MIGRACIJE RIBA
MIGRACIJE RIBA - Ribe Hrvatske
MIGRACIJE RIBA - Ribe Hrvatske
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>MIGRACIJE</strong> <strong>RIBA</strong><br />
Igor Franić
• Migracije su oblik ponašanja riba koje služi razmnožavanju, hranjenju i<br />
prezimljavanju<br />
• Postoje i dnevne migracije<br />
• Migracije se mogu odvijati samo jednom ili više puta u životnom ciklusu ribe<br />
• One mogu biti između slanih i slatkih voda ili samo u slatkim ili i slanim vodama<br />
• Vrste koje ne migriraju, za vrijeme zime se prestaju hraniti i zakapaju z<br />
se u mulj<br />
• Neke vrste riba koje migriraju radi razmnožavanja u Hrvatskoj jesu potočna<br />
pastrva (Salmo(<br />
trutta fario), štuka (Esox lucius), mrena (Barbus barbus), kečiga<br />
(Acipenser<br />
ruthenus),<br />
manjić (Lota lota)
TIPOVI MIGRACIJA<br />
• Diadromne vrste riba migriraju<br />
između u slanih i slatkih voda<br />
• Diadromiju dijelimo na:<br />
• Anadromiju<br />
• Katadromiju<br />
• Amfidromiju<br />
• Anadromne ribe čine 54%,<br />
katadromne 25%, a amfidromne 21%<br />
svih diadromnih riba<br />
• Anadromija = sjeverna hemisfera<br />
• Katadromija =južna hemisfera<br />
• Amfidromija= = obje
• Anadromne vrste: paklare, jesetre,<br />
haringe, lososi, pastrve<br />
• Pacifički losos (Oncorhynchus(<br />
tschawytscha) ) veći i dio života provodi u<br />
moru, a u slatke vode odlazi samo radi<br />
mriještenja<br />
• Prostor kretanja od obala Aljaske do<br />
sjevera Kalifornije<br />
• Prelaze udaljenosti od nekoliko tisuća<br />
kilometara<br />
• Spolno sazrijevaju u moru nakon 1 do<br />
8 godina i vraćaju aju se na vlastito<br />
mrjestilište<br />
te<br />
• Prestaju se hraniti, dobivaju crvenkastu<br />
boju i kukastu izraslinu na kraju usta<br />
• Nakon mriještenja umiru<br />
ANADROMIJA
KATADROMIJA<br />
• Razvoj i većina<br />
života provedena u slatkoj<br />
vodi, a razmnožavanje avanje u moru<br />
• Svih 15 vrsta jegulja porodice Anguillidae<br />
• Američka jegulja ima vjerojatno najveći<br />
geografski raspon; nalazimo ih u brzim,<br />
bistrim vodama, jezerima, rijekama, ali i<br />
slanim muljevitim staništima tima (od Islanda<br />
do Venezuele)<br />
• Razvoj od 4 do 13 god, mrijeste se i<br />
umiru<br />
• Radi mrijesta prelaze i do 5000km
OCEANODROMIJA<br />
• Vrste koje žive i migriraju u slanim vodama, oceanima, morima<br />
• Neke vrste tuna (bluefin(<br />
bluefin) ) prelaze i do 10000km, od Floride do obala Norveške<br />
• Migracijski ciklus nekih tuna u sjeverozapadnom Atlantiku<br />
• Ljeto - područja oko rta Hatteras do Nove Škotske<br />
• Jesen, zima - Meksički ki zaljev<br />
• Proljeće, e, ljeto – povratak u sjevernija područja<br />
• Mrijest – oko Floride, u Sredozemlju i Crnome moru
MEHANIZAM MIGRACIJA<br />
• Ribe posjeduju osjetila kao što su njuh i vid, ali i osjetljivost na magnetska<br />
polja, polarizirano svjetlo, morske struje itd.<br />
• ˝magnetski kompas˝ - osjetilo dokazano kod hrskavičnja<br />
njača, a, jegulja, lososa i<br />
tuna, a služi i orijentaciji pomoću u Zemljinog magnetskog polja<br />
• Polje slabi ako se riba kreće e prema sjeveru ili jugu, a jača a u pravcu istoka i<br />
zapada<br />
• Morski psi detektiraju polja 10 do 100 puta slabija od Zemljinog magnetskog<br />
polja<br />
• Razlike u gustoći, salinitetu, zamućenosti, koncentraciji kisika, boji,<br />
temperaturi i kemijskom sastavu također služe e ribi kao orijentacija<br />
• Osjetilo njuha važno je kod pronalaženja mrjestilišta ta u rijekama i potocima<br />
(kod npr. pacifičkog lososa)<br />
• Poznavanje puta, orijentacija prema magnetskom polju, praćenje razlika u<br />
duljini dana i praćenje kemijskih svojstava pomažu u ribi u orijentaciji
OSMOREGULACIJA<br />
• Stenohaline ribe – koje podnose samo male promijene ionskog sastava u<br />
mediju (gotovo sve slatkovodne ribe)<br />
• Eurihaline ribe – obitavaju u vodama s velikim razlikama u koncentraciji iona<br />
• Slatkovodne koštunja<br />
tunjače: : u hipotoničnom nom mediju<br />
• Prodiranje vode u tijelo kroz škrge i kožu u i gubitak soli kroz škrge<br />
• Pritjecanje vode je kontrolirano aktivnošću u bubrega, urin je slabije<br />
koncentracije<br />
• Koncentraciju NaCl-a a kontroliraju bubrežne cjevčice koje aktivno<br />
apsorbiraju ione Na i Cl<br />
• U mokraći i od 2.5% do 24.5% dušičnih produkata u obliku<br />
kreatina, kreatinina i mokraćne kiseline<br />
• Kroz škrge se izbacuje urea i amonijak
• Morske koštunja<br />
tunjače: : u hipertoničnom nom mediju<br />
• Dehidracija zbog izlaženja vode kroz škrge i kožu<br />
• Stvaraju mokraću u veće e koncentracije od krvi<br />
• Ioni natrija i klora se izlučuju uju preko škržnog epitela, a veći i ioni kao oni<br />
magnezija i sulfata urinom<br />
• Koncentracije soli u izlučenim tekućinama može e biti dvostruko veća a od<br />
one u okolnom moru<br />
• Kružnousta<br />
(Myxinidae):<br />
osmokonformne, , koncentracija iona u njihovim<br />
tijelima je slična okolnom mediju pa potrebe za osmoregulacijom i nema
• Morske hrskavičnja<br />
njače:<br />
• Ne gutaju vodu, već ona<br />
ulazi kroz kožu<br />
• Morski psi stvaraju<br />
mokraćevinu i zadržavaju<br />
avaju<br />
je u krvi kako bi održali<br />
ravnotežu u s povećanom<br />
koncentracijom soli u<br />
okolišu u (fiziološka<br />
uremija)<br />
• odvija se u dijelu bubrega<br />
gdje se reapsorbira<br />
mokraćevina iz mokraće<br />
• Velika koncentracija<br />
mokraćevine u krvi<br />
omogućuje uje ulazak vode u<br />
tijelo<br />
• Višak iona Na i Cl se<br />
izlučuje uje pomoću u rektalne<br />
žlijezde koja stvara<br />
otopinu veće<br />
koncentracije NaCl-a a od<br />
okolne vode
• Brane stvaraju velike probleme<br />
migratornim vrstama riba<br />
• Dolazi do izmjena riječnih tokova<br />
• Grade se riječni putovi kroz brane koji<br />
često nisu učinkovitiu<br />
• Prirodne i umjetne prepreke dovode do<br />
smanjenja populacija, pa čak i do<br />
nestanka određenih enih vrsta riba
Change language