HRVATSKE ŠUME 26 - 2/1999
19.04.2013 • Views
Share Embed Flag

HRVATSKE ŠUME 26 - 2/1999

HRVATSKE ŠUME 26 - 2/1999

HRVATSKE ŠUME 26 - 2/1999

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
casopis.hrsume.hr

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

5-6<br />

Posmrtno odlikovani<br />

znanstvenici<br />

19<br />

Za prirodnu<br />

obnovu bukve<br />

1-4<br />

INTERVJU: Ivan Tarnaj<br />

Svoje ću direktore i dalje<br />

odabirati po stručnosti<br />

11-12<br />

Stabla odabrana<br />

projekt kreće<br />

23-25<br />

31. Europsko šumarsko<br />

skijaško natjecanje<br />

<strong>26</strong><br />

Zaustaviti<br />

unazađivanje lovstva<br />

27<br />

Izdan džepni priručnik za<br />

lovočuvare i lovce<br />

28-29<br />

Lovišta pretvorena<br />

u prah i pepeo<br />

7-10<br />

Podjela koja je odredila<br />

budućnost šumarije<br />

13-14<br />

Neće se njegovati<br />

ono čega nema<br />

15-18<br />

šumarija Vrbanja -<br />

dovršni sijek na 30 ha<br />

20-22<br />

Iz Baranje trupci<br />

putuju Dunavom<br />

za Rim<br />

30-31<br />

Nove tehnologije starim šumama<br />

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o.<br />

Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž, šum.<br />

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.<br />

Uredništvo: "mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž.,<br />

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž.,<br />

Miroslav Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičcvić, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž.<br />

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr<br />

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb<br />

Naklada: 5000<br />

Zimsko jutro na Dunavcu / Foto: A. Z. Lonca Zimski ugođaj iz njedara Gorskog kotara I Foto: J. Vukclić

RAZGOVOR:<br />

Ivan Tarnaj, dipl. inž., direktor »Hrvatskih šuma«<br />

Svoje ču direktore i dalje odabirati<br />

po stručnosti bez obzira na napade<br />

Vere Stanič i ličkog HDZ-a<br />

van Tarnaj, 51-godišnji inženjer<br />

šumarstva i bivši ministar<br />

poljoprivrede i šumarstva<br />

u dvostrukom mandatu,<br />

proteklih je nekoliko mjeseci<br />

jedna od napadanijih osoba u<br />

HDZ-ovom političkom miljeu.<br />

Prvih šest mjeseci u Hrvatskim<br />

šumama Tarnaju je proteklo u<br />

žestokim sukobima sa stranačkim<br />

neistomišljenicima. Zamjerke na<br />

njegov izbor imali su smijenjeni direktor<br />

Anđelko Serdarušić, saborska<br />

zastupnica Vera Stanić i županijski<br />

odbori ličko-senjskog i slavonsko-baranjskog<br />

HDZ-a. Njegov<br />

dolazak pozdravio je dio šumarskodrvne<br />

industrije, a tri dana nakon<br />

ustoličenja ispred stana mu je ukraden<br />

i službeni Audi 100.<br />

Razgovor o optužbama na<br />

njegov račun počeli smo njegovim<br />

dolaskom u Hrvatske šume.<br />

- Na mjesto direktora Hrvatskih<br />

šuma došao sam 1. srpnja<br />

1998. godine temeljem odluke Vlade<br />

RH kojoj je prethodio razgovor<br />

o konceptu rješavanja postojećih<br />

problema u šumarstvu i drvnoj industriji.<br />

O svom imenovanju imam<br />

Nalaz revizije<br />

Smijenio sam<br />

direktore u pet<br />

Uprava šuma, u<br />

Gospiću, Senju,<br />

Delnicama,<br />

Našicama i Osijeku.<br />

Temeljni kriterij za<br />

njihovo smjenjivanje<br />

bila je bilanca<br />

uspješnosti i<br />

procjena općeg<br />

stanja u tim<br />

upravama. U Gospiću<br />

je, primjerice,<br />

zabilježeno više od<br />

11 milijuna kuna<br />

gubitka<br />

rješenje, bez obzira na Serdarušićeve<br />

tvrdnje. Imenovan je i novi<br />

upravni odbor koji je na prvoj sjednici<br />

osnovao povjerenstvo o primopredaji.<br />

Povjerenstvo je imalo<br />

zadaću snimiti stanje koje smo zatekli<br />

nakon preuzimanja.<br />

Revizor ima<br />

stručnost<br />

• I kakvo ste stanje zatekli?<br />

- Povjerenstvo je došlo do<br />

Revizija je bila pravo iznenađenje. Hrvatske šume su zaključno<br />

sa 30. lipnja 1998. godine poslovale sa 219.993.000 kuna gubitka^<br />

što odudara od pozitivne bilance poslovanja koju je smijenjena<br />

garnitura prikazala u izvješću VlaAi krajem 1997. godine<br />

Časopis Hrvatske šume / 1

^j^^-<br />

iznenađujućih rezultata i odlučeno<br />

je da se raspiše natječaj o reviziji<br />

poslovanja u 1997. godini i prvih<br />

šest mjeseci 1998.<br />

• Zašto je poništen prvi<br />

natječaj za izbor revizorske<br />

kuće?<br />

- Tvrtke koje su se javile tražile<br />

su previše novca, a u ponovljenom<br />

natječaju troškovi su smanjeni.<br />

Odobreno je da reviziju obavi<br />

američko-hrvatska revizorska kuća<br />

Delotte-touch.<br />

• Smijenjeni direktor Serdarušić<br />

više je puta sumnjao u<br />

stručnost te revizorske kuće i<br />

njezin nalaz o gubitku. Je li istina<br />

da su za reviziju Hrvatske<br />

šume potrošile oko pola milijuna<br />

kuna?<br />

- Ne znam točno koliko je novca<br />

potrošeno, ali je otprilike toliko.<br />

To i nije mnogo za javno poduzeće<br />

ovoga tipa. Glede stručnosti Delotte-toucha,<br />

mislim da je dovoljno<br />

spomenuti njihove reference, revizije<br />

poslovanja koje su obavili u<br />

Hrvatskim željeznicama, Privrednoj<br />

banci, HBOR-u, Končaru, Hrvatskoj<br />

brodogradnji, Krasu, Partner<br />

banci...<br />

• Kakvi su rezultati revizije?<br />

2 / Časopis Hrvatske šume<br />

,.,,s-fl»^ '.*•'*' "<br />

^-*5iJ;<br />

- Reviziju je šest tjedana radilo<br />

16 stručnjaka Delotte-toucha i nalaz<br />

je predan Upravnom odboru. I<br />

prije nego što sam došao, znao sam<br />

Đurkić bi bio<br />

dobar ministar<br />

• u posljednje se vrijeme<br />

spe češče spominje smjena mi'<br />

nistra poljoprivrede i šumarstva<br />

Zlatka Dominikopiča.<br />

Panično se uoči izbora traži<br />

ođgoparajuči Slavonac. Sto<br />

mislite tko bi to mogao biti?<br />

- Ne bih želio komentirati<br />

razloge najave Domtnikovićeve<br />

smjene. Problema<br />

je u poljoprivredi<br />

bilo i prije, a bit će i nakon<br />

Dominikovića. U pričama<br />

o nje^vom eventualnom<br />

nasljedniku dobro je što se<br />

spominju Slavonci. Smatram<br />

da bi sadašnji zamjenik<br />

ministra Ivan<br />

Đurkić bio više nego dobro<br />

rješenje.<br />

da u Hrvatskim šumama ne<br />

cvjetaju ruže i zbog ukupnog stanja<br />

u gospodarstvu, ali revizija je bila<br />

pravo iznenađenje. Hrvatske šume<br />

su zaključno sa 30. lipnja 1998. godine<br />

poslovale sa 219,993.000 kuna<br />

gubitka, što odudara od pozitivne<br />

bilance poslovanja koju je smijenjena<br />

garnitura prikazala u<br />

izvješću Vladi krajem 1997. godine.<br />

Na potezu je Vlada<br />

• Kako je, prema nalazu revizije,<br />

nastao taj gubitak?<br />

- Gubitak je nastao zbog nepridržavanja<br />

međunarodnih računovodstvenih<br />

standarda o obračunu<br />

amortizacije šumskih prometnica i<br />

zgrada na način da se stvori rezultat,<br />

a umanje utrošeni novac u obračunu<br />

za 1997. godinu. Odlukom tadašnjeg<br />

menađžmenta smanjena je amortizacija<br />

šumskih prometnica čak osam<br />

puta, a zgrada za 50 posto i tako su se<br />

u bilanci smanjili troškovi. Sva su<br />

potraživanja vođena u aktivi, bez<br />

otpisa stupnja rizika naplativosti. To<br />

na žalost nije sve jer je i oko 145 milijuna<br />

kuna zakonski strogo namjenskog<br />

novca za biološku-reprodukciju<br />

šuma korišteno za tekuću<br />

likvidnost, bez obračunavanja zaštitnih<br />

kamata.<br />

• Sto će novo rukovodstvo<br />

učiniti da se gubitak pokrije?<br />

Hoće li netko zbog toga odgovarati?<br />

- Na mjerodavnim državnim<br />

službama je da ustanove odgovornost,<br />

a na zaposlenicima Hrvatskih<br />

šuma da u ovoj godini pokušaju vratiti<br />

barem dio nenamjenski potrošena<br />

novca. Nalaz je upućen Vladi,<br />

Uredu Predsjednika i resornom ministru<br />

Dominikoviću. Očekujem da<br />

će Vlada pozvati bivšeg direktora i<br />

Upravni odbor da pojasne nalaz.<br />

• Na Vladi je, dakle, da odluči<br />

o tome kako je nastalo gotovo<br />

100 milijuna gubitka u Hrvatskim<br />

šumama?<br />

- Da, ali čini mi se da u Hrvatskoj<br />

u posljednje vrijeme donositelji

loših vijesti nisu poželjni. Ja bih<br />

osobno biojako sretan daje nalaz revizije<br />

pozitivan. Ovako je na vratu<br />

Hrvatskih šuma gubitak koji će trebati<br />

otkloniti.<br />

• Vaš dolazak na čelno<br />

mjesto izazvao je značajne<br />

otpore u ličko-senjskom i osje-<br />

čko-baranjskom HDZ-u zbog<br />

smjena koje ste napravili. Koji<br />

su bili konkretni kriteriji za<br />

smjene u Gospiću i Senju?<br />

- Morate znati da u Hrvatskim<br />

šumama djeluje 16 uprava šuma i<br />

18 društava s ograničenom odgovornošću,<br />

a smjenu sam napravio u<br />

HDZ ne može štititi pljačku<br />

• što mislite zbog čega je<br />

počela politička igra nakon<br />

vašeg dolaska u Hrvatske<br />

šume?<br />

- Doista ne znam zašto<br />

me pojedinci žele svrstati<br />

na ovu ili onu stranu. Ja<br />

sam jedan od osnivača<br />

HDZ-a, a napadaju me iz<br />

iste stranke. Teško je govoriti<br />

o strujama, riječ je o<br />

opcijama koje imaju različite<br />

interese. Ja u svaki posao<br />

idem svojim obrazom i<br />

svojim imenom. Može li se<br />

reći za Ivana Tarnaja, kao<br />

za neke njegove prethodnike<br />

u Hrvatskim šumama,<br />

daje odmah dobio 100.000<br />

njemačkih maraka kredita?<br />

Zar nije neobično da me<br />

Vlada postavi i potom,<br />

nakon mojih prvih poteza,<br />

nema osobe koja me nije<br />

napala - od generala do lugara<br />

i žandara? Kako onda<br />

funkcionirati? Mnogim<br />

ljudima danas HDZ služi<br />

kao štit, Pošaljem ljude u<br />

reviziju poslovanja, oni<br />

uoče malverzacije i dokažu<br />

inkriminirana djela. Iz poslovnih<br />

razloga čovjek«<br />

kažete da je vrijeme za<br />

smjenu, a on se poziva na<br />

HDZ.<br />

pet uprava, u Gospiću, Senju, Delnicama,<br />

Našicama i Osijeku. Temeljni<br />

kriterij za smjene bila je bilanca<br />

uspješnosti i procjena općeg<br />

stanja organizacije posla. U<br />

Gospiću je, primjerice, zabilježeno<br />

više od 11 milijuna kuna gubitka.<br />

Nikad nisam<br />

smijenjen<br />

• Smjena u Senju, gdje je<br />

umjesto upravitelja Marina<br />

Ceperića postavljen Jurica Tom-<br />

Ijanović, izazvala je pravu lavinu<br />

protesta ličkih HDZ-ovaca koji<br />

su tražili vašu smjenu. Zašto je<br />

Ceparić smijenjen?<br />

- Kad je u moj ured došla delegacija<br />

ličko-senjskog HDZ-a, rekao<br />

sam im: »Ostavimo politiku po strani,<br />

ovdje je riječ o brojkama koje dovoljno<br />

govore o tome stoje tko postigao«.<br />

Oni su pitali zašto sam postavio<br />

Tomljanovića koji nije član HDZ-a?<br />

Je li netko u HDZ-u ili nije, to je<br />

priča koja doista nema veze sa šumarskom<br />

strukom. Struka, sposobnost i<br />

moralnost u obavljanju odgovornih<br />

poslova trebali bi biti ispred<br />

stranačke pripadnosti.<br />

• No, niste li vi postavljeni za<br />

direktora kao član HDZ-a?<br />

- Da, ali jedno od ključnih pitanja<br />

je do koje mjere politika treba<br />

ići u odnosu na zahtjeve struke.<br />

Može se prihvatiti da je u redu<br />

politički diktirati dužnosti do razine<br />

direktora, ali ispod toga trebali bi vladati<br />

kriteriji stručnosti.<br />

• To je prilično smjela tvrdnja,<br />

kao da u ostalim šumarijama<br />

ne vladaju hadezeovci. U<br />

Našicama je također bila<br />

unutarstranačka smjena?<br />

- Nakon revizije u tamošnjem<br />

prijevoznom poduzeću Sumatrans,<br />

smjena je bila najmanje što se moglo<br />

napraviti. Vrijeme je, a to je i predsjednik<br />

Tuđman naglasio u svojoj<br />

poslanici, da se okrenemo drugim<br />

vrijednostima u kojima sposobnost<br />

treba odrediti poziciju čovjeka. Ako<br />

ćemo se dijeliti na one koji navijaju<br />

Časopis Hrvatske šume / 3

za Dinamo ili Hajduk, brzo ćemo<br />

doći do kraja. Što će se dogoditi ako<br />

se sutra promijeni vlast? Hoćemo li<br />

sve srušiti i graditi ispočetka?<br />

• Sve je očigledniji unutarstranački<br />

sukob u HDZ-u zbog<br />

poljoprivrede i šumarstva. Saborska<br />

zastupnica Vera Stanić<br />

vaše je imenovanje nazvala sramotnim,<br />

navodeći navodne mal-<br />

verzacije zbog kojih ste smijenjeni<br />

nakon nalaza saborske<br />

komisije 1994. godine?<br />

- Ivan Tarnaj nikada nije bio<br />

smijenjen, a ako gospoda Stanić ima<br />

neke dokaze, neka ih konačno po-<br />

kaže javnosti s konkretnim imenima<br />

i konkretnim dokazima.<br />

• Ona ima bogatu arhivu s<br />

primjercima štetnih ugovora, iz-<br />

Kraj licitacijama,<br />

sirovine po cjeniku<br />

• Kako ćete riješiti paradoksalni<br />

problem propadanja pilana<br />

u Gorskom kotaru i<br />

cvjetanje posla u stotinjak<br />

manjih pilana oko Zagreba?<br />

- Ličke i goranske pilane<br />

neće više, kao stoje prije<br />

bila praksa, biti licitirane sa<br />

zagrebačkim pilanama.<br />

Oni će sirovinu dobivati po<br />

cjeniku, a zagrebačke će ići<br />

na licitacije dok ima sirovine.<br />

Kada nema, zatvori<br />

4 / Časopis Hrvatske šume<br />

dućan i snađi se na tržištu.<br />

• Sto je s krijumčarenjem<br />

trupaca u inozemstvo?<br />

- Kao direktor Hrvatskih<br />

šuma ne mogu utjecati<br />

na to hoće li trupce kupiti<br />

Janko ili Marko za ove ili<br />

one potrebe.<br />

Zakonom je odobren<br />

izvoz od pet do osam posto<br />

ukupne količine, ali je<br />

teško to procijeniti za krijumčarene<br />

količine.<br />

vješće Državnog odvjetništva,<br />

Financijske policije i saborske<br />

komisije.<br />

- Da, možda ona i ima neke ugovore,<br />

ali ja tada nisam radio u Hrvatskim<br />

šumama. Riječ je o brkanju<br />

lončića; kakve veze ima ministar<br />

poljoprivrede s odgovornošću direktora<br />

Hrvatskih šuma?<br />

Jeftinije drvo protiv<br />

uvoza<br />

• Gospoda Stanić je pitala<br />

jeste li vi i tadašnji direktor Josip<br />

Dundović dioničari Exportdrva?<br />

- Pa što da ijcsmo. Zar je sramota<br />

biti dioničar u ovoj zemlji ako su<br />

dionice pošteno stečene? To govorim<br />

po 177. put: nije istina da sam<br />

dioničar Exportdrva!<br />

• A u poduzeću Bilokalnik?<br />

- U Bilokalniku sam dioničar sa<br />

19.000 maraka te u Bclišću sa 9000<br />

maraka. I to je sve. Pitam seje li u<br />

ovoj zemlji nemoralno posjedovati<br />

dionice? Prava su pitanja je li to<br />

pošteno stečeno te imam lija pravo<br />

otići na burzu i kupiti dionice?<br />

• No i smijenjeni direktor<br />

Serdarušić navodi da ste odmah<br />

po dolasku u Hrvatske šume snizili<br />

cijene sirovina za deset posto,<br />

što posebno odgovara<br />

Belišću?<br />

- Belišću, Česmi i Drvenjači iz<br />

Fužina, kao potrošačima celuloznog<br />

i prostornog drveta, snizio sam<br />

cijene za deset posto. Zalihe i cijene<br />

Hrvatskih šuma bile su tolike da su<br />

se ta poduzeća okrenula uvozu prostornog<br />

drveta iz Mađarske.<br />

• Znači da se Belišće okrenulo<br />

uvozu prostornog drveta kada<br />

ste vi bili direktor?<br />

- Da, jerje tada prostorno drvo u<br />

Mađarskoj bilojeftinije. Kakav bihja<br />

bio direktor da sam kupovao skuplje<br />

sirovine na štetu svog poduzeća?<br />

• Sad Belišće kupuje domaće,<br />

jeftinije sirovine?<br />

Da.<br />

Razgovarao Zlatko SIMIC<br />

»Jutarnji list«

SJEĆANJE<br />

Godišnjica pogibije djelatnika Šumarskog instituta Jastrebarsko<br />

Posmrtno odlikovani znanstvenici<br />

Ušumarskom institutu Jastrebarsko obilježena<br />

je tužna godišnjica pogibije šestorice<br />

šumarskih znanstvenika, djelatnika<br />

Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta u Zagrebu,<br />

stradalih na povratku iz Knina 10. veljače<br />

prošle godine.<br />

Tragičan događaj koji je potresao cjelokupnu<br />

hrvatsku javnost, a osobito znanost i šumarsku<br />

struku, dostojanstveno je obilježen 10. veljače<br />

ove godine dodjelom odlikovanja tragično preminulim<br />

znanstvenicima kojima ih je na<br />

prijedlog državnog povjerenstva posmrtno<br />

odlikovao predsjednik Republike Hrvatske dr.<br />

Franjo Tuđman, te otkrivanjem spomen ploče<br />

znanstvenicima u auli Instituta.<br />

Članovima obitelji i rodbini stradalih odlikovanja<br />

je uručio izaslanik predsjednika Republike<br />

pomoćnik ministra dr. se. Radovan Fuchs koji je<br />

potom otkrio i spomen ploču poginulim znanstvenicima,<br />

rad akademskog kipara Ante Jurkića.<br />

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo<br />

Tuđman odlikovao je<br />

REDOM DANICE <strong>HRVATSKE</strong> S LIKOM<br />

BLAŽA LORKOVICA<br />

za osobite zasluge u gospodarstvu<br />

Dr. se. NIKOLU KOMLENOVIĆA, posmrtno<br />

REDOM HRVATSKOG PLETERA<br />

za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike<br />

Hrvatske i dobrobit njezinih građana<br />

Prof. dr. se. ANTU KRSTINIĆA, posmrtno<br />

Dr. se. BRANIMIRA MAYERA, posmrtno,<br />

Dr. se. PETRA RASTOVSKOG, posmrtno<br />

Mr. se. ZLATKA PERIĆA, posmrtno<br />

Mr. se. GORANA BUŠIĆA, posmrtno.<br />

Časopis Hrvatske šume I 5

DR. JOSO GRACAN<br />

Nenadoknadiv gubitak<br />

za hrvatsko šumarstvo<br />

dr. Joso<br />

Gračan,<br />

ravnatelj<br />

Šumarskog<br />

instituta<br />

Obraćajući se obiteljima i rodbini<br />

stradalih, prijateljima, kolegama,<br />

dužnosnicima i uzvanicima, ravnatelj<br />

Šumarskog instituta Jastrebarsko dr.<br />

Joso Gračan je podsjetio na tužnu<br />

godišnjicu stradanja znanstvenika:<br />

»Danas se navršava godina dana od<br />

teške nesreće u kojoj je izgubilo živote pet<br />

znanstvenika Šumarskog instituta i jedan<br />

sa Šumarskog fakulteta. Stradali su dr. se.<br />

Nikola Komlenović, znanstveni savjetnik,<br />

pročelnik odjela za ekologiju i uzgajanje<br />

šuma i član Upravnog vijeća Instituta; dr.<br />

se. Branimir Mayer, znanstveni savjetnik i<br />

glavni urednik časopisa Radovi; dr. se. Petar<br />

Rastovski, znanstveni savjetnik i predsjednik<br />

Znanstvenog vijeća; mr. se. Zlatko<br />

Perić, asistent; mr. se. Goran Bušić,<br />

asistent, tehnički urednik časopisa Radovi;<br />

dr. se. Ante Krstinić, redoviti profesor<br />

Šumarskog fakulteta i predstojnik Zavoda<br />

za šumarsku genetiku i dendrologiju.<br />

6 / Časopis Hrvatske šume<br />

Ovaj je tragičan događaj potresao<br />

cijelu hrvatsku javnost a osobito znanost,<br />

visoku naobrazbu i šumarsku praksu.<br />

Toga smo dana izgubili ugledne, priznate i<br />

poznate znanstvenike koji su na najbolji<br />

mogući način predstavljali našu znanost i<br />

praksu tijekom svog djelovanja. Bili su<br />

pravi ambasadori naše struke i naše lijepe<br />

domovine. Predstavljali su Republiku Hrvatsku<br />

na mnogim međunarodnim i<br />

domaćim kongresima, simpozijima i skupovima.<br />

Vodili su i predsjedavali različitim<br />

povjerenstvima na razini Hrvatske i šire.<br />

Predsjednik Republike Hrvatske dr.<br />

Franjo Tuđman je na prijedlog državnog<br />

povjerenstva odlikovao stradale znanstvenike.<br />

Molimo izaslanika predsjednika Republike,<br />

dr. se. Radovana Fuchsa da u ime<br />

obitelji i zaposlenika Šumarskog fakulteta<br />

i Šumarskog instituta prenese našu zahvalnost<br />

i poštovanje predsjedniku Republike<br />

dr. Franji Tuđmanu.<br />

Upravno vijeće, Znanstveno vijeće i<br />

zaposlenici Instituta odlučili su da se<br />

tijekom 1998. godine tiska spomenica poginulima<br />

a u dogovoru sa Šumarskim<br />

Ovom tužnom skupu uz rodbinu i suradnike stradalih, prisustvovali su i brojni ugledni gosti,<br />

akademici i šumarski znanstvenici iz cijele Hrvatske<br />

Iako je to već rečeno, napisano i obznanjeno,<br />

ipak treba reći da si: gubici<br />

najveći u ekofiziologiji,šumarskoj<br />

pedagogiji i<br />

hidropedologiji,<br />

šumarskoj genetici<br />

i oplemenjivanju<br />

šumskog<br />

drveća.<br />

Izaslanik predsjednika<br />

Republike<br />

Hrvatske, dr. se.<br />

Radovan Fuchs<br />

otkrio je i spomen<br />

ploču stradalim<br />

znanstvenicima u<br />

auli Instituta<br />

fakultetom odlučeno je da se povodom<br />

obilježavanja prve godišnjice u Institutu<br />

otkrije spomen ploča šestorici stradalih<br />

znanstvenika.<br />

Duboko dirnuti pažnjom i riječima<br />

utjehe, dopustite da se u ime ožalošćenih<br />

obitelji i rodbine, zaposlenika Šumarskog<br />

instituta i Šumarskog fakulteta zahvalimo<br />

svim visokim državnim dužnosnicima,<br />

predstavnicima fakulteta i instituta, direktoru<br />

i suradnicima Hrvatskih šuma, predstavnicima<br />

znanstvenih i stručnih udruga i<br />

društava, poslovnim partnerima, gostima i<br />

prijateljima.«<br />

Tekst: M. Mrkobrad<br />

Foto: A. Z. Lončarić

ŠUMARSTVO KRŠA/ŠUMARIJA CRIKVENICA<br />

Podjela koja je odredila<br />

budućnost šumarije<br />

Oko tisuću hektara borovih<br />

šuma, razmještenih na više<br />

manjih površina, tek su ukras u<br />

turističkoj vizuri ovog područja,<br />

tako da se dvanaestak<br />

uposlenih uglavnom bavi<br />

uzgojnim radovima - želimo valorizirati opće korisne funkcije šume:<br />

upravitelj crikveničke šumarije ing. Emil Domijan<br />

Gospodarska jedinica Kotor planina: kultura crnog bora u kojoj je izvršeno kresanje grana<br />

Časopis Hrvatske šume / 7

l^tnodolska dolina: nešto crnog jasena, bjelograbića, medunca i ostalih panjača - i dosta površina koje sn nekada bde poljoprivredne<br />

Tamo gdje počinje rasti primorska bukva, završava<br />

područje šumarije Crikvenica, u jednoj je rečenici<br />

iscrtao kartu ove krške šumarije, njen upravitelj ing.<br />

Emil Domijan. Svim površinama gore iznad toga gospodari<br />

šumarija Novi Vinodolski, to su već visoke šume i neka<br />

druga priča od onog što nudi klasično krško šumarstvo.<br />

No zanimljiva je povijest ovakve podjele koja nas vraća<br />

u 1985. godinu. Tada se u jednoj od brojnih reorganizacija<br />

hrvatsko šumarstvo priklonilo funkcionalnom načinu gospodarenja<br />

šumama, to jest podjeli na uzgoj i iskorištavanje<br />

kao na dvije potpuno odvojene djelatnosti koje su<br />

međusobno komunicirale tek putem odvojenih žiro<br />

računa.<br />

Crikvenica je tada imala status radne jedinice u okviru<br />

OOUR-a uzgoja koja je dijelila područje s novovinodolskom<br />

šumarijom. Novim ustrojstvom »Hrvatskih šuma«<br />

p.o. Zagreb 1991. godine Crikvenica je postala šumarija<br />

kojoj je pripao niži priobalni - krški dio u kojemu<br />

praktično nema visokih šuma što znači ni eksploatacijskih<br />

radova. Oko 1000 ha borovih kultura porazmještenih na<br />

više manjih površina (u šumariji kažu »krpa«) tek su ukras<br />

u turističkom viziru ovog područja i u šumarskom odnosno<br />

gospodarskom smislu ne znače ništa. Premda se u kategorizaciji<br />

šuma u šumariji vode i gospodarske šume (medunac,<br />

crni jasen, crni grab i bjelograbić) to nisu šume koje<br />

donose zaradu. Tu su još i zaštitne šume, uz naselja,<br />

mahom u službi turizma, te šumska zemljišta namijenjena<br />

pošumljavanju i pašarenju.<br />

Oko 11.180 ha šuma i šumskog zemljišta crikveničke<br />

šumarije čine tri gospodarske jedinice: Kotor planina (u<br />

važnoj Vinodolskoj dolini u zaleđu), Radinje i Drinak.<br />

8 / Časopis Hrvatske sume<br />

Samo 12 zaposlenih upućuje na to da se šumarija bavi<br />

isključivo uzgojnim poslovima. Prema propisu osnove<br />

godišnje se obavi čišćenje kultura na 17 ha, čišćenje u šikarama<br />

i panjačama na 31 ha, njega kultura na 6 ha. U<br />

proširenoj biološkoj reprodukciji za ovu je godinu<br />

predviđeno pošumljavanje sjetvom sjemena crnog bora na<br />

obrađenim manjim površinama na 22 ha te sadnicama crnog<br />

bora na 20 ha. U planu je i priprema tla riperanjem te<br />

popunjavanje na 4 ha. U radove koji se također moraju<br />

obaviti spada i izgradnja šumskih protupožarnih prosjeka s<br />

elementima cesta (4 ha) kao i njihovo održavanje. To je<br />

stalna briga svih krških šumarija, prošle godine u Crikvenici<br />

su napravili 5 km takvih novih cesta, jer to je najbolji<br />

način da se požar spriječi.<br />

- Prošle godine imali smo samo jedan manji požar koji<br />

smo odmah lokalizirali. Sve naše šume su u takozvanom<br />

drugom stupnju »velike opasnosti« od požara pa tome poslu<br />

pridajemo veliku pozornost, kaže ing. Domijan. Osim<br />

što imamo organizirano stalno motrenje s osmatračnice,<br />

ljetnih mjeseci dežura i patrolna služba-automobil s protupožarnom<br />

opremom za gašenje inicijalnih požara. Imamo i<br />

iznimno dobru suradnju s Profesionalnom vatrogasnom<br />

brigadom u Crikvenici kao i s ostalim okolnim vatrogasnim<br />

društvima.<br />

Od turizma se živi<br />

Obzirom da nema visokih šuma, da se ne siječe, da<br />

nema prihoda od prodaje drveta, cijela šumska djelatnost i<br />

uzgojni poslovi usmjereni su na valoriziranje općekorisnih<br />

funkcija šuma i obogaćenje opće turističke ponude od koje<br />

cijelo ovo područje živi. Uostalom, šumarijska granica na

obali proteže se od Jadranova na sjeverozapadu do Sibinja<br />

prema jugu i »pokriva« područje dva grada, Crikvenice i N.<br />

Vinodolskog te Općine Vinodolske s nekoliko značajnih<br />

turističkih odredišta (uz spomenute tu su još i Selce, Dramalj,<br />

Klenovica...) bogate kulturne baštine koju može valorizirati<br />

upravo turizam.<br />

Vinodolski zakonik iz 1288. godine, na primjer, kojim<br />

su uređena temeljna demokratska i pravna načela života<br />

pomorskog pučanstva, jedan je od najstarijih evropskih<br />

zakona. Sama Crikvenica turističko je središte rivijere u<br />

koje su prvi turisti počeli dolaziti još krajem prošlog<br />

stoljeća. Smatra se daje sam grad utemeljen 1412. godine<br />

kada je knez Nikola IV na ušću Dubračine u more uz staru<br />

crkvicu dao izgraditi samostan redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka.<br />

A u bogatoj Vinodolskoj dolini u zaleđu nicala su<br />

srednjovjekovna mjesta koja su imala izlazak na more u<br />

brojnim lučicama koje su nicale na obali (među najpoznatijima<br />

bila je luka u Selcu). Dolazak prvih turista potaknuo<br />

je izgradnju hotela, kupališta, vila, uređenje parkova, a<br />

karakteristična klimatska i ekološka obilježja pogodovala su<br />

podizanju liječilišnih centara. Tako je prvo bilo uređeno<br />

lječilište za austrougarske časnike te dječji dom Ladislavovac,<br />

a zatim i hidropatski zavodi u hotelima Therapia i<br />

Miramare, sanatorij dr. Seidla, zatim Češka kolonija pa<br />

Učiteljski dom »Vila Ružica«. Nakon Drugog svjetskog rata<br />

osnovani su zavodi za talasoterapiju odraslih i djece u kojima<br />

se uspješno liječe bolesti dišnih organa i reumatizma.<br />

Danas je Crikvenica moderno, uređeno i primjerno oze-<br />

U rasadniku Podbadan] uzgaja se i koprivić, drvo koje se koristi<br />

za drvorede u većim gradovima<br />

^M^ •*<br />

Kontejnerske sadnice crnog bora u rasadniku<br />

~-s^x Mt^ -<br />

Časopis Hrvatske šume 19

lenjeno odredište brojnih turističkih nomada koje je našlo<br />

svoje mjesto na evropskoj turističkoj karti.<br />

Značajna uloga rasadnika<br />

I ranije i danas šumarija i šumari našli su svoje mjesto<br />

u općem gospodarskom razvoju grada. Šumarija pomaže<br />

školama u uređivanju okoliša, aktivno se uklopila u<br />

provođenje akcije senjske uprave »Moja prva sadnica«<br />

kojom se djecu educira u prirodi, šumarija je sudjelovala u<br />

uređenju gradskih zelenih površina. Značajnu ulogu u<br />

tome imao je i ima rasadnik Podbadanj, osnovan još 1908.<br />

godine. Premda veličine samo jednog hektara, rasadnik osigurava<br />

dovoljno šumskih sadnica za potrebe šumarije (i<br />

17 IV r»14<br />

mmn n u OVOJ KUĆI mitnu t wi»ooorisAC<br />

PROF DR JOSIP PANČIĆ^<br />

PICEA OIVIORIKA PANČIĆ ,^<br />

Spomen ploča prof. dr. Josipu Pančiću u Ugrinima kod Bribira<br />

10 / Časopis Hrvatske šume<br />

u jadranovu borova se kultura »spustila« do same obale<br />

Šire), ali isto tako još 49 vrsta različitog ukrasnog bilja za<br />

potrebe građanstva.<br />

- Prošle godine proizveli smo preko 663 tisuće sadnica<br />

primorskog, crnog i alepskog bora, kaže rukovoditeljica<br />

rasadnika ing. Snježana Vrkić. Radi se o kontejnerskim sadnicama<br />

i proizvodnja u rasadniku praktično traje kroz<br />

čitavu godinu.<br />

U šumariji kažu da bi se moglo proizvoditi i više, jer<br />

potrebe postoje. Rasadnik je nekad bio veći, mogao bi se i<br />

sad malo proširiti što bi bilo opće korisno, razmišljaju u<br />

šumariji. Bilo bi potrebno srediti malo »papirologije« za<br />

površinu koja se naslanja na rasadnik. Zbog obima uzgojnih<br />

radova te radova u rasadniku, i u crikveničkoj šumariji<br />

koriste sezonsku radnu snagu. Radi se o 4-5 radnika koji<br />

povremeno pomažu na čišćenjima i njegi te po potrebi i u<br />

rasadniku.<br />

Zanimljivo je da je na području crikveničke šumarije<br />

vrlo malo privatnih šuma, tek 466 ha. Idući kroz Vinodolsku<br />

dolinu i penjući se prema višim dijelovima gospodarske<br />

jedinice Kotor planina vidljivo je da se radi o malim<br />

parcelama uglavnom zapuštenih panjača koje teško da<br />

mogu biti dostatne i za opskrbljivanje ogrjevom svojih vlasnika.<br />

No ovdje u Vinodolskoj dolini, u selu Ugrini blizu<br />

Bribira, šumari će naći spomen obilježje istaknutom znanstveniku<br />

botaničaru Josipu Pančiću (1814—1888.). Rođen u<br />

Ugrinima, studirao je i filozofiju, u Pešti završio medicinu,<br />

a bavio se izučavanjem flore, faune, mineralogije, geologije.<br />

U botanici je opisao velik broj dotad nepoznatih vrsta. Za<br />

šumarstvo posebno je važan njegov opis endemske vrste<br />

Picea omorica, po njemu nazvane Pančićeva omorika, koju<br />

je otkrio 1875. godine kod sela Zaovine i Rastišta na Drini.<br />

Zanimao se posebno za podizanje i zaštitu šuma i napisao<br />

više znanstvenih djela iz toga područja.<br />

"^p Tekst i snimci: Miroslav Mrl

SJEMENSKE PLANTAŽE LUŽNJAKA<br />

Šumarija Gruhišno Polje: od tri predložena<br />

stabla kandidata, komisija je verificirala dva, o<br />

jednom će se još raspravljati<br />

Pomnim pregledom stabala<br />

kandidata za osnivanje klonskih<br />

plantaža lužnjaka, posebna<br />

grupa šumarskih stručnjaka u<br />

kojoj su bili akademik Mirko Vidaković,<br />

prof. dr. Davoriti Kajha sa Šumarskog<br />

fakulteta te stručni suradnici<br />

za sjemenarstvo i rasadničarstvo u<br />

Hrvatskim šumama inženjeri Ivan<br />

Sumanovac i Milan Žgela, verificirala<br />

su na području Uprave šuma<br />

Bjelovar takozvana plus stabla, ona<br />

koja odgovaraju preciznim i strogim<br />

znanstvenim kriterijima.<br />

Početak je to obimnog pripremnog<br />

posla za osnivanje sje-<br />

Stabla odabrana^<br />

projekt kreče<br />

Akademik Mirko<br />

Vidaković ističe da je<br />

iznimno važan odabir<br />

stabala te njihova<br />

verifikacija, jer ukoliko<br />

se tu pogriješi sav<br />

kasnije višegodišnji trud<br />

može biti uzaludan.<br />

Tako se evo i Uprava<br />

šuma Bjelovar pridružila<br />

Našicama i Vinkovcima<br />

gdje se već desetak<br />

godina radi na<br />

sjemenskim plantažama<br />

lužnjaka<br />

menskih klonskih plantaža, posla s<br />

kojim se već dobrano kasni i koji<br />

je Europa već odavno obavila. No<br />

da i hrvatsko šumarstvo neće dalje<br />

čekati potvrđuje i užurbana aktivnost<br />

posebnog Povjerenstva za sjemenske<br />

plantaže koje je na nekoliko<br />

sastanaka definiralo neka<br />

osnovna pitanja - ponajprije koje<br />

će se vrste sjemena proizvoditi i<br />

gdje će se plantaže osnivati. Treba<br />

osim toga podsjetiti da hrvatsko<br />

šumarstvo ipak nije na samom<br />

početku, da u Našicama već 10-ak<br />

godina postoji eksperimentalna<br />

klonska plantaža lužnjaka.<br />

Povjerenstvo je iinenovalo i<br />

posebnu užu skupinu stručnjaka<br />

koja je izradila dugoročni program<br />

razvoja sjemenskih plantaža u<br />

okviru Hrvatskih šuma. Program<br />

čeka verifikaciju i njime su, kaže<br />

ing. Šumanovac, obuhvaćene sve<br />

autohtone vrste drveća ali i neke<br />

pomoćne.<br />

Trupinski Pašijanski gaj u V. Grdevcu: komisija raspravlja o podacima<br />

Časopis Hrvatske sume I 11

u Velikom Grđevcu komisija je također pregledala tri stabla<br />

Kreće se s proizvodnim klonskim<br />

plantažama lužnjaka u upravama<br />

Našice, Vinkovci i Bjelovar,<br />

ne samo zbog toga što već postoje<br />

određena iskustva s eksperimentalne<br />

plantaže već zbog važnosti<br />

lužnjaka za naše šumarstvo. Time<br />

će se osigurati kvalitetno selekcionirano<br />

sjeme te kontinuirana proizvodnja<br />

svake godine. Takav žir u<br />

rasadnicima će se koristiti za proizvodnju<br />

selekcioniranih sadnica.<br />

Stoga je iznimno važan odabir<br />

lužnjakovih stabala te njihova verifikacija.<br />

Ako se tu u startu pogriješi,<br />

kaže akademik Vidaković,<br />

sve kasnije može biti uzaludno. Jer<br />

mi zapravo ne znamo povijest ovih<br />

stabala, utjecaj sklopa, tla, genetike<br />

na to da su ona takva kakva su.<br />

Možemo samo zaključiti da je<br />

neko stablo dobro a drugo nije.<br />

Tek kad ga kloniramo i napravimo<br />

sjemenske plantaže moći ćemo<br />

kroz određeno vremensko razdoblje<br />

razlučiti što je utjecalo da<br />

budu takva. No siguran sam da<br />

ćemo za proizvodnju žira dobiti<br />

potomstvo koje će biti iznad prosjeka.<br />

Koliko, to sad ne znamo, to<br />

ćemo moći vidjeti i znati kroz 20ak<br />

godina.<br />

12 / Časopis Hrvatske šume<br />

Na području bjelovarske uprave<br />

nadzor nad odabirom stabala<br />

kandidata vodila je stručna suradnica<br />

za sjemenarstvo ing. Sandra<br />

Saračević, u suradnji s inženjerima<br />

po pojedinim šumarijama. Odabir<br />

je vršen u šumarijama Grubišno<br />

Polje, Veliki Grđevac, Bjelovar,<br />

Garešnica, preostaH su još Čazma i<br />

Vrbovec što će se također vrlo<br />

brzo obaviti. Ovom prilikom verificirano<br />

je 27 stabala. S tih će stabala<br />

u najkraćem vremenskom<br />

razdoblju, dok vegetacija još miruje,<br />

biti skinute plemke koje će u<br />

požeškom rasadniku Hajderovac<br />

biti cijepljene na lužnjakove sadnice.<br />

U rasadniku, u kome s tim poslom<br />

imaju dovoljno iskustva, sadnice<br />

će ostati neko vrijeme, dok ne<br />

ojačaju. Nakon toga bit će posađene<br />

na posebno osiguranu površinu<br />

i o takvoj će klonskoj plantaži<br />

za to posebno zaduženi stručnjaci<br />

voditi sveobuhvatnu brigu. Takva<br />

sjemenska plantaža za područje<br />

bjelovarske uprave bit će u Čazmi.<br />

Već ranije izabrano je 37 stabala<br />

lužnjaka s kojih će biti skinute<br />

plemke za osnivanje klonske plantaže<br />

lužnjaka i na području Uprave<br />

šuma Vinkovci. (m)J£.<br />

Sva stabla lužnjaka s kojih će se uzimati<br />

plemke su u gospodarskoj jedinici Zdenački<br />

gaj - Prespinjača

UREĐIVANJE SUMA<br />

Treba li trošiti velike novce i propisivati i njegovati<br />

panjače i ostale degradirane vrste od kojih nikad neće<br />

izrasti šuma? Mora li se baš uvijek sjeći ono stoje propisano<br />

osnovom, a na tržištu ide slabo ili nikako? Je li<br />

sadašnja organiziranost uređivanja šuma racionalna i može<br />

li se tu ponešto promijeniti, i t.d. neka su od pitanja s kojima<br />

se na posljednjem sastanku pozabavila Služba za<br />

uređivanje »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. Razloga da se<br />

uređivači pozabave sami sobom, ali i da ukazu na neke probleme<br />

koji su zajednički, očito je dosta. Neke teme ali i<br />

dileme, zadiru u samu suštinu gospodarenja i poslovanja<br />

hrvatskog šumarstva, pa se stoga i stavovi i mišljenja<br />

uređivača mogu promatrati u širem kontekstu.<br />

Organiziranost<br />

Da bi mogla u potpunosti izvršavati zadatke koji se<br />

pred nju postavljaju, Služba uređivanja mora biti dobro<br />

organizirana i popunjena. Uređivači ocjenjuju da sadašnja<br />

popunjenost odgovara zahtjevima, no problem je u ostvarenju<br />

dinamike u pojedinim dijelovima poduzeća.<br />

Dio ranije opoiarene krške površine s područja šumarije SH)enik<br />

Konkretno, u Upravama Split i Gospić sa sadašnjim se rasporedom<br />

kadrova zadaci ne mogu izvršiti. Unutrašnji<br />

preustroj je nužan i obavit će se s postojećim kadrovima.<br />

Novost je u tome što bi ubuduće terenski dio posla (polaganje<br />

primjernih pruga, klupaža i drugo) trebala preuzeti<br />

šumarija. Traži se veće sudjelovanje od upravitelja šumarije<br />

i revirnika što, mišljenje je, »ne bi bilo preveliko<br />

opterećenje jer taj se posao ionako ne radi svake godine«.<br />

Jedinstvena politika uređivanja<br />

Služba se zauzima za ujednačavanje kriterija uređivanja.<br />

To ne znači da je dosad radio kako je tko htio, već da u<br />

propisivanju pojedinih uzgojnih zahvata treba voditi računa<br />

o svim faktorima, pa i tome kakva se šuma ureduje i što se<br />

(u konkretnom slučaju) propisuje. Drugim riječima, vodit<br />

će se računa o kvaliteti (vrijednosti) šume. Ako je izvjesno<br />

da od neke makije ili panjače neće biti šume, takvu šumu<br />

ne treba skupo njegovati. Ujednačavanje kriterija postići će<br />

se održavanjem terenskih instruktaža za uređivače i njihove<br />

pomoćnike.<br />

Časopis Hrvatske šume / 13

Uočen je također raskorak između propisa i ostvarenja.<br />

Uređivač mora izgraditi kriterij propisivanja obnove, i<br />

mora razlikovati kvalitetu staništa i razliku među staništima.<br />

Primjer s (dosad neuspjelom) obnovom Žutice dovoljno<br />

je ilustrativan. Takvih primjera ima i s propisivanjem<br />

prorjeda.<br />

Smatra se nadalje da i upravitelj šumarije i revirnici<br />

moraju biti aktivni sudionici propisivanja gospodarskih<br />

zahvata.<br />

Racionalizacija poslovanja<br />

u Službi za uređivanje misle da će se morati ostvariti<br />

još tješnja suradnja i s Ministarstvom poljoprivrede i<br />

šumarstva pa i komisijama koje odobravaju uređajne elaborate.<br />

Treba otvoriti mogućnost toleriranja neizvršenja pojedinih<br />

radova (pa i etata) u dijelu manje vrijednih sastojina<br />

- iz tržišnih razloga! Što vrijedi ako osnova propisuje sječu<br />

bagrema, a za njim nema nikakvog interesa. Ravnati se prema<br />

zahtjevima tržišta, koliko god je to moguće, na Zapadu<br />

je već odavno uhodana stvar. Stav je sa sastanka da se neće<br />

odustati od usuglašavanja uzgojno nužnih radova i zahtjeva<br />

tržišta.<br />

U racionalizaciju poslovanja spada, što također nije<br />

nova stvar, i korištenje fiksne plohe-uzorka za sva mjerenja,<br />

umjesto ponovnog obilaženja cijelog terena. To je ušteda i<br />

na ljudima i na radnim danima.<br />

Uređivači su se pozabavili i s pitanjem sanacije. Ona se<br />

ne propisuje osnovom, no naglasak je na provođenju sanacije<br />

- kad god je to potrebno. Ona se mora intenzivno provoditi,<br />

posebno u područjima zahvaćenim većim suše­<br />

14 / Časopis Hrvatske šume<br />

Kninski krajolik<br />

njima. Zbog čega se inzistira na tome? Zbog toga što se na<br />

taj način najprije spašava stanište te drugo, iskorištava masa.<br />

Obveza i Službe i svih odjela bit će i godišnje bilanciranje<br />

svih propisanih radova - kako bi se moglo ravnomjerno<br />

i uravnoteženo gospodariti.<br />

Djelomično će se revidirati i program razvoja obzirom<br />

na sadašnje stanje i mogućnosti. Tako će se u proširenoj<br />

biološkoj reprodukciji gdje su još ranije stvorene velike<br />

obveze pošumljavanja novih površina koje se ne mogu<br />

izvršiti, program smanjiti na račun sanacija koje se javljaju<br />

kao prioritet.<br />

Njegovati samo nužno<br />

u priobalnom, krškom području, gdje je još uvijek<br />

velik udio neuređenog šumskog zemljišta, prioritet će se<br />

davati radovima na uređenim površinama. A na dijelu<br />

neuređenog područja prednost će dobiti samo radovi koji<br />

su doista nužni. To će se pak ocjenjivati na temelju elaborata<br />

koji će morati izraditi sama šumarija.<br />

Vrijedno je zabilježiti da je na sastanku uređivača dotaknuto<br />

u Hrvatskim šumama već zaboravljeno bavljenje<br />

sporednim šumskim proizvodima. Dok u Europi, a ne treba<br />

ići daleko, dovoljno je »skočiti« do Slovenije, šumari i te<br />

kako uspješno ostvaruju prihod od različitih sporednih<br />

šumskih proizvoda i aktivnosti, kod nas je taj vid gospodarenja<br />

potpuno zapušten. Treba ga oživjeti, stav je uređivača.<br />

Jer dovoljno se na primjer, samo prisjetiti kolona berača<br />

gljiva što kruže našim šumama, pa tragača za tartufima u<br />

Istri s kojima su nekad šumari uspješno surađivali. (m)Jfc.

ŠUMARIJA VRBANJA - DOVRSNI SJEK U REVIRU »BOK«<br />

Novim snagama do realizacije<br />

plana sječa<br />

Dugo vremena smo se pripremali<br />

ove zime za posjet jednoj zimskoj<br />

sječi u već dobro poznatom<br />

šumskom bazenu Spačva, stoga smo<br />

odlučili prvog sunčanog dana posjetiti<br />

Šumariju Vrbanja i jedno od najvećih<br />

radilišta u reviru Bok, u gospodarskoj<br />

jedinici »Vrbanjske šume«. Šume hrasta<br />

lužnjaka, posebno one iz Spačve,<br />

stoljećima su već dobro poznate u Europi,<br />

a o kvaliteti slavonske hrastovine<br />

već stoljećima se nižu priče po europskim<br />

metropolama od Budimpešte i<br />

Beča, preko Venecije do Pariza i Londona.<br />

Stoga još i danas u šumarstvu i u<br />

gospodarstvu Hrvatske slavonske<br />

šume hrasta lužnjaka igraju vrlo<br />

značajnu ulogu, te ponosno pronose<br />

dobar glas slavonskog šumarstva...<br />

Put nas vodi u samo srce<br />

spačvanskog bazena u mjesto Vrbanju<br />

i istoimenu Šumariju. Tu nas<br />

dočekuje mladi upravitelj inž. Đuro<br />

Grebene i njegov pomoćnik revirnik<br />

inž. Dražen Metz.<br />

Šumarija Vrbanja -jedna<br />

gospodarska jedinica<br />

»Cjelokupno područje šumarije<br />

Vrbanja nalazi se u jednoj gospodarskoj<br />

jedinici »Vrbanjske šume«<br />

površine 8.306 hektara, od čega je svega<br />

nekoliko hektara neplodnog i neobraslog<br />

zemljišta, tako da možemo reći<br />

daje g. j. »Vrbanjske šume« u potpunosti<br />

pod šumom« - upoznaje nas sa<br />

svojom šumarijom upravitelj inž.<br />

Đuro Grebene, te nastavlja:<br />

»Prvi oblici iskorišćivanja šume<br />

kao organizirane aktivnosti zabilježene<br />

su još davne 1702. godine, odmah po<br />

protjerivanju Turaka sa ovih područja.<br />

Od tada pa sve do danas usavršavaju se<br />

metode gospodarenja šumama ovog<br />

bogatog spačvanskog bazena, koje su<br />

postupno uznapredovale i dovele do<br />

korištenja danas Osnova gospodarenja.<br />

Prema važećoj Osnovi gospodarenja<br />

za g. j. »Vrbanjske šume«<br />

Ini. Đuro Grebene, upravitelj šumarije<br />

Vrbanja<br />

godišnji etat iznosi 44.000 metara kubnih<br />

brutto mase, a godišnji prirast je<br />

7,13 metara kubnih po hektaru - govori<br />

nam mladi revirnik inž. Dražen<br />

Metz, koji obnaša nadzor nad revirom<br />

Bok, u koji ćemo uskoro krenuti. Ekonomski<br />

glavne vrste su pored hrasta i<br />

jasen, uz nešto graba i lipe. Godišnjim<br />

planom sječe predviđene su četiri<br />

sječinc: dovršna u reviru Bok u<br />

Odjelima 57 a, b, c, d, te naplodna<br />

sječa u reviru Svenovo te sječa sušaca i<br />

vjetroizvala. Prema tom planu ove godine<br />

bi se trebalo posjeći i izraditi<br />

15.800 m kubnih netto trupaca i<br />

15.400 metara ogrjevnog drvcta.<br />

Prošle jeseni u<br />

šumariju je primljeno<br />

novih trinaest mladih<br />

sjekača koji će uz<br />

dosadašnje pripomoći<br />

realizaciji plana sječa u<br />

ovoj godini<br />

šumarija zapošljava ukupno 92<br />

zaposlenika, od toga čak njih 13 mladih<br />

sjekača primljeno je prošle jeseni,<br />

kako bi se u ovoj godini mogao izvršiti<br />

plan i program sječa, jer tijekom svih<br />

ovih godina poslije Domovinskog rata<br />

veći broj sjekača je otišao u mirovinu<br />

ili im je uslijed bolesti zabranjen rad s<br />

motornom pilom, tako da je šumarija<br />

ostala na svega šest sjekača. U šumariji<br />

je uposleno sedam šumarskih inženjera,<br />

15 šumarskih tehničara, tri službenika,<br />

dok su ostali zaposlenici<br />

vozači, traktoristi, majstori u kovačkoj<br />

i mehaničkoj radionici, oštrači, te drugo<br />

pomoćno osoblje te invalidi rada.<br />

Od novoprimljenih mladih osposobljenih<br />

sjekača očekuje se mnogo,<br />

premda su primljeni na određeno<br />

Zgrada Šumarije Vrbanja nalazi se u centru mjesta i jedna je od najljepših zffada u Vrbanji<br />

te služi na ponos šumarima ovog kraja<br />

Časopis Hrvatske šume I 15

Drago I 'alcHtinac, mladi sjekač-pripravnik pod nadzorom iskusiuh jekača<br />

Franje Rcdla i Franje Bašiča-Palkoviča obavlja pripremne radnje za obaranje<br />

stoljetnog hrasta<br />

Obaranje ovakvog 25-metarskog hrastovog stogodišnjaka i za iskusnog<br />

sjekača je doživljaj, a kako ne hi bio za mladog Dragu Valentinca i<br />

njegovog asistenta također pripravnika Tihomira Bjeloniča<br />

l'o obaranju togti dana najdužeg i najdebljeg trupca, uslijedilo je i obvezatno slikanje za uspomenu na ovu bogatu sječinu starih i mladih sjekača,<br />

poslovođa i instruktora, mentora i šefa radilišta<br />

16 / Časopis Hrvatske šume

MLADi SJEKAČI<br />

PRIPRAVNICI<br />

ŠUMARIJE VRBANJA<br />

u Upravi šuma Vinkovci<br />

ovodom potrebe zasnivanja radnog<br />

nosa na određeno vrijeme u<br />

ajanju od jedne godine na poslovia<br />

šumski radnik - sjekač pripravnik,<br />

ovor o radu potpisalo je i radni<br />

nos zasnovan sa 33 miada sjekača i<br />

u Šumariji Otok sa 10 sjekača,<br />

mariji Strošinci također 10 sjekača.<br />

u šumariji Vrbanja u dovršnoj<br />

edini reviru »Bok« radi 13 mladih<br />

ekača pripravnika.<br />

ŠUMARIJA VRBANJA<br />

. DALIBOR BEGIĆ<br />

. VITOMIR BJELONIĆ<br />

. TIHOMIR BJELONIĆ<br />

. IVAN BRAVIĆ<br />

. DALIBOR ILIĆIĆ<br />

. STJEPAN ILJIĆ<br />

. ZDENKO PURIĆ<br />

.JOSIPJAKOLIĆ<br />

. MARIO KLARIĆ<br />

.<br />

.<br />

LUKA PURIĆ<br />

DRAGO VALENTINAC<br />

. DANIJEL ZADRO<br />

. ANTE TOMAC<br />

Kako pravilno iskrojiti i do tridesetak metara dugački hrastov furnirski<br />

trupac visoke vrijednosti, mladim sjekačima pokazuje iskusni Ilija Mičić sa<br />

stazom od 21 godina<br />

/ kada je stablo oboreno još uvijek ima dosta posla oko njega, jer prvo ga se mora »dotjerati« i tek tada<br />

pravilno iskrojiti. Sve radnje prate ostali pripravnici a rad nadzire i iskusni Franjo Redi<br />

Sef radilišta može biti zadovoljan - Zdravko Gudelj, kada je većina od<br />

posjećene drvne mase na tvrdoj cesti, a tada čuvanje ostaje lovoćuvaru<br />

Branku Vlahoviću<br />

Časopis Hrvatske šume / 17

Dok je još zemlja smrznuta trupci se odmah<br />

izvoze iz šume na cestu teškom mehanizacijom<br />

Sumatransa d.o.o. iz Vinkovaca, jer kada<br />

zatopli i snijeg se otopi nastat će duboko blato<br />

iz kojeg će biti vrlo teško izvoziti teške trupce<br />

vrijeme od godinu dana, ali s obzirom<br />

da će se opseg poslova nastaviti i u<br />

idućim godinama postojat će potreba<br />

za njima i u budućnosti.<br />

Od mehanizacije privlačenje se<br />

obavlja sa četiri šumarska traktora<br />

IMT 539, a u oplodnim sječinama<br />

priskaču u pomoć i veći traktori<br />

Kockumi i Timberjacki, te traktori<br />

Steyer 80-90 te IMT 565.<br />

I bez njih - oštraća motornih pila, Petra<br />

Čovića i Marijana Stjepanovića, koji su na<br />

poslovima sječe i izrade drvnih sortimenata<br />

proveli cijeli svoj radni vijek danas se ne može<br />

zamisliti niti jedno veliko i pravo radilište<br />

18 / Časopis Hrvatske šume<br />

Svi radnici na<br />

radilište se dovoze<br />

autobusom, a<br />

vozač Ante Zadro<br />

broji posljednje<br />

mjesece u<br />

šumarstvu, jer ga<br />

uskoro očekuje<br />

zaslužena<br />

Lovstvo u ratu opustošeno<br />

Poput drugih Šumarija i u ovoj<br />

Šumariji je bogatstvo lovne divljači<br />

devastirano tijekom ratnih godina.<br />

Gotovo cijelo područje Šumarije pripada<br />

državnom lovištu »Spačva-Jug« u<br />

kojem je glavna lovna divljač jelen<br />

obični, srna obična i divlja svinja. Posljednjih<br />

dvije-tri godine donekle je<br />

sanirano stanje lovne divljači, jer se<br />

redovitom ishranom i održavanjem<br />

lovišta kao i lovno-tehničkih objekata<br />

te kontroliranim lovom nastojalo dovesti<br />

u predratno stanje. U ovoj lovnoj<br />

godini u četiri lova odstrijeljeno je<br />

ukupno 44 divlje svinje, dok se nastoji<br />

obnoviti jelenska divljač te se ne lovi.<br />

Šumarija Vrbanja oduvijek je bila<br />

glavni gospodarski nositelj aktivnosti i<br />

razvoja, pa je tako i danas, tim više što<br />

je poljodjelstvo na vrlo nepovoljnom<br />

položaju. Stoga su sve oči u općinskim<br />

strukturama vlasti okrenute prema<br />

Šumariji pa je vrlo dobro primljena<br />

odluka »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb<br />

da se prošle jeseni zaposli desetak i<br />

više novih djelatnika pa makar to bilo<br />

Kada su složeni prema klasama na tvrdoj cesti trupci mogu i čekati<br />

prijevoz do kupca, odnosno do prvih licitacija bilo domaćih bilo<br />

inozemnih, jer kvaliteta trupaca iz Vrbanjskih šuma je neupitna<br />

i na određeno vrijeme. Općina Vrbanja<br />

dio svojih sredstava ostvaruje i<br />

putem umske rente koja godišnje iznosi<br />

oko 450.000 kuna, što ovoj općini<br />

predstavljaju znatna sredstva, jer drugih<br />

sigurnih izvora gotovo da i nema.<br />

Premda se Vrbanja nalazi u samom<br />

središtu Europe, tom bogatom<br />

šumom kraju, drvna industrija nema<br />

značajnije drvne prerade, koji bi koristili<br />

te šumske resurse i omogućili<br />

zapošljavanje domaćeg stanovništva, te<br />

smanjili pritisak na okolna središta<br />

Županju i Vinkovce pa čak i šire, ali<br />

uslijed nedostatka znatnijih sredstava<br />

ostaje se uglavnom na razvojnim planovima<br />

koji su sve dalje od<br />

mogućnosti realizacije.<br />

Poslije razgovora u Šumariji, uputili<br />

smo se u šumu na radilište u revir<br />

»Bok« gdje se obavlja dovršni sijek na<br />

30 ha. Nadamo se da ćemo u fotoreportaži<br />

uspjeti dočarati vam djelić one<br />

atmosfere koja je vladala tog dana u<br />

jednoj sječini slavonskog hrasta, starosti<br />

više od 120 godina.,^^<br />

Foto: Z. PEIČEVIC:<br />

Tekst: Z. LONČARIĆ, Z. PEIČEVIC

Za prirodnu obnovu bukve<br />

u Đurđevačkoj Bilogori taksatori UŠ Koprivnica<br />

Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u sastavu<br />

ing. Krešo Turk (predsjednik), prof. Radovan<br />

Križance i ing. Ivica Matoc prihvatila je nakon obilaska<br />

terena, pregleda uredajnog zapisnika i rasprave, novu osnovu<br />

za gospodarsku jedinicu Đurđevačka Bilogora, šumarije<br />

Đurđevac.<br />

Radi se o vrijednoj jedinici površine 3.697 ha, važnoj za<br />

ukupno poslovanje ove šumarije u kojoj je predviđen 10godišnji<br />

etat glavnog prihoda od 119 tisuća kubika te etat<br />

prethodnog prihoda od 85 tisuća kubika. Drvna zaliha u<br />

jedinici iznosi 917 tisuća kubika, a prirast 317 kubika po<br />

hektaru. To je uređajni razred bukve koja je apsolutno<br />

dominantna vrsta u ovoj gospodarskoj jedinici, uz tek neznatan<br />

postotak kitnjaka. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji<br />

u sljedećem desetogodišnjcm razdoblju ovdje su<br />

prema osnovi propisani šumskouzgojni radovi na pripremi<br />

staništa na 140 ha, sadnja i sjetva sjemena (popunjavanje)<br />

na 75 ha, različite vrste njega na 837 ha, čišćenja na 505 te<br />

zaštita na 50 ha. Ovome treba dodati i 11 ha pripremnih<br />

radova, 18 ha pošumljavanja te 17 ha njega u proširenoj<br />

biološkoj reprodukciji.<br />

- Za ovu gospodarsku jedinicu značajno je što smo<br />

naglasak u šumskouzgojnim radovima stavili na prirodnu<br />

obnovu bukve koja je na Bilogori našla sve potrebne uvjete<br />

za to, ističe upravitelj đurđevačke šumarije ing. Đuro Jendrijev.<br />

U sastavu Đurđevačke Bilogore nalazi se i manja<br />

površina (3,8 ha) zaštitne šume, smještene na najstrmijim<br />

padinama Bilogore i izdvojene radi zaštite tla od erozije,<br />

navodi još jednu posebnost ove gospodarske jedinice Jendrijev.<br />

U tom dijelu, a radi se od 40 C odsjeku, prirast iznosi<br />

425 kubika /ha.<br />

Pri reviziji gospodarske jedinice vodilo se računa o još<br />

jednom momentu koji su u đurđevačkoj šumariji željeli<br />

naglasiti. Zatražit će se izdvajanje 65 B odsjeka u kome je<br />

komisija konstatirala dobar površinski raspored stabala, dobro<br />

zdravstveno stanje, prirast i zalihu prekrasne bukove<br />

sastojine, kao reprezentativnog uzorka bukove sastojine na<br />

Bilogori.<br />

Reviziju gospodarske jedinice napravila je ekipa<br />

uredivača koprivničke uprave pod vodstvom samostalne<br />

taksatorice ing. Mirjane Grahovac Tremski, u kojoj su bili<br />

uređivači i radnici đurđevačke šumarije, inženjeri Damir<br />

Pošta, Krunoslav Indir, Darko Pleskalt, Branko Pintarić, Damir<br />

Sešok te šumarski tehničar Stjepan Kuzmić. U reviziji te<br />

izradi uredajnog zapisnika sudjelovali su i ing. Đurđa List,<br />

ing. Janka Indir List, ing. Miroslav Brnica, na grafičkoj obradi<br />

ing. Goran Kovač, a sve to pod nadzorom rukovoditelja<br />

odjela uređivanja ing. Branka Belčića. (m) -Jđ<br />

Odsjek 65 B: bukva za »pokazivanje«<br />

Časopis Hrvatske šume I 19

BARANJA<br />

Kako se snalaze baranjski šumari<br />

Iz Baranje Dunavom do Rima<br />

Da hi došli do radnog mjesta radnici na Blaževicu moraju prvo čamcima prijeći i prenijeti sav<br />

alat, a zatim pješačiti dobar sat vremena<br />

Baranja je u ne tako davnoj prošlosti<br />

bila sinonim za lovstvo<br />

i lovni turizam, a posebice za<br />

lovne aktivnosti na najvišim državnim<br />

razinama, što je razvidno gledajući to<br />

kroz posljednjih pedesetak godina, jer<br />

gotovo da nije bilo iole poznatijeg vladara,<br />

državnika ili političara koji nije<br />

okušao sreću u barem jednom od bezbrojnih<br />

lovova u Tikvešu, gdje se brojno<br />

stanje divljači mjerilo tisućama jednovrsnih<br />

jedinki.<br />

Šumarstvo kao gospodarska grana<br />

gotovo da i nije postojalo, odnosno<br />

cijelokupno je bilo u funkciji lovstva. Na<br />

tisuće hektara topolovih nasada i vrbika,<br />

trstike i močvarnog zemljišta za šumsko<br />

gospodarenje je bilo drugorazredno.<br />

Provedbom nužne mirne integracije<br />

Hrvatskog podunavlja sredinom 1997.<br />

godine u sastav Republike Hrvatske,<br />

četiri baranjske šumarije - Beli Manastir,<br />

Darda, Batina i Tikveš ponovno ulaze<br />

organizaciono u »Hrvatske šume« p.o.<br />

Zagreb, u Upravu šuma Osijek, u kojoj<br />

su bili i početkom 1991. godine. Kako je<br />

sredinom kolovoza 1991. godine Baranja<br />

20 / Časopis Hrvatske šume<br />

okupirana od zločinačke JNA i njihovih<br />

domaćih slugu i izdajnika, te punih šest<br />

godina bila van stručnog šumarskog gospodarenja,<br />

neprijatelj je mimo svih<br />

propisa osnova gospodarenja, posjekao<br />

ono što mu je bilo na dohvat ruku, jer<br />

kvalitetne mehanizacije i ljudi nije<br />

imao, pa su srećom udaljenije šumske<br />

površine ostale pošteđene, premda su<br />

već dospjele za sječu.<br />

Tako su i šume u gospodarskoj jedinici<br />

Zmajevačke podunavske šume.<br />

Šumarije Batina, prije svega šumski predjel<br />

Blažcvica, praktički otok veličine<br />

oko 600 hektara, kojeg sa tri strane od<br />

baranjskog dijela kopna dijeli staro korito<br />

Dunava, koje zovu Dunavac, a sa<br />

istočne strane moćna i nepredvidljiva<br />

rijeka Dunav. Cijela Blaževica pošumljena<br />

je pretežito topolom prije gotovo<br />

40 godina, tako da je već pred Domovinski<br />

rat dospjela za sječu, ali to<br />

tada nije bilo moguće obaviti. Početkom<br />

prošle godine kada je teren pregledan i<br />

ut\'rdeno da nije miniran, otpočela je<br />

sječa, a istovremeno su na obali Dunava<br />

izgrađena dva pomoćna stovarišta na<br />

Šumarija Batina u prošloj<br />

godini otpočela je sječu u<br />

Blaževici, šumskom<br />

predjelu koji s nešto više<br />

od 600 hektara predstavlja<br />

zapravo otok opkoljen sa<br />

svih strana vodama<br />

Dunava. Ipak posječeni<br />

trupci ove zime riječnim<br />

putom stižu i u Italiju<br />

1.405 i 1.420 kilometru obale Dunava.<br />

Riječnim teglenicama Belišća d.d.<br />

trupci su prvi put poslije rata krenuli<br />

ponovno Dunavom i Dravom do<br />

kupca Belišća d.d. kojemu je isporučeno<br />

više od 5000 metara kubnih vrlo<br />

kvalitetnih trupaca topole.<br />

9," f<br />

Topola na Blaževici u starosti od 37 godina<br />

prve je kvalitete gdje prosječni promjer iznosi<br />

52 cm, stoga nije čudno što je talijanski<br />

kupac otkupio svu količinu koju će proizvesti<br />

Šumarija Batina

Upravitelj inž. Zeljko Prevoznik sa strepnjom očekuje proljeće i vodostaj Dunava, jer mu rijeka<br />

određuje koliko će izraditi i prodati kubika<br />

Ove zime, svjedoci smo još jednog<br />

zanimljivog i gotovo nevjerojatnog puta.<br />

Iz Baranje trupci riječnim teglenicama<br />

vlasnika »Dunavski Lloyd-Sisak« d.d.<br />

kreću na sjever! Dunavom kroz Budimpeštu<br />

i Beč do luke Krcms na Dunavu<br />

zapadno od Beča, gdje se obavlja<br />

pretovar u željezničku kompoziciju i<br />

baranjski trupci nastavljaju put do Rima,<br />

odnosno gradića Avezzana južno od<br />

Rima, dugogodišnjem talijanskom poslovnom<br />

partneru osječana »Martellonc«<br />

S.R.L.<br />

Da bi došli do sječine u Odjel 43 C<br />

već spomenute Blaževicc, morali smo i<br />

mi, kako to svakodnevno rade sjekači i<br />

ostali radnici, prvo čamcem prijeći Dunavac,<br />

pa zatim dobar sat hoda po<br />

snijegom zametenoj šumi slijediti tragove<br />

radnika, koji su tih dana upravo<br />

završavali obaranje stabala približno toliko<br />

koliko je potrebno da se završi utovar<br />

druge teglenice.<br />

- U ovom Odjelu 43 C površine<br />

13,89 ha topola je starosti 37 godina i<br />

vrlo je dobre kvalitete tako da će biti<br />

oko 6.500 metara kubnih brutto mase,<br />

te se očekuje oko 70 posto tehnike gotovo<br />

5.000 metara kubnih - govori nam<br />

upravitelj inž. Zeljko Prevoznik, koji je<br />

preuzeo Šumariju Batina prvog srpnja<br />

1997. godine, odmah po integraciji. -<br />

Ovih dana punimo po drugi puta teglenice,<br />

jer su prve već otišle krajem<br />

siječnja za Italiju. Talijanski kupac je<br />

vrlo zadovoljan kvalitetom naših trupaca<br />

i prošle godine kupio je 10.000 metara<br />

kubnih. Za ovaj prometni transport<br />

Dunavom do Kremsa i dalje željeznicom<br />

do Rima, ugovorili smo ukupno<br />

5.000 metara kubnih. Ukoliko sve bude<br />

prema dogovoru i našim mogućnostima<br />

utovara, na ovaj način bi trebali tijekom<br />

godine mjesečno osigurati utovar do<br />

2000 metara kubnih i riječnim transportnim<br />

putem otpremiti za Italiju. No<br />

bojim se da mi to nećemo moći kontinuirano<br />

tovariti iz jednostavnog razloga<br />

što će Dunav u proljeće i ljeto znatno<br />

porasti, a ove zime palo je gotovo rekordnih<br />

količina padalina u Alpama, tako<br />

da se bojimo i očekujemo i poplave, a u<br />

tom slučaju mi ne možemo uopće prići<br />

na ovaj otok - na Blaževicu. Stoga i ovih<br />

dana nastojimo posjeći toliko trupaca<br />

koliko se može utovariti na teglenice, jer<br />

Dunav je stalna opasnost i mi ne<br />

možemo dozvoliti da nam na obali na<br />

pomoćnome stovarištu stoje veće<br />

količine trupaca - govori nam vidno za-<br />

Utovar traje neprekidno od jutra do mraka kako bi teglenica bila što prije puna i krenula put Austrije<br />

Časopis Hrvatske šume I 21

..

SPORT<br />

Na Bledu i Pokljuki održano ovogodišnje<br />

^^ *i^n. W<br />

Mladen Sporer, Šumarija<br />

Mrkopalj<br />

«^ alo tko od nas u »Hrvatskim<br />

šumama« zna kako se već puna tri<br />

desetljeća u europskim šumarskim<br />

siedmama održavaju redovita skijaška natjecanja<br />

šumara. A upravo nedavno, na Bledu<br />

i Pokljuki, u susjednoj Republici Sloveniji<br />

je od 31. siječnja do 6. veljače održano<br />

31. europsko šumarsko skijaške natjecanje u<br />

nordijskim disciplinama. Između 17 zemalja,<br />

na ovom natjecanju po drugi puta se našla i<br />

ekipa Hrvatske.<br />

Ovogodišnji domaćin susretu šumara<br />

skijaša čiji je broj tih dana prelazio i 2.000<br />

svih dobi i uzrasta, oba spola. Republika Slovenija<br />

do sada je nastupila s više ili manje<br />

uspjeha već deset puta, pa je stekla i pravo da<br />

bude organizator ovogodišnjih susreta. To je<br />

ujedno i priznanje slovenskoj šumarskoj<br />

struci, ali istovremeno i velika obveza dostojnog<br />

prezentiranja kako sportskih tako i<br />

inih susreta. Pripreme za ovakvo natjecanje<br />

traju više godina jer se domaćin sljedećih<br />

susreta zna unaprijed po nekoliko godina.<br />

Tako je ove godine na sastanku vodstva<br />

ekipa već utvrđen redoslijed domaćinstva do<br />

2.003 godine, što je Švicarcima potvrda da<br />

mogu već započeti s ozbiljnim pripremama.<br />

Ovogodišnji domaćin sve sudionike 31.<br />

susreta šumara skijaša smjestio je na Bledu,<br />

gdje su se odvijala sva društvena, stručna i<br />

kulturna događanja, dok se samo natjecanje<br />

odvijalo na prekrasnim skijaškim terenima<br />

na planini Pokljuki na visini od 1.245 - 1.280<br />

metara, poznatom slovenskom centru nordijskih<br />

skijaških disciplina.<br />

Neposredno uz .samo skijalište nalazi se<br />

V<br />

natiemni<br />

Andrija Crnković, Šumarija<br />

Rijeka<br />

Tomislav Kranjčević, Šumarija<br />

Krasić<br />

Za ekipu Hrvatske nastupili<br />

su Franjo Jakovac, Mladen<br />

Šporer, Andrija Crnković,<br />

Tomislav Kranjčević i Denis<br />

Štimac<br />

vojarna slovenske vojske, koja je centar za<br />

obuku planinskih i specijalnih jedinica. U<br />

tom objektu zamjenik zapovjednika Glavnog<br />

štaba Slovenske vojske brigadir Alojz Jehart,<br />

upriličio je prijem za vodstvo ekipa, gdje su<br />

se upoznali sa programom zimske i ljetne<br />

obuke planinarskih i specijalnih jedinica.<br />

Ova škola, odnosno centar ima očito visok<br />

nivo i ugled, jer smo obavješteni kako je posljednjih<br />

nekoliko godina kroz taj centar<br />

uslugu obučavanja planinarskih i specijalnih<br />

jedinica prošlo desetak europskih vojski, čak<br />

i francuske. I pripadnici Hrvatske vojske koristili<br />

su poligon za obuku u nekoliko navrata.<br />

Na Bledu za predstavnike ekipa priredio<br />

je prijam i Predsjednik počasnog odbora natjecanja,<br />

dr. Janez Podobnih, predsjednik Slovenskog<br />

Parlamenta.<br />

Zvanično Otvaranje 31. europskog<br />

šumarskog skijaškog natjecanja u nordijskim<br />

disciplinama bilo je 3. veljače, kada je bio<br />

održan i zvanični trening ekipa. Drugi dan,<br />

4. veljače održano je natjecanje pojedinaca u<br />

biatlonu, a 5. veljače ekipno natjecanje - štafete,<br />

proglašenje rezultata i zajednička večer<br />

svih sudionika natjecanja. U subotu 6.<br />

Franjo Jakovac, Šumarija<br />

Mrkopalj<br />

veljače održano je natjecanje u maratonu -<br />

neobavezno.<br />

Prvih dva dana održane su ekskurzije,<br />

a svaki sudionik je mogao birati za koju<br />

turu će se prijaviti, već prema želji za<br />

upoznavanjem određenih područja šumarske<br />

djelatnosti i prema fizičkoj kondiciji jer<br />

se na ekskurzije išlo na skijama.<br />

Rezultati natjecanja:<br />

Prošle godine u Austriji, kada je ekipa<br />

Hrvatske prvi puta nastupila, nije bila<br />

kompletna. Za ekipu Hrvatske nastupila su<br />

samo tri natjecatelja - Franjo Jakovec, Denis<br />

Stimac i Mladen Sporer.<br />

Ovogodišnju ekipu Hivatske, su činili<br />

pet skijaša i četiri člana vodstva. To su natjecatelji:<br />

Andrija Crnković, dipl. inž. iz<br />

Šumarije Rijeka, rođen 1967. g. prvu trku<br />

imao je već sa deset godina, u osnovnoj<br />

školi, višegodišnji je prvak Hrvatske, inače<br />

je nastupao za državnu ekipu pet puta.<br />

Franjo Jakovac, šumarski tehničar iz<br />

Šumarije Mrkopalj, višegodišnji je reprezentativac<br />

Hrvatske i jedini naš član koji je<br />

sudjelovao na Zimskoj olimpijadi.<br />

Tomislav Kranjčević, dipl. inž.,<br />

upravitelj Šumarije Krašić skijaškim<br />

trčanjem otpočeo još kao sedmogodišnjak,<br />

četiri godine državni reprezentativac Hrvatske,<br />

rođen 1969. g.<br />

Mladen Sporer, traktorist iz Šumarije<br />

Mrkopalj, skijaškim trčanjem se bavi<br />

od 11 godina, u bijatlonu nastupao za ekipu<br />

Hrvatske i u skijaškom trčanju. Nastupio<br />

prošle godine u Austriji.<br />

Časopis Hrvatske šume / 23

Denis Štimac, dipl. inž. UŠ Delnice,<br />

rođen 1966. g. sa skijaškim trčanjem počeo<br />

još u osnovnoj školi, nastupao za Hrvatsku<br />

još prije Domovinskog rata.<br />

Vodstvo puta: Hranislav Jakovac,<br />

dipl. inž. tajnik HŠD-a Damir Delač, dipl.<br />

inž. predsjednik Ogranka HSD-a Delnice,<br />

mr. se. Boris Pleše i Robert Abramović,<br />

dipl. inž. tehnički voditelj ekipe. Šumarija<br />

Fužine.<br />

Ove je godine u pojedinačnom dijelu<br />

natjecanja bilo prijavljeno 942 natjecatelja iz<br />

Austrije, Belgije, Češke, Estonije, Finske,<br />

Francuske, Italije, Latvije, Mađarske,<br />

Norveške, Njemačke, Slovačke, Slovenije,<br />

Švedske i Hrvatske. Natjecatelji su podijeljeni<br />

u više starosnih grupa i prema spolu.<br />

U starosnoj grupi muškaraca od 21-30<br />

godina, Tomislav Kranjčević zauzeo je 55<br />

mjesto.<br />

U starosnoj skupini od 31-40 godina<br />

Franjo Jakovac zauzeo je 24 mjesto što je<br />

ujedno i najbolji plasman našeg natjecatelja.<br />

Mladen Šporer zauzeo je 35 mjesto, a<br />

Andrija Crnković 69 i Denis Stimac 101<br />

mjesto.<br />

Sumirajući sveukupne rezultate neovisno<br />

o starosnoj dobi i grupi naš olimpijac<br />

38. godišnji Franjo Jakovac od svih 942 natjecatelja<br />

zauzeo je 53 mjesto. Ako se zna da<br />

je skijaško trčanje za neke nordijske zemlje i<br />

sport i rekreacija broj jedan, tada uspjeh<br />

našeg natjecatelja je vrhunski rezultat.<br />

Ekipa Hrvatske, s<br />

lijeva: Denis<br />

Stimac, Franjo<br />

Jakovac, Andrija<br />

Crnković, Mladen<br />

Sporer i Tomislav<br />

Kranjčević<br />

Ekipu Hrvatske sponzoriraia je tvrtka Stihl. Naši navijači kojih je bilo četrdesetak bili su bučni i lako prepoznatljiv<br />

2A I Časopis Hrvatske sume

U utrci štafeta nastupile su 132 muške i<br />

27 ženskih ekipa. Trčalo se 4 x 10 kilometara.<br />

Štafeta Hrvatske u sastavu Mladen Sporer,<br />

Andrija Crnković, Tomislav Kranjčević i<br />

Franjo Jakovac zauzela je 34 mjesto, što je<br />

također vrlo dobar rezultat.<br />

Natjecanje štafeta pratilo je i četrdese­<br />

.^1 Badenn wu, ii<br />

ii^ •Uf-O.it i a<br />

35 Schujeis UI<br />

dh Franoe Uli<br />

3,i' SiMedefi-1<br />

••38. Mor-SOR-Fron<br />

•39 Tir.o.l •<br />

4C»-C2«.:III ..<br />

-»•29.25.B<br />

+30 •; 11.1.<br />

+.30;'^" *<br />

+31.:<br />

•\idstvo ekipe sa natjecateljima, vidno raspoloženi osvajanjem 34 ni/isia ii štajtti<br />

tak navijača iz naših Uprava šuma Delnice,<br />

Karlove i Ogulin, koji su pristigli zadnji dan<br />

natjecanja kako bi bodrili svoje kolege.<br />

Slijedeći susret 32. europsko natjecanje<br />

šumara skijaša održat će se u Njemačkoj, od<br />

21. - <strong>26</strong>. veljače 2.000 g. u Todtnau, na<br />

području Svarcvalda.<br />

Na kraju spomenimo i to daje Uprava<br />

šuma Delnice omogućila praćenje i novinarsko<br />

izvještavanje sa ovogodišnjeg natjecanja<br />

našem uredniku.<br />

Tekst pripremili: Hranislav Jakovac<br />

_^^ Antun Zlatko Lončarić<br />

^^^ Foto: A. Z. Lončarić<br />

Navijači, prijatelji i kolege iz Uprava šuma, Delnice, Ogulin i Karlovac, pristigli su zadtiji dan natjecatija da bodre svoje natjecatelje<br />

Časopis Hrvatske šume 125

LOVSTVO<br />

Zaustaviti unazaaivanje lovstva<br />

U<br />

našem<br />

O dobroj suradnji Lovačkog saveza Hrvatske, Hrvatskih šuma i<br />

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva rječito kazuje i ovaj ugodni<br />

razgovor potpredsjednika Mate Radiča, Alojzija Frkovića i Branka<br />

Ivičeka Snimio: MAl^IJAN LEKIĆ<br />

Na Božićno-novogodišnjem prijamu<br />

što ga je u Hrvatskom lovačkom<br />

savezu upriličio predsjednik Đuro<br />

Dečak potvrđeno skorašnje<br />

učlanjenje »Hrvatskih šuma« u ovu<br />

stožernu lovačku udrugu<br />

lovstvu više ne smijemo trpiti anarhiju, da svatko<br />

krivuda svojim putem, nego moramo zajedno, s nadležnim<br />

državnim institucijama, znanošću i dr. rješavati otvorena<br />

pitanja, a poglavito odgovoriti gdje se danas nalazi hrvatsko lovstvo<br />

i kojim ga smjerom treba razvijati«. To je u uvodniku svoje<br />

besjede na Božićno-novogodišnjem prijamu okupljenim lovcima<br />

i gostima rekao čelni čovjek Hrvatskog lovačkog saveza general<br />

Đuro Dečak. Prema njemu Hrvatski lovački savez nije i ne bi<br />

smio biti samo obična udruga građana, već stožerna udruga koja<br />

mora u ime države imati uvid u cjelokupno lovstvo, bez obzira da<br />

li se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi koja je lovište zakupila ili<br />

uzela u koncesiju. Jer nitko više, pojasnio je predsjednik, ako<br />

želimo zaustaviti unazadivanje lovstva ne bi smio raditi što hoće<br />

i bez valjana nadzora nad provedbom lovnogospodarske osnove.<br />

Osvrnuvši se na domovinski rat a s njim u vezi i opustošena<br />

lovišta Đuro Dečak je pojasnio da ipak nisu svemu kriva ratna<br />

pustošenja, jer ima područja koja nisu bila izravno pogođena<br />

ratom ali su lovišta prazna »jer se dopustilo da se u njima radi<br />

kako tko hoće«.<br />

Na upit savjetnika za lovstvo Direkcije »Hrvatskih šuma«<br />

Alojzija Frkovića kakve su šanse da »Hrvatske šume« postanu članicom<br />

Hrvatskog lovačkog saveza predsjednik Đuro Dečak je<br />

odgovorio da će se to, izmjenom i dopunom Statuta HLS, ubrzo<br />

biti riješeno na obostrano zadovoljstvo. Člankom 10. poglavlja<br />

III. važećeg Statuta hrvatskog lovačkog saveza utvrđeno je da članicom<br />

Saveza mogu postati samo lovački savezi županija odnosno<br />

Lovački savez Grada Zagreba, eliminiravši tako sve druge da se<br />

učlane i doprinesu razvoju hrvatskog lovstva.<br />

"^p- A. Frković<br />

Dobra suradnja šumara i lovaca potvrđena je i na prošlogodišnjem skupnom lovu uoči Nove godine u Šumariji Strošinci, Uprave šuma Vinkovci<br />

Snimio: A. FRKOVIĆ<br />

<strong>26</strong> / Časopis Hrvatske šume

KNJIGE<br />

U izdanju<br />

Džepni priručnik<br />

za lovočuvare i ljubitelje lova<br />

Hrvatskog lovačkog saveza prvih dana<br />

siječnja ove godine, a nakon prošlogodišnjeg<br />

prvijenca, izišao je ponovo iz tiska LOVAČKI<br />

ROKOVNIK <strong>1999</strong>., namijenjen svim lovcima i šumarnicima,<br />

poglavito lovnicima i čuvarima lovišta. Sve ono<br />

što naše lovno osoblje poglavito terensko mora znati o<br />

divljači, o načinu njena života, vremenu parenja i<br />

ležcnja, kojom se hranom prihranjuje, kako se lovi i<br />

kako joj utvrditi brojnost te mnogo toga drugog sadrži<br />

ovo djelce na ukupno 300 stranica džepnog formata.<br />

Rokovnik ima, kako su zamislili njegovi urednici Marijan<br />

Lekić i Slavko Peršić, praktičnu i obrazovnoodgojnu<br />

funkciju. Uz kalendarij, koji je u odnosu na<br />

prošlogodišnje izdanje nešto proširen (četiri dana po<br />

stranici) i s više slobodnog prostora za dnevne bilješke,<br />

rokovnik strukturiran u ukupno 13 poglavlja sadrži još<br />

potanje opise svih radova u lovištu po mjesecima, prikaza<br />

važnijih odredbi Zakona o lovu i Zakona o oružju s<br />

pratećim propisima, te upute o ocjenjivanju lovačkih<br />

trofeja (podrobno su opisane CIC formule za ocjenjivanje<br />

rogova srnjaka i kljova vepra). Tu su i osnovni<br />

podaci o lovačkom oružju, nabojima i balistici, prvom<br />

pomoći u lovu, fotolovu te, posebno opširno poglavlje,<br />

»Lovac i lovački pas« s potpoglavljima o ocjenjivanju<br />

pasa, kinološkim priredbama, propisima i uzgoju i registraciji<br />

te lovnim propisima iz kinologije.<br />

Na jednoj od duplerica rokovnika dat je prikaz lovidbe<br />

(slobodnog lova) prema Zakonu o lovu i<br />

područjima (panonsko, dinarsko, jadransko), državnih i<br />

vjerskih blagdana u Hrvatskoj te pune adrese svih 20<br />

županijskih lovačkih saveza i LS Grada Zagreba. Od<br />

praktičnog je značenja popis svih naših poznatijih prodavaonica<br />

lovačkog oružja i opreme s naznakom adresa<br />

i brojeva telefona.<br />

Iako je ovo drugo po redu izdanje Lovačkog rokovnika<br />

'99 potpunije, zanimljivije i korisnije od<br />

prošlogodišnjeg, nakladniku HLS treba ponovno ukazati<br />

na neke manjkavosti i nepotpunosti u prezentaciji<br />

potrebnog gradiva. Tako na primjer rokovnik ne sadrži<br />

opis najznačajnijih bolesti divljači, načine njihova<br />

utvrđivanja, postupke oko prijave bolesti i slanja materijala<br />

na pretragu. Naš terenski lovni djelatnik nije samo<br />

lovac nego i zaštitar svekolike prirode pa bi, preko<br />

stranica ove knjižice, valjalo ukazati mu i na važnije<br />

L()\acki<br />

1*0 \c OVO 1 k<br />

odredbe Zakona o zaštiti prirode i propisa koje iz njeg<br />

proizlaze. Tako o provođenju zaštite ptičjeg svijeta,<br />

zbog »pernatog ukrasa« naših šuma i proplanaka, podizanju<br />

hranilica, vješanju umjetnih duplji za gniježdenje,<br />

postupka s nalazima prstenovanih ptica i si. nema ni<br />

riječi. Kako štete koje domaćoj stoci nanose zaštićeni<br />

vuk i ris namiruje država i koje su za neka područja<br />

dosegle enormne iznose, valjalo je ukratko ukazati kako<br />

se po ostacima žrtvi prepoznaje počinitelj i kako poduzeti<br />

potrebne mjere i radnje za njihovo otklanjanje<br />

(smanjivanje). Nedostaju normativi za prehranu i<br />

pribranu divljači, nacrti i mjere pojedinih u praksi<br />

prihvaćenih modela hranilišta i čeka itd. U želji da<br />

»Lovački rokovnik 2000« bude još bolji i potpuniji urednici<br />

i sami očekuju od nas korisnika da im se javimo<br />

da ih savjetujemo i ukažemo na nedostatke.<br />

*lr Alojzije Frković<br />

Časopis Hrvatske šume I 27

»LOVAČKI VJESNIK«, LISTOPAD 1998.<br />

Lovišta pretvorena u prah i pepeo<br />

Istina je da šumski požari unište dobar dio šumskih površina, ali upravo i šuniarinia pripada velik dio zasluga što se u neposrednoj blizini naših<br />

primorskih gradova nalaze sačuvane brojne šumske površine<br />

Neargumentirane i paušalne<br />

ocjene u ozbiljnim stručnim<br />

časopisima kakav je na primjer<br />

»Lovački vjesnik« dovode u<br />

zabludu velik broj čitatelja, od<br />

kojih je dobar dio i prozvanih<br />

šumarskih stručnjaka<br />

U<br />

»Lovačkom vjesniku« br. 10/98.<br />

objavljen je članak pod naslovom<br />

»Lovišta pretvorena u prah i pepeo«<br />

autora Nikše Vrhovca, koji na grub način<br />

kleveće šumarsku struku i daje neutemeljena<br />

objašnjenja o uzrocima širenja i<br />

štetama nastalih šumskim požarima.<br />

U dijelu članka, autor se pita »Zašto je<br />

toliko izgorjelo?« Kaže da nije poželjno biti<br />

general poslije bitke, ne želeći analizirati<br />

katastrofalne požare tijekom proteklog<br />

ljeta, ali se ipak upustio u uopćena razmišljanja,<br />

bolje rečeno naglabanja o uzrocima<br />

i širenju požara. U ulozi generala izabrao<br />

je protivnike alepski bor i šumarsku<br />

struku, pokušavajući na njih prenijeti tuđe<br />

grijehe i propuste, pa čak i svu krivnju za<br />

učinjenu štetu od požara.<br />

Temeljni pravac napada bili su mu<br />

šumarski stručnjaci, pa u tekstu tako stručnjake<br />

stavlja u navodne znakove, što po<br />

mojoj prosudbi, glasilu Hrvatskog lovačkog<br />

saveza ne služi na čast.<br />

28 / Časopis Hrvatske šume<br />

Područje, kojem autor jednostrano<br />

prilazi, zaključuje se da mu je posve strano,<br />

pa nije ni čudno stoje u raščlambi uzroka<br />

i posljedica požara propustio bitne<br />

ekološke osobine tog područja. Za njega<br />

ništa ne znače klimatske, geološke i<br />

pedološke značajke eumediterana, koji<br />

uvjetuju biljni sastav. Zasigurno nije mu<br />

poznata povijesna geneza dalmatinskog<br />

krša i povijesne istine koje su pučanstvu<br />

tog područja zagorčavale i onako težak<br />

život.<br />

Povijesna sudbina tih krajeva bila je da<br />

su im tuđinski osvajači uzimali sve vrijedno,<br />

pa i ondašnje najvrjednije bogatstvo -<br />

šume. Narod vezan uz zemlju, zaostao i<br />

prepušten sebi, tjeran nuždom zasnivao je<br />

svoju krutu egzistenciju baš na postupnom<br />

uništavanju šume prekomjernim krčenjem<br />

radi osvajanja novih obradivih površina i<br />

pašarenjem radi vlastite prehrane i namirenja<br />

potreba svojih feudalnih gospodara.<br />

Kako se taj proces uništavanja šume<br />

odvijao na kraškom tlu, njegove su posljedice<br />

postale katastrofalne. Zbog geoloških<br />

značajki krša, moćnih bujica, orkanskog<br />

vjetra i žarkog dalmatinskog sunca,<br />

prvo je nastupila degradacija šume, a onda<br />

i degradacija tla sa svim svojim posljedicama.<br />

Šuma nije bila više u stanju suprotstaviti<br />

se tim prirodnim silama.<br />

Daje nekada Dalmacija bila pokrivena<br />

bujnim šumama, o tome svjedoče današnji<br />

degradirani oblici tih nekadašnjih šuma:<br />

makije, šikare i kamenjari koji daju posebnu<br />

fizionomiju tom području.<br />

Čovjek je vezao svoju sudbinu za te<br />

prostore i morao je zaustaviti kotač daljnje<br />

degradacije šuma i staništa. Nužno je bilo<br />

uspostaviti ravnotežu koja je zahtijevala<br />

mobilizaciju velikih materijalnih sredstava.<br />

Prvi zahvati su počeli zaštitom preostalih<br />

šumskih površina, a prije više od<br />

stotinu godina i pošumljavanjem sadnicama<br />

pionirskih vrsta borova. Zapaženije<br />

pošumljene površine jesu uz gornje tokove<br />

bujica i uz gradska naselja. U priobalnim<br />

i otočnim područjima pošumljavalo<br />

se uglavnom alepskim borom, a nešto<br />

manje čempresom, pinjolom i primorskim<br />

borom. U višim predjelima i u zagorskom<br />

dijelu Dalmacije, pošumljavalo<br />

se crnim borom. Zadaća pošumljavanja<br />

jest zaustaviti dcgradacijske tokove i stvoriti<br />

uvjete za sukcesiju autohtonih listača<br />

te stvaranje ostalih izravnih i neizravnih<br />

koristi od šume. To su šumske vrste, a<br />

posebice alepski bor koji svojim biološko<br />

ekološkim osobinama mogu preuzeti<br />

funkciju revitalizacije krša.<br />

Alepski je bor kserofitna vrsta koja<br />

dobro podnosi kserotermna staništa eumediteranske<br />

zone. To je vrsta koja producira<br />

veliku biomasu i popravlja staništa i<br />

stvara uvjete za sukcesiju drugih šumskih<br />

vrsta. S alepskim borom se živjelo preko<br />

stotinu godina, i to je šumska vrsta koja na

tom području stradava od požara kao i sve<br />

ostale drvenaste vrste, kao i maslina za<br />

razliku što je kod alcpskog bora, zbog<br />

njegovih dimenzija, veća goriva masa. Nije<br />

bor beskorisna vrsta, a još manje »zelena<br />

guba«, kako je to opisano u članku. Istina,<br />

autor je naveo lijep izgled i hladovinu koju<br />

borovina stvara u vrućim ljetnim danima.<br />

Ispustio je napisati za šumu alepskog bora:<br />

proizvođač kisika, štiti tlo od erozije, regulira<br />

vodni režim, stvara humus, prostor za<br />

rekreaciju čovjeka i popravlja zdravlje ljudi,<br />

izvor sirovine i energije, razvoj turizma<br />

te stanište raznih životinjskih vrsta. Namjerno<br />

sam naveo među posljednjim<br />

stanište životinja o čemu bi se moglo mnogo<br />

pisati, pa vas upućujem da te detalje<br />

provjerite u onim lovačkim udrugama s<br />

područja Dalmacije u kojima se vodi<br />

računa o uzgoju divljači i radu u lovištu. Iz<br />

navedenih osobina zamolio bih poštedjeti<br />

tu prijeko potrebitu vrstu od pogrdnih<br />

imena - »zelena guba«, a nikako ne bi bilo<br />

poželjno ekocidno ponašanje »ne sadite<br />

borove u lovištu!« Takav naslov odnosno<br />

poziv može uputiti samo onaj tko ne poznaje<br />

biološke osobine, ni borova, ni divljači<br />

koja obitava na dalmatinskim kraškim<br />

područjima. Autora zabrinjava što se iza<br />

požara alepski bor prirodno iz sjemena<br />

obnavlja. Pa to je dar Božji! Zar je ljepše i<br />

korisnije iza požara (požari su ipak činjenica)<br />

imati golet izloženu eroziji ili lijepu<br />

šumu sa svim navedenim korisnim funkcijama.<br />

Autor u članku navodi kako se sve<br />

češće u javnosti spominju zahtjevi za<br />

promjenom biljnog pokrova u našem priobalju<br />

i na otocima. Čudni i neshvatljivi pa<br />

i nemogući zahtjevi! Neće valjda na referendumu<br />

ili pak na mitingu, izvikivati<br />

»dolje eumediteranska klima!«, »nećemo<br />

vapnenačku podlogu!«, »hoćemo bukvu,<br />

jelu, smreku, slavonski hrast!«. Ma kakvi<br />

zahtjevi za promjenom vegetacije!? Bog i<br />

priroda obdarili su nas ovim ljepotama,<br />

samo ih treba znati i htjeti čuvati pa i kori­<br />

stiti.<br />

»Nikad priroda ne<br />

jedno a mudrost drugo«.<br />

kaže<br />

(Decimus Junius Juvenalis)<br />

U članku nije pošteđena ni preventiva<br />

u zaštiti od požara tijekom ljeta 1998. god.<br />

i navode se neprimjerene vrste biljnog pokrova,<br />

malo protupožarnih putova i drugo.<br />

Jedno je točno, da preventive u bilo kojoj<br />

oblasti nije nikada dosta. Ali, zasigurno se<br />

može reći da su za proteklu sezonu bile<br />

sveobuhvatne preventivne pripreme i horizontalno<br />

i vertikalno od lokalne uprave i<br />

samouprave, šumarske službe, vatrogasne<br />

pa do nadležnih ministarstava i najviših<br />

republičkih institucija. Očito je daje autor<br />

članka imao usko usmjeren tekst propuštajući<br />

bitno. Uzima za problem biljni<br />

pokrov koji se ne može mijenjati, osim<br />

njegovati. Spominje i protupožarne putove,<br />

koji se ne mogu preko noći izgraditi.<br />

Na početku svog članka pripomenuo je i<br />

sušno vruće ljeto s neuobičajenim vremenskim<br />

nepogodama, pa je iz te činjenice trebalo<br />

izvući zaključak. Dobar je poznavatelj<br />

Dubrovačko-neretvanske županije, ali nije<br />

ni jednom riječju spomenuo koliko su<br />

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb sa svojim<br />

stručnjacima u posljednjih nekoliko godina<br />

izgradile šumskih prometnica i uzgojnozaštitnim<br />

mjerama očistili šumskih površina<br />

na području te županije. Zaboravio<br />

je spomenuti Viganj, za mene najtragičnije<br />

mjesto u Ijetošnjim požarima (dva ljudska<br />

života stradala u požaru) do kojeg se može<br />

doći tek jednim uskim kolničkim trakom.<br />

A to je područje koje je u vrijeme turizma<br />

dalo milijune deviza. Stoje za uzvrat dobilo?<br />

Istodobno se zahtijeva da brda budu<br />

preko noći prošarana šumskim putovima.<br />

Jeste li se upitali stoje gorjelo na Korčuli?<br />

Svake godine u uzgojne i zaštitne radove »Hrvatske šume« ulažu znatna sredstva<br />

Gorjele su zapuštene poljoprivredne<br />

površine, nekadašnji vinogradi i maslinici,<br />

a sada obrasle alepskim borom starosti<br />

preko sedamdeset godina. Rasli su borovi<br />

na s mukom podignutim terasama, koje su<br />

čekale svoje gospodare da ih obnove i ponovo<br />

obrade svoje vinograde i maslinike.<br />

Nade i želje su postojale, ali se gospodari<br />

nisu vraćali iz prekooceanskih zemalja od<br />

kako su ih tamo nasilno uputili žilogriz-filoksera<br />

(kukac koji je uništio otočne vinograde)<br />

i ondašnji režim tvorevine SHS. Ta<br />

dva štetnika javila su se na samom početku<br />

dvadesetih godina ovog stoljeća i od tada se<br />

može reći da je Hrvatska počela nagorijevati.<br />

Prvi je uništio vinograde, a drugi<br />

nije davao nikakvog poticaja za ostanak i<br />

opstanak na tim prostorima. Ipak se<br />

nekako životarilo. Poljoprivreda, odnosno<br />

poljoprivredne površine postupno se<br />

zapuštale i napuštale. Ruralno stanovništvo<br />

se iseljavalo ili odlazilo u gradove. U<br />

šitmarstvu na uzgoju i zaštiti šuma vrlo<br />

malo se radilo do devedesetih godina.<br />

Zarađen novac u turizmu odlazio je na put<br />

bez povratka. Nije se ulagalo ni u poljoprivredu<br />

ni u šumarstvo, a jako malo u infrastrukturu.<br />

To je osnovni razlog da je<br />

zapuštena poljoprivreda, neuređene šume,<br />

nedovoljno razvijena infrastruktura što se<br />

nepovoljno odražava na preventivu u<br />

zaštiti od požara. Dakle, stanje u zaštiti od<br />

požara nije isključiva posljedica sadašnjeg<br />

rada i organiziranja.<br />

Vrijedno je spomenuti i podsjetiti se<br />

prvih učestalih požara s početkom sedamdesetih<br />

godina na području Dalmacije<br />

kao izravna posljedica nedovoljne brige o<br />

naprijed spomenutim granama. Do tih godina<br />

alepski borje bio »svetinja«.<br />

Samo oni koji ne žele znati kakva je<br />

vegetacijska struktura na području Dalmacije<br />

i što je sve nestajalo u vatrenoj stihiji,<br />

mogu jednostavno donositi zaključke i<br />

odluke.<br />

Oni se jednostavno odluče izabrati za<br />

krivca šumarske stručnjake i alepski bor.<br />

Gorjelo je baš sve: borove šume, zimzelene<br />

i listopadne šume, maslinici i vinogradi,<br />

livade i pašnjaci, gospodarski i stambeni<br />

objekti i sve što bi se našlo pred plamenom<br />

tijekom sušnog vrućeg ljeta.<br />

Na kraju bih ipak preporučio što više<br />

korisnog rada u lovištu i poduzimanju<br />

mjera na uzgoju i zaštiti divljači. Koristan<br />

rad će biti ako se upoznaju ckološkobiološke<br />

pa i morfološke osobine divljači<br />

koja se može i želi uzgajati u lovištu. Isto<br />

tako treba poznavati ekološke-biološke<br />

osobine biljnog pokrova, pa neće biti problema<br />

s brojem divljači u lovištu.<br />

Svako nasilje nad prirodom višestruko<br />

se negativno vraća vama ili vašim potomcima.<br />

Ivan Tolić, dipl. inž. šum.<br />

Rukovoditelj Odjela za ekologiju<br />

Uprava šuma Split<br />

Časopis Hrvatske šume I 29

NTERNET<br />

Sa sastanka informatičara u Spačvi<br />

Nove tehnologije u starim šumama<br />

I<br />

skoristivši malo zimsko zatišje, tim probranih<br />

informatičara Hrvatskih šuma<br />

sklonio se u duboki mir starih<br />

spačvanskih šuma da bi proučavao vrlo<br />

»nemirne« najnovije mikrosoftovske tehnologije.<br />

Na stručnoj raspravljaonici (u<br />

okolnom svijetu zvanoj workshop) na rasporedu<br />

su se našle sve neke nove internetske<br />

tehnologije poput HTMLa, ASPa,<br />

ODBCa i još pregršt sličnih skraćenica<br />

kakvih Spačvajoš vidjela nije. Stoje najzanimljivije,<br />

ni za nazočne informatičare,<br />

iako se za njih ne bi moglo reći da ne prate<br />

novitete, dobar dio svega toga bila je prava<br />

novost.<br />

I kako sada štovanom čitatelju na jednoj<br />

kartici pojasniti što nam novoga donose<br />

nove informatičke tehnologije? I to ne<br />

samo nama informatičarima, već upravo<br />

korisnicima. Ukratko, sve je novo! Objektno<br />

programiranje, baze podataka, mrežne<br />

postavke - sve to posve mijenja upravo<br />

korisnikov pristup njegovom novom alatu.<br />

Nema više na desetine različitih<br />

»aplikacija« od kojih svaka ima svoj izgled,<br />

svoj pristup, svoje zahtjeve. Nema više<br />

crnih ekrana i zelenih svjetlucavih slova, a<br />

pomalo se stišava i glasno »drljanje«<br />

igličnih pisača.<br />

Puno je jednostavnije objasniti što<br />

ima. Jednostavno pogledajte kako izgleda<br />

Internet, ili još bolje, naš intranet i<br />

pokušajte u šarenim ekranima prepoznati<br />

svoj ekran za unos popratnice, temeljnicu<br />

za knjiženje, obrazac za prijavu požara. Još<br />

jednostavnije ćete prepoznati razne preglede,<br />

kartice, liste... A što je tu novo? Pa<br />

upravo kao i na Internetu: na svom<br />

računalu trebate samo internetski čitač a<br />

sve ostalo: baza podataka, forme za unose,<br />

ekrani za preglede - sve je to negdje<br />

drugdje, na nekom serveru u tamnim<br />

računalnim dubinama - neznano gdje a<br />

opet dostupno svima - naravno, onima<br />

kojima dostupno treba biti.<br />

A kako bi to u praksi izgledalo? Vidjet<br />

ćete vrlo brzo. Na primjer: već za koji<br />

tjedan obrasci za prijave požara otići će u<br />

povijest a Internet i odgovarajući klijenti<br />

za prijave požara u »krškim« šumarijama<br />

osigurat će da detaljno izvješće bude na<br />

ekranu stručnjaka u Direkciji istovremeno<br />

kad ga vipravitelj šumarije upiše u svoje<br />

računalo u šumariji (ili kod kuće... ili bilo<br />

gdje)-<br />

30 / Časopis Hrvatske šume<br />

Sistemaš Veljko Kovacević izlaže potanko o novini tehnologijama koje ulaze i u naš Internet<br />

dok ga suradnici pozorno prate na ekranu<br />

Ili, novog hsPROa nikad neće biti!<br />

Postojat će samo baza podataka o proizvodnji<br />

i posve će biti svejedno da li će preuzimač<br />

popratnice upisivati na starom DOS<br />

programu u šumariji, na internetskom<br />

obrascu na kućnom računalu (kad na trenutak<br />

uspije otjerati svoje potomstvo od<br />

njihove partije Tomb Raidera) ili jednostavnim<br />

priključenjem terenskog računala na<br />

telefon u prvoj birtiji na koju naiđe... U<br />

svakom slučaju, promjene stanja zaliha će<br />

istodobno biti vidljive i upravitelju u<br />

šumariji i šefu koniercijale u upravi a<br />

utjecat će i na skupo izvješće o proizvodnji<br />

Hrvatskih šuma. A kako je to sve bilo u<br />

Spačvi. Najprije valja pohvaliti domaćina:<br />

uvjeti za rad bili su idealni - ekipa<br />

Informatičkog odjela UŠ Vinkovci pripremila<br />

je pravu računalnu radionicu i pobrinula<br />

se za sve stoje trebalo, ekipa Quercusa,<br />

potpomognuta slavonskim tradicijama,<br />

bila je nenadmašna u onim egzistencijalnim<br />

stvarima a prekrasna lovačka kuća<br />

sama po sebi, pa i njena lokacija u<br />

Spačvanskoj šumi učinila je ostalo.<br />

Sudionici su bili uglavnom onaj kreativni<br />

dio direkcijskog informatičkog tima<br />

uz nazočnost nekoliko informatičara »koji<br />

Zajednički snimak pred lovačkom kućom »Spačva« svih sudionika i..

obećavaju« iz UŠ Vinkovci, Osijek,<br />

Našice, Bjelovar, Sisak i Gospić. Ne stoga<br />

što nema više »obcćavajućih«, ali jednostavno<br />

je trebalo negdje povući granicu. Za<br />

sve ostale uskoro slijedi nešto kraći seminar<br />

sa istim temama.<br />

Iako je koncept rada bio »radioničkog«<br />

tipa i svatko je već svojom<br />

nazočnošću pridonio programu, valja zabilježiti<br />

da je nositelj pojedinih tema, uz<br />

šefa Informatičke službe (po službenoj<br />

dužnosti) bio i Veljko Kovačević, naš »sistemaš«<br />

i inače zadužen za nove tehnologije.<br />

Međutim, brzo se pokazalo da smo<br />

svi mi, iako relativno mladi, ipak<br />

informatički starci. Naš stalni vanjski suradnik,<br />

student Siniša Tkalčec, svojim posve<br />

drukčijim gledanjem na nove tehnologije<br />

sve nas je podsjetio na to kako smo i<br />

mi nekad bili mladi i pametni i pravili se<br />

jako važni pred onima koji o računalima<br />

pojma nisu imali. Ah, ta mladost...<br />

-^K. Branko Meštrić<br />

UPRAVA SUMA NOVA GRADIŠKA<br />

ispred hrasta orijaša starog tristotinjak godina u Drenovcima<br />

Nema opasnosti od mrazovca<br />

Novogradiški šumari obavili su<br />

tijekom prošle i početkom ove<br />

godine, u okviru zaštite šuma,<br />

praćenje zaraze velikog i malog mrazovca<br />

(Hibernia defoliaria i Opcrophtera<br />

brumata). Motrenje je izvršeno na<br />

području devet šumarija, u 25 gospodarskih<br />

jedinica, na 31 plohi i 306 stabala.<br />

Praćenje je započelo u listopadu 1998., a<br />

završeno je u siječnju ove godine.<br />

Prethodno su obnovljene plohe s ljepljivim<br />

prstenovima, širine 8-10 cm i debljine<br />

oko 2 mm, a učestalost opažanja<br />

se odvijala u ovisnosti od jačine napada<br />

navedenog štetnika - svakodnevno odnosno<br />

svaki drugi ili treći dan. Tijekom<br />

svake kontrole zaduženi opažači očistili<br />

su ljepljive pojaseve na stablima od<br />

mužjaka velikog i malog mrazovca, drugih<br />

kukaca i eventualnih nečistoća, a<br />

ženke su izbrojali, evidentirali u propisane<br />

obrasce te ih isto odstranili s prstena.<br />

Na već uobičajeni računski način, iz<br />

omjera ukupnog broja uhvaćenih ženki<br />

na deset stabala i ukupnog opsega stabala<br />

dobiven je prosječan broj ženki po centimetru<br />

opsega stabla na plohi. Kako nas<br />

je obavijestio ing. Ivan Prgič, stručni suradnik<br />

za ekologiju i zaštitu šuma,<br />

prosječan broj ženki velikog i inalog<br />

mrazovca po centimetru opsega na svim<br />

plohama kretao se od 0,004, na području<br />

šumarije Trnjani, do 0,085 na području<br />

novokapclačkc šumarije. Navedeni podaci,<br />

ističe ing. Prgić, ukazuju na to da<br />

nema opasnosti od golobrsta, budući da<br />

nije riječ o kritičnom broju. Naime, na<br />

temelju dosadašnjeg iskustva, orijentacijski<br />

se može smatrati da će golobrst<br />

nastati, ako se po jednom centimetru<br />

prosječnog opsega debla uhvati 1-2<br />

ženke.<br />

U okviru dijagnozno-prognozne<br />

službe u ovoj Upravi šuma pozornost je<br />

bila, osim na gubara i mrazovca,<br />

usmjerena i na pojedine bolesti i druge<br />

štetnike šumskog drveća. Tijekom protekle<br />

godine zaštitno se djelovalo protiv<br />

hrastove pepelnice i medljike, koju<br />

uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides,<br />

kao glavni uzročnik sušenja naših<br />

nizinskih hrastovih šuma. Budući da<br />

najviše napada lišće hrasta lužnjaka,<br />

karakterističnog za područje novogradiške<br />

uprave, treba joj posvetiti osobitu<br />

pozornost. Intenzitet napada pepelnice,<br />

prema riječima ing. Prgića, kretao se od<br />

20-100 posto, no činjenica je da ga nije<br />

bilo na većim površinama. Veći napad<br />

bio je izražen u mješovitim sastojinama s<br />

jasenom, predviđenim za pripremni<br />

sijek, a osobito je bio opasan onaj koji je<br />

uslijedio iza napada gusjenica. Naime,<br />

događa se da pepelnica nekoliko godina<br />

zarcdom napadne mlado hrastovo lišće,<br />

koje izbije nakon što gusjenice obrste<br />

prvi hrastov list, a posljedica toga je<br />

fiziološko slabljenje hrastovih stabala, te<br />

sušenje i ugibanje nakon napada nekih<br />

sekundarnih bolesti i štetnika. Tretiranje<br />

hrastovog ponika i podmlatka protiv pepelnice<br />

obavljeno je leđnom i traktorskom<br />

prskalicom, s fungicidima Anivilom,<br />

Rubiganom i Tiltom. Najizraženiji<br />

napadi hrastove pepelnice uslijedili su na<br />

području šumarija Stara Gradiška, Novska,<br />

Okučani i Slavonski Brod.<br />

Na području šumarija Stara<br />

Gradiška i Novska izvršena je zaštita<br />

protiv kukavičjeg suznika i zlatokraja,<br />

gdje se intenzitet napada kretao od 40-<br />

100 posto. Na novljanskom terenu tretiranje<br />

je obavljeno i protiv hrastovog<br />

četnjaka. Protiv štetnih kukaca od insekticida<br />

su korišteni Fastac, Decis i Sherpa.<br />

Manji intenzitet navedenih štetnika<br />

bio je na području šumarije Nova<br />

Gradiška. Rodcnticidom Facironom<br />

izvršena je na većini šumarija zaštita protiv<br />

štetnih glodavaca. .<br />

^ I. TOMIĆ<br />

Časopis Hrvatske šume / 31

15. SJEDNICA<br />

U rasadniku Hajderovac održana sjednica GSV »Hrvatskih šuma«<br />

Osnovni problem nelikvidnost<br />

Ušumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« kod Kutjeva<br />

održana je 15. sjednica Glavnoga zaposleničkog vijeća JP »Hrvatske<br />

šume« p.o. Zagreb. U ime domaćina, požeške Uprave<br />

šuma, nazočnima su se prigodnim riječima obratili upravitelj Uprave<br />

ing. Stjepan Blažičević i ing. Željko Ognjcnčić, upravitelj kutjevačke<br />

šumarije, upoznavši ih s poslovanjem. Pod predsjedanjem predsjednika<br />

GZV-a ing. Ivana Zovaka, a u nazočnosti predstavnika pojedinih<br />

uprava šuma i čelnika iz Direkcije, izvještaj o poslovanju »Hrvatskih<br />

šuma« podnio je pomoćnik direktora ing. Tomislav Starčević. Istaknuo<br />

je da će ova godina biti prijelomna zbog drvne industrije koja je<br />

u kolapsu, ograničenosti domaćeg tržišta i izvoza, što se, unatoč redovitoj<br />

proizvodnji, negativno odražava na različita plaćanja i naplatu<br />

roba odnosno prouzrokuje nelikvidnost, koja je najveći problem.<br />

Pozornost sporednim šumskim<br />

proizvodima<br />

- Dugovanja kupaca su ogromna i pokušavamo ih staviti pod<br />

kontrolu na taj način da svi oni koji nam duguju više od 10 posto ne<br />

mogu dobiti robu te pratimo tjednu naplativost. Novo rukovodstvo<br />

želi promijeniti dosadašnju praksu centralizacije poduzeća tako da<br />

osnovne jedinice-šumarijc i Uprave - dobiju što veće ovlasti, ali i<br />

odgovornosti. Radi stabilizacije poslovanja donesena je odluka o izradi<br />

srednjoročnog plana za razdoblje od 2000.-2005. godine, a u okviru<br />

plana za <strong>1999</strong>. moraju se naći korcktivi ponašanja prema tržištu,<br />

koje je hirovito i na kojcin je ponuda veća od potražnje — naglasio je<br />

ing. Starčević, napomenuvši da ova godina nije nesavladiva, no izrazio<br />

je sumnju da će se planirana struktura drvnih sortimcnata i<br />

prihod ostvariti. Osvrnuo se na problematiku poslovanja u uzgajanju<br />

šuma, gdje se pokušava prikazati nekakva dobit i dobro poslovanje,<br />

unatoč činjenici daje ova djelatnost samo trošak. Osobito pozornost<br />

mora se posvetiti troškovima na obnovi šuma, koji su naročito visoki<br />

u Priobalju (i do 50 radnika - dana po hektaru). Na obnovi šuma,<br />

kazao je, moramo se maksiinalno zauzeti, uz što manju potrošnju.<br />

Uz povećanje proizvodnje mora se smanjiti relativni odnos između<br />

općeg i direktnog troška. U daljnjem izlaganju ing. Starčević je napomenuo<br />

da više pozornosti treba usmjeriti na korištenje sporednih<br />

šumskih proizvoda, kao što su gljive, meso divljači i drugo te na turizam<br />

u šumarstvu, što traži angažman svih zaposlenika. Iz lovstva se<br />

mora pokušati izvući određena dobit, a bavljenju lovnim turizmom<br />

treba posvetiti dužnu pozornost, jednaku kao i proizvodnji furnirskih<br />

trupaca.<br />

Nalazi revizije<br />

Rukovoditelj Službe za reviziju i unutarnju kontrolu Đuro Ćuti<br />

govorio je o izvještaju Međunarodne revizije o poslovanju »Hrvatskih<br />

šuma« do polovice prošle godine. Naglasio je probleme manje<br />

obračunate amortizacije osnovnih sredstava (ceste i zgrade),<br />

izdvajanja za općekorisne funkcije šuma i znatne svote novca za PDV,<br />

što će se negativno odraziti na završni račun za 1998. godinu. Reviziju<br />

je, nakon ponovljenog natječaja, radilo 15-20 osoba iz američkohrvatske<br />

revizorske kuće Delotte-touch, a namijenjena je samo za<br />

internu upotrebu. Poduzeće je, prema mišljenju revizije, promijenilo<br />

stope amortizacije, stoje nedopustivo i u suprotnosti s važećim zakonima<br />

i pravilnicima, a zaduženi za reviziju smatraju daje to učinjeno<br />

namjerno, kako bi se snižavanjem amortizacijskih stopa iskazala dobit.<br />

Tako je za amortizaciju cesta umjesto 4% obračunato samo 0,5%,<br />

a za zgrade umjesto 2% obračunato je 1% te je prouzročen gubitak od<br />

gotovo 76 milijuna kuna. Zbog krivo procijenjene imovine<br />

izdvojenih Društava ograničene odgovornosti, nastala je razlika od<br />

približno 60 milijuna kuna, što je proknjiženo u prihode, a prema<br />

32 / Časopis Hrvatske šume<br />

reviziji je trebalo staviti u revalorizacijsku pričuvu. Uz prihodovnu<br />

dobit koja je već jednom bila u ukupnom prihodu i vrijednosno<br />

usklađivanje kupaca, ukupni gubitak je povećan na 220 milijuna<br />

kuna, a tome treba dodati 145,5 milijuna kima iz OKFŠ-a koji su se,<br />

protivno zakonu i namjeni, trošili nenamjenski. Revizija je predložila,<br />

naglasio je Ćuti, da se gubitak odmah knjiži, a novac namijenjen za<br />

OKFŠ mora se vraćati u sljedećih pet godina. Ovaj izvještaj revizija je<br />

dostavila Upravnom odboru poduzeća, a on je o tome obavijestio<br />

Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i<br />

Ured za restrukturiranje i ekonomiku. Sljedeći potez je na vlasniku<br />

»Hrvatskih šuma«.<br />

Plaće kasne<br />

Bilo je riječi o problemu manjka novca za isplatu osobnih dohodaka<br />

za prosinac i terenskih dodataka. Za tu namjenu nedostaje 25<br />

milijuna kuna, a osim Uprava šuma Senj i Vinkovci, svim drugim<br />

upravama nedostaje novac. Radi rješavanja ovoga problema vjerojatno<br />

će se morati podići kredit, stoje nepopularan i skup način. Kako bi se<br />

naplatila tek desetina potraživanja, novac bi se osigurao, ali to je malo<br />

vjerojatno, jer je drvna industrija na koljenima. Stjepan Vragolović iz<br />

novogradiške Uprave šuma govorio je o problemima osnivanja<br />

novogradiškog d.o.o. prije tri godine te istaknuo daje 17 ljudi dobilo<br />

otkaz iako im je obećano da će ostati raditi. Čedomir Dunato iz UŠ<br />

Senj naglasio je da u šumariji Krk ima manjka zaposlenih s obzirom<br />

na opseg poslova, a Zcljko Cutvarić iz bjelovarske uprave predložio je<br />

da se načini redoslijed prilikom isplata osobnih dohodaka za sve uprave<br />

i da se on poštuje. Predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing.<br />

Ivan Zovak podsjetio je nazočne da je 27. siječnja, a nisu isplaćene<br />

plaće za prosinac te je postavio pitanje stoje s obvezatna poslodavaca<br />

da osobne dohotke i terenske dodatke isplati do 20-og u mjesecu.<br />

Ing. Starčević odgovorio je da će plaće i terenski dodatak biti isplaćeni<br />

do kraja siječnja, a u najkritičnijim upravama do 5. veljače. Usvojen<br />

je zaključak daje poslodavac dužan GZV-u dostaviti precizni izvještaj<br />

o provedenoj reviziji u poduzeću. Raspravljalo se i o namjeri otkaza<br />

ugovora o radu zaposleniku ing. Anđelku Serdarušiću, bivšem direktoru<br />

»Hrvatskih šuma«, a preciznije tumačenje dao je diplomirani<br />

pravnik Danko Kralik, napomenuvši daje riječ o namjeri otkaza a ne<br />

o otkazu, koji može biti sporazuman i jednostran, a za to je nadležan<br />

Upravni odbor poduzeća.<br />

Predsjednik GZV-a osvrnuo se na odgovor direktora Ivana Tarnaja<br />

na žalbu GZV-a upućenu na presudu Općinskog suda u Zagrebu,<br />

u svezi s korištenjem radničkih odmarališta. Direktor smatra daje<br />

žalba neosnovana, a da je presuda pravovaljana, ali Zaposleničko<br />

vijeće podržava žalbu bez obzira na direktorov dopis.<br />

Izbori do kraja ožujka<br />

Istaknuto je da skupove zaposlenika, po zakonu, treba organizirati<br />

tijekom veljače, odnosno prije izbora za nova Zaposlenička vijeća.<br />

Odluku o raspisivanju izbora donose zaposlenička vijeća pojedinih<br />

uprava, a zakonska je obveza organizirati izbore do kraja ožujka.<br />

Dogovoreno je da izbore treba održati barem tjedan dana prije isteka<br />

mandata dosadašnjim vijećima, a svaki član biračkog odbora mora<br />

potpisati izjavu da neće biti kandidiran na izborima. Nove kolektivne<br />

ugovore, koji važe od 1. siječnja <strong>1999</strong>., dobile su samo sisačka, bjelovarska<br />

i vinkovačka uprava te direkcija. Stoga je zaključeno da se<br />

ugovori dostave svim članovima zaposleničkih vijeća, a rasprava se o<br />

novom Kolektivnom ugovoru odgađa. Od poslodavca se traži primjena<br />

ugovora od navedenog datuma, što medu ostalim uključuje<br />

povećanje vrijednosti boda od 1,20 na 1,30, naknade za prehranu u<br />

tijeku rada s dosadašnjih 400,00 na 500,00 kuna i đr. _^^ ,, ^ ,<br />

IP (I. T.)

STRANICA NAŠIH ČITATELJA<br />

Zimsko ruho<br />

Foto: Zvonko Ištvan Moive<br />

{^KOM MILJEU<br />

Nastavljamo sa objavljivanjem vaših fotografija.<br />

Danas ponovno objavljujemo radove tri<br />

autora, koji su nam i poslali najviše svojih<br />

fotografija, uglavnom zimskih motiva.<br />

U prošlom broju iz tehničkih razloga došlo<br />

je do zamjene nekih potpisa i imena, stoga<br />

autore, molimo da prihvate našu ispriku.<br />

Šaljite nam i dalje vaše uspjele fotografske<br />

radove, a Redakcija nastoji ishoditi i<br />

simbolične honorare za vaše objavljene slike.<br />

Urednik<br />

Posljednji zalazak<br />

sunca 1996.<br />

Foto; Željko Gubijan<br />

Šumarija Vrbovec

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!