“DRAVA 2006”
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIÄKI FAKULTET - Ribe Hrvatske
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIÄKI FAKULTET - Ribe Hrvatske
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET<br />
Udruga studenata biologije – BIUS<br />
Sekcija za ribe<br />
ISTRAŽIVANJE IHTIOFAUNE DONJEG TOKA<br />
RIJEKE DRAVE KOD DONJEG MIHOLJCA<br />
<strong>“DRAVA</strong> <strong>2006”</strong><br />
Izvještaj projekta<br />
Zagreb, 2007.<br />
1
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
ISTRAŽIVANJE IHTIOFAUNE DONJEG TOKA RIJEKE DRAVE<br />
KOD DONJEG MIHOLJCA<br />
Mišel Jelić, Dušan Jelić, Petar Žutinić, Marko Ćaleta<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6,<br />
10000 Zagreb, Hrvatska<br />
SAŽETAK<br />
Sekcija za ribe, Udruge studenata biologije “BIUS”, izvršila je u razdoblju od 01.<br />
travnja do 31. listopada 2006. godine detaljno istraživanje ihtiofaune rijeke Drave na<br />
području Donjeg Miholjca. Prilikom terenskog istraživanja na rijeci Dravi kod Donjeg<br />
Miholjca ulovljeno je trideset i devet vrsta riba iz deset porodica s ukupno 2838 jedinki.<br />
Porodica Cyprinidae (šarani) je daleko najbrojnija. Od ukupno 39 vrsta uhvaćenih prilikom<br />
terenskog istraživanja, porodica Cyprinidae zastupljena je sa 24 vrste (61,54%).<br />
Po broju vrsta slijedi porodica Percidae (grgeči) sa 4 vrste, porodica Cobitidae sa 3,<br />
porodica Gobiidae sa 2, dok su ostale porodice zastupljene sa jednom vrstom (porodice<br />
Gadidae, Esocidae, Balitoridae, Siluridae, Centrarchidae, Ameiuridae).<br />
Ukupna ihtiomasa zabilježena tijekom istraživanja je 253.6 kg. Najbrojnija vrsta<br />
istraživanog područja je bodorka. Najveći maseni udio ima deverika. Ostale značajne vrste<br />
na istraživanom području su gavčica, grgeč, krupatica i uklija.<br />
Ključne riječi: ihtiofauna/ raznolikost/ rijeka Drava/ Donji Miholjac<br />
2
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
SUMMARY<br />
Biology student association BIUS, Ichthyology section, made a detail field research<br />
on the river Drava near Donji Miholjac (eastern Croatia) from April 01. till October 31.<br />
2006. During the field research 2838 fish specimens were collected, which includes 39 fish<br />
species belonging to 10 families. The family Cyprinidae is represented by 24 species<br />
(61,54%), the family Percidae by 4, the family Cobitidae by 3, the family Gobiidae by 2,<br />
while the remaining families were represented by 1 species (families Gadidae, Esocidae,<br />
Balitoridae, Siluridae, Centrarchidae, Ameiuridae).<br />
During the research it has been collected 253.6 kg of fish. The most numerous species on this<br />
part of river Drava is the Roach. The biggest part of total biomass belongs to the Bream.<br />
Other important species on the examined area are Bitterling, European Perch, Silver Bream<br />
and Common Bleak.<br />
Key words: ichthyofauna/ species diversity/ River Drava/ Donji Miholjac<br />
3
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
ZAHVALA<br />
Zahvaljujemo se Ministarstvu kulture, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, te<br />
Državnom zavodu za zaštitu prirode na financijskoj pomoći bez koje ovaj projekt ne bi bilo<br />
moguće ostvariti.<br />
Hvala mentoru, prof. dr. Miloradu Mrakovčiću kao i svim djelatnicima na Katedri za<br />
zoologiju vertebrata, Zoologijskog zavoda na PMF-u, na pomoći pri organizaciji terenskog<br />
istraživanja kao i na savjetima prilikom izrade ovog izvještaja.<br />
Hvala obitelji Mikić iz Donjeg Miholjca, kao i svima koji su, na bilo koji način, pomogli da se<br />
da se ovaj projekt privede kraju.<br />
4
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Kontakt:<br />
Mišel Jelić, m.jelich@gmail.com 098/173-9990<br />
projekta<br />
Mišel Jelić, voditelj<br />
_______________________<br />
5
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
1. UVOD<br />
Za istraživano područje dostupno je vrlo malo podataka o sastavu ribljih populacija.<br />
Istraživanja ovog području vršena su uglavnom radi izrada ribolovno-gospodarskih osnova za<br />
potrebe sportsko ribolovnih udruga. Pritom se istraživao glavni tok rijeke i sportsko-ribolovne<br />
vode koje se poribljavaju konzumnim vrstama dok za dosta teško pristupačne mrtvaje i<br />
rukavce ima malo podataka. Iz tog razloga je i provedeno istraživanje s namjerom da se<br />
upozna bolja slika brojnosti i rasprostranjenosti određenih vrsta na području Drave oko<br />
Donjeg Miholjca.<br />
1.1. Ciljevi istraživanja<br />
1) Popisivanje vrsta riba rukavaca i mrtvaja na rijeci Dravi oko Donjeg Miholjca<br />
2) Popisivanje vrsta riba u glavnom toku rijeke Drave oko Donjeg Miholjca<br />
3) Utvrđivanje masenih udjela i udjela brojnosti pojedinih vrsta na istraživanom području<br />
4) Popisivanje staništa ugroženih vrsta riba s posebnim osvrtom na vrstu Umbra krameri<br />
1.2.5. Istraživane postaje<br />
Tablica 1. Popis postaja s GPS koordinatama<br />
Broj postaje Naziv postaje N E<br />
Postaja 1<br />
Oteretni kanal<br />
Karašica-Drava<br />
Postaja 2 Glavni tok Drave 1<br />
Postaja 3<br />
Mrtvica 1<br />
(Šestilovac)<br />
Postaja 4 Glavni tok Drave 2<br />
45°45.841'<br />
500 m nizvodno od<br />
postaje 1<br />
45°46.880'<br />
tok Drave uz<br />
postaju 3<br />
18°05.644'<br />
-<br />
18°07.303'<br />
Postaja 5 Mrtvica 2 (Hagl) 45°46.770' 18°09.551'<br />
Postaja 6<br />
Rukavac 1<br />
(Kveštek)<br />
45°46.480'<br />
-<br />
18°09.976'<br />
Postaja 7 Glavni tok Drave 3 45°46.491' 18°10.119'<br />
Postaja 8 Rukavac 2 (Pumpa) 45°46.440' 18°10.202'<br />
Postaja 9<br />
Dovodni kanal za<br />
ribnjake<br />
45°46.428'<br />
18°10.225'<br />
6
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Postaja 10 Mrtvica 3 45°46.868' 18°10.995'<br />
Postaja 11 Mrtvica 4 45°47.015' 18°11.196'<br />
Postaja 12 Glavni tok Drave 4 45°47.108' 18°11.123'<br />
Postaja 13 Mrtvica 5 45°47.072' 18°11.319'<br />
Postaja 14 Mrtvica 6 45°47.085' 18°11.456'<br />
Postaja 15<br />
Ispusni kanal<br />
ribnjaka<br />
45°46.812'<br />
18°12.904'<br />
Postaja 16 Glavni tok Drave 5 45°46.819' 18°12.937'<br />
Postaja 17 Mrtvica 7 45°45.637' 18°13.269'<br />
Postaja 18<br />
Rukavac 3<br />
(Suhopolje A)<br />
45°45.998'<br />
18°14.202'<br />
Postaja 19 Mrtvica 8 45°45.884' 18°14.223'<br />
Postaja 20<br />
Rukavac 4<br />
(Suhopolje B)<br />
45°45.385'<br />
18°14.494'<br />
Karta 1. Istraživane postaje na rijeci Dravi oko Donjeg Miholjca<br />
7
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
2. MATERIJAL I METODE<br />
2.1. Prikupljanje materijala<br />
Terenski dio istraživanja proveden je tijekom 2006. godine u više navrata kroz<br />
razdoblje od travnja do listopada. Ovisno o tipu staništa na svakoj postaji, lovljeno je sa<br />
različitim metodama.<br />
Prilikom izlazaka na teren korišteni su sljedeći ribolovni alati:<br />
4 jednoslojne plastične mreže stajaćice sa dimenzijama<br />
50,0 m x 2,20 m; veličina oka – 60 mm<br />
19,0 m x 3,00 m; veličina oka – 40 mm<br />
23,5 m x 1,40 m; veličina oka – 20 mm<br />
16,5 m x 1,40 m; veličina oka – 20 mm<br />
1 troslojna mreža stajaćica; «metlica» ili «popunica»<br />
50,0 m x 2,70 m; veličina oka središnjeg sloja – 60 mm<br />
veličina oka vanjskih slojeva – 240 mm<br />
6 mreža vrški (prerađene mreže čuvarice za sportski ribolov)<br />
4 križna pothvatača sa dimenzijama mrežice: 1 m x 1 m<br />
Agregat za elektroribolov<br />
Agregat za elektroribolov radi na principu stvaranja električnog polja u vodi prolaženjem<br />
struje između dviju elektroda. Anoda predstavlja obruč mreže na koju se nastavlja dugački<br />
štap pomoću kojeg se hvataju ribe dok je katoda u obliku metalne trake uronjena u vodu. Ribe<br />
koje se nađu između elektroda bivaju privremeno omamljene, te se mogu jednostavno<br />
prikupiti iz vode. Ribe koje se nakon mjerenja vrate u vodu, vrlo brzo se oporave i proplivaju.<br />
Metoda elektroribolova je naročito korisna zbog toga što je smanjena ribolovna selektivnost i<br />
time se dobivaju precizniji rezultati o sastavu ihtiofaune.<br />
8
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Slika 20. Postavljanje velike mreže iz čamcem<br />
Slika 21. Lov križnim pothvatačem s mamcem<br />
Slika 22. Redoviti pregled vrša<br />
Slika 23. Lov agregatom za elektroribolov<br />
9
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
3. REZULTATI<br />
3.1. Kvalitativni sastav ihtiofaune<br />
Tijekom terenskih istraživanja na rijeci Dravi kod Donjeg Miholjca, na ukupno 20<br />
postaja, ulovljeno je 39 vrsta riba koje su svrstane u 10 porodica. Prema dosadašnjim<br />
radovima starijih autora u rijeci Dravi je zabilježeno 49 do 52 vrste riba (Medić 1896,<br />
Habeković i sur. 1986, Povž 1992.). Mrakovčić i sur. na temelju vlastitih istraživanja,<br />
literaturnih podataka i ulova sportskih ribolovaca navode 62 vrste na području rijeke Drave.<br />
Objedinjavanjem dostupnih literaturnih podataka o ulovljenim vrstama u rijeci Dravi<br />
ustvrdili smo čak 68 vrsta u rijeci Dravi koje su razvrstane u 19 porodica.<br />
10
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
3.1.1. Popis vrsta riba u rijeci Dravi<br />
(Napomena: ( * ) označava vrstu koja nije pronađena tijekom provedenog terenskog<br />
istraživanja)<br />
por. Petromyzontidae<br />
* Eudontomyzon danfordi (Regan, 1911) – dunavska paklara<br />
* Eudontomyzon mariae Berg 1931 – ukrajinska paklara<br />
por. Salmonidae (pastrve)<br />
* Hucho hucho (Linneaus, 1758) – mladica<br />
* Salmo trutta (Linnaeus, 1758) – potočna pastrva<br />
* Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792) – kalifornijska pastrva<br />
por. Coregonidae (ozimice)<br />
* Coregonus lavaretus (Linnaeus, 1758) – velika ozimica<br />
por. Clupeidae (haringe)<br />
* Alosa fallax nilotica (Geffroy, 1827) – čepa<br />
por. Gadidae (bakalari)<br />
Lota lota (Linnaeus, 1758) – manjić<br />
por. Angullidae (jegulje)<br />
* Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) – jegulja<br />
por. Acipenseridae (jesetre)<br />
* Acipenser ruthenus Linnaeus, 1758 – kečiga<br />
por. Thymallidae (lipljeni)<br />
* Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758) – lipljen<br />
por. Umbridae (crnke)<br />
* Umbra krameri Walbaum, 1792 – crnka<br />
por. Esocidae (štuke)<br />
Esox lucius (Linnaeus, 1758) – štuka<br />
por. Cobitidae (vijuni)<br />
Cobitis elongatoides Bacescu & Maier, 1969 – vijun<br />
Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758) – čikov<br />
Sabanejewia balcanica (Karaman, 1922) – zlatni vijun<br />
por. Balitoridae<br />
Barbatula barbatula Linnaeus, 1758 – brkica<br />
11
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
por. Cyprinidae (šarani)<br />
* Abramis ballerus (Linnaeus, 1758) – kosalj<br />
Abramis bjoerkna (Linnaeus, 1758) – krupatica<br />
Abramis brama Linnaeus, 1758 – deverika<br />
Abramis sapa (Pallas, 1814) – crnooka<br />
Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1782) – dvoprugasta uklija<br />
Alburnus alburnus Linnaeus, 1758 – uklija<br />
Aspius aspius (Linnaeus, 1758) – bolen<br />
Barbus barbus (Linnaeus, 1758) – mrena<br />
* Barbus balcanicus Kotlik, Tsigenopoulos, Rab & Berrebi, 2002 – potočna mrena<br />
Carassius carassius (Linnaeus, 1758) – karas<br />
Carassius gibelio (Bloch, 1782) – babuška<br />
* Chalcalburnus chalcoides (Gueldenstaedt,1772) – velika pliska<br />
Chondrostoma nasus (Linnaeus, 1758) – podust<br />
Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844) – amur<br />
Cyprinus carpio Linnaeus, 1758 – šaran<br />
Gobio albipinnatus Lukash, 1933 – bjeloperajna krkuša<br />
* Gobio gobio (Linnaeus, 1758) – krkuša<br />
* Gobio kessleri Dybovski, 1862 – keslerova krkuša<br />
* Gobio uranoscopus (Agassiz, 1828) – tankorepa krkuša<br />
* Hypophthalmichthys molitrix (Valenciennes, 1844) – bijeli glavaš<br />
Hypophthalmichthys nobilis (Richardson, 1845) – sivi glavaš<br />
* Leucaspius delineatus (Heckel, 1843) – belica<br />
Leuciscus idus (Linnaeus, 1758) – jez<br />
Leuciscus leuciscus Linnaeus, 1758– klenić<br />
*<br />
Pelecus cultratus (Linnaeus, 1758) – sabljarka<br />
* Phoxinus phoxinus – pijor<br />
Pseudorasbora parva Temminck & Schlegel, 1842 – bezribica<br />
Rhodeus amarus Bloch, 1783 – gavčica<br />
Rutilus pigus (Lacepede, 1803) – plotica<br />
Rutilus rutilus Linnaeus, 1758 – bodorka<br />
Scardinius erythrophthalmus Linnaeus, 1758 – crvenperka<br />
12
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Squalius cephalus Linnaeus, 1758 – klen<br />
* Telestes souffia Risso, 1827 – blistavac<br />
Tinca tinca Linnaeus, 1758 – linjak<br />
Vimba vimba (Linnaeus, 1758) – nosara<br />
por. Cottidae (peševi)<br />
* Cottus gobio Bonaparte, 1839 – peš<br />
por. Siluridae (somovi)<br />
Silurus glanis Linnaeus, 1758 – som<br />
por. Centrarchidae<br />
Lepomis gibbosus Linnaeus, 1758 – sunčanica<br />
* Micropterus salmoides (Lacepede, 1802) – pastrvski grgeč<br />
por. Percidae (grgeči)<br />
Gymnocephalus balonii Holčik & Hensel, 1974 – balonijev balavac<br />
Gymnocephalus cernuus Linnaeus, 1758 – balavac<br />
* Gymnocephalus schraetzer (Linnaeus, 1758) – prugasti balavac<br />
Perca fluviatilis Linnaeus, 1758 – grgeč<br />
Sander lucioperca Linnaeus, 1758 – smuđ<br />
* Sander volgensis (Gmelin, 1788) – smuđ<br />
* Zingel streber (Siebold, 1863) – mali vretenac<br />
* Zingel zingel (Linnaeus, 1766) – veliki vretenac<br />
por. Ameiuridae (somići)<br />
Ameiurus melas Rafinesque, 1820 – crni somić<br />
por. Gobiidae (glavoči)<br />
Neogobius fluviatilis (Pallas, 1814) – riječni glavočić<br />
* Neogobius kessleri (Gunther, 1861) – keslerov glavočić<br />
Proterorhinus marmoratus (Pallas, 1814) – mramorasti glavoč<br />
13
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
3.1.2. Popis vrsta utvrđenih tijekom terenskog istraživanja<br />
Ukupno je uhvaćeno 39 vrsta riba koje su svrstane u 10 porodica.<br />
por. Gadidae (bakalari)<br />
Lota lota (Linnaeus, 1758) – manjić<br />
por. Esocidae (štuke)<br />
Esox lucius (Linnaeus, 1758) – štuka<br />
por. Cobitidae (vijuni)<br />
Cobitis elongatoides Bacescu & Maier, 1969 – vijun<br />
Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758) – čikov<br />
Sabanejewia balcanica (Karaman, 1922) – zlatni vijun<br />
por. Balitoridae<br />
Barbatula barbatula Linnaeus, 1758 – brkica<br />
por. Cyprinidae (šarani)<br />
Abramis bjoerkna (Linnaeus, 1758) – krupatica<br />
Abramis brama Linnaeus, 1758 – deverika<br />
Abramis sapa (Pallas, 1814) – crnooka<br />
Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1782) – dvoprugasta uklija<br />
Alburnus alburnus Linnaeus, 1758 – uklija<br />
Aspius aspius (Linnaeus, 1758) – bolen<br />
Barbus barbus Linnaeus, 1758 – mrena<br />
Carassius carassius (Linnaeus, 1758) – karas<br />
Carassius gibelio (Bloch, 1782) – babuška<br />
Chondrostoma nasus (Linnaeus, 1758) – podust<br />
Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844) – amur<br />
Cyprinus carpio Linnaeus, 1758 – šaran<br />
Gobio albipinnatus Lukash, 1933 – bjeloperajna krkuša<br />
Hypophthalmichthys nobilis (Richardson, 1845) – sivi glavaš<br />
Leuciscus idus (Linnaeus, 1758) – jez<br />
Leuciscus leuciscus Linnaeus, 1758 – klenić<br />
Pseudorasbora parva Temminck & Schlegel, 1842 – bezribica<br />
Rhodeus amarus Bloch, 1783 – gavčica<br />
Rutilus pigus (Lacepede, 1803) – plotica<br />
14
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Rutilus rutilus Linnaeus, 1758 – bodorka<br />
Scardinius erythrophthalmus – crvenperka<br />
Squalius cephalus Linnaeus, 1758 – klen<br />
Tinca tinca Linnaeus, 1758 – linjak<br />
Vimba vimba (Linnaeus, 1758) – nosara<br />
por. Siluridae (somovi)<br />
Silurus glanis Linnaeus, 1758 – som<br />
por. Centrarchidae (sunčanice)<br />
Lepomis gibbosus Linnaeus, 1758 – sunčanica<br />
por. Percidae (grgeči)<br />
Gymnocephalus balonii Holčik & Hensel, 1974 – balonijev balavac<br />
Gymnocephalus cernuus Linnaeus, 1758 – balavac<br />
Perca fluviatilis Linnaeus, 1758 – grgeč<br />
Sander lucioperca Linnaeus, 1758 – smuđ<br />
por. Ameiuridae (somići)<br />
Ameiurus melas Rafinesque, 1820 – crni somić<br />
por. Gobiidae (glavoči)<br />
Neogobius fluviatilis (Pallas, 1814) – riječni glavočić<br />
Proterorhinus marmoratus (Pallas, 1814) – mramorasti glavoč<br />
3.6. Traženje vrste Umbra krameri Walbaum, 1792 – crnka<br />
Crnka u Hrvatskoj ima IUCN status ugrožene vrste (EN). Njezino stanište su močvarna i<br />
poplavna staništa, te preferira stajaće vode gusto zarasle vodenim biljem i gdje je dno<br />
prekriveno debelim slojem organskog mulja. Jedan od ciljeva istraživanja bio je utvrditi<br />
staništa crnke na području rijeke Drave oko Donjeg Miholjca. Nažalost tijekom terenskih<br />
istraživanja nije pronađena niti jedna jedinka crnke. Razlog treba tražiti i u tome da su<br />
istraživanja bila provedena u toplijem dijelu godine kada su mrtvice bile gusto zarasle<br />
vodenim biljem pa je teško uočiti ribe omamljene agregatom za elektroribolov. Također se ni<br />
metoda lova sa vršama nije pokazala uspješnom.<br />
15
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
Staništa koja odgovaraju opisu staništa crnke nalaze se u tablici 8. i smatramo da bi se<br />
trebala detaljno istražiti u narednim istraživanjima.<br />
Tablica 8. Popis postaja s GPS koordinatama<br />
Broj postaje Naziv postaje N E<br />
Postaja 1<br />
Postaja 3<br />
Oteretni kanal<br />
Karašica-Drava<br />
Mrtvica 1<br />
(Šestilovac)<br />
45°45.841'<br />
45°46.880'<br />
18°05.644'<br />
18°07.303'<br />
Postaja 5 Mrtvica 2 (Hagl) 45°46.770' 18°09.551'<br />
Postaja 6<br />
Rukavac 1<br />
(Kveštek)<br />
45°46.480'<br />
18°09.976'<br />
Postaja 13 Mrtvica 5 45°47.072' 18°11.319'<br />
Postaja 14 Mrtvica 6 45°47.085' 18°11.456'<br />
Postaja 17 Mrtvica 7 45°45.637' 18°13.269'<br />
Postaja 20<br />
Rukavac 4<br />
(Suhopolje B)<br />
45°45.385'<br />
18°14.494'<br />
16
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
5. ZAKLJUČAK<br />
Sekcija za ribe, Udruge studenata biologije “BIUS”, izvršila je u razdoblju od 01. travnja<br />
do 31. listopada 2006. godine detaljno istraživanje ihtiofaune rijeke Drave na području<br />
Donjeg Miholjca.<br />
Terenskim istraživanjem obuhvaćeni su svi rukavci i bare na istraživanom području, te su<br />
obuhvaćena sva moguća staništa ugrožene vrste Umbra krameri – crnka. Također su<br />
obuhvaćena staništa u glavnom toku rijeke Drave.<br />
Ukupno je obuhvaćeno 20 postaja na odsječku Drave dužine oko 20 km. Korišteno je više<br />
metodi lova: mreže stajaćice, križni pothvatači, vrške i agregat za elektroribolov.<br />
Prilikom terenskog istraživanja na rijeci Dravi kod Donjeg Miholjca ulovljeno je trideset i<br />
devet vrsta riba iz deset porodica s ukupno 2838 jedinki.<br />
Porodica Cyprinidae (šarani) je daleko najbrojnija. Od ukupno 39 vrsta uhvaćenih prilikom<br />
terenskog istraživanja, porodica Cyprinidae zastupljena je sa 24 vrste (61,54%).<br />
Po broju vrsta slijedi porodica Percidae (grgeči) sa 4 vrste, porodica Cobitidae sa 3,<br />
porodica Gobiidae sa 2, dok su ostale porodice zastupljene sa jednom vrstom (porodice<br />
Gadidae, Esocidae, Balitoridae, Siluridae, Centrarchidae, Ameiuridae).<br />
Ukupna ihtiomasa zabilježena tijekom istraživanja je 253.6 kg.<br />
Najbrojnija vrsta istraživanog područja je bodorka.<br />
Najveći maseni udio ima deverika.<br />
Ostale značajne vrste na istraživanom području su gavčica, grgeč, krupatica i uklija.<br />
17
Udruga studenata biologije BIUS<br />
Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb<br />
www.bius.hr,, e-mail: bius@bius.hr<br />
tel:01/48 77 733<br />
fax: 01/48 26 260<br />
6. LITERATURA<br />
1. Čihar, J. (1991.): Fresheater fish, Aventinum nakladatelstvi, Prague<br />
2. Kosty, T. i sur. (2004) Prostorni plan uređenja Grada Donjeg Miholjca. Urbanistički institut<br />
Hrvatske d.d., Zagreb<br />
3. Krebs, CJ (1999): Ecological Metodology, Second Edition. Benjamin Cummings, Menlo<br />
Park, CA<br />
4. Maitland, P.S. (2000): Guide to Freshwater Fish of Britain and Europe. Hamlyn, London<br />
5. Moyle, P.B., Cech, J.J. Jr. (2004): Fishes – An Introduction to Ichthyology, Fifth Edition.<br />
Pearson, USA<br />
6. Mrakovčić M i sur. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture,<br />
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb<br />
7. Mrakovčić, M., Delić, A., Razlog-Grlica, J., Grlica, I. D. (1997): Mjere za unaprjeđenje<br />
slatkovodnog ribarstva. Ribolovno-gospodarska osnova, Virovitica<br />
8. Mustafić P (2001): Ihtiofauna različitih tipova staništa srednjeg toka rijeke Drave. PMF,<br />
Zagreb<br />
9. Povž M, Sket B (1990): Naše sladkovodne ribe. Založba Mladinska knjiga, Ljubljana<br />
10. Sić M i sur. (1975) Geografija SR Hrvatske, Knjiga III: Istočna Hrvatska. Školska knjiga,<br />
Zagreb<br />
11. Vuković T, Ivanović B (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH,<br />
Sarajevo<br />
18
Change language