ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. listopada 2010. 10 / 2010.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
aktualnosti<br />
ve u tom dijelu kanjona nije izgorio.<br />
Kao da je netko toga dana mjerio<br />
koncentraciju plinova u zraku, pa<br />
po tome zaključio. Kad bi to kojim<br />
slučajem i bilo tako, zapaljenje<br />
plinova u gornjem<br />
sloju dovelo bi<br />
do strujanja zraka koje<br />
bi zasigurno razrijedilo<br />
plinove u donjem sloju i<br />
dovelo ih do zapaljenja.<br />
Za to je dovoljno navesti<br />
jedan jednostavan<br />
primjer: Ulijemo li malo<br />
benzina u neku otvorenu<br />
posudu, dio para benzina<br />
u donjem dijelu posude<br />
biti će prezasićen.<br />
Međutim, nakon paljenja<br />
para u gornjem dijelu<br />
posude, sav će benzin<br />
izgorjeti, a u posudi vrlo<br />
brzo neće ostati ništa.<br />
Toga sunčanog ljetnog dana na Kornatu<br />
je puhao vjetar. Stanje atmosfere<br />
u takvim uvjetima obilježava<br />
izrazito vertikalno i horizontalno<br />
strujanje zraka. Drugim riječima,<br />
jako sunčevo zračenje utječe na<br />
vertikalno strujanje zraka. Zrak se<br />
u tim uvjetima snažno podiže s tla<br />
i struji u visinu. S druge strane, vjetrovito<br />
vrijeme dovodi do jake turbulencije<br />
i horizontalnog<br />
strujanja zraka. Što bi se<br />
desilo s našim plinovima<br />
u ovakvim uvjetima? Jednostavno<br />
bi se raspršili u<br />
više slojeve atmosfere i<br />
vrlo se brzo razrijedili.<br />
Dakle, atmosfera je bila<br />
izrazito nestabilna. Razmišljajmo<br />
dalje - bi li se<br />
plinovi kojim slučajem<br />
nakupljali da je atmosfera<br />
bila stabilna (noć, bez<br />
vjetra)? Opet ne bi! Plinoviti<br />
produkti gorenja<br />
zbog svoje zagrijanosti<br />
imaju prirodni uzgon i<br />
htjeli mi ili ne, oni će se<br />
širiti u više slojeve atmosfere.<br />
Idemo i korak dalje od ovoga, do<br />
toga da zamislimo da se ipak ti plinovi<br />
nisu raspršili u atmosferu. Da<br />
bi u tom slučaju došlo do eksplozije<br />
potrebno je da se razvije odgovarajuća<br />
količina plina koja može stvo-<br />
24<br />
riti zapaljivu smjesu. Uzmimo najbolje<br />
uvjete u kojima je, na primjer,<br />
donja granica zapaljivosti takve<br />
smjese 1 % vol. Lako je izračunati<br />
da je na tom zamišljenom prostoru<br />
kanjona (dužina 700 m, širina 50<br />
m, visina <strong>10</strong> m) potrebno najmanje<br />
3500 m3 zapaljivog plina, pod pretpostavkom<br />
da ništa nije izišlo iz tog<br />
prostora. Može li od onoliko trave<br />
nastati toliko zapaljivog plina? Toliko<br />
da bi se prosječno kućanstvo od<br />
te količine moglo nekoliko godina<br />
grijati.<br />
Zaboravimo na trenutak sve ovo do<br />
sada i zamislimo da je do eksplozije<br />
plina ipak došlo. Eksplozija plina<br />
nije ništa nepoznato. Nerijetko se<br />
događaju eksplozije u stanovima i<br />
drugim zatvorenim prostorima. Što<br />
se dogodi kod eksplozije? U dijelu<br />
sekunde oslobodi se energija u obli-<br />
Vatrogasni vjesnik listopad <strong>20<strong>10</strong>.</strong><br />
ku udarnog vala i topline. Udarni<br />
val odbaci čovjeka, a povišeni tlak<br />
koji pri tome nastaje može ugroziti<br />
unutarnje organe čovjeka. Pri tome<br />
se javljaju i opekline.<br />
Liječnicima su poznate<br />
takve opekline. Odgovaraju<br />
li opekline<br />
kornatskih vatrogasaca<br />
onima koje nastaju<br />
u eksploziji? Ja mislim<br />
da ne. Osim toga, eksplozija<br />
je kratkotrajna<br />
pojava. Zašto su onda<br />
stradali dišni organi.<br />
Očito je da su žrtve<br />
udisale vrući zrak dulje<br />
vrijeme od onog<br />
koje se može očekivati<br />
kod eksplozije kao trenutne<br />
pojave.<br />
Postavlja se i pitanje,<br />
kako je moglo doći do<br />
taljenja aluminija na opremi, ako se<br />
radilo o eksploziji.<br />
Uzrok stradavanja<br />
Činjenica je da su vatrogasci zadobili<br />
smrtonosne opekline na koži te<br />
su im stradali dišni organi uslijed<br />
udisanja vrućeg zraka. Ključno je<br />
pitanje iz čega je stvoreno toliko<br />
topline i koliko je taj proces trajao?<br />
Trava ili još nešto uz travu?<br />
Trava brzo izgori.<br />
Jedan je spasitelj opisao<br />
situaciju riječima - «kao<br />
da je napalm». I zaista,<br />
najlakše bi bilo pripisati<br />
ovo stradavanje nekom<br />
pirotehničkom materijalu.<br />
Ali, imamo li za to<br />
dokaze?<br />
Bilo je dosta teorija o<br />
uzrocima stradavanja.<br />
Ovdje sam se osvrnuo<br />
na glavne teorije. Voljeli<br />
bismo da struka ima<br />
odgovor na ovo pitanje,<br />
ali odgovor koji je vjerodostojan<br />
i koji se može<br />
dokazati. Mnoge struke nemaju racionalni<br />
odgovor na mnoga pitanja.<br />
Nije to sramota i ne treba po svaku<br />
cijenu forsirati rješenja, bar kad je u<br />
pitanju struka.
Change language