Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora
Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora
Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
H G K<br />
1 8 5 2<br />
Jasminka Terzun, potpredsjednica<br />
HGK za pravne poslove i unutarnji<br />
ustroj, otvarajuæi Forum izrazila je<br />
veliko zadovoljstvo što se Forum<br />
održava veæ osamnaesti puta za redom<br />
u prisutnosti velikog broja sudionika.<br />
Terzun je naglasila da se znaèaj<br />
Foruma ogleda u edukativnim i<br />
informativnim izlaganjima o<br />
zakonskoj regulativi te o pitanjima s<br />
kojima se susreæu posrednici u<br />
svakodnevnoj praksi. Posebno je<br />
istaknula kako je ulaganje u znanje i<br />
podizanje struènosti uvjet opstanka<br />
n a t r ž i š t u t e p o v e æ a n j a<br />
konkurentnosti i kako je stvaranje<br />
kvalitetnog okvira te podizanja<br />
struènosti cilj i u podruèju poslovanja<br />
nekretninama, u kojem æe HGK i dalje<br />
pružati pomoæ kroz edukaciju i<br />
logistiku.<br />
Forumom su predsjedavali<br />
Dubravko Raniloviæ predsjednik<br />
Udruženja poslovanja nekretninama<br />
pri HGK, Jasminka Biliškov,<br />
potpredsjednica Udruženja i<br />
Snježana Brezoviæ , te tajnik<br />
U d r u ž e n j a . U r a d u F o r u m a<br />
sudjelovalo je 346 posrednika iz svih<br />
županija Republike Hrvatske.<br />
Mr. sc. Marijane Vurajiæ Kudelja,<br />
pomoænica ravnateljice Porezne<br />
uprave Ministarstva financija<br />
govoreæi o Prijedlogu Zakona o<br />
UDRUŽENJA, GRUPACIJE, STRUKOVNE SKUPINE I SEKCIJE<br />
Forum poslovanja nekretninama<br />
U organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama HGK 9. studenoga je u hotelu Four<br />
Points by Sheraton, Panorama hotel Zagreb održan 18. forum poslovanja nekretninama.<br />
fiskalizaciji u prometu gotovinom<br />
naglasila je da gospodarske subjekte u<br />
poslovanju nekretninama obvezuje<br />
postupak fiskalizacije te da svaki<br />
obveznik poreza na dobit je i obveznik<br />
fiskalizacije. Fiskalizacija cijeli sustav<br />
tjera na izdavanje raèuna, a i graðane<br />
æe poticati na sagledavanje važnosti<br />
raèuna.<br />
Kljuènu ulogu u pravilnoj<br />
provedbi fiskalizacije izdavanja<br />
raèuna ima prilagoðeni naplatni<br />
ureðaj. Elektronièko potpisivanje<br />
elemenata raèuna tako æe se izvršavati<br />
korištenje digitalnog certifikata koje<br />
za potrebe fiskalizacije izdaje Fina pod<br />
nazivom Fiscal. Certifikat ima ulogu<br />
digitalnog potpisivanja i za poreznu<br />
u p r a v u p r e d s t a v l j a e l e m e n t<br />
identifikacije pošiljatelja poruke.<br />
Poèetkom fiskalizacije 1. sijeènja<br />
2013. obveza poèinje za velike i<br />
srednje poduzetnike, te ugostitelje, a<br />
od 1. travnja sljedeæe godine za sve<br />
trgovce i sva slobodna zanimanja. Od<br />
1. srpnja 2013. godine i agencije za<br />
promet nekretninama obveznici su<br />
fiskalizacije, istaknula je Vurajiæ<br />
Kudelja.<br />
Mladen Cerovac zamjenik<br />
predsjednice vijeæa za zaštitu<br />
trgovaèkog natjecanja govorio je o<br />
Zabrani sporazuma o cijenama u<br />
pravu tržišnog natjecanja. Propisi o<br />
INFORMATIVNO GLASILO HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA<br />
H G K<br />
1 8 5 2<br />
zaštiti tržišnog natjecanja najstrože<br />
zabranjuju bilo kakav sporazum<br />
kojim se tržni takmaci dogovaraju o<br />
cijeni proizvoda kojeg prodaju ili o<br />
cijeni usluge koje pružaju, kazao je<br />
C e r o v a c , n a g l a s i v š i d a j e<br />
onemoguæavanje i strogo kažnjavanje<br />
bilo kakvog dogovora o cijenama<br />
izmeðu konkurenata jedna od<br />
temeljnih svrha propisa o zaštiti<br />
tržišnog natjecanja i jedna od glavnih<br />
zadaæa tijela za zaštitu tržišnog<br />
natjecanja svake zemlje, a u RH to je<br />
Agencije za zaštitu tržišnog<br />
natjecanja, èije je djelovanje<br />
usmjereno na otkrivanje, razbijanje i<br />
sprjeèavanje stvaranja novih kartela.<br />
Ana Mrak-Taritaš, zamjenica<br />
ministra graditeljstva i prostornog<br />
ureðenja govorila je o primjeni<br />
Zakona o postupanju s nezakonito<br />
izgraðenim zgradama. Bespravna<br />
gradnja je ozbiljan i kompleksan<br />
problem kazala je Mrak-Taritaš.<br />
Zgrade za legalizaciju podijeljene su u<br />
èetiri kategorije od najzahtjevnijih do<br />
manje zahtjevnih ovisno o kvadraturi.<br />
Temeljem novog Zakona izvršila bi se<br />
legalizacija glavnine bespravno<br />
izgraðenih zgrada, osim zgrada koje<br />
se nalaze u nacionalnim i parkovima<br />
prirode i objekata na površini<br />
društvene namjene ako nisu<br />
svrsishodni namjeni prostora<br />
naglasila je Mrak-Taritaš. U postupku<br />
podnošenja zahtjeva prilaže se<br />
dokumentacija, regulira se naknada te<br />
donosi rješenje. Time zgrada postaje<br />
legalna. Prvi rok za podnošenje<br />
zahtjeva za legalizaciju bespravno<br />
izgraðenih graðevina je do kraja<br />
godine za one koji imaju rješenje za<br />
rušenje, a drugi rok do 30. lipnja<br />
2013. godine za ostale koji imaju<br />
nelegalnu zgradu. Ako postoji sudski<br />
spor postupak se prekida do<br />
okonèanja spora i tek tada se može<br />
postiæi legalizacija. Status zgrade<br />
postaje legalan i ona se prikljuèuje na<br />
komunalnu mrežu te upisuje u<br />
13