ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>10</strong><br />
aktualnosti<br />
MATO JURIČIĆ-KATEDRALEC<br />
Zasigurno jedan od najpoznatijih zagrebačkih<br />
vatrogasaca Mato Juričić ušao je u povijest Vatrogasne<br />
brigade <strong>Zagreb</strong>, ali i cijelog Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />
svojom spektakularnom “molbom” za posao<br />
Dana 6. travnja 1932. godine Mate Juričić je navršio 26<br />
godina i napravio najveću vratolomiju u svom životu<br />
kako bi ispunio svoj san - dobiti posao vatrogasca. U to<br />
doba vatrogasci su bili poznati po svojim akrobatskim<br />
sposobnostima i izuzetnoj fizičkoj snazi tako da su mnogi<br />
od njih bili vrhunski sportaši ili avanturisti. Stoga je<br />
Juričić pomislio kako bi neka demonstracija sposobnosti<br />
pomogla mu naći posao.<br />
Sam je događaj popraćen u zagrebačkoj novinskoj kronici<br />
„Večer” ovako: „Nekoliko minuta poslije <strong>10</strong> sati izjutra<br />
u srijedu 6. travnja 1932. neka je domaćica na povratku<br />
ili u dolasku na središnju tržnicu na Dolcu pogledala prema<br />
tornjevima Katedrale i kriknula: „Čovjek na križu!<br />
Dotle se je nepoznati penjač popeo do križa,<br />
koji se nalazi na vrhu Katedrale. Stao je na<br />
križ i počeo izvoditi svakojake vratolomije.<br />
Najprije je balansirao na jednoj nozi, a nakon<br />
toga na zaprepaštenje svih koji su gledali,<br />
postavio se na glavu i ostao u balansu<br />
nekoliko sekundi… Čula su se svakojaka<br />
nagađanja o nepoznatome, ali njegovo ime<br />
nije bilo nikome poznato. Znalo se je samo<br />
toliko da se je zajedno s biciklom uspeo u<br />
liftu do prve galerije, gdje je ostavio dvokolicu,<br />
uputivši se prema stubama na drugu<br />
galeriju, odakle se kroz prozor provukao na<br />
pročelje tornja, te se zatim počeo penjati na<br />
sam vrh. Nakon što se je producirao nekoliko<br />
minuta na vrhu križa, mladi je penjač<br />
počeo silaziti”.<br />
Istoga je dana list “Večer” priopćio da se<br />
vratolomni artist s vrha tornja zove Matija (Mato) Juričić,<br />
da je rođen 1906. u Puli. “Nakon što je sišao, mladić je<br />
predveden na redarstvo odakle je nakon što je legitimiran<br />
pušten. On je izjavio, da mu je najveća želja, da postane<br />
vatrogasac, pa da se je zato popeo na vrh Katedrale, da na<br />
taj način dokaže svoju spremu. Bio je prisiljen da to učini,<br />
jer se već pola godine nalazi bez posla pa je na taj način<br />
htio svratiti pozornost na sebe. Ujedno je izjavio, da bi se<br />
mogao popeti još i više, i da njegov pothvat nije iziskivao<br />
nikakvih većih napora. Jedino se tužio na jaki vjetar, koji<br />
je upravo puhao u vrijeme dok je bio na križu. Da toga<br />
vjetra nije bilo on bi na vrhu Katedrale ostao do dva sata<br />
poslije podne”<br />
Gledatelji su Matine pogibeljne ekshibicije na križu Prvostolnice<br />
nagradili burnim aplauzom, kličući: “Živio!”,<br />
a “masa koja dosizala preko tisuću ljudi pratila je Juričića<br />
Matina vratolomija<br />
Vatrogasni vjesnik listopad <strong>20<strong>10</strong>.</strong><br />
koji je odveden<br />
na policiju<br />
sve do Jelačićeva<br />
trga<br />
i neprestano<br />
mu klicala”.<br />
Građani su<br />
čak i nudili<br />
novac srčanom<br />
mladiću, ali su mu detektivi zabranili bilo što uzeti.<br />
U jednom intervjuu 1957. godine Mato Juričić, tada naravno<br />
s nadimkom Katedralac, izjavljuje da je onda vidio<br />
toliko novaca da mu se zavrtjelo u glavi.<br />
Doznala se je tom prigodom i njegova burna<br />
mladost. Rođen 1906. u Štinjanu kod Pule,<br />
već se kao mladić iskazao svoju nemirnu<br />
narav aktivno se uključivši u otpor prema<br />
talijanskoj vlasti koja je vladala Istrom u to<br />
doba. Jednom prilikom vlasti su mu u domu<br />
našle onda zabranjenu hrvatsku zastavu te su<br />
mu uhitili oca, a majka je u zadnji čas spriječila<br />
Matu da na karabinjere baci jednu od<br />
svojih skrivenih bombi. Preko noći je zatim<br />
pobjegao preko granice u tadašnju Jugoslaviju<br />
završivši u <strong>Zagreb</strong>u gdje već kao mladić<br />
izučio stolarski zanat. Pošto mu u <strong>Zagreb</strong>u<br />
nisu cvjetale ruže, penjanje na katedralu mu<br />
se učinilo kao dobra ideja na koju je potrošio<br />
zadnji dinar kako bi platio ulaz na vidikovac<br />
prve galerije na katedrali.<br />
Nezaposleni Mate dobio posao u vatrogasnoj<br />
brigadi u kojoj je proveo cijelije radni<br />
vijek, 36 godina, pet mjeseci i 23 dana bez i dana bolovanja<br />
ili izbivanja s posla, postavši i Zapovjednik postaje. U<br />
svojoj karijeri gasio je mnoge poznate zagrebačke požare<br />
i spasio mnoge živote. Za drugoga svjetskog rata priključio<br />
se antifašističkom pokretu, a kad mu je život postao<br />
ugrožen, otišao je s obitelji u partizane.<br />
I u stare dane bio je izuzetno aktivan i gibak, mogao se<br />
popeti po užadi na rukama ili zubima pokupiti omiljenu<br />
cigaretu s poda. Sa svojom obitelji živio je na najdražoj<br />
mu adresi-Savska 1. I dan danas, u Vatrogasnoj postrojbi<br />
<strong>Zagreb</strong> priča se o legendarnom Mati Katedralcu, a radi<br />
se na tome da se godišnja nagrada JVP <strong>Zagreb</strong> nazove<br />
njegovim imenom.<br />
Tekst: Siniša Jembrih<br />
Presnimka: Robert Belošević /CROPIX
Change language