nis - Magazin Start

MIRSAD SALIHOVIĆ 

Imam sve 

al’ nisam sretan 

30.06.2009. godina XII broj 275 cijena 3 KM 

KEMAL KOZARIĆ 

BiH ne može 

bankrotirati 

ALBAN UKAJ 

Roditeljska radost 

u prašnjavoj ladici 

KONAČNO 

PRAVNA 

DRŽAVA 

(nepravomoćno) 

ĐUBRENJE ATMOSFERE SVE O ŠLJIVOVICI SARAJEVSKI ATENTAT IRAN IZBORI PSI I BOSANCI BiH TURISTIČKA MEKA

PRIMIJE]ENOST reklamne kampanje 

pove}ava se sa 49% na 71% ako se, uz TV, 

koriste i PRINTANI OGLASI 

...Iako pos toji mi{ ljenje da te levizija ima mnogo ve }i do seg od prin tantih me dija u sta rosnoj sku pini od 18 

do 49 go dina ko ja je ogla {iva~ima na jinteresantnija, do seg prin tanih me dija pri bli`no je is ti, a no vine su 

op}enito me dij u ko ji gra |ani ima ju naj vi{e po vjerenja. Do kazano je i da se obja vljivanjem ogla sa u vi {e 

medija, zna ~ajno po ve}ava nje gova pri mije}enost i uti caj na na mjeru ku pnje, istovremeno ogla {avanje u 

printanom mediju si gurno }e mnogo na praviti za ugled i sta tus ogla {iva~a... (Izvor: Cebuco) 

UDRU@ENJE IZDAVAÂ DNEVNIH NOVINA I MAGAZINA BOSNE I HERCEGOVINE

52 Turizam 

SLJEDEĆI 

START 

IZLAZI 

14.07.09. 

14 

18 

22 

24 

27 

32 

37 

Interview 

Oleg Čavka 

Javna riječ 

Logoraši iz RS-a u lovu na federalne ratne novinare 

Pravna čuda BiH 

Ustav države krši sam sebe 

Dr. Kemal Kozarić, Centralna banka BiH 

BiH ne može bankrotirati 

„Nova“ Vlada Federacije BiH 

Kockari na titaniku 

Iran: Sukob konzervativaca 

Revolucija je još uvijek gladna 

Zaštita i dobrobit životinja na bh. način 

Organizirani pokolj mora prestati 

54 

46 

42 

58 

64 

66 

70 

74 

78 

SADR#AJ 

30.06.2009. 

Sjećanje na atentat u Sarajevu, 95. put 

Pucaj, bre, kakav si ti to Srbin 

33 pitanja 

Natali Dizdar 

Priča o šljivovici 

Za lijeka i bandaka 

Alban Ukaj, glumac 

Roditeljska radost u 

prašnjavoj ladici 

Ferida Duraković 

Second hand (i) starci 

Britanski doktor medicine 

Imad Hassan 

Charles Darwin 

je umro kao musliman 

Južna Afrika, 

godinu dana prije SP u nogometu 

Prvenstvo velike nade, straha i zebnje 

Valerijan ŽUJO - Feljton (4) 

Bjelave 

Ulica 

Mrtvačka glava i krst časni 

3

PRVA PRIÂ 

Muhamed Ali Gaši Ademira Lelović 

Tasim Kučević Naser Orić 

STIGLA 

pravna država?! 

Čini se da je Muhamed Čengić, biv- biv- tuđih stvari, bespravne gradnje, pra- pra- dant odbrane Srebrenice i poslije- poslije- kaznu u iznosu od 20.000 KM, te 

ši političar, imao proročanske vizije nja novca, kamatarenja,... ratni kontroverzni stanovnik ove mu je oduzeta imovinska korist pri- 

kada je jednom davno uskliknuo: od Taj pozitivni šok u javnosti uvećan države. Sud ga je oslobodio optužbavljena krivičnim djelom u iznosu 

ponedjeljka pravna država! Kakve li je još jednom mjerom što ju je sud be za iznudu, ali ga je maksimalno od 286.440 KM. 

sreće, dočeka on i taj trenutak, i to potegnuo - oduzimanjem imovine. kaznio za posjedovanje oružja i ek- E, sada ova priča, što u današnjoj 

živ i zdrav. A i mi s njim. Muhamed Ali Gaši ne samo da će 20 sploziva. Naser Orić dobio je dvije i poslijeratnoj Bosni i Hercegovini 

Ako ćemo pošteno, pravna država, godina upoznavati novu raju, nego godine zatvora. 

izgleda baš kao bajka braće Grim, 

ili barem pravni entitet, počela je ra- će ostati i bez dva poslovna prosto- Dva dana poslije (petak 25.juni), ima i drugu stranu, kojoj je suština 

diti u ponedjeljak, 21. juna ove gora veličine oko 40 metara kvadrat- još jedan grubijan i makro, Tasim bojazan. Sve presude, izuzme li se 

dine. Tog dana pala je dugoiščekivanih, stana u Titovoj ulici u centru Kučević pokajnički se držao pred Kučevićeva za svodništvo, su neprana 

presuda za ubistvo maloljetnog Sarajeva, kao i podrumskog prostora sudijama Općinskog suda u Sarajevomoćne. Zato je, zahvaljujući ra- 

Denisa Mrnjavca. Kantonalni sud od 124 kvadratna metra. I još nešto: vu. Ipak, kajanje mu nije pomoglo. nijim slučajevima, bojazan javnosti 

u Sarajevu osudio je Ademira Lelo- Gaši će oštećenima morati isplatiti Sudije su rekle svoje: dvije godine i opravdana, jer bi se ova divna priča 

vića na 15, a Berina Talića na četi- punih 406.416, 62 KM! četiri mjeseca zbog kaznenog djela o pravnoj državi nakon žalbi obrari 

godine zatvora zbog pomaganja u Kada je sud bio tako velikodušan i nasilničkog ponašanja. Podsjećanja ne mogla rasprsnuti kao mjerhurić 

ubistvu. Nermin Sikirić je za ovo hrabar, javnost se nada i da će se i radi, Kučević je 21. aprila ove godi- od sapunice. 

ubistvo ranije osuđen na 10 godi- ljudi iz politike, ako ništa, braniti ne u krugu pravosudnih instituci- A ako se to ne desi, a nadamo se da 

na zatvora, što je maksimalna kazna pred sudom i nakon presude vratija Bosne i Hercegovine brutalnim neće, pravnu državu čekaju pune ruke 

propisana za maloljetnike. ti ono što su stekli na, blago reče- udarcem, pesnicom u lice, oborio posla. Mnogo je još neriješenih uboj- 

Sljedećeg dana, država je ponovo no, nelegalan način. Eto, slučajno na tlo Safiju Mahmutović nanijestava, koja su izazvala ogromnu pa- 

pokazala svoju moć. Opet je Kan- nam pada na um bivši premijer F viši još lakše tjelesne povrede. Ovo žnju javnosti; Nedžad Ugljen, Jozo 

tonalni sud izdavao karte za put iza BiH Nedžad Branković, koji je sa je neuobičajeno visoka kazna za ovo Leutar, Ramiz Delalić Ćelo,... 

zatvorskih rešetaka. Prva glava zlo- ostavkom odnio i svu imovinu za kazneno djelo, kazao je sudija pri I, naravno, treba raščistiti još jedčinačke 

grupe, kako je sud utvrdio, koju se tvrdilo i tvrdi da je uzeta izricanju kazne, ali je izrečena jer se nu stvar: Za sada, makar i nepra- 

Muhamed Ali Gaši poslat je na ro- mimo zakona. 

Kučević svojim postupkom narugao vomoćno, funkcioniše pola države 

biju dugu 20 godina. Njegove kolege Ali, da se vratimo stvarnim deša- pravosudnome sistemu ove zemlje, a i to onaj dio što se Federacijom zo- 

dobile su nešto manje kazne: Mirso vanjima. Još se nije stišala pozitiv- njegovo je ponašanje izazvalo veliko ve. Istok, koji za sebe tvrdi da je bo- 

Krasnić, osuđen je na šest, Sinan na bura zbog spomenutih suđenja, uznemirenje javnosti. Tasim Kučelji dio, pravi se da je bezgrešan i pod 

Ljuca i Engin Proho na po dvije, a u srijedu (23.juna) bilo je zakavić ranije je pred Sudom BiH osu- tepih trpa slučajeve poput nikada ra- 

Muharem Čaušević na godinu, a zano novo pred Općinskim sudom đen na dvanaest godina zatvora za zjašnjenih ubistava: Ljubiše Savića 

Aziz Gaši na tri godine i pet mjeseci u Sarajevu. Opet je javnost s ne- krivično djelo organizirani krimi- Mauzera, Srđana Kneževića, Želj- 

zatvorske kazne. Njima je sud utvrstrpljenjem osluškivala puls pravnal, u vezi s krivičnim djelom trka Markovića, Riste Jugovića, Radio 

da su činili krivična djela iznune države. Na optuženičkoj klupi govina ljudima, te za krivično djetomira Spajića, Milana Vukelića, 

de, ugrožavnja sigurnosti, oštećenja sjedio je Naser Orić, ratni komanlo pranje novca. Dobio je i novčanu Borisa Govedarice,... � 

5

w w w.startbih.info 

NOVINA GODINE U BiH 2002 

Magazin START BiH je dobitnik 

AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003 

I Z D A V A Č 

NIK Denameda d.o.o. 

M. Šnajdera 5 

R E D A K C I J A 

La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo 

T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212 

F. +387 33 215 321 

www.startbih.info 

redakcija@startbih.info 

D I R E K T O R I G L A V N I U R E D N I K 

Dario Novalić 

novalich@bih.net.ba 

I Z V R Š N I U R E D N I K 

Jasmin Maričić 

jasmin@startbih.info 

R E D A K C I J A 

Rubina Čengić, Jasmin Maričić, Midhat Dedić, Dario Novalić, 

Nihad Sijerčić, Ekrem Tinjak, Mevlida Novalić (Žena BiH), 

Berina Pekmezović, Murisa Dučanović, 

S T A L N A S A R A D N J A 

Dragutin Hedl (Osijek), Miljenko Jergović (Zagreb), Petar 

Luković (Beograd), Saša Rukavina, Goran Todorović, Samir 

Šestan, Tim Clancy, Bakir Hadžiomerović, Muhamed Jusić, 

Dario Mehmedović, Ferida Duraković 

R E D A K T O R 

Žana Vukmirović 

F O T O G R A F I J A 

Haris Čalkić , Dejan Vekić, Amer Kuhinja 

D T P 

Dražen Musa 

D E S I G N 

ninAdesign (Aleksandra Nina Knežević) 

W E B D E S I G N 

Dženan Buzađić 

D I R E K T O R M A R K E T I N G A 

Mevlida Novalić 

start.reklame@gmail.com 

T. +387 33 204 060 

S E K R E T A R R E D A K C I J E 

Enisa Mukić, Miroslav Kušević 

D I S T R I B U C I J A I P R O D A J A 

Mevludin Mekić 

Š T A M P A 

UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac 

ŽIRORAČUNI 

140-101-00000447-50 /Volksbank BH d.d./ 

1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./ 

3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/ 

6 

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini 

Magazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba 

Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH 

info@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271 

Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka organizacija 

za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC. 

USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST 

Sav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu 

je izdavača. 

PIŠE: Rubina Čengić 

rubina@startbih.info 

sa većim primanjima više, a onima 

sa manjim manje. Kada ga novinari 

pitaju šta to znači, on od 

Sreća da je novi premijer njih traži da ne mute vodu! Imao 

FBiH Mustafa Mujezino- je i neki recept o volu, šnicli i 

vić neki dan morao prepješačiti krompiruši za večeru i valjda mu 

200 metara. Naime, u tih dvjesto je zbog tog jela trebala ova čista 

metara njega je, kaže, presrelo pet voda. 

ljudi i već dvoje od njih je zatra- Da dolaze teška vremena 

žilo neku protekciju. Tako je on najavljuju i SDP-ovci, po- 

shvatio koliko je to rasprostranjeznati kao ateisti, koji su zbog imena 

pojava i odmah je odlučio da novanja zazvali božiju pomoć. (U 

kazni sve one koji se tražeći pro- kuloarima se šuška da već sada žatekciju 

pozovu na njega, ali i one le za Nedžadom Brankovićem kog 

koji naprave protekciju. Tako je su nemilosrdno kritikovali, al’ 

u FBiH ukinuta protekcija. Brankovića baš briga za to jer trač 

Inače, još nije sasvim ja- kaže da je dobio novi posao u nesno 

šta će Mujezinović rakoj slovenačkoj kompaniji u koditi 

u Vladi FBiH jer u Parlamenjoj ima vlasnički udjel od 15 potu 

FBiH nije do kraja pročitao sto koji je, sve po zakonu, kupio 

svoj ekspoze - niko ga nije slušao, kada je prodao udjel u preduzeću 

pa je on tu radnju prekinuo na- za upavljanje fondom koji posjepola. 

Kaže: vidi da nema interesoduje nekoliko procenata BH Tevanja! 

Al’ ko će ga slušati kad je lekoma i drugih atraktivnih 

predsjednica FBiH Borjana Kri- preduzeća.) 

što, čitajući svoju odluku o ime- Zbog zbunjenosti novog 

novanju Mujezinovića za premje- premijera ni socijalne kara, 

jasno rekla da Vlada FBiH neće tegorije ne znaju šta će dalje. Ne- 

biti u stanju da ispuni svoje obaki dan su izašli pred zgradu Vlaveze. 

Taj njen stav nimalo ne čude FBiH (odnosno SDP-a) i 

di jer Mujezinović djeluje prilič- pjesmom tražili svoja prava, a kano 

zbunjeno. Prvo je bio protiv da su krenuli silom, pokaže se da 

aranžmana sa MMF-om, pa onim je Vlada priredila zabavu izneda 

za aranžman. Potom je rekao nađenja: iza zatvorenh vrata je bio 

da socijalnim kategorijama neće kordon policije sa pancirima i šlje- 

smanjivati davanja, ali da će biti movima. No, Vlada je znala da joj 

redukcija, te da neće biti smanje- to nije garancija jer i policiji dunja 

pojedinačnih davanja, ali da guje plate, pa je požurila da raz- 

će ukupni iznos za te namjene biljućene demonstrante umiri obeti 

smanjen za 10 posto, no onima ćanjem da je MMF odustao od 

Petnaestodnevnik 

Bože p 

nam B 

Ko je sve i zašto zbunjen, ko po Tuzli žene šamara i da li PRUD skraćenica 

? – Momčilo s drugog svijeta 

svojih zahtjeva za smanjenje socijalnih 

davanja. No kako se za samo 

par dana pokazalo da to nije 

bila istina, prevareni sada smišljaju 

nove mjere. Ako se opet odluče 

za piknik u Alipašinoj ulici, biće 

zanimljivo vidjeti šta će se desiti 

jer policija poručuje da ovaj put 

neće štiti zgradu. 

I svi koji dobivaju platu iz 

budžeta FBiH, a takvih je 

oko 8.000, su odlučili da 15 dana 

štrajkuju po dva sata dnevno i 

to zbog najava da će im biti uzeto 

10 posto od njihovih primanja. 

Zadivljujuća je odlučnost ovih 

ljudi koji su jedini među 400.000 

zaposlenih u FBiH sa sigurnim 

poslom, platom, regresom, toplim 

obrokom... 

Visoki predstavnik Valentin 

Incko je stavio van snage 

antidejtonske zaključke Narodne 

Skupštine RS protiv prenosa 

ovlasti sa RS na državu. Zastupnici 

SNSD-a u Parlamentu BiH su 

odmah potom, u Sarajevu, u zgradi 

državnog Parlamenta i za državnu 

platu, sazvali pres i rekli da 

su ti zaključci svakako bili njihova 

ideja i da će se oni nastaviti ponašati 

u skladu s njima, odnosno 

da će nastaviti rušiti državu. (Nakon 

ovog je i Incko bio zbunjen, 

pa je svašta obećao: zatvaranje 

OHR-a u oktobru, kanal na hrvatskom 

jeziku u BHRT-u, al nije 

ni njemu lako jer su mu za vratom 

i Solana i Šuvalov, a Barak 

Obama ganje muhe u letu.) 

www.startbih.info

pomozi, vrati 

RANKOVIĆA! 

A dok je Dodik na međunarodnom planu 

štitio interese RS, na unutrašnjem 

planu je to radio Savez logoraša RS sa Branimirom 

Dukićem na čelu. Upućeni za Dukića tvrde 

da logora nije ni vidio (navodno je imao posebnu 

isklaznicu za prelazak između Srba i 

Bošnjaka u Hrasnici kod Sarajeva i bio je jedan 

od osnivača Srpskog građanskog pokreta, sa Vladimirom 

Srebrovom), ali to njemu ne smeta da 

novinare iz FBiH optužuje da su podsticali napade 

na Srbe tokom rata. Ostaje nejasno samo 

kako je on to sve čuo ili vidio u logoru ako ni 

oni van logora to nisu mogli jer nije bilo 

struje? 

Još uvijek je mnogo nedodirljivih poput 

tuzlanskog SDP-ovca, doktora Refika 

Ahmedinovića koji šamara žene po Tuzli. Može 

mu se jer njegov predsjednik Zlatko Lagumdžija, 

umjesto da se zabavi vlastitim pragom, 

ulazi u nepotrebne neodmjerene polemike (Muhameda 

Filipovića naziva ontološkim lažovom 

No, dok su SNSD-ovci prkosili u Sara- Sara- hić njegov najbolji sagovornik i da je on najvi- i slično). Ako proteklih mjeseci nije uradio ninijevu, a Milorad Dodik iz Banjaluke priše doprinio jačanju RS. Tihić se naljutio i razbio šta drugo, nije trebao ni ovo. 

jetio i vrijeđao koga je stigao tvrdeći da je neka- prudsku trojku, čak i prije nego su svi zvanič- Srebreničanke se spremaju 11. jula sada, 

prije nego je odrastao, i sam mislio da treba nici međunarodne zajednice u BiH shvatili da hraniti oko 500 ubijenih 1995. godine. 

biti mormalan, Boris Tadić je iz Srbije, sasvim riječ PRUD nije skraćenica. Osim tog razbija- U isto vrijeme Momčilo Krajišnik je iz Haga do- 

iznenada i nenajavljen, došao u Banjaluku. Tanja, Tihić je stajao skrštenih ruku i pozivao mešao na Pale da posjeti svoju majku. Pustili ga isti 

mo se iza zatvorenih vrata sreo sa predstavniciđunarodnu zajednicu da umiri Dodika, pa osta- oni koji kriju dokaze da su institucije Srbije poma 

složnih srpskih stranaka, pa je poslije tog saje nejasno da li je zaista moguće da Bošnjaci u činile ratni zločin u BiH. Televizije pokazuju da 

stanka Dodik saopštio da je ovo zadnji put da svim institucijama vlasti nemaju nikakav me- se u Palama iskupio komšiluk, a Krajišnikov brat 

OHR poništava neku odluku vlasti u RS. Valjda hanizam da zaustave Dodika ako on već tako kaže da je Momčilo došao prvi put nakon deset go- 

je time i sebe htio utješiti, a za taj znak razumno- dugo i uporno kroz te iste iste institucije zaudina i k’o sa drugog svijeta... Šta bi srebreničke 

sti ga je nagradio i ministar vanjskih poslova Srstavlja BiH. 

majke, sestre i žene dale da mogu vidjeti svoje 

bije Vuk Jeremić rekavši da je način na koji je re- Dragan Čović kaže da se on nikada ne sinove, braću i muževe... 

agovala RS, uz punu podršku Srbije, doprineo bi naljutio zbog nečeg što je neko rekao U međuvremenu su umrli Majkl 

stabilizaciji prilika. 

(Ovim je Tihiću poručio da je maza, a čelnici- Džeksom, Fara Foset, Olja 

A ovih dana se svi pitaju šta Dodik zama hrvatskih stranaka koje su odlučile da on ne- Ivanjicki. � 

pravo hoće: da ga smijene pa da bježi, ma pravo da kroz prudske razgovore sam zastu- 

da osnuje samostalnu državu RS, da se pripopa interese Hrvata u BiH, da ga baš briga za 

ji Srbiji i da postane prvi kod svih Srba u svi- njih.) E zbog te bezosjećajnosti mu je propao 

jetu ili...? Ali izgleda da ni on baš najbolje ne sastanak proširene prudske trojke koji je želio 

zna i djeluje zbunjeno – konačno je nekom udi- organizovati u Mostaru. Sve se vraća, sve se 

jelio kompliment. Rekao je da je Sulejman Ti- plaća! 

7

8 

I N F O 

FBiH nema para za 

herceptin i glivek 

Sarajevski onkolog Semir Bešlija je 

podnio ostavku na članstvo u komisiji 

koja određuje prioritete među bolesnicama 

koje čekaju herceptin, inteligentni 

lijek koji smrtnost od raka 

dojke umanjuje za 50 posto, jer je trenutno 

u FBiH na listi čekanja za ovaj 

lijek 87 žena. Iz istog razloga udruženje 

Renesansa za 4. juli najavljuje okupljanje 

građana koji bi trebali potpisati peticiju sa zahtjevom za hitno 

ukidanje liste čekanja za herceptin, ali i za glivek, lijek za oboljele 

od leukemije za koji također postoji lista čekanja. 

- Smatram da ja nemam ni etičkog ni moralnog prava da određujem 

ko će dobiti lijek i to na osnovu parametara koji i ne postoje. 

Također smatram da je sramotno da BiH, zemlja u srcu Evrope, 

ima listu čekanja za lijek koji za 50 posto smanjuje smrtnost 

oboljelih žena – kaže Bešlija koji je inače šef Odjela za onkologiju 

u Kliničko-univerzitetskom centru u Sarajevu i u komisiji je bio jedan 

od predstavnika struke. 

Ovakva lista čekanja u RS-u ne postoji, a u Hrvatskoj je lijek odnedavno 

dostupan i za žene u ranoj fazi bolesti. No odgovorni u FBiH 

kažu da nema para, čak najavljuju i teže stanje. 

- Herceptin se kao i svi drugi skupi lijekovi poput citostatika finansira 

iz Fonda solidarnosti FBiH u koji ide devet posto od svih 

sredstava prikupljenih po osnovu zdravstevnog osiguranja, ali i 

isto toliko novca iz budžeta FBiH, no FBiH nikada nije u cjelosti 

ispunila te obaveze prema Fondu. S druge strane, Fond plaća 

ogromne iznose za PDV za lijekove i to dodatno opterećuje ovu 

instituciju, a liječenje herceptinom za jednu ženu košta 70.000 

KM – pojašnjavaju u Fondu. 

Nezvanično saznajemo da je među 87 žena koje čekaju lijek i rođaka 

ministra energetike u Vladi FBiH Vahida Heće i da je na komisiju 

vršen protisak da ona dobije lijek preko reda, ali ljekari u komisiji 

to nisu prihvatili. 

I SDA i SDU BiH uglas tvrde: 

Tokićevci su došli kod nas! 

Iz SDA tvrde da im je pristupilo oko 

2.000 bivših članova SDU 2002 iz 

Srebrenice, Olova i Sarajeva, a među 

njima i Vidosava Nikolić iz Srebrenice, 

inače vijećnica u Opštinskom vijeću 

Srebrenice i Martin Tais iz Sarajeva. 

U SDU BiH, pak, tvrde da SDU 2002 

nije ni imala 2.000 članova i da je to mnogo više od ukupnog broja 

glasova koje su osvojili na lokalnim izborima, te da su u njihove redove 

pristupili svi iz SDU 2002 koji su u Tuzlanskom kantonu ušli u općinska 

vijeća: tri vijećnika iz Živinica i po dva iz Kalesije i Kladnja. 

Podsjećanja radi, predsjednik SDU 2002 je bio Sejfudin Tokić. Ova 

stranka je zbog potpunog izbornog poraza bila prisiljena da prestane 

sa radom. Otežavajuća okolnost za njih je to što je SIPA provela istragu 

protiv Tokića i utvrdila da je on, dok je bio predsjednik stranke, 

prisvojio oko 80.000 KM i državu BiH oštetio za oko 23.000 KM. 

Ovaj izvještaj je SIPA proslijedila Tužilaštvu Kantona Sarajevo. 

499. Ajvatovica: Promocija 

„Pjesama divljih ptica“ dr. Karića 

U Pruscu i susjednim gradovima 

je u periodu od 15. do 28. 

juna održana 499. vjersko-kulturna 

manifestacija Dani Ajvatovice 

2009. Iako opća finansijska 

oskudica nije zaobišla ni ovogodišnju 

organizaciju najvećeg skupa 

muslimana u Evropi, to se nije 

moglo primijetiti po raznolikosti ponuđenih sadržaja, niti kvaliteti 

organizacije. S obzirom da su u malim gradovima srednje Bosne u 

kojima se odvijaju aktivnosti Ajvatovice ozbiljne kulturne aktivnosti 

prava rijetkost, dvije sedmice Ajvatovice dođu za mnoge njihove 

građane kao možda i jedina prilika da pogledaju kakvu dobru predstavu, 

prisustvuju koncertu Sarajevske filharmonije ili budu svjedoci 

promocije neke od novijih knjiga, aktivnosti rezervisanih samo 

za sarajevsku kulturnu elitu. 

Pored već ustaljenih sadržaja kao što su XI internacionalni karate 

kup Dani Ajvatovice 2008 i IX internacionalna smotra folklora u 

Bugojnu, Turnir u košarci Street Ball u Donjem Vakufu i Biciklistički 

kup Ajvatovica 2009 u Travniku, po prvi put se čula ideja o 

brendiranju Prusca. O ovoj ideji su u Pruscu govorili prof. dr. Božo 

Skoko i direktor Agencije CMC Nazif Hasanbegović, a uvodničar 

je bio Dževdet Šošić. Također, iz mnoštva drugih kulturnih, 

naučnih i vjerskih aktivnosti vrijedi izdvojiti promociju romana prvijenca 

prof. dr. Enesa Karića Pjesme divljih ptica. O romanu su u 

Domu kulture u Pruscu govorili prof. dr. Hilmo Neimarlija, književnik 

Hadžem Hajdarević i mr. Nusret Čančar. 

S obzirom da je iduća Ajvatovica 500. po redu, muftija travnički 

Nusret ef. Abdibegović, inače čovjek bez čijeg entuzijazma i zalaganja 

ova manifestacija ne bi dobila karakter koji već sada ima, najavio 

je da se od iduće godine mogu očekivati i inovacije kako bi se 

čitava manifestacija osvježila i kako bi i dalje nastavila promovisati 

vrijednosti koje je naučavao i njen utemeljitelj Ajvaz Dedo. 

Pro{lo 

je 

ve} 

5032dana... 

www.startbih.info

Ekstremno: 

Hidrospeedom niz 

Neretvu 

Udruženje Kanjon Rakitnice, u saradnji sa Bukovicaraftom 

i Red Bulom, 4. jula ove godine održat 

će atraktivnu prezentaciju linije opreme za Riverboardnig. 

Ujedno je to i prezentacija novog sporta 

na vodi, a u cilju promocije i razvoja turizma, 

kao i aktivnosti u prirodi. 

Tokom prezentacije, posjetioci i gosti imat će priliku 

da se okušaju na dvije vrste hidrospeeda. Jedan 

je za rekreativno spuštanje niz slapove rijeke 

Neretve, a drugi za ekstremne situacije na dijelovima 

Neretve koji do sada nisu bili ili su bili rijetko 

posjećivani. 

Linija opreme koja će biti predstavljena je najkvalitetnija 

i najsigurnija oprema na svijetu. Posebno 

se izdvaja hidrospeed za ekstremno spuštanje 

i bordanje na vodi. 

Ova promocija je reprezentativna utoliko što 

obuhvata cijelu jugoistočnu Evropu, a rijeka Neretva 

ima privilegiju da bude domaćin ovom nesvakidašnjem 

događaju. Poseban kuriorzitet je 

što naša zemlja ima priliku da u ovoj grani sporta 

organizuje i takmičenja te okuplja zaljubljenike 

sportova na vodi, kao i razvoja turističke ponude 

na našim rijekama. 

Valter (o)branio 

Skenderiju 

I N F O 

Svaki vakat ima svoga Valtera bio je naziv nedavno 

održanog Okruglog stola u ledenoj dvorani 

centra Skenderija. Nevolja je navela organizatore 

iz Udrženja Rin family da se pozabave okruglim, 

a ne švedskim stolom. Rin familiy je udruženje 

koje okuplja raznorodne sportske klubove za djecu 

i ima oko 2.000 članova. 

(Ne)pravna država, kruta i nesenzibilna, zaprijetila 

je svoj djeci i Rinovcima da će seliti iz ledene 

dvorane jer nemaju 150.000 KM da plate režijske 

troškove za ovu godinu. 

Na sreću, za okruglim stolom su se našli: savjetnica 

premijera Kantona Sarajevo Dijana Simanić, 

ministar privrede KS Edib Šarić, savjetnik 

za mlade predsjednika kantonalne Skupštine Damir 

Abdulkerim Mirković, Ćamil Osmanagić 

iz Naše stranke, Fikret Musić iz SDP-a i Abdulharis 

Šeta iz SDA. Nije, iako je bio pozvan, bilo 

Samira Silajdžića iz SBIH. 

Uglavnom, prisutni su obećali pred novinarima 

i roditeljima djece, da će sistemski riješiti problem 

i sarajevsku mladost ostaviti da trenira u 

Skenderiji. 

Zlatni BAM: Tri nagrade za Raiffeisen 

Iako je doba recesije, magazin Banke u BIH je organizovao 

tradicionalnu dodjelu nagrada Zlatni BAM. 

Zbog poslovanja u prošloj godini nagradom se okitila 

Raiffeisen banka d.d. zbog najveće aktive koja je iznosila 

4,29 milijardi KM. FIMA banka d.d. dobila je nagradu 

zbog najveće stope rasta depozita i to za fascinantnih 

153 posto. Bobar banka d.d. je Zlatni BAM je dobila 

kao domaća banka sa najboljom aktivom 187,1 miliona 

KM, a Zlatni BAM dobile su i Privredna banka 

Sarajevo i NLB Razvojna banka a.d. 

Za doprinos očuvanju stabilnosti bankarskog sektora 

u prošloj i ovoj godini Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, dobio je specijalno priznanje 

Zlatni BAM. 

Prema riječima jednog od organizatora ovog događaja Mirsada Pehilja, manifestacija, ali i banke, su pokazale 

da se može uspješno poslovati i u ozračju recesije. 

INFO 

Ibrahim Jusufranić, bivši direktor 

GRAS-a, ni nakon žalbe 

kantonalnom sudu Sarajevo 

na prvostepenu odluku Općinskog 

suda Sarajevo, nije dobio ono što 

je tražio: Od magazina Start BiH 

10.000 KM za klevetu 

i duševnu bol. 

Umjesto toga, Jusufranić 

će, platiti 

troškove suđenja. 

Nakon završetka 

procesa dokapitalizacije od 

strane turske nacionalne aviokompanije, 

BH Airlines širi 

mrežu destinacija na koje leti. 

Tako je, između ostalog, dobio 

pravo za uspostavu aviosaobraćaja 

između BiH, Crne Gore i Makedonije. 

Na liniji Sarajevo - Podgorica 

- Skopje naši avioni letjet 

će tri puta 

sedmično. 

Promotivni 

let s 

novinarima 

iz tri države obavljen je karjem 

juna. 

Prosječna mjesečna isplaćena 

neto plaća po zaposlenom 

u pravnim subjektima u BiH za 

april 2009. iznosila je 794 KM, što pokazuje 

nominalni pad za 0,6 posto u 

odnosu na decembar prošle godine. 

Prema podacima Agencije za statistiku 

BiH, prosječna mjesečna isplaćena 

neto plaća za april ove godine u odnosu 

na isti mjesec lani nominalno je viša 

za 7,4 posto. Prosječna mjesečna bruto 

plaća po zaposlenom u pravnim subjektima 

u BiH za april 2009. iznosila 

je 1.210 KM, što pokazuje nominalni 

rast za 2,3 posto u odnosu na decembar 

lani. Prosječna mjesečna bruto 

plaća za april ove godine u odnosu 

na isti mjesec prošle godine nominalno 

je viša za 10,5 posto. 

Kineska firma Industrijske 

mašine Sičuan Tangzong neće 

kupiti američki brand Hamer 

(vojno vozilo koje proizvodi General 

Motors) iz ekoloških razloga jer 

nije u skladu sa kineskim planovina 

za smanjenje zagađenja. GM 

je ovom prodajom trebao zaraditi 

oko 100 miliona dolara. 

9

10 

I N F O 

Mostar: Milioni za obnovu stanova otišli 

za poslovne prostore i nadziđivanje 

Dio od 12 miliona KM predviđenih za obnovu oko 

400 u ratu devastiranih stanova u 23 zgrade na nekoliko 

lokacija u Mostaru je potrošen i za građenje poslovnih 

prostora, nadogradnju potkrovlja u kojima je 

40-ak ranije nepostojećih stanova, ali i za proširenje 

nekih devastiranih, tvrde iz Unije za povratak u BiH, 

bivšeg Saveza izbjeglica i raseljenih lica u BiH. Radovi 

na ovim zgradama su stali prije dva mjeseca jer je 

sav preostali novac blokiran na računu gradske uprave 

koja još nije kompletirana i nije usvojila budžet. Ne znamo koliko novca je 

otišlo za ove stanove koji ranije nisu postojali ili ove poslovne prostore. Iz gradske 

Uprave su ranije rekli da je to sve predviđeno za raseljena lica i mi to podržavamo 

ako će te stanove dobiti ljudi čije je kuće ili stanove nemoguće obnoviti, 

ali sada nemamo koga pitati bilo šta o tome – kaže Muradif Kurtović, 

predsjednik udruženja povratnika Moj dom koje je članica Unije. 

Esad Pašalić, koji čeka obnovu svog stana u Šantićevoj ulici i zastupa prava 

ostalih stanara te zgrade, kaže da je on lično spriječio nadogradnju na 

svojoj zgradi. 

- Niko ne zna koliko novca je potrošeno, a gradske uprave još nema da bismo 

ikoga išta pitali. Mi smo uspjeli intervenisati i spriječiti nadziđivanje 

naše zgrade – kaže Pašalić. 

Novac za ovu obnovu su obezbijedili grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski 

kanton, obje entiteske vlade i Ministarsvo za izbjeglice u Vijeću ministara 

BiH. Sav novac je uplaćen na račun Uprave grada Mostara, a iz Unije 

za povratak u BiH kažu da su im u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice 

u Vijeću ministara BiH rekli da su kontrolisali trošenje dijela novca koji 

su oni obezbijedili. 

Ovim povodom nismo uspjeli razgovarati sa bivšim gradonačelnikom Ljubom 

Bešlićem jer je bio zauzet. 

Novi medij u RS: O kome će 

nego o Dodiku 

Anđelko Kozomara, bivši direktor RTRS-a, je pokrenuo sedmičnik 

Politika i odmah u prvom broju je objavljen intervju sa 

predsjednikom Vlade RS Miloradom Dodikom. 

Kozomara tvrdi da je novina profesionalna i kritički orijentisama 

prema aktuelnim vlastima, ali oko magazina su odmah 

otvorene mnoge priče. 

Najzanimljivija je da je novac za pokretanje magazina Kozomara 

dobio od Dodika jer se, navodno, Dodik posvađao 

sa Željkom Kopanjom, vlasnikom Glasa Srpske i Nezavisnih 

novina, ali upućeni tvrde da ovaj dvojac ipak vezuju preveliki 

interesi da bi bili u svađi. 

- Oni se samo vole nekad više, a nekad manje, a prava ozbiljna 

svađa ili razlaz ne dolazi u obzir jer ih povezuju preveliki interesi 

– kažu naši sagovornici iz Banjaluke. Oni misli da iza pokretanja 

novina stoji Kozomarina ambicija da se vrati na mjesto direktora 

RT RS, umjesto Dragana Davidović i da je to razlog što je 

u prvom broju napao Davidovića i njegovu suprugu Mirjanu 

Kusmuk, glavnu i odgovornu urednicu Glasa Srpske (koje po 

Banjaluci u kuloarima zovu bračni par Čauišesku). 

- Taj napad na njih dvoje je u isto vrijeme i napad na Kopanju, 

što je čudno jer su Kozomara i Kopanja u dobrim odnosima, 

ali Kopanja je taj koji je, među ostalim, Davidovića 

doveo na čelo RT RS – kažu u Banjaluci. 

Sam Kozomara tvrdi da novac za pokretanje Politike nije 

dobio od Vlade RS. 

- Taj novac još niko nije dobio, a ministar obrazovanja u Vladi 

RS Anton Kasipović je u našim novinama objasnio da podjela 

novca koji je Vlada RS predvidjela za pomoć mnedijima još nije 

počela jer još nisu utvrđeni kriteriji – kaže Kozomara. 

www.startbih.info

I N F O 

BIHAMK: Otvoren moderni Tehnički centar u Zenici 

Najsavremeniji servisno-dijagnostički centar za motorna vozila u Bosni i Hercegovini počeo je s radom 

u Zenici. Novosagrađeni objekat Tehničkog centra Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba smješten 

je na lokaciji Blatuša b.b. (kod petlje Blatuša) i u okviru njega vozači mogu obaviti sve administrativnotehničke 

usluge neophodne za regularno uključenje u promet. 

Tehnički pregled i registracija vozila, dijagnostika vozila, optika trapa putničkih i lakih komercijalnih vozila, 

zamjena i balansiranje guma, sve vrste mehaničarskih usluga – samo su neke od brojnih usluga koje 

pruža Tehnički centar BIHAMK-a u Zenici. 

Ovdje se mogu pribaviti i međunarodni vozački dokumenti (međunarodna vozačka dozvola i dozvola 

za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu) kao i vinjete za evropske puteve. 

Detaljnije informacije mogu se dobiti na telefon: (032) 24 56 76. 

U Tehničkom centru BIHAMK-a u Zenici posebne pogodnosti uživaju članovi BIHAMK-a, koji 

BESPLATNO mogu obaviti sljedeće usluge: 

- kontrola svjetlosne signalizacije 

- kontrola donjeg postroja 

- kontrola tekućina (ulja i permanta) 

- kontrolni tehnički pregled 

- kontrola kočnica s valjcima 

- kontrola upravljačkog mehanizma na pokretnim pločama 

(M.N) 

INFO 

BiH je u prvih pet mjeseci 

ove godine imala najveći 

izvoz u Hrvatsku i to 

u vrijednosti od 396 miliona 

KM, što je 18,9 posto od ukupno 

ostvarenog izvoza te u Njemačku 

u vrijednosti 315 miliona 

KM, odnosno 15,1 posto od 

ukupno ostvarenog izvoza. Prema 

podacima Agencije za statistiku 

BiH, u tom periodu najviše se i 

uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 

726 miliona KM, što je 14,8 posto 

od ukupno ostvarenog uvoza, i 

Njemačke u vrijednosti 554 miliona 

KM, odnosno 11,3 posto od 

ukupno ostvarenog uvoza. 

Prosječna zarada u Srbiji u maju 

ove godine je bila oko 465 eura, 

što je za 6,2 posto manje nego u 

prošlom mjesecu. 

Švajcarski avanturist Bertran 

Pikar je najavio da će 

uskoro pokazati svoj novi 

prototip, avion na solarni 

pogon sa kojim bi želio obletjeti 

svijet. Avion bi trebao imati 

raspon krila od 61 metar i biti 

težak 1.500 kilograma, a testiranjima 

će biti utvrđeno da li 

bi mogao da leti i noću. Pikar 

vjeruje da će sa ovim avionom 

2012. godine preletjeti Atlantik. 

Pikar je 1999. godine balonom 

preletio svijet. 

Uprava za indirektno oporezivanje 

u BiH raspolaže 

zaplijenjenom imovinom 

i robama ukupne vrijednosti 

50 miliona KM, a samo za 

skladištenje automobila, tekstila, 

tehničkih uređaja i drugih roba 

vrijednih oko 10 miliona KM 

mjesečno plaća desetine hiljada 

KM. Među uskladištenom robom 

je i 910 automobila starijih 

od sedam godina. 

U Sokocu pored Sarajeva 

je održana osnivačka skupština 

Udruženja potomaka i 

poštovalaca ratnih dobrovoljaca 

od 1912. do 1918. godine. 

Udruženje će obilježavati značajne 

datume iz Prvog svjetskog rata 

i uspostaviti saradnju sa sličnim 

udruženjima. 

11

ŽIVOT 

Uz 11. juli, Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 

Mirsad Salihović, Srebreničanin u Saint Louisu, SAD 

Srebreničanin Mirsad Salihović 

danas živi u Sent Louisu. Ima ženu, 

dvije kćeri i radi kao vozač. Kaže da 

ima sve što mu srce poželi, ali da sanja 

Srebrenicu. 

- Svaki put kada dođem u BiH ja 

zaplačem. U Americi imam sve, ali 

nisam sretan, ne čujem svoj jezik, 

nemam komšiluk, nemam s kim sjediti 

i pričati iako i tamo ima bosanskih 

kafića. Meni je Srebrenica najljepša. 

Prije rata ja sam tamo imao 

kuću, dobar posao, i to 200 metara 

od kuće, i auto. Imao sam prijatelje, 

a sada kada se sjetim komšilu- 

ka – tamo nema više nikoga, niko 

više nije živ. Kada vratim film i sjetim 

se koga sve nema, pitam se jesi 

li sretnik što si preživio ili si ti taj 

koji je nesretnik. U mom komšiluku 

u Srebenici nema više nikoga. 

A čini mi se da sada cijeli svijet radi 

na tome da mi zaboravimo šta 

se dogodilo. Ali, ja sam ljut na na- 

Svake godine za djecu bez roditelja skupimo 15.000 do 17.000 dolara i p 

12 

Na dženazu 

u Potočare 

- Biće nas 30-ak iz SAD-a, a ja 

ću učestvovati u maršu mira, 

proći ću taj put iako nisam najbolji 

sa zdravljem, imam šećer, 

ali sam se dva mjeseca spremao 

za to. Ne bih znao ni objasniti 

zašto to radim, ali želim da se 

podsjetim kuda smo prošli, iako 

još ne mogu pričati o tom putu. 

Ipak, mislim, ako prođem ponovo 

možda vratim sliku gdje 

bi ko mogao biti od ovih koji 

više nisu s nama. 

Imam sve al’ nisam sretan 

Ne mogu se vratiti ako je načelnik opštine ili policije čovjek koji je tokom rata ubijao ili mu je 

brat poginuo ubijajući muslimane – priča Mirsad 


Naser heroj 


i žrtva 

podmetanja 

- On je za neme uvijek bio i ostaće heroj. 

Ovo što se sada događa je podmetanje, 

jer on nekom smeta – kaže Mirsad 

Salihović. 

www.startbih.info

še političare, i u BiH i u Srebrenici, 

jer je prošlo 14 godina od rata, 

a malo se radi na traženju ubijenih 

i obnavljanju života u Srebrenici. Ja 

dolazim svake godine i uvijek nađem 

sve isto kao što sam ostavio, 

uhvati me jeza kada pogledam od 

žutog mosta, na igralište gdje sam 

igrao lopte a gdje su sada mezarluci. 

S druge strane, u Saint Louisu 

svako jutro nekom moram reći 

gud moning, a Amerikanci to baš 

i ne vole. Moja namjera je da se 

vratim i spreman sam uložiti neka 

sredstva, ali neko treba da mi pomogne 

da mi bude nadoknađeno 

ono što je bilo moje i što je neko 

srušio, da mi stvori osnovne uslove 

za povratak, ali i da mi obezbijedi 

neku sigurnost. Ne mogu se vratiti 

ako je načelnik opštine ili policije 

čovjek koji je tokom rata ubijao 

ili mu je brat poginuo ubijajući 

muslimane – priča Mirsad. 

Dijelimo se, brate, previše 

U Sent Louisu danas živi oko 50.000 

Bosanaca. Mirsad kaže da je to Bosna 

u malom. On je, inače, i predsjednik 

Udruženja Srebrenica 95 koje okuplja 

preživjele srebreničkog genocida. 

- Možeš doći tamo i uopšte ne biti 

stranac, nema institucije u kojoj 

neko ne govori naš jezik. Jesmo najbrojnija 

zajednica, ali nismo dovoljno 

jaki, ljudi gube vjeru, ne vjeruju 

sami u sebe. Kada pokrenemo 

priču o nekom skupljanju novca, 

kažu da su i ranije davali i da niko 

ne zna gdje je to otišlo. I dijelimo 

se, brate, na Prijedorčane, Zvorničane, 

Srerbeničane, a kada bi svako 

od nas odvojio po dolar od onog 

čeka koji dobiva sedmično ili u 15 

dana, mogli bismo uraditi mnogo 

– kaže Mirsad. 

Ipak, misli da njegovo udruženje ponovo 

stiče povjerenje, jer stotinjak ljudi 

redovno plaća članarinu, a za akcije 

okupi ih se 1.100 do 1.200. 

Aktivnosti ovog udruženja počele su 

prikupljanjem novca za memorijalni 

centar Potočari kada su obezbijedili 

više od 30.000 dolara. 

- Shvatili smo da moramo pomoći 

i na drugi način jer ima ljudi koji 

su izginuli a da im nema ko ni mezar 

očistiti. Sada skupljamo pare za 

stipendiju za djecu u Srebrenici koja 

su u ratu ostala bez oba rodite- 

ŽIVOT 

mo kroz grad, vidimo ljudi sjede u 

kafićima, uživaju i mislimo ovdje 

se super živi - kaže Mirsad. 

lja, a ostalo ih je 527. Svake godigodine za te namjene skupimo između 

15 i 17 hiljada dolara i proslijedimo 

ih Fondaciji koju vode Hajra 

Ćatić i Senad Hadžifejzović. Mi ne 

možemo obećati milione, ali možemo 

pomoći u slučaju bolesti, li- 

Nije zadovoljan ponašanjem samih 

Srebreničana. 

- Podijeljeni su brate, za sve tražimo 

krivce u drugima, a vlastitu kuću 

moraš opraviti sam. Istina, neko treba 

malo da ti pomognem, ali moraš 

i ti doprinijeti – misli Mirsad. 

Prodati od svijeta i naših vlasti 

Misli da su ljudi u Bosni pomalo li- 

jeni i da birkaju hoće li raditi kod Srbina, 

Hrvata i Bošnjaka. Priznaje da 

dolazak u BiH jeste skup, ali da su i 

Bosanci u SAD-u različiti. 

- Neko voli popit’, neko imati li- 

jepu kuću, a neko voli doći u Bosnu 

- objašnjava Mirsad. 

Priznaje da u SAD-u ima izbjeglica 

iz BiH koji i tamo dobivaju bosanske 

penzije ili invalidnine. 

- Ima ih mnogo i to se čak i ne kri- 

je. To nikako ne mogu da shvatim, 

jer nema zemlje koja bi izdržala to 

što BiH plaća. Ja bih to sve uklonio, 

ali neće niko ni u BiH ni u našoj zazajednici u SAD-u da se prihvati prijavljivanja 

tih ljudi, svi prebacuju 

lopticu sa jednih na druge. Kažu da 

riba smrdi od repa, jer u BiH neko 

toleriše te nezakonitosti, a neki ljudi 

se i boje da govore o tome. 

ječenja ili na druge načine, a mno- Priča da Srebreničani u SAD-u žive Salihović je predsjednik SDA u Sago 

je i onih koji mogu pričati kako solidno, ali da i ovi u SAD-u i ovi u int Louisu i nije zadovoljan radom 

su dočekani u Sa- 

BiH sami kvare 

int Louisu, od Su- 

Shvatili smo da sliku o sebi. 

lejmana Tihića pa 

moramo pomoći - Kada neko od 

nadalje. Ali loš je i na drugi način jer ima nas dođe u BiH 

odnos političara 

pohvali se da ima 

iz Srebenice pre- ljudi koji su izginuli a da kuću sa bazenom, 

ma nama, trebali im nema ko ni mezar dva auta i ko zna 

bi se više okrenu- očistiti 

šta sve i ljudi miti 

dijaspori jer mi 

sle da on živi k’o 

jesmo otišli, ali donosimo ili šalje- Rokfeler. A on ima kredit koji momno 

svjež novac u zemlju, a neko ra vratiti u minutu, mora raditi po 

bi se možda i vratio skroz. Da je bo- 14 sati... Da je toliko radio u Bosni 

lja komunikacija, mi mogli bismo imao bi dva puta više. A ljudi u Bo- 

mnogo više, mogli bismo obezbijesni, opet, kada mi dođemo, urade 

diti neki novac pa nekog u Srebre- sve da nas ugoste, da što bolje ponici 

i zaposliti – misli Mirsad. jedemo i popijemo. Mi još prođe- 

stranke u BiH, ali misli da treba ostati 

u stranci i pokušati promijeniti ono 

što nije dobro: 

- Nisam zadovoljan politikom 

stranke, ali mislim da moram biti 

negdje ako želim nešto mijenjati 

i kada plaćam članarinu imam 

osjećaj da imam određena prava. 

No mislim da nas u dijaspori ni 

SDA ni druge partije i institucije 

ne razumiju. 

Slaže se s tezom da je Srebrenica 

1995. prodata. 

- Sto posto je prodata, od cijelog 

svijeta i od naših vlasti - kaže 

Salihović. 

O SDA: Ne šalju ni špijune među raju 

Na kraju kaže da u SAD-u ima mno- 

go mladih Bosanaca koji jedva čeka- 

- Izetbegović je ucjenjivao 

da će naspustiti stranku ako 

ne bude izabran, a to ne vodi 

ničemu. Tihić je nekako zamotan. 

Ja bih vlast u stran- 

za priču o krađama i malverzacijama, 

a koliko god ja ne 

vjerujem da je neko sve popljačkao, 

siguran sam da je 

bilo mahinacija. Jer, ako imadu. 

Mene iznenađuje da niko 

neće da uđe među raju 

ili barem špijuna pošalje, 

da čuje o čemu se priča, šta 

kome treba, šta kažu ljudi u 

ju da dođu u BiH. Jedna od njih je i 

njegova 25-ogodišnja kćerka. 

- Ona svake godine dolazi u BiH, 

nekad i dva puta, a poslije kaže da 

ti, babo, samo znaš kako se ja osjeci 

najprije dao Terziću, on mi 

se čini najboljim, i mislim da 

bi vratio povjerenje među 

rajom. Izetbegović je sin rahmetli 

Alije i odmah se veže 

te mnogo, a niste dobili na 

lutriji i nisu vam djed i pradjed 

ostavili, onda ste ukrali. 

Nama treba neko ko će 

doprinijeti i pomoći naro- 

apoteci i u trgovinu i da vidi 

šta ih muči. To ja ne mogu 

da shvatim, a ja sada radim 

14 sati dnevno i znam 

šta je i imati i nemati. 

ćam kada se tamo probudim. probudim Vje- 

rujem da ću se vratiti u BiH, barem 

da pola vremena provodim ovdje, 

a pola u SAD-u, zbog djece - pri- 

ča Mirsad.� Mirsad. 

a i proslijedimo ih Fondaciji koju vode Hajra Ćatić i Senad Hadžifejzović 

13

INTERVIEW 

Oleg Čavka, tužilac Kantonalnog tužilaštva Sarajevo 

Na redu su 

GAŠIJEVE 

političke mecene 

Čavka je čovjek koji je, bar do pravomoćne presude Muhamedu Aliju Gašiju i ostalima, popostao heroj koji je vratio malo povjerenja u državu i pravosuđe. Vidno iscrpljen i umoran, 

dan poslije velikog procesa, govorio je o sebi i poslu kojim se bavi. Pričao je o Bičakčiću, 

Brankoviću, Tasimu Kučeviću, Gašiju, Nedžadu Ugljenu, Miloradu Dodiku,... o prijetnjama, 

pritiscima na svjedoke, političkim pritiscima, stresu i relaksaciji, o strahu i oprezu... 

I priznao da je mit o Eliotu Nessu izmišljen 

Kako se osjećate dan poslije presude 

od 20 godina zatvorske kazne 

za Muhameda Alija Gašija i 

nešto blažih presuda njegovim 

saradnicima? 

- Umorno i ispražnjeno. Slučaj je 

ostavio dosta traga na meni. Ali sam 

zadovoljan jer je završen jedan veliki 

postupak. 

Jeste li svjesni važnosti ovog sudskog 

procesa za javnost i građane 

Sarajeva? 

- Svjestan sam da je bio vrlo važan 

i da je odluka suda bila hrabra, 

čvrsta, odlučna i pravedna. Možda 

je ovo početak boljih dana u 

pravosuđu. 

Jesu li Vas zaustavljali građani na 

ulici i šta su Vas pitali? 

- Zaustavljali su i govorili mi: svaka 

čast, vraćate nam vjeru u drža- 

vu, vjeru u pravdu. 

S obzirom da presuda nije pravosnažna, 

postoji li bojazan da će doći 

do značajnih promjena nakon 

žalbi? 

- Vjerovatno će u ovom slučaju biti 

žalbi i tužilaštva i obrane. Ne mogu 

davati nikakve procjene sve dok 

ne bude napisana 

presuda i dostavljenaTužilaštvu. 

Sud tek sada 

treba da napiše i 

obrazloži svoju odluku. 

Gospodine Čavka, uistinu Vam se 

može priznati upornost, dva puta 

ste podizali optužnicu protiv Gašija 

i grupe. Prva je pala, druga je 

prošla. Koji motiv Vas je vodio da 

istrajete? 

- Optužnica protiv Gašija je podignuta 

samo jednom. Prvo je vođenja 

istraga nakon ubistva Ramiza 

Delalića. Tužilaštvo u tom mo- 

mentu nije dostavilo dovoljno dokaza 

i nije došlo do podizanja optužnice. 

Potom je istraga nastavljena 

i nakon drugog hapšenja Muhameda 

Ali Gašija došlo je do krivičnog 

postupka. 

Kako komentarišete to što je sud 

odbacio optužbe protiv Muhame- 

da Alija Gašija 

zbog ubistva Ramiza 

Delalića? 

- Sačekat ću pismenu 

presudu i 

kada vidim koji su razlozi rukovodili 

sud o neprihvatanju tog dijela 

optužnice, onda ću se izjasniti. Moguće 

je da zaista količina dokaza nije 

bila dovoljna za presudu i sud to 

objektivnije vidi. 

Koliko ste vremena dnevno trošili 

na slučaj Gaši i ostali? 

- Svakog radnog dana, a posebice 

tokom istrage i suđenja, radio 

sam na slučaju. Mnogi ostali 

predmet su trpjeli zbog 

ovog. A to je, opet, problem 

organizacione prirode, 

svih nas u tužiteljstvu 

koji smo pretrpani 

predmetima. 

Sve vrijeme se u ovom slučaju 

pričalo o zločinačkoj 

organizaciji i organizovanom 

kriminalu. Prema teoriji 

kriminalističkih nauka, 

slijedeći pojedince iz 

mreže organizovanog kriminala 

lako se može doći 

do bosova, ljudi iz sjene, 

uglavnom smještenih u fotelje 

vlasti. Da li se to desilo u 

ovom slučaju? 

- Takvi tragovi su ustanovljeni u 

istrazi i Tužilaštvo to provjerava. Mi 

nastavljamo s tom istragom. U toku 

istrage pokrenute su nove. U jednom 

trenutku građani su se ohrabrili 

i sami su nam nudili nove činjenice 

i dokaze. 

L j u d i k o j i s e p r i d r ž a v a j u z a k o n a i r a d e s v o j 

14 

PIŠE: Ekrem Tinjak ekrem@startbih.info 

FOTO: Haris Čalkić 

Lično, uglavnom 

se grozim svake 

izjave Milorada Dodika 

Prvo na Sarajevo-x 

Šta ste prvo uradili kada ste došli kući nakon 

presude Muhamedu Aliju Gašiju? 

- Pogledao Sarajevo-x.com 

I šta komentari kažu? 

- Bili su vrlo pozitivni, što me je prijatno 

iznenadilo. 

www.startbih.info

Nisam Eliot Ness 

INTERVIEW 

Kako biste opisali posao tužioca? 

- Težak, naporan, stresan, zahtjevan. A to mogu potkrijepiti i dokazima: na svaki konkurs za 

tužioca u kantonalnom tužilaštvu javi se samo pet-šest ljudi. 

Kako se rješavate stresa? 

- Osnovni mehanizam je uredan i kvalitetan porodični život. Moja je sreća da živim u malom 

gradu blizu Sarajeva (Breza), na porodičnom imanju, gdje se u okruženju najdražih, supruge 

i sina, relaksiram i opustim. 

Jeste li imali želju živjeti u Sarajevu? 

- Ne. 

Da li biste pristali biti advokat, plaćeniji je posao? 

- Svaki sudija i tužilac ima opciju da bude advokat. Sada, kad sam vidio ponašanje nekih advokata, 

često se dovedem u poziciju da negativno gledam na tu profesiju. Često se i pitam 

imaju li pojedini advokati morala. U meni se pojavi strah i dilema da li novac toliko kvari ljude 

i da li bih i ja bio takav ako pređem u advokatske redove. Neću reći da nekada u budućnosti 

neću biti advokat, ali u ovom momentu to zaista ne želim. 

Koji Vam je film u kojem su glavne uloge tužioci najbolji? 

- Takve filmove sam gledao u vrijeme kada sam studirao i zaljubljivao se u pravnu profesiju. 

Sada su mi ti filmovi dosadni. Eventualno pogledam neku američku seriju kao što su CSI Miami, 

CSI New York, i slično. 

Neki bi da vas porede s Eliot Nessom. Je li on više legenda ili je stvarno bio nesalomiv? 

- Ne mislim da sam Eliot, niti to želim biti. Isto tako, mislim da Eliot Nes nije bio Eliot Ness kakvog 

ga mi zamišljamo. 

j p o s a o n e t r e b a j u d a s e s k r i v a j u i z a m a s k e 

15

INTERVIEW 

To znači da bi se mogla potvrditi 

spomenuta teorija? 

- Mogla bi se potvrditi. Moj 

stav je da je dijelom kroz proces i 

potvrđena. 

Čini se da ste magnet za slučajeve 

zanimljive javnosti. Pored spomenutog 

tu su Edhem Bičakčić- 

Nedžad Branković, potom 

eneregetska grupa na čelu s aktualnim 

ministrom industrije Vahidom 

Hećom, onda slučaj Tasim Kučević 

i brutalni šamar,... U čemu 

je tajna: splet okolnosti, Vaš angažman 

ili nešto treće? 

- Oboje. I splet okolnosti i moj 

angažman. 

Kad smo spomenuli Kučevića, zašto 

niste pristali na nagodbu oko 

njegovog puštanja na slobodu na- 

kon isteka jednomjesečnog pritvora, 

iako je priznao da je pogriješio? 

- Smatrao sam da je to slučaj u kojem 

zadnju riječ treba reći sud, a ne 

tužilaštvo. Mislio sam da slučaj treba 

iznijeti sudu, da sudija treba vidjeti 

dokaze, da objektivno sagleda 

stvar u cijelini i da sud odluči koja 

je to krivična sankcija za optuženog. 

Ubijeđen sam da je ovo slučaj 

gdje Tužilaštvo nije dovoljno relevantno 

da odlučuje o takvom pitanju, 

prije svega zbog javnosti koja 

je bila izuzetno uzburkana i povrijeđena 

događajem. 

Kako ste Vi kao čovjek reagovali 

kada je Tasim Kučević brutalno 

ošamario rođaku jedne od njegovih 

žrtava? 

- Vidio sam to kao i svi na TV-u. I 

nakon toga, nisam reagirao kao čovjek 

nego kao tužilac. 

Postoje li Vaše prognoze oko 

presude oko dodjele Energoinvestovih 

stanova, odnosno to 

što je Edhem Bičakčić, kao premijer, 

zloupotrijebio položaj kao 

i Nedžad Branković nezakonito 

dijeleći stanove? 

- Ne bih trebao davati prognoze, 

jer svaki tužilac smatra da će optužnica 

na sudu biti prihvaćena i 

da će tuženima biti presuđeno na 

onakav način kao što je u optužni- 

16 

ci napisano. 

Da li trebamo biti optimističniji i u 

ovom slučaju, a nakon presude Gašiju 

i grupi? 

- Ta dva slučaja nemaju nekih dodirnih 

tačaka i ne bi se mogli dovoditi 

u istu ravan. 

Stekli ste određene simpatije javnosti 

zbog spomenutih sudskih 

postupaka; godi li Vam takva vrsta 

pažnje? 

- Ukoliko je tačno da postoje simpatije 

javnosti, svakom normalnom 

čovjeku to godi. Negativni aspekt 

ovakvih predmeta ne godi i s nekim 

stvarima se nije bilo lako nositi. 

Je li bilo pritisaka, prijetnji 

smrću...? 

- Na samom početku bilo je pritisaka 

o kojima danas ne želim govo- 

riti i gotovo da ih se ne želim sjećati. 

Kada je predmet osnažen, kada 

je Vrhovni sud grupi produžio pritvor, 

tada je postalo evidentno da 

je ovo jedan čvrst krivični predmet 

i više nisam imao pritisaka te vrste. 

Prijetnji sam imao tokom cijelog 

suđenja. 

Kakve vrste prijetnji? 

- Različitih, i dolazile su iz kriminalnih 

krugova. Ne bih o tome previše 

govorio. 

Je li Vas bilo strah? 

- Ja nijednog trenutka nisam vjerovao 

da su to bile ozbiljne prijetnje. 

Smatrao sam da je svaka prijetnja samo 

pokušaj da budem uplašen. Zato 

to i nije bio klasičan strah. Pojačanog 

opreza je bilo. Porodičan sam 

čovjek, i nije neugodno samo meni, 

nego i porodici. 

Jeste li imali policijsko 

obezbjeđenje? 

- Na inicijativu policije, jedno kratko 

vrijeme, čuvali su me. I prestali 

su kada sam im rekao da nema potrebe 

za tim. Moju porodici policija 

još čuva. 

Da li je bilo pritiska iz političkih 

krugova na Tužilaštvo, prije svega 

zbog slučajeva Bičakčić- Branković 

ili slučaja energetske grupe? 

- U slučaju Gaši, na početku, bilo 

je i pokušaja političkih pritisaka u 

njegovu korist... 

Odakle su dolazili? 

- Neću vam reći. Ali već sam rekao da 

će se Tužilaštvo baviti korijenima političkih 

podržavalaca ove grupe. U predmetu 

optužnice Bičakčić- Branković 

nisam imao nikakvih pritisaka. 

A ministar Hećo i energetska 

grupa? 

- Ako je bilo pritisaka, onda bih 

rekao bilo je to preko pisanja lobističkih 

medija. 

Je li bilo pritisaka na svjedoke 

iz bilo kojeg od spomenutih 

slučajeva? 

- Bilo je u slučaju Gaši. Tokom suđenja 

jasno je bilo da se svjedoci boje. Neki su, 

otvoreno, u sudnici rekli da im je nu- 

đen novac, da im je prijećeno. Neki su 

se nećkali, neki su mijenjali iskaze, neki 

su se bojali, a neki ostali čvrsti. 

Kada je priveden Muhamed Ali Gaši 

i njegova grupa rekli ste: Ovoliko 

prisustvo policije, specijalaca 

sa maskama na licima, prenaglašeno 

je. Ne vidim razlog za toliko 

skrivanje ako ja mogu bez maske 

raditi svoj posao. Ne vidim razlog 

njihovog skrivanja. Jesu li Vam 

zamjerili policajci ili neko drugi? 

- Ne vjerujem da su mi policajci 

zamjerili. Ali, ja isto mislim i danas. 

Ljudi koji se pridržavaju zakona 

i rade svoj posao ne trebaju da 

se skrivaju iza maske. 

Kako komentarišete činjenice da 

na većim nivoima tužilaštva, poput 

federalnog, pa i državnog, 

izuzmemo li ratne zločine, nema 

O p t u ž n i c a p r o t i v B r a n k o v i ć a i B i č a k č i ć a u z n a č a j n o m d 

www.startbih.info

velikih slučajeva? 

- Ne bih se složio s tim. Mi imamo 

nesretno zakonsko rješenje u odnosu 

na Federalno tužilaštvo kada je 

u pitanju prvostepena nadležnost. 

Naprimjer, tužioci mogu zastupati 

optužnice pred sudom, samo ako 

to žele i pokažu interes za tako nešto. 

Teško je očekivati u današnjem 

društvu da neko sam hoće raditi ovakve 

stvari. Tužilaštvo BiH ima uistinu 

mnogo jakih predmeta iz oblasti 

organizovanog kriminala poput: 

predmeta Ferid Okić, braća Dacić, 

vlasnika hotela Exsclusive, to je veliki 

predmet... 

Ali, slučaj Tasim Kučević kaže drugačije: 

relativno mala zatvorska 

kazna i ono što je posebno revoltiralo 

javnost bilo je puštanje na 

slobodu do odabira mjesta služe- 

nja kazne? 

- Sistem nije savršen i desi se da zakaže. 

Pitanje je da li se mogao predvidjeti 

incident ispred suda. Ali, pravosudni 

sistem je nakon toga pravilno 

reagovao i ispravio grešku. 

Koja je, prema Vašem mišljenju, 

najslabija karika u lancu 

policija-tužilaštvo-sud? 

- Institucionalne slabe karike nema. 

Ali, sve tri imaju problem u svojim 

redovima. Na prvom mjestu to je 

način organizacije policije, tužilaštva, 

pa i suda. Uslovljen je složenom 

strukturom zemlje i otežano funkcioniše. 

Drugi objektivan problem, 

moje je mišljenje, je kadar. Možda je 

oštra ocjena, ali ja smatram da nemamo 

dovoljno kvalitetnih policajaca, 

tužilaca i sudija. 

Kakva je razlika između našeg i 

evropskog pravosuđa? 

- Tamo pravosuđe djeluje u stabilinim, 

jakim i državama sa državnom 

i pravosudnom tradicijom. 

BiH je čudna tvorevina, koja teško 

funkcioniše i kada su najednostavnija 

pitanja u pitanju. 

Imate li saznanja koliko tužilac 

iz neke od zemalja Evropske unije 

godišnje ima slučajeva, a koliko 

ste ih imali Vi u prošloj godini? 

- Nemam tačan podatak, ali imam 

oko 600 živih predmeta. Slično je i u 

drugim zemljama, jer je stopa kriminaliteta 

u BiH na evropskom nivou. 

Zbog sređenog zakonskog ambijenta 

pravosuđe je tamo brže. 

Kolika je Vaša plaća i je li vrijedna 

angažmana u ovako teškim 

slučajevima? 

Branko Šljivar: Koji Čavka? 

Koristeći upute pres službe 

Kantonalnog tužilaštva Sarajevo 

za intervju s Olegom 

Čavkom tražili smo odobrenje 

od glavnog tužioca Branka 

Šljivara. I na naše iznenađenje, 

na neobjašnjiv način 

nas je odbio. U elektronskoj 

prepisci, prvo je tražio da 

preciziramo slučajeve da bi 

glavni tužilac mogao da se pri- 

premi za eventualni odgovor. 

Kada smo percizirali slučajeve 

i naznačili da ne želimo 

Često se spominje da je i pravosuđe 

sklono korupciji, jeste li i Vi 

uvjereni u to? 

- Ubijeđen sam da u svakoj državnoj 

instituciji ima korupcije pa ne 

bih izdvojio pravosuđe. Možda malo 

manje zbog snažnih reformi koje 

smo imali. Ali, teško je tu korupci- 

inetrvju sa g. Šljivarom, već 

sa Čavkom, dobili smo odgovor 

kako je o postupcima Gaši 

i Bičakčić javnost dovoljno 

upoznata. Šljivar je dodao i 

sljedeće: Mislim da nema nikakve 

potrebe da se obavlja 

intervju sa tužiocem Čavka 

Olegom, a sem toga ima i 

drugih tužilaca koji rade na 

teškim predmetima. 

ju dokazati. Najavljeno smanjivanje 

plata tužiocima i sudijama svakako 

može uticati na povećan nivo 

korupcije. 

Kako komentarišete pritiske koji 

dolaze uglavnom iz Republike Srpske 

da treba ukinuti strane tužioce 

i sudije? 

- U skladu s kodeksom ponašanja, 

tužilac ne smije iznositi političke stavove 

i baviti se političkim pitanjima 

na javan način. No, nisam tužilac 

u Tužilaštvu BiH i ne zanima 

me to pitanje previše. 

Grozite li se izjave Milorada Dodika 

da on ne prihvata da mu sude, 

vjerovatno i da ga tuže, Bošnjaci? 

- Grozim se svake izjave bilo ko- 

- Sretna okolnost je što potičem iz jeg čovjeka u kojoj se sugeriše nanasituirane porodice koja je, relativcionalizam i spominje nacionalnst 

no, uvijek dobro živjela. Zato plana negativan način. A lično, uglavta 

nije presudna. Suština je kako se nom se grozim svake izjave Milo- 

radi posao jer je bilo vremena kada 

se radilo za manje pare. Ali, zbog 

rada Dodika. 

javnosti koja misli da su naše pla- U medijima se često iznose tvrdte 

visoke, dobro je reći da plata tunje o kriminalnim radnjama gožioca 

iznosi 2.500 KM. U današtovo u svim segmentima društva, 

njim uslovima kada pogledate plate ali čini se da nema znatnog anga- 

ostalih, jedina smo kategorija zapožmana pravosudnih organa, prislenika 

na državnom budžetu koje svega tužilaštava. Javnost se s 

joj se ne plaća prevoz na posao, niti pravom pita: Zašto neko ne završi 

topli obrok, a po zakonu ne može- iza rešetaka: oni o kojima se piše 

mo raditi druge poslove u slobod- ili oni koji pišu? 

no vrijeme. 

- Novinari svašta pišu. I nerijetko 

INTERVIEW 

riješe predmet i prije tužilaštva i policije. 

Ima i obrnutih slučajeva. Kod 

nas ne postoji apsolutno nezavisno 

novinarstvo. Svi mediji, pa i najsnažniji, 

su pod nečijim uticajem. Ja najčešće, 

čast izuzecima, vidim glasila 

pojedinih interesnih skupina. Zbog 

toga je na osnovu takvih izvještavanja 

policajcima i tužiocima teško 

odvojiti istinu od laži. Ali, isto tako 

je neosporna činjenica da su mediji 

objavili brojne priče koje su rezultirale 

krivičnim prijavama. 

Koliko puta ste Vi pokrenuli neki 

slučaj koristeći se informacijama 

iz medija? 

- Optužnica protiv Brankovića i 

Bičakčića u značajnom dijelu je 

podignuta na osnovu informacija 

iz medija. 

Koji su Vama najzanimljiviji sluča- 

d i j e l u j e p o d i g n u t a n a o s n o v u i n f o r m a c i j a i z m e d i j a 

Aziz Gaši opravdano 

na slobodi 

Prije pre - 

sude Gašiju 

i grupi, tražili 

ste da se 

Aziz Gaši pusti 

na slobodu 

do izdržavanja 

kazne. 

Zašto? 

- Zato što preciziranom kvalifikacijom 

iz optužnice, za Aziza se realno nije mogla 

očekivati neka oštra sankcija. Mjera 

pritvora nije kazna nego mjera koja obezbjeđuje 

prisustvo suđenju. Kazna koju je 

izrekao sud pokazala je da je moja procjena 

bila opravdana. 

jevi koje ste pokrenuli, ali iz određenih 

razloga nisu stigli do suda? 

- Mnogo ih je. To su predmeti 

koji su još u istrazi, tako da se o 

njima danas ne može previše govoriti. 

Učestovao sam u jednom 

predmetu koji još nije rasvijetljen 

i nikad nije došao do suda. A 

to je ubistvo Nedžada Ugljanina. 

Bio bih sretan kada bi u tom 

predmetu došli do nekog konkretnog 

rezultata. 

Već su se pojavili zlobni komentari 

da ste se Vi angažovali na velikim 

slučajevima jer se ove godine 

bira glavni kantonalni tužilac. 

Ima li taj angažman ikakve veze s 

izborima? 

- Apsolutno ne. Činjenica je da 

će se ove godine izabrati novi glavni 

tužilac. Činjenica je i da sam ja 

kandidat. Ali, dajem podršku dosadašnjem 

glavnom tužiocu Branku 

Šljivaru, jer je za njegovog mandata, 

u nezahvalnom vremenu, u vrijeme 

reformi, pokrenuo nešto što 

je nakon godinu-dvije imalo pozitivne 

i dobre efekte. On je svoj posao 

radio dobro. 

Kakav je Vaš odnos sa Brankom 

Šljivarom? 

- Veoma profesionalan i na svakom 

predmetu koji sam radio imao sam 

njegovu punu podršku. � 

17

JAVNA RIJE^ 

Logoraši iz RS-a u lovu na federalne ratne zločince-novinare 

Đubrenje 

atmosfere 

netrpeljivosti 

18 

www.startbih.info

PRIPREMIO: Tim novinara Magazina Start 

Borka Rudić, generalna tajnica 

udruženja BH Novinar i prvooptužena: 

Niđe veze, osim s predsednikom! 

- Kada najave tužbi promatram 

na ličnom planu, 

u kontekstu imena koja je 

predsjednik logoraša RS 

izdvojio u masi novinara 

koji su radili tokom rata, 

mislim da to predstavlja 

tipičan primjer političkog 

obračuna sa novinarima 

koji govore i pišu protiv 

predsednika u ovom vremenu. 

Budući da predsednik 

i njegove sluge u medijima 

i raznim savezima 

u RS nemaju argumente 

protiv onoga što ja govorim 

ili Senad Pećanin piše, 

onda se izmišljaju krivice 

iz prošlosti i vodi se prava 

hajka protiv nas dvoje. Ali 

što bi rekli moji Konjičani: 

Niđe veze! Dakle, umjesto 

što izmišlja o nama novinarima 

i svom tamnovanju 

u logorima, gospodin 

Dukić bi javnosti RS-a 

i tamošnjim medijima mogao 

objasniti šta je on radio 

u periodu od 92. do 

95. u Hrasnici pored Sarajeva, 

koja je bila pod kontrolom 

Armije BiH, koliko 

je puta ušao u opkoljeno 

Sarajevo sa posebnom 

propusnicom i tako dalje. 

U kontekstu kompletne debate 

o pokretanju istraga 

o ulozi novinara u ratu, a 

povodom otvaranja istrage 

u Beogradu, izjava predsjednika 

logoraša RS-a je 

opasna iz najmanje tri razloga. 

Prvi je što se ovom 

izjavom pokušava relativizirati 

istraga koju pokreće 

Beograd, te političkim igrama, 

lažima, insinuacijama 

skrenuti pažnja sa jednih 

novinara na druge ili sa 

naših na njihove. Druga 

opasnost leži u činjenici 

da se kroz Dukićevu izjavu 

ponovno iz RS-a pokušava 

napraviti ravnoteža u 

zločinima i pokazati da su 

Vildana Selimbegović, glavna 

i odgovorna urednica Oslobođenja: 

Nije to ekskluzivitet RS-a 

- U priči o najavama ove 

tužbe je dovoljno citirati 

samog Dukića koji je u izjavi 

Oslobođenju, na novinarsko 

pitanje hoće li podnositi 

krivčne prijave i protiv novinara 

iz RS-a, rekao: Pa dobro, 

ja neću reći da su oni svi bili 

čisti, ali oni ne rade kao ovi iz 

FBiH, jer vidite li šta oni sada 

pišu o našem premijeru. Time 

je Dukić objasnio motive za 

ovu tužbu. S druge strane, 

mislim da je posebno degutantno 

Senada Pećanina 

braniti od optužbi da je skrivao 

istinu o Kazanima ako 

su Dani još u ratu skrenuli 

pažnju na ono što se dešava 

na teritoriji pod kontro- 

lom Armije BiH i, uostalom, 

prvi u svijetu to objavili. Ne 

mislim da je ovakvo ponašanje 

ekskluzivitet RS-a, jer su 

nevladine organizacije često 

pod kontrolom politike, 

pa su tako nedavno u FBiH 

udruženja zlatnih ljiljana bila 

protiv podizanja bilo kakve 

optužnice protiv Nedžada 

Brankovića. 

- Što se tiče istraga o pisanju 

srbijanskih novinara 

tokom rata, koje se sada 

pokreću u Srbiji, mislim 

da je to proces koji je trebao 

davno početi, ali s obzirom 

na dimne bombe poput 

ove iz RS-a, čini mi se da 

je moguće očekivati da se u 

svi jednako odgovorni. I na 

koncu, ovom se izjavom na 

veoma perfidan način odgovornost 

glavnih aktera 

rata, komandanata, tobdžija, 

silovatelja, upravnika 

logora i drugih još uvijek 

neosuđenih i slobodnih 

ljudi, pokušava natovariti 

na leđa novinarima. Uopšte 

ne mislim kako ne treba 

otvarati pitanje uloge 

novinara u ratu, ali, bojim 

se da će delegiranja krivice 

novinarima biti sve više, 

ne samo iz RS-a, već i 

iz FBiH, Srbije, Hrvatske. 

Uostalom, Irfan Ajanović, 

zastupnik u Parlamentu 

FBiH je prije mjesec dana 

u Parlamentu rekao da su 

novinari odgovorni za 70 

% onoga što nam se dogodilo 

u prošlom ratu. S druge 

strane, mislim da su 

ove najave tužbi i udar na 

udruženje BH novinar,i jer 

se najava tužbe desila u 

tri dana u kojima je bilo i 

drugih izjava o mojoj poziciji 

u Udruženju i o stavovima 

Udruženje. 

ovoj stvari uskoro i u Srbiji i 

u Hrvatskoj odmaknemo od 

suštine. Ja bih u ovom času 

radije poredala prioritete 

i počela sa ratnim zločincima, 

pa na kraju i do 

novinara, zašto ne, ali da ti 

procesi budu zasnovani na 

činjenicama. 

JAVNA RIJE^ 

Savez logoraša RS sa Branislavom Dukićem 

na čelu je od nadležnih institucija 

BiH i RS zatražilo istragu protiv novinara 

Borke Rudić, Senada Pećanina 

i Edine Latif, ali i protiv nekih drugih, 

koji su tokom proteklog rata svojim 

neobjektivnim izvještavanjem doprinijeli 

stradanju srpskih civila. 

Pećanina optužuju da je bio portparol 

MUP-a RBiH i da je podstrekavao 

na ratne zločine protiv Srba, a Rudić 

je, kao dopisnik Radija BiH iz Konjica 

prikrivala ratne zločine nad Srbima, 

kao i zločine počinjene u logoru 

Ćelebići. 

Zvonimir Jukić, novinar FTV-a: 

Skretanje pažnje s 

pjevača Dragana 

- To je klasična zamjena teza i skretanje pažnje 

sa činjenice da direktor RTRS-a Dragan Davidović 

ne samo da pjeva fašističke pjesme, nego i 

podržava tu ideologiju. Pogotovo to zvuči nevjerovatno 

kada se zna da je Senad Pećanin prvi 

pisao o zločinima počinjenim na prostoru Kazana. 

To što ta priča počinje iz Banje Luke, krajnje 

je nemoralna kada se zna da je iz tog grada 

protjerano preko 20.000 Hrvata i Bošnjaka. 

I srbijansko tužilaštvo kao počinje istrage protiv 

novinara i to na način kao malo ćemo svoje, 

a onda ćemo preko Drine. 

19

JAVNA RIJE^ 

20 

Muhamed Džemidžić, novinar i direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH: 

Stavljam se u odbranu kolega 

-Bio bi čisti sadizam nasjesti na 

još jednu kvarnu provokaciju koja 

stiže iz udruženja čiji su se lideri, 

poput kolega im sa viših instanci, 

odavno etablirali kao najsnažniji 

emiteri poruka mržnje. Kontinuirano 

đubriti atmosferu netrpeljivosti 

i straha, po cijenu korištenja 

falsifikata i iznošenje neistina, pri 

tome bezočno zloupotrebljavajući 

udruženje i muku njegovih čla- 

- Valjda laži političara i oficira koje 

su novinari kao transmisija do javnog 

mnjenja prenosili javnosti treba 

da imaju prioritet u suđenjima 

za podstrekavanja i prikrivanja zločina. 

Ipak, smatram da svako individualno 

treba da odgovara za svoj 

profesionalni kredibilitet, a najbolji 

način je da javnosti prezentuje 

svoj rad i stavi tačku na manipulacije 

svake vrste. Nažalost o radu kolega 

u FBiH tokom rata nemam mnogo 

informacija i ne znam mnogo o 

tome kako su i o čemu izvještavali. 

Što se tiče činjenice da inicijative 

za tužbe dolaze iz RS, smatram da 

svako u demokratskom društvu ima 

pravo da pokrene incijativu. Uosta- 

nova, je nešto na što su akteri ove 

priče javnost već navikli. S druge 

strane, pravo je, a i višestruka obaveza, 

svakoga ko ima bilo kakva saznanja 

o činjenju zločina da o tome 

izvijesti pravosuđe, ali jednako 

tako i ja imam pravo da ne prihvatim 

ulogu inferiorca i u ovoj prilici 

se stavljam u odbranu mojih cijenjenih 

kolega. Ne želim ponižavati 

ni njih, ni sebe. Što se tiče istraga 

Mirjana Kusmuk, glavna 

i odgovorna urednica Glasa Srpske: 

Kad može protiv Obame zbog muve... 

lom, nisu li nedavno u SAD zaštitnici 

životinja pokrenuli inicijativu 

protiv amričkog predsjednika Baraka 

Obame jer je ubio muvu u jednom 

TV intervjuu. A, ako govorimo 

o istragama u Srbiji koje se bave radom 

novinara tokom rata, koliko je 

meni poznato, ova najava odnosi se 

na istragu uloge novinara vezano 

za zločine u Zvorniku i na Ovčari, 

a temelji se na iskazima osuđenih 

za te zločine koji su tokom procesa 

izjavili da su izvještaji uticali na 

njih da počine zločin. Smatram da 

u medijima RS, izuzev nekoliko 

krajnje neprofesionalnih primjera 

(Risto Đogo, bacanje djece lavovima), 

nije bilo drastičnih kršenja pro- 

protiv novinara u Srbiji, koliko je 

meni poznato, tamo je formirana 

neka komisija sastavljena od kompetentnih 

ljudi koji će prvo izanalizirati 

rad i ulogu medija i medijskih 

uposlenika u predratnim i 

ratnim vremenima. Tek po okončanju 

tog posla moguće je očekivati 

konkretnije p®ozivanje na odgovornost. 

Nema nikakve sumnje 

da dio medija i medijskih radnika 

fesionalnih 

standarda. 

K o l i k o j e 

meni poznato, a može se provjeriti 

uvidom u arhive agencije Srna, 

Glasa Srpske, tadašnje Srpske 

televizije, u izvještajima velike većine 

novinara nije bilo korištenja 

pogrdnih imena (ustaše, balije i slično) 

i poziva na zločin, a informacije 

su prenošene onako kako su ih 

prezentovali odgovorni. I u ovom 

slučaju smatram da svako individualno 

treba da odgovara za svoj 

profesionalni kredibilitet, a najbolji 

način je da javnosti prezentuje 

svoj rad i stavi tačku na manipulacije 

svake vrste. 

Dejan Jazvić, novinar Večernjeg lista: 

Pogrešna meta 

Ne smatram da novinare treba amnestirati od odgovornosti za ono što su radili 

u ratu, posebno ako znamo da su mediji imali predvodničku ulogu u sijanju mržnje 

i straha. Nije mi poznato kakve argumente Savez logoraša RS-a ima za svoje 

tvrdnje, ali ono što ja znam o ratnom angažmanu spomenutih kolega govori da 

su tužbom ipak naciljali pogrešnu metu.To što najava takve tužbe dolazi iz Banje 

Luke za mene je periferna stvar, jer ne mislim da bilo tko ima veće ili manje pravo 

na ovakve poteze. Ipak, činjenica da se srpski logoraši u RS-u nisu sjetili medijskih 

huškača na svojoj strani možda i najbolje otkriva politikantsku pozadinu cijele 

ideje o tužbi. 

Najava iz Beograda mnogo je ozbiljnija od one iz Banje Luke i to ne samo zbog 

činjenice da dolazi od pravosudnih tijela a ne od politički prilično instrumentalizirane 

nevladine udruge. Uz to, Beograd je po mnogo čemu najbolje mjesto za 

procesuiranje novinara ratnih huškača. Prvenstveno zbog toga što su upravo iz 

Beograda emitirani prvi TV prilozi začinjeni jezikom mržnje. Smatram to važnim i 

zbog potrebe da se srbijanska javnost i na ovaj način suoči s medijskom mašinerijom 

laži kojoj je godinama vjerovala. Što se tiče novinara iz BiH i Hrvatske, utvrđivnjem 

njihove eventualne kaznene odgovornosti trebala bi se također baviti 

nacionalna pravosuđa. 

Igor Gajić, glavni i odgovorni 

urednik magazina Reporter: 

Logoraši imaju 

pametnijeg posla 

na prostoru bivše Jugoslavije nosi 

veliku odgovornost za poticanje 

međunacionalne mržnje i podstrekavanja 

ratnih opcija i krvoprolića 

i svjedoci vremena, naravno 

oni kojima je istina bliska, nemaju 

problema da se prisjete medija 

i novinara koji su prednjačili u 

tom prljavom poslu. Na kraju, postoje 

snimci, postoje novine i zapisi 

iz kojih se sve da iščitati. 

- Oni imaju mnogo pametnijih 

poslova oko 

utvrđivanja zločina nego 

da se bave novinarima 

ili pokušavaju uraditi bilo 

šta po pitanju medijskih 

sloboda u bilo kojem slučaju 

i bilo kojem vremenu. 

Udruženje logoraša se 

treba baviti drugim stvarima, 

a ne novinarima. Ne 

smatram da ta inicijativa 

treba da krene iz RS prema 

FBiH, niti iz FBiH prema RS, a ako ćemo poštovati neke medijske 

slobode, bile one pod nekim režimima ili ne bile, moramo pustiti 

medije da rade. Mediji sami sebi daju regulativu. To je pitanje 

morala i profesionalizma, a ne politike. 

www.startbih.info

POLITIKA 

Pravna čuda BiH 

Ustav države krši sam sebe 

Dom naroda Parlamenta BiH se sastoji od 15 delegata i to po pet Bošnjaka i Hrvata iz FBiH i pet SrSrba iz RS-a, dok srpski član Predsjedništva BiH može biti isključivo Srbin iz RS-a, a hrvatski i bošnjački 

isključivo Hrvat i Bošnjak iz FBiH, što direktno krši prava Bošnjaka i Hrvata iz RS-a i Srba iz FBiH 

U F B i H u s t a v p r a k t i č n o n e p o s t o j i , k a ž e A n t o Č o l a k , 

22 

www.startbih.info



Iako su u svim državama svijeta ustav 

i porez najveće svetinje, u BiH je gotovo 

normalno da se porez ne plaća i 

da se ustav krši, a najčešći kršioci ustava 

su državne institucije, upravo one 

koje bi ih trebale najjače štititi. Istovremeno, 

ustavni sudovi koji su zaduženi 

za zaštitu ustava u BiH nemaju 

ovlasti da samoinicijativno reaguju 

kada uoče kršenje. 

No, o poštivanju ustava govori i poštivanje 

presuda ustavnih sudova. U 

BiH su ti brojevi poražavajući: samo 

kod Tužilaštva BiH ima 96 prijava 

za neprovedbu odluka Ustavnog suda 

BiH ili Komisije za ljudska prava, 

ali je nekoliko istraga obustavljeno, a 

u nekoliko izdata naredba o neprovođenju 

istrage jer je nemoguće utvrditi 

ko je kriv. 

- Ustavni sud BiH u svojim odlukama 

navodi instituciju, a najčešće 

entitet ili državu kao odogovorne za 

provedbu odluke, no da bi Tužilaštvo 

BiH provelo istragu i utvrdilo krivicu 

mora biti određen odgovorni pojedinac 

– pojašnjava Boris Grubešić, 

portparol Tužilaštva BiH. (U Ustavu 

BiH piše samo da su odluke Ustavnog 

suda BiH konačne i obavezujuće za razliku 

od Ustava FBiH koji precizira da 

je za provedbu odluka Ustavnog suda 

odgovoran premijer FBiH.) 

U BiH je u ovom trenutku najrasprostranjenije 

kršenje svih ustava kroz nepoštivanje 

jednakopravnosti pripadnika 

sva tri većinska naroda na cijelom teritoriju 

BiH. Podsjećanja radi, ova konstitutivnost 

Srba, Hrvata i Bošnjaka na 

cijelom teritoriju BiH proizilazi iz izmjena 

Ustava BiH koje je nametnuo 

OHR i s kojima su morali biti usklađeni 

i entitetski ustavi. 

No, ovo nije jedini oblik kršenja. 

Državni nivo: Katastrofalno 

U Ustavnom sudu BiH registrar Zvonko 

Mijan kaže da je svako kršenje ljudskih 

prava kršenje Ustava BiH. 

- Mi ne pravimo analize kršenja 

ustava, osim po zahtjevu za ocjenu 

ustavnosti zakona ili presuda 

nižih sudova, ali analiziramo provedbe 

naših presuda i za sada dostupni 

podaci pokazuju da je više 

provedenih nego neprovedenih 

POLITIKA 

Srpska ne može biti republika, 

a ni ostatak federacija 

-Teško je dati konkretan odgovor o 

ukupnom poštivanju Ustava FBiH, 

ali ako govorimo o našim odlukama 

mislim da je više ispoštovanih nego 

neispoštovanih, no mi smo nedavno 

pisali premijeru FBiH upozoravajući 

ga da je trenutno više od 15 presuda 

ovog suda neprovedeno - ka- 

že Senjak. Napomije da je US FBiH 

od Parlamenta FBiH zatražio proširenje 

svojih ovlasti na način da na povrede 

Ustava FBiH mogu reagovati i 

samoinicijativno, te da javna preduzeća 

dođu pod ingerencije ovog suda, 

ali i proširenje kruga ljudi koji se mogu 

obratiti US FBiH kako bi u ovoj 

Ćazim Sadiković cijeni da su ustavi države BiH i oba entiteta prava lakrdija jer su 

nedorečeni. 

- Ne znam kako se neko uopšte usudio da Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma 

nazove ustavom jer je pun nedorečenosti i šupljina. U Ustavu BiH nije definisano 

šta su entiteti, jer sama riječ entitet u pravu ne znači ništa i zbog toga je trebalo 

oblasti bila izjednačena prava građana 

FBiH i RS-a. 

Čolak mnogo očekuje od ovih izmjena 

Ustava FBiH jer bi na taj način Ustavni 

sud FBiH dobio pravo i da ocjenju- 

odrediti da li je to kanton, region, provincija ili nešto drugo. U ovim odnosima RS ne 

može biti republika, a FBiH ne može biti federacija jer nisu Livno ili Orašje države pa 

da čine federaciju – pojašnjava Sadiković i napominje da je dobro da je aneksom 10 

je ustavnost zakona i odluka donijetih 

na nižim nivoima vlasti. 

DMS OHR jedni finalni tumač Ustava BiH. 

RS: Diskriminacija jezika 

Potpredsjednik RS-a Adil Osma- 

presuda – kaže Mijan. 

obnaša ulogu zakonodavca i donosi nović cijeni da je najizraženije krše- 

No, bivši sudija Ustavnog suda BiH uredbe sa zakonskom snagom i odnje Ustava RS u nejednakopravnosti 

Ćazim Sadiković, sada savjetnik luke; Parlament ne radi u radnim ti- Srba, Hrvata i Bošnjaka. 

Ustavno-pravne komisije Parlamenjelima, nego se sve završava na pre- - Osim nezastupljenosti sva tri nata 

FBiH, kaže da Ustav BiH krši sam mijer je zamolio; predsjednici partija roda u javnim institucijama i orga- 

sebe. (Dom naroda Parlamenta BiH su vlasnici partija, a zastupnici munima, paradoks je da u Ustavu RS 

se sastoji od 15 delegata i to po pet tanti koji samo dižu ruku; pošto ne- piše da su službeni jezici srpski, bo- 

Bošnjaka i Hrvata iz FBiH i pet Srba ma prenosa sjednica javnost ne zna sanski i hrvatski, a u svim instituci- 

iz RS-a, dok srpski član Predsjedniš- ko je ko u ovoj priči, pa oni koji prijama je sve napisano isključivo na 

tva BiH može biti isključivo Srbin iz sežu na Ustav FBiH budu prvi ko- srpskom i ni u jednom podzakon- 

RS-a, a hrvatski i bošnjački isključiji ga krše – kaže Anto Čolak, zastuskom aktu nema naziva bosanskog 

vo Hrvat i Bošnjak iz FBiH, što dipnik u PFBiH i član Ustavno-pravne jezika – kaže Osmanović. Upozorektno 

krši prava Bošnjaka i Hrvata komisije. Pojašnjava da gotovo svake rava da je diskriminacija prisutna u 

iz RS-a i Srba iz FBiH.) 

godine bude prekršen Ustav FBiH u obrazovanju jer u naseljima sa veli- 

- Trebalo ga je mijenjati onaj dan dijelu koji kaže da predsjednik FBiH kim brojem povratnika nema nacio- 

kada je donijet, jer 

Ustav BiH sadrži 

Evropsku konvenciju 

o ljudskim pravima 

koja je iznad 

svih domaćih zako- 

Malo nade za 96 

krivičnih prijava 

za nepoštivanje Ustava 

u BiH 

raspušta oba doma 

Parlamenta kad ne 

uspiju usvojiti proračun 

FBiH prije 

početka proračunske 

godine i za najnalne 

grupe predmeta. 

Zastupnik u NS RS Tomislav Tomljenović 

smatra da je dodatni problem 

i neprovedba Ustava RS. 

- Osim neravnopravnosti jezika i 

nejednakosti naroda u skladu sa odna 

i iznad Ustava, a onda u samom jočitijem kršenje sa raspodjelom šest lukom o konstitutivnosti, lokalna 

Ustavu BiH postoje ograničenja ve- ključnih funkcija u FBiH (predsjed- vlast gotovo nigdje nije formirana u 

zana za pravo građana da biraju i nici FBiH i Vlade FBiH, predsjednici skladu sa Ustavom RS koji kaže da 

budu birani i to je katastrofalno – Ustavnog i Vrhovnog suda FBiH, te čelnici opštine i opštinskog vijeća 

kaže Sadiković. 

predsjedavajući oba doma Parlamenta ne mogu biti iz istog naroda osim 

FBiH: Zastupnici mutanti 

FBiH trebali bi biti imenovani tako 

da sva tri naroda imaju po dva pred- 

ako taj narod u toj opštini ima više 

od 50 posto stanovnika. Najoči- 

Pojedinci iz političke opozicije cijene stavnika, a trenutno Hrvati i Bošnjatiji primjer je Bosanski Brod – ka- 

da u FBiH čak i nema ustava. ci drže po tri pozicije). 

že Tomljenović i dodaje da ni odluke 

- Ma, u FBiH ustav praktično ne No, predsjednica Ustavnog suda FBiH Ustavnog suda BiH nisu ispoštovane 

postoji. Tridesetak odluka Ustavnog Kata Senjak kaže da ne može dati ocje- jer još uvijek na najmanje deset mjesta 

suda FBIH nije provedeno; Vlada nu poštivanja Ustava FBiH. piše Srpski Brod. � 

k , z a s t u p n i k u P F B i H i č l a n U s t a v n o - p r a v n e k o m i s i j e 

23

EKONOMIJA 

Dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH 

BiH NE MOŽE 

bankrotirati 

Ja sam po prirodi optimista, ali sada sam veoma zabrinut jer kod nas politička situacija nikako 

da se stabilizuje i nikako da se prepozna koncept kompozicije BiH. Zbog toga je prisutna stalna 

nervoza kod političkih faktora. Uz to, kao mala ekonomija izloženi smo eksternim šokovi- 

ma i vrlo smo ranjivi 

Kako je u vremenu finansijske krize 

poslovala CBBiH? 

- CBBiH je osnovana prije 12 godina 

i mi od osnivanja radimo u valutnom 

odboru, modelu koji se i projicira 

za nestabilna okruženja, za loš 

makroekonomski okvir. Kada se oktobra 

prošle godine desio prvi udar 

na naš finansijski sektor, u kojem 90postotno 

dominira bankarski sektor, 

mi se jesmo našli u novoj situaciji. Iako 

nismo imali sličnih iskustava, odmah 

smo prepoznali dvije stvari: da 

bankarski sektor mora ostati likvidan 

i u kapacitetu da odgovori obavezama 

prema klijentima. Zbog toga 

smo bankama tri puta smanjivali 

obaveznu rezervu, sa prvobitnih 18 

na 14 posto na kratkoročne izvore 

i sedam posto na dugoročne, čime 

smo uspjeli održati likvidnost kompletnog 

sektora. Postojala je tada potencijalna 

opasnost da se, ukoliko samo 

jedna banka postane nesolventna, 

desi razarajući domino efekat. Također, 

održali smo i monetarniu stabilnost. 

Znate šta se desilo u Mađarskoj, 

Poljskoj, Srbiji... gdje je domaća valuta 

devalvirala nakon čega su poskupjeli 

krediti, smanjila se vrijednost 

plata i mnoge druge loše stvari. Kod 

nas je KM ostala stabilna i vezana za 

euro i u tome nije bilo iznenađenja. 

Treći zadatak, krucijalni, bila je briga 

o rezervama. Šest mjeseci prije prvog 

kriznog udara, uočivši turbulencije 

na tržištu, mi smo naše devizne 

rezerve iz komercijalnih banaka prebacili 

u centralne banke država EU 

i u BIS Basel. One 

danas iznose oko tri 

milijarde eura i nalaze 

se u centralnim 

bankama Njemačke, 

Francuske, Luksemburga 

i u BIS Basel. 

Zbog toga nismo 

imali gubitaka niti jednog feninga, 

dapače, u prošloj godini smo zaradili 

220 miliona KM, što je bio najveći 

profit od osnivanja CB BiH. 

Koje su konkretno negativne posljedice 

krize? 

- Finansijska kriza je prešla na realni 

sektor. Prošle godine smo imali rast 

GDP-a od 5,5 posto, a ove godine 

projekcija je minus tri, što govori da 

je radna aktivnost manja za gotovo 

deset posto. Otpušteno je 20 hiljada 

radnika, banke su smanjile kreditnu 

aktivnost, pooštrile su kriterije i nešto 

povećale kamatne stope. Znači, 

kapital je postao skuplji, nedostupniji. 

S druge strane, strane investicije 

u prvom kvartalu ove godine su 

jako male i bilježe značajan pad. In- 

vestitori kao da su se prepali i kao da 

čekaju ishod krize. Pored toga i doznake 

iz inostranstva kojih je bilo 

oko dvije milijarde eura sada su manje 

za oko 20 posto. Dakle, svi izvori 

iz inostranstva su smanjeni i sada 

bilježemo problem oko finansiranja 

deficita. Najnoviji 

podaci kažu da 

je naš izvoz manji 

za 23 posto, a 

uvoz za 25 posto. 

Zbog svega pomenutog 

mi bilježimo 

i pad rezervi 

za oko 500 miliona KM, sa 6,2 na 

5,7 milijardi KM. To je, istina, bilo i 

očekivano jer smo smanjili obavezne 

rezerve bankama, pa se dio tih sredstava 

sada koristi za plaćanje obaveza 

prema vani. 

Problemi su veliki, budžeti prazni. 

Može li se reći da je BiH pred 

bankrotom? 

- Ne bih ja koristio taj termin. Mislim 

da se BiH ne može desiti bankrot. 

Daleko od toga. Budžetski kapaciteti 

u BiH su nekih devet milijardi KM, 

kada se u obzir uzmu svi budžeti od 

državnog preko entitetskih do kantonalnih, 

a govori se o nedostatku nekih 

700 budžetskih miliona. To nije 

ugrožavajuće po njih. Problem je 

u padu ekonomske aktivnosti subje- 

kata zbog kojeg su budžetski prihodi 

u prvom kvartalu smanjeni za 12 posto, 

pa nije slučajno da se traži smanjene 

budžetske potrošnje baš od 10 

posto. Breme krize moramo pravedno 

rasporediti. Oni koji imaju više trebaju 

podnijeti veći teret, oni ugroženiji 

manji. Tu je umjetnost prilagođavanja. 

Međutim, jedno je jasno 

- 44 posto učešća javne potrošnje u 

GDP-u je neizdrživo za ovako slabu 

ekonomiju kakva je naša. 

Ima li političkih pritisaka s ciljem da 

se promijeni politika poslovanja CB 

BiH, posebno kada je riječ o neangažovanim 

deviznim rezervama? 

- Prvo moramo objasniti šta su devizne 

rezerve. Od pomenute sume 3,5 

milijarde je monetarna pasiva kojom 

se pokriva svaki fening koji je u prometu. 

Drugi dio su obavezne rezerve 

komercijalnih banaka, a to su sredstva 

preduzeća i privatnih lica, koja 

se ne mogu koristiti. 

Da, ali postoji dio iznad toga, slobodne 

devizne rezerve od nekih 500 

miliona KM? 

- U pravu ste, postoji 490 miliona, 

ali njihova upotreba zakonom nije 

dozvoljena. Ta sredstva su neka vrsta 

osigurača currency boarda. Da bi se 

to moglo koristiti, morao bi se promijeniti 

zakon, koji nam zabranjuje 

kreditiranje i države i komercijalnih 

J a s n o j e d a j e 4 4 p o s t o u č e š ć a j av n e p o t r o š n j e u G D P- u 

24 

RAZGOVARAO: Jasmin Maričić jasmin@startbih.info 


Mi se ponekadgledamo 

u iskrivljenom 

ogledalu i mislimo 

da smo zdravi i 

sposobni 

www.startbih.info

Doktorat 

i Zlatni BAM 

Kemal Kozarić je 11. februara ove godine 

doktorirao na temu Uticaj kreditnog 

rasta na ekonomski razvoj zemalja 

u tranziciji, a sredinom juna je od 

magazina Banke u BiH dobio nagradu 

Zlatni BAM za doprinos očuvanju 

stabilnosti bankarskog sektora u prošloj 

i ovoj godini. 

EKONOMIJA 

Pomaci i u 

danima krize 

Najveća dobit je što su sve banke uvele 

odjeljenja za upravljanje rizicima, pa 

je filozofija da se što više zaradi zamijenjena 

filozofijom da se što manje izgubi. 

Procjenjuju se i kreditni, valutni i 

operativni rizici. Također, ljudi se vraćaju 

tradicionalniom bankarstvu. Baloni 

i virtualni papiri su prošlost, polazi 

se od postulata da se može trošiti 

samo koliko se ima. Nije sve crno, pa 

tako neće biti propast i ako ne dobijemo 

kredit od MMF-a. Mi imamo resursa 

koji se mogu iskoristiti, samo ne 

smije sve ići u potrošnju. 

- u n e i z d r ž i vo z a ova ko s l a b u e ko n o m i j u k a k va j e n a š a 

25

EKONOMIJA 

banaka. Zbog toga i nema pritisaka. 

Kada se završi poslovna godina 

mi 60 posto naših prihoda dajemo 

državi. Ove godine je prebačno 120 

miliona KM. 

Kako su se komercijalne banke ponašale 

u uslovima krize? Da li su 

iskoristile sve pogodnosti koje ste 

im omogućili? 

- Naše banke su 84 posto u stranom 

vlasništvu, iako ih tretiramo kao domaće 

sa stranim kapitalom, i činjenica 

je da mi nemamo nekog uticaja 

na njihovo ponašanje. Strateške odluke 

ipak se donose u Milanu, Ljubljani, 

Beču... To je i logično jer, radi 

se o tržišnoj ekonomiji u kojoj oni 

procjenjuju svoje interese. Međutim, 

nedavna Bečka inicijativa i njeno potpisivanje 

od strane šest banaka majki 

koje djeluju kod nas, jasno govori 

da su one opredijeljene da ostanu 

ovdje, a imaju s nama zajednički interes. 

Druga je stvar što te banke 

majke više nisu u mogućnosti da širokogrudo 

podržavaju svoje kćerke, 

koje su se sada morale okrenuti domaćim 

izvorima, koji su skuplji od 

onih vanjskih. Zbog toga je došlo da 

blagog povećanja kamatnih stopa. Ja 

smatram da postoji prostor da se one 

smanje kroz selektivni pristup prema 

proizvodima i klijentima. Kreditni rizik 

u zemlji se povećava, pa je izuzetno 

važno da se ostvari stand by aranžman 

sa MMF-om. To bi bila poruka 

stranim investitorima i bankama da 

je država prihvatila veću budžetsku 

disciplinu. 

Kakav je odnos EBRD-a prema BiH? 

26 

- EBRD je u BiH najviše investirao 

posljednje dvije godine. Oni su ostali 

pri opredjeljenju da prate i koridor 

Vc i projekte iz energetskog sektora, 

ali i komercijalne banke. Ali, i 

EBRD želi da vidi kako BiH ispunjava 

uslove iz MMF-ovog stand-by 

aranžmana. 

Kakav je trenutno kreditni rejting 

BiH? 

- U ovoj krizi smo uspjeli zadržati 

isti rejting, a ako uspijemo ispuniti 

uslove MMF-a, on bi mogao biti 

čak i bolji. U suprotnom, ko zna... 

Mi se ponekad gledamo u iskrivljenom 

ogledalu i mislimo da smo zdravi 

i sposobni. Međutim, loša politička 

situacija, kao i složena kompozicija 

BiH i brojna otvorena pitanja utiču 

na kreditni rejting, koji je kod nas još 

špekulativan. 

Da li ćemo s kreditom MMF-a, uko- 

liko ga dobijemo, 

dugoročnije riješiti 

probleme ili 

ćemo ubrzo ponovo 

zakucati na 

njihova vrata? 

- Aranžman je na tri 

godine i neće nam 

dati sve odjednom već u tranšama, 

po trećinu. A kasnije, ko zna. Pojavljuju 

se znaci oporavka, ali su oni pomiješani 

s upozorenjima da kriza nije 

prošla, da slijedi njena treća faza, 

kako kažu iz Svjetske banke. 

Postajemo li s tim eventualnim zaduženjem 

prezadužena zemlja? 

- Jeste to milijarda KM, ali kada po- 

gledate Hrvatsku i njenih 30 milijardi 

eura duga ili Srbiju sa 15 milijardi, 

mi smo daleko od te kvalifikacije. Mi 

smo najmanje zaduženi od svih zemalja 

bivše SFRJ. Međutim, planirati 

razvoj iz sopstvene akumulacija 

nije realno i on bi tada tekao izuzetno 

sporo. Bez povoljnih kredita mi 

ne možemo naprijed. Naravno, nikada 

nije dobro uzimati kredit, ali 

ako morate i ako on ide u razvoj, to 

je uredu. Ako ide na plate i potrošnju, 

to nije dobro. 

Razvojne banke u BiH su česta 

tema medija. Ne zbog dobrog 

poslovanja... 

- Ideja razvojne banke je veoma dobra, 

jer te banke mogu biti korektivni 

faktor na tržištu i dobrodošle su. 

Ali, one moraju imati transparentne 

kriterije, jednak pristup svima i svoje 

kapacitete moraju staviti u funkciju 

razvoja. Sve ovo što se sada dešava je 

produkt toga što 

se nije radilo transparentno, 

što nije 

bilo jasnih kriterija 

na koji način se 

mogu dobiti krediti. 

Mi nemamo 

puno podataka o 

poslovanjima Razvojne banke FBiH 

jer ona prima sopstveni zakon. 

U prošloj godini 

smo zaradili 

220 miliona KM, što je 

bio najveći profit od 

osnivanja 

Možete li nam reći kakve su Vaše 

prognoze unutar finansijskog i bankarskog 

sektora BiH? 

- Prognoze je sada veoma teško davati, 

posebno kod nas. Ja sam po prirodi 

optimista, ali sada sam veoma zabrinut 

jer kod nas nikako da se stabili- 

zuje politička situacija i nikako da se 

prepozna koncept kompozicije BiH. 

Zbog toga je prisutna stlana nervoza 

kod političkih faktora. Uz to, kao 

mala ekonomija smo izloženi eksternim 

šokovima i vrlo smo ranjivi. Poremećaj 

cijena nafte i hrane uzrokovao 

je prošle godine inflaciju od skoro 

10 posto. Pa sada ova velika finanisijska 

kriza, koja nas je, po nekima, trebala 

mimoići. Ipak, ja se nadam da 

ćemo svi zajedno, i FBiH i RS i državni 

novo, smoći snage i prebroditi 

probleme. 

Kakva je uloga medija? 

- Mediji imaju društvenu odgovornost 

u svemu što nas je snašlo. Uprkos 

tome, plasira se puno poluinformacija 

i dezinformacija. Evo, sada 

u Beču, mi smo vodili pregovore sa 

šest komercijalnih banaka i samo smo 

iskoristili prisustvo Kostasa Kristoua, 

šefa misije MMF-a za BiH, da 

se konsultiramo i razmijenimo nove 

informacije. Nikakvih pregovora nije 

bilo iz prostog razloga što su oni 

okončani mjesec dana prije, a naslovi 

su bili: Propali pregovori, MMF nas 

odbio, Zašto je propao aranžman... A 

on uopšte nije propao, rečeno nam 

je da kad god ispunimo postavljene 

uslove da se javimo, naredna sjednica 

Boarda je početkom jula, ako ne 

stignemo, sljedeća je u septembru. A 

da li ćemo mi uspjeti udovoljiti zahtjevima, 

to je drugo pitanje. 

Ipak, govori se o smanjenju iznosa? 

- Ne. On je regulisan protokolom. 

Samo, nije isto danas dobiti 400 miliona 

KM i iduće godine.� 

www.startbih.info

„NOVA“ VLADA FEDERACIJE BiH 

KRIMINAL 

Kockari na 

TITANIKU 

Upravo je beskrupuloznost, egoističnost, glupost, nemoralnost i otsustvo odgovornosti predstavnika 

vlasti (uz nerad i nesposobnost istih) uzrok trenutnog vala protesta, demonstracija i 

štrajkova u Federaciji. Protesta čija je opravdanost, zapravo, u principu, upitna. I čiji je jedini 

ozbiljan argument u pohlepi, drskosti, licemjerju i pljačkaškom mentalitetu vlasti 

PIŠE: Samir Šestan 

„Moj Bože / koliko demagogije 

/ sustavno poređane u artiljerijske 

salve / koliko pokradenih misli 

/ iza kojih ne stoji ništa osim 

mržnje, sujete i vlasti / i koliko 

pokvarenosti treba da se izlije 

pred naše noge / i kako je do 

neprepoznavanja dovedena suština 

prevare“. 

Ove Johnnyjeve stihove, u zemlji 

kao što je naša, čovjek bi trebao da 

ponavlja kao mantru, umjesto 5 namaza 

dnevno, zdravomarije i očenaša. 

Kao metadonsku terapiju za nacionalističkim 

i vjerskim opijumom 

omamljenu masu. 

Bogat kulturni život u 

Federaciji 

Beskonačnom nizu prevara kojima 

su izloženi građani Bosne i Hercegovine, 

ovih se dana, neposredno nakon 

završetka cirkusa oko izbora novog 

predsjednika SDA, pridružio cirkus 

oko izbora novog premijera Vlade 

Federacije BiH, kojim ova stranka 

pokušava naših 10 najtežih godina 

s Njima pretvoriti u vremenski nelimitiran 

horor. 

Dva mjeseca kongresnog propagandnog 

ispiranja mozga (kome su 

svoj nesebičan doprinos dali gotovo 

svi ovdašnji mediji), u kome je, kao 

u nekoj perverznoj latinoameričkoj 

političkoj sapunici, fokusiranjem na 

izbor lika na čelu Stranke (i stvaranjem 

imbecilnog dramskog zapleta 

od izbora između lošeg i goreg), na 

volšeban način zaboravljen sav politički, 

ekonomski, socijalni i kulturni 

užas za koji je ta stranka odgovorna, 

nastavljena su farsom od „promjena“ 

u Vladi Federacije BiH. 

U omiljenom igrokazu ovdašnjih 

vladajućih nacionalista i mafije, u 

kome oni, za svoju imbecilnu glasačku 

publiku, sami sebi povremeno 

odglume opoziciju, žestoko se 

iskritikuju, smjene i dovedu „novu“ 

vlast, „novi“ lider stranke doveo 

je novu marionetu na čelo Vlade a 

onda je upriličeno javno kolektivno 

pranje ruku od kretena koji je 

tu ulogu igrao do sada. 

Javnost se, pritom, (a rezultati dosadašnjih 

izbora govore u prilog tome 

da je to sasvim opravdano), s 

krajnjim nipodaštavanjem, tretira 

kao masa imbecila kojima je moguće 

„prodati“ bilo šta, pa tako i uvjeriti 

je da je za katastrofu kroz koju 

prolazi ovaj dio zemlje, a koja direktno 

utiče i na slabost integrističkih 

snaga u zemlji a jačanje separatista, 

odgovoran – bivši premijer. I 

niko drugi! 

Ne, dakle, Vlada, u kojoj je taj premijer 

bio samo „prvi među jednakima“, 

ne stranka čije je interese 

zastupao, koja ga je na taj položaj 

postavila i kojoj je jedino odgova- 

27

28 

KRIMINAL 

rao, ne parlament, koji je dužan da 

prati i koriguje rad vlade, ne vladajuća 

koalicija, čija je to Vlada i parlamentarna 

većina. Ne, kriv je Komedijaš, 

koji voli, umjesto sličica, 

da skuplja stambene objekte, i to 

„po zakonu“. 

Hajmo, razlaz! 

Nevladina organizacija Centri civilnih 

inicijativa odlučno je odbacila takvo 

postavljanje stvari i, predočivši 

javnosti rezultate svog monitoringa 

rada aktuelne Federalne vlasti od početka 

mandata (koji jasno pokazuju 

da je stanje u kome se nalazi ovaj entitet 

logična posljedica nerada i nesposobnosti 

vlasti), iznijela stav da je 

za efikasno suočavanje sa krizom i 

zaustavljanje propadanja u bezdan, 

umjesto kozmetičkih zahvata, nužan 

ozbiljan pristup i značajne promjene, 

uključujući i radikalne izmjene 

u sastavu Vlade, ozbiljne promjene u 

ponašanju i odgovornosti Parlamenta 

i, kao preduslov svega – da stranke 

vladajuće koalicije sjednu za sto 

i utvrde: da li one mogu raditi zajedno 

u interesu građana ovog entiteta 

ili ne. „Ako mogu, neka i rade, 

ako ne – neka se odmah(!) raziđu i 

otvore mjesto novim mogućnostima. 

I neka nas sve zajedno prestanu 

patiti i držati kao taoce svojih 

stranačkih razračunavanja i liderskih 

sujeta.” 

No, kao elementarni preduslov bilo 

kakvih pozitivnih promjena naveli su 

priznanje najodgovornijih za stanje 

u Federaciji – od kompletne Vlade, 

preko Parlamenta, do vladajuće koalicije 

– svog dijela odgovornosti. 

Centri civilnih inicijativa, savršeno 

detektujući bit problema, odaslali su 

prema Parlamentu usamljeni poziv 

da se prekine s farsom i odbije postavljanje 

za Premijera kandidata koji 

Parlamentu i javnosti ne predoči 

svoj program rada, i kandidata koji 

nema potvrđenu saglasnost parlamentarne 

većine za sprovođenje tog 

programa i nužnih promjena u sastavu 

Vlade. „Bez novog programa, 

bez saglasnosti za promjene unutar 

Vlade, bez većine koja će te promjene 

podržati, ništa se neće promijeniti. 

Neće biti raskida sa dosadašnjom 

praksom rada Vlade. I neće biti nužnih 

promjena u društvu. Bez toga, mi 

pristajemo da više vjerujemo onima 

koji tvrde da je Vlada i do sada radila 

dobro, nego svojim očima, ušima 

i stomaku.“ 

I pored upozorenja da za političke 

igre, naprosto, nema više vremena, 

stranačka mašina vladajuće koalicije 

je odradila posao rutinski, vodeći 

se interesima sačuvanja svog uticaja 

i komada vlasti, i kao kockari 

na Titaniku, potpuno ignorišući 

stvarnost, nastavili igru kao da se 

ništa ne dešava. 

Ko, zapravo, stvara haos u 

zemlji 

Sama atmosfera na sjednici Parlamenta 

na kojoj je potvrđeno imenovanje 

novog premijera govorila je sve 

i o tom parlamentu i o novom premijeru 

i o ozbiljnosti koju vladajuća 

koalicija pridaje tom činu. Ne samo 

da je izabran premijer koji nema 

Praktično je nemoguće promijeniti išta ako se ne promijeni sve. Izbori su jedini legitimni nač 

nikakav program i koji se, umjesto 

ozbiljnim reformskim zahvatima, 

primjerenim trenutku, krizi misli suprotstaviti 

sa par tragikomičnih floskula 

i verbalnih poštapalica, koje ga 

prokazuju kao samo jednog u beskonačnom 

nizu ispraznih demagoga, 

nego ni njega ni taj čin Parlament 

nije shvatio ni toliko ozbiljno da sasluša 

bar njegov ekspoze, nego ga je 

ovaj upola, sa obrazloženjem da vidi 

da to nikog ne interesuje – prekinuo. 

I na taj prvorazredni skandal se, pritom, 

niko nije ni osvrnuo. 

A iz onoga što je uspio reći, vidljivo 

je da, osim što nema pojma kako 

će se suprotstaviti krizi, novi premijer, 

zapravo, ne shvata neke elementarne 

stvari. 

Tako je najavio „socijalni dijalog 

i razgovore sa svim sindikatima i 

udruženjima, uz uvjerenje da se dogovor 

može postići, kako bi se spriječilo 

stvaranje haosa“. No, upravo 

je Parlament, odnosno njegova vladajuća 

većina, taj s kojim treba razgovarati 

i postići dogovor. Dogovor 

o vraćanju njihovih primanja na nivo 

prije posljednjeg astronomskog 

povećanja. Što je preduslov bilo kakvog 

drugog razgovora i dogovora. 

I socijalnog mira. Ili bar primirja. 

Jer, oni koji su stvorili i koji stvaraju 

haos u zemlji su u Vladi i Parlamentu, 

a ne na ulici, u sindikatima 

i udruženjima građana. 

Radikalno kresanje primanja i privilegija 

vlasti i rasprodaja njihovih 

statusnih simbola osnovni je preduslov 

za uspostavljanje prekinutog 

kontakta vlasti sa građanima 

ove zemlje. Argument da bi to bile 

samo simbolične uštede, kojim 

vlast pravda svoje odbijanje „kresanja“, 

osim što ponovo potcrtava 

njihovu socijalnu neosjetljivost, je 

i beskrajno glup. Značaj tog čina, 

naime, nije u materijalnim efektima 

(mada ni oni nisu zanemarivi). 

Vlast, koja se odrodila od naroda i 

sama sebi postala svrha, mora poslati 

jasnu poruku građanima. Poruku 

da je spremna na promjenu i 

svjesna da ovaj put mora podnijeti 

najveću cijenu, dati pozitivan lični 

primjer, za razliku od dosadašnjeg 

demonstriranja pohlepe i socijalno 

neosjetljivosti, da bi povratila izgubljeno 

povjerenje građana, koje je 

u procesu stabilizacije zemlje (koje 

nužno podrazumijeva solidarnost, 

samoodricanje i rad na opštem dobru, 

svih) neophodno. 

Glavni problem ove vlasti je nevjerodostojnost. 

Kako vlast koja je sebi 

koliko juče enormno povećala plate, 

danas može od građana zahtjevati 

mjere štednje? 

No, izgleda da toga ova vlast uopšte 

nije svjesna. A i da jeste tu velike 

pomoći ne bi bilo. Radi se, naime, 

o vlasti iz čije je parlamentarne 

većine, na svojevremeno javno zamjeranje 

zbog pokazane socijalne 

neosjetljivosti pri povećanju svojih 

primanja, odgovoreno: „Ta javnost 

treba imati senzibilitet prema nama. 

Ako javnost nema senzibilitet prema 

nama koji donosimo zakone u ovom 

Parlamentu i koji stvaramo uvjete da 

država funkcionira, onda ne moramo 

ni mi o nekom drugom bilo kom 

senzibilitetu razmišljati.“ 

Pripreme za igranku nad vlastitim 

grobom 

I upravo je ovakva beskrupuloznost, 

egoističnost, glupost, nemoralnost i 

otsustvo odgovornosti predstavnika 

vlasti (uz nerad i nesposobnost istih) 

uzrok trenutnog vala protesta, demonstracija 

i štrajkova u Federaciji. 

Protesta čija je opravdanost, zapravo, 

u principu, upitna. I čiji je 

jedini ozbiljan argument u pohlepi, 

drskosti, licemjerju i pljačkaškom 

mentalitetu vlasti. 

Zašto bi bilo ko bio razuman, odmjeren, 

imao u vidu tešku situaciju 

u zemlji, vodio računa i o drugima 

a ne samo o sebi, kad mu vlast, i to 

u trenutku kad je objavljen budžetski 

manjak od 400 miliona(!) maraka 

i nemogućnost isplate firmama 

za urađene naručene poslove i 

podmirivanja određenih socijalnih 

davanja i najavljena još veća kriza 

– sebi povećava plate. I to do astro- 

www.startbih.info

nomskih visina. 

I još se pritom radi o definitivno najneefikasnijim 

institucijama vlasti u 

BiH, od Dejtona do danas. Vladi koja 

se bavi sama sobom i svjedočanstvo 

je nefunkcionalnosti vladajuće koalicije. 

I Parlamentu koji je za dvije i 

po godine aktuelnog mandata usvojio 

tek svaki peti zakon iz Programa 

rada Vlade u ovom periodu. 

Neodgovorna vlast, koja je zarad 

kupovine izborne pobjede obećala 

(pa se još na to obećanje i zakonom 

obavezala) masi ljudi primanja 

u potpunom neskladu sa mogućnostima, 

što sada, bukvalno, uništava 

ovaj entitet (i koja je od Federacije 

uspjela učiniti gori dio zemlje), odbija 

čak i priznati grešku i ispraviti je 

(nego, krajnje nemoralno, kurvinjski, 

odgovornost nastoji kolektivizirati 

i podijeliti sa opozicijom), grčevito 

braneći svoje pozicije i brinući 

samo o tome kako ih zadržati, čitavu 

državu i njene građane gura u novu 

katastrofu. 

Najcrnji populizam, politički kukavičluk 

i izostanak bilo kakve strategije, 

dugoročnih ciljeva i odnosa 

prema državi. Kratkovida, sebična 

i destruktivna borba za političko 

preživljavanje na uštrb kolektivnih 

interesa. 

Očito je da u vladajućoj koaliciji 

imamo stranke koje će rađe gledati 

kako država i narod propadaju, ali s 

njima na vlasti, nego da bez njih dobiju 

šansu da prežive i da se dignu. 

Naprosto se ne radi o odgovornim 

ljudima, nego o egoističnoj bagri, 

gladnoj vlasti, koja od svog interesa 

dalje ne vidi. 

Otuda i aktuelna situacija masovnih 

priprema za kolektivnu igranku nad 

vlastitim otvorenim grobom (koja ne 

bi trebala da čudi ni MMF ni bilo 

koga drugog). Neodgovorna, sebična, 

pohlepna, bešćutna vlast, stvo- 

rila je iste takve građane. A ceh neneće platiti ni Onaj Što Je Otišao Na 

Godišnji, ni ostali (su)odgovorni za 

uništenje sna o Zapadnoj Njemačkoj 

na tlu (Federalnog dijela) BiH. Ceh 

će, kao i uvijek do sada, platiti oni 

koji su za sve najmanje krivi. 

Perverzije na sećiji 

Recidiv postdejtonskog jaranskog 

nacionalističkog vladanja zemljom, 

mafijaškom podjelom teritorija, s autoritarnim, 

vaninstitucionalnim unutarnacionalnim 

konceptom upravljanja, 

u kome su zakoni i ustavni 

ukvir bili tek provizorij, zarobljenost 

je građana u kafkijanski sistem 

iz koga je nemoguće naći institucionalni 

izlaz. 

Praktično je nemoguće promijeniti 

išta ako se ne promijeni sve. Izbo- 

ri su jedini legitimni način za pro- 

mjenu (što se, sa 

ovakvim glasačkim 

tijelom, svodi 

na tek formalnu 

mogućnost). 

Između njih dešava 

se perverzna devijacija 

i ismijavanje 

demokratije. 

Kako se čitavo vrijeme 

od obnovljenog 

višestranačja 

na ovim prostorima, 

početkom 

90-ih godina, u 

zemlji sve važne 

odluke donose u 

neformalnim centrima moći (čime 

se ona, uzgred, razgrađuje, ne tako 

adrenalinski atraktivno ali mnogo 

opasnije i efikasnije nego separatističkim 

javnim trabunjanjem i patetičnim 

gestama malih diktatora) 

i kako u ovoj zemlji institucije koje 

su karakteristika demokratskih si- 

stema i njihovi stubovi, postoje tek 

kao forma (čemu služe parlamenti u 

ovoj zemlji? za uhljebljavanje odanih 

stranačkih kadrova?), sistem je 

ostao potpuno neizgrađen. 

Upravo zato se nalazimo u situaciji 

talačke krize (na svim nivoima). Građani 

su bukvalno zarobljeni od strane 

nesposobne, nefunkcionalne, korumpirane 

vlasti, koju na okupu drži 

samo pohlepa i grčevito nastojanje da 

se zadrži svoj dio pljačkaškog plijena 

i učešće u nastavku pljačke. 

Vlade su, umjesto efikasnih izvršnih 

tijela koje sprovode jasne programske 

ciljeve, pretvorene u svojevrsne 

mini-parlamente izbornih 

pobjednika, koji se popunjavaju po 

delegatskom principu i čiji članovi 

ne odgovaraju ni premijeru, ni parlamentu, 

ni građanima, nego isključivo 

svojim partijskim liderima (čiji 

su, zapravo, delegati u tom tijelu). 

Pri tome se vlast dijeli mafijaškom 

podjelom „teritorija“, uz prećutni 

dogovor da se niko nikom ne miješa 

u „njegovo“. 

Složna braća kuću grade 

Zato i imamo apsurdnu situaciju da 

premijera polovine zemlje i dvije trećine 

njenih stanovnika bira lider ili 

uski krug čelnika jedne stranke, ne 

pokazujući čak ni elementarnu političku 

pristojnost, 

da sazove sastanak 

vladajuće koalicije, 

i, bar formalno, 

upozna koalicione 

partnere 

sa svojim prijedlogom 

i upita ih 

za mišljenje. 

Zato i imamo si- 

tuaciju da je nemogućepromijeniti 

bilo kog 

ministra, ma kako 

katastrofalni 

mu bili rezultati 

rada, osim ako 

tu promjenu ne inicira i na nju se 

odluči onaj čiji je dotični ministar 

vlasništvo(!). A i tad ne može, osim 

ako se s tim konsensualno ne slože 

svi koji drže poluge vlasti. 

Jedna od devijacija postojećeg sistema 

je da je čak i premijera koji je 

podnio ostavku nemoguće s tog mje- 

Javnost se, s krajnjimnipodaštavanjem, 

tretira kao masa 

imbecila kojima je 

moguće „prodati“ bilo 

šta, pa tako i uvjeriti je 

da je za katastrofu kroz 

koju prolazi ovaj dio zemlje, 

a koja direktno utiče 

i na slabost integrističkih 

snaga u zemlji a jačanje 

separatista, odgovoran 

– bivši premijer 

KRIMINAL 

sta ukloniti bez saglasnosti svih(!) u 

lancu odlučivanja. I da je samo jedna 

od stranačkih marioneta iz predsjedničko-potpredsjedničkog 

trojca 

Federacije, na mig svog lidera, mogla 

blokirati čitav proces i Federaciju 

dovesti u stanje krajnjeg apsurda. 

S ozbiljnim posljedicama. Bar 

po zdravlje onih koji nas posmatraju 

sa strane, a koji bi mogli umrijeti 

od smijeha. 

Upravo zato što vlada nije integralno 

tijelo, sa zajedničkim ciljem, nego 

mehanički skup separatnih stranačkih 

interesa, što je vladajuća koalicija 

sastavljena na neprirodan način, 

od suprotstavljenih opcija koje su u 

koaliciju natjerane, ministri ne funkcionišu 

kao dijelovi vlade, nego kao 

dijelovi propagandnih stožera svojih 

stranaka, što, pokazalo se, onemogućava 

da se bilo šta značajno uradi. 

Svaki dobar projekat ne posma- 

način za promjenu (što se, sa ovakvim glasačkim tijelom, svodi na tek formalnu mogućnost) 

tra se sa stanovištva interesa zemlje i 

građana, nego se sagledava kroz stranačku 

pripadnost ministra u okviru 

čijeg ministarstva se projekat pojavljuje 

i mjere politički poeni koje ta 

stranka može dobiti na tome, ako je 

se ne zaustavi. 

Čitav sistem je, naprosto, sjeban. 

Pritom, da podsjetim još jednom na 

nešto što glupu i kratkovidu Federalnu 

vlast (i njene stranačke lidere) očito 

ne brine – izborom Bošnjaka za premijera 

Vlade FBiH, uz zadržavanje 2 

druge funkcije iz ustavne kvote od 6 

mjesta, za koje Ustav predviđa da ni 

jedna nacionalna grupacija ili „ostali“ 

ne mogu zauzimati više od 2, u sjeni 

Dodikovog primitivizma i siledžijstva, 

Federalna nacionalistička vlast 

radi identičnu stvar kao i republičkosrpski 

vožd - ignorišu odluke Visokog 

predstavnika i krše Ustav. 

P.S. 

„Šta se događa / kad mrtvi fazani 

lete / kad mrtvi fazani lete / a nijedan 

ne pada?“ pitao se Johnny. E, 

pa, vi imate priliku da gledate odgovor 

na to pitanje. A za cjepidlake, 

koji će potrčati da kažu da je 

jedan ipak pao: Ne, nije pao, samo 

je (privremeno) odletio iz jata. 

U jedno od svojih luksuznih 

gnijezda, koje je napravio našim 

parama. � 

29

KRIZA 

Savjetnik za nezaposlene 

SJEDI, RAZMISLI- 

nije kraj svijeta 

Kada neko izgubi posao najvažnije je 

da traži novi, poručuju iz Udruženja 

nezaposlenih, sindikata i organizacija 

za zaštitu ljudskih prava. 

- Građani ne poznaju dovoljno 

svoja prava, ali onaj ko ostane bez 

posla mora iskoristiti sve raspoložive 

pravne lijekove, od žalbe ili 

prigovora, preko obavještavanja 

organizacija koje prate poštivanje 

ljudskih prava, kao što je Helsinški 

komitet BiH, pa do tužbe, 

30 

ali se i obavezno javiti na biro za 

zapošljavanje - kaže Branka Inić 

iz HKLJP BiH. 

Cijeni da građani ne poznaju svoja 

prava, a poslodavci 

ne razumiju preporuke 

organizacija 

za zaštitu ljudskih 

prava koje su najprije 

dobronamjerne prema njima, 

jer ih spašavaju sudskih postupaka, 

kazni i sudskih troškova. 

Tranzicijska socijalna 

sigurnost 

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata 

BiH Edhem 

Biber kaže da Sin- 

dikat radi na tome 

da nezaposleni 

dobiju status kakav 

im zakonom pripada. 

- Pokušavamo da obezbijedimo 

tranzicijsku socijalnu sigurnost 

Pregovori o definisanju 

ličnog 

bankrota 

koja znači materijalnu naknadu 

za vrijeme nezaposlenosti u trajanju 

od tri do 24 mjeseca, te zdravstveno 

i socijalno osiguranje. Ali, 

najvažnije je da ljudi ne prestaju 

tražiti posao, kaže Biber. Najavljuje 

da SSS BiH sa Ekonomsko-socijalnim 

vijećem FBiH ulazi u pregovore 

o definisanju ličnog bankrota, kako 

bi ljudi koji ostanu bez posla, a 

imaju kredit ili neke druge obaveze, 

izvršavanje tih obaveza na zako- 

www.startbih.info

Zloupotrebe: 

Probni rad na tri dana 

Prema dostupnim podacima, vlasnici velikih trgovinskih 

preduzeća zloupotrebljavaju zakonsku mogućnost 

besplatnog probnog rada od tri dana tokom kojih 

angažuju nezaposlene ljude za istovar i slaganje 

robe i onda ih otpuštaju. (Nezvanično saznajemo da 

za ovom mjerom u Sarajevu najčešće posežu iz prodavnice 

odjeće Teranova.) 

- Znamo za tu pojavu i ona pokazuje da smo postali 

eksperti za zloupotrebe prava i zakona. Poslodavci 

su spremni da zaposlenim ogule kožu s leđa i 

bace ih kao potrošenu krpu, a tu bi morao reagovati 

zakonodavac – kaže Edhem Biber. 

- To je negativna pojava i nije važno da li je česta ili 

rijetka, ona je prisutna i tu mora reagovati inspekcija, 

ali mora postojati prijava, dakle onaj ko je iskorišten 

to mora prijaviti - kaže Branka Inić. 

U Zavodu za zapošljavanje u FBiH kažu da znaju za takvu 

pojavu, ali da ona nije masovna. 

- Prestanite pušiti 

- Ne očajavajte predugo 

nit način odgodili za bolja vremena. davci i ljudi koji traže posao. na još nije počela.) 

- Potražite i pomoć psihijatra, ako ne ide 

Smatra da to pitanje treba da inici- - U RS ima veliki broj nepopu- Osoba koja ostane bez posla u FBiH drugačije 

raju ministarstva za rad. 

U Udruženju nezaposlenih BiH 

Mehmed Hasanović smatra da su 

mladi ljudi naučeni da ne rade. 

- Niko ko ostane bez posla neće 

da se prihvati zemljoradnje ili da 

njenih radnih mjesta i to zbog to- ima pravo na novčanu naknadu uko- 

ga što nema adekvatnih kadrova, liko je poslodavac redovno uplaćivao 

a to znači da nije 

doprinose i ako se 

sve na poslodav- poslodav- 

Mladi ljudi nau- Zavodu prijavi u 

cima – kaže Mičeni 

da ne rade roku od 30 dana 

roslavVukajlo- Vukajlo- 

od dana prestan- 

- Pokušajte pokriti minus u banci i kreditne 

kartice 

mjeseca, zavisno od vremena proprovedenog na radu. 

Prema podacima Zavoda za zapo- 

se vrati u svoje mjesto, a problem vić, , direktor Agencije. 

ka radnog odnosa. Naknada iznosi šljavanje FBiH, od početka ove godi- 

nezaposlenosti bi mogao biti rije- (U FBiH je zakon o privatnim agen- 40 posto prosječne plate u FBiH u ne bez posla je ostalo 20.436 osoba, 

šen ako se oduzme sva nezakonito cijama za posredovanje pri zapošlja- tri mjeseca prije odjave, a nezapo- od čega 1.088 zbog stečaja, likvida- 

stečena imovina i novac od nje- vanju tek usvojen i njegova primje- primje- sleni je mogu dobivati od tri do 24 cije, restrukturiranja ili privatizacine 

prodaje uloži u privredu i industriju 

- kaže Hasanović. Za stečaj zrelo 70 posto preduzeća 

je preduzeća, ali se u istom periodu 

zaposlilo 14.794 osobe, kaže Omer 

Na internet strani posao.ba (a in- 

Korjenić iz ovog Zavoda. 

ternet je sada dostupan i u nekim 

kafićima) su raspisani konkursi za 

oko 600 radnih mjesta, navedeni 

su savjeti kao napisati CV i kako 

se pripremiti za intervju, a moguće 

je i prikačiti CV, što nije bez 

veze jer ovu stranu gledaju ljudi iz 

Prema analizama Svjetske 

banke, u BiH je oko 70 posto 

preduzeća sazrelo za stečaj, 

ukupna dugovanja privrede 

prema državi su oko 779 miliona 

KM, a između 40.000 i 

90.000 radnika bi moglo 

ostati bez posla. Ekonomi- stečaj može biti novi život za 

se sudovi koji daju nalog 

za stečaj ne ponašaju kooperativno 

nego isključivo i 

one koji traže reorganizaciju 

tretiraju kao maloljetnika 

koji želi da kupi cigarete 

iako je to zabranjeno 

– kaže Muratović. Upozora- 

Prema anketi koju je ZZZ FBiH 

krajem prošle godine proveo među 

2.185 poslodavaca, ove godine 

bi moglo biti otvoreno 4.314 radnih 

mjesta, najviše za KV radnike i 

one sa visokom stručnom spremom, 

ali i otpušteno 950 ljudi, a među 

7.500 preduzeća. No i sa ovog portala 

upozoravaju da je potražnja za 

radnicima opala za 36 posto u odnosu 

na juni prošle godine. 

Nema adekvatnih kadrova 

U banjalučkoj Agenciji Spektar, koja 

sti upozoravaju da se u BiH 

ne provode Zakoni o stečaju 

te upozoravaju da je kod prebacivanja 

platnog prometa 

na banke nelikvidno bilo oko 

11.000 preduzeća, no stečaj 

u njima nije proveden. 

Predsjednik Udruženja ste- 

preduzeće. 

- Stečaj mogu da pokrenu 

povjerioci ili dužnik i 

postoje dvije vrste stečaja: 

likvidacija i reorganizacija, 

a o tome koja vrsta će 

biti izabrana odlučuje odbor 

povjerilaca. Ali, ako je 

va da greške prave i vlasnici 

i povjerioci, ali da je problemi 

to što se povjerioci mogu 

namiriti i bez stečajnog 

postupka. 

- U stečajnom postupku 

se svi namiruju grupno i 

podjednako, a u izvršnom 

njima najviše NK i KV radnika. 

- Poslodavci kojima nedostaje upo- 

slenika tvrde da je problem nedovoljna 

kvalifikacija kanidadata, 

nezadovoljavanje interpersonalnih 

vještina poput komunikativnosti, 

fleksibilnosti, spremnosti 

je privatni posrednik u zapošljavanju, 

cijene da je u BiH mnogo onih koji 

ne žele da rade ništa i da je pokretljivost 

radne snage zanemariva, ali da 

agencije za posredovanje mogu uraditi 

mnogo jer im se obraćaju i posločajnih 

upravnika u BiH Hamdija 

Muratović podsjeća da 

svako preduzeće koje 30 dana 

bez prestanka ne može 

izvršavati obaveze plaćanja 

treba da ide u stečaj, ali da 

dužnik ispunio sve potrebne 

uslove, onda on lako 

može ubijediti povjerioce 

da odaberu reorganizaciju 

i to je taj drugi život za preduzeće. 

No problem je što 

prvi pokupi sve odjednom. 

Najčešće se banke namiruju 

kroz izvršni postupak i 

one su te koje potrgaju firme 

i tjeraju ih u stečaj – pojašnjava 

Muratović. 

na timski rad i slično, ali i nedostatak 

posebnih znanja i vještina 

– kaže Korjenić. 

Poslodavci nove radnike traže ogla- 

šavanjem putem medija, preko ZZZ 

FBiH, ličnih poznanstava.� 

poznanstava. 

KRIZA 

Praktični savjeti 

za otpuštene 

(iz drugih medija): 

- Prihvatite bilo kakav posao i neka vam to 

ne bude poniženje 

- Prijateljima i rodbini plačite na ramenu, ali 

neka vam pomognu tražiti posao 

- Razmišljajte o prekvalifikaciji, ali i o znanjima 

i vještinama koje do sada niste koristili 

(možda imate iz zabave završen kurs 

za somelijera) 

- Ne zaboravite: nema brze i lake zarade 

- Ne dajite krov nad glavom pod hipoteku 

za pokretanje biznisa 

- Počnite da štedite, ako to niste radili ranije: 

automobil zamijenite jeftinijim, manje 

telefonirajte, prestanite pušiti… 

- Ne pravite nove dugove 

31

SVIJET 

Iran: Sukob konzervativaca 

Politički sukob u Iranu nije između reformista 

i konzervativaca, nego između ultrakonzervativaca 

i pragmatičnih konzervativaca. Mir Musavi 

svojom kampanjom i predizbornim obećanjima 

samo je uspio na svoju stranu pridobiti 

reformističke struje unutar iranskog političkog 

spektra koji bi radije njega vidjeli na čelu države 

nego Mahmuda Ahmadinedžada 

U posljednjim danima dosta tinte, 

ali i krvi, prosuto je zbog sporenja 

oko regularnosti nedavnih predsjedničkih 

izbora u Iranu. Iako se izljev 

nezadovoljstva koje na ulicama Teherana 

i nekih drugih većih gradova 

pokazuju pristaše, barem prema 

zvanično objavljenim podacima, 

poraženog predsjedničkog kandidata 

Mir Hoseina Musavija prikazuje, 

naročito u nekim američkim 

medijima, kao kontrarevolucija koja 

će, ako uspije, za sva vremena iz 

Irana protjerati tekovine Homeinijeve 

islamske revolucije, situacija na 

terenu je sasvim drugačija. 

Prije će biti da veća opasnost stabilnosti 

Irana i poretku Islamske Republike 

prijeti od insistiranja Mahmuda 

Ahmadinedžada da po svaku 

cijenu osigura još jedan mandat, nego 

od njegovih političkih protivnika 

koje trenutno simbolizuje Mir Hosein 

Musavi. 

Pometeni modernisti i 

reformisti 

Treba imati na umu da politički sukob 

u Iranu nije između reformista 

i konzervativaca nego između ultrakonzervativaca 

i pragmatičnih konzervativaca. 

Tačno je da je Mir Musavi 

uspio svojom kampanjom i predizbornim 

obećanjima na svoju stranu 

pridobiti reformističke struje unutar 

iranskog političkog spektra koji bi radije 

njega vidjeli na čelu države nego 

Mahmuda Ahmadinedžada, ali reformisti 

nisu uspjeli istaknuti svog kandidata 

nakon što je bivši predsjednik 

Mohamad Katami odbio kandidaturu 

na proteklim izborima. Razlog 

zbog čega modernisti i reformisti vi- 

še nisu značajan faktor u iranskoj politici, 

iako uživaju značajnu podršku 

naročito među mladim 

i dobro obrazovanim Irancima, 

krije se prvenstveno 

u pravu veta na kandidovanje 

za mjesto u parlamentu 

i drugim državnim pozicijama 

koje ima Savjet čuvara 

revolucije. Ovo tijelo koje 

obnaša funkciju najsličniju 

onoj ustavnog suda u drugim 

državama samo sa daleko 

većim ovlaštenjima je 

godinama sistematski istinskim 

reformistima, a o sekularnim 

ili antiislamističkim 

elementima da i ne govorimo, 

uskraćivalo pravo kandidovanja 

na izborima, zbog 

čega su ovi pometeni sa iranske 

političke scene. 

Represivnom kontrolom medija i 

javnosti onemogućeno je stasavanje 

bilo kakve ozbiljne opozicije koja bi 

u pitanje dovela same principe islamske 

republike. I dok je antiislamističke 

političke elemente bilo lako držati 

van političkih tokova jer ih se 

u javnosti moglo lako satanizirati, 

proglasiti neustavnim i kontrarevolucionarnim, 

pravi izazov su bili 

i ostali modernisti i reformisti koji 

se nisu borili protiv islamskog poretka 

nego su bili njegovi strastveni zagovornici, 

ali na sasvim drugačijim 

principima od onih koje su naučavali 

konzervativni ajatullasi. 

Prema priznanju brojnih režimskih 

autora, sukob konzervativnog i modernističkog 

islamističkog modela 

je u Iranu aktuelan od prvih dana 

revolucije i on je bio istinski izazov 

čak i za imama Ruholaha Homeinija. 

Tako u specijalnom izdanju 

REVOL 

je još uvije 

časopisa Beharistan povodom 30. modernistima odmah nakon svrsvrgodišnjice Islamske revolucije kogavanja šaha sa vlasti. U vezi s tim, 

jeg izdaje Kulturni centar Ambasa- autor u kontekstu rasprave o tome 

de Islamske Republike Iran u Sara- da li je moguća islamska republika 

jevu u prilogu autora Jahje Fevzija (značajan broj modernista u to vri- 

čitamo kako su imam Homeini i jeme je smatrao da se radi o sum- 

mnogi vodeći šiitski autoriteti i fanjivoj konstrukciji, kovanici jedne 

kihi (pravnici), zagovarajući ide- tradicionalne i jedne moderne rijeju 

islamske republike ušli u spor s či koje su po smislu posve oprečne 

Nakon što je revolucija „pojela“ sve one iz reda prozapadne inteligencije koji su bili protiv uređenja drža 

32 

PIŠE: Muhamed Jusić 

Mir Hosein Musavi 

www.startbih.info

Mahmud Ahmadinedžad 

ali na nekim principima koji su bliži islamskom revolucijom zbačen, poposavremenom poimanju države i inbjegao iz zemlje. Neposredno nakon 

dividulnih sloboda, na red su došli toga je osnovana Stranka Islamske 

reformisti koji su taj sistem pokuša- Republike. Musavi je bio urednik 

li popraviti iznutra, a ovo što vidimo novina te stranke, sve dok nije ime- 

danas je razračunavanje i sa samom novan za ministra vanjskih poslova. 

UCIJA 

djecom revolucije iz reda konzervati- Kada je predsjednik Mohamad Ali 

vaca koji su nezadovoljni trenutnim Radžai ubijen 1981. u bombaškom 

stanjem, a koji su u potpunosti odani napadu, Ajatolah Ali Hamnei je po- 

tekovinama revolucije, ali se ne slažu stao predsjednik, a Mir Hosein Mu- 

sa onim što smatraju da je radikalna i savi je imenovan za premijera. On 

kontraproduktivna politika Mahmu- je obavljao tu funkciju tokom osam 

da Ahmedinedžada. I kao toliko pu- godina dugog iransko-iračkog rata. 

ta u historiji, ponovo se pokazala tač- Borio se da ojača ekonomiju i smanom 

ona tvrdnja o tome kako svaka nji inflaciju, nacionalizirajući najveći 

ek gladna 

revolucija jede svoju djecu. dio privatnog sektora. Godine 1988. 

Iran je prihvatio primirje kojem su 

Inflacija izborni adut posredovali Ujedinjeni narodi. Go- 

A Mir Hosein Musavi je, bez sumnje, dinu dana kasnije ajatolah Home- 

dijete revolucije. On je bivši iranski ini je umro, a ajatolah Hamnei je 

premijer (dok je ta funkcija još popostao vrhovni lider. Pozicija predstojala) 

i to za vrijeme iračko-iransjednika i premijera je ujedinjena, a 

i međusobno suprotstavljene) pre- pre- republiku koja će opet biti posve za- za- skog rata, i iako je izvan političke Ali Akbar Hašemi Rafsandžani je 

nosi riječi Homeinija koji je kritipadnjački obojena. 

scene bio dvije decenije, smatra se izabran za predsjednika. Nakon tokujući 

stavove modernista koji nisu Nakon što je revolucija pojela sve veteranom iranske politike. ga je Musavi napustio politiku sve 

dijelili njegovu viziju postrevoluci- one iz reda prozapadne inteligenci- Prema njegovom profilu kojeg je do ovih izbora kada se uz podršku 

onarnog Irana rekao: Oni žele da u je koji su bili protiv uređenja države sačinio Glas Amerike on se odmah i na nagovor značajnog broja dru- 

republici koju ovdje uspostavljaju ne po modelu vilajetu-l-fekih ili vlada- po završetku univerziteta pridrugih bivših revolucionara i umjere- 

bude islama; žele demokratsku revine vjerskih pravnika, ona se razražio vjersko-nacionalističkoj političnih ajatullaha odlučio sa Ahmedipubliku 

u kojoj opet neće biti mječunala sa modernistima koji su bili koj organizaciji koja se suprotstavnedžadom podijeliti mejdan. 

sta islamu, ili islamsku demokratsku za islamski model uređenja države, ljala šahu, koji je nakon što 1979. Apsurdno je da se danas sa njim i 

države po modelu vilajetu-l-fekih ili vladavine vjerskih pravnika, ona se razračunala sa modernistima 

SVIJET 

33

SVIJET 

onima koji ga u vjerskim i političkim 

krugovima podržavaju obračunavaju 

na isti način i istim metodama 

kojima su neki od današnjih 

lidera opozicije gušili glasove reforme 

i modernizacije u vrijeme kada 

su oni bili na vlasti (a neki od njih, 

poput Ali Akbar Hašemi Rafsandžanija, 

još uvijek i jesu na ključnim 

pozicijama). Ako ovaj proces 

bude zaustavljen, uslijedit će dalje 

odvođenje Irana u izolacionizam, 

zatvaranje i ideologizaciju čitavog 

društva, što će neminovno dovesti 

do slabljenja procesa demokratizacije 

koji je u Iranu daleko ispred većine 

zemalja u okruženju. 

I upravo se toga mnogi analitičari 

pribojavaju, jer, iako postoji velika 

vjerovatnoća da su neki elementi 

unutar iranske opozicije instruirani, 

pa čak i finansijiski i organizaciono 

podržani prije svega od 

Amerike kako bi iznutra destabilizovali 

Iran, ipak ostaje činjenica da 

se može raditi samo o malim skupinama, 

dok najveći broj nezadovoljnika 

ipak dolazi iz reda iranskih 

konzervativaca, koji se ne mogu optužiti 

da rade za strane sile protiv 

svoje domovine. Međutim, proces 

slamanja opozicije i uvođenje reda 

na ulicama Teherana neće spriječiti 

vanjsko uplitanje imperijalističkih 

sila u unutrašnja pitanja Irana, 

kako tvrdi Ahmedinedžad, nego 

će možda za sva vremena ugušiti 

proces demokratizacije iranskog 

društva, koji će neminovno voditi 

stvaranju totalitarnog režima. A historija 

nas uči da takvi režimi, bez 

obzira koliko spremni bili da ko- 

riste represivne mjere u gušenju 

volje naroda, prije ili kasnije 

bivaju svrgnuti u nekim 

novim revolucijama. 

Mir Hosein Musavi je svoju 

predizbornu kampanju 

prije svega temeljio na lošoj 

ekonomskoj situaciji u koju 

je Iran zapao u vrijeme vladavine 

Ahmedinedžada (inflacija 

u Iranu iznosi 24 posto i 15 posto 

je veća nego kada je Ahmedinedžad 

došao na vlast), ali i 

na onome što je on smatrao 

da je Ahmedinedžadova iracionalna 

politika zaoštravanja 

odnosa sa svijetom i 

nepotrebna eskalaciji napetosti 

na međunarodnom 

planu (negacija razmjera 

34 

Dvanaesti imam Muhamed el-Mehdi 

Prema šiitskoj tradiciji, dvanaest 

imama (vođa), direktnih potomaka 

poslanika Muhameda 

su od Boga odlikovani bezgrešnošću 

i odlikama koje su stvorile 

predispozicije da samo oni mogu 

biti vođe pravovjernih i samim time 

halife, vjerski i svjetovni vladari 

muslimanske države, odnosno 

Božiji namjesnici na Zemlji. 

Međutim, šiiti vjeruju kako je 

dvanaesti u nizu imama Muhammed 

el-Mehdi misteriozno nestao 

941. godine, te da će se on 

vratiti pred sami sudnji dan. Na- 

holokausta i tvrdnje o potrebi bri- bri- oživljavanju mehdijanskog učenja dizma za koje oni tvrde da dolaze 

sanja Izraela sa lica zemlje), čime 

je, prema autorima Mirove izborne 

strategije, samo skretao pažnju 

sa svog nekompetentnog upravljanja 

iranskom ekonomijom. Ahmedinedžadovi 

kritičari kao dokaz (ali 

i vrhunac) njegovog iracionalnog i 

ultrakonzervativnog metoda vođenja 

iranske politike navode njegov 

navodni mehdizam kojem je podredio 

čitavu iransku naciju. 

Ahmedinedžad - Bush idealan 

tim 

Od osnivanja Islamske Republike 

1979. do dolaska Ahmedinedžada 

na vlast u augustu 2005. mehdizam 

je bio samo vjerska doktrina koja 

se naučavala u husejnijama (šiitski 

ekvivalent za džamiju) i on nije 

imao svoju političku manifestaciju. 

Čitav politički sistem, iako duboko 

ukorijenjen na šiitskoj tradiciji, ipak 

je funkcionisao daleko od mesijan- 

skog učenja o ponovnom 

dolasku 

Mehdija (Mejsije). 

Najdalje 

što je Homeiniotišao 

u 

ime šiiti vjeruju da će se Dvanaesti 

imam ponovo pojaviti iz `potpune 

skrivenosti` da bi osnovao državu 

općenito zasnovanu na islamskim 

načelima. U odsutnosti Dvanaestog 

imama šiiti su odbacili vlast 

svjetovne države. Tokom cijele historije 

šiizma, šiiti su na temelju 

doktrine imamata vlast svjetovnih 

vladara nad Ummetom (zajednicom 

vjernika) bez ikakvih razlika 

smatrali ilegalnom (s izuzetkom šiitskih 

dinastija Bujida i Safavida). 

Budući da je upravljanje Ummetom 

isključivo pravo Dvanaestog 

imama, koje mu je podareno od 

Allaha, svi drugi vladari se mogu 

smatrati samo uzurpatorima Božanskog 

prava odsutnog Imama. 

Prema tome, ustanovljavanje bilo 

koje svjetovne vlasti osim vlasti 

Imama bila je uzurpacija. I pored 

toga Ajatullah Homeini se uspio 

je u njegovoj instrukciji šiitima da 

ne trebaju samo pasivno čekati dolazak 

Mehdije, nego aktivno pripremati 

uslove za njegov dolazak kroz stvaranje 

države i društva utemeljene na 

šiitskoj tradiciji. 

Međutim, prema mišljenju Y. Mansharofija 

iz Iran Press Servicea, sve 

se promijenilo sa dolaskom Ahmedinedžada 

na vlast. On tvrdi kako 

je od tada ta vjerska 

doktrina postala 

politička filozofija 

zauzevši 

centralno mjesto 

u njegovoj politici. 

On je, prema 

citatima iz dnevne 

iranske štampe 

koje A. Savyon i Y. 

Mansharofij navode 

u svom zajedničkom tekstu, čak više 

puta javno izjavio kako predviđa 

njegov skori dolazak. Tako oni citira- 

ju navode iz iranske štampe (Aftab, 

16. novembar 2005. prema citatu iz 

Rooz, 12. decembar 2005.) prema 

kojima je Ahmedinedžad navodno 

na sastanku sa ministrima vanjskih 

poslova muslimanskih zemalja izjavio 

kako kriza u Iranu najavljuje skori 

dolazak Skrivenog Imama, koji će 

se pojaviti u iduće dvije godine. godine Oni 

su se u ovom kontekstu prisjetili i 

njegovih navodnih tvrdnji koje je 

izrekao po povratku u Iran 2005. 

godine nakon što je održao govor 

Generalnoj Skupštini UN-a, kako 

je dok je govorio osjetio da 

je 

okružen blistavom svjetlošću.šću 

U nastavku svoje anali- 

ze oni tvrde kako i njegova 

vanjska politika počiva 

na istim principima meh- 

od Ahmedinedžadovog mentora, ultrakonzervativnog 

ajatolaha Mohameda 

Tagi Mesbah Yazdija. Inače, 

Ahmedinedžadovi kritičari tvrde kako 

je on pod prevelikim utjecajem 

Yazdija i da je to glavni razlog zbog 

čega uživa podršku vrhovnog lidera 

Alija Hameneija (koji se, opet, pla- 

ši da izgubi podršku ovog utjecajnog 

ajatolaha i ljudi oko njega), ali 

zbog čega je protiv 

sebe okrenuo 

veliki broj šiitskih 

vjerskih autoriteta 

koji se oštro suprotstavljajuYazdijevomradikalnom 

učenju. 

Oni koji povla- 

če paralele između 

američke politike 

i one iranske tvrde kako je ajatullah 

Yazdi nešto kako iranski Dick Cheney 

dok je Ahmedinedžad ekvivalent 

Georgeu Bushu. Isti ti analitičari 

tvrde kako su Ahmedinedžad i 

Bush Mlađi bili idealan tim i kako 

su (sjetimo se samo Bushovih izjava 

o križarskim pohodima i Božijoj 

volji u njegovim odlukama) i pored 

svih sukobljenosti njihovi pogledi na 

svijet bili jako slični samo sa suprotstavljenih 

pozicija. Odlaskom Busha 

i nakon Obamine pružene ruke 

Irancima, bilo je za očekivati da dođe 

i do promjene u Iranu i da i tamošnju 

politiku počne voditi neko 

ko neće vjerovati u neku svoju mesijansku 

ili mehdijansku misiju, nego 

će raditi u interesu svog naroda 

i države ovdje i sada, a ne u nekoj 

svetim tekstom obećanoj budućnosti 

u kojoj će Mejsije i Mehdi riješiti 

svijet svih � 

Musavi je svoju 

predizbornu kampanju 

temeljio na lošoj 

ekonomskoj situaciji u 

koju je Iran zapao u vrijeme 

vladavine Ahmedinedžada 

(inflacija u 

Iranu iznosi 24 posto) 

postaviti za vođu Ummeta (šiitske 

zajednice) postavši tako prvim 

šiitskim pravnikom (bar među 

sljedbenicima džaferijske pravne 

škole) koji je preuzeo sve duhovne 

i političke funkcije Dvanaestog 

imama. On je ovu doktrinu nazivao 

vlašću pravnika (vilajetu-l-fakih) 

detaljno je razradivši u svom 

radu pod istim naslovom. 

Iranska islamska revolucija 

(1978.) težila je ka ostvarenju 

upravo ovog obrasca i on i danas 

daje žilav otpor reformama koje 

zahtijevaju iranske mase. 

www.startbih.info

Zaštita i dobrobit životinja na bh. način 

Organizirani pokolj 

MORA PRESTATI 

Da bi prestalo proganjanje i organizirano krvavo uništavanje nedužnih životinja moramo 

edukativno-pedagoški djelovati. A to znači ne samo informirati (obrazovati) djecu i 

građane, nego i vaspitati ih u pravcu promjene sadašnjeg nivoa svijesti (ponašanja). Nije 

normalno stanje svijesti koje ravnodušno gleda ustrijeljene pse i mačke po trotoarima 

naših ulica 

PIŠE: Velimir Ivanišević Veljapas, 

osnivač Udruženja SOS Sarajevo 

Zvaničnih podataka koliko je u BiH 

ubijeno životinja nema. Obzirom da se 

ubijanje do sada vršilo stihijski, prema 

općinskim odlukama (gdje se uglavnom 

ne vodi evidencija), ne može se 

ni govoriti o broju ubijenih životinja 

na nivou BiH. U BiH se još ne zna 

koliko ima stanovnika, a kamoli koliko 

se životinja ubije. Ako je riječ o psima, 

samo ih se u Sarajevu, što priznaju 

i sami šintori, godišnje ubija osam 

do 10 hiljada, što je, ako se uzme u 

obzir stanje na terenu, samo dokaz 

neučinkovitosti metode barbarskog 

ubijanja koja zapravo generira pro- 

Dr. Esad Bajtal: Ideja krvi mora biti napuštena 

Filozof dr. Esad Bajtal, voditelj 

edukativnog tima SOS 

Sarajevo, u kojem su još psiholog 

Aida Eskić, akademski 

slikar i pedagog Adila 

Hamzić i dječiji modni kreator 

Silva Ivanišević-Beran 

(predsjednica SOS-a) jasno je 

iskazao ciljeve Udruženja: 

”Ideja krvi, nereda i zločina 

ovdje konačno mora biti 

napuštena u ime REDA, ZA- 

KONA I HUMANUMA. Moramo 

početi živjeti civilizirano, 

onako kako to čine svjesni 

ljudi, ljudi pravno uređe- 

nih društava.Evropa (EU) je 

jedno od njih, i nema puta 

u Evropu bez konačnog definiranja 

našeg odnosa prema 

životinjama i njihovim 

pravima. Odnosno, bez garantiranja 

njihovog PRIROD- 

NOG prava na život u skladu 

sa svojom vrstom. A prirodna 

prava su ona prava koja 

sva bića stiču već svojim rođenjem. 

Pa i životinje. 

U tom smislu, prirodna prava 

su NEOTUĐIVA: niti se daju, 

niti se mogu niti se smiju 

oduzimati. A upravo to 

se sada bahato radi s prirodnim 

pravima životinja 

kod nas. 

Dakle, mora se konačno prestati 

s tim. Borba za pravo životinja 

na njihova prirodna 

prava je ključni element 

naše misije”. 

(NE)HUMANOST 

blem. Veliki novac (za ovu godinu je 

samo Gradska uprava kafileriji u Sarajevu 

namijenila 700.000 KM) objašnjava 

njihovo suprotstavljanje suvremenim 

i humanim metodama, koje 

su svugdje gdje su bile primijenjene, 

dale zadovoljavajuće rezultate u roku 

dvije do tri godine. Sarajevo je imalo 

šansu da prvo na Balkanu riješi problem 

nezbrinutih životinja, a da ga ništa, 

sem dobre volje i razumijevanja 

problema, ne košta. Nažalost, prevladao 

je uticaj onih koji egzistiraju ubijajući 

bespomoćne. Razlog je jednostavan 

- ako nema tih nepoželjnih, a 

dokazano najboljih ljudskih prijatelja 

po ulicama, onda nema ni razloga 

za izdvajanje budžetskih sredstava 

37

(NE)HUMANOST 

za njihovo uklanjanje. Čovjek je od 

vuka napravio psa, pa od sebe šintora. 

Kako u najvećem dijelu BiH taj krvavi 

posao sa velikim zadovoljstvom 

obavljaju lovačka udruženja, do nekog 

broja ubijenih moglo bi se doći 

ako priznaju koliko su odsječenih 

repova donijeli na uvid, kako bi naplatili 

krvarinu. 

Zločin u Tuzli 

U kakvom su stanju svijesti ljudi koji 

na raznorazne načine podržavaju ubijanje 

kao jedino rješenje, najbolje pokazuje 

primjer ubijanja pasa dugim 

cijevima u krugu školskog dvorišta 

u Tuzli, kada su se učenici spremali 

ući na nastavu. Prestravljena dječica 

su uspjela spasiti jednu ranjenu kucu. 

Može načelnik Tuzle, Imamović, 

napraviti pravo Panonsko more, ali 

nikada i ničim neće moći iz glava te 

dječice izbrisati sjećanja na scenu ko- 

38 

ju im je priuštio svojom neodgovornošću 

i nedovoljnom brigom za probleme 

nezbrinutih životinja. 

Slike užasa upotpunjuju odluke lokalnih 

zajednica gdje se na potpuno 

legalan način vrši brutalno ubijanje napuštenih 

životinja angažiranjem lovač- 

kih društava, pri čemu 

se krše zakonski 

propisi ove države, u 

prvom redu Krivični 

zakon i Zakon o 

veterinarstvu BiH, 

a potom i Zakon 

o zaštiti i dobrobiti 

životinja BiH, koji 

ovakav način postupanja 

prema životinjama eksplicitno 

zabranjuje. 

Potom, imamo veoma loš odnos prema 

divljim životinjama. Njihovo držanje 

u dvorištima i improviziranim 

ZOO vrtovima pored pojedinih bir- 

tija je primjer mučenja životinja i nebrige 

čovjeka koji je sebi uzeo za pravo 

da zbog svog ličnog zadovoljstva 

ili profita, a krijući se iza tobožnje 

ljubavi, divlju životinju drži u za nju 

neprimjerenim uvjetima (sputanu i 

neadekvatno hranjenu), pa time direktno 

narušava 

njezinu doborobit. 

Nažalost, divlje 

životinje su trenutno 

najsigurnije 

u oblastima koje 

još nisu očišćene 

od minskih 

polja. 

Prodaja pasa i 

mačaka u pet shopovima, u Fisu ViVitez, naprimjer, katastrofalan je primjer 

kako čovjek koristi životinju za 

stjecanje materijalne koristi, ne vodeći 

pri tome ni najmanje računa o njezinoj 

dobrobiti… 

Do kraja marta 

ove godine sa sarajevskih 

ulica uklonjeno 

je 1.768 pasa. Samo 18 

pasa je vraćeno vlasnicima 

ili je pronašlo novi 

dom, a ostali su ubijeni 

Sve životinje su ugrožene 

Svaka pametna vlast se brine o životinjama 

kao svom značajnom resursu. 

U BiH to nije slučaj i generalno posmatrajući, 

sve, ama baš sve životinje 

u BiH su životno ugrožene. 

U Holandiji je 2002. godine zabranjen 

lov. U UK je zabranjen tradicionalan 

lov na lisice kojim se bavila sama 

aristokracija, a kod nas razmišljaju 

o razvoju lovnog turizma. 

I treba razvijati taj turizam, ali bih ja 

lovcima oduzeo puške i udijelio fotoaparate. 

Počeli smo uzgajati neautohtone 

jelene lopatare i nojeve, kune zlatice, 

imamo najboljeg stručnjaka za 

kamile, a još se ne zna koliko je ljudi 

oboljelo od bruceloze. Hoću reći, 

da još nismo naučili ni ovce sačuvati, 

a uticajni pojedinci provode programe 

koji su sasvim strani ovom podneblju, 

umjesto da se upotrijebe sve 

Svaka pametna vlast se brine o životinjama kao svom značajnom resursu. U BiH to nije sl 

Butmirski slučaj 

Humanost zatrpana bagerom 

“Trećeg juna, u ranim jutarnjim satima 

Butmirska cesta bila je začepljena 

kamionima komunalnog preduzeća, 

policijskim autima, specijalcima, kolima 

hitne pomoći, šintorima… svi 

su se kretali u pravcu romskog kampa, 

odnosno ka nepreglednoj vodozaštitnoj 

Butmirskoj zoni. Nakon par 

sati mogli su se vidjeti crni oblaci dima 

i plamena koji su naprosto lizali 

nebo. Čulo se zavijanje i lavež pasa, 

koji su se stravično prelamali butmirskim 

poljem. Tada, na tom mjestu, 

odvijala se ljudska i životinjska 

drama neprimjerena civilizovanom 

svijetu. Drama koja ni danas nije završena. 

Sve što se tamo odvijalo, zaklolnjeno 

od očiju javnosti, nikada 

neću moći izbrisati iz sjećanja. 

Romi su iseljeni, neki su otišli u stanove, 

a neki u bespuće, ostavljajući 

za sobom pustoš i svoje dotadašnje 

vjerne prijateje i pratioce, svoje 

pse. Na milost i nemilost onih koji 

ih ne vole, državnoj instituciji registrovanoj 

za njihovo uništenje. 

Prvih dana obilaska kampa vidjela 

sam užasne prizore pasa koji su ležali 

na paljevinama svojih domova 

iznemogli od gladi, žeđi, vrućine, tuge, 

raširenih očiju i ukočenog pogleda 

uprtog u daljinu. Sutradan ih nije 

više bilo... “ 

Ovako počinje jedna od priča o nesretnoj 

sudbini stotinjak pasa u sarajevskom 

naselju Butmir, koju je sa 

mnom podijelila gospođa Milena kada 

se javila u emisiju koju vodim na 

radiju Kameleon City Sarajevo. 

Nastavak priče je o šaci ljudi, o tri 

djevojke i jednom momku, koji su 

butmirski užas pokušavali ublažiti 

i problem ponijeti na svojim leđima 

- Ameli Turalić, Aldinu Pašiću, 

Dunji Smitran i Šejli Ćano. Oni 

uz pomoć svojih porodica, prijatelja 

i formuša sa jednog sarajevskog 

web portala od početka juna do danas 

obavljaju humani posao, spašavaju 

i pružaju pomoć ugroženim životinjama, 

koji bi, po zakonu koji je 

donesen početkom aprila ove godine, 

trebala, ustvari morala da obavlja 

nadležna općina, u ovom slučaju 

Ilidža, s Amerom Ćenanovićem 

na čelu. Na zakon zdravog razuma, 

čovječnost, etiku, moral, ljubav prema 

životinjama, nakon svega viđenog, 

ne bi imalo smisla pozivati se. 

Jer, nekoliko dana prije ovog stravičnog 

i u najmanju ruku nehumanog 

događaja, naša četvorka obratila 

se i nadležnim u Općini, gdje 

im je obećano da imaju sedam dana 

da se pobrinu o psima. Dva dana 

nakon ovog obećanja bageri su 

krenuli u akciju. Scena s prestravljenim 

psima koji su sebe i svoju mladunčad 

spašavali od bjesnih strojeva 

bio je najgori mogući prizor za mlade 

humane Sarajlije. (Onima kojima 

riječima gospođe Milene ne vjeruju 

nudimo i fotografije.) 

Vođeni psećim zavijanjem, kopali su 

golim rukama smeće, zemlju, trnje, 

u nadi da će spasiti barem još nekoliko 

psića. Uspjeli su djelomično, jer 

su, nažalost, zvukli i nekoliko onih za 

koje je već bilo kasno. 

Spašeni psići su odmah odvedeni 

na pregled u obližnju veterinarsku 

stanicu, koja je, po PS-u, naplatila 

sve svoje troškove do posljednje 

marke. 

S dosta zakašnjenja, iako se o priča 

pomoru pasa već uvelike raširila 

gradom, u pomoć su pristigla i pojedina 

udrženja za zaštitu životinja, 

koje Sarajevo, vjerujte, ima. SOS Sarajevo 

je donio hranu, obezbijedio 

veterinara, a Udrženje Prijatelji životinja 

se pojavilo na terenu. 

Nakon svega, drame neprimjerene 

vremenu i prostoru, naša četvorka 

trideset spašenih štenaca odvodi 

u Lukavicu kod prijatelja koji im 

je izišao u susret i na raspolaganje 

dao svoj privatni posjed. Tu su psi 

trebali pronaći makar privremeni 

smještaj, ali, nisu. Mještanima Lukavice 

se to nije dopalo… Prilikom 

smještanja psića fizčki su napadnuti 

od strane komšija, a ni uvreda na 

www.startbih.info

snage i znanje za spas onoga što je 

autohtono i po čemu BiH mora biti 

prepoznatljiva. 

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja 

BiH stupio je na snagu 8. aprila 2009. 

godine. Smiješno je da mnogi koji su, 

što direktno što na druge načine, učestvovali 

u njegovoj izradi, nisu vjerovali 

da će se ikada donijeti. To se posebno 

odnosi na konzervativne veterinare koji 

su spremni dosadašnju praksu provoditi 

do kraja sopstvenog života ignorišuči 

štete koje takav stav dugoročno 

nanosi općem dobru. Ti se ljudi moraju 

povući ili biti uklonjeni nametanjem 

novih standarda. Samo činjenica 

da je većina njih (zbog načina školovanja) 

osposobljena da kontroliše higijenu 

mesa i osjemenjava krava, isključuje ih 

kao ućesnike u primjeni suvremenih 

metoda. Najveća floskula jeste ta da je 

Zakon neprimjeniv jer tako je najlakše 

svima… Pitanje je samo vremena 

koje će biti potrebno da se on primijeni 

u svom punom kapacitetu, a najviše 

će biti potrebno da se promijeni 

stav prema životinjama, da ljudi shvate 

da one jesu naša briga, da je njihova 

dobrobit imperativ i to nije pitanje 

ljubavi prema životinjama, nego odgovornosti!!! 

To je specifičnost ovoga 

Zakona. Moramo usaditi odgovornost 

na svim nivoima od veterinara, preko 

farmera, radnika u klaonicama, vozača 

kamiona koji prevozi životinju, šintera... 

pa do vlasnika životinje. 

Trenutno je veoma značajna saradnja 

sa Uredom za veterinarstvo BiH koje 

je prepoznalo ulogu i značaj zaštitara i 

mi ćemo raditi na jačanju te saradnje 

i partnerskom odnosu, jer jedni bez 

drugih teško da možemo funkcionirati. 

Značajnu podršku (u smislu da 

nas se ne smeta) imali smo u provedbi 

edukacionog programa, koji je zapravo 

najvažniji faktor u cijeloj ovoj 

(NE)HUMANOST 

ije slučaj i generalno posmatrajući, sve, ama baš sve životinje u BiH su životno ugrožene 

nacionalnoj osnovi nije nedostajalo. Uslijedila 

je i intervencija policije, a stigle su uskoro i 

krivične prijave. Psići su odmah transportirani 

na drugu lokaciju koja je, samo igrom slučaja, 

brzo pronađena. 

- Prava borba i briga ostala na nama, na 

maloj grupi građana i ona traje i dalje – rekla 

mi je Šejla zahvalivši se svim slušateljima 

Radija Kameleon City Sarajevo koji su brzo reagovali 

i koji i dalje doniraju hranu za pse, te 

Armanu Akšamiji iz Zoo Centra. 

Podvucimo - ovo nije samo priča o hrabroj 

četvorki i ovo nije problem samo našeg glavnog 

grada. Ovo je slika Bosne i Hercegovine. 

Ovo je sramota svih nas. 

Za kraj podatak - do kraja marta u ovoj godine 

sa sarajevskih ulica uklonjeno je 1.768 pasa. 

Samo 18 pasa je vraćeno vlasnicima ili je pronašlo 

novi dom, a ostali su ubijeni. 

A m i l a S a l e š ( R a d i o K a m e l o n C i t y 

Sarajevo) 

Hvala dijaspori 

Na ovu stravičnu priču reagovala je bh. dijaspora, 

bez čije finansijske pomoći Šejla, Aldin, 

Amela, Dunja ne bi mogli pokriti sve veterinarske 

i troškove oko smještaja za pse, 

čiji dnevni boravak u privremenom skloništu 

iznosi 50 KM. 

Pravu stvar učinit ćete i vi u koliko donirate 

hranu, novac ili imate uslove makar za privremeni 

smještaj zbrinjavanja ovih nesretnih pasa. 

Ako to možete, jevite se na telefone: 061 819 

335, 061 597 481. 

Pokolj na bh. cestama 

Pokolj će se najefikasnije 

smanjiniti ako se uspostavi 

kontrola nad populacijom 

tih nesretnika koji lutaju 

tražeći izvore hrane, a 

koji su uglavnom u blizini 

ljudskih prebivališta, što im 

na njihovu nesreću donosi 

uglavnom smrt. Osim toga, 

neophodno je postaviti zaštitne 

ograde uz prometnice 

i obezbijediti prolaze za 

životinje (što je uobičajena 

praksa u civiliziranim zemlja- 

ma) koje su vođene prirodnim 

nagonom naviknute na 

svoje staze. Čovjek je uzurpirao 

prirodna prava životinja, 

i to uglavnom da bi zadovoljio 

svoju sebičnost, a 

često i prljave strasti. 

priči, a koji smo provodili od obdaništa 

pa nadalje. Možemo mi spasiti 

hiljade životinja, izgraditi stotine skloništa, 

ali nismo ništa učinili ukoliko 

ne promijenimo stanje svijesti i način 

razmišljanja. 

Tračak nade u susjedstvu 

Što se tiče zemalja u okruženju, ohra- 

bruje činjenica da u Zagrebu od januara 

2009. godine ne postoji higijenski 

servis kao šinterska služba, sve je 

preuzelo sklonište, što nam samo ide 

I dalje bez azila 

Kako sada stvari stoje, u Sarajevu, a i diljem 

BiH se neće izgraditi azili dok ne istekne 

zakonom dati rok od godinu dana. 

U pojedinim gradovima kao što su Tuzla, 

Orašje, Sarajevo (Faletići) lokalni zaštitari 

imaju, može se reći, improvizirana skloništa. 

Brčko je posebna priča, dok je Kakanj 

pokazao interesovanje da primijeni 

Zakon, bar što se tiče pasa. 

Dakle, azila ili, kako ih ja nazivam, centara za 

nezbrinute životinje, za sada u BiH nema. 

Za 11 godina 

7,7 hiljada KM 

SOS Sarajevo je za 11 godina dobilo 

7.700 KM i to zahvaljujući razumijevanju 

nekadašnjeg minista Backovića, njegovih 

nasljednika i načelnika Bećirevića u 

općini Centar. Da za sve to vrijeme nismo 

napravili ništa drugo osim projekta 

za SA medu (kojeg smo poklonili a izvođači 

radova unakazili) u Pionirskoj dolini, 

od nas dosta. 

u prilog. Također u Beogradu, koji je Svi ili najveći dio gornjih problema po trotoarima naših ulica (pisali smo 

do 2000. godine imao nevjerovatnu posljedica su jednog stanja svijesti. Ne na našoj stranici o pravim masakr-po- 

populaciju pasa lutalica, uspješno pro- samo svijesti građana ili djece koja se koljima u Brezi, Bugojnu i drugdje... 

vedenom strategijom obilježeno je i povode za nečim što predstavlja izda- vidi link:www.sos.ba) 

vakcinirano 500.000 pasa, što je broj ju principa humanog odnosa prema Mi još uvijek spadamo u ona rav- 

koji BiH ne može niti zamisliti. I to je okolini, nego i stanja svijesti odgovornodušna društva u kojim je ubistvo 

argument koji nam ide u prilog obzinih ljudi i struktura vlasti na raznim životinje (a koliko do juče i ubistvo 

rom da cijela BiH nema veliku popu- nivoima kojima odnos prema životi- čovjeka), normalna, odnosno, govolaciju 

napuštenih pasa (prema brojkanjama i njihovim pravima još uvijek reći katogorijama pseudograđanske i 

ma koje smo spomenuli) i problem je ne predstavlja ništa sporno, čak i ka- etno-patriotske svijesti, junačka stvar. 

rješiv, ako zato postoji volja! da se dešava sve to o čemu smo govo- Samo primitivna društva mogu ubi- 

No, Balkan je Balkan, naseljen popurili, ili što je skoro svakodnevna pojastvo (bilo koga i u ime bilo čega) sma- 

lacijom sa istovjetnim stanjem svijeva na ulicama bh. gradova. trati junaštvom. Borimo se protiv te 

sti. Samo naizgled (ovisi o vrsti šmin- Da bi prestalo proganjanje i orga- vrste svijesti. 

ke) stanje kod sadašnjih nam susjeda nizirano krvavo uništavanje neduž- U tom smislu, podsjetimo na misao 

izgleda drugačije. Doduše neki su ranih životinja, moramo edukativno- engleskog istoričara Johna D. Actonije 

donijeli potrebne zakone i učinipedagoški djelovati. A to znači ne na, koja sasvim lijepo apsolvira ono 

li štošta, ali više pod pritiskom stan- samo informirati (obrazovati) djecu što mi imamo kao svježe sjećanje na 

darda EU kojoj hrle nego zbog sazrele i građane, nego i vaspitati ih u prav- naše krvavo jučer: 

svijesti i spoznaje o značaju zaštite pricu promjene sadašnjeg nivoa svijesti Ubojstvo se može počiniti zakonskim 

rodnog blaga, te koristi i općeg dobra, (ponašanja). 

sredstvima, prihvatljivim i unosnim ra- 

koje ono, ako je sačuvano, svakoj za- Nije normalno stanje svijesti koje ravtovima, i klevetom, baš kao i otrovom 

jednici donosi. 

nodušno gleda ustrijeljene pse i mačke i bodežom.� 

39

SLUŠAJTE, IZVOZNICI 

„Sad se želim proširiti i na hrvatsko 

tržište, pa sam zato snimio spot 

s atraktivnim djevojkama.” 

(Josip Ivančić, pjevač) 

ZALJUBLJIVE 

PRIRODE 

„Ja sam osoba za vezu. Ili sam 

unutra, ili nisam. Moram se 

emotivno vezati za nekoga i ne 

mogu biti s nekim prema kome 

ne osjećam ljubav, ali takođe 

moram priznati da sam lako 

zaljubljive prirode.“ 

40 

PRIREDILA: Murisa Dučanović 

A SAD ADIO 

(Sienna Miller, glumica) 

“ Što se nas iz RS-a tiče, bonska 

ovlaštenja se više nikad ne 

mogu primjenjivati.” 

(Milorad Dodik, Oslobođenje) ) 

JEDNIM 

UDARCOM 

“Stoja snimala singl, 

a snimila album” 

(Stoja, pjevačica, Svet) 

ŽALI BOŽE 

TRAKTORA 

„Moji roditelji su prodali traktor 

kako bi meni omogućili snisnimanje prvog albuma“. 

PONOVO!!! 

(Jana, , pjevačica, Svet) 

„Sa svojom ću Bosnom ponoviti 

98-u godinu i biti opet tretreći na svijetu.“ 

(Ćiro Blažević, Jutarnji list) 

]iro: 

“Sa svojom }u 

Bosnom ponoviti 

’98 i biti opet tre}i 

na svijetu.“ 

Inzko 

nije 

ispario 

”Visoki predstavnik 

je tu i koristit će svoje kada 

god je to neophodno” 

(Charles English Ambasador SAD-a u BiH 

Avaz) 

NIŠTA NE 

RAZUMIJEM 

“Sigurna sam da ona Ronaldu ne znači 

ništa, ali istina je da se on promijenio. 

Prije je bio jednostavan i blag, ali sada je 

postao jako pomodan. Uopće ne razumijem 

kako se to dogodilo“. 

(Nereida Gallardo, bivša zaručnica nogometaša 

Ronalda) 

NIJE LJUBAV 

PARADAJZ 

Tužna priča 

”Tužna vijest u javnost dođe 

Da naš Halid kroz nesreću prođe 

Tako se otvoriše bolnička vrata, 

A iza vrata nikog nema, 

Samo sestra Halidu krevet 

sprema. 

Tri terapije dnevno prođe, 

Glavna doktorica Halidu u vizitu 

dođe. 

Dođe red i na injekcije nove, 

Da Halida noge ne bole. 

Tako dan za danom teče, 

Halidu infuziju daju svako veče. 

Kažu Halide da pjevač nije biti 

lako, 

Zato nema talenta svako, 

A zbog tebe Halide i ja sam 

plak’o. 

Tvoje pjesme, tvoji snovi, 

Vrati nam se Halide u život novi. 

Tebe čekamo i tebe želimo, 

S tobom sreću da podijelimo. 

Vrati se Halide na pozornicu ovu 

I zapjevaj nam pjesmu novu. 

Ja pjesnik nisam, a pjesme pišem, 

Za Halida živim i za Halida 

dišem.” 

(pisma čitalaca, Express) 

NE PUŠIM 

PRED DJECOM 

”Ja to ne radim pred djecom, niti 

pred svojom porodicom. Rekao bih 

da sam 95 posto izliječen, ali ima 

trenutaka kada zabrljam.” 

(B. Obama, Oslobođenje) 

Ta divna, d 

SEKS KROZ VIJEKOVE 

„Pored svih nedaća koje su od pamtivijeka 

morile naše narode i narodnosti, počasno 

mjesto zauzima seks. Po svemu sudeći, 

naši narodi nisu preživjeli što su uspjeli 

očuvati nacionalni identitet, tj. teritoriju, 

jezik, vjeroispovijest itd., već su opstali 

isključivo zahvaljujući seksu, tom svojevrsnom 

fenomenu. Još od dolaska Slovena na 

Balkan, dok su zavojevačke falange tutnjale 

ovim prostorima, naš predak nije imao vremena 

da se ozbiljno posveti seksu. Bojeći 

se tuđih ratnika i uhoda stari Sloven je 

vodio seks pod okriljem noći, daleko od 

www.startbih.info 

oči 

svj 

Me 

rug 

ci o 

od 

KO 

BU 

„K 

čil 

na 

sto

NAJSEKSI ŽENA I 

NAJGLUPLJA ZVIJEZDA 

“Nadam se da će napokon legalizirati 

marihuanu, a kada to naprave 

ja ću biti jebena prva osoba u redu 

koja će kupiti paketić jointa. Ljudi 

misle da je to luda, hipijevska, jebena 

ideja, ali nije.“ 

(Megan Fox, glumica, jedna od izjava 

koja je uticala na proglašenje najgluplje 

zvijezde) 

DODIK 

HIGIJENIÂR 

„Onima u Sarajevu bilo bi bolje da očiste ulice i 

smeće iz Miljacke, nego što se bave Republikom 

Srpskom.“ 

( Milorad Dodik, premijer RS, Oslobođenje) 

Tako su 

govorili… 

BOSNA 

BOSANCIMA 

“Bilo je do sada na stotine tih 

tzv. istorijskih susreta. Bilo bi 

jako dobro da predsjednik Tuđman 

posluša Dubrovčane, 

Dalmatince, Istrane... što treba 

da radi u Bosni i Hercegovini 

jer hrvatsko rukovodstvo 

vodi jednu pogrešnu politiku. 

Sve dok Tuđman ne promijeni 

način razmišljanja o Bosni i ne 

prizna u svojoj glavi suverenitet 

BiH, ovi sastanci će biti prazni. 

Dakle, nema ništa spektakularno 

dok se Bosna ne ostavi 

- Bosancima.” 

(Ejup Ganić, januar 1994.) 

Bezgrešni 

entitet 

„Ako očekujete da će poslije svakog izvještaja neko biti 

uhapšen, varate se, jer RS više nema koga da hapsi.“ 

( Vojislav Gligić, nezavisni poslanik, Dnevni avaz) 

, davna vremena 

ka 

o 

i, 

eralisa 

le 

eći 

je 

d 

očiju javnosti, tako da nekih naročitih 

svjedočanstava o toj djelatnosti nema. 

Međutim, rasklimani kreveti, vrzine, jaruge 

i prastari hrastovi nijemi su svjedoci 

o burnoj prošlosti naših naroda i narodnosti, 

kada je seks u pitanju.” 

(Naši Dani, juni 1989.) 

KONJSKA UTRKA U 

BUTMIRU 

„Konjska utrka ove godine za svjedočila 

je opet, da je briga o unapregjenje 

našeg konjarstva, bilo domaćim nastojanjem 

da u velikijem utakmicama 

izvedeš što boljeg trkača, il da živim 

primjerom tugjijeh kultura pobudiš 

što veće zanimanje o napredak i oblagorogjivanje 

ove opjevane životinje, s 

najljepšim uspjehom košto lane tako 

i ove godine, dne 28. i 29. juna, pak 

2. jula. okrunjena. Ako sportovi većinom 

i nijesu isprazna zabava i jalova 

dangubica, to je ovaki trkalački sport 

još ponajmanje „sport“, uz svu svoju 

naoči sjajnu spoljašnjost. Jedva se je 

gdje podudarilo „korisno sa slatkim“ 

kao što na — trkalištu.“ 

(Nada, juli 1896.) 

Tako je pisala 

MALI OGLASI ........... 

…….. 

U VELIKOJ Pokrećem privredu sa Ako imate u sebi bi- 

mrtve tačke. Oprobana lo čega pokvarenog, 

NUŽDI 

metoda: „ Tačka je ono vadim vam ga na mjes- 

„ Srednje visine Komotitet 

za pomoć 

što nema dijelova“. tu lica. 

svim najebalim“, toplo ( Šifra: Menadžer ( Šifra: Ser v i s “ 

preporučuje opuštanje dogodine) Praktičar”) 

uz „ Kondomov let“. 

( Šifra: Komitet je 

majka!) 

........... 

K o n c e r t S l i n e 

Čarobnjaka. Plato dvorane 

„ Cijela Juga jedna 

avlija“. Gosti Vesna 

Zmijanac i Majkl 

Džekson. 

(Šifra: Zna se gdje si bio 

kad je bilo najteže) 

........... 

Upoznaj republiku 

da bi je više volio. Itinerer 

„ Marš na Drinu“ 

i „ Marš u pičku 

materinu“. 

( Šifra: Turistička agencija 

„Vučurević“) 

1992-1995 

OTRCANE 

FRAZE SA 

PALA 

“Lider bosanskih Srba 

Radovan Karadžić je u 

četvrtak optužio bosansku 

vladu za insceniranje 

ofanzive na 

sjevernom dijelu Sarajeva. 

»Ovo nije prvi 

put da Muslimani 

pokreću ofanzivu na 

Ilijaš« u blizini Sarajeva; 

rekao je Karadžić. 

»Oni žele da spriječe bilo 

kakav korak ka pregovorima.« 

On poriče da 

Srbi okružuju Sarajevo, 

a tvrdi da je sva teritorija 

oko Sarajeva srpska. 

Ali je dodao, »Mi 

smo i dalje spremni da 

omogućimo pristup u 

grad.« Karadžić je rekao 

da su 11 Kanađana, 

mirovnjaka UN-a, oslobodeni, 

a još 15 vojnih 

posmatrača UNa 

će biti oslobođeno u 

nedjelju. »Oni će biti 

oslobođeni u isto vrijeme 

kada i četiri srpska 

vojnika koje je zarobio 

Unprofor.« U 

međuvremenu, Miroslav 

Toholj je rekao 

da se veliki broj vojnika, 

i materijalnih sredstava 

koncentriše oko 

Sarajeva, i povećava 

vjerovatnoća »velike 

bitke« koja je buknula. 

U tom slučaju, Sarajevo 

neće biti još dugo 

»zaštićena zona«, Izjavio 

je Miroslav Toholj. 

(Oslobođenje, juni 1995.) 

SOLIDARNOST 

NA DJELU 

“Duži zastoj ulaska 

hrane u grad ispraznio 

je, između ostalog, i 

kuhinje u kojima se 

spravljaju topli obroci 

za starije osobe u 

staračkim domovima. 

Iz ovog razloga Izvršni 

odbor grada pokrenuo 

je inicijativu da štabovi 

Civilne zaštite u sarajevskim 

mjesnim zajednicama 

posredstvom 

povjerenika pokrenu 

akciju dobrovoljnog 

prikupljanja prehrambenih 

namirnica: riže, 

tjestenine, graha i ulja. 

Akcija je u toku. 

Prema količinama 

prehrambenih namirnica 

koje se slivaju u 

štabove CZ novogradske 

opštine već sada se može 

reći da će akcija u potpunosti 

uspjeti.“ 

(Oslobođenje, juni 1995.) 

41

ZEMLJA 

Priča o šljivovici 

Za LIJEKA 

i bandaka 

Danas na Balkanu, pa i šire, nema čestite domaćinske kuće u kojoj nema babarem litar jake šljivovice, za lijeka. Kažu da je dobra protiv prehlade, nesanice, 

upala, oteklina, može i na oblog, spolja, može za parenje iznad šerpe s vrućom 

rakijom, a može i za dušu, iznutra 

Mrkonjić grad je sada najjači u proizvodnji šljivovice poslije Šumadije. Gradačac i Brčko također imaju d 

42 

www.startbih.info



Nerijetko upotrebljavan izraz pijan 

kao majka potiče iz vremena kada 

nije bilo lijekova protiv bolova, pa 

su porodilje, da bi lakše podnijele 

porodiljske bolove i napore, ispijale 

po litar šljivovice. Legenda kaže da 

su muževi ili očevi tim istim povodom 

ispijali tri četvrt litra ovog ljekovitog 

napitka. 

Danas na Balkanu nema čestite domaćinske 

kuće u kojoj nema barem 

litar jake šljivovice, za lijeka. Kažu 

da je dobra protiv prehlade, nesanice, 

upala, oteklina, može i na oblog, 

spolja, može za parenje iznad šerpe 

s vrućom rakijom, a može i za dušu, 

iznutra. 

Čija li je? 

No s lijekom, zna se, treba 

oprezno. 

- Nema za šta nije dobra, ali ko 

je uzima bez mjere i samo radi za- 

Šaputanje iz bureta 

ZEMLJA 

Za šljivovicu su potrebne zrele, ali ne i prezrele šljive, pa 

se stabla tresu i potom zdravi plodovi skupljaju sa zemlje. 

Pokupljeni plodovi se stavljaju u veliku burad, na vrenje. 

(Šljive mogu biti sa košpicama ili bez njih, ali je važno se 

košpice ne mrve jer kvare ukus rakije.) Burad moraju biti 

pokrivena da alkohol koji se stvara tokom vrenja ne bi ispario 

ili da ga ne bi pojele vinske mušice. Dobivena smjesa 

se zove kom i treba ga miješati svaki dan dok vrenje, koje 

može da traje i do 72 dana, ne bude završeno. Vrenje je 

uočljivo prostim okom, ali i uhom – iz bureta se čuje šaptanje. 

Kada vrenje stane - počinje pečenje. 

Pečenje zavisi od toga kakvu rakiju treba dobiti na izlazu, 

mekšu ili jaču. Peče se u bakarnom kazanu na čijem 

vrhu su cijevi u koje ulazi para nastala zagrijavanjem koma. 

U tim cijevima para se hladi i pretvara u tečnost koja 

se skuplja u staklene boce. 

Dobivena tečnost se može ponovo prepeči za jaču rakiju, 

ali cijeli proces je tajna pekača rakije i tako i treba da bude. 

Bitno je da proces može trajati i mjesec dana, zavisno od raspoložive 

količine šljiva, i da cijelo selo uživa u tome. 

bave, napije se i nije normalan - 

kaže Boro Laketa iz sela Brdo kod 

Mrkonjić Grada, najnagrađivaniji 

bh. proizvođač šljivovice koji je 

samo ove godine dobio šest medalja 

i to gotovo sve zlatne. Šljivovica 

je jedno do najtraženijih ovdašnjih 

alkoholnih pića i sve ukazuje na to 

da bi neke od ex-yu država ponovo 

mogle zaratiti kako bi se izborile 

za pravo da u EU zaštite baš svoju 

šljivovicu kao autohtoni proizvod i 

da u EU samo oni izvoze šljivovicu 

pod zaštićenim imenom. No, novinar 

i ljubitelj šljivovice Adil Hajrić 

smatra da je prednost u svakom slučaju 

na strani BiH. 

- Bosanska šljiva je mnogo ukusnija 

od srbijanske, iako se i bosanske 

šljive međusobom razlikuju. 

Presudno je podneblje, a 

najbolja je šljiva sa brdovitog predjela, 

a među njima opet ona sa 

sunčane strane brda. U Srbiji bi 

prednost trebala dobiti samo rakija 

manastirka, a to je ona koja 

aju dobru šljivovicu, ali su se previše komercijalizirali – kaže najnagrađivaniji proizvođač Boro Laketa 

43

ZEMLJA 

se pravi u manastiru od raznih vrsta 

šljivovice koje manastir dobiva 

kao prilog od obližnjih domaćinstava. 

Oni sve različite škljivovice 

koje dobiju sastavljaju u jedno 

bure i u to dodaju suhe šljive. 

Zbog toga manastirka dobije tamno 

smeđu boju, poput konjaka 

ili vinjaka, a ima poseban ukus i 

miris - priča Hajrić. 

U Mrkonjić Gradu tvrde da je Mile 

Landeka nedavno jedini dobio odobrenje 

ili saglasnost da proizvodi šljivovicu 

sa mirisom četinara. Laketa 

pojašnjava da je to zbog nadmorske 

visine od 600 metara i blizine četinarskih 

šuma iz kojih šljive pokupe 

poseban miris i aromu. 

Stigla s Turcima 

Šljivovica je samo jedno do alkoholnih 

pića koje ljudi proizvode od 

voća. Postoje podaci da se alkohol 

u nekom obliku koristio još u neolitsko 

doba. Kroz istoriju se razvijala 

tehnika proizvodnje i oprema za 

preradu. Knjige bilježe da je rakija 

u BiH došla s Turcima, a oni su patent 

preuzeli od Arapa koji su je pravili 

od palminog soka. U Evropu je 

došla u šesnaestom vijeku, a donijeli 

su je Portugalci, Holanđani i Englezi 

iz svojih kolonija u istočnoj Indiji 

i na Malajskim ostrvima. 

U početku su se alkoholna pića 

koristila kao afrodizijak, kao sredstvo 

za jačanje i ohrabrivanje ratnika, 

kao lijek za mnoge bolesti, ali i 

za produženje života. No, sada je sve 

otišlo u drugu krajnost pa je ljekovitost 

u drugom planu. Naime, nema 

pisanih tragova, ali se uz čašicu 

nerijetko prepričava da je pokojni 

sudija Milan Škoro na osnovu pisanja 

i izvještavanja medija analizirao 

razliku između ljudi koji piju 

šljivovicu i lozovaču ili neku drugo 

alkoholno piće. On je navodno na 

osnovu dovoljno velikog broja slučajeva 

utvrdio da su oni koji piju 

šljivovicu teški i opasni u piću, i za 

sebe i za okolinu. Zabilježio i slučaj 

rakijdžije koji se opasavao bodljikavom 

žicom da sam sebe u piću ne 

bi nožem rasjekao. 

Hajrić, pak, tvrdi da šljivovica sporije 

fata i bandači od drugih alkoholnih 

pića i da traži mezu. 

- Uz šljivovicu se može duže me- 

44 

rakat jer ona sporije bandači, a 

traži mezu, odnosno izgladnjuje 

i onda hrana pomaže da se više 

popije i duže sjedi uz rakiju – 

kaže Hajrić. 

Moderna nauka je utvrdila da se 

u alkoholnim pićima, pa tako i u 

šljivovici, nalazi više stotina različi- 

tih jedinjenja koja 

su sva prisutna i u 

jako malim količinama 

pića. Šljivovicu 

od drugih alkoholnih 

pića razlikuje to što može 

imati različitu jačinu, od meke sa 20 

stepeni do prepečenice sa 50 stepeni 

jačine. 

Izvorni recept za šljivovicu nigdje 

nije zabilježen, no jedino što je 

konstanta jeste da se pravi od šjiva 

i peče u bakarnom kazanu. (Valja 

napomenuti da se rakija danas pravi 

i od jabuka, krušaka ili od svih 

ovih voćaka zajedno, a kombinovanjem 

šljivovice ili lozovače sa zelenim 

orasima ili višnjama dobivaju 

se orahovača i višnjevača. Za orahovaču 

tvrde da lijeći štitnu žlijezdu, 

a višnjevača vraća rumen na blije- 

da ženska lica.) 

Navodno su najpoželjnije vrste šljiva 

za rakiju požegača, 

gača crvena ranka 

i valjevka, a po- 

sebno je nepoželjna 

sorta stanley jer 

ima loš odnos šećera i kiselina i sirosiromašna je mineralima. Iz ovog se stiče 

utisak da šljivovicu nije lako napraviti, 

a njena proizvodnja je apotekarski 

ili gotovo čarobnjački precizan 

proces i dugo traje. 

Ranije je pečenje rakije bilo pravi 

teferič ili provod nakon kog domaćinu 

ne bi mnogo ostalo za zimu ili 

prodaju jer bi gosti gotovo sve popi- 

Od mehke (20) do 

prepečenice (50 

stepeni) 

li degustirajući proizvod, a danas za 

kazanom nerijetko stoje žene. 

Ne na prazan stomak 

Majstori kažu da nije loše da rakija 

odstoji nekoliko godina, najbolje 

sedam, može u staklenim bocama, 

ali i u hrastovim buradima od 

kojih povuče žućkastu boju. 

- Nikada se ne pije na prazan stomak 

i ne više od tri čašice od nulapet 

decilitara - kaže Laketa koji 

je samo jedne godine prozveo 1.100 

litara rakije. 

U BiH je veliki broj domaćinstava 

koja se bave proizvodnjom rakije, 

a trenutno ih je najviše u hercegovačkom 

kraju, Gradačcu i u Mrkonjić 

Gradu. 

Mnogo ih je i u Trebinju i Jablanici, 

ali kažu da je teško organizovati 

masovniju proizvodnju i njenu 

zaštitu. 

Z abilježen je sluč aj rakijdžije koji se opasavao bodljik avom žico 

Žuta osa zaštićena 

U Institutu za intelektualno vlasništvo u 

BiH trenutno je registrovano nekoliko žigova 

ili zaštitinih znakova koji sadrže riječ 

šljivovica, ali nije podnijet nijedan zahtjev 

za prijavu geografske oznake koja u svom 

nazivu sadrži ovu riječ, a u EU niko nije zaštitio 

pojam šljivovica niti je to moguće, 

kaže Jovan Šarac iz ovog Instituta. 

- Pojam šljivovica kao generički pojam niko 

i ne može zaštiti, on mora ostati slobodan. 

U nacionalni registar u BiH upisan je 

figurativni žig Šljivovica Bobite iz Čitluka i 

on uživa međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, 

Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji, a u 

skladu sa Madridskim aranžmanom u BiH 

uživaju zaštitu i figurativni žigovi Stara Badel 

šljivovica čiji je nosilac Badel 1862 d.o.o. 

iz Republike Hrvatske i Žuta osa šljivovica 

prepečinica čiji je nosilac Flores d.o.o. iz Kragujevca 

u Srbiji – pojašnjava Šarac. 

Napominje da se zaštita ne odnosi na samu 

riječ, nego na znak kao cjelinu, a na geografske 

nazive kao što je šljivovica ima pravo 

svako ko proizvodi rakiju od ovog voća, ali 

tako da uz osnovni naziv doda druge verbalne, 

figurativne ili geografske elemente. 

Žigom ili grafički znak obezbjeđuje da se 

određena robe ili usluga razlikuje od drugih 

iz iste kategorije, a geografska oznaka 

štiti porijeklo robe sa određene teritorije 

ili mjesta za koje se mogu vezati određene 

karakteristike robe koje imaju veze sa 

njenim geografskim porijeklom. 

Prijavu žiga može podnijeti svako fizičko 

ili pravno lice. 

U skladu sa Madridskim aranžmanom u cijelom 

svijetu ne smije biti više istih žigova, a BiH 

mora adekvatno zaštiti sve žigove i autohtona 

porijeka koja su već registrovana u EU. 

Mile Landeka Ian Gillan 

www.startbih.info

Šljivovica u 

brojevima 

Od jednog kilograma šećera 

u voću tokom alkoholne fermentacije 

nastaje 0,59 litara 

alkohola, a plod šljive sadrži 

8 do 15 posto šećera. 

Za jedan litar šljivovice jačine 

40 do 50 stepeni potrebno je 

desetak kilograma šljiva. 

Procjene su da svako stablo 

bolje sorte šljiva daje po 100 

kilograma ploda. 

Proizvođači kažu da ih proizvodnja 

litre šljivovice košta 

oko tri KM plus njihov rad, a 

dobru šljivovicu moguće je 

prodati po cijeni i do 50 eura za 

litar dok je uobičajena cijena 

između sedam i 30 KM. 

icom da sam sebe u pić u ne bi nožem rasjek ao 

- Proizvodnja šljivovice mi nije 

osnovno zanimanje nego to radim 

iz hobija i po navici jer je 

otac voćnjak zasadio kada sam se 

ja rodio, a i sve komšije prave rakiju. 

Mislim da bi ovo moglo biti 

unosno zanimanje, mušterija 

ima u Njemačkoj, u Italiji i drugdje, 

ali je teško registrovati i zaštiti 

proizvodnju, a na tržištu se sada 

može naći mnogo rakija lošeg 

kvaliteta – priča Miodrag Vuković 

iz Trebinja. 

Šljivovica ima svoje mušterije širom 

svijeta, ali da bi se izvozila moraju biti 

zadovoljeni određeni standardi, a 

naš svijet baš ne voli disciplinu. 

- Šljivovica za izvoz uvijek mora 

biti iste boje i jačine, ali mi evo 

sada pakujemo neku rakiju i svaka 

je druge boje, a to se ne smije 

desiti - kaže Tomislav Todorović, 

direktor Agencije za privredni 

razvoj Mrkonjić Grada gdje je ova 

proizvodnja najbolje organizovana 

i gdje je osnovano udruženje proizvođača 

rakije i zadruga, a uskoro 

se otvara i punionica. 

Inače, proizvodnja šljivovice je ranije 

bila znatno razvijenija u Brčkom i 

Gradačcu. Legenda kaže da su pojedini 

brčanski domaćini imali bačve s 

rakijom koje ni 20 djece koja se drže 

za ruke nisu mogli obuhvatiti. 

Laketa cijeni da je ovu proizvodnju 

uništila komercijalizacija i tr- 

ka za zaradom. 

- Mrkonjić je sada najjači u proizvodnji 

šljivovice poslije Šumadije. 

Gradačac i Brčko također imaju 

dobru šljivovicu, ali su previše 

komercijalizirali svoju proizvodnju, 

a za kvalitet, uz sve drugo, 

treba i ljubav - kaže Laketa. 

Pojašnjava da na takmičenjima na 

koja je išao više od 100 eura pla- 

ti za analizu jedne 

vrste rakije, ali 

da dobru šljivovicu 

koja je odležala ska? 

20 ili više godina 

može prodati i za 50 eura po litru. 

Cijeni da je BiH komplikovana zemlja, 

a i ljudi međusobom, te da je 

zbog toga teško organizovati sistemsku 

proizvodnju i zaštitu autohtone 

vrste rakije. 

- Ja sam na ova takmičenja išao 

radi sebe, da dokažem da sam 

najbolji, a Mrkonjić je najbolje 

područje za to jer je nadmorska 

visina odgovarajuća, a blizina četinarskih 

šuma šjivama daje poseban 

miris - priča Laketa. 

Vjerske zablude 

No, Hajrić misli da je i za ovu promjenu 

kriva politika. 

- Dok su na vlasti bili komunisti, 

Gradačac je imao sjajnu šljivu i 

šljivovicu i razvijao je tu proizvodnju, 

ali otkako su na vlast došle 

ove nove stranke koje su reafirmisale 

i omasovile vjerske zajednice, 

ta proizvodnja je oslabila. A šljivovica 

je uvijek bila omiljeno piće 

kod Bošnjaka jer Kur’an zabranju 

vino, pa su oni mislili da šljivovica 

može proć, al’ šljivovica nije postojala 

u vrijeme kada je insan nastao 

i kada je Kur’an napisan, a šljive 

nema u islamskom svijetu i onda 

nije ni mogla 

biti zabranjena 

– pojašnjava 

Hajrić. 

Sredinom 19. vi- 

jeka za proizvodnju rakije je bila popotrebna dozvola vlasti. Danas je samo u 

Srbiji registrovano 1.800 proizvođača, 

ali su procjene da ih ima još najmanje 

toliko. Tamo čak 70 posto ukupnog 

uroda šljive ide u rakiju i nerijetko se 

čuje da je šljivovica nacionalno piće 

baš Srba. No, proizvodnju šljivovice 

u Evropi za sada su registrovali Njemačka, 

Češka i Italija, a proizvode 

je i u Bugarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, 

Sloveniji, Makedoniji, Poljskoj i 

u Rumuniji, ali i u Austriji. 

Nadaleko poznati roker Ian Gillan 

iz Deep Purplea rekao je da će ubiti 

onog ko ga je pri put ponudio šljivovicom 

kada je početkom sedamdesetih 

gostovao u bivšoj Jugoslaviji i 

da je to sada, za njega, piće u istoj 

grupi sa viskijem, vodkom, sakeoem 

i tekilom.� 

Koje je bolja: bosanska 

ili srbijan- 

ŠLJIVA 

U pjesmi 

opjevana 

ZEMLJA 

Mnogo je stihova i izreka o rakiji, koje 

god vrste ona bila: 

- Rakija je bolja neg’ majčino mlijeko, sto 

godina živio onaj ko je peko; 

- Muka kopat, a rakija duša; 

- Vino pjeva, a rakija viče; 

- Oj rakijo rako, tebe volim jako, a ti sa 

mnom rako, u jarak polako; 

- Oj rakijo, šljivovice ljuta, mnogo si me 

napojila puta; 

- Od rakije nema bolje žene, po tri dana ona 

ljulja mene, od rakije nema boljeg druga, 

kad je pijem ne znam šta je tuga; 

- Šta bećara u srce udara, šljivovica jaka 

i curica svaka; 

- Kad zapjevam i popijem, Roso, neću kući, 

neću ni na pos‘o; 

- Dođi diko ranije, pa ćeš piti rakije, ja ću 

piti limunadu pa me ljubi mladu; 

- Pila cura šerbeta, pa je spala s kreveta, a 

ja pio rakijice pa joj ljubim lice; 

- Oj rakijo, alaj bi te pio, kad bi tebe od 

koga dobio; 

- Imam muža jedna mu je mana, samo voli 

biti kod kazana! 

- Rakija šljiva od mrtva pravi živa; 

- Grom te može ubiti ali šljiva neće; 

- Oj šljivovice ljuta što glavi stvaraš pometenje 

a u nogama prepletenje, ala ljulja; 

45

Natali Dizdar, pjevačica 

Za vrijeme samog nastupa ne bojim se ničega. Kakvi god da su uvjeti i koje god ne 

46 

PITANJA 

www.startbih.info

Uživam u glazbi 

i studiram 

POREMEĆAJE 

U PONAŠANJU 

Mlada zadarska pjevačica Natali Dizdar, koja je slavu stekla učešćem u 

reality showu Nove TV, nedavno je izdala svoj drugi album Pronađi put, 

koji ja naišao na sjajan prijem kod publike. Impresije nakon koncerta u 

Sarajevu su odlične, bilo je nezaboravno i pred sarajevskom publikom 

bi voljela ponovo nastupati 

RA ZGOVARAL A: Berina Pekmezović 

berina@startbih.info 

Kakve su reakcije javnosti 

1 nakon izdavanja novog 

albuma? 

- Kritike su odlične, jako sam zadovoljna. 

Najbitnije je da se priča 

razvija u dobrom smjeru. 

Da li ste zadovoljni tim 

2 reakcijama? 

- Moram priznati da mi je sve laskalo, 

i da je lijepo dobiti dobre pohvale. 

Da li je album ispunio Vaša 

3 očekivanja? 

- Nije bilo očekivanja. Događalo se 

isto kao i sa prvim albumom, radilo 

se polako. 

Kada se rodila ljubav prema 

4 muzici? 

- Ne bih to nazvala ljubavlju, muzika 

je oduvijek bila dio mene. To 

je ono što mi je prirodno i bez čega 

se ne mogu zamisliti. 

Kako ste se odlučili da sudjelu- 

5 jete u reality showu Nove TV? 

- To je bila želja moje mame. Puno 

sam se predomišljala, ali na 

kraju sam ipak odlučila otići. Ni- 

je mi žao. 

6 

Da li ste očekivali pobjedu? 

- Nisam ništa očekivala. Ali 

baš ništa. Išla sam iz emisije u emisiju. 

Bilo je vrlo nepredvidivo, 

zabavno. 

7 

Čemu ste se 

nadali? 

- Također ničemu. 

Bila sam tamo bez 

cilja i plana. Bilo 

mi je važno dobro 

otpjevati svoju 

pjesmu, a kasnije 

kad nas je već 

ostalo vrlo malo, željela sam naravno 

doći do finala. Nisam znala 

što kasnije slijedi, sve to mi je bi- 

lo nestvarno. 

Da li jedan reality show može 

8 biti odskočna daska za mladog 

umjetnika? 

- Pa, ako ćemo suditi po mom primjeru, 

onda da. Ali, to isto tako ne 

mora ništa značiti. Treba se poklopiti 

puno stvari da bi se dogodila 

uspješna karijera. 

Da li ste u kontaktu sa osta- 

9 lim učesnicima showa? 

- Jesam sa Sašom Lozarom. S ostalima 

manje. 

Jednom je u novinamaobjavljena 

slika neke djevojke 

na plaži, a ispod je, uz 

neki glupi trač, pisalo 

da sam to ja 

Ko Vam je 

10 uzor? 

- Nemam uzora. 

Sada čak i 

manje slušam 

glazbu. Mislim 

da će se sve to 

promijeniti kad 

diplomiram. 

Šta prvo pomislite kada iza- 

11 đete na binu? 

- Woooow, koliko ljudi! Hahaha, 

šalim se. Koncept nam je takav 

da pjevam čim izađem. Vrlo 

sam koncentrirana. Ipak su to prvi 

tonovi. 

d nepredvidive stvari se događaju, rješavaju se na licu mjesta i nema ponavljanja 

PITANJA 

47

Čega se najviše bojite za vri- 

12 jeme nastupa, i kako se borite 

protiv tog straha? 

- Za vrijeme samog nastupa ne bojim 

se ničega. Kakvi god da su uvjeti 

i koje god nepredvidive stvari se događaju, 

rješavaju se na licu mjesta i 

nema ponavljanja. To mi je zapravo 

super, daje jedan poseban šarm 

koncertu. 

Kakve su impresije nakon 

13 koncerta u Sarajevu? 

- Meni je stvarno bilo nezaboravno. 

Odlična atmosfera, super ljudi, publika. 

Bila je fenomenalna svirka, vibra, 

ma baš se sve savršeno poklopilo. 

Eto. Voljela bih doći opet. 

Šta je za Vas vrhunac 

14 karijere? 

- Pa, napraviti dobar koncert, dobar 

album, dobru pjesmu. Sve što 

je dobro ima veze sa glazbom isključivo. 

To su stvari na koje mogu 

utjecati i koje ljudi, u pravilu, uvijek 

prepoznaju. Tako da mogu re- 

48 

PITANJA 

ći da je onda vrhunac zapravo spoj jek može promijeniti raspoloženje. s obzirom da imam jos četiri ispita 

dobre glazbe i ljudi koji tu glazbu 

Ko ima više smisla za muziku, položiti na Edukacijsko-rehabilita- 

prepoznaju. 

19 žene ili muškarci? 

cijskom fakultetu, smjer Poremeća- 

Najteži trenutak u karijeri? - Mislim da ne postoji ta podjela. ji u ponašanju, sve što nije stručna 

15 

- Joj ne znam, prerano mi je 

Uz kakvu muziku ste rasli? literatura stvara mi pritisak, jer mi 

o tome govoriti. Za sad se nemam 20 

- Najprije uz klasiku, pa to konstantno visi iznad glave kao 

na što potužiti. 

rock’n’roll, grunge, a onda jed- obaveza. Kad diplomiram, sigurna 

Ko je Vaša publika? no dugo vrijeme jazz, pa sad goto- sam da ću puno čitati, jer sam to 

16 

- Hm... Mi- 

vo sve. uvijek voljela. 

slim da ljudi svih 

Obično se opu- 

Uz koju 

Koja knjiga je uticala na Vas? 

generacija vole mo- 

21 25 

generacija vole moštam 

u tišini 21 muziku se - Hm... Po sjećanju mislim da 

ju glazbu, ako je 

opuštate? je to bila Slika Doriana Graya - Os- 

suditi po onima koji mi prilaze, - Obično se opuštam opušta u tišini. Nicara Wildea. To sam davno proči- 

javljaju se i dolaze na koncerte. sam tip osobe kojoj konstantno netala i sjećam se da je bilo nekih de- 

Možda ima malo više cura nego što svira u cd-playeru. 

setak stranica koje su me fascinirale 

dečki, možda. 

i nakon kojih sam se super osjeća- 

Slušate li svoje pjesme? 

Šta najviše volite slušati ka- 22 la. Ne znam više o čemu je to bilo 

17 - Ponekad, zaželim se. Ali ne čeda 

ste zaljubljeni? 

i koji je razlog bio. 

sto. Nije baš neka fora slušati sebe. 

- Lagane, opuštajuće ljubavne pje- 

Šta trenutno čitate? 

sme. Obično neke iz prve polovice 

Može li se živjeti od muzike? 26 

23 

- Stručnu literaturu - Peno- 

20. stoljeća. 

- Sigurno može, ovisi kako logija s izvršnim pravom. 

Može li muzika uzburkati tko. Ja živim. 

Šta Vas može rasplakati? 

18 27 

strasti u Vama? 

Koliko vremena imate za 

- Svašta. Jedna osoba 

- Naravno. Mislim da je zvuk najsu- 24 čitanje? 

posebice. 

gestibilniji podražaj. Muzika mi uvi- - Pa u principu imam vremena, ali 

Kako se nosite sa medijima? 

28 

- Kako kad. Većinom OK i s 

vremenom ide progresivno na bolje. 

Zadovoljna sam s tim dijelom. Jednom 

je u novinama objavljena slika 

neke djevojke na plaži, a ispod 

je, uz neki glupi trač, pisalo da sam 

to ja. I to sve u dnevnom tisku. Nisam 

mogla vjerovati. 

Gdje idete na ljetovanje ove 

29 godine? 

- Imam nekoliko planova. Od- 

lučit ću kroz mjesec dana. Uglavnom 

inozemstvo i naši otoci, Brač, 

Hvar,... 

Kako održavate svoju liniju? 

30 

- Sportom. Bavim se s pu- 

no stvari. Redovito odlazim na tretmane 

u bauty salon Idol plus. Ta- 

mo je raj za cure. 

Ko brine o Vašem stylingu? 

31 

- Moja producentica Goga 

Bosak. Bosak Volim casual, ležerni, mo- 

derni, mladenački način odijevanja. 

Ne znam kako da ga drugačije opišem. 

Na sceni volim odjeću u kojoj 

se osjećam privlačno i seksi. Ipak je 

to scena, a privatno... Tenisice, Puma 

sportska odjeća, traperice... traper 

Koliko novca trošite na 

32 odjeću? 

- Dosta i imam jako puno. 

Kako se vidite za deset 

33 godina? 

- Ne razmišljam o tome. Svejedno 

mi je. Što bude, bit će. � 

www.startbih.info

ZEMLJA 

Sjećanje na atentat u Sarajevu, 95. put – Teorija o „zavaljenosti“ 

PUCAJ, BRE, 

kakav si ti to Srbin 

kriju i još neki detalji u vezi sa tim 

PIŠE: Amir Telibečirović 

kriju i još neki detalji u vezi sa tim 

ubistvom, jer teoretičari globalnih 

i lokalnih zavjera ne miruju. 

Alfons Kauders je stajao iza Gavrila 

Principa i govorio mu, dok mu se u 

džepu tresla oznojana ruka sa pištoljem, 

Alfons Kauders je govorio Gavrilu 

Principu: Pucaj bre kakav si ti 

to Srbin – Odlomak iz knjige Život 

i djelo Alphonsea Kaudersa’, autora 

Aleksandra Hemona, nalazi se na 

početku ovoga teksta zbog redovnog 

godišnjeg sjećanja na Sarajevski 

atentat. 

Devedeset i peta godišnjica od aten- 

tata na Franca Ferdinanda i njegovu 

trudnu suprugu Sofiju u Sarajevu 

je prošla. Kako smo učili iz službene 

historije, to je bio povod za Prvi 

svjetski rat. Ako do 28. juna 2014. 

godine, kada bi se navršilo stotinu 

godina od tog događaja, ne dođe do 

nekog trećeg, petog, ili ko zna kojeg 

i kakvog rata globalnih razmjera, ta 

obljetnica bi mogla biti zanimljivo 

obilježena. Možda škotska rock grupa 

Franz Ferdinand napokon održi 

koncert u Sarajevu, ako ništa radi 

simbolike, a možda se do tada ot- 

Istetovirani škorpion 

U raznim štampanim publikacija- 

ma, na internet stranicama i ponekim 

televizijskim dokumentarcima, 

sarajevskom atentatu se godinama 

dodaje neka mala doza mistike. Od 

silnih novih detalja malo je onih korisnih. 

Naprimjer, zvaničan je podatak 

da je preminulom Ferdinandu, 

prilikom obdukcije, na ramenu 

Kafanska definicija o utisnutim stopama kaže da je Gavro 1914. zagazio u svjež cem 

50 

Principove stope 

www.startbih.info

Gavrilo Princip 

ZEMLJA 

otkrivena tetovaža škorpiona. To je, Sa druge strane pištolja, za mladog Sve nakon toga spada u već poznate ro pa graničila sa fanatizmom u na- 

prema neautorizovanim tvrdnjama, 

jedan od simbola neke od masonskih 

loža. Ovo i dalje ne govori dovoljno 

jasno i precizno o pozadini 

samog atentata, ali daje dodatnu 

težinu samom događaju, uz porciju 

spomenute mistike. Zatim, teorija 

o tome da je Ferdinand, lokalnim 

žargonom rečeno - zavaljen. 

Naime, starija istraživanja pokazuju 

da su tajne službe Austro-Ugarske 

monarhije navodno znale da se 

sprema napad na Ferdinanda tokom 

njegove posjete Bosni i Hercegovini, 

te da su potajno priželjkivali da 

se nešto slično i desi, ne bi li dobili 

povod za kasniju objavu rata Srbiji. 

Teško je danas polemisati šta jesu 

a šta nisu znali unaprijed, ili šta 

atentatora Gavrila Principa se također 

nerijetko smatra da je bio zavaljen. 

Mladić od dvadesetak godina, 

pun aktivnih hormona, navodno je 

patio od kompleksa niže vrijednosti. 

Tome su, kako pretpostavljaju 

teoretičari zavjere, doprinijeli i njegovi 

stariji drugovi iz iste organizacije. 

Neki su ga smatrali ili premladim 

ili naprosto nesposobnim za 

ozbiljnije subverzivne akcije, tretirajući 

ga kao nekoga ko im treba 

da ga šalju po cigare i novine. Takve 

stvari mogu dovesti do ozbiljnih 

psihičkih turbulencija kod mladog 

čovjeka željnog dokazivanja. To 

se i desilo kada je odlučio da povuče 

okidač pištolja uperen ka otvorenom 

automobilu sa Francom i Sofi- 

i redovne historijske lekcije iz školskih 

udžbenika, koje su također povremeno 

malko mijenjane od strane 

alernativnih historičara, ali ne toliko 

kao sam atentat i ono što mu je 

prethodilo. 

Terorista, junak 

Od 1914. godine do danas, Sarajevski 

atentat je pretrpio više različitih 

tretmana i tumačenja. Za vrijeme 

austrougarske slavili su se Franc 

i Sofija kao žrtve terorističkog čina. 

Potom, u Kraljevini SHS i Kraljevini 

Jugoslaviji Gavro je slavljen kao 

srpski narodni junak. U Drugom 

svjetskom ratu, vladavina NDH je 

ponovo smatrala Franca i Sofiju žrtvama, 

a Princip je principijelno začinu 

slavljenja Principa i njegovog 

djela, bila je na neki čudan način 

pomalo i smiješna. Brojni posjetioci 

nekadašnjeg muzeja Mlade Bosne 

po logici stvari su ili sebi ili drugima 

postavljali pitanje – kako je iko 

mogao znati da je atentator baš tačno 

tu stajao, i da li su to baš njegovi 

otisci, ili je neko samo onako proizvoljno 

utisnuo nečije cipele u cement? 

Očekivalo se da je dovoljan 

kip ili slika posvećen atentatoru, bez 

obzira na razne ideološke pozadine 

toga, ili samo natpis na zidu ili nekoj 

ploči, na nekoliko jezika, umjesto 

konfuznih stopa. Pošto je logičan 

i dovoljno razuman odgovor na 

takvo pitanje izostajao, čaršija je po- 

im je bila konkretna namjera, ali je jom. Svjedoci incidenta su govorili branjen. Današnja Obala Kulina Banudila svoje objašnjenje. Prije zadnjeg 

evidentno da su znali za postojanje da se Principu ruka tresla od nerna, pokraj koje se to desilo, tada se rata, neki sitni jalijaš u jednoj sara- 

srbijanske terorističke organizacije 

Crna Ruka, i njen ogranak po imenu 

Mlada Bosna kojoj je pripadao 

i Gavrilo Princip. Ta organizacija 

je i godinama prije Ferdinandove 

posjete poduzimala neke akcije 

manjeg intenziteta protiv prisustva 

Habsburške monarhije u BiH. U 

svemu tome, najmanje se govori o 

Sofiji Ferdinand, Francovoj supruzi 

koja je ubijena iako nije bila ciljana, 

nego je navodno slučajno pogođena. 

Dakle, i pored toga što je 

bila trudna tom (ne)prilikom, ona 

svakako spada u najnedužniju žrtvu 

tog događaja. Prema savremenom 

diplomatsko-morbidnom rječniku 

američke administracije, ona 

bi se danas zvala jednostavno kolavoze 

prilikom pucanja pištoljem, i 

da je zato pogodio i Sofiju koju nije 

ciljao. Kažu da je bio toliko nervozan 

da se tada i pomokrio. Prema 

prvobitnom planu, Gavrilo je 

imao sa sobom pilulu cijanida kojom 

je trebao da se otruje nakon 

što obavi zadatak. Da li to bio cijanid 

lošeg kvaliteta, i da li je bio 

cijanid uopšte, ili ga je možda izgubio 

u metežu nastalom pucnjavom, 

nije poznato. Prema teoriji o zavaljenosti, 

neke od njegovih kolega su 

se nadale da će se Gavro ipak otrovati 

po obavljenom zadatku da ne 

bude uhvaćen živ, ali pošto je ubistvo 

uspjelo a samoubistvo nije, 

nakon njegovog hapšenja uslijedila 

su i hapšenja ostalih članova iste 

zvala Obala Adolfa Hitlera. Za vrijeme 

socijalističke Jugoslavije ponovo 

se slavio Gavrilo Princip i Mlada 

Bosna, samo iz komunističkog ugla, 

bez nacionalističkog predznaka, pod 

krilaticom borbe za slobodu ovdašnjih 

naroda i narodnosti. Danas se 

obilježava uglavnom neutralno, bez 

glorifikacije bilo koje strane. Ide se 

na to da se označi sam događaj, ono 

što je poznato i ovdje i u svijetu, bez 

puno dodatnih tumačenja. 

Generacije koje su odrastale u Titovoj 

Jugoslaviji, pamtiće obilježavanje 

lokacije Sarajevskog atentata iz tog 

perioda kao jedan od najbizarnijih 

revolucionarnih spomenika u Evropi. 

To su bili čuveni otisci Principovih 

stopa u asfaltu trotoara sa kojeg 

jevskoj birtiji pojašnjavao je nastanak 

tog spomenika svom prijatelju 

koji nije iz Sarajeva a koji mu je došao 

u goste. Tom kafanskom definicijom 

je rečeno da je Gavro 1914. 

zagazio u svjež cement, i da ga je prilikom 

ispaljenja hitaca trzaj pištolja 

još više utisnuo u pločnik. A cement 

se upravo sušio i postajao sve 

tvrđi. I onda kad je Gavro htio da 

pobjegne, morao je izaći iz vlastitih 

cipela, pa kako je potrčao bos, nedovoljno 

brzo, tako ga i safataše. A 

cipele je policija poslije morala iščupati 

iz skrućenog asfalta, i tako mu 

ostadoše stope. 

Kakva sredina takav i mentalitet, 

kakav mentalitet takvo i tumačeteralna 

šteta. 

organizacije. 

je pucao. Osim što je ta ideja skonje. � 

cement, i da ga je prilikom ispaljenja hitaca trzaj pištolja još više utisnuo u pločnik 

51

Bosnom i Hercegovinom, uzduž i poprijeko 

TURISTIČKA MEKA, 

ali samo na dan-dva 

52 

TURIZAM 

Loše strane 

Pored ne baš zavidne turističke promocije 

sazdane na stvarnim potencijalima, kao loša 

strana, prije svega, može se navesti postojanje 

minskih polja. Zbog te činjenice mnogi 

turisti i avanturisti u samom startu odustaju 

od BiH. Dodaju li se tome i relativno visoke 

cijene za siromašnu ponudu, ponegdje i 

neljubazna usluga, potom veliki broj prosjaka 

u gradskim zonama, džeparenje, obijanja 

vozila stranih građana, loša putna komunikacija 

i željeznički prevoz, te često napeta politička 

situacija, jasno je zašto BiH nema značajniji 

turistički porast. 

Recesija: 

Šansa ili propast 

Prema riječima naših sugovornika, i u turizmu 

se osjete posljedice recesije; manje je gostiju i 

manje se troši. To pokazuju statistički podaci, 

koji tvrde da je u odnosu na prošlu godinu gostiju 

manje za oko sedam posto. Ali, neki od njih 

smatraju da bi to bila odlična prilika da se BiH 

progura kao jeftina turistička opcija. 

- Naravno na tome treba malo poraditi i 

uključiti se više u promociju bh. resursa – 

kaže Nihad Korić. 

www.startbih.info

Samo se u Neumu može boraviti sedam dana u komadu. U ostalim 

dijelovima Bosne i Hercegovine ni blizu toga. Istina je da ima 

svega: planinskih ljepota i čistog zraka, raftinga, paraglajdinga, 

jezera i rijeka, ukusnih bosanskih jela i hercegovačkih vina, 

banjskog turizma i splavarenja... Ali, sve je nekako neuvezano, 

na ho-ruk i improvizovano 



Izuzme li se Neum, obični strani, a i domaći turista, 

u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, treći 

dan će zakukati; šta sada da radim! Taman toliko 

se u prosjeku gosti vremenski zadržavaju u bh. 

turističkim destinacijama. 

Neosporno je da je BiH jedna od najljepših prirodnih 

sredina u Evropi, međutim sistem koji bi 

privukao i domaće i strane turiste ni blizu evropskog 

nije. Ali, da pogledamo šta to naša država 

nudi putnicama namjernicima. 

Lov je muška stvar 

Definitivno je splavarnje niz Drinu doživljaj par 

exelance. . Priznaju to i u Turističkoj zajednici Bosansko-podrinjskog 

Kantona. 

Dvanaest osoba na splavu, ako 

hoće samo da se spusti niz Drinu, 

platit će 650 KM. Sa dodacima 

kao što su noćenje, doručak 

i ručak, plus splav, 1.100 

KM. Ali, čovjek se ne može sedam dana spuštaspuštati niz Drinu. Zato Edin Kunovac, direktor TZ 

BPK, kaže da se može otići do lovnog kompleksa 

Bijele vode, koji se nalazi nadomak Goražda. Tamo 

se može ostati i više dana jer kompleks podrazumijeva: 

bazen, fitnes, sportska igrališta i osnovnu 

zanimaciju - lov. Ali, lov je prvenstveno muška 

stvar, pa se u Bijelim vodama okupljaju uglavnom 

ljudi fascinirani ovom avanturom. Manje su to cijele 

porodice. Cijene smještaja su od 35 do 120 

eura. Prema riječima direktora Bijelih voda Junuza 

Biče, jača strana ovog kompleksa je izvrsna 

Ukazanje milion turista 

gastronomska ponuda sa bosanskim prefiksom i 

zdravim jelovnikom. Oni koji bi light varijnatu 

odmora, mogu posjetiti Festival prijateljstva u Goraždu, 

kupati se na obalama Drine ili pecati ribu, 

eventualno posjetiti Sajam jabuke. U BPK ima 

dovoljno smještajnih kapaciteta i cijene se kreću 

od 30 do 100 KM. 

Una za 1,5 dan 

Ko bi odolio Uni? Rafting niz ovu ljepoticu je 

nešto što se lako ne zaboravlja i plaća se 80 KM. 

Nakon tri do četiri sata vožnje, za ručkom, sačinjenim 

od ribe ili tradicionalne krajiške kuhinje, 

sabiraju se utisci i razbija glava pitanjem: Šta sada? 

U TZ USK preopručuju da se ode do Martin 

Broda, a tamo se isplati doći, kažu, radi odmora. 

Ali, ovo malo selo, smješteno na Uni i Uncu, sa 

prelijepim slapovima, najviše 

cijene ribolovci i ljudi koji 

vole odmor provesti u prirodi. 

No, ne vole svi pecati ribu. 

Kulturno-historijsko naslijeđe 

je izlaz za takvu dosadu, a za 

to je lijek, jednodevni izlet u stari grad Ostrožac. 

Direktorica TZ USK Jasminka Šuška kaže da se 

na području Kantona turisti zadržavaju u prosjeku 

1,5 dana! U 2008. godini bilo ih je 16.137. 

Cijene smještaja, kojeg ima dovoljno, u rasponu 

su od 40 do 100 KM. 

Krenuti od Bihaća ka jugoistoku znači naći se na 

obali prelijepog Plivskog jezera u blizini Jajca. Ovaj 

grad je spomenik kako daleke, tako i socijalističke 

historije. Jezerska voda, nebo, srednjovjekovni 

grad i katakombe u njemu, te muzej AVNOJ-a, 

nisu dovoljne da se bude više od dva dana. Nihad 

Ne možeš se sedam 

dana spuštati 

niz Drinu, Unu ili 

Neretvu 

Posebice treba istaći segment vjerskog turizma u BiH. Prije svega se tu misli na Međugorje, 

malo mjesto pored Čitluka. Sredinom osamdesetih se u javnosti pronijela vijest da se ukazala 

Gospa i da ju je vidjelo šest osoba. Od tada, u prosjeku, Međugorje godišnje pohodi oko milion 

vjernika. Prema nekim istraživanjima, najduže se zadržavaju turisti iz Amerike i Japana, 

i to do sedam dana. Ostali do četiri. Cijene smještaja se kreću od 20 do 150 KM. 

Dani Ajvatovice su također vjerska manifestacija koja se svake godine održava u Pruscu. Ta 

sedmodnevna manifestacija, nažalost, za sada je samo lokalnog, bh. karaktera. 

TURIZAM 

53

TURIZAM 

Korić, direktor TZ SBK, preporučio 

bi da se poslije toga produži u Travnik, 

uz objašnjenje; takve kulturnohistorijske 

baštine, u kojoj se prožimaju 

tri vjere, nadaleko nema. Kome ni 

to nije interesantno, treba otići do 

Vlašića. Korić, kao fascinirani zaljubljenik 

prirode, tvrdi da ne zna kada 

je Vlašić ljepši: zimi ili ljeti. Ali, 

priznaje da je ljetna ponuda svedena 

na minimum, pa osim čista zraka 

i široka pogleda, malo se toga nudi. 

Urahatit se čovjek može u Fojnici. 

Tamo je banjski centar Reumal u čijem 

sklopu će uskoro biti otvoren i 

veliki bazen s termalnom vodom. A 

samo 18 kilometara od Reumala je 

planinsko Prokoško jezero i prilika 

za izvorni etno-turizam. Ipak, sve to 

nije dovoljno da se podigne prosjek 

noćenja sa 2,5 dana. Korić je kritičar 

i kaže da je i na području ovog 

kantona, kao i u ostatku države, sve 

na ho-ruk i u improvizaciji. Reći će 

i da mi nemamo čestita kuhara, ni 

konobara. Smještaja ima dovoljno, 

hotela i motela sa jednom, dvije, tri 

i četiri zvijezdice. Za jednu osobu 

smještaj je od 30 do 60 KM. Još samo 

da je gostiju. 

Bosansko more prljavo 

U Tuzlanskom kantonu ima jezera, a 

Panonsko je najčuvenije. Ali, na njemu 

ljetuju uglavnom Tuzlaci, koji iz 

recesijskih i sličnih razloga ne mogu 

dalje. Ni tamo osim slane vode, sladoleda 

i pića na vještačkoj plaži, nema 

posebne ponude. Istina, nedaleko 

od jezera je sojeničko naselje, ali 

ne toliko primamljivo da bi čovjeku 

otelo više od pola dana. Još jedno jezero, 

ono Modračko, bi trebalo biti 

bosansko more, kako su ga poslije završetka 

rata zvali. Ali, oni koji su bili 

na Modracu tvrde da je voda prljava, 

da su u blizini su tri fabrike i to cementa, 

koksa i sode. A na jezeru su 

samo tri restorana i šetaliste koje se 

može obići za pet minuta. 

Kad ne ide, onda se treba okrenuti 

legendi. Za to je pravo mjesto Muška 

voda kod Kladnja. Ta voda, legenda 

kaže, povećava mušku izdržljivost, 

pa valjda zato muškaraca ne manjka, 

kao ni sportskih ekipa. Cijena noćenja 

s doručkom u kompleksu hotel 

Muška voda je 25 KM. 

Kulturni sjever 

Ravnica, mirne rijeke, prelijepi pejzaži, 

raznolikost biljnog i životinjskog 

54 

svijeta, predstavljaju ogroman turistički 

potencijal u Posavskom kantonu. 

Da se za sada radi samo o potencijalu 

priznaje i Hajrudin Hadžidedić, 

direktor TZ PK. Posavski kraj 

ima dugu tradiciju čuvanja kulturnog 

naslijeđa, posebno se to odnosi na 

običaje naroda koji žive na ovom po- 

dručju. Tako su nastale 

i brojne manifestacije 

kulturnog, 

sportskog, privrednog, 

ali i turističkog karaktera. BuBudući da je Posavski kanton smješten 

na dvije velike rijeke (Sava i Bosna), 

postoji i veliki broj ribolovnih mjesta 

na kojima se mogu upecati kapitalni 

primjerci šarana, soma, štuke, smuđa 

i druge ribe. Gosti mogu da kušaju 

lovačke i ribolovačke specijalitete 

ovoga kraja kao što su čobanac, 

fiš, pečena jela od divljači i ribe koja 

se može naći u lovištima i rijekama 

ovog kantona. 

Magnet za turiste u Zeničko-dobojskom 

kantonu, plan je Semira Osmanagića, 

trebale su da budu visočke 

piramide: Sunca i Mjeseca. Iskopavanje 

okolnih brda poput Visočice, 

ovom kraju u prvom trenutku donijelo 

je neviđen publicitet. Mijenjala 

su se imena hotela, motela (u kojima 

je, uzgred budi rečeno, spavanje s 

doručkom u prosjeku 50 KM), pravile 

se pice u obliku piramide, često 

se izgovaralo ime Ramzesa i Rame, 

dva faraona i brata. Ali, ostati više od 

dva dana u Visokom, i pored manifestacije 

Visočko ljeto, znači ubiti se od 

Magični kutak 

Evrope 

Prije nekoliko godina napravljeno je istraživanje 

među turističkim agencijama na području 

BiH s pitanjem: Kakav imidž ima BiH u 

očima turista? Bosnu i Hercegovinu su, osobe 

koje su učestvovale u anketi, nazvali magičnim 

kutkom Evrope, zemljom susreta 

Istoka i Zapada. Kao jednu od najpozitivnijih 

ocjena ova zemlja je dobila za svoju prelijepu 

okolinu i prirodne atrakcije koje idu 

uz nju. Lični stav anketiranih je da planine 

u BiH predstavljaju snagu u izgradnji imidža. 

Rečeno je da BiH ima prelijepa skijališta, 

ali stav je i da se još mnogo treba uložiti 

u infrastrukturu i obezbijediti veći nivo kvaliteta, 

jer osnova ne nedostaje. Pored planina, 

navedene su i rijeke kao primjeri prirodnih 

ljepota: Una, Vrbas, Neretva, kao i jezera 

– Ramsko, Modrac, Prokoško. 

dosade. Gradovi poput Zenice, Vareša, 

Breze,... osim rudarske tradicije 

nemaju ponuditi ništa spektakularno 

u turističkom smislu. Odlazak 

do tešanjske tvrđave, ili tvrđave Vranduk, 

ne iziskuje više od pola dana s 

putovanjem zajedno. 

Kalifornija 

počinje u 

Konjicu 

Naša Kaliforni- 

ja, kako mostarski band Zoster zove 

Hercegovinu, ipak je samo presubjektivno 

poređenje, bar kada je turizam 

u pitanju. Neretva je najbolji 

brand juga naše zemlje. Kod Konjica 

se niz ovu bistru rijeku spuštaju 

rafteri (domaći plaćaju 50 KM, strani 

100 KM), na Boračkom jezeru se 

može fino kupati, ali smještajni kapaciteti 

su, neuslovni i ograničeni. Ni 

Jablaničko jezero, osim za strastvene 

ribolovce, nije nikakav turistički eldorado. 

U Jablanici je historijski spomenik: 

srušeni most zbog Bitke za ranjenike 

i muzej istog imena. Mostar 

je privlačan grad zbog svoje povijesti, 

kulture, ali i blizine Blagaja, Počitelja 

i Međugorja. Ali gost, prema 

riječima direktora TZ Mostar Mensuda 

Durakovića, u prosjeku ostaje 

samo dva dana. Većina ih je ipak 

samo u prolazu. Izađu iz autobusa 

ili vozila, pogledaju Stari most, usput 

svrate do Blagaja, eventualno do 

Međugorja, popiju kafu i sok, nešto 

jedu i odoše na Jadran, u susjednu 

Hrvatsku. Tek se nešto duže zadrža- 

Zaboravljeni i 

Ramzes i Ramo 

vaju za vrijeme manifestacije Dani 

matice Hrvatske i skokova sa Starog 

mosta. Smještaja ima dovoljno, a cijene 

su šarolike. Čak se, kaže Duraković, 

može prespavati i za 15 KM, 

naravno nacrno: bez prijave i plaćanja 

boravišne takse. Kao ponos Mostara i 

okoline, Duraković ističe hotelijere i 

gastro ponudu sačinjenu od pastrmke, 

dolme, raštike, blitve... 

A u Hercegovini dodatni interes 

turista je uspostavljanje Vinske ceste, 

koja nudi nevjoravatan ugođaj za sve 

one sklone kapljici proistekloj iz blatine 

i žilavke, našeg grožđa. Ne treba 

zaboraviti spomenuti niti Hutovo 

blato, evropski unikat, u kojem 

se zimi zaustavlja oko 200 vrsta ptica 

na putu ka jugu. Ali, osim avanturističke 

jednodnevne vožnje kroz 

prirodne hodnike ovog parka, više se 

nema šta uraditi, osim boriti s ogromnim 

komarcima. 

U Zapadnohercegovačkom Kantonu, 

top destinacije, ako se to tako može 

nazvati, kaže Grgo Mikulić, direktor 

TZ HZK, su u prvom redu, 

Park prirode Blidinje, a onda Ljubuški 

i Široki Brijeg. Čist zrak na Blidinju 

ljeti, i skijanje zimi, rijeka Trebižat, 

te slapovi Kravice i Koćuša, a u Širokom 

izletište na Lištici i Franjevačka 

galerija su mjesta interesantna gostima. 

Međutim, osim Blidinja zimi, sve 

ostalo je samo za tranzita. Smještaja 

ima dovoljno i cijene se kreću od 

60 do 100 KM. Gastro specijalitetima 

se baš i ne može odoliti, tradicionalni 

i jedinstveni su: hladna pre- 

www.startbih.info

mogu reći da je RS postala jedna od glavnih turističkih 

destinacija u svijetu za turiste željne avanture 

i aktivnog odmora. Rafting Vrbasom i Tarom 

pravi je hit, napominje Skenderija i dodaje da je 

bitno naglasiti da veliko interesovanje za ovu ponudu 

pokazuju strani turisti. 

Ono što je još privlačno stranim turistima je bo- 

gata ponuda lovno-ribolovnog turizma. Tu se posebno 

ističe fly-fishing, koji je veoma razvijen na 

rijekama Pliva i Ribnik, koje predstavljaju pravi 

raj za ljubitelje mušičarenja. I nacionalni parkovi 

Kozara i Sutjeska su, također, interesantne turističke 

destinacije u RS-u. Skenderija dodaje i da 

posjeta ovim parkovima može imati i edukativni 

karakter, zahvaljujući burnim dešavanjima koja 

su se odigrala na njihovom tlu. 

Za gastro ponudu ne može se reći da je dosad- 

na. Samo ćemo navesti neka zanimljiva regio- 

djela - sir iz mišine, hercegovački pršut, kajmak i nalna jela. 

uštipci; glavna jela: raštika s mladom janjetinom, Krajina: - kvrguša, kljukuša, riječna pastrmka, 

kupus sa sušenim mesom, kaštradina, pečenje is- lipljen, banjalučki ćevap, banjalučka šnicla, bunjpod 

peke, pečenje s ražnja... 

gur, popara, sirevi, kajmak, basa, skorup, uštipci 

od provinog brašna, domaće keške, cicvare od više 

vrsta brašna, riječni rakovi. Posavina: - kalenderovački 

sir i čorba. Semberija: - pečenja, čorbe i čorbanci, 

janjetina u kokotu gratinirana, ispod sača 

pečena. Podrinje: - šaran na grani, prženi som, višegradska 

čorba, te gulaš od gljiva. Hercegovina: 

- hercegovački pršut i sir iz mijeha, vina iz carskih 

vinograda, cicvara sa medom, Trebinjska plata, lešo 

janjetina, na vjetru sušen ovčiji i koziji sir, bob, 

suhe smokve, hercegovački med. Jahorina: - janjetina 

u mlijeku sa ljekovitim biljem je poseban 

biser autohtone gastronomije, jahorinska šnicla, 

suho meso, sirevi, gratinirani kokoti sa jahorinskim 

mućkalicama, pečenja na ražnju i sve ovo 

zaliveno rakijom od karamuta. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku 

RS u 2008. godini, Republiku Srpsku posjetilo je 

ukupno 241 145 turista (od čega je 139.961 domaćih, 

a 101.184 stranih turista). Također, ostvareno 

je ukupno 625.842 noćenja od čega su 388.739 

bili domaći, a 237.103 strani gosti. 

Planine i banje RS-a 

Među najatraktivnije turističke destinacije Republike 

Srpske svakako se ubrajaju planinski centri, 

koji već tradicionalno u zimskom periodu privlače 

veliki broj zaljubljenika u zimske sportove. Prednjači 

Jahorina koja se izdvaja kvalitetnim, zahtjevnim, ali 

i uređenim stazama i koja osim skijanja nudi brojne 

druge sadržaje (alpinizam, paraglajding, biciklizam, 

lov...). Jahorina je posebno privlačna stranim 

turistima, koje pored bogate ponude privlače i dosta 

pristupačne cijene smještaja i usluga, u poređenju 

sa cjenama nekih od poznatih evropskih skijališta. 

Ali, ljeti? Dragan Petković, direktor hotela 

Bistrica, govori nam kako se i ljeti trude da gosti ne 

dobiju samo krevet i sto. A Jahorina, prema njegovim 

riječima, ljeti zna biti izuzetno lijepa za zdrave 

šetnje. U hotelu pak imaju sve, od bazena do fitnesa 

- za 69 KM koliko košta noćenje. 

Pored planinskog turizma u Republici Srpskoj, 

prema riječima Gordane Skenderija, direktorice 

Turističke organizacije RS, svakako je u prvom 

planu i banjski turizam. Banjski centri RS-a ostvaruju 

veliki broj posjeta domaćih i stranih turista. 

Bogati izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih 

voda, karakteristični za ovo podneblje idealni 

su za liječenje različitih vrsta oboljenja (kardiovaskularnih, 

reumatskih, kožnih...). Hipohondri 

bi rekli, ne d’o Bog, takvog turizma. Ali, treba reći 

da je upravo ta vrsta turizma u svijetu itekako 

unosna. Skenderija kaže da su banje prvenstveno 

lječilišnog karaktera, a preporučena dužina liječenja 

traje u prosjeku od 15 do 21 dan. 

Veliku posjećenost bilježe i urbani centri, na prvom 

mjestu Banja Luka kao administrativni, kulturni, 

univerzitetski i sportski centar. Najvećim 

djelom posjeta gradovima bazirana je na poslovnim 

putovanjima, koja u prosjeku traju oko dva 

dana. Zahvaljujući upravo završenom Svjetskom 

prvenstvu u raftingu, kažu u TORS-u, s pravom 

Odoh u Sarajevo, na četiri dana 

I za kraj Sarajevo. Grad olimpijade, brutalne opsade, 

osmanlijske i austougarske ostavštine, grad 

atentata na Franca Ferdinada, mali Jerusalem. Sve 

to, u najboljem slučaju, uz posjete olimpijskim planinama 

oko Sarajeva, Vrelu Bosne, kanjonu rijeke 

Rakitnice, etno selima Lukomir i Umoljani, ratnom 

tunelu, (nažalost dug samo 25 metara), i pećini 

na Bijambarama, strane, a i naše, turiste maksimalno 

može zadržati do četiri dana. Ne mogu se 

stranci požaliti ni na gastro tradicionalnu ponudu: 

ćevapi, pljeskavice, burek, sirnica, sogan dolma, 

bosanski lonac... Smješataja ima dovoljno a 

cijene se kreću od 30 do 200 KM po osobi. 

BiH je zaista lijepa zemlja. Nažalost, ta izjava se 

u zadnjih 15-ak godina stalno ponavlja. I još se 

čeka da s pravom dodamo: prava turistička destinacija. 

� 

TURIZAM 

55

DRUŠTVO 

Najčešća pitanja turista u Sarajevu, sa odgovorima 

mu ostalom. 

3) Pa mnogi muslimani u Bosni 

izgledaju isto kao mi, isto 

se oblače, iste frizure nose, svijetle 

su puti, ne izgledaju kao 

Arapi, kako to? 

Stereotipi, predrasude, slaba informisanost, 

dezinformisanost, lijenost pri 

razmišljanju vlastitom glavom, sve se 

to da otkriti kroz ovako postavljeno 

pitanje. Žrtve medijske kampanje o 

muslimanima koji se prikazuju najčešće 

kao tamnoputi emigranti egzotično 

odjeveni, iz arapskih i afrič- 

KAKO RAZLIKOVATI 

Srbe, Hrvate, Bošnjake...? 

PIŠE: Amir Telibečirović 

ovdašnje ljude (osim po klimi i podpodneblju) nemoguće fizički razlikovati 

kih zemalja. Onaj dio koji se odnosi 

na rasnu pripadnost, u kojem se br- 

1) Kako razlikovati Srbe, Hrva- po nacionalnostima i etnosu, onda kaju rasa, vjeroispovijest, državljante, 

Bošnjake i Jevreje kada po- postaju još više zbunjeni, pogotovo stvo, kulturološko, etničko i geografsmatramo 

prolaznike na ulica- kada pokušaju shvatiti pozadinu rasko porijeklo i tako dalje, najčešći je 

ma bosanskih gradova? ta na ovim prostorima. 

uzrok ovakvom pitanju. Procentual- 

Ovo je jedno od zaista često postavljanih 

pitanja. Sa ovim pitanjem se susreću 

i lokalni turistički vodiči i poslovni 

ljudi koji su u kontaktu sa strancima 

kroz službena putovanja. Najčešće ga 

postavljaju zapadnjaci, sa naglaskom 

na Amerikance. Jedan od razloga je i 

2) Zašto ljudi jednostavno nisu 

otišli iz Sarajeva za vrijeme opsade, 

ako je već bilo tako teško 

preživjeti, zašto su ostali ovdje 

sve te godine da se pate ili 

ginu? 

no, ovdje nisu Amerikanci u tolikoj 

prednosti, jer gosti iz zapadne Evrope, 

nešto manje i iz Južne Amerike, 

često postavljaju takvo pitanje. Osoba 

koja ga postavlja nije neko sa rasističkim 

sklonostima (iako je bilo i 

toga), nego jednostavno neko sa odre- 

to što se po ustaljenom i nakaradnom Ovo spada u dovoljno glupava pitađenim neznanjem za koje još uvijek 

ovdašnjem shvatanju, Hrvati, Bošnjanja da bi se uopšte pokušavalo odgo- ima nade da se promijeni. Slično pitaci, 

Jevreji i Srbi smatraju pretjerano voriti na njega. U prosjeku, najviše nje se postavljalo i u vezi sa izgledom 

različitim etničkim grupama, ili čak su ga postavljali gosti iz SAD-a. Tre- Jevreja u BiH, ali dosta manje. Naža- 

pojmom nacionalnosti, što ponekad ba uzeti u obzir da su u Sarajevo, polost, sa prostora bivše Jugoslavije, po- 

još više zbuni strance. U Americi, i red ostalih, dolazili i dolaze ljudi kovećava se procenat gostiju iz Sloveni- 

drugdje na Zapadu, etnički i nacioji skoro ništa ne znaju o ratu i opsadi je koji postavljaju takvo pitanje, iako 

nalni princip najčešće podrazumijeva Sarajeva, i koji imaju sasvim druga- muslimani sa plavim očima i plavom 

različitu zemlju porijekla, različitu bočiju predstavu o tome kako rat ina- kosom njima ne bi trebali biti nepoju 

kože i drugačiji jezik, ili barem diče izgleda izbliza, ne samo zato što znanica zbog određene bliskosti sa bojalekt. 

U slučaju bh. etno grupacija, nisu imali ratno iskustvo, nego o rasanskim muslimanima koja datira još 

boja kože je ista, jezik je isti (bez obzitu razmišljaju onako kako ga vide u od austrougarskog perioda. Pored zara 

na šizofreno insistiranje na tri razli- filmovima, knjigama i stripovima. padnjaka, određeni broj Arapa takočita 

jezika), zemlja porijekla je uglav- Ako su ovakvo pitanje postavili tek đer ima slične predrasude. U to su se 

nom ista. Naravno, postoje razlike u što su stigli ovdje, onda je donekle uvjerili mnogi Bosanci koji su puto- 

oblačenju prema folkloru u nekim ru- razumljivo. Ali bilo je slučajeva kavali u Egipat, Jordan, Tunis, Maroralnim 

krajevima, i prema vjerskom da su to isto pitali i nakon cjelodko, Katar itd.. 

opredjeljenju nekih stanovnika BiH. 

No, razlika u prirodnoj fizionomiji 

nedostaje, i to je ono što često zbunjuje 

strance. Nakon što shvate da je 

nevnog obilaska grada, primljenih 

detaljnih objašnjenja o opsadi, blokadama, 

tunelu, etničkim čišćenjima, 

izbjeglicama, neimaštini i sve- 

4) Zašto je toliko ljudi na ulicama 

Sarajeva u skoro svako doba 

dana, je li neki praznik ili je 

56 

toliko nezaposlenih? 

Baš ovo pitanje ima dugu tradiciju 

ponavljanja, još od prijeratnog perioda. 

Nije se samo postavljalo u Sarajevu, 

nego širom bivše Jugoslavije. 

Nešto zbog sličnosti u mentalitetu ovdašnjih 

naroda i narodnosti, a nešto 

zbog društveno-političkog uređenja. 

Postavljaju ga Bosanci i drugi Balkanci 

koji žive i rade na Zapadu ili 

na Istoku više decenija, pa onda dođu 

u posjetu zavičaju. Stranci sa raznih 

strana svijeta najčešće pitaju zato 

što dolaze iz sredina u kojima se zna 

radno vrijeme, slobodni termini, i u 

kojima su mnoge životne svakodnevne 

stvari isprogramirane. Mnoge od 

njih i danas zaintrigira veliki broj lokalnog 

stanovništva koje šeta korzom 

satima, praveći pauze za dugo ispijanje 

kafa i čavrljanje. Nekima od posjetilaca 

je fascinantan takav odnos prema 

svakodnevici i poslovima, a neki 

to smatraju gubljenjem vremena i ne 

vide nikakav smisao u svemu tome, 

osim za vrijeme nekih velikih državdržavnih praznika. 

5) Kako to da u BiH nema puno 

etničkih Turaka nakon skoro 

pet vijekova osmanske vladavine 

na ovim prostorima? 

Za ovakvo pitanje važno je znati 

kome se postavlja, kada i gdje. Nerijetko 

ga postavljaju stranci koji su 

već donekle upoznati sa ovdašnjom 

historijom i žele da još saznaju. No, 

ako ga postave nekim šovinistički orijentisanim 

političarima ili njihovim 

sljedbenicima (nije teško pretpostaviti 

na koga bi se to moglo odnositi), 

možda dobiju odgovor kako zapravo 

Turci nisu nikad sasvim otišli 

iz BiH, ili čak kako se vraćaju i na 

mala i na velika vrata. Stranci koji pitaju 

te stvari uglavnom nisu provokatori, 

nego su naprosto ili zbunjeni 

ili radoznali, i onaj ko zna, treba im 

pružiti detaljan i širi odgovor. 

6) Zašto ljudi na ovim prostorima 

toliko psuju? 

Odgovor na ovo pitanje nijedan stranac 

vjerovatno nikad nije dobio na isti 

način. To je također nešto što se pitaju 

svi, ovdašnji ljudi koji psuju, i strani 

ljudi koji psuju, kao i oni koji ne psuju. 

No, pitanje će, kao i sva prethodna, 

i dalje postavljati mnogi, ali na pravi i 

www.startbih.info

finalni odgovor će se načekati. 

7) Kako to da je Radovan Karadžić, 

koji je rodom iz Crne Gore, 

postao žešći srpski nacionalista 

nego mnogi ljudi iz same 

Srbije? 

Pitanje koje su postavljali ljudi koji 

su sebe smatrali balkanskim ekspertima 

(šta god to značilo u njihovom 

poimanju) iz Holandije. Nije teško 

dati odgovor na njega, ali za one koji 

ga žele pojednostaviti, bilo je dovoljno 

spomenuti iskustvo Adolfa Hitlera. 

Iako rođeni Austrijanac, Hitler je 

želio da bude veći Nijemac odnosno 

German nego bilo koji Nijemac iz 

Njemačke. Sve ostale paralele i sličnosti, 

posjetioci uglavnom sami shvate, 

ukoliko poznaju političke (ne)prilike 

na relaciji Crna Gora – Srbija. A to se 

ne odnosi samo na Karadžića, niti na 

Miloševića koji je također neka vrsta 

političko-logičke zagonetke za pojedine 

strane posjetioce. 

8) Zašto je tako veliki broj pušača 

u Bosni među skoro svim generacijama 

i društvenim slojevima, 

zar toliko ljudi ovdje ne 

zna koliko su cigarete štetne? 

Svejedno da li će se nekad usvojiti neki 

zakon o zabrani ili dozvoli pušenja na 

javnim mjestima u BiH, ovo pitanje će 

ostati među najčešće postavljanim. Iz 

perspektive mnogih stranaca, ovdje se 

previše puši u svakom slučaju. 

Svakako, lista ovakvih pitanja je duža. 

Ovo su tek neka od procentualno 

najčešćih. Za sada bi možda ovo bilo 

dovoljno da se lokalni vodiči i ostali 

koji su u dodiru sa stranim posjetiocima 

i sami zapitaju, te potrude i nađu 

barem neke odgovore. Strance i dalje 

zanimaju uobičajena kulturno-historijska 

znamenja, i to treba održavati, 

ali to su stvari koje oni ionako nađu 

na internetu, knjigama i kod drugih 

osoba. Oni sve više traže i nešto više 

od toga. Ova pitanja govore dosta i 

njima, ali i o svima nama koji ovdje 

živimo. Usput, nije mali broj Bosanaca 

i Hercegovaca koji znaju o svojoj 

zemlji ili užem zavičaju i manje od 

stranaca, puno manje. A komentari i 

pitanja koja mogu biti glupa ili iritirajuća 

itekako se odnose i na dio domaćeg 

stanovništva. Mogu biti i gluplja 

od onih koja postavljaju stranci, 

a stranci ipak imaju neko opravdanje 

zbog čega su takvi, za razliku od nas 

koji živimo ovdje. � 

Poezija 

Uz Doorse i Pink Floyd 

Selma Asotić je izuzetna djevojka. Ima sedamnaest godina, oko 200 nanapisanih pjesama i objavljenu knjigu poezije pod nazivom Pjesme jeseni. 

Za sarajevskog pjesnika Izeta Sarajlića kaže da je ”pojam”, a iz muzike 

70-ih, ističe, crpi inspiraciju 



Kada je Selma Asotić imala osam 

godina napisala je pjesmu o lopti: 

tužnoj i jadnoj, jer loptu svi šutaju. 

Tim činom je sebi htjela dokazati kako 

zna pisati. Čvrsto je vjerovala da 

će to biti prva i posljednja ispisana 

pjesma, jer slutila je da će biti prozni 

pisac. Iznevjerila je svoju želju. 

Danas Selma ima sedamnaest godina, 

200-tinjak napisanih pjesama, 

i nedavno izdatu knjigu, zaista 

ozbiljne poezije, pod nazivom 

Pjesme jeseni. 

Ova djevojka, koja je nedavno završila 

treći razred Prve bošnjačke gimnazije, 

nije ni pomislila da će njene 

misli sročene u poetske rime biti odštampane 

i uobličene u knjigu. Priznaje, 

za knjigu je ponajviše kriva 

profesorica Elna Kurtović, , dok se 

profesorica brani govoreći da bi bio 

grijeh ne objaviti takve stihove. 

Selma Asotić veli da je ne pitamo 

o smislu života, jer je stereotipno, 

jer ga i ne traži, jer i ne razmišlja 

o njemu. I nema potrebe pitati je, 

jer on izviruje iz njenih stihova, 

koji lako, hirurški precizno, kroz 

pojave i ljude, govore o smislu i 

životu. Evo potvrde rečenog iz 

njene pjesme :Ma nešto o kiši i 

šta ja znam o čemu: U času kad kap 

s nebesa/Pogine na asfaltu./Milioni 

ih ginu./Masovni kišni genocid./.../ 

Ko to gore toliko plače?/Ko to ubija 

sve te silne kapi?/Ko je to toliko tužan 

i očajan?/... 

- Nikada ne iznosim javno svoje 

misli. Preturam ih po glavi i onda 

ih ispišem na papiru – objašnjava 

Selma svoj spisateljski majstorluk. 

Godi joj to što njeni prijatelji i poznanici 

imaju respekt prema njenom 

djelu. I kad čuje da joj neko kaže: 

Mama mi je čitala tvoje pjesme i zaplakala, 

iskočila bi iz sopstvene kože od 

radosti zbog 

spoznaje da 

je njena riječ 

po- krenula lavilavine nečijih osjećaja. 

Oduševljava je poezija Izeta Sarajlića, 

za kojeg će reći je pojam. Nije 

daleko od takve kvalifikacije ni Pablo 

Neruda. Voli čitati knjige, ali, 

priznaje, na neobičan način. 

- Ja jednu rečenicu čitam petnaest 

minuta. Analiziram je, prevrćem,... 

to je jedna prava tortura 

– kaže Selma. 

Kontra toga, pjesmu može, kada je 

krene, napisati, tvrdi, za pola minute. 

Pomaže joj u tome inspiracija što 

izvire od muzike, i to one koju su 

ŽIVOT 

stvarali Doorsi, Pink Floyd i njima 

slični muzičari. Inspiracija su joj i 

ljudi, bliski, njeni. Recimo mama 

u pjesmi Za mamu: Ne dam joj da 

čita moje pjesme./Ona uvijek iskolači 

oči./ I pita šta mi je./... 

- Ja nikada neću biti pjesnik kao 

moja mama koja je u mladosti pisala 

pjesme – skromno kaže Selma. 

Selma Asotić izuzetna je djevojka. 

Za sebe je u kratkoj biografiji napisala 

da ne zna kuhati i da želi biti 

nomad, i da joj se u životu ništa posebno 

nije desilo osim što je objavila 

knjigu i slomila prst. Njena knjiga 

se, nažalost, ne može kupiti. Besplatno 

je odštampano i podijeljeno 300 

primjeraka knjige. � 

57

UMJETNOST 

Alban Ukaj, glumac 

Roditeljska radost u 

PRAŠNJAVOJ LADICI 

Imao sam 13-14 premijera u pozorištu, na akademiji i svoj diplomski rad, a m 

58 

www.startbih.info

Mi umjetnici možemo pokušati da promijenimo društvo. Nekad to uspije, a nekad ne. Češće ne, 

ali kada uspije, to je veliki trijumf. Ako uspijemo promijeniti mišljenje jednog jedinog čovjeka, 

to je velika pobjeda. Mislim da se može, ali do sada su svi pokušaji bili nekako individualni 

PIŠE: Berina Pekmezović berina@startbih.info 


GLUMA: Zašto sam upisao glumu? 

Kada su me prvi put to pitali odgovorio 

sam da želim biti slavan i nemati 

puno para. Ne znam koliko se 

ijedan od tih mojih principa ostvario. 

Mislim da nije ni jedan ni drugi. 

Sad zasad nisam još donio neku 

definiciju kao konačnu. Gluma je 

izbor kada imaš potrebu da nešto 

kažeš, da mijenjaš društvo. Negdje 

sam pročitao da građanin nije onaj 

koji živi u društvu, nego onaj koji 

ima potrebu da ga mijenja. Pokušavam 

aktivno i angažovano, preko 

svojih predstava, uloga, filmova, da 

upoznajem ljude, što više ljudi. U 

većini slučajeva biti glumac je neka 

vrsta hobija. Ne znam mnogo roditelja 

koji su sretni kada im se djeca 

odluče na tu profesiju. Uvijek postavljaju 

pitanje: uredu, ali od čega 

ćeš živjeti? 

AKADEMIJA U PRIŠTINI: Godišnje 

se na Akademiju u Prištini prijavljuje 

oko 150 ljudi. Moja generacija je 

bila prva poslije rata. Dvoumio sam 

se između likovne i akademije scenskih 

umjetnosti. Izašao na taj prijemni 

i nekako bio primljen. Sedam 

dana sam išao na predavanja i sve mi 

je zvučala jako zanimljivo. Izgledalo 

je kao sjajan način da bolje upoznam 

sebe. Zato sam i ostao. Bilo 

je teško. Talenat je čudo i nekako se 

odmah primijeti, mada nekad se čovjek 

može i prevariti i doći do druge 

- treće godine i tek onda shvatiti 

da to ipak nije za njega. 

PRIJEMNI U SARAJEVU: U Sarajevo 

sam prvi put došao 2001. godine. 

Nakon dvije godine, nakon 

ogromnog entuzijazama i velikih 

očekivanja koje smo imali u Prištini, 

shvatili smo da od svega toga 

nema ništa. Razočarenje je bilo razarajuće, 

čak sam razmišljao da potpuno 

odustanem. A nisam zahvaljujući 

SFF-u, na kojem sam bio gost 

sa nekoliko prijatelja iz Prištine. Na 

jednom work shopu prvi put sam 

gledao film Ničija zemlja, i pomislio 

da mi je ostati ovdje, da pokušam. 

Bio sam tanak sa jezikom, slabo 

sam govorio B/H/S, ali sam razumio 

većinu stvari. Bilo mi je veoma teško 

pričati, pa sada ne znam kako su 

me uopšte primili. Kada su mi rekli 

da sam primljen, tek tada me pravi 

strah okupirao. Zvao sam roditelje 

kući i rekao im da namjeravam ostati. 

Oni su tražili da se vratim kući, 

jer su me pustili u Sarajevo misleći 

da je to samo još jedna moja avantura. 

Prva dva-tri mjeseca mi je bilo 

teško, nova sredina, jezička barijera, 

nigdje nikoga poznatog. Vjerovatno 

me je i inat držao. I dan danas pratim 

prijemne ispite na Akademiji. 

Svake godine tu su novi mladi ambiciozni 

ljudi, genijalci, čuda od talenata. 

Ali jednostavno, ne mogu svi 

dobiti priliku... 

ŽIVOT OD DASAKA: Ako kažem 

da se od glume može živjeti, onda 

nisam realan. Možda ja mogu, ali, 

realano, dosta glumaca 

ne može. Ne 

znam je li to moja 

sreća. Osim rada u 

pozorištu, bude tu 

i neki film, pa se nekako izvučem. 

Ne mogu reći da loše živim, ne bi 

bilo fer. Često čujem svoje kolege 

kako se žale, a mislim da ni to nije 

fer. Stalno mi je na umu kako drugi 

ljudi žive, znam dosta ljudi koji 

završavaju fakultete i po deset godina 

sjede, ne mogu pronaći posao. 

Nije idealno, ali mi se neka- 

Uvijek kad dolazi 

kriza, prvi stradaju 

umjetnici 

u Kanu sa Jeremie Renierom, Jean-Pierre Dardenneom, Arta 

Dobroshi, Luc Dardenneom i Fabriziom Rongione 

ko čini da će biti sve manje radnih 

mjesta po pozorištima. A u Sarajevu 

godišnje diplomira osam do deset 

glumaca, a tu je i Mostar, Tuzla 

i Banja Luka, itd. 

AMBICIJE: Pokušavam da razmišljam 

što donosi sljedeći dan. Dosad 

su se stvari dešavale vezano jedna 

za drugom pa se nadam novom 

ciklusu. 

PLANOVI: Trenutno radim na novom 

filmu Menelaosa Karamagolisa, 

grčkog reditelja. Imali smo malu 

pauzu, zbog nemira u Grčkoj. 

Nastavljamo snimanje u julu. Film 

se zove J.A.C.E. a koprodukcija je 

Grčke i Južne Afrike, Portugala, Holandije, 

Turske i Makedonije. Snimamo 

na četiri lokacije: Skopje, Roterdam, 

Atina i Johanesburg. Velik 

zalogaj i dosta težak film. Pogotova 

sada, u vrijeme ekonomske kri- 

ze, gdje je većina producenata ne- 

sigurno u šta će ulagati. 

UMJETNOST I 

BARIJERE: Već 

sam rekao, mi 

umjetnici možemo 

pokušati da promijenimo drušdruštvo. Nekad to uspije, a nekad ne. 

Češće ne, ali kada uspije, to je veliki 

trijumf. Ako uspijemo promijeniti 

mišljenje jednog jedinog čovjeka, 

to je velika pobjeda. Mislim da 

se može, ali do sada su svi pokušaji 

bili nekako individualni. Koliko se 

sjećam, poslije 1998. godine samo 

UMJETNOST 

je jedna predstava iz Prištine prikazana 

u Sarajevu, Kralj Lir, u kojoj 

je igrao moj pokojni profesor Faruk 

Begoli, i samo je jedan kosovski 

film učestvovao na na SFF-u. Svi 

pokušaji nailaze na velike teškoće, 

posebno kada su u pitanju putovanja. 

Ja sam isto pokušavao u Prištinu 

dovesti neke bh. predstave. Vidite 

da ljudi imaju veliku želju da prate 

šta se to dešava na kulturnoj sceni 

u Sarajevu, ali su mogućnosti vrlo 

male. Treba puno vremena, energije 

i živaca ako želite nekoga dovesti 

dole. Iako se ne radi o biznisu, kada 

stupimo u kontakt s nadležnim 

institucijama, tamo se ponašaju kao 

da se radi o trgovini oružjem, a ne 

kulturnoj manifestaciji. 

NOSTALGIJA: Kako vrijeme prolazi, 

dole sve rjeđe idem. Nekako sam 

se ovdje navikao. Osjećam nostalgiju, 

tamo je ipak moj asfalt, tamo sam 

proveo djetinjstvo, koje mi je prošlo 

u jako čudnom vremenu, vremenu 

beznađa. Gro moje generacije je 

otišao u inostranstvo, ostalo je malo 

prijatelja, struktura stanovništva 

se značajno promijenila. Priština je 

prije rata imala 250.000 stanovnika, 

sada oko 600 hiljada. Ne znam 

te nove ljude. Ponekad imam potrebu 

da posjetim porodicu, vidim 

prijatelje, popričam sa roditeljima. 

A dom je vjerovatno tamo gdje radiš, 

a ja radim ovdje i osjećam se 

kao u svojoj kući. 

SARAJEVO: Vezan sam za ovaj 

grad, emotivno. U Skopju sam bio 

šest mjeseci, radio sam na Cetinju 

sa Dinom Mustafićem, u Zagre- 

bu...ali nekako mi se čini da je Sarajevo 

najkomforniji grad kada je u 

pitanju način življenja. 

NACIONALIZAM, BEOGRAD, TI- 

RANA: Ne kažem da nema nacio- 

nalizma. Imam mnogo prijatelja, i 

to je ustvari ono što me najviše zadržava 

u Sarajevu. Odnos prema 

meni je veoma dobar, posebno od 

strane prijatelja. Ne znam kakav je 

prema ostalim Albancima. Iskre- Iskre- 

a moji roditelji nikada nisu mogli doći, i nikada me nisu gledali u Sarajevu 

59

UMJETNOST 

no, većina njih se žali. Albanci su 

još u Jugoslaviji stavljeni na margine 

društva, što je rezultiralo time 

da su mladi, čak i oni koji pokušavaju 

uspostaviti neke veze između 

Prištine – Beograda, Sarajeva, Podgorice...posebno 

umjetnici, okrenuti 

prema Tirani ili nekim drugim 

evropskim gradovima. Uopšte ne 

razmišljaju o Beogradu i Sarajevu. 

A razlog je to što su Albanci tamo 

bili i ostali građani drugog reda. Pa, 

Albanci dan danas ne mogu putovati 

sa kosovskim pasošem u Sarajevo. 

Osjećaju se poniženima, iz čega 

proizilazi inat. U razgovorima vidim 

da Kosovare, za razliku od Sarajeva 

i BiH, izvinjenje od strane Beograda, 

uopšte ne zanima. Ne da ga 

ne prihvaćaju, ali im je totalno nebitno. 

Taj rez koji su napravili prema 

svim republika bivše Jugoslavije 

i on je zaista bolan. 

BH. DRŽAVLJANSTVO: Ne samo 

da sam razmišljao, nego i predao papire 

prije pune dvije godine, i do 

danas nisam dobio nikakav odgovor. 

Državljanstvo sam zatražio na 

osnovu društvenoumjetničkog doprinosa 

BiH. Znam da je to praksa 

u Hrvatskoj, u Srbiji, znam da je jedan 

veliki broj bh. umjetnika dobio 

automatski hrvatsko državljanstvo. 

Ali, to nije slučaj ovdje. Da sam barem 

dobio neki odgovor, da ili ne i 

zašto ne. Ali ništa, ni pismeno, ni 

usmeno. Mislim da je to negdje u 

zadnjoj ladici, zahrđaloj, i da je to 

gotovo. I to mi stvara velike probleme, 

jer stalno moram tražiti radnu 

dozvolu. A poznato je da prioritet 

pri zapošljavanju uvijek imaju bh. 

građani, pogotovo sada u ovoj ekonomskoj 

krizi. 

KRIZA: Uvijek kad dolazi kriza, 

prvi stradaju su umjetnici. Prvo se 

njih sreže, jer, kao to je nebitno. Ja, 

naprotiv, mislim da je to jako bitno, 

jer kada se ljudi nađu u tom teškom 

materijalnom stanju, jedini prozor 

u ljepše su pozorište, muzika, film. 

Nama se stalno smanjuju plate, broj 

predstava... Nekad smo imali tri-četiri 

premijere po sezoni, sada jedva 

jednu. A nije da nema publike. Ljudi 

vole pozorište. 

SLOBODA KRETANJA: Da bi moji 

roditelji došli u Sarajevo, moraju 

dobiti zvaničan poziv iz BiH, pa iz 

60 

napucano. napucano Ali nema više entuzijaz- 

ma kao onih godina kada su se svi 

borili za nezavisnost. Kao to je najbitnije, 

ovo drugo nas ne zanima, 

sve će to doći samo po sebi... Onda 

su shvatili da to neće doći i stiglo 

je razočarenje, pogotovo kod 

starijih generacija, koje su mislile 

da su svojoj djeci pružili nešto na 

šta će biti ponosni. Pa nije se to desilo. 

Imam osjećaj da ljudi tamo jako 

brzo stare. Nezadovoljni su, posebno 

omladina. Mi mladi volimo 

da budemo pesimisti. Ja, nasuprot 

tome, vjerujem u potencijal mladih 

i gledam s optimizmom i vjerom 

da će se stvari okrenuti, da će 

ta nova generacija preuzeti odluke 

Prištine otići u Skopje, u bh. amba- amba- ti. Je li to strah od nekih međusob- u svoje ruke, i da će to barem da lilisadu i platiti 35 eura za vizu od senih konflikata u njima ili ih jednoči na neku državu. 

dam dana. To je užasno ponižavastavno nije briga, ne znam. Samo 

juće. Sa kosovskim pasošem u BiH se nekad upitam, šta bi bilo kada MLADI : Ne znam da li su zadovolj- 

ne mogu nikako. Imao sam 13-14 bi vlast na Kosovu donijela odluku ni. Na Kosovu je ista situacija kao 

premijera u pozorištu, na akademiji i zbrani ulazak bh. građanima? To i ovdje. Ljudi odbijaju da izađu na 

i svoj diplomski rad, a moji roditelji bi ljudima ovdje bilo nezamislivo. izbore jer misle da nemaju za ko- 

nikada nisu mogli doći i nikada me A nikada se ne stave u poziciju da ga da glasaju. A kad pobijedi neka 

nisu gledali u Sarajevu. Za devet go- vide, čuju ili osjete kako je Alban- stranka za koju nisu ni sanjali da bi 

dina dva puta su me gledali – jedcima koji trebaju ili moraju da pu- mogla pobijediti, onda žale što nisu 

nom u Skopju i jednom u Prištini. tuju u Bosnu. 

izašli na izbore. Meni je jako žao što 

Kako se osjećam? Da je nekoga bri- 

ljudi stalno razmišljaju o tome kako 

ga kako se ja osjećam, to se možda BUREGDŽIJE, PEKARI, SLASTIČA- otići u Ameriku, kako naći način i 

moglo nekako i riješiti. Osjećam se RI... : Nekako mi je to normalno izaći iz vakuuma, početi živjeti nor- 

grozno. Roditelji stare... Svaki put da im se obraćam na albanskom. Ja malno. Bolji život je uvijek negdje 

kada odem kući, vidim po jednu bo- sam stvarno ponosan na te ljude. Po- drugdje. Mada, tamo ih obično ne 

ru više na njihovom licu. A imam šteno rade svoj posao. A predrasuda čeka ni nada ni ljubav, pa se i ra- 

potrebu da svoj uspjeh podijelim sa da je sve što dolazi sa Kosova vezazočaraju... Jedan moj profesor je re- 

roditeljima jer njima 

je velika radost 

kada me vide na sceni, 

kao i meni kada 

znam da su oni 

Kosovo nije samo 

heroin, kokain i 

mafija 

no samo za heroin, 

kokain, mafiju...uopšte 

nije 

tačna. Kada vidim 

te ljude kokao: 

Kada gledaš 60 minuta, odmah 

si spreman da pobjegneš iz zemlje. 

Na vratima si. Pogledaš onda Paralele 

i pomisliš, gdje ćeš tamo? 

u publici. Ovako ograničena sloboji 24 sata marljivo rade, i ne petlja- petlja- LJETOVANJE: Kao dijete sam ljetoda 

kretanja u 2009. godini, meni je ju u te budalaštine, budem stvarno vao u Grčkoj, sve do ’92-’93 godine, 

nepojmljiva. Stalno govorimo o in- ponosan. A oni me uvijek sa osmi- kada su krenule ove naše budalaštine. 

tegraciji u EU, po svaku cijenu želijehom dočekaju. 

Kosovari sada najviše ljetuju u Crnoj 

mo tamo, a nismo stvari sredili unu- 

Gori i Albaniji, oni koji imaju više 

tar svoje mahale. Neću da se bavim PREDRASUDE: Afere Gaši... Sva para u Hrvatskoj, Španiji.... 

tim da li bi Bosna trebala priznati ti ljudi s albanskim imenima rođe- 

Kosovo ili ne. Ali sam siguran u to ni su ovdje. Oni su građani BiH. DJEVOJKE: Lijepe su djevojke i u 

da bi trebala priznati kosovske pa- To su Sarajlije. Ne znam ko je sad Bosni i na Kosovu. Ne bih ih baš 

soše i omogućiti ljudima slobodno tu odgovoran. 

tako dijelio. I ovdje se primjećuju. 

kretanje. Imate toliko ljudi koji ži- 

Te mlađe generacije, ne znam šta se 

ve ovdje, 80 posto pekara u Sarajevu KOSOVO: Život je sličan kao ov- tu radi, čime se to hrani? Ali tu uvi- 

drže Albanci. To su ljudi koji dolaze dje. nezaposlenih je 40- 45 pojek ima nešto lijepo. Mislim da, ka- 

po šest mjeseci ovdje, rade i nemaju sto. To je ogroman broj i to se jedida su u pitanju muškarci i žene u 

mogućnost da vide svoje roditelje, no kod nas može desiti. Mislim na regionu...da su žene, i glumice, ka- 

braću, sestre, djecu. Mene zabrinja- ljude u regionu, imaju platu 250 da govorimo o našoj profesiji, puva 

šutnja intelektualaca ovdje, kao i - 300 eura mjesečno, a troše 1.000 no obrazovanije i otvorenije. Imaš 

indiferentnost bh. političara. eura. Kako to, ne znam. To feno- o čemu pričati sa njima. A mi smo 

men. Kada odem u Prištinu, vi- još uvijek ostali u partijahalnom 

ŠUTNJA: Ne znam šta je razlog dim pune kafane, imam osjećaj da svijetu, mačo muškarci, što gluplji 

šutnje. Na to ne mogu odgovori- se sasvim normalno živi, da je sve to bolji.... � 

www.startbih.info

izlog 

FESTIVAL 

Exit, 

Petrovaradinska 

tvr|ava 

62 

Nikad više 

zainteresovanih 

Ove godine Exit slavi prvih 

deset godina postojanja i 

predstojeće festivalsko izdanje 

obilježit će ovaj prvi veliki 

jubilej. Exit 09 će se držati 

od 9. do 12. jula 2009. 

godine, kao i uvijek do sada 

na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu. 

Na 25 pozornica nastupit će više od 600 

izvođača među kojima i: Arctic Monkeys, The 

Prodigy, Korn, Kraftwerk, Manic Street Preachers, 

Lily Allen, Pati Smith, Moby, Madness, 

Etienne de Crecy, Carl Cox, Eric Prydz, 

Richie Hawtin, Dubfire, Darren Emerson, 

Sander Kleinenberg, Buzzcocks, Elemental, 

My Dying Bride, Hladno pivo, Majke, Partibrejkersi, 

Vuneny, Marčelo, i mnogi drugi. 

Na Main stageu, osim već najavljenih izvođača 

nastupit će i mostarska grupa Zoster, te 

Grandmaster Flash, Fucked Up, Ebony Bones 

i Darkwood Dub. 

Druga po veličini koncertna bina, Fusion 

Stage, kapaciteta 10.000 posjetilaca, rezervisana 

je za najbolje izvođače koji dolaze iz 

regiona jugoistočne Evrope, ali i iz cijelog 

svijeta. Ove godine ide ozbiljnim korakom 

naprijed, i kao prava alternativa glavnoj bini 

dovodi vrhunske izvođače iz zemlje, regiona 

i svijeta. Ponovo potvrđuje reputaciju bine sa 

najboljim izvođačima, i najavljuje The Herbaliser, 

Maxa Romea, zZz, Deliquent Habits, 

Buzzcocks... Po drugi put na ovoj bini 

nastupit će bh. bend Dubioza kolektiv koji 

je uvijek rado viđen na Exit festivalu. 

Bosanskohercegovački predstavnici na ovogodišnjem 

Exitu su i Ahmaad, Billain, duo 

Vuneny, Ormus, Hobsons Choice, Siniša Tamamović, 

Dfndr & Mladen Tomić. 

Cijena četverodnevne ulaznice za deseti Exit festival 

iznosi 118 KM, a od 01. jula 222 KM. Prodaja 

ulaznica, paketa i kampa zatvara se 4. jula. 

Početkom juna zabilježena je izvrsna prodaja 

i moguće je da će festival biti rasprodat 

i prije njegovog početka. Ulaznice za Exit 

festival u Sarajevu mogu se kupiti u kafeu 

Meeting Point. (b.p.) 

KNJIGA 

Mala kućna apoteka 

dr. Housa 

Džepno 

izdanje 

TV serije 

Nikad još ništa nisam tako 

brzo prodala – kaže pro- 

davačica u sarajevskoj trafici u kojoj se prodaje 

knjiga Mala kućna apoteka dr. Housa, prikaz 

legendarne TV-serije koja se u SAD-u prikazuje 

od 2004.godine, a u Hrvatskoj i BiH unatrag 

par godinana. 

Knjiga sadrži prikaz 70 epizoda serije prikazanih 

u tri sezone emitovanja i nedavno se pojavila 

u Hrvatskoj, a potom i u BiH. Autori 

knjige su Michael Reufsteck i Jochen Stockel, 

a cijena je u trafici 7 KM (3,5 eura), a u 

knjižarama 15 KM (7,5 eura). Svaka epizoda 

je sažeta u jedno poglavlje i možda malo 

nervira autorski sažetak epizode, ali to vrijedi 

istrpiti kako bi bili pročitani izdvojeni citirani 

dijalozi. 

Za one koji nisu gledali: dr. House je ekscentričan, 

drzak, bezobrazan i vjeruje da svi pacijenti lažu. 

Invalid je i kreće se sa štapom i ima jake bolove 

u nozi zbog kojih neprestano pije vikodin, zbog 

čega mnogi smatraju da je ovisnik, ali je najbolji 

ljekar na svijetu i liječi otpisane pacijente. Kako 

bi provjerio dijagnozu nerijetko neovlašteno 

upada u stanove svojih pacijenata. Živi na adresi 

sa istim kućnim brojem kao i Šerlok Holms koji 

je bio inspiracija za ovaj zanimljivi lik. 

Dr. House, između ostalog, ima obavezu da povremeno 

radi u ambulanti i to mrzi, pa u jednoj 

od epizoda nudi po 50 dolara svima koji odustanu 

od pregleda,a dijagnoze saopštava na najčudniji 

mogući način, pa pacijentici koja nije znala 

da je trudna kaže da ima parazita. 

Bez brige, većina žena se navikne na tog parazita, 

da mu ime, oblači ga i vodi u park da se igra 

sa drugim parazitima – kazao je House. 

U jednoj od epizoda čovjeku kog boli desna 

ruka objašnjava da previše steže kaiš svog sata, 

u drugoj otkriva prevaru male Kineskinje koja 

je dovela svoju majku koja ne zna engleski jezik 

i na prevaru pokušala dobiti kontraceptivne 

pilule, a zabrinutoj majci objašnjava da njena 

petogodišnja kćer nema epilepsiju nego se 

samozadovoljava. 

Objasnite svom djetetu šta je društveno prihvatljivo 

ponašanje – rekao je drsko. 

Rečenica koja najbolje opisuje rad dr. Housa 

je 

Tumor mozga? Umrijeće sigurno? Dosadno! 

U knjizi su pobrojane i sve pjesme emitovane 

u seriji, pa ona može poslužiti i kao dobar podsjetnik 

za šetnju kroz youtube. (r.č.) 

FILM 

Love in the Time 

of Cholera, Mike 

Niwell 

Ambiciozan i 

na momente 

briljantan film 

Premostiti provaliju između 

kreativnog pisanja i komercijalne 

ekranizacije u historiji kinematografije 

je pošlo za rukom 

samo rijetkima. Da li je 

bolje prvo pročitati knjigu ili 

pogledati film koji je nastao kao ekraniza- ekraniza- 

cija istoimene knjige, ili obrnuto? Čitajući, 

sebi stvarate predstavu o likovima, mjestima, 

svoju viziju knjige, dok na ekranu sve 

dobijate servirano i gledate rediteljevu viziju 

knjige. A uvijek postoji nešto što nije 

moguće ekranizirati. Ili filmični ili reditelj i 

scenarista nisu smatrali da je dovoljno važno 

za priču; onu filmsku. 

Težak posao pred sebe su stavili scenarista 

Ronald Harwood (Pijanist) i reditelj Mike 

Niwell (Četiri vjenčanja i sprovod) radeći 

adaptaciju međunarodno priznatog i omiljenog 

književnog djela latinoameričkog pisca, 

nobelovca Gabriela Garcie Marqueza Ljubav 

u doba kolere, knjigu koja obuhvata gotovo 

50 godina ljubavi i patnje Florentina Arize 

(u filmu ga igra oskarovac Javier Bardem) 

pretočili su u ambiciozan i povremeno brilijantan 

film. Marquez je priču ispričao na 

preko četiri stotine strana, stvorio čitav svijet 

u periodu od kraja 19. i početka 20. st. 

u Kolumbiji, dok je to u filmu priča u trajanju 

nešto više od dva sata. 

Florentino (Bardem) je kao mladić odbijen 

od strane djevojke Fermine (Mezzogiorno) 

i u pokušaju da zaliječi slomljeno srce 

i preboli prvu ljubav provodi život skačući 

iz afere u aferu, ali nikad ne zaboravljajući 

svoju veliku ljubav. Kostimi i scenografiija 

u filmu su prelijepi. Muzika, koju potpisuje 

Antonio Pinto, sjajno odslikava atmosferu 

filma kao i pjesme koje je uradila Shakira. 

U ovom slučaju, bolje je pogledati film pa 

pročitati knjigu jer će tada film i imati neke 

šanse da vas zadivi, a ako gledate film nakon 

pročitane knjige i posmatrate film kroz 

prizmu literarnog, uočavate koliko je knjiga 

bolja od filma i kako teza slika vrijedi hiljadu 

riječi ponekad i nije istinita. Možda i jeste, 

ali svakako ne onih hiljadu riječi napisanih 

u knjizi. (s.v.) 

www.startbih.info

IN MEMORIAM 

Michael Jackson 

(1958-2009) 

Smrt pop 

ikone 

Michael Jackson (50), jedna 

od najpopularnijih muzičkih 

zvijezda u svijetu, umro je nakon 

zastoja srca u Medicinskom centru UCLA u Los Angelesu. 

O kralju popa najbolje kazuje njegova životna 

i muzička biografija: 

1958 - august 29.: Michael Joseph Jackson rođen je 

u Grayu, u Indiani. Sedmo od devetoro djece. Braća 

Sigmund Jackie, Toriano Tito, Jermaine, Marlon, 

Steven Randy; sestre Rebbie, Janet i La-Toya. 

1962 - Michael se pridružuje porodičnoj pop grupi Jackson 

5, sa Jackie, Titom, Marlonom, i Jermainom 

1968 - Desetogodišnji Michael i braća potpisuju 

ugovor sa Motown records. 

1969. - Prvi singl I Want You Back osvaja prva mjesta 

1970. - Jackson 5 postaje prva grupa u pop historiji 

čija su prva četiri singla bila na vrhu U.S. top listi 

1976 - Solo karijera se gubi na momenat – sa braćom 

pjeva kao Jacksons 

1977 - Pjevač dobiva ulogu u crno-bijelom filmskom 

mjuziklu The Wiz, snimljenom po uzoru na 

The Wizard of Oz. Film je bio katastrofalan za blagajne, 

ali Jackson tu upoznaje muzičkog posrednika 

Quincy Jonesa 

1979.- Sa Jonesom kao producentom, Jackson snima 

svoj prvi solo album, Off The Wall. Album se prodaje 

u više od sedam miliona kopija 

1983. - Veliki hitovi iz Thriller-a uključuju Billie Jean 

i Van Helenov anti- gang - nasilni snimak Beat 

it. Jacksion po prvi put na televiziji izvodi Moonwalk 

step 

1984. - Jackson započinje najveći dogovor o sponzorisanju 

u historiji, 5 miliona dolara vijednu kampanju 

za Pepsi. 

1987. - Izdaje treći album, Bad. Kupuje ranč 

Neverland 

1988. - Objavljuje autobiografiju, Moonwalker 

1991. - Potpisuje ugovor vrijedan 65 miliona dolara 

sa Sony. Četvrti album Dangerous obilježava kraj 

njegove saradnje sa Quincy Jones 

1993. - Biva optužen za uznemiravanje 13-godišnjeg 

dječaka; Jackson kategorično poriče tvrdnje. Pepsi raskida 

ugovor o sponzorstvu. 

1994. - Ženi se sa Lisom Marie Presley 

1996. - Lisa Marie traži razvod. Ženi se sa Debbie 

Rowe. Dobiva troje djece: 

Prince Michael I (1997), Paris Michael (1998) i 

Prince Michael II (2002) 

2001. - Izdaje Invincible – album nailazi na hladan 

prijem 

2005. - Nakon četveromjesečnog suđenja, Jackson je 

oslobođen optužbi za uznemiravanje djeteta 

2008. - Jackson i muzički promotor AEG Live 

objavljuju da će performisati 50 koncerata u londonskoj 

O2 Areni 

2009. - 25. juni: Jackson je preminuo zbog srčanih 

smetnji. 

Jermanije Jackson, Michaelov brat, u obraćanju javnosti 

koji je prenosio CNN, rekao je opraštajući se od 

brata: Neka ti Allah pomogne. (b.p.) 

MUZIKA 

Ego trip, Sikter 

Ništa bez rifova 

Nakon što je dva puta odgađan, konačno 

je izašao novi album sarajevske grupe Sikter. 

Četvrto studijsko izdanje pod nazivom Ego 

trip, najavljeno je pjesmom Line (Edith Piaf 

3), za koju je urađen i video spot. Album sadrži 

deset pjesama i objavljen je u produkciji 

izdavačke kuće Hayat Production. 

Ova grupa u dosadašnjih sedamnaest godina 

postojanja prošla je kroz mnoge muzičke 

stilove, od punka do soula, funka i 

rock’n’rolla. Današnju postavu čine pjevač 

i klavijaturista Enes Zlatar Bure, basista i 

pjevač Dragan Rokvić, bubnjar Nedim 

Zlatar zvani Bašeskija, gitarista Esad Bratović, 

klavijaturista Igor Čamo, te prateći 

vokali Dejan Kajević i Leo Šarić. 

Na novom, četvrtom albumu zvuk je nešto 

drugačiji od onoga što je publika mogla 

čuti na albumima Now, Always, Never, 

Queen of the Disco ili My Music. Uglavnom 

preovladava elektronska muzika, ali opet 

sa prepoznatljivim teškim gitarskim rifovima, 

čvrstom ritam sekcijom i prodornim 

klavijaturama. 

Glavna ideja benda uvijek je bila svirka 

uživo, tako da uskoro planiraju koncerte u 

Bosni i Hercegovini i regionu. Promotivni 

koncert održan je 19. juna u sarajevskom 

klubu Cinemas (Sloga). U prepunoj sali kluba 

napravili su odličnu atmosferu, gdje su, 

pored pjesama sa novog albuma, goste podsjetili 

i na neke stare hitove. 

Grupa Sikter nastala je 1990. godine. Njen 

prvi spot za pjesmu Pain in my brain iz 1995. 

godine je emitovan na MTV-u. Svirali su 

na milanskom stadionu pred 120.000 ljudi 

kao specijalni gosti Vasca Rossija, te kao 

predgrupa na spektakularnom sarajevskom 

koncertu grupe U2. (b.p.) 

izlog 

PREPORUKE 

Svjetlana Topalić 

preporučuje 

Život s jasnom 

istinom 

Svjetlana Topalić, novinarka 

i voditeljica na BHT-u, reći 

će da na njenoj listi preporuka 

ništa nije novokomponovano, 

jer je, kako ističe, pravi 

tradicionalista. Kaže, klasika: 

lagano književno štivo, filmsko podsjećanje 

na besmisao rata, muzičke sjetne note... 

Knjiga: Na obali rijeke Pje- 

dre sjedila sam i plakala, Pa- 

ulo Koeljo. Ovo je fantastična 

knjiga još fantastičnijeg 

pisca, autora slavnog Alhe- 

mičara. Lagano štivo uz ko- 

je ćete se odmoriti, ali koje 

će vas natjerati i na razmišljanje. Koeljova 

djela govore inače o životu i u svakoj rečenici 

nose poruku koja je jasno definisana, 

istinita i koja tjera na razmišljanje. 

Film: Perl Harbur. Fenomenalna 

priča o istorijskom 

bombardovanju Perl Harbura 

i uzvratnom udarcu Amerike. 

Odličan prikaz ljudskih sudbina, 

tragedije ratova uopšte, 

sa Benom Aflekom u glavnoj ulozi. 

CD: Trag u beskraju, Oli- 

ver Dragojević. Sjajan CD, 

jedan od njegovih boljih, 

sa opuštajućim pjesmama 

koje nose veliku notu sjete 

i nostalgije u sebi. Posebno izdvajam pjepjesmu Još ovaj put. 

Pozorišna predstava: Ponoćna igra, Gradimira 

Gojera. Ovu predstavu nikakve riječi 

ne mogu opisati - samo je treba pogledati. 

Tek se onda može dobiti pravi utisak. 

Internet stranica: www.wikipedia.org. Za 

sve one kojima trebaju 

bilo kakvi geografski ili 

putopisni podaci, ovo je 

sjajna stranica koja pruža 

apsolutno sve potrebne 

informacije. 

63

FRAJ FRIZERAJ 

SECOND H 

STAR 

Pade mi nešto na pamet: imaju li ovi što nama upravljaju stare roditelje? Gdje ih drže? Brinu 

li se o njima? Možda oni zbog svojih dragih staraca kradu od nas? Možda je Branković bio u toliko 

upravnih odbora jer je htio da pomogne svojim starim i umornim roditeljima? Možda reis 

kule gradi da u njih kojeg sirotog starca svoga smjesti? 

64 

PIŠE: Ferida Duraković 

Otkako sam − munjevito! − stigla u svoje najbolje godine, a nakon 

principijelne političke, čak ideološke borbe protiv istih, i uz 

to s nevjerovatnim psihičkim i fizičkim otporom, kao i s pobunom 

bez rezultata jer se ipak radi više o prirodi nego o društvu − 

sve ljude i sva zbivanja oko sebe posmatram s hinjenim filozofskim 

mirom, nešto kao: Eh, šta ćemo, godine donose svoje (svoje, 

ne moje), a naše je (e nije nego vaše) prihvatiti stanje starosti 

na pragu, kao neminovan dio života, kao najavu zlatne jeseni, kao 

doba zrelosti i mudrosti nakon doba nezrelosti i ludosti (haha), 

kao početak sabiranja životnih rezultata, itd. itd. Jašta. Ma marš 

tamo. Gdje si ikad vidio normalnog budućeg starca/staricu da kaže: 

„Starost? Super! Jedva čekam! Dajder je ovamo što prije!“ 

Ali, imam ja još do svoje vlastite starosti, ihahaj, samo da me 

ne čuje prije vremena... i ako Bog da, ako Države bude, i ako 

me Zdravlje posluži toliko da iz čistog staračkog inata ugrozim 

državne mirovinske fondove, koji su već sad i unaprijed prazni, 

pa mi i ne pružaju baš neku mogućnost da ostarim ovakva 

mlada kakva jesam... i ako mirovinu svoju buduću od trista 

KM (trista komaraca!) zaslužim, i ako država potraje toliko 

da mi penzijicu moju zasluženu pokloni, hvala zemljanoj vladi 

i glavatom gospodinu koji se do maloprije zvao Nedžad Branković, 

a od sada će se zvati Branković Nedžad! 

„Kad izađem pred Zeusa...(neovisno o tome hoću li umrijeti 

prirodnom smrću ili će me dostići presuda Historije), ovo ću 

moći da dam manje-više kao svoje opravdanje: Mnogi su ljudi 

proveli život u skupljanju poštanskih maraka, starog novca ili 

gajeći rijetke vrste lala. Uvjeren sam, makar sve to bile beskorisne 

manije, da bi se Zeus prema njima pokazao milostivim, jer 

oni su u te poslove ulagali svu svoju strast. Reći ću mu: ’Nisam 

ja kriv što si me stvorio pjesnikom i dao mi dar da istovremeno 

vidim šta se dešava u Nebraski i Pragu, u baltičkim zemljama ili 

na obalama Ledenog oceana. Osjetio sam, ako nešto s tim darom 

ne učinim, da će moje pjesme biti neukusne, a slava mrska. 

Oprosti mi.’ I možda će mi Zeus, koji nije nazvao maloumnicima 

skupljače staroga novca i odgajivača lala, oprostiti.“ 

Ovako svoj život sabira Czeslaw Milosz, starac koji je u i svo- 

Nedžad 

Branković 

www.startbih.info

AND (i) 

RCI 

joj devedesetoj čeznuo za ženskim bokovima, čija starost može biti primjer 

nevjerovatnog umjetničkog rada i angažmana − samo da se moglo nekako bez 

te fizičke strane starosti, bez tog ponižavajućeg propadanja tijela, te svijesti o 

pretijesnom i bušnom čamcu što dušu smiraju vodi... Ali, mi nismo Milosz! 

Svi smo mi, na primjer, Tito, Tuđman, Slobodan, Alija – mrtva puhala, koja 

ni svojim sljedbenicima ne mogu pomoći jer nisu znali pomoći sami sebi 

dok je još bilo vremena. 

Najtužnije u ovoj tužnoj državi/ovim tužnim državama koje smo naslijedili 

jeste vidjeti starice − nane i bake i majke, none i nene − kako usamljene tumaraju 

po pijacama i parkovima. One, koje su ostale same u pustim obnovljenim 

stanovima i novopodignutim poratnim kućama, sve te nove, savršene 

i potpuno bezlične stvari i namještaj (njihovo je sve ili izgorjelo ili popljačkano) 

neće da koriste jer na njih nisu navikle, nego će ih sačuvati za svoju djecu, 

a posebno za unuke, koji više ne govore jezik svojih predaka niti poznaju 

roditelje svojih roditelja, niti umiju da ih, onako krhke i stare i jedva zanimljive, 

zagrle starinski, od srca, kako one sanjaju, nego nekako tuđinski, uglađeno, 

bez cmoktavih poljubaca i veselih usklika, kao na primjer: „Rodila nana 

koliki su mi porasli!“ Sve pare, poslane za čisto njihovo zadovoljstvo i njima 

lično, one pažljivo slažu na kamaricu, da ih svojoj djeci vrate kad se djeca vrate, 

da imaju djeca za nedobog, a od penzijice se može živjeti ihihi, njima ionako 

ništa ne treba, samo zagrljaj dragih (ne)poznatih ruku koje sanjaju: eh, 

sad će juni, juli, avgust; sad će djeca; sad će starci živnuti i ljepotu toj njihovoj 

mladosti udahnuti na tren, i marcipan poseban napraviti, i sirnicu, i burek; 

dedo će roštilj i lozu, a ja bogme nešto posebno... 

Ali tužnije od najtužnijih su starice u second hand radnjama: učini ti se nekako 

da i one treba da ostanu u toj polovnoj radnji, u toj polovnoj robi, da i 

njih treba objesiti u onu gomilu zgurane iznosane odjeće koju prebiraju žene 

u najboljim godinama željne lijepih haljina koje ne mogu priuštiti... 

Za razliku od starica, starci se kobajagi ne daju. Starice više ni u kafanu ne 

žele, tamo se troše pare bezveze. Ali starci redovno odsjede svoju predugu i 

bespotrebnu kafu sa svojim jaranima, istim takvim starcima, ali oni barem 

imaju iluziju da su s tom kafom i pričom nešto korisno uradili danas, kao i 

juče, kao i prekjuče... Oni bistre politiku i ekonomiju, rat i mir, oni sve znaju 

samo što ih niko ni za što ne pita, niti je kome njihovo mišljenje potrebno. 

Ti siroti starci onda na putu kući mokre po zakutcima iza zgrada jer prostata 

ne zna sačekati, i osjećaju se poniženim, uvrijeđenim i ostavljenim, ali 

o tome šute, šute, šute... 

Pade mi nešto na pamet: imaju li ovi što nama upravljaju stare roditelje? Gdje 

ih drže? Brinu li se o njima? Možda oni zbog svojih dragih staraca kradu od 

nas? Možda je Branković bio u toliko upravnih odbora jer je htio da pomogne 

svojim starim i umornim roditeljima? Možda reis kule gradi da u njih kojeg sirotog 

starca svoga smjesti? Ili i njihovi roditelji negdje čekaju, u obnovljenim 

kućama i stanovima, i čeznu da jednom stigne ne novac ili paket nego drago 

dijete, i da ga zagrle onako kao nekad, starinski, čvrsto, zauvijek? � 

FRAJ FRIZERAJ 

65

KULTURA 

Britanski doktor medicine Imad Hassan, autor svjetskog bestselera ’S 

CHARLES DARWIN 

je umro kao musliman 

Darwinova teorija poklopila sa našim otkrićima, i postao sam uvjeren 

66 

www.startbih.info

Dr. Hassan potiče iz Sudana, a odrastao je u egipatsko-sudanskoj porodici. Nakon što je diplomirao 

medicinu na Univerzitetu u Kartumu, preselio se u Veliku Britaniju i tamo ostao živjeti. 

U svojoj karijeri bavio se mikrobiologijom i psihijatrijom, nakon čega je pokazao interes i za filozofiju. 

Iako musliman, išao je na crkveni kurs izučavanja Biblije 

Jedno od brojnih podjela na vjernike 

i ateiste u današnjem svijetu i 

vremenu očituje se u podjeli na pristalice 

i protivnike Teorije evolucije 

Charlesa Darwina. Dok se širom 

svijeta vode beskonačne rasprave o 

tome da li je čovjek evoluirao od 

majmuna-(ili majmun od čovjeka, 

kao u slučaju bh, političke scene) 

ili je potomak Adama i Eve, britanski 

doktor medicine Imad Hassan 

nedavno je napisao i objavio 

knjigu koja bi mogla uzdrmati i pozicije 

samozvanih branilaca Darwinovog 

nasljeđa, i pozicije dogmatski 

ograničenih vjernika vodećih svjetskih 

religija, a naročito nekih muslimanskih 

učenjaka. On argumentovano 

tvrdi da je Darwinovo učenje 

kompatibilno sa mnogim surama iz 

Kur’ana iako to i naučnicima i vjernicima 

danas može zvučati čudno. 

Dr. Hassan čak tvrdi da je po širem 

shvatanju islama, ako se posmatra 

izvan dogme i ortodoksije, i sam 

Darwin bio musliman. 

Doktor Imad Hassan potiče iz Sudana, 

a odrastao je u egipatsko-sudanskoj 

porodici. Nakon što je diplomirao 

medicinu na Univerzitetu 

u Kartumu, preselio se u Veliku Britaniju 

i tamo ostao živjeti. U svojoj 

karijeri bavio se mikrobiologijom i 

psihijatrijom, nakon čega je pokazao 

interes i za filozofiju. Iako musliman, 

išao je na crkveni kurs izučavanja 

Biblije, jer je, kako kaže i 

sam, na taj način iskazivao zanimanje 

i poštovanje prema dijelu kulturološkog 

obilježja sredine u kojoj 

je živio, neovisno od svojih vjerovanja. 

Usput je vodio duhovne i filozofske 

razgovore sa lokalnim intelektualcima, 

nakon čega je shvatio 

da mnogi zapadnjaci slabo poznaju 

islam. Osjetio se uvrijeđen agresivnim 

stavovima pojedinih muslimana 

iz njegovog okruženja, koje je 

nazvao neznalicama, a koji su dali 

svoj doprinos slabijem razumijevanju 

islama na Zapadu. To ga je nagnalo 

da se specijalizira u oblasti filozofije 

komparativne religije, nakon čega 

je pokušavao pisanjem i predavanjima 

da objasni i muslimanima 

i zapadnjacima da je neznanje njihov 

zajednički neprijatelj. Potom 

je skupa sa svojim bratom Alaadinom 

u Sudanu objavio knjigu na 

arapskom jeziku naslova Azan Al- 

Anaam, što bi u grubom prijevodu 

značilo Uši od Stoke. Smatrajući to 

izdanje nedovoljno jasnim, dr. Hassan 

je odlučio prevesti knjigu na engleski 

jezik, što je i učinio prije par 

mjeseci. Knjiga je izašla pod naslovom 

Shajara Code Decoded –(Dekodirana 

Šadžara šifra). O značenju tog 

naziva, kao i o sadržaju knjige koja 

već izaziva raznolike reakcije u britanskoj 

javnosti, dr. Hassan govori 

za Start BiH. 

Šta je bilo presudno u Vašoj odluci 

da napišete i objavite Shajara Code 

Decoded, i šta je značenje riječi 

shajara? 

- Dva slučajna faktora. Najprije sam 

imao izvanredno životno iskustvo kada 

sam upoznao sveštenika Terrya Caseya. 

On je bio vrlo skeptičan u vezi 

sa doslovnim, bukvalnim tumačenjem 

današnje Biblije kao istine. Nakon višemjesečne 

debate, dok je bio trajno 

bolestan od raka, shvatio je da je on 

zapravo musliman, ali dugo nije bio 

svjestan toga, kako je rekao. Njegova 

izjava me zapanjila, i od tada sam 

rasvjetljavao lična uvjerenja mnogih 

naučnika koji su napustili formalno 

kršćanstvo i judaizam, ali i dalje vjerujući 

u jednoga Boga Abrahamovog. 

Neki od njih su bili Newton i Darwin, 

KULTURA 

a ’Shajara Code Decoded’ –(Dekodirana Šadžara šifra) za Start BiH: 

RA ZGOVARAO: Amir Telibečirović 

Charles Darwin 

čija je vjera ostala misterija za mnoge 

ljude do dan-danas. Da su kojim 

slučajem i oni imali slične intelektualne 

debate o stvarnoj poruci islama, 

vjerovatno bi došli do istog zaključka. 

Drugi faktor je uslijedio par mjeseci 

nakon tog sveštenikovog zaključka o 

sebi, kada je on preminuo. Moj brat 

Alaadin objavio je tada malu knjigu 

na arapskom jeziku, u Sudanu, pod 

naslovom Hadž – hodočašće - putovanje 

prvih inteligentnih predaka od doline 

Arafat do njihovog prvog doma. U 

svojoj knjizi Alaadin otkriva značenje 

mnogih misterioznih sura u Kur’anu, 

a koje se odnose na hodočašće na način 

koji je teško odbaciti, naglašavajući 

kako je cijela ceremonija zapravo 

kretanje stopama drevnih predaka. 

Njegova knjiga je ipak trebala dati više 

objašnjenja o tome odakle su ti preci 

došli. Počeo sam da popravljam nje- 

govu knjigu, dodajući svemu tome 

teoriju o porijeklu stvaranja, završavajući 

sa otkrivanjem izvora stvaranja 

od jedne žive zajedničke ćelije koja se 

razvila do kreacije tih predaka. Na taj 

način se Darwinova teorija poklopila 

sa našim otkrićima, i postao sam 

uvjeren da su zaključci do kojih je i 

Darwin došao bili uzvišena inspiracija. 

Shajara je arapski naziv za drvo, 

odnosno stablo. Kur’an govori o za- 

brani Ademu i njegovoj partnerici, 

koja inače nije imenovana kao Eva iliti 

Hava, da pristupe toj shajari. Ko- 

rijen riječi shajara također označava i 

interakciju ili integraciju. Naše analize 

pokazuju da je ono što je Ademu 

i njegovoj partnerici bilo zabranjeno 

zapravo bio fizički odnos ili seksualna 

interakcija, ali im nije zabranio da 

jedu voće sa drveta, kao što je to pogrešno 

shvaćeno iz Tore, a poslije pri- 

hvaćeno od strane Arapa. 

Kakve su bile prve reakcije na Vašu 

knjigu od strane muslimana u 

Vašem susjedstvu i šire, a kakve od 

strane darvinista, evolucionista i 

ateista? 

ren da su zaključci do kojih je i Darwin došao bili uzvišena inspiracija 

67

KULTURA 

- Muslimani su uglavnom svjesni da 

u svom arapskom izvorniku Kur’an 

sadrži više misterija nego što islamski 

učenjaci znaju. Pritom, hodočašće je 

postalo misterija mnogim muslimanima 

današnjice, u modernim vremenima 

kada je uobičajeno da se preispituju 

racionalnosti iza svake vjere. 

Naša knjiga je izazvala dosta pozitivnih 

reakcija, naročito preko jednog 

poznatog arapskog internet bloga, na 

kojem sam bio gost prije godinu dana, 

što je privuklo stotine hiljada posjetilaca 

koji su se uglavnom slagali 

sa našim nalazima. Svakako bilo je i 

dogmatika koji radije ne bi da razmišljaju, 

ali oni ionako nisu uspjeli ništa 

bez vlastitih argumenata. Darvinisti, 

među kojima su većinom zapadnjaci, 

bili su dosta skeptični smatrajući 

naše napore očajničkim pokušajima 

da se stvori naučna vrijednost za 

mrtve religijske knjige. Ovo uglavnom 

dolazi od onih zapadnjaka koji 

vide Kur’an na isti način kao što 

vide i Bibliju. Oni nisu svjesni da je 

Kur’an i dalje otvoren za nova, moderna 

i senzibilna ponovna tumačenja 

u svom arapskom izvorniku. 

Vi ste napisali Darwin je preminuo 

kao musliman, samo što nije bio 

svjestan toga, nakon što je napustio 

crkvenu dogmu i izjavio da je 

agnostik. Zamolio bih Vas da ovo 

pojasnite prvenstveno čitaocima 

koji bi istovremeno bili i zainteresovani 

i zbunjeni tom izjavom, bilo da 

su muslimani ili ne. 

- Riječ islam je arapski pojam za 

pokoravanje miru. To se ne odnosi 

toliko na konkretnu vjeru, religiju, 

koliko se odnosi na stanje uma. 

U Kur’anu se više puta ponavlja da 

je naš otac Abraham taj koji je imenovao 

muslimanom svakoga ko ide 

njegovim stopama u monoteizmu. 

Kur’an također spominje da postoji 

zapravo jedna uzvišena poruka – 

islam, sa mnogim poslanicima koji 

su pronosili istu poruku u različitim 

vremenima. Mojsije i Isus su, prema 

Kur’anu, također muslimani. Kasniji 

kršćani i jevreji su modificirali 

svoje knjige dodacima, što je rezultiralo 

savremenim kršćanstvom i judaizmom, 

kakve ih znamo danas. Ko 

god preispita ove religije i vrati se na 

originalni Abrahamov monoteizam, 

ta osoba je musliman. Darwin je krenuo 

tim putem i završio kao neko ko 

vjeruje u uzvišenu silu koja zapravo 

68 

nije Isus, odbacujući formalno kršćanstvo 

i dogmu koja je vremenom 

dodata Isusovom učenju. To Darwina 

jednostavno čini muslimanom, a 

da toga nije bio ni svjestan. 

U Vašoj knjizi spominjete da je slavni 

islamski naučnik iz 13. stoljeća 

- Ibn Arebi u svoje vrijeme pisao o 

evoluciji čovječanstva od majmuna, 

dakle vijekovima prije Darwina. Na 

koji način bi se mogla uskladiti njegova 

pisanja sa Darwinovim? 

- Zapravo ni Ibn Arebi ni Darwin 

nisu pisali da je čovjek evoluirao doslovno 

od samog majmuna. I jedan i 

drugi su tvrdili prvenstveno da su i 

čovjek i majmun, te i ostala živa bića, 

evoluirali iz jednog zajedničkog 

izvora, iz te ćelije. Ibn Arebi je pisao 

da su majmuni bili završetak životinjske 

evolucije, dok je linija kojom su 

nošeni naši preci iz zajedničkog izvora 

dodatno evoluirala u ljude iz prethodnog 

obličja intervencijom božanske 

sile. Mislim da je najbolji način za 

usklađivanje njihovog 

pisanja da se ti 

spisi razumno udalje 

i od uticaja dogmatskih 

religijskih 

tumača i od dogmatika među naučnicima. 

Obojica su bili veliki učenjaci 

u svom polju djelovanja i ostavili 

su veliko blago znanja čovječanstvu. 

Iskrenost je neophodna pri rasvjetljavanju 

njihovih otkrića i učenja. Teorija 

darvinizma čisti je naučni rad koji 

je bio previše izložen očajnim ateistima 

koji su učinili sa njim ono što nije 

bilo predviđeno da se radi. 

U današnjoj BiH, mnogi službeni 

predstavnici tri vodeće vjerske 

zajednice – islamske, pravoslavne 

i katoličke, prema vlastitim doktrinama 

zajedno se protive ideji 

Darwinovog učenja u ovdašnjim 

školama. Sa druge strane, sekularisti 

koji brane Darwina to ra- 

de uglavnom sa pozicije ateizma 

prema nekadašnjim komunističkim 

tumačenjima da je i Darwin bio 

ateista. Šta bi bila Vaša poruka i 

jednima i drugima? 

- Poznate su mi od ranije te vrste 

nesuglasica na Balkanu. Moja 

poruka naučnicima je da poštuju 

svoje naučno polje djelovanja i da 

budu iskreni pri iznošenju ograničenih 

naučnih činjenica, neovisno 

od svojih eventualnih ličnih 

antireligijskih stavova. A vjerskim 

učenjacima poručujem: sa svojim 

osobnim rigidnim stavovima nanijeli 

ste veću štetu religiji nego oni 

za koje se smatra da nemaju vjeru. 

Obje strane trebaju biti više iskrene. 

Iskrenost preminulog Terrya 

Caseya, sveštenika koji me inspirisao 

da napišem ovu knjigu, je najbolji 

primjer. 

Izgleda kao da pokušavate dokazati 

da vjera i moderna nauka u suštini 

nisu suprotstavljene, ukoliko se 

dogma izbaci i 

iz vjere i iz nauke. 

Dio Vaše knjige 

bavi se tumačenjem 

Adama i 

Eve iliti Adema i Have, pomoću Biblije, 

Kur’ana, logike i nekih naučnih 

činjenica. Kako to učiniti istovremeno 

prihvatljivim i za skeptike 

i za vjernike? 

- Nauka kroz vijekove je proizvod 

ljudskih istraživanja i otkrića. Biblija 

i Kur’an su najuticajnije knjige u 

ljudskoj historiji. Neovisno od svoje 

vjerske orijentacije, svaki iskreni naučnik 

ne bi trebao odbaciti ove knjige, 

čak i ako bi ih smatrao produktom 

nekih genijalaca svog vremena a 

ne božanskim objavama. I mi ih danas 

trebamo iznova pročitati otvorenog 

uma, i probati da ih razumijemo 

na način na koji to drevni ljudi 

nisu mogli, uzimajući u obzir problem 

davnih prijevoda. 

’Shajara’ je arapski 

naziv za drvo, 

odnosno stablo 

Pored ostalog, knjiga nudi pojašnjenje 

pozadine obavljanja hadža 

u Meki i povezanosti hodočašča sa 

evolucijom pračovjeka. Očekujete 

li više negiranja ili više prihvatanja 

takve interpretacije? 

- Negiranje nije moguće. Riječ za ho- 

dočašče na arapskom jeziku je hadž 

što doslovno znači: konačni argument 

i dokaz. Učenjaci kroz vijekove ni- 

su uspjeli objasniti šta ovi misteri- 

ozni rituali dokazuju. Jednom kada 

se smisleno objašnjenje ponudi, suprotni 

stavovi će biti bez argumenata 

za negaciju, bez obzira kako to bilo 

šokantno nekome. Broj kur’anskih 

sura iz arapskog izvornika koje smo 

koristili za potrebe objašnjenja je veliki. 

Većina ovih sura su prije djelovale 

kao da su bez značenja. 

Šta je značenje broja šesnaest u vašoj 

rečenici – Božanska sila je odabrala 

16 muškaraca i 16 žena da 

budu preoblikovani od majmuna 

u inteligentna ljudska bića? 

- To je bila zadnja misterija koju 

smo dekodirali nakon što je cijela 

priča postala jasnija. Hadž je sastavljen 

od nekoliko uvezanih činova 

pomoću kojih hodočasnici djeluju 

primitivno na nekoliko dana. Našim 

tumačenjem se tvrdi da ovo ponašanje 

predstavlja prve inteligentne 

pretke. Kada hodočasnici prave greške, 

to se popravlja klanjem životinje 

iz Al-Anaam, što podrazumijeva samo 

ove životinje: krava, kamila, koza 

i ovca. Kada se ispravljaju greške 

počinjene tokom obavljanja hadža, 

treba znati da svaka od ovih životinja 

ima misteriozno određenu numeričku 

vrijednost. Kur’an često ističe 

broj osam među pripadnicima Al- 

Anaam. Naša istraživanja su pokazala 

da je broj osam dostavljen prvoj 

inteligentnoj porodici. Kada se 

koordiniraju numeričke vrijednosti 

svakog člana ove grupe tokom 

hadža, izračunamo zbir originalne 

porodice, čijim stopama se hodočasnici 

kreću, porodice koja je posjedovala 

prvih osam iz Al-Anaam. 

Zbir je šesnaest muških i šesnaest 

ženskih pojedinaca. Ovo je složeniji 

dio, i može biti potpuno shvaćen 

samo uz detaljnu analizu iz knjige. 

Ali, ovo također znači da čovječanstvo 

nije nastalo incestom, kako mnogi 

smatraju, nego spajanjem grupe od 

trideset i dvoje ljudi. � 

www.startbih.info

SPORT 

Južna Afrika, godinu dana prije SP u nogometu 

PRVENSTVO 

velike nade, 

straha i zebnje 

Od 11. juna do 11. jula naredne godine prvi put će jedna afrička zemlja biti organizator svjetskog 

prvenstva u nogometu. Južna Afrika je ovih dana imala „generalnu probu“ organizacijom 

Kupa Konfederacija 

Južna Afrika je najnesigurnija zemlja na svijetu, nesigurnija i od Iraka i Afg 

70 

Za sada šest poznatih 

Do ovog trenutka, nastup na Svjetskom prvenstvu je osiguralo 

šest reprezentacija. Najviše nepoznanica je u Evropi. 

Od ukupno trinaest mjesta koja pripadaju našem kontinentu, 

sigurna je samo Holandija iz kvalifikacione grupe 

9. Najviše poznatih je u Aziji. Ovaj kontinent daje, sigurne, 

četiri selekcije, a već je poznato da su to Australija, Japan, 

Južna Koreja i Sjeverna Koreja. Kao i Azija, i Južna Amerika 

će dati četiri predstavnika. Do kraja lige ostala su još 

četiri kola, a najbliži ostvarenju cilja su Brazil, Čile, Paragvaj 

i Argentina. Uz domaćina Južnu Afriku, ovaj kontinent 

će za Svjetsko prvemstvo dati još pet reprezentacija. 

Iz CONCACAF zone na najveću smotru nogometa u 

2010.godini će tri reprezentacije, a najbliži su za sada Kostarika 

i SAD. Preostala dva mjesta od ukupno 32 reprezentacije 

koliko će ih učestvovati na prvenstvu pripadaju 

pobjednicima utakmice predstavnika Okeanije i Azije 

te CONCACAF-a i Južne Amerike. 

www.startbih.info

Poseban paket 

za domaćina 

Za Svjetsko prvenstvo će na raspolaganju 

biti oko tri miliona karata. Jedan 

milion je namijenjen domaćim navijačima, 

drugi za navijače iz ostatka svijeta, 

a treći za sponzore, reprezentacije 

i prijatelje FIFA-e. Do ovog trenutka, 

prodano je 630.000 karata u 188 zemalja 

svijeta. Inače, za domaće stanovništvo 

će ulaznice biti najjeftinije od 

1986. godine i prvenstva u Meksiku. 

Za njih će najjeftinije karte biti u grupnoj 

fazi takmičenja (10 dolara), dok 

će za finalnu utakmicu plaćati 30 dolara. 

Publika u Južnoj Africi karte za 

utakmice domaće lige i međunarodne 

susrete plaća između tri i nešto više 

od četiri dolara. 

Južna afrika 

Afganistana. Prošle godine stopa ubistava je iznosila 38,6 na 100.000 ljudi 

SPORT 

Green Point u Cape Townu 

Danny Jordaan 

Postojeći stadioni 

Stadioni u izgradnji 

71

SPORT 

Odavno se jedno veliko nogometno 

takmičenje nije očekivalo sa toliko 

nestrpljenja kao Svjetsko prvenstvo 

u Južnoj Africi. Želimo ga, naravno, 

i mi. Uoči završna četiri susreta kvalifikacija 

imamo lijepu šansu da se nađemo 

u baražu a onda, ko zna, možda 

i na najvećoj smotri. No, nije nam 

namjera ovdje se baviti našim šansama 

nego prezentirati vam gdje se danas 

nalazi Južna Afrika, godinu dana 

prije ovog velikog takmičenja. 

Iako su mnogi bili skeptici, neki čak 

predlagali da se ovo Svjetsko prvenstvo 

izmjesti u neku drugu zemlju, Južna 

Afrika će spremna dočekati Svjetsko 

prvenstvo. Barem infrastrukturno. Prvenstvo 

će se igrati na deset stadiona od 

kojih će pet biti potpuno novi. Nelson 

Mandela Bay stadion u Port Elizabethu 

je nedavno svečano otvoren, stadioni u 

Durbanu, Polokwaneu i Nelspruitu se 

završavaju u oktobru, dok će posljednji 

Green Point u Cape Townu biti završen 

u februaru naredne godine. Jedan 

od dva stadiona u Johannesburgu, 

Soccer City, je umnogome dorađen tako 

da se i on može smatrati praktično 

novim. Preostala četiri stadiona (Ellis 

Park u Johannesburgu, Loftus Versfeld u 

Pretoriji, Royal Bafokeng u Rustenburgu 

i Free State u Bloemfonteinu) su rekonstruirani 

i posljednje dvije sedmice 

bili su domaćini utakmicama Kupa 

konfederacija. No, gradnja ovih stadiona 

je koštala mnogo više nego što je to 

budžetom bilo predviđeno. Recimo, rekonstrukcija 

Free State stadiona u Bloemfonteinu 

je stajala skoro deset puta 

više od planirana četiri miliona dolara 

- potrošeno je 37 miliona! 

Izmještanje sirotinje ?! 

Kao po pravilu kada se u manjim ili 

siromašnim zemljama izgrade grandi- grandi- 

72 

PIŠE: Dario Mehmedović 

Sve je tvoje 

- i moje 

Da će razbojništvo 

biti jedan od 

najvećih problema 

potvrdio je i upravo 

okončani Kup 

konfederacija. Lopovi 

ne prezaju ni od čega pa su tako 

pokradene reprezentacije Egipta i Brazila. 

Krađe su se dogodile u hotelima u Johannesburgu 

i Pretoriji a igračima i vodstvu 

selekcija otuđena je gotovina. 

ozni sportski objekti, jedno od pitanja 

koje muči domaćine je šta će biti 

sa tim objektima nakon prvenstva. 

No, u Južnoj Africi već najavljuju da 

će se kandidovati za Svjetsko prvenstvo 

u ragbiju 2015. godine. 

Stadioni imaju svoj životni vijek između 

50 i 70 godina. Neki od ragbi stadiona 

doživljavaju kraj svog vijeka. Kada 

provedete neko vrijeme u hotelu sa 

pet zvjezdica, vjerujem da biste se zabrinuli 

kada bi neko htio da se vrati u 

hotel sa jednom zvjezdicom, zar ne?! - 

upitao je Danny Jordaan, predsjednik 

organizacionog odbora Svjetskog 

prvenstva. Najveća briga je za stadione 

Peter Mokaba u Polokwaneu i i 

Mbombela u Nelspruitu, budući da 

zbog nepostojanja lokalnog kluba ne 

postoji publika koja će popuniti tribine 

tih stadiona. 

No, ako stadioni i nisu neki problem, 

onda jesu transport, nesigurnost i siromaštvo 

zemlje. Budući da mnogo ljudi 

živi u siromaštvu, dolaze brojni prijedlozi 

da bi se to stanovništvo, barem u 

gradovima domaćinima Svjetskog prvenstva, 

trebalo izmjestiti. Sve u cilju 

ljepšeg predstavljanja zemlje ostatku 

svijeta. Kada domaćinima spomenete 

taj problem onda oni odgovore: 

- Ova zemlja je bila domaćin 146 ve- 

Nelson Mandela Bay 

likih događaja, uključujući Svjetsko prvenstvo 

u ragbiju i kriketu. Sve je završeno 

uspješno, sve sigurno, bez ijednog 

sigurnosnog problema. 

Međutim, podaci koji dolaze iz Južne 

Afrike i nisu baš optimistični. Sigurnost 

je pitanje broj 1 o kojem se govori 

svaki dan, od maja 2004. godine 

kada je objavljeno da će Južna Afrika 

biti domaćin Svjetskog prvenstva. Da 

će domaćini biti na velikom testu dokazuje 

i odustajanje vodeće svjetske sigurnosne 

organizacije G4S koja neće 

biti angažovana na prvenstvu. 

Nećemo biti uključeni u ovaj projekat 

jer smatramo da zemlja nije dobro organizovana, 

a u takvim okolnostima ni 

mi ne možemo osigurati sigurnost ostaostalima – izjavio je novinaru 

Reutersa Nick Buckles 

iz G4S-a. 

I zaista, mnogi će reći da 

je Južna Afrika najnesigurnija 

zemlja na svijetu. Nesigurnija 

od Iraka i Afganistana. 

Prošle 

godine stopa 

ubistava je 

iznosila 38,6 

na 100.000 

ljudi, što 

je pad za 

Jeff Radebe 

Soccer City sada i .... ... sljedeće godine 

Loftus Versfeld 

40 posto u poređenju sa 1995.godinom. 

Međutim, još uvijek je izuzetno 

visoka. Za primjer, u Engleskoj ili 

Walesu ona iznosi 1,43. 

Zemlja ima ozbiljne probleme sa kriminalom. 

Međutim, situacija se popravlja. 

Većina serijskog kriminala nestaje 

posljednjih godina. Najveći problem 

su razbojništva i krađa auta. Oni rastu 

posljednjih pet godina – ističe dr. Johann 

Burger sa Instituta za sigurnosne 

studije. 

Kriminal je najzastupljeniji u najvećem 

gradu Johannesburgu. No, problem je 

prisutan i u ostalim gradovima. Prije 

dvije godine, od 1.200 stanovnika ko- 

ji žive u naselju pored stadiona Loftus 

Versfeld u Pretoriji čak 30 posto, ustvaustva- ri, svaki treći stanovnik je bio žrtva 

neke vrste razbojništva. 

Vraćanje branda 

Transport je vrlo važna stavka 

u organizaciji ovakog takmičenja. 

Posebno u zemlji 

u kojoj je 

44 miliona stanovnikaraspoređeno 

na 

1.220.000 

km2 Vraćanje branda 

Transport je vrlo važna stavka 

u organizaciji ovakog takmičenja. 

Posebno u zemlji 

u kojoj je 

44 miliona stanovnikaraspoređeno 

na 

1.220.000 

km . Pret- 

postavke 

www.startbih.info

Ellis Park 

Vuvuzela 

– noćna mora 

Šta je to plastično, dugo jedan 

metar, uglavnom žute boje 

i proizvodi zvuk koji podsjeća 

na slona? Sprava se zove vuvuzela 

i ako je suditi po onome što 

smo proteklih dana mogli čuti 

putem TV ekrana, proizvodi 

vrlo iritantan zvuk. No, za navijače 

Južne Afrike, vuvuzela 

je simbol sporta. 

Royal Bafokeng Free State 

Korisne informacije... 

Turističke agencije u našoj 

zemlji još ne razmišljaju o činjenici 

da bi već na jesen, ako 

bude sreće, mnogo navijača 

iz BiH moglo rezervisati put 

prema Južnoj Africi. No, bez 

obzira na to, vjerujem da će 

vas zanimati nekoliko podataka. 

Letovi za Južnu Afriku 

se, uglavnom, odvijaju noću. 

Let iz Londona do Johannesburga 

traje oko 12 sati. O 

govore da će u Južnoj Africi naredne ljeznicu, autobuse i taxi servis. 

godine boraviti oko 450.000 gostiju. 

Vlada je zato odlučila investirati u izgradnju 

cesta, osavremenjavanje aerodroma 

i kupovinu hiljadu novih autobusa. 

Prije dvije i po godine u rad je 

puštena brza željeznička veza između 

Johannesburga i Pretorije. Johannesburg 

je trebao pustiti u promet i brzi 

autobuski transportni sistem, međutim 

on je još uvijek na čekanju. Razlog 

je protest vozača taksija. Naime, blizu 

50 posto radnika ovog grada do svojih 

odredišta se prevozi taxijem koji, poput 

minibusa, može primiti 15-tak ljudi. 

Zbog toga su vozači zabrinuti da će 

mnogi od njih ostati bez posla. 

Sve što ulažemo u infrastrukturu radimo 

sa željom da Južnu Afriku napravimo 

zemljom koja će postati izbor brojnih 

turista i biznismena – izjavio je ministar 

transporta ove zemlje Jeff Radebe, najavivši 

da će tokom Svjetskog prvenstva 

biti prezentiran integralni sistem 

Prema podacima Svjetske nogometne 

federacije (FIFA), za goste prvenstva će 

biti potrebno osigurati 55.000 soba. 

Do sada je osigurano 40.000, nešto u 

privatnim objektima, nešto u hotelima 

sa pet zvjezdica. U najvećim smještajnim 

problemima su gradovi Nelspruit 

i Polokwane. No, stanovnicima Južne 

Afrike ne nedostaje nade. Žele da 

Svjetsko nogometno prvenstvo transformiše 

sreću ovog naroda. 

Kada ljudi iz inostranstva opisuju ovu 

zemlju, naš brand je uglavnom negativan. 

Domaćinstvom velikog takmičenja 

želimo to mijenjati. Na početku smo svi 

sanjali da Južna Afrika jednog dana bude 

nerasističko, demokratsko društvo. Potom, 

kao sportski fanovi, da Južna Afrika 

bude član FIFA-e. Konačno, sanjali 

smo da će zemlja jednog dana biti domaćin 

Svjetskog prvenstva. Sad su snovi 

u potpunosti ispunjeni – kazao je Da- 

karata za goste, koji će uključivati ženny Jordaan.� 

kakvom se prostranstvu radi 

najbolje govori podatak 

da je udaljenost između Cape 

Towna na jugu i Polokwanea 

na sjeveru 1.736 kilometara! 

Najmanja razdaljina između 

dva grada domaćina Svjetskog 

prvenstva, Johannesburga 

i Pretorije, iznosi samo 

58 kilometara. U vrijeme 

održavanja Svjetskog prvenstva, 

na tom dijelu hemisfere 

će biti zima. Ali ne zima kao 

kod nas. Recimo, u Johannesburgu, 

Rustenburgu, Pretoriji 

i Nelspruitu je toplo, ali je 

zato u Bloemfonteinu hladno. 

Polokwane je topliji nego većina 

evropskih gradova ljeti. 

Za one koji će utakmice gledati 

na TV ekranu, dobro je 

znati da u tom periodu nema 

vremenske razlike između 

Južne Afrike i Evrope. 

Izvor: Union Cycliste Internationale, bikeraceinfo.com 

SPORT 

PODSJETNIK 

Olimpijski šampion 

iz Banje Luke 

Anton Ante 

Josipović, 

rođeni Banjalučanin,prije 

tačno 25 

godina, na 

Olimpijskim 

i g r a m a u 

Los Angelesu 

osvojio je 

zlatnu me - 

dalju. Godinu 

prije toga, 

tadašnji 

bokser Slavije 

postao je i 

balkanski prvak, 

a titulu 

najboljeg u 

SFRJ osvajao 

je nekoliko 

puta. 

Josipović je do zlatne medalje u Kaliforniji 

došao na poseban način, u finalu bez 

borbe. Ostao je bez protivnika nakon što 

je jugoslavenski sudac Novičić u polufinalu 

diskvalificirao Evandera Holyfielda, kasnijeg 

profesionalnog svjetskog prvaka. Holyfield 

je Novozelanđanina Kevina Barryja, 

nokautirao, ali nakon sučeva znaka za prekid 

borbe. 

Budući da Barry nije mogao nastupiti u finalu, 

Josipović je osvojio zlatno odličje bez 

borbe. 

Organizatori Tour de Francea sve vi{e poja~avaju borbu protiv dopinga, koji prijeti samom 

opstankui najve}e svjetske biciklisti~ke trke. Ove godine fokus kontrola bit }e na erythropoietinu 

(EPO) - drogi koja podiè broj crvenih krvnih stanica i pove}ava izdr`ljivost - a koji je tokom 90-ih 

godina pro{log stolje}a postao najinteresantniji biciklistima. Na ovogodi{njem Touru obavit }e se 

oko 500 testiranja, s tim da }e vi{e od 10 biciklista biti testirano nakon svake etape 

Prosje~na brziona pobjednika 

44 

2005: 3 u~esnika napu{taju Tour, a 

jedan je uhap{en zbog posjedovanja 

42 

40 

EPO-a 

2004: 5 u~esnika 

izba~eno zbog dopinga 

39.59 

41.65 

38 

36 

34 

32 

30 

Tour de France: O{tro protiv dopinga 

36.92 

33.30 

2006: pobjednik Floyd Landis 

i jo{ devet u~esnika pozitivni 

na testiranju 

40.78 

40.50 

38.98 

2007: 2 tima - 18 

biciklista - i 3 druga 

u~esnika 

diskvalifikovani 

2008: 4 biciklista, 

me|u njima iRiccardo 

Ricco (lijevo), pozitivni 

na testiranju 

1963-76 77-90 91-2004 2005 2006 2007 2008 

© GRAPHIC NEWS 

73

FELJTON (4) 

Valerijan ŽUJO: MARGINALIA UZ LEKSIKON SARAJEVA 

BJELAVE 

Zapisi Valerijana Žuje, nastali kao marginalia uz tekst Leksikon Sarajeva i kao osnova za nara- 

torski tekst istoimene televizijske serije, savršeno su štivo za ljude koje vole ili barem osjećaju 

Sarajevo kao nešto svoje, posebno. Obimni materijal za Leksikon Sarajeva, kojeg su nedavno 

izdali Mediapress i Buybook iz Sarajeva, nastajao je punih 20 godina, a Magazin Start BiH, redovima 

koje objavljuje, želi dočarati djelić Žujine ljubavi prema Sarajevu, posebno prema Sarajlijama, 

svih fela i vremena... Uprkos njegovoj tvrdnji da je to ozbiljan grad... 

Na valu miloševićevskog ludovanja, 

s kraja osamdesetih godina prošlog 

stoljeća, u Beogradu bijaše nadošla 

i ideja o čišćenju jezika i ukupnog 

kulturnog prostora od turcizama i 

svega što još miriše na mrske osvajače. 

Pa nećemo, valjda, dozvoliti 

da „Begiš“ i dalje liči na „tursku 

varoš“. Ne budi lijen, jedan veseli 

novinar, sačinio je listu naziva beogradskih 

četvrti i krajeva, čija imena 

valja odmah zamijeniti srpskim. 

Kad tamo, bezmalo svi nazivi, turcizmi: 

Tašmajdan, Dorćol, Neimar, 

Palilula, Savamala (Sava mahala), 

Topčider, Kalemegdan, Terazije, 

74 

Bulbuder, Karaburma...Na drugoj 

strani, u „turskoj varoši“ Sarajevu, 

gotovo bez izuzetka, nazivi su slavenski: 

Bjelave, Bistrik, Vratnik, Lipe, 

Mrakuša, Gorica, Širokača, Koševo, 

Golobrdica, Grdonj, Hladivode, 

Bare, Gaj, Borak,Višnjik, Kamenica, 

Širokac... Nema sumnje, 

žilava je i otporna naša štokavština 

sa tri imena (bosanski-hrvatski-srpski)...ali, 

ni Osmanlije se nisu nešto 

upinjale da nam nametnu turski. 

Pa, ako su činovnici zapisali da 

je službeni naziv jedne sarajevske 

mahale: Mahala hadži-Džaferovog 

mesdžida, a narod joj dao ime: Pro- 

vare, onda su bile Provare. Sarajevska 

toponimija je krajnje uzbudljiva 

disciplina. Svaki naziv, zapravo je 

naslov nenapisane knjige. Eto, Bjelave...Grad 

u gradu i svijet u svijetu. 

Predosmanske Bilave, uzdignute i 

izložene suncu, bile su na važnom 

antičkom i srednjovjekovnom putu....ali, 

nema te, dok te pomenuti 

prilježni ćato ne unese u deftere. 

Bilave uđoše u knjige 1528. godine 

u vrijeme najznačajnijeg bosanskog 

namjesnika i najvećeg sarajevskog 

dobrotvora, Gazi Husrev-bega. Bilo 

je to vrijeme velikih gradnji, širenja 

grada i njegovog procvata u 

tolikoj mjeri, da je upamćeno kao 

Zlatno doba. 

Uvrh Bjelava, neki Alija Novobrđanin 

(Nebrdilo hadži-Alija), podiže 

oko 1530. godine lijepu džamiju, 

koja stoji i dan-danas. Za njim 

džamiju podiže Armagandži Sinan-beg, 

ali se ovoj bogomolji nije 

bilo posrećilo i bi porušena pred 

Prvi svjetski rat. Bjelavska mahala 

Armaganjuša brzo je napredovala i 

širila se, pa se već oko 1556. jedan 

njen dio odvojio kao zasebna mahala, 

formirana oko nove džamije, 

pomenutog Hadži Džaferovog 

mesdžida u Provarama. U haremu 

www.startbih.info

džamije u Provarama, nalazi se i veliko 

turbe uglednog Sarajlije, Mahmud 

Esad efendije Kulovića, gradonačelnika 

Sarajeva od 1905. do 

1910. godine Porijeklom je iz stare 

janjičarske porodice. Sin je Sulejmana 

Rušdi efendije. Poznavao 

je turski, arapski, persijski i francuski 

jezik. Početkom 20. stoljeća 

Esad efendija je podigao palatu 

na uglu današnjih ulica Kulovića i 

Branilaca Sarajeva. 

Samo nekoliko koraka od harema 

Hadži Džaferove džamije, u ulici 

Himzarina, bila je u potkraj 19. stoljeća 

čuvena Kadina kahva u koju su 

navraćali učeni i ugledni ljudi Bjelava 

i Sarajeva. Otuda kafani i ime 

(Kadina, biva Kadijina...). Vlasnik 

kafane Mehmedaga 

Hemzanija i sam 

se bavio knjigom. 

Po svoj prilici, ulica 

je po Mehmedagi 

i njegovoj porodici 

dobila ime 

Hemzanijina, što 

je, po našem lijepom 

običaju, kasnije 

korumpirano, prvo u Hemzanina, 

potom u Himzarina... 

Nazdravlje! 

Krajem tog slavnog 16. stoljeća, podigao 

je džamiju i Kulin hadži Balija. 

Uz nju se prilijepi ime Čekaluša. 

Ima onih koji su hitro zaključili, da 

su se tu, kao, Bjelavljani sačekivali, 

pa otuda naziv Čekaluša...Što li bi se 

sačekivali i što baš na tom mjestu!? 

Sarajevske priče 

teško je pričati 

školski disciplinirano, 

jer se one javljaju kao 

krugovi na vodi...na puno 

mjesta, preklapajući 

se stalno 

U prilog ovom pitanju, evo jedne 

digresije, koja neće biti višak u priči. 

U osmanskom razdoblju ulica i 

mahala u kojoj se nalazi (Čekaluša) 

imale su isto ime: Čegaluša (Čekaluša), 

prema nadimku velikog vezira 

Rustem-paše, “Čegale” („Čigale“). 

Za Rustem-pašu se pretpostavlja da 

je rođen u tom kraju, ali da je italijanskog 

porijekla. Porijeklom je iz 

porodice Opuković. Oženivši sultaniju 

Mihrimah, postao je zet sultana 

Sulejmana I Veličanstvenog. Bio 

je veliki vezir u dva navrata: 1544- 

1553. i 1555-1561. godine. Napisao 

je hroniku “Tarih-ial-i Osman” 

koja obuhvata istoriju Osmanskog 

carstva do 1560. godine. U Sarajevu 

je podigao veliki Brusa bezistan 

i kameni most 

preko rijeke Željeznice. 

U izvorima 

iz 18. stoljeća 

pominje se 

kao Rustem-paša 

Čigali-zade (Čigalić). 

To govori 

o mogućoj rodbinskoj 

vezi između 

Rustem-paše i Sinan-paše Čigale, 

koji se prije prelaska na islam zvao 

Scipion Cigale. Od 1885. do 1919. 

godine ulica je i službeno nosila naziv 

Čekaluša, a tada je dobila ime 

Nemanjina, po osnivaču srpske dinastije 

Nemanjića, Stefanu Nemanji. 

Od 1994. godine ulica ponovo 

nosi ime Čekaluša. Dakle, niko 

nikoga nije sačekivao... Može biti 

i da jest, jer je 

i tada kao i danas 

bilo podosto 

onih koji su 

sačekivali, a nisu 

čekali. 

U novije vrijeme, 

ustalio se u Sarajevu 

naziv „Čeka“ 

(„ćeka“) za ugao 

ulica: Maršala TiTita i Dalmatinske. 

To je tradicionalno 

mjesto sastajanja i 

svaka generacija ga 

je drukčije nazivala 

(„Kod banke u Ti- 

tovoj“, „Kod ban- ban- mjenama i novotarijama na BjelavaBjelava- ke s kipovima“, a od tridesetih 

godina 20. stoljeća i koju deceniju 

nakon Drugog svjetskog rata, 

„Kod Kopelmana“, jer je na uglu 

Kulovića ulice i Titove, stajala zlatarska 

i časovničarska radnja Johana 

Kopelmana, sa velikim javnim 

satom.)… Izraz čeka (obično se izgovara 

kao: ćeeka), po svoj prilici je 

ruralnog porijekla (svakako pripada 

lovačkoj terminologiji). 

Dug je niz ljudi vezanih uz Sarajevske 

Bjelave. Jedan se izdvaja svojom 

ljudskošću, talentom i otmjenošću: 

književnik i ljekar, Isak Samokovlija. 

Zarad minucioznog slikanja i izvrsnog 

psihološkog portretiranja u 

ciklusu priča sa Bjelava („Nosač Samuel“, 

„Rafina avlija“, „Solomunovo 

slovo“...), Samokovliju su nazvali 

Pjesnikom Bjelava. Razočaran pro- 

FELJTON (4) 

ma i u Sarajevu (a, po jedno takvo 

razačaranje dopadne svaku generaciju), 

Samokovlija veli: 

„Eto, nekad, znao sam svakog čovjeka 

ovdje, svako dijete, svaku kokoš 

što se kaže. Psi su mi prilazili, 

mačke se mazile oko mene, kao da 

su izišle iz mog dvorišta. Tu ima 

još puno kuća, čitave ulice su tu iz 

mog djetinjstva i mladosti ali-ljudi 

nema. Sve je to novo, sve je tuđe. 

Ovo je u doba moje mladosti 

još bilo skoro sve novo. Ove kuće. 

Ove ograde. A ukoliko je bilo staro, 

izgledalo je nekako toplije, nekako 

ljepše...“ 

Sarajevske priče teško je pričati 

školski disciplinirano, jer se one 

javljaju kao krugovi na vodi...na 

puno mjesta, preklapajući se stalno... 

� (kraj) 

75

AKCIJA 

kopirni ureðaj za samo 

1KM 

za sve informacije i 

ponudu nazovite 

033 621 253 

ili nas posjetite 

VIPRIKO D.O.O. 

Blažujski drum 2, 

ILIDŽA 

(æilimara na ilidži) 

Fax: +387 33 621 253 

E-mail: mail@vipriko.com 

www.vipriko.com

78 

ULICA 

Uz banjalučku Gospodsku 

Mrtvačka 

glava 

i KRST ČASNI 



Četništvo je, reći će neki, kontroverkontroverzno, neopravdano na stubu srama, dio 

srpske tradicije i folklora koji mno- 

U centru Banjaluke, u šetačkoj zogi poštuju, a ni Tito ga nije odmah 

ni tik uz Gospodsku ulicu, jednu od anatemizirao. A da je simbol heroj- 

najljepših u BiH, na ružnoj, sklepastva i čojstva, baš i nije... Nije ih venoj, 

neuglednoj tezgi jedna individua ćina 1945. baš zbog hrabrosti prešla u 

prodaje robu, bez straha a vjerovat- partizane. Čemu onda veličanje? 

no i dozvole, sa srpskim, uglavnom Ovaj banjalučki prizor, osim sim- 

četničkim simbolima - majice s tekboličkih, ima estetske, ali i zakonske 

stom himne Bože pravde ili porukom dimenzije. Naime, banjalučke vla- 

Sa vjerom u kralja i otadžbinu, otadžbinu šajsti su prije nekoliko godina donije- 

kače s kokardom, crnogorske toke le odluku kojom su sve banjalučke 

sa dvoglavim orlom i četiri s... Ne- ulice očistile od ovakvih tezgi, pa 

ma simbola kojeg nema. Cijene su je pitanje zašto tolerišu ovu? Istina, 

od 5 do 50 KM. Nedostaju, ruku u neposrednoj blizini prodaju se i 

na srce, majice sa likom Radovana knjige i đinđuve, možda samo kao 

Karadžića ili Ratka Mladića, a ne- alibi za ovu simboličnu? 

ma ni kama, žice.... Istina, ispod Kraj prodavca na ovoj tezgi nismo 

tezge nismo virili. 

vidjeli fiskalnu kasu, koja je, inače, 

Na istoj radnoj površini, nude se i kamen o vratu prodavačima na obli- 

ogrlice i lančići sa pravoslavnim kržnjoj Banjalučkoj tržnici, i ne zna- 

stom ili raspelom Isusa Krista i drumo da li ga, kao njih, tlače inspekcigi 

vjerski rekviziti. Mrtvačka glava i je i poreska kontrola. No, mušterije 

krst zajedno? Uvredljivo za vjerni- mu baš ne lete. Možda što je ponuke? 

Možda, a možda i nije... Kako đena roba loše aranžirana, a one s 

kome. Išlo je to u istoriji, često, ru- simbolima države Bosne i Hercegoku 

pod ruku. 

vine nestalo? � 

www.startbih.info

nis - Magazin Start

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?