You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
obećavaju« iz UŠ Vinkovci, Osijek,<br />
Našice, Bjelovar, Sisak i Gospić. Ne stoga<br />
što nema više »obcćavajućih«, ali jednostavno<br />
je trebalo negdje povući granicu. Za<br />
sve ostale uskoro slijedi nešto kraći seminar<br />
sa istim temama.<br />
Iako je koncept rada bio »radioničkog«<br />
tipa i svatko je već svojom<br />
nazočnošću pridonio programu, valja zabilježiti<br />
da je nositelj pojedinih tema, uz<br />
šefa Informatičke službe (po službenoj<br />
dužnosti) bio i Veljko Kovačević, naš »sistemaš«<br />
i inače zadužen za nove tehnologije.<br />
Međutim, brzo se pokazalo da smo<br />
svi mi, iako relativno mladi, ipak<br />
informatički starci. Naš stalni vanjski suradnik,<br />
student Siniša Tkalčec, svojim posve<br />
drukčijim gledanjem na nove tehnologije<br />
sve nas je podsjetio na to kako smo i<br />
mi nekad bili mladi i pametni i pravili se<br />
jako važni pred onima koji o računalima<br />
pojma nisu imali. Ah, ta mladost...<br />
-^K. Branko Meštrić<br />
UPRAVA SUMA NOVA GRADIŠKA<br />
ispred hrasta orijaša starog tristotinjak godina u Drenovcima<br />
Nema opasnosti od mrazovca<br />
Novogradiški šumari obavili su<br />
tijekom prošle i početkom ove<br />
godine, u okviru zaštite šuma,<br />
praćenje zaraze velikog i malog mrazovca<br />
(Hibernia defoliaria i Opcrophtera<br />
brumata). Motrenje je izvršeno na<br />
području devet šumarija, u 25 gospodarskih<br />
jedinica, na 31 plohi i 306 stabala.<br />
Praćenje je započelo u listopadu 1998., a<br />
završeno je u siječnju ove godine.<br />
Prethodno su obnovljene plohe s ljepljivim<br />
prstenovima, širine 8-10 cm i debljine<br />
oko 2 mm, a učestalost opažanja<br />
se odvijala u ovisnosti od jačine napada<br />
navedenog štetnika - svakodnevno odnosno<br />
svaki drugi ili treći dan. Tijekom<br />
svake kontrole zaduženi opažači očistili<br />
su ljepljive pojaseve na stablima od<br />
mužjaka velikog i malog mrazovca, drugih<br />
kukaca i eventualnih nečistoća, a<br />
ženke su izbrojali, evidentirali u propisane<br />
obrasce te ih isto odstranili s prstena.<br />
Na već uobičajeni računski način, iz<br />
omjera ukupnog broja uhvaćenih ženki<br />
na deset stabala i ukupnog opsega stabala<br />
dobiven je prosječan broj ženki po centimetru<br />
opsega stabla na plohi. Kako nas<br />
je obavijestio ing. Ivan Prgič, stručni suradnik<br />
za ekologiju i zaštitu šuma,<br />
prosječan broj ženki velikog i inalog<br />
mrazovca po centimetru opsega na svim<br />
plohama kretao se od 0,004, na području<br />
šumarije Trnjani, do 0,085 na području<br />
novokapclačkc šumarije. Navedeni podaci,<br />
ističe ing. Prgić, ukazuju na to da<br />
nema opasnosti od golobrsta, budući da<br />
nije riječ o kritičnom broju. Naime, na<br />
temelju dosadašnjeg iskustva, orijentacijski<br />
se može smatrati da će golobrst<br />
nastati, ako se po jednom centimetru<br />
prosječnog opsega debla uhvati 1-2<br />
ženke.<br />
U okviru dijagnozno-prognozne<br />
službe u ovoj Upravi šuma pozornost je<br />
bila, osim na gubara i mrazovca,<br />
usmjerena i na pojedine bolesti i druge<br />
štetnike šumskog drveća. Tijekom protekle<br />
godine zaštitno se djelovalo protiv<br />
hrastove pepelnice i medljike, koju<br />
uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides,<br />
kao glavni uzročnik sušenja naših<br />
nizinskih hrastovih šuma. Budući da<br />
najviše napada lišće hrasta lužnjaka,<br />
karakterističnog za područje novogradiške<br />
uprave, treba joj posvetiti osobitu<br />
pozornost. Intenzitet napada pepelnice,<br />
prema riječima ing. Prgića, kretao se od<br />
20-100 posto, no činjenica je da ga nije<br />
bilo na većim površinama. Veći napad<br />
bio je izražen u mješovitim sastojinama s<br />
jasenom, predviđenim za pripremni<br />
sijek, a osobito je bio opasan onaj koji je<br />
uslijedio iza napada gusjenica. Naime,<br />
događa se da pepelnica nekoliko godina<br />
zarcdom napadne mlado hrastovo lišće,<br />
koje izbije nakon što gusjenice obrste<br />
prvi hrastov list, a posljedica toga je<br />
fiziološko slabljenje hrastovih stabala, te<br />
sušenje i ugibanje nakon napada nekih<br />
sekundarnih bolesti i štetnika. Tretiranje<br />
hrastovog ponika i podmlatka protiv pepelnice<br />
obavljeno je leđnom i traktorskom<br />
prskalicom, s fungicidima Anivilom,<br />
Rubiganom i Tiltom. Najizraženiji<br />
napadi hrastove pepelnice uslijedili su na<br />
području šumarija Stara Gradiška, Novska,<br />
Okučani i Slavonski Brod.<br />
Na području šumarija Stara<br />
Gradiška i Novska izvršena je zaštita<br />
protiv kukavičjeg suznika i zlatokraja,<br />
gdje se intenzitet napada kretao od 40-<br />
100 posto. Na novljanskom terenu tretiranje<br />
je obavljeno i protiv hrastovog<br />
četnjaka. Protiv štetnih kukaca od insekticida<br />
su korišteni Fastac, Decis i Sherpa.<br />
Manji intenzitet navedenih štetnika<br />
bio je na području šumarije Nova<br />
Gradiška. Rodcnticidom Facironom<br />
izvršena je na većini šumarija zaštita protiv<br />
štetnih glodavaca. .<br />
^ I. TOMIĆ<br />
Časopis Hrvatske šume / 31
Change language