007. godine postojao pozitivan rastućitrend u zapošljavanju ciljne skupine. Tijekom 2008., 2009. i 2010. godine dolazi do pada broja novozaposlenihosoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje - u 2008. godini je zaposleno1.267, u 2009. ukupno 1.028, a u 2010. godini 1.080 osoba s invaliditetom iz čega je vidljiva tendencijasmanjenja zapošljavanja u usporedbi s 2007. godinom kada su zaposlene 1.423 osobe s invaliditetom izevidencije Zavoda. Takav pad odražava kretanje ukupnog zapošljavanja u razdoblju od 2008. do 2010. godinekoje je također bilo u padu. Ohrabrujuća je činjenica da je tijekom 2010. ukupan broj novozaposlenihosoba s invaliditetom iz evidencije nezaposlenih čak povećan u odnosu na 2009., što govori o pojačanomulaganju napora savjetnika Hrvatskoga zavoda u zapošljavanju i svih ostalih dionika na tržištu rada uzapošljavanju ove ciljne skupine unatoč otežanim uvjetima na tržištu rada.Važno je također napomenuti da je u 2010. godini mjerama aktivne politike koje provodi Hrvatskizavod za zapošljavanje (sufinanciranje i financiranje obrazovanja i zapošljavanja) obuhvaćeno 349 osoba sinvaliditetom dok je tijekom 2009. godine znatno manje osoba s invaliditetom (146) koristilo navedenepoticaje. Navedeno je rezultat provedbe mjere 7.1. iz Plana gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatskekojom se stavlja težište politike tržišta rada na usavršavanje, obrazovanje, prekvalifikacije i usvajanjeključnih kompetencija naročito za nezaposlene i neaktivne kategorije radno sposobnog stanovništva.Projekti u području poticanja uključivanja osoba s invaliditetom na tržište radaU okviru IV Komponente IPA programa Razvoj ljudskih potencijala Hrvatski zavod za zapošljavanje urazdoblju od siječnja 2010. do ožujka 2011. godine provodio je projekt „Poticanje intenzivnijeg uključivanjaosoba s invaliditetom na tržište rada“. Opći cilj projekta bio je promicanje socijalne uključenostiosoba s invaliditetom i njihova integracija na tržište rada. U sklopu projekta je izrađena studija „Položaj ipotrebe osoba s invaliditetom na tržištu rada“ čiji su zaključci i preporuke dali smjernice za izraduakcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom u odabranim županijama.110U osam odabranih županija (Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj,Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj, te Gradu Zagrebu) formiranesu radne skupine sastavljene od relevantnih lokalnih dionika (predstavnika javnog, privatnog icivilnog sektora) za izradu akcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Članovi radnih skupinasu tijekom rujna i listopada 2010. godine prošli obuku o izradi akcijskih planova koja je uključivalainformacije o metodologiju izrade i sadržaju akcijskih planova kaoioulogama koje određene institucijeimaju pri izradi akcijskih planova, odnosno u procesu strateškog planiranja i programiranja na lokalnoj inacionalnoj razini. Sudionici su bili upoznati s primjerima dobre prakse iz zemalja EU i Hrvatske, te dobiliinformacije o mogućnostima financiranja u sklopu europskih pretpristupnih i strukturnih fondova, praćenjui evaluaciji. Tijekom obuke sudionici su također definirali postojeće probleme u lokalnoj zajednicivezane za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ciljeve te prijedloge konkretnih mjera i aktivnosti. U svihosam županija na obuci je sudjelovala ukupno 141 osoba. Tijekom tromjesečnoga razdoblja članovi radnihskupina su uz podršku i mentorstvo lokalnih stručnjaka izradili osam akcijskih planova za zapošljavanjeosoba s invaliditetom. Akcijski planovi su predstavljeni široj javnosti te relevantnim dionicima, uključujućiLokalna partnerstva za zapošljavanje koji su akacijske planove usvojili kao priloge Strategija razvojaljudskih potencijala u navedenim županijama.U sklopu Projekta je provedena edukacija 89 savjetnika - posrednika na tržištu rada (od čega 65 savjetnikaHrvatskoga zavoda za zapošljavanje) o zakonodavnom okviru u području zapošljavanja osoba sinvaliditetom i učinkovitom radu s poslodavcima. Dovršena je izrada tri priručnika: priručnika za savjetnikena tržištu rada o metodama i tehnikama primjenjivim u radu s osobama s invaliditetom, priručnikanamijenjenog poslodavcima za selekciju, zapošljavanje, prilagodbu radnog mjesta i adekvatno praćenjeosoba s invaliditetom, te priručnika namijenjenog osobama s invaliditetom za aktivno traženje posla. U

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvasklopu treće komponente projekta, koju je provodio Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom dovršena je izrada jedinstvenog web portala („sve na jednom mjestu“) namijenjenogosobama s invaliditetom, poslodavcima i široj javnosti te je provedena javna kampanja s ciljem podizanjasvijesti javnosti o potrebi i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tako je 21. siječnja 2011. godineu sklopu dodjele Nagrade poslodavac godine za osobe s invaliditetom promoviran priručnik zaposlodavce i priručnik za osobe s invaliditetom kao i jedinstveni web portal za osobe s invaliditetom.U veljači 2011. godine organizirano je predstavljanje Foruma poslodavaca za osobe s invaliditetom( engl. Employer's Forum on Disability) iz Velike Britanije i njihova iskustva u radu s poslodavcima, javnim icivilnim sektorom (Program za razvoj Ujedinjenih nacija – UNDP) uz učešće Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.U okviru IPA projekta „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“, čijije nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisanoje14ugovoraododjelibespovratnasredstvausveukupnomiznosu od 2,0 milijuna eura.Program dodjele bespovratnih sredstava je osmišljen kako bi se podržali projekti koji pridonose povećanjuzapošljivosti osoba s invaliditetom i njihovoj integraciji na tržište rada kroz razvoj i provođenjeaktivnih mjera za zapošljavanje na regionalnoj razini, putem aktivnosti usmjerenih na obrazovanje i osposobljavanje,stjecanje radnog iskustva kroz socijalno poduzetništvo, poboljšanje vještina i znanja osoba sinvaliditetom, itd.Među projektima kojima su dodijeljena bespovratna sredstva su i dvije darovnice čiji su nositelji provedbepodručne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Područna služba Kutina nositelj je projekta„Razvojem umjetničkih vještina do svijeta rada“, dok je Područna služba Osijek nositelj projekta „Rad iobrazovanje za osobe s invaliditetom“.Kroz projekt „Razvojem umjetnički vještina do svijeta rada“, unaprjeđenje razine postojećih znanja ivještina nezaposlenih osoba s invaliditetom s područja Sisačko-moslavačke županije postizat će se provođenjemnovog obrazovnog programa za keramičara – samostalnog izrađivača ukrasnih predmeta odgline. Svladavanjem tog programa osobe s invaliditetom bit će osposobljene za izradu keramičkih predmeta,pri čemu će im pomoći asistenti za rad s osobama s invaliditetom. Dugotrajno nezaposlene osobe ćese osposobiti za njegovatelje/njegovateljice koji će pomoći osobama s invaliditetom u izvršavanju aktivnostiza vrijeme projekta, kao i ubuduće u uključivanju u svijet rada. Ovim projektom će se također omogućitizapošljavanje dviju osoba s invaliditetom na izradi keramičkih proizvoda u okviru socijalnog poduzetništva.Specifični cilj projekta „Rad i obrazovanje za osobe s invaliditetom“ je povećanje zapošljivosti osoba sinvaliditetom s područja Osječko-baranjske županije kroz edukaciju i stvaranje boljih mogućnosti zazapošljavanje. Tijekom projekta provest će se motivirajuće radionice i edukacija osoba s invaliditetom zakrojača/krojačicu i cvjećara/cvjećarku te promotivna kampanja za senzibilizaciju poslodavci o mogućnostimazapošljavanja osoba s invaliditetom. Promotivna kampanja uključuje provedbu konferencija, okruglihstolova, izradu brošura i letaka te podjelu tih materijala poslodavcima. Za lokalne dionike tržišta radaplaniran je studijski posjet u zaštitnu radionicu koja predstavlja primjer dobre prakse u zapošljavanjuosoba s invaliditetom.Područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje parteri su u provedbi sljedećih darovnica izprograma IPA „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ : „Model funkcioniranjaregionalnog centra za rehabilitaciju“, „Šalter prvih poslova“, „Omogućavanje jednakih mogućnostizapošljavanja za osobe s invaliditetom uzrokovanih psihičkim poremećajem“ i „Centar za zapošljavanjeosoba s invaliditetom“.Nositelj projekta „Model funkcioniranja regionalnog centra za rehabilitaciju“ je Centaroprema RE&ZIN, dok je Područna služba Rijeka jedan od partnera u provedbi projekta. Cilj navedenog projekta je111

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaizrada modela funkcioniranja regionalnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području Primorsko –goranske županije. Model se temelji na informiranju i osnaživanju poslodavaca za zapošljavanje osoba sinvaliditetom te na osnaživanju samih osoba s invaliditetom za ulazak na tržište rada kroz aktivnosti utvrđivanjanjihove radne sposobnosti, pružanja obrazovanja koje je usklađeno sa zahtjevima tržišta rada te sotvaranjem mogućnosti za stjecanjem radnog iskustva.U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji također se inicira uspostava Centra za zapošljavanje osoba s invaliditetomi provedba efikasnog radno-rehabilitacijskog obrazovnog programa. Navedeno se provodi krozrealizaciju projekta „Centar za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, koji provodi Ustanova za profesionalnurehabilitaciju osoba s invaliditetom „Suvenir Nova“, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje,Područna služba Bjelovar.Projekt „Šalter prvih poslova“ provodi Hrvatski institut za lokalnu samoupravu u suradnji s Udrugomza promicanje prava, interesa i mogućnosti mladih s invaliditetom u Slavoniji i Baranji „PREOKRET“ iHrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područna služba Vukovar. Specifični cilj projekta je povećati zapošljivostneaktivnih i nezaposlenih mladih osoba s tjelesnim invaliditetom bez radnog iskustva između 14 i35 godina starosti u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.U Gradu Zagrebu Udruga za zaštitu i promociju mentalnog zdravlja „Svitanje“ provodi projekt „Omogućavanjejednakih mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom uzrokovanih psihičkim poremećajem“,apartneruprovedbiprojektajeHrvatskizavodzazapošljavanje,PodručnaslužbaZagreb.Navedeniprojekt će učiniti značajan iskorak u rješavanju problema zapošljavanja, socijalnog uključivanja ismanjenja predrasuda i diskriminacije osoba s invaliditetom uzrokovanim psihičkim oboljenjima.Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjeluje i u radu radnih skupina drugih projekata unutar programaIPA 2007.-2009., Komponenta IV kao što je npr. projekt „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanjeza zapošljavanje“ čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te projekt „Uspostava podrškeu socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ čiji je nositeljMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Tijekom 2010. godine u okviru projekta „Uključivanje učenika steškoćama u obrazovanje za zapošljavanje“ Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjelovao je u provedbi informativnihradionica o financijskim i drugim oblicima potpore za poslodavce koji provode naukovanje,praktičnu nastavu i/ili zapošljavaju osobe s invaliditetom te su predstavnici Zavoda sudjelovali u raduradne skupine za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva s onim Europske unije u području obrazovanjaučenika s teškoćama.Tijekom 2010. i proteklom razdoblju 2011. godine u sklopu IPA projekta „Uspostava podrške u socijalnomuključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ predstavnici Hrvatskogazavoda za zapošljavanje sudjelovali su u radu radnih skupina za razvoj modela socijalnog mentorstvai definiranja učinkovitijih oblika suradnje između Centara za socijalnu skrb i Područnih službi Hrvatskogazavoda za zapošljavanje na pripremi i poticanju zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih korisnikasocijalne skrbi.Hrvatski zavod za zapošljavanje kao jedan od partnera sudjeluje u provedbi projekta „Profesionalnarehabilitacija kao metoda integracije osoba s invaliditetom na hrvatsko tržište rada“. U cilju razvoja učinkovitijegmodela profesionalne rehabilitacije projekt provode Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranihosoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) i Fond za profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom u suradnji s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju BBRZ iz Linza.112U cilju daljnje izgradnje kapaciteta savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za promicanje zapošljavanjaosoba s invaliditetom u sklopu natječaja MATRA - flex Programme sačinjen je projektni

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaprijedlog „“Jačanje kapaciteta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u promicanju zapošljavanja osoba sinvaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti“ kao podrška stvaranju uvjeta za povećanje stopezapošljivosti osoba s invaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti kroz unapređenje postupakaposredovanja, profesionalnog usmjeravanja i profesionalne rehabilitacije. Aktivnosti projekta usmjerenesu na analizu postojećih praksi utvrđivanja preostale radne sposobnosti, izradu instrumentarija za usklađivanjezahtjeva posla sa procjenom funkcionalnih sposobnost osobe s invaliditetom, probnu primjenuinstrumentarija izrađenog temeljem Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja(MKF - ICF, WHO, 2001.) te edukaciju savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u primjeni ispitanoginstrumentarija.113

DEVELOPMENT OF THE SUPPORT SYSTEMIN THE CROATIAN EMPLOYMENT SERVICEFOR EMPLOYING PERSONS WITH DISABILITIESSummaryMirjana ZećirevićMarijana SenjakTajana KrižanecCroatia, Croatian Employment Service,HeadquarterActivities of the Croatian Employment Service related to the people with disabilities are regulated bythe existing national legislation pertaining to employment and professional rehabilitation, and is alignedwith the adopted national and EU guidelines, recommendations and programs. The Service's work isbased on the planning, implementation and monitoring of measures and activities at the national, regionaland local level, the partnership approach which involves development of services adapted to the identifiedneeds of beneficiaries. Quality Management System of the Croatian Employment Service supportsinstitutional development, a coherent organizational culture, developing quality standards for theservices, identification of labour market needs, identifying client needs, and identifying and developingthe necessary competencies of employees. There are cited examples of measures aimed at developingsupport to the employment of people with disabilities, including the measures and activities implementedthrough a number of partnership projects in which the Service participated.INTRODUCTIONCroatian Employment Service plans and carries out its activities in accordance with the guidelines andgoals defined in the Strategic Plan of CES for the period 2008- 2011:1. Develop services of the Croatian Employment Service in order to increase the competitiveness ofworkforce and meet the labour market demands;2. Develop human resources and administrative capacity of the Croatian Employment Service;3. Attain the leading position of the Croatian Employment Service in the labour market by establishingpartnerships and strengthening influence on the adoption and implementation of public policies.Thus defined strategic goals have a more permanent nature and represent the foundation forcontinuous development of services, investment into the human resources development, a constantadjustment of business process to the clients' and partners' needs, accompanied by the improvement ofadministrative capacity and service quality.In order to monitor the achievement of set goals, measures and activities, quality standards have beenset up and necessary competencies of CES counsellors in all key and supporting processes have beendefined. Performance indicators have also been identified and analyzed for key business processes.114In 2011 it is planned to adopt the Strategic Plan of the Service for the coming period that will includeEuropean guidelines contained in major strategic documents. In the European strategy for smart,

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvasustainable and inclusive growth - Europe 2020 there are five measurable targets set for the period until 2020which will be translated into national targets: employment, research, development and innovation, climatechange and energy, education and poverty eradication. A document of the European Commission and theCouncil of Europe called "New skills for new jobs" emphasizes that one of the main prerequisites for theachievement of EU 2020 targets is the necessity of finding new ways to create new jobs, in which context itis of utmost importance to identify competencies that will be required in Europe until 2020, and to developpolicies for adjustment and prediction of skills and jobs that will be in demand on the labour market.Development of services by the Croatian Employment Service for different groups of beneficiaries,including the unemployed persons with disabilities, is based on the application of legislation in the field ofplacement, vocational rehabilitation, education etc. and on the implementation of all legal acts definingthe structure and operations of the Croatian Employment Service, including the Quality Standards for theServices of Vocational Guidance and Selection in the Croatian Employment Service.Quality Management System supports the institutional development of the Croatian EmploymentService, coherent organizational culture, the quality of services and methods, and identification andimprovement of the necessary competencies of employees. Such a system allows the standardization ofservice quality of the departments within the Croatian Employment Service with a unique approach, bytaking into account regional differences and local needs in service provision, which makes CES servicesavailable and transparent to beneficiaries and the public. The system allows the customization of servicesto labour market needs, and the needs and potentials of beneficiaries. This is why testing of beneficiaries'needsandpotentialareanimportantpartofqualitymanagement.Systematic approach to the Croatian Employment Service in the field of rehabilitation and employmentof persons with disabilities is achieved at the national, regional and local levels through the activitiesof the Department for Vocational Rehabilitation and Employment and the work of counsellors specificallytrainedtoworkinthisfield,whiletheemphasisisputonindividualapproachtoanunemployedperson.Incollaboration with professional guidance counsellors, psychophysical abilities of an unemployed personwith disabilities are determined, including a psychological and medical treatment, the purpose of which isto refer the person to appropriate forms of vocational rehabilitation.In addition to estimating the possibilities of unemployed persons with disabilities in order to designprofessional plans to improve their professional knowledge and skills needed in the labour market, muchattention is paid to the improvement of so-called "soft or transferable skills", including the competenciesrequired to manage the professional development (so-called career management skills), as defined in theresolutions of the European Commission on lifelong vocational guidance (2004, 2008). Unemployedpeople with disabilities are given the opportunity to participate in various forms of group counsellingtailored according to the type of disability, with the purpose of training for active job seeking, accompaniedby social and psychological support. Thus, for example, the regional offices of the Croatian EmploymentService carry out the activities of professional informing in groups and counselling for people with hearingimpairments, with translation into sign language, in cooperation with the Croatian Sign Language Interpretersand Translators Society.Vocational guidance of persons with disabilities and other factors oflesser employability and of students with disabilitiesDuring the year 2010, the Croatian Employment Service continuously identified persons with disabilitiesand other factors of lesser employability who need professional guidance. Thus, 876 people withdisabilities were involved in the activities of professional counselling, out of whom 418 persons were115

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvacounselled individually and 458 people were consulted in groups, i.e. through workshops. The total of 48workshops adapted to the needs of persons with disabilities took place.Special attention is given by the Service to the vocational guidance of students with disabilities.According to the Decision on the Elements and Criteria for Selection of Candidates for Admission toSecondary Schools adopted by the Ministry of Science, Education and Sports, students with developmentaldifficulties are entitled to a direct admission to secondary school based on the opinion onprofessional guidance issued by the Service's professional team. During the year 2010, counsellors forcareer guidance at the Croatian Employment Service advised the total of 4,973 primary school pupils withdevelopmental difficulties, including pupils with various health problems, learning disabilities,behavioural disorders, etc.The positive effects of vocational guidance services of the pupils of final years, especially students withdisabilities, which are conducted by the Croatian Employment Service, have been acknowledged in thereports of the European Training Foundation and European Centre for the Development of VocationalTraining (ETF and CEDEFOP) as significant examples of good practice in the field of early interventionand prevention of later (long-term) unemployment.The importance of developing a system of lifelong career guidance at the Croatian EmploymentService is confirmed by the fact that the Republic of Croatia became a member of the European LifelongGuidance Policy Network (ELGPN) as of 1 January 2011. The Ministry of Economy, Labour andEntrepreneurship and the Ministry of Science, Education and Sports appointed the Croatian EmploymentServiceanationalrepresentativeandoperatingpartnerintheworkofNetwork.ThiswaytheCroatianEmployment Service was recognized once again as a "major stakeholder in lifelong career guidance andsystematic organized provision of services to beneficiaries (the unemployed, employers, employees, pupilsand students) in the Republic of Croatia". ELGPN membership represents a possibility for Croatia tofurther improve the system of vocational guidance in accordance with the applicable guidelines of theEuropean Union, in order to match the educational outcomes to the labour market needs, and to increaseemployability and social inclusion of Croatian citizens.The development of vocational rehabilitation of persons with disabilities -cooperation with other stakeholders in the labour marketCroatian Employment Service cooperates intensively with all relevant stakeholders in the field ofvocational rehabilitation of persons with disabilities, especially with the Fund forProfessional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities, organizations andassociations caring for persons with disabilities. Associations of persons with disabilities and associationscaring for persons with disabilities are powerful drivers of initiatives to strengthen opportunities forpersons with disabilities. Croatian Employment Service actively supports programs of associations aimedat social integration and enhancement of the quality of living for persons with disabilities.116In 2010, the Croatian Employment Service participated in the work of the Interdepartmental WorkingGroupdraftingaproposaloftheUniformListofImpairmentsandaUniformListofFunctionalAbilitiesfor all categories of persons with disabilities. Based on the conclusion of the Croatian Government datedSeptember 2010, the proposed uniform list of impairments and a uniform list of functional abilities weresent to a one-year trial application for the purpose of their evaluation and creation of foundations for theestablishment of a single expert evaluation body. Representatives of four regional offices of the CroatianEmployment Service are involved in the training and trial application of proposed uniform list offunctional abilities, drafted pursuant to the International Classification of Functioning, Disability and

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaHealth (ICF, WHO, 2001). This provides the foundations for the establishment of a social and medicalmodel of disability that includes, in addition to the physical impairment determined by expertise,assessment of the functioning of a person with disabilities in interaction with the factors from one'senvironment.Since 2009, the Croatian Employment Service has been cooperating with URIHO (Institution forRehabilitationofDisabledPersonsbyVocationalRehabilitationandEmployment),theCityofZagrebandthe Fund for Professional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities on theimplementationofanewmodelofvocationalrehabilitation-"WorkCentre"inZagreb.Groups of unemployed persons with disabilities were included in a six-month process of vocationalrehabilitation in the Work Centre throughout 2009 and 2010. Based on the monitoring of rehabilitationprocess, during which professional skills are improved and the "soft, transferable or life skills" aredeveloped through group work and other forms of work-related and social activities, employability of theCentre beneficiaries has been evaluated, in whose placement the Croatian Employment Service mediatedafter the completed program of vocational rehabilitation. CES selects beneficiaries of vocationalrehabilitationpursuanttotheproceduresofprofessionalselectionandisinvolvedintheprocessofmonitoring the beneficiaries' progress, program evaluation; it pays out allowance to beneficiaries, thetransportation and insurance costs, and works on the improvement of this form of vocationalrehabilitation along with other partners. Considering the prior positive experience, the Service plans tocontinue participating in similar projects of rehabilitation of unemployed persons.Croatian Employment Service, the Regional Office of Zagreb and the City of Zagreb are URIHO'spartners for the implementation of grant scheme "Introduction of the model of the virtual workshop forthe long-term unemployed persons with disabilities with the aim of increasing their employability" forwhich funds were awarded under the IPA project of "Fostering Effective Inclusion of Persons withDisabilities into the Labour Market".The aim of project is to establish a virtual workshop for long-term unemployed people with disabilitiestrained for administrative, commercial, accounting and financial professions. Working situations aresimulated in the virtual workshop, enabling beneficiaries to expand their knowledge and skills necessaryforeffectiveintegrationintotheworkingenvironment.Theabovemodelpractises"softorlifeskills"suchas: teamwork, decision making, communication skills, stress management, creative and critical thinkingetc. Beneficiaries of the virtual workshop gather work experience via the latest information technologiesand networking.In addition to various models of improving vocational rehabilitation according to the NationalStrategy for Equalization of Opportunities for Persons with Disabilities in the period 2007 – 2015, theCroatian Employment Service also participates in the promotion of the disability-based rights andproposes the adoption of appropriate regulations.Unemployment and placement of persons with disabilities - figuresPersons with disabilities are one of the groups characterized by an aggravated access to the labour market.The conducted research confirms a combined impact of several diverse factors as a reason of aggravatedaccess to the open labour market – lack of information and insufficient awareness of employers and thesociety in general, inadequate educational structure of people with disabilities, lack of work experience,the consequences of long-term unemployment, etc.117

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaDuring the year 2010, according to the collected responses of counsellors for people with disabilities from22 regional offices of the Croatian Employment Service, possible reasons of lesser employability of personswith disabilities can be classified into the following groups:EMPLOYER-RELATED FACTORS:Prejudice of employersLack of information and no awareness of employers (lack of empathy)Employers' fear that people with disabilities will not have the same performance as other workersAn employer wants to hire a flexible person who can work at several different placesAn employer expects a person with disabilities often not to attend the workplaceAn employer expressed concern that a person with disabilities will experience problems incommunication with other employeesThe employer does not want to go through complicated procedures for exercising the right toincentives for employment of persons with disabilitiesThe employer does not want to accept the risk in the event of an accident at workFACTORS RELATED TO A PERSON WITH DISABILITIES:Lack of experienceLackofknowledgeandskillsfortheopenlabourmarketPeople with disabilities do not possess sufficient IT skills necessary for employmentPeople with disabilities have been educated for profession not in demand on the labour market and forwhich they are not necessarily motivated (mostly auxiliary professions)People with disabilities show a negative attitude toward the job search (if "healthy" people can hardlyfind a job, who would hire a person with disabilities)Prejudice and excessive criticism of the social environmentLow self-esteem and confidence of persons with disabilities; people with disabilities develop theattitude that they are not able to work at all and that they cannot meet the requirements of the job andemployersLack of social and communication skills in job seeking and presentation to the employer;Insufficient gathering of information (by oneself) about the educational/employment opportunitiesfor persons with disabilities.Health problems limiting them at workAneedforassistanceduringthejoborientation,butalsoduringworkFear of loss of rights arising from the social welfare systemPatronizing attitude of parents of persons with disabilities (who believe that a person with disabilitiescannot work and that one would be exposed to exploitation at work)FACTORS RELATED TO WORKING CONDITIONS AND SOCIAL ENVIRONMENT:118Inabilitytoworkpart-timeandworkathomeArchitectural barriersNon-adapted workplacesDifficulties with arriving to the workplaceLack of jobs, high competition in the labour marketLack of jobs which people with disabilities could successfully performLack of additional assistance, monitoring and support during the first months of adjustment to theworkplace

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaEducationalprograms(regularandadulteducationprograms)arenotcompatiblewiththeinterestsand abilities of persons with disabilities, or with the labour market demandsEmployment Incentives that are offered via the Employment Service and the Fund for ProfessionalRehabilitationandEmploymentofPeoplewithDisabilitiesarenotstimulatingenoughtobeusedbyemployers to hire persons with disabilitiesLack of opportunities in which people with disabilities could demonstrate their capabilities and theirworking potential to an employerDiscrimination, i.e. unequal opportunity for employment on the open labour marketToo few sheltered workshopsIn the records of the Croatian Employment Service there was a total of 6,212 registered unemployedpersons with disabilities as at 31 March 2011; there were 6,255 persons with disabilities (2.0% of thepopulation of unemployed persons registered at CES) as at 31 December 2010. As at 31 December 2009there were 6,215 registered unemployed persons with disabilities (2.13% of the total unemployedpopulation), while on 31 December 2008 there were 5,579 registered unemployed persons with disabilities(2.36% of the total unemployed population). According to the data from 2008 until 2010, the number ofunemployed persons with disabilities in the CES records increased, but their share in total unemploymentis declining, which corresponds to a higher unemployment rate in the recent years of economic crisis.Taking into account the total number of unemployed persons with disabilities who got employed inthe period from 2005 until 2010, a positive growth trend in the employment of the target group can beestablished in the period from 2005 until 2007. During the years 2008, 2009 and 2010 there was a decline inthe number of newly employed persons with disabilities registered at the Croatian Employment Service -in 2008 1,267 of them found a job, in 2009 the total was 1,028 and in 2010 it amounted to 1,080 persons withdisabilities. This illustrates a downward trend of employment in comparison to the year 2007, when 1,423persons with disabilities from the CES records were employed. Such a decline reflects the totalemployment trend in the period from 2008 until 2010, which was also downward. It is an encouraging factthat during the year 2010, the total number of employed disabled persons registered as unemployed waseven increased when compared to 2009, reflecting the intensified efforts of counsellors of the CroatianEmployment Service and all other stakeholders in the labour market regarding the employment of thistarget groups, despite the harsh conditions in the labour market.It is also important to note that in 2010, measures of active policy implemented by the CroatianEmployment Service (co-financing and financing of education and employment) included 349 personswith disabilities, whereas a much smaller number of people with disabilities (146) used these subsidies in2009. This achievement is the result of implementing measure 7.1 of the Economic Recovery Plan of theCroatian Government, which puts the focus of labour market policy on training, education, retraining,and adoption of key competencies, particularly for unemployed and inactive categories of working-agepopulation.Projects fostering inclusion of persons with disabilities in thelabour marketWithin the Component IV of IPA program of Human Resources Development, the CroatianEmployment Service conducted the project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities intothe Labour Market" in the period from January 2010 until March 2011. The overall aim of project was topromote social inclusion of persons with disabilities and their integration into the labour market. A study"Situation and Needs of Persons with Disabilities on the Labour Market" was created within the frameworkof project, the conclusions and recommendations of which provided guidelines to develop employmentaction plans for persons with disabilities in selected counties.119

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaIn the eight selected counties (Bjelovar-Bilogora, Krapina-Zagorje, Primorje-Gorski Kotar, Osijek-Baranja, Sisak-Moslavina, Split-Dalmatia and Varaždin County, and in the City of Zagreb), workinggroups were formed from relevant local stakeholders (representatives of public, private and civil societysector) in order to create action plans for employment of persons with disabilities. In September andOctober 2010, members of the working groups finished a training on how to draw up action plans,including information on the methodology of drafting and content of action plans, as well as the roles ofspecific institutions in the preparation of action plans, i.e. in the process of strategic planning andprogramming at the local and national level. Participants were presented examples of good practice fromthe EU member states and Croatia, and got information on funding opportunities within the EU preaccessionand structural funds, monitoring and evaluation. During the training, the participants alsodefined the existing problems in the local community regarding the employment of disabled persons,targets and proposals for concrete measures and activities. The total of 141 people from all eight countiesparticipated in the training. During the three-month period, members of working groups developed eightaction plans for employment of persons with disabilities, with support and mentoring of local experts. Theaction plans were presented to the general public and relevant stakeholders, including the LocalPartnerships for Employment, which adopted action plans as annexes to the Human ResourcesDevelopment Strategies in these counties.Withinthescopeofproject89consultants–agentsonthelabourmarket(65outofwhichwerecounsellors of the Croatian Employment Service) received training on the legislative framework regardingthe employment of persons with disabilities and effective cooperation with employers. Three manualswere completed: a manual for counsellors on the labour market on the methods and techniques applied inwork with people with disabilities; a manual intended for employers covering the topics of selection,recruitment, workplace adjustment, and adequate monitoring of persons with disabilities; and a manualon active job search intended for persons with disabilities. In the third component of the project,implemented by the Fund for Professional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities,designing of a single web portal ("one-stop-shop") was completed, intended for people with disabilities,employers and the wider public, and a public campaign of raising public awareness about the need for andadvantages of employing persons with disabilities was conducted. On 21 January 2011, the awardceremony for the Employer of the Year for Persons with Disabilities, hosted the promotion of a manual foremployers, a manual for people with disabilities, and the single web portal for people with disabilities.In February 2011, Employer's Forum on Disability was organized, where Great Britain shared itsexperience with working with employers, public and civil sector (the United Nations DevelopmentProgramme - UNDP), in which the Fund for Professional Rehabilitation and Employment of Persons withDisabilities also took part.There were 14 agreements on the allocation of grants in the total amount of 2.0 million euros signedwithin the scope of IPA project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities into the LabourMarket", the holder of which is the Croatian Employment Service.The grant scheme was designed in order to support projects contributing to the increase ofemployability of people with disabilities and their integration into the labour market through thedevelopment and implementation of active employment measures at the regional level, through activitiesaimed at education and training, gaining of work experience in social enterprises, improvement of theskills and knowledge of persons with disabilities, etc.120The projects that were awarded grants included two grants, the implementers of which are regionaloffices of the Croatian Employment Service. The Kutina office is the holder of project called "Developmentof artistic skills as a gateway to the world of work", while the Regional Office of Osijek is the holder ofproject called "Work and Education for People with Disabilities."

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaThrough the project "Development of artistic skills as a gateway to the world of work", improvement ofthe level of existing knowledge and skills of unemployed persons with disabilities from the ​​Sisak-Moslavina County will be achieved by a new educational program for a ceramicist – an independentcraftsman shaping decorative items from clay. Upon completion of this program, persons with disabilitieswill be skilled to make pottery, in which process they will be helped by job coaches for people withdisabilities. Long-term unemployed persons will be trained as care-givers to help people with disabilitiesto carry out project activities, and in future to get included into the world of work. The project will alsocreate room for employment of two persons with disabilities in the manufacture of pottery in the socialenterprises.The specific objective of the project "Work and Education for People with Disabilities" is to increaseemployability of people with disabilities in the Osijek-Baranja County through education and creating ofbetter employment opportunities. During the project, motivational workshops and training of personswith disabilities for tailors and florists will be held, as well as a promotional campaign of raising awarenessamong employers about the possibilities of employing persons with disabilities. The promotionalcampaign includes conferences, round tables, printing of brochures and flyers, and the distribution ofthese materials to employers. There is a study visit to a sheltered workshop planned for the localstakeholders of the labour market, which workshop is an example of good practice regarding theemployment of people with disabilities.Regional offices of the Croatian Employment Service are partners for the implementation of thefollowing grant schemes under IPA project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities intothe Labour Market ": "Functioning Model of the Regional Rehabilitation Centre", "First jobs counter","Giving equal employment opportunities to people with disabilities caused by mental disorders" and "TheCentre for Employment of Persons with Disabilities".Holder of the project "Functioning Model of the Regional Rehabilitation Centre" is CentaropremaRE&ZIN, while the Regional Office of Rijeka is one of the partners in the project implementation. The aimofthisprojectistodevelopamodeloffunctioningoftheregional centre for vocational rehabilitation in thePrimorje - Gorski Kotar County. The model is based on providing information and empowering ofemployers to hire persons with disabilities, and on empowering of persons with disabilities to enter thelabour market based on activities of determining their capacity to work, education aligned with the labourmarket demands, and creating opportunities to gain work experience.In Bjelovar-Bilogora County there is also an initiative to establish the Centre for Employment ofPersons with Disabilities and to implement an efficient working and rehabilitation educational program.The above will be achieved under the project "Centre for Employment of Persons with Disabilities,conducted by the Institution for Vocational Rehabilitation of Persons with Disabilities "Suvenir Nova"( New Souvenir), in cooperation with the Croatian Employment Service, the Regional Office of Bjelovar.The "First jobs counter" project is implemented by the Croatian Institute for Local Government, incollaboration with the Association Promoting the Rights, Interests and Opportunities of Young Peoplewith Disabilities in Slavonia and Baranja "Preokret" ( Turnaround ) and the Croatian Employment Service,the Regional Office of Vukovar. The specific objective of the project is to increase employability of inactiveand unemployed young people with physical disabilities with no work experience, between the ages of 14and 35, in the Vukovar-Sirmium and Osijek-Baranja County.In the City of Zagreb, the Association for the Protection and Promotion of Mental Health "Svitanje"( Daybreak) is implementing the project of "Giving equal employment opportunities to people withdisabilities caused by mental disorders" and a partner in the project implementation is the Croatian121

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaEmployment Service, the Regional Office of Zagreb. The said project will make a significant breakthroughin solving the problems of employment, social inclusion and diminishing prejudice and discriminationagainst people with disabilities caused by mental disorders.The Croatian Employment Service also participates in the activities of working groups on otherprojects within IPA 2007-2009, Component IV, such as the project of "Inclusion of Students withDisabilities into the Education for Employment" with the holder being the Ministry of Science, EducationandSports,andtheprojectof"EstablishmentofSupportwithSocialInclusionandEmploymentofDisadvantaged and Marginalized Groups," with the holder being the Ministry of Health and Welfare.During the year 2010, within the project of "Inclusion of Students with Disabilities into the Education forEmployment", the Croatian Employment Service participated in the implementation of informativeworkshops on financial and other forms of support for employers hosting apprenticeship, practicaltraining and/or employment of people with disabilities, while the Service's representatives participated inthe activities of the working group for harmonization of national legislation with the EU legislationpertaining to education of students with disabilities.During the year 2010 and in early 2011, within the IPA project "Establishment of Support with SocialInclusion and Employment of Disadvantaged and Marginalized Groups", representatives of the CroatianEmployment Service participated in the activities of the working groups developing a model of socialmentoring and defining of more effective forms of cooperation between the Social Welfare Centres andregional offices of Croatian Employment Service during the preparation and promotion of employment ofthe long-term unemployed beneficiaries of social assistance.The Croatian Employment Service participates, as one of the partners, in the implementation of theproject "Vocational Rehabilitation as a Method of Integration of Persons with Disabilities into the CroatianLabour Market." With the aim of developing a more efficient model of vocational rehabilitation, theproject is implemented by the Institutions for Rehabilitation of Disabled Persons by ProfessionalRehabilitation and Employment (URIHO) and the Fund for Vocational Rehabilitation and Employmentof Persons with Disabilities, in collaboration with the Centre for Vocational Rehabilitation - BBRZ fromLinz.In order to further build the capacity of counsellors of the Croatian Employment Service to promoteemployment of disabled persons within the tender MATRA - flex Programme, a project proposal"Capacity Building of the Croatian Employment Service for Promotion of Employment of Persons withDisabilities and Other Factors of Lesser Employability" has been prepared as support to creation ofconditions for employability increase for people with disabilities and other factors of lesser employability,by improving the process of placement, vocational guidance and vocational rehabilitation. Projectactivities are focused on the analysis of existing practices of determining the remaining work capacity,preparation of instruments for the harmonization of job requirements with the assessment of functionalabilities of a person with disabilities, trial application of instruments designed pursuant to theInternational Classification of Functioning, Disability and Health (ICF, WHO, 2001), and training of theCroatian Employment Service counsellors to apply the tested instruments122

UTVRĐIVANJA RADNIH SPOSOBNOSTIINSTRUMENTOM MELBA/IDAOlgica Jukić, prof.mentor edukacijski rehabilitatorTatjana Kovačić, prof.mentor defektologHrvatska, Centar za odgoj i obrazovanje RijekaSAŽETAK:Tijekom školovanja učenika s teškoćama u Republici Hrvatskoj provode se brojna testiranja i procjenesposobnosti učenika te se uglavnom definiraju njihova„ograničenja" i u skladu s time oblici potpore. Utvrđivanjebio-psiho-socijalnog statusa učenika uglavnom se provodi kako bi dijete ostvarilo prava na raznovrsneoblike podrške tijekom školovanja. Isti postupci omogućuju i roditeljima djeteta s teškoćama ostvarivanjeodređenih prava u sustavu socijalne skrbi. Tijekom osnovne škole učenik s teškoćama, u pravilu,treba proći profesionalnu orijentaciju pri Zavodu za zapošljavanje. Svjedoci smo, da se nerjetko roditelji neodazivaju pozivu ili učenici svoje srednjoškolsko obrazovanje ne nastavljaju prema preporuci tima zaprofesionalnu orijentaciju. Nikada nije kasno provesti procjenu radnih sposobnosti osoba s invaliditetom ina taj način im omogućiti konkurentniji položaj na tržištu rada. Također se procjena i praćenje učenika injegovih sposobnosti može provoditi tijekom cijelog školovanja od samog uključivanja u odgojno-obrazovniproces. Upravo takav pristup omogućuje nam instrumentarij Melba/Ida. Melba/Ida nisu psihometrijskitestovi stoga su široko primjenjivi no zahtijevaju da osoba za njihovu provedbu bude kvalificirana ilicencirana. Primjenjivost i učinkovitost instrumentarija Melba/Ida dokazana je dugogodišnjom primjenomu mnogim europskim zemljama.Ključne riječi: djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom, procjena radnih sposobnostiUvodnoŠkolovanje djece s teškoćama u Republici Hrvatskoj nije regulirano nikakvim posebnim aktom, ali jeono sastavni dio Zakona o odgoju i obrazovanu u osnovnoj i srednjoj školi. Propisima se utvrđuje odgovarajućarazina školovanja prema stupnju teškoća djece i to može biti u redovnoj školi (potpuna integracijaili djelomična integracija), posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, rehabilitacijskoj ili zdravstvenoj ustanovii nastavom u kući. Vrste programa koje se nude učenicima s teškoćama su: individualizirani odgojnoobrazovniprogrami (IOOP) i posebni program. Svako dijete je posebno na svoj način i svako bi dijete uodgojno-obrazovnom sustavu zahtijevalo program prilagođen svojim individualnim potrebama. Poticanjeindividualnih potencijala podrazumijeva poznavanje osobnosti učenika te otkrivanje preostalihsposobnosti koje pojedinac posjeduje.Prema podacima specijaliziranih agencija (Svjetska zdravstvena organizacija, UNESCO, UNICEF isl.) oko 10% svih osoba (djeca, mladež, odrasli) čini populacija koja ima veća ili manja odstupanja, oštećenja,teškoće u psihofizičkom razvoju i kojoj je, sukladno individualnim sposobnostima i mogućnostima,nužno osigurati specifičnu pomoćZakonom je regulirana i obveza testiranja djece s ciljem utvrđivanja psihofizičkog statusa djeteta prijepočetka osnovnoškolskog obrazovanja i primjenjuje se na svu djecu. Psihofizičko stanje djeteta utvrđujestručno povjerenstvo. U dosadašnjoj praksi hrvatskog školstva vrsta i stupanj oštećenja djeteta bili suosnovni kriteriji za utvrđivanje primjerena programa. Procjena djetetovih sposobnosti i utvrđivanje teškoćaprovodi se i preko centara socijalne skrbi, a u svrhu ostvarivanja prava djece i roditelja na određenuvrstu podrške. Tijekom cijelog razvojnog perioda djeteta provode se određeni dijagnostički postupci,123

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva124testiranja i procjene sa različitom svrhom i namjenom, a jedna od opsežnijih procjena provodi se u sklopuZavoda za zapošljavanje tijekom profesionalne orijentacije učenika. Tim stručnjaka tijekom profesionalneorijentacije procjenjuje djetetove sposobnosti i interese kako bi ih se usmjerilo na tržište rada. Tom prilikomtrebalo bi voditi se računaiopotrebamalokalnezajednice za osposobljavanjem određenih kadrova.Proces profesionalne orijentacije u obvezi je sve djece koja se školuju po individualiziranom odgojnoobrazovnomprogramu, no, nerijetko smo svjedoci da roditelji ne šalju djecu na profesionalno usmjeravanjeveć prema osobnoj procjeni upisuju svoje dijete u srednju školu ili ako i odu ne postupe premapreporukama tima za profesionalnu orijentaciju.Ono što smatramo potrebitim jest sustavno praćenje učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesakada je u pitanju profesionalno usmjeravanje. Mišljenja smo da taj proces usmjeravanja treba započeti većsamimulaskomdjetetauškolu.Kada je u pitanju osnovna škola imamo niz aktivnosti i stručnjaka koji prate razvoj djeteta s teškoćama,no, u srednjoškolskom obrazovanju to nije praksa. Naime, sustavnog praćenja mladeži s teškoćamau srednjim školama jednostavno nema. Situacija je nešto drugačija u Centrima/školama koje rade srednjoškolskoobrazovanje učenika s teškoćama po posebnom programu. Uglavnom se u tim programima (nižastručna sprema-pomoćni poslovi, TES) školuju učenici koji su u tim Centrima završili i osnovnu školu isustavno praćenje se nastavlja tijekom srednje škole.Na nedostatke praćenja upozorava nas podatak da je u 2011. godini u svrhu Akcijskog plana zapošljavanjaosoba s invaliditetom za područje Primorsko goranske županije, kao dio IPA komponente IVrazvoja ljudskih potencijala, Programa EU za Hrvatsku, provedeno istraživanje koje je trebalo dati uvid ustanje srednjoškolskog obrazovanja mladeži s teškoćama. Podaci su iznenađujući, u negativnom smislu,jer školske 2009./2010. osnovno školovanje završio je 142 učenika s teškoćama, njih 124 polazilo je profesionalnousmjeravanje dok je svega 40 učenika upisano u skladu s preporukom Zavoda za zapošljavanje.Nažalost, nismo uspjeli doznati gdje su 82 učenika s teškoćama? Ne znamo u kojem zanimanju su seodlučili školovati, niti jesu li uopće upisali srednju školu. Isto tako nismo upjeli dobiti službeni broj mladežis teškoćama koji se školuje u srednjim školama naše županije, pa i samim time koji broj završenihučenika se može očekivati na prijavi Zavoda za zapošljavanje. Ono što još ostaje zbunjujuće za roditelje, aličesto i djelatnike škola je pitanje profesionalne i radne sposobnosti. Naime, djeca i mladež s teškoćama urazvoju imaju mogućnost ostvarivanja prava na osobnu invalidninu prema Zakonu o socijalnoj skrbi.Osobna invalidnina podrazumijeva lišenost poslovne sposobnosti koju roditelji zamjenjuju s radnom sposobnostikoja je jasno definirana u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.Krivim zaključivanjem, nakon što ostvare djetetovo pravo na osobnu invalidninu, najčešće smatrajuda nema potrebe za daljnjim školovanjem te uopće ne razmatraju mogućnost zapošljavanja njihovogdjeteta u bilo kojem obliku zapošljavanja ( također propisanog u istom Zakonu).Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka kroz pedeset godina rada s djecom i mladeži s teškoćama nastojikroz odgojno-obrazovni proces provoditi sustavno praćenje učenika te njihovo usmjeravanje u svijet radau skladu s njihovim spsobnostima, interesima, ali i potrebama tržišta rada. Jasno razlikujemo poslovnu iradnu sposobnost iotomeinformiramo roditelje. Kroz posebne programe za učenike i mladež s lakimintelektualnim teškoćama i utjecajnijim teškoćama te umjerenim i težim intelektualnim teškoćama i krozhabilitacijske i rehabilitacijske programe jasno nastojimo ocjeniti radne sposobnosti pojedinog učenika.Za učenike s većim intelektualnim teškoćama izvodimo program radne izobrazbe kroz osposobljavanje zapojedine radne zadatke, dok za učenike s lakšim intelektualnim teškoćama provodimo poseban programniže stručne spreme, TES program u raznim strukovnim programima.Upravo s namjerom da naučimo što više i budemo što stručniji u procjeni radnih sposobnosti te samimtime i radnoj izobrazbi naših učenika kroz natječaj cjeloživotnog obrazovanja Leonardo da Vinci krajem2008.godine prijavili smo projekt stručnog usavršavanja u zaštitnoj radionici „Hameland" u Nizozemskoj,a koji nam je početkom 2009. i odobren. S koorinatorom projekta gosp. Guusom Scholtenom dogovorilismo program tjednog boravka u njihovoj radionici. Nije potrebno isticati da smo naučile puno s područjasame organizacije rada „Hamelanda", načinu funkcioniranja podrške zapošljavanja osoba s invali-

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaditetom, te načinu provođenja procjene radnih sposobnosti u Nizozemskoj. Tom prilikom smo se prvi putsusrele s instrumentarijem Melba/Ida na temelju kojeg oni zasnivaju procjenu radnih sposobnosti osoba sinvaliditetom i njihov daljnji rad u Hamelandu ili otvorenoj privredi.Edukaciju ispitivača instrumentarijem Melba/Ida provodi Institut u Siegenu, Republika Njemačka. UInstitutu na upit i poticaj Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Njemačke osmislili su instrumentarijkoji i nadalje razvijaju i usavršavaju već više od 15 godina. Instrument je namijenjen procjeni radnihsposobnosti djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, no primjenjiv je i kod mlađe djece kao check- lista.Pouzdano i učinkovito korištenje instrumentarija zahtijeva kvalifikaciju što se dokumentira licencom.Uz pomoć donacija uspjele smo u veljači 2010. sakupiti financijska sredstva te otići na jednotjednu edukacijuu Siegen.Melba/IdaMelba/Ida imaju široku mogućnost primjene,a za njihovu primjenu potrebno je poštivati određeneuvjete. Ispitivanje nije vremenski ograničeno, ispitna situacija mora biti ugodna i opuštena s mogućimpauzama i dakako klijentu se treba objasniti što se radi. Nakon razgovora s klijentom i njegovom obiteljianaliziraju se dobiveni rezultati i donose zaključci. MELBA - Merkmalprofile, E ingliederung, Leistunas-gewandelter, Behinderter, Arbait-uneslužbenomprijevodu biznačilo«profilintegracije ljudi s promjenjenimsposobnostima za rad».Melbu možemo koristiti kao samostalni instrument i služi za dokumentiranje stanja tj. razine sposobnostikoje osoba posjeduje. Druga mogućnost korištenja je za komparaciju klijentove samoprocjene iprofesionalne procjene. Ima tri dijela: profil spsobnosti, profil zahtjeva i usporedni profil. Ovisno o našimpotrebamamoguseprovoditisvatriprofila,aliisamojedan.Instrumentnedajerješenja,većjevodičuodnosu na osobu i radne uvjete te iz Melbe kao vodiča izvodimo zaključke, npr. hoću li trenirati osobu unekim sposobnostima ili ću probati organizirati posao na dugačiji način. Melbom procjenjujemo 29 ključnihkompetencija osobe koje u različitom stupnju posjeduju svi ljudi. Nisu sve kompetencije ključne zasvaki posao pa u tom smislu procjenjujemo potrebe nekog posla. Instrument ne ispituje motivaciju (torade drugi testovi) već samo ključne kompetencije.Tko može testirati Melbom? Svi koji to nauče neovisno o profesiji kojom se bave, primjerice testovemože provesti osoba s iskustvom i znanjem potrebnim za određeno radno mjesto. Dakako, važno je osobukoju testiramo upoznati i kroz druge izvore informacija o njoj (opservacija, psihometrijski testovi, listeprocjene, intervju i sl.).Ključna kvalifikacija MELBE jest univerzalna valjanost za sve vrste poslova i za svaku osobu.Tabelarni prikaz ključnih kompetencija ( neslužbeni prijevod ):MELBA2 Plan posla3 Percepcija/Opažanje4 Pažnja10 Koncentracija14 Pamćenje naučenogKOGNITIVNE OSOBINEPROFILI PROCJENE1 2 3 4 518 Rješavanje problema125

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva27 Adaptacija29 Apstraktno mišljenjeSOCIJALNE OSOBINE6 Dokazivanje sebe (samopotvrđivanje)8 Vodstvo9 Interpersonalni kontakti11 Sposobnost kritike/ Sposobnost kritičnosti13 Sposobnost primiti kritiku26 Timski radOSOBINE U ODNOSU NA IZVOĐENJEPOSLA5 Izdržljivost12 Kontrola kritiziranja16 Tolerancija na pogrešku17 Dosljednost19 Funkcionalnost23 Autonomija24 Temeljitost28 Odgovornost1 PoticajPSIHOMOTORNE OSOBINE7Motorička aktivnost20 Brzina reakcijeBAZIČNE EDUKACIJSKESPOSOBNOSTI/KOMUNIKACIJA15 Čitanje21 Matematika22 Pisanje25 Artikulacija/ Govor126IDA-Instrument Diagnostic Arbait, u neslužbenom prijevodu: « instrument radne dijagnostike».Alati posloženi u plastičnom koferu služe dijagnosticiranju, procjeni ključnih kompetencija osobe.Ida je dijagnostički alat sinkroniziran MELBOM. Rad s Idom temelji se na postavljenim pitanjima: Što jeproblem-vidljivizpodatakadobivenihMelbom,odabirzadataka-odlučujemosesamoonekojinamtrebaju za određenog klijenta, redoslijed ispitivanja - odlučimo ovisno koji je najbolji za klijenta.Planiramo prostor i vrijeme za provođenje instrumenta, utvrdimo i dokumentiramo rezultate te s klijentomzajedno analiziramo, upoznamo klijenta i njegovu obitelj s dobivenim rezultatima. Ispitivanje cjelokupnimalatom Ide u prosjeku traje 2 sata i 30 minuta, no, ako je moguće ispitivanje provesti što bolje ušto kraćem vremenu.

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaSadržaj i materijal kofera podijeljen je na zadatke: Ablemo, planiranje, odgovornost, kontrola kritiziranja,Prepoznavanje nedovršenih sličica, apstraktno mišljenje, Izrada žičanog oblika motorika, kritičkorazmišljanje, brižljivost, vrijeme izrade, Crtanje promatranih oblika vizualna memorija, oblik, položaji boja, Slaganje kartica u kutiji, strategija, stamina, motorika, koncentracija samokritika na uradak,Rad na tekstu, pismenost, koncentracija, Linear (ravnalo od 50 cm) brzina reakcije, koncentracija, Luria,čita se 10 riječi na 5 različitih redoslijeda istom , jačinom, brzinom i tonom glasa; slušna memorija, Plutenapodloga,motorikaiupornost, 10 500 Berlin,telefonskiimenik, pismenost i snalažljivost, Piramida, slaganjepiramide u prostoru vrijeme, upornost, motorika, Matematički zadatci, matematička pismenost,znanje Stadtplan, karta grada, organiziranje vremena, plan rada, Tornillo, motorika, rješavanje problema,manipulacija alatom.Zadane zadatke moguće je prilagoditi sposobnostima klijenta. Tijekom edukacije za ispitivača oviminstrumentom, polaznik sistemom „na svojoj koži" isprobava rješavati zadane zadatke.Osim zadataka u Ida koferu u svojim košuljicama nalaze se: uzorci za kopiranje, evaluacijski formulariiupute,karakteristikeIdeištoperica.Nemoramoizvesti sve testove i ne izvodimo ih izričitim slijedom.Postupak ispitivanja Melba/Ida: prvo obavimo Melbu zatim Idu, usporedimo Melbu i Idu, prepišemoMelbu u tablicu po skupinama, diskusija i zaključak– na koja područja se treba usredotočiti? Te razgovor skijentom. Na kraju, pretvoriti rezultate u akciju; trenirati osobu u nekim sposobnostima (ako je to mogućei izvedivo) ili promijeniti radne uvjete s osnovnim ciljem - zapošljavanje osobe na adekvatnom radnommjestu u skladu sa njenim sposobnostima i interesima.I umjesto zaključka....Uvođenjem novih dijagnostičkih instrumenata u svrhu procjene radnih sposobnosti osoba s invaliditetomi procjena radnih mjesta omogućujemo osobi izbor zanimanja u skladu s njegovim sposobnostima.Time je osoba s invaliditetom konkurentnija na tržištu rada, a njegova kvaliteta života je bolja. Uz toosjećaj korisnosti i zadovoljstva svojim mogućnostima neprocjenjiva je za samu osobu.Sebi, kao stručnjacima, pružamo profesionalno zadovoljstvo u činjenici da smo tijekom školovanjanaših učenika s teškoćama te njihovim zapošljavanjem poduzeli sve kako bismo ih radno osamostalili iomogućili im kvalitetno življenje u svijetu rada.Instrument Melba/Ida u Hrvatsku je došao na mala vrata Centra za odgoj i obrazovanje u Rijeci, nadamose da će dobiti svoje mjesto na širem području Hrvatske.Krećemo od početka, a to je službeni prijevod Melbe na hrvatski jezik te predavanje stručnjaka s Institutaiz Siegena na seminaru za stjecanje licence u našem gradu, Rijeci.127

ASSESSMENT OF WORKING CAPACITYBY MELBA/ IDA INSTRUMENTOlgica Jukić, special educator, rehabilitator and mentorTatjana Kovačić, special education teacher and mentor,Croatia, Centre for Education in RijekaSUMMARYNumerous tests and ability assessments are made during the education of students with disabilities inthe Republic of Croatia, mainly defining their "limitations" and accordingly the forms of support providedto them. Identification of bio-psycho-social status of pupils is mainly undertaken in order for a child toexercise entitlements to various forms of support during their schooling. The same procedures also allowparents of children with disabilities to exercise certain rights within the welfare system. During theelementary school, a pupil with disabilities should, in general, get vocational guidance at the CroatianEmploymentService.Wearewitnessesthatparentsoftendonotrespondtotheinvitationorthatpupilsdonot continue their high school education in accordance with the recommendation of the team forvocational guidance. It is never too late to assess the working capacity of persons with disabilities and thusgive them a more competitive position in the labour market. Also, pupils and their abilities can be assessedand monitored throughout the schooling period, from the very inclusion in the educational process. Suchan approach is possible thanks to the instrument Melba/Ida. Melba/Ida tests are not psychometric tests andare therefore widely applicable, but there is a requirement for a person applying them to be qualified andlicensed. The applicability and effectiveness of Melba/Ida instruments has been proven throughout theyears of application in many European countries.Key words: children with disability, persons with disabilities, evaluation of working ability128IntroductionSchooling of children with disabilities in the Republic of Croatia is not regulated by any special act, butit is an integral part of the Act on Education in Elementary and Secondary Schools. Regulations lay downan appropriate level of schooling based on a severity of child's disability and this can be a regular school(full integration or partial integration), special education institution, rehabilitation or medical facility, andlearning at home. Types of programs offered to students with disabilities are: individualized educationalprograms and a special program. Every child is specialinitsownwayandeachchildintheeducationalsystem would require a program tailored to his/her individual needs. Encouraging of individual potentialsimplies awareness of the student's personality and assessment of the remaining ability possessed by anindividual.According to data of specialized agencies (World Health Organization, UNESCO, UNICEF, etc.),around 10% of all persons (children, adolescents, adults) is the population with major or minor deviations,damages, disorders in the psycho-physical development, who need to be provided specific assistanceaccording to their individual abilities and skills.The law also regulates the obligation of testing children to determine the psycho-physical condition ofthe child before the primary school education and it applies to all children. Psycho-physical condition ofthe child is determined by an expert committee. In the practice of Croatian education up to now, the typeand degree of child's damage were the main criteria for determining on an appropriate program. Anassessment of the child's ability and detection of disabilities is also carried out in social welfare centres, for

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvathe purpose of exercising the entitlements to a particular type of support by children and parents. Certaindiagnostic procedures, testing and evaluations with a different purpose and intent are carried outthroughout the child development period and one of the more comprehensive assessments is performed inthe Croatian Employment Service during the vocational guidance of students. During the vocationalguidance, a team of experts assesses the child's abilities and interests in order to channel one to the labourmarket. On that occasion, account should be taken of the needs of local communities for certainprofessions. The vocational guidance process is obligatory for all children attending an individualizededucational program, but we often witness that parents do not send their children to vocational guidance,butenroltheirchildtoahighschoolbasedontheirpersonalassessment,oriftheyattendthevocationalguidance, they do not act according to the recommendations of the team for vocational guidance.What we find necessary is a systematic monitoring of students during the educational process, when itcomes to career guidance. We believe that the guidance process should begin as soon as a child starts goingto school.When speaking of elementary schools, there is a range of activities and experts who follow thedevelopment of a child with disabilities, but in secondary education this is not the practice. Namely, there issimply no systematic monitoring of youth with disabilities in secondary schools. The situation issomewhat different in centres/schools offering high-school education to students with disabilitiesaccording to a special program. Participants of these programs (high-school level – auxiliary professions,TES) are students who completed primary education in these centres and the systematic monitoringcontinues throughout high school.A warning about the shortcomings of monitoring is datum that a research was conducted in 2011 toprovide insight into the status of secondary education of youth with disabilities, for the purpose of theAction Plan for Employment of Persons with Disabilities in the Primorje-Gorski Kotar County, as part ofIPA Component IV, Human Resources Development, an EU Programme for Croatia. The data areastonishing in a negative sense, because 142 students with disabilities finished primary education in theschool year 2009/2010, 124 of them attended career guidance, but only 40 students were enrolled in highschools in accordance with the Employment Service recommendation. Unfortunately, we could not findout where 82 students with disabilities are? We do not know which profession they choose to study, orwhether they enrolled into a high school. We also failed to obtain the official number of young people withdisabilities trained at secondary schools in our county, and consequently the number of students withcompleted education that can be expected to register with the Employment Service. Another bewilderingaspectforparents,butoftenalsofortheschoolstaffistheissueofoccupationalandworkingcapacity.Namely, children and youth with developmental disabilities are entitled to a disability allowance under theSocial Welfare Act. Disability allowance entails deprivation of the earning capacity which parents confusewith a working capacity which is clearly defined in the Act on Vocational Rehabilitation and Employmentof Persons with Disabilities. By the false analogy, once they use the child's right to disability allowance, theyoften think that there is no need for further education and do not even consider the possibility for theirchild to get employed in any form (also laid down in the same Act).Centre for Education Rijeka, throughout its fifty years of work with children and young people withdisabilities, has been trying to systematically monitor students in the educational process and direct themto the world of work in accordance with their abilities, interests and needs of the labour market. There is aclear distinction between earning and working capacity and we inform parents about that. Throughspecial programs for students and youth with mild intellectual disabilities and more influential disabilities,moderate and severe intellectual disabilities, and through habilitation and rehabilitation programs, weclearly try to assess the working capacity of an individual student. For students with severe intellectualdisabilities we have a qualification for work program and training for specific tasks, while for students withmild intellectual disabilities there is a special 2-year secondary program, TES program within variousvocational programs.129

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaWith the intention to learn as much as possible and to acquire expertise in the assessment of workingcapacity and consequently the education of our students for work, we applied the project of professionaldevelopment in the sheltered workshop "Hameland" in the Netherlands at the competition of lifelongeducation Leonardo da Vinci at the end of 2008, which was approved in early 2009. With the projectcoordinator, Mr. Guus Scholten, we arranged a one-week stay in their workshop. It need not be emphasizedthat we learned a lot about the organization of work at "Hameland", how the support for employment ofpersons with disabilities functions and how the working ability is assessed in the Netherlands. On thatoccasion, we encountered the Melba/Ida instrument for the first time, as the basis for evaluation ofworkingcapacityofpersonswithdisabilitiesandtheirfurtherworkinHamelandorontheopenmarket.Training of testers who use Melba/Ida instrument takes place at the Institute of Siegen, the Republic ofGermany. On request and encouragement of the Ministry of Labour and Social Welfare of the Republic ofGermany, the Institute designed the instrument that they have continued to develop and improve for over15 years. The instrument is designed for the assessment of working abilities of children with disabilitiesand people with disabilities, but it is also applicable to younger children as a check-list.A reliable and efficient use of instrument requires a qualification, which is documented by license.Thanks to donations, we succeeded to raise funds in February 2010 and go to one-week training in Siegen.Melba/IdaMelba/Ida can be used extensively and certain conditions must be complied with in their application.Testing is not timely limited, a testing situation must be comfortable and relaxed, possibly with breaks and,of course, the client needs to be explained what is done. After an interview with the client and his/herfamily, the obtained results are analyzed and conclusions are drawn. MELBA - Merkmalprofile,Eingliederung, Leistungsgewandelter, Behinderter, Arbeit - the unofficial translation would be "a profileof integrating people with changeable abilities into work."Melba can be used as a standalone instrument and is utilized to document the condition, i.e. level ofskills that a person possesses. Another possible use is to compare the client's self-assessment andprofessional assessment. There are three parts: profile of abilities, profile of requirement, and acomparable profile.Dependingonourneeds,allthreeprofilescanbeimplementedorjustone.Theinstrument does not provide any solutions, but serves as a guide regarding the person and workingconditions. You can draw conclusions from Melba, as a guide, for example, whether I should train some ofperson's abilities or whether to try to organize work differently. Melba is used to assess 29 keycompetencies of an individual, possessed by all people to a different extent. Not all competencies arecrucial for each job and, in that sense, we assess the requirements of a certain job. The instrument does notexamine motivation (other tests are used for that), but only key competences.Who can test applying Melba? All those who learn how to do it regardless of their profession. Forexample, tests can be conducted by a person with experience and knowledge necessary for a specific job. Ofcourse, it is important to get to know the person we are testing through other sources of information abouthim/her (observation, psychometric tests, assessment lists, interview, etc.).The key qualification of MELBA is the universal validity for all types of jobs and for each person.Tabular overview of key competencies (unofficial translation):130

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaMELBACOGNITIVE SKILLSASSESSMENT PROFILES1 2 3 4 52 Workplan3 Perception/Observation4 Attention10 Concentration14 Memorizing of the learned18 Problem solving27 Adaptation29 Abstract thinkingSOCIAL CHARACTERISTIC6 Self affirmation8 Leadership9 Interpersonal contacts11 Ability to criticize/ show criticism13 Ability to take criticism26 Team workPERFORMANCE RELATEDCHARACTERISTICS5 Endurance12 Control of criticism16 Fault tolerance17 Consistency19 Functionality23 Autonomy24 Thoroughness28 Responsibility1 Stimulus7 MotoractivityPSYCHOMOTOR CHARACTERISTICS20 Speed of reactionBASIC EDUCATIONAL ABILITIES/COMMUNICATION15 Reading21 Mathematics22 Writing25 Articulation/ Speaking131

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustvaIDA-Instrument Diagnostic Arbeit can be unofficially translated as « instrument of workingdiagnostics».Toolsarrangedinaplasticsuitcaseareusedtodiagnose,assessthekeycompetencesofperson.Idaisadiagnostic tool aligned with MELBA. Working with Ida is based on questions: What is the problem -evident from the data obtained by Melba, selection of tasks - we choose only those we need for a particularclient, the sequence of tests – we choose the most suitable ones for the client.We can plan the space and time of application of the instrument, we determine and document theresults and analyze them together with the client, we present the results obtained to the client and his/herfamily. Testing with the entire Ida tool takes 2 hours and 30 minutes on the average, but if it is possible, thetest should be completed in the shortest possible time.The content and materials in the suitcase are divided into tasks: Ablem, planning, responsibility,control of criticism, Recognition of incomplete pictures, abstract thinking, Shaping a wire, motor skills,critical thinking, care, time of designing, Drawing of the observed shapes, visual memory, shape, positionand colour, Matching the cards in a box, strategy, stamina, motor skills, concentration, self-criticismregarding the work, Textual work, literacy, concentration, Linear (a 50 cm ruler) speed of reaction,concentration, Luria, you read 10 words in 5 different sequences, with the same intensity, speed and toneof voice; auditory memory, Cork base, motor skills and persistence, 10 500 Berlin, phone book, literacyand resourcefulness, Pyramid, the pyramid stacking in space and time, persistence, motor skills,Mathematical tasks, mathematical literacy, knowledge, Stadplan, a city map, time organization, workplan, Tornillo, motor skills, problem solving, handling the tools.Given tasks can be adapted to the client's capabilities. During the training for examiners using thisinstrument, a participant tries to solve the mentioned tasks on the principle "try it on your skin".In addition to the tasks, Ida suitcase also contains the following items, kept in their sheets: templatesfor copying, evaluation forms and instructions, Ida characteristics, and a stopwatch. We do not have to doall tests or perform them in any specific order.Melba/Ida test procedure: first you do the Melba test, then Ida, then we compare Melba and Ida, copyMelbaintothetablebygroups,adiscussionandconclusion-whichareastofocuson?Thisisfollowedbyadiscussion with the client. Finally, you should transform the results into action, train some of person'scapabilities (if possible and feasible) or change working conditions, where the primary goal is employmentof person at an appropriate job in accordance with his/her abilities and interests.And instead of the conclusion ...By introducing new diagnostic instruments, the purpose of which is assessment of working abilities ofpersonswithdisabilitiesandjobevaluation,wegiveapersonanopportunitytochooseoccupationinaccordance with his/her abilities. This will make a person with disabilities more competitive in the labourmarket and improve one's quality of living. In addition, a sense of usefulness and satisfaction with one'sopportunities is very valuable for the person in question.We will get the satisfaction, as professionals, that we have done everything we could during theeducation of our students with disabilities and their employment, to allow them to work independentlyandtoliveagoodlifeintheworldofwork.Melba/Ida instrument came to Croatia through the back door, to the Centre for Education in Rijeka,but we hope it will find its place in the wider Croatian territory.We will start from the beginning, with the official translation of Melba into Croatian and a lecture ofexperts from the Institute of Siegen at a seminar for the acquisition of licenses in our city, Rijeka.132

ČLANICE UDRUGE OSVIT1. DES, Ustanova za profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje osoba s invaliditetom,Split, Boktuljin put bbTelefon: 021/430555 ,Telefon: 021/367922Fax: 021/367922E-mail: info@des.hr2. SUVENIR ARBOR VITAE, Zaštitnaradionica za osobe s invaiditetom,Sirač, Stjepana Radića 74telefon: 043/322 130, 043/322 131telefax: 043/322 126E-mail: ustanova.suvenir.nova@bj.t-com.hrsuvenir.komercijala@gmail.comweb: http://www.suvenir-arbor-vitae.hr3. ARITHERA DUE – privatna poliklinika zafiz. medicinu i rehabilitaciju,Zagreb, Petrova 128TEL 01 / 23 04 074E-mail: aritheracomfort@gmail.comweb: http://www.arithera.hr4. Dramski studij slijepih i slabovidnih"Novi život,"Zagreb, Šenoina 32Tel: + 385 1 48 12 066Fax: + 385 1 48 40 091E-mail: teatar-slijepih@zg.t-com.hrweb: http://www.novizivot.hr/5. Hrvatski savez slijepih Zagreb,Draškovićeva 80Tel: 48 12 501, Fax: 48 12 507E-mail: hrvatski-savez-slijepih@zg.htnet.hrweb: http://www.savez-slijepih.hr/6. ITC – Industrijski tokarski centar d.d.,Varaždin, P. Miškine 59aTel: +385 (0)42 350 862Fax:+385 (0)42 350 889E-mail: itc-vz@vz.t-com.hrweb: http://www.itc.hr7. TURBORAM d.o.o.Zaprešić, V. Prišćana 8telefon: +385 1 33 57 340fax +385 1 33 57 318E-mail: turboram@turboram.hrweb: http://www.turboram.hr8. CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE"VINKO BEK",Zagreb, Kušlanova 59atel:01 2305 054E-mail: vinkobek@vinko-bek.hrweb: http://www.vinko.vinko-bek.hr/9. BELIŠĆE d.d. ,Belišće, Trg A. Starčevića 1tel: + 385 31 516 516fax: + 385 31 516 240E-mail: uprava@belisce.hrweb: http://www.belisce.hr10. SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLAVaraždin, Božene Plazzeriano 4Telefon: 042/332 033 , 042/492 255Fax: 042/330 260E–mail adresa škole sss-varazdin@vz.t-com.hrweb: http://www.ss-strukovna-vz.skole.hr11. BILOKALNIK IPA d.d.,Koprivnica, Dravska bbtel:+ 385 48 647 555fax:+ 385 48 647 439E-mail: marketing@bilokalnik.hrweb: http://www.bilokalnik.hr12. UNIJAPAPIR d.d.Zagreb, Radnička c. 22tel: 01/ 61 84 729fax 01/ 61 84 725E-mail: ured.direktora@unijapapir.hrweb: http://www.unijapapir.hr13. LADAZagreb, Badalićeva 23aTelefon: +385 (1) 3638 419,+385 (1) 3638 421, +385 (1) 3638 423Fax: +385 (1) 3690 414E-mail: lada@lada.hrweb: http://www.lada.hr133

7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva14. TEKOP NOVAPula, Flanatička 29tel/fax: 052/500598E-mail: tekop.nova@pu.t-com.hr15. URIHO Ustanova za rehabilitacijuhendikepiranih osoba profesionalnomrehabilitacijom i zapošljavanjemZagreb, Av. M. Držića 1tel: 01/6184200, faks: 01/6184 204E-mail: uriho@uriho.hrweb: http://www.uriho.hr16. CENTAROPREMA51000 Rijeka, Lošinjska 16tel: 051/228 818, faks: 051/691 374E-mail: centaroprema@inet.hrweb: http://www.centaroprema.hr17. Centar za odgoj i obrazovanje Velika GoricaRavnatelj: Jadranka Bačurin (Mob.: 098-252102)tel: 01/6221 433, 01/6252 515, faks: 01/6252 515E-mail: czoo-vg@gmail.comweb: http://www.czoo-velikagorica.hr18. Centar za rehabilitaciju ZagrebOrlovac 2, 10000 Zagrebtel: 01 4673 255, faks: 01 6640 167E-mail: cr.zagreb@zg.htnet.hr134

BILJEŠKE / NOTES

BILJEŠKE / NOTES