Vnuk - Kucni lijecnik

mrežnicu. Ako se ta arterija zatvori krvnim ugruškom ili nekim drugim
stranim tijelom kao mjehurićem zraka, kapljicama masti, nakupinama
stanica, tada stanice mrežnice ostanu bez kisika i sljepoća može nastati
trenutačno.
Naglu sljepoću, obično za nekoliko minuta, može izazvati naglo povišenje
tlaka unutar oka, tj. akutni glaukom.
Nagao gubitak vida može istovremeno zahvatiti oba oka. No, to se
osim povreda ne zbiva u jednom trenutku, nego se razvija postepenije
kroz više minuta pa i sati. To mogu biti gnojne upale dubljih dijelova
oka ili upala najosjetljivijega dijela - mrežnice (retinitis).
Nagao gubitak vida na jednom oku, mnogo češće na oba, može nastati
i uz potpuno zdrave oči. Takva sljepoća nastaje »na živčanoj bazi« i
javlja se prilikom histeričnoga napadaja. Nakon sukoba ili jakoga uzrujavanja
može nastati potpuna sljepoća praćena drugim znakovima histerije:
grčenjem tijela, krikovima, klijenutima ruku i nogu, gubitkom sluha.
Sljepoća je najčešće potpuna. Traje obično kratko, nekoliko sati do
nekoliko dana; u rijetkim slučajevima mjesecima pa i godinama; histerična
sljepoća može se javiti u djece.
Danas je najčešći uzrok sljepoće dugotrajan, kroničan, rjeđe akutan
glaukom.
Sljepoća često nastaje kao posljedica otrovanja špiritom ili drvenom
žestom (metilni alkohol ili metanol); teža otrovanja redovito dovode do
sljepoće.
Može nastati zbog bolesti mozga: tumora, krvarenja u mozgu; takva
oštećenja mozga nastaju kod nekih zaraznih bolesti: šarlaha, difterije,
upale pluća, dizenterije.
Oslijepiti se može i zbog bolesti bubrega. Kada bubrezi prestaju raditi,
u tijelu se nakupljaju otpadne tvari koje organizam ne može odstraniti.
Takvo bolesno stanje naziva se uremija.
Sljepoća pri zdravim očima ne mora biti samo na histeričnoj osnovi.
Postoji tzv. duševna sljepoća, koja nastaje onda kada su oštećeni oni dijelovi
mozga koji su odgovorni za vid. Duševna sljepoća nastaje kada je
oštećen vidni centar u zatiljnom dijelu mozga (optička agnozija). Takva
osoba ima zdrave oči, može vidjeti predmet, ali ga ne prepoznaje i ne
zna njegovo značenje. Poremećaj vida može biti i takav da se mogu shvatiti
pojedinosti, ali se ne mogu povezati u razumljivu, logičnu cjelinu.
Sljepoća noću
Noćna sljepoća (hemeralopija) u narodu se naziva »kokošje sljepilo«
; vid je jako smanjen, a može i potpuno nestati; danju, kada ima dovoljno
svjetla, vid je normalan.