Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

Sadržaj: 

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Broj: 87/88 Prosinac, 2012. 

Bulevar osloboðenja 23, 51000 Rijeka, HRVATSKA, Tel: +385 (0)51 209 111, Fax: +385 (0)51 216 033, e-mail: hgkri@hgk.hr, http: //www.hgk.hr 

Plaketa 

Zlatna 

Blagoslovljen 

Blagoslovljen 

Božiæ 

Božiæ 

i sretna sretna 

Nova Nova godina godina 

Plaketa Zlatna kuna uruèena najuspješnijim 

gospodarstvenicima u Primorsko goranskoj županiji . . . . . . . 2-5 

Projekt - METAREGIONE 2012 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 

Njemaèki studenti u organizaciji Instituta ISW posjetili ŽK Rijeka 7 

Multilateralni poslovni razgovori na sajmu Timber u Klagenfurtu 8 

Sjednica Mješovit hrvatsko - austrijske komisije za gospodarsku 

suradnju u ŽK Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 

Suradnja talijanskih regija Emilije-Romagne, Marche s Albanijom, 

Hrvatskom i Crnog Gorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 

Forum za javno privatni dijalog za regiju Jadranska Hrvatska - 

sjever . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 

Radionica - Sudjelovanje javnosti u postupku izdavanja zajednièke 

kuna 

najuspješnijima 

dozvole“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 

Seminar o carinskom poslovanju i postupcima nakon 

ulaska u EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 

Radionica „Novi zakonski okviri i mjere u poduzetništvu“. . . . . 11 

Usklaðivanje redova plovidbe u linijskom i povremenom obalnom 

pomorskom prometu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 

Mladi inovatori i inovatori iz kategorije odraslih iz PGŽ na izložbi 

INOVA 2012. postigli zapažen uspjeh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 

Forum poslovanja nekretninama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14 

Sjednica Vijeãa Strukovne skupine graðevinara ŽK Rijeka . . . 14 

Sjednica Grupacije konzultanta za gospodarstvo ŽK Rijeka15-16 

Sjednica Udruženja male brodogradnje pri HGK . . . . . . . . 16-17 

Sjednice Strukovne skupine graðevinara ŽK Rijeka. . . . . . . . . 18 

Sjednica Grupacije konzultanata 

za gospodarstvo ŽK Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19-20 

Sjednica Hrvatske udruge 

poslovnih žena KRUG - ogranak Rijeka. . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 

Seminar - Psihologija prodaje za prodajne predstavnike . . . . . 21 

Sistematizacija radnih mjesta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 

Seminar - Prodaja je vještina, a ne èarolija . . . . . . . . . . . . . . . 22 

Uspješno sudjelovanje primorsko goranskih nakladnika na 

INTERLIBERU 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 

Nakladnici iz Primorsko goranske županije na Meðunarodnom 

sajmu knjiga u Beogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 

Predstavite svoju tvrtku u Privrednom vjesniku . . . . . . . . . . . . 23 

Izolacijom do ušteda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

H G K 

1 8 5 2 

Plaketa Zlatna kuna uruèena najuspješnijim 

gospodarstvenicima u Primorsko goranskoj županiji 

Na sveèanoj sjednici Gospodarskog vijeæa 18. prosinca 2012. u Grand hotelu Bonavia 

dodijeljene su tri Plakete Zlatna kuna za ostvarene rezultate poslovanja u 2011. godini 

najboljim poduzeæima u kategoriji velikih, srednji i malih s podruèja Primorsko goranske 

županije, te jedna Plaketa Zlatna kuna za životno djelo. 

uvjetima krize, i nadalje je kljuèni 

problem nelikvidnost, no usprkos 

brojnim poteškoæama svijetlih 

primjera ima, najbolji i najsnažniji 

opstaju i ostvaruju rezultate vrijedne 

divljenja, kazao je Vinko Mièetiæ, 

predsjednik ŽK Rijeka, govoreæi o 

stanju gospodarstva Primorsko 

goranske Županije. Primjer toga su 

naši dobitnici kojima æemo uruèiti 

najviše priznanje HGK - Županijska 

komora Rijeka, Plaketu Zlatna kuna. 

U konkurenciji uspješnih bilo je 

t e š k o i z a b r a t i n a j b o l j e g i 

najuspješnijeg, no ipak na osnovu 

rezultata poslovanja i u skladu s 

Odlukom o priznanjima i kriterijima 

Hrvatske gospodarske komore, kao 

što su izvoz, ukupni prihod, dobit, 

zaposlenost, visina plaæa, tehnološka 

opremljenost i drugo, izabrani su 

najuspješniji u kategoriji velikih, 

srednjih i malih poduzeæa koji su 

tijekom 2011. ostvarili iznimne 

rezultate i doprinijeli razvitku 

gospodarstva Primorsko goranske 

županije. ŽK Rijeka po prvi put 

dodjeljuje Plaketu Zlatna kuna za 

AKTUALNOSTI 

Gospodarstvo i dalje posluje u životno djelo i to Marijanu Filipoviæu, 

poznatom goranskom poduzetniku, 

naglasio je Mièetiæ. 

Plaketu Zlatna kuna za 

ž i v o t n a d j e l o M a r i j a n u 

Filipoviæu uruèio je Vinko 

Mièetiæ, predsjednik ŽK Rijeka, 

naglasivši da bi Odluka koju je 

Marijan Filipoviæ donio krajem 

ove godine, da veæi dio osobne 

imovine pokloni Zakladi, mogla 

u buduænosti ovog dijela 

G o r s k o g k o t a r a b i t i 

sudbonosna, kao i trenutak kad 

je prije punih 60 godina, 

danas jedan od najimuænijih 

Hrvata stigao u èabarski kraj 

trbuhom za kruhom iz rodne 

BiH. Zahvaljujuæi njemu, 

njegovoj viziji i inovativnosti, drvna 

industrija u èabarskom kraju uspjela 

je ne samo opstati, nego i održati 

kontinuitet u proizvodnji, 

oèuvana su radna mjesta, a 

stanovnicima tog kraja 

osigurano je zapošljavanje i 

egzistencija, kazao je Mièetiæ. 

M. Filipoviæ je iskreno 

z a h v a l i o n a v i s o k o m 

priznanju, pokazavši iskreno 

oduševljenje i zadovoljstvo, 

što je i Komora prepoznala 

njegov radni uspjeh i životni 

put te mu dodijelila svoje 

najviše priznanje. Istaknuo 

je da je njegov moto èesto bio, 

a i sada je - Pomozimo 

mladima i zbrinimo starije i 

njegovi su potezi uvijek su bili 

usmjereni u tom pravcu. 

MARIJAN FILIPOVIÆ 

Marijan Filipoviæ je u potrazi za 

poslom, kao 17-godišnjak, krenuo je 

2 HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Informativno glasilo 

H G K 

1 8 5 2 

iz Travnika, na Veliku Gospu, 15. 

kolovoza 1952., s tri konja samaraša. 

Pješaèio je sedam dana od Travnika do 

Gorskog Kotara. Do tada su sa 

nepristupaènih šumskih predjela 

Goranske žene u koševima, na leðima 

iznosile cjepanice drva. Njegovi su 

konji dnevno iznosili znatno veæu 

kolièinu cjepanica. Uèinci su bili 

dobri, dobro je zaraðivao. Za par 

godina imao je 60 konja samaraša, a 

1960 kupuje kamion, koji je sam 

vozio, a potom i osobni automobil. 

Zbog svoje imovine nije bio miljenik 

tadašnje vlasti pa je èest ispitivan i 

p r i v o ð e n . N a z v a l i s u g a 

restauratorom kapitalizma i u njemu 

su vidjeli veliki problem. Nisu ga 

mogli posao mu je bio važniji od 

svega, a njegov je posao bio izvlaèiti 

drvo iz šume na cestu . Rashodovane 

Torpedo traktore kupio je 1968. sa 

njima je napravio veliki posao, na 

izvlaèenju ciklonom uništene šume, 

k o d C e t i n g r a d a . K u p n j o m 

graðevinske mehanizacije svoju 

djelatnost širi na graðevinarstvo, koja 

mu do 90 – tih postaje glavna 

djelatnost. 

U prave velike poslove Filipoviæ je

H G K 

1 8 5 2 

ušao 1993., kada je u privatizaciji za 

12 milijuna maraka kupio posrnulo 

poduzeæe Goranprodukt iz Èabra. 

Pretvorba Goran-produkta je 

napravljena na kvalitetan naèin, nije 

bilo otkaza , svi radnici su ostali 

raditi, od èistaèice do direktora. Nije 

žalio ni vremena ni truda da ostvari 

svoju viziju stvaranje FinvestCorpa 

kao èvrstog i stabilnog nositelja 

razvoja èabarskog kraja. 

Zahvaljujuæi Marijanu Filipoviæu, 

n j e g o v o j v i z i j i i n j e g o v o j 

inovativnosti, drvna industrija na 

podruèju èabarskog kraja uspjela je 

održati kontinuitet u proizvodnji, 

oèuvana su radna mjesta, a 

stanovnicima ovog kraja osigurano je 

zapošljavanje i egzistencija. Tijekom 

proteklih godina uslijedila je kupnja 

brojnih gospodarskih subjekata 

d i l j e m H r v a t s k e i B o s n e i 

Hercegovine. Svoje poslovno carstvo 

širi na poljoprivredu, trgovinu a 

potom kupnjom Hotela Njivice 2004. 

godine prelazi i u turizam. 

U njegovoj su viziji posebno 

mjesto imali mladi, kojima je kroz 

stipendiranje školovanja omoguæio 

da danas postanu obrazovani ljudi, 

sposobni da vlastitim radom grade 

svoju egzistenciju, veæina njih se 

vratila I zaposlila u Finvestu, 

doprinoseæi svojim znanjem daljnjem 

razvoju I unapreðenju poslovanja. 

O d n e k a d a š n j e g F o n d a z a 

stipendiranje deficitarnih kadrova do 

sadašnje Zaklade, Marijan Filipoviæ je 

svojim sredstvima školovao preko 

stotinjak mladih. 

Odluka koju je donio koncem 

2012. godine da veæi dio svoje osobne 

imovine povjeri Zakladi mogla bi se 

za buduænost ovog dijela Gorskog 

k o t a r a p o k a z a t i j e d n a k o 

sudbonosnom kao trenutak kada je 

AKTUALNOSTI 

prije punih 60 godina danas jedan od 

najimuænijih Hrvata stigao u èabarski 

kraj trbuhom za kruhom iz 

rodne Bosne. 

Nikada nije požalio što 

je došao u prelijepi 

goranski kraj. Sprijateljio 

se i zaživio sa ljudima, tu 

izgradio svoj novi dom. 

Ponosan je na svoje 

travnièke korijene, èovjek 

tople bosanske duše, 

zaživio se sa surovošæu 

života Gorskog Kotara i 

izrastao u nenadmašno 

o l i è e n j e è o v j e è n o s t i , 

spreman svakome pomoæi. 

Kroz protekli period, skoro 

cijeli životni vijek u ovom 

kraju pokušao je Goranima vratiti dio 

onoga što je smatrao da su oni njemu 

pružili I dali. Želio je svima omoguæiti 

zapošljavanje i život dostojan èovjeka, 

oèuvati potencijale koje su oni 

brojnim odricanjima štitili I gradili. 

Vjeruje da je u tome uspio I dok živi 

trudit æe se da svojom vizijom 

doprinese razvoju I unapreðenju ovog 

kraja. Nije žalio ni truda ni sredstava 

da pomogne tamo gdje je bilo 

potrebno, njegova su vrata uvijek 

bila otvorena. Treba posebno 

istaknuti da je najzadovoljniji i 

najsretniji kada može drugima 

pomoæi. Ostao je dosljedan i uporan te 

i nakon 60 godina rada i stvaranja, 

još uvijek je u radnom odnosu sa 

svojih 78 godina i 60 godina radnog 

staža. 

JADRAN GALENSKI 

LABORATORIJ d.d. 

Najuspješniji u kategoriji velikih 

poduzeæa i dobitnik Plakete Zlatna 

Informativno glasilo HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

H G K 

1 8 5 2 

kuna u 2011. godini je Jadran 

galenski laboratorij. Ivi Usmijaniju, 

direktoru JGL-a priznanje je uruèio 

obnašatelj dužnosti primorsko 

goranskog župana Vidoje Vujiæ. 

S prosjeènim i kontinuiranim, 

godišnjim organskim, 25 postotnim 

rastom, Jadran galenski laboratorij je 

brzorastuæa domaæa farmaceutska 

tvrtka i nalazi na treæem mjestu u 

nacionalnoj farmaceutskoj industriji. 

Izrastao je na temeljima centralnog 

laboratorija za izradu i kontrolu 

magistralnih i galenskih pripravaka 

Ljekarne „Jadran” Rijeka, a utemeljen 

j e 1 9 9 1 . g o d i n e k a o p r v o 

privatizirano farmaceutsko dionièko 

društvo u Hrvatskoj. Temeljne 

a k t i v n o s t i t v r t k e u k l j u è u j u 

istraživanje i razvoj, registraciju, 

proizvodnju, marketing i prodaju 

lijekova na recept, OTC lijekova, 

medicinskih proizvoda, dodataka 

p r e h r a n i i d e r m a t o l o š k o - 

kozmetoloških proizvoda. 

Danas JGL posluje na 35 tržišta, 

73 posto prodaje ostvaruje izvozom, a 

u svom sastavu ima 36 ljekarnièkih 

jedinica „Pablo“. Uz domicilno tržište, 

s tvrtkama i predstavništvima 

prisutan je na desetak tržišta regije 

Jugoistoène Europe, CIS-a i SAD-a. 

T r e n u t n o z a p o š l j a v a 5 8 1 

zaposlenika, od èega u Hrvatskoj njih 

334. U 2011. godini, te u prva dva 

kvartala 2012., zaposleno je ukupno 

160 novih djelatnika, od kojih 67 u 

Hrvatskoj. 

S prošlogodišnjim prihodima od 

700 milijuna kuna na razini Grupe, 

tvrtka je u nacionalnoj ekonomiji 

Hrvatske uvrštena meðu 60 

najuspješnijih. Ostvareni rezultat u 

3

H G K 

1 8 5 2 

dosadašnjih deset mjeseci ove godine 

bolji je od onog ostvarenog u prvom 

polugodištu – kompanija u prodaji 

bilježi rast od 19 posto i to na gotovo 

svim tržištima na kojima posluje. 

U ovoj godini oèekuje se rast 

izvoza za 25 posto u odnosu na prošlu 

i prognoza je da æe izvoz u strukturi 

prodaje nositi 75 posto ukupnih 

prihoda. Na razini Grupe oèekuje se 

da æe JGL 2012. zakljuèiti s gotovo 

750 milijuna kuna prihoda. Za 2013. 

godinu planiran je rast prihoda od 18 

posto, a oèekivani rast u segmentu 

novih zapošljavanja procjenjuje se na 

50 - tak novih ljudi. 

Rast je, meðu ostalim, rezultat 

dobre pozicije brendova meðu kojima 

se posebno istièe portfelj proizvoda na 

bazi morske vode – Aqua Maris. Treæi 

je to globalni brend u segmentu „nasal 

salin market“, a prvi u segmentu 

„morske vode u spreju“. Dugi niz 

godina JGL je prisutan i u segmentu 

probiotika - Lactogyn, Normia i 

Prolife i struci, i potrošaèima, dobro 

su poznati brendovi. 

Najveæi pokretaèi uspjeha tvrtke, 

meðutim, svakako su njezini 

zaposlenici. Temeljne korporativne 

vrijednosti su one ljudske, vrijednosti 

koje su oèituju kroz iskrenu brigu o 

èovjeku, a tu su i tzv. instrumentalne 

vrijednosti od kojih je u JGL-u u prvi 

plan stavljen timski rad, izvrsnost i 

bliskost. 

Izvrsnost u upravljanju ljudskim 

resursima potvrðena je i u nedavno 

završenom procesu recertificikacije 

Certifikata Poslodavac Partner u 

sklopu kojega su, uz ocjenjivanje 

strategije upravljanja ljudskim 

resursima, rada, motivacije i 

nagraðivanja, usavršavanja i razvoja, 

odnosa prema zaposlenicima, 

znaèajan segment procjene bili 

upravo regrutiranje i selekcija novih 

kadrova. 

U skladu s temeljnim strateškim 

ciljem - internacionalizacijom - u 

AKTUALNOSTI 

sljedeæih nekoliko godina JGL 

p o s l o v a n j e n a m j e r a v a 

proširiti na još dvadesetak 

novih tržišta. Najnovija, 

a k t u a l n a p r o i z v o d n a 

investicija tvrtki bi trebala 

osigurati znaèajne kapacitete 

u razvoju, proizvodnji i 

skladištenju s kojima bi bili 

osigurani i kljuèni resursi u 

strateškoj viziji održivog, 

p r o f i t a b i l n o g r a s t a u 

planskom horizontu od pet 

godina. 

S o b z i r o m n a 

fokusiranost na razvoj i 

proizvodnju lijekova za 

osjetila, visoka razina 

tehnološke opremljenosti 

novih pogona za sterilne 

otopine svakako bi trebala 

doprinijeti daljnjem iskoraku kljuènih 

brendova JGL-a na globalno tržište 

zdravlja. Nova, 330 milijuna kuna 

vrijedna proizvodno-tehnološka 

investicija nedvojbeno æe biti i 

pokretaè rasta zapošljavanja, kao i 

opæeg gospodarskoga razvoja grada i 

županije. 

NAVIS CONSULT d.o.o. 

U kategoriji srednjih poduzeæa u 

2011. godini najuspješniji je bio 

Navis Consult d.o.o. Siniši Reljiæu, 

direktoru poduzeæa Navis Consult 

Plaketu Zlatna kuna uruèio je 

pomoænik ministra financija i glavni 

riznièar Miljenko Fièor. 

Navis Consult osnovan je 1996. u 

partnerstvu s norveškom tvrtkom 

Nordvestconsult iz Alesunda s 

poslovnom idejom da se norveškim 

projektnim tvrtkama plasiraju 

inženjerske usluge s podruèja 

projektiranja i konstruiranja u 

brodogradnji pod uvjetima koji su 

povoljniji od onih na skandinavskom 

tržištu, a to je prije svega niža cijena 

r a d n e s n a g e . 

Uskoro se pokazalo 

da rijeèki inženjeri i 

kvalitetom imaju 

što za ponuditi. 

K r a j e m 1 9 9 9 . 

n o r v e š k o g j e 

partnera preuzeo 

d a n a š n j i R o l l s 


INFORMATIVNO GLASILO 

H G K 

1 8 5 2 

Royce Marine AS, norveški ogranak 

poznate korporacije Rolls-Royce koji 

je tim preuzimanjem stekao veæinski 

udjel i u rijeèkom Navis Consultu. 

Odmah nakon toga Rolls-Royce je 

poslao svoje struènjake da procijene 

potencijal rijeèke tvrtke koja je tada 

imala šest zaposlenih, što je 

rezultiralo odlukom da se pokrene 

razvoj tvrtke. 

Poslovanje Navis Consulta temelji 

se na èinjenici da naša regija ima 

relativno veliki broj educiranih 

kadrova, inženjera i tehnièara sa 

iskustvom iz podruèja brodogradnje, 

strojarstva i elektrotehnike èije su 

plaæe niže od onih u Skandinaviji. Broj 

zaposlenih je danas dosegao 80, a 

više od polovice zaposlenih su 

diplomirani inženjeri strojarstva, 

elektrotehnike i brodogradnje. Navis 

Consult ima svoje dugogodišnje 

kooperante iz regije kao i iz drugih 

dijelova Hrvatske pa èak i u 

inozemstvu. 

Rolls-Royce Marine (RRM) u svom 

sastavu ima veliki broj tvrtki u 

Norveškoj, Švedskoj i Finskoj koje 

proizvode sofisticiranu brodsku 

opremu: propulzore, pogonske 

motore, palubnu hidraulièku opremu, 

automatiku, alarmne centrale, 

kompletne elektro sustave, sustave za 

u p r a v l j a n j e , d i n a m i è k o 

pozicioniranje, specijalnu offshore 

opremu. Sastavni dio grupacije su i tri 

projektna odjela koja se bave 

projektiranjem razlièitih vrsta 

brodova te isporukom integriranih

H G K 

1 8 5 2 

rješenja tipa „projekt broda s 

opremom“. 

„Veliki dio proizvodnje opreme 

dislociran je po cijelom svijetu, dok je 

projektiranje broda velikim 

dijelom zahvaljujuæi Navis 

Consult-u dospjelo u Hrvatsku. 

Njihova je uloga biti centar za 

p r o i z v o d n j u k o m p l e t n e 

i z v e d b e n e t e h n i è k e 

dokumentacije za gradnju 

brodova u sklopu integriranih 

rješenja RRM-a. 

Tvrtka Navis Consult razvila 

je poseban sustav kvalitete kao i 

software za upravljanje i 

planiranje poslovanja te su na 

temelju svega toga stekli 

jedinstvenu poziciju unutar 

RRM grupacije. Potvrda takvog 

statusa je i to da da je njihov 

softvware za upravljanje poslovanjem 

u fazi implementacije u uredima 

Rolls-Royce Marine-a u Norveškoj. 

Poèetkom ove godine proslavili su 

15-godišnjicu rada, njihov je izvoz 

100 posto a prihod tvrtke Navis 

Consult u 2011. godini bio je 50 posto 

veæi u odnosu na 2010. godinu. Ova je 

tvrtka brand u inženjering uslugama 

u sektoru brodogradnje i imidžu 

inženjerskog kadra. 

R - PROJECT d.o.o. 

Najbolje poduzeæe u kategoriji 

malih u 2011. je R - Project d.o.o. 

Borisu Rebiæu, direktoru R-Projekta 

d.o.o. Rijeka Plaketu Zlatna kuna 

uruèio je Anton Fuæak, potpredsjednik 

G o s p o d a r s k o g v i j e æ a H G K - 

Županijske komore Rijeka. 

Poduzeæe R-Project osnovana je 

1990.godine. Osnovna djelatnost joj 

AKTUALNOSTI 

je projektiranje i inženjering u 

brodogradnji i veæ niz godina djeluje 

na meðunarodnom tržištu. Do 2008. 

godine bilo je u vlasništvu fizièke 

osobe - Boris Rebiæ a od listopada 

2008. jedini vlasnik i osnivaè društva 

je lHC Merwede internacional B.V. iz 

Nizozemske, a èlan Uprave i direktor 

je Boris Rebiæ. 

Premda je poduzeæe registrirano 

za široki krug djelatnosti iz podruèja 

b r o d o g r a d n j e , e l e k t r o t e h n i k e 

g r a ð e v i n a r s t v a i s t r o j a r s k i h 

konstrukcija, kroz protekle 23. godine 

profiliralo se u specijalizirano 

poduzeæe iz podruèja projektiranja u 

b r o d o g r a d n j i i m o r s k i m 

tehnologijama. Pruža usluge 

savjetovanja i izrade studija 

izvedivosti idejnih i ugovornih 

projekata, projektiranja brodova i 

plovila posebnih namjena, izrade 

proizvodne izvedbene dokumentacije, 

v o ð e n j e g r a d n j i - P r o i e k t 

management, - projektiranje 

strojarskih mehanièkih konstrukcija 

i o p r e m e i p r o j e k t i r a n j e 

elektrosustava i automatike. 

INFORMATIVNO GLASILO HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

H G K 

1 8 5 2 

Djeluje na tržištima offshore i 

morskih tehnologija, jaružanja, 

eksploatacije podmorja, brodova za 

krstarenje i prijevoz putnika i mega 

j a h t i . R - p r o j e c t d a n a s 

zapošljava 42 djelatnika od 

kojih veæina ima fakultetsku 

naobrazbu U radu se koriste 

najnovije metode projektiranja 

k o r i s t e æ i s p e c i j a l i z i r a n e 

software koji se primjenjuju u 

brodogradnji. 

Zahvaljujuæi stalnom ulaganja 

u tehnologiju i izvrsnost u radu 

osiguran je dugoroèni stabilan 

položaj na meðunarodnom 

tržištu. Izvoz usluga je osnovna 

strategija i tijekom proteklih 

godina uspostavljeni su 

dugoroèni poslovni odnosi sa 

velikim brodogradilištima u 

Nizozrmskoj, Njemaèkoj, Finskoj i 

Norveškoj. 

IHC Merwede je vodeæa grupacija 

na svjetskom tržištu morskih 

tehnologija koja je specijalizirana na 

podruèju radova na moru i 

eksploataciji podmorja koja ukljuèuje 

projektiranje i gradnju jaružala, 

brodova posebne namjene za 

konstrukcije na moru i podmorju i 

gradnju specijalne opreme. Firma 

zapošljava preko 3000 zaposlenih u 

Nizozemskoj, Kini, Francuskoj, Indiji, 

Bliskom Istoku, Singapuru, Nigeriji, 

Rusiji, Slovaèkoj, Maleziji, Južnoj 

Africi, Velikoj Britaniji, SAD-u i 

Hrvatskoj 

Program sveèane sjednice i 

dodjele Plaketa Zlatna kuna vodio je 

izvrsni rijeèki novinar i voditelj Ernest 

Marinkoviæ, a obogatili su ga i dali 

mu dušu glazbeni umjetnik Mario 

Šimunoviæ na klasiènoj gitari i Zdenka 

Žibert, vokal. 

5

H G K 

1 8 5 2 

Projekt - METAREGIONE 2012 

Meðunarodni skup projekta METAREGIONE - Kompetencije i obrazovni sustavi u funkciji 

poticanja inovativnosti i profitabilnosti održan 30. studenog 2012. godine u hotelu „Milenij 

Grand Hotel 4 opatijska cvijeta“ u Opatiji okupio je struènjake iz Italije, Slovenije, Austrije i 

Hrvatske. 

Nositelj projekta je Confindustria 

Veneto sa partnerima iz Slovenije – 

Gospodarskom komorom iz Kopra i 

Regionalnom razvojnom agencijom iz 

Nove Gorice, iz Austrije – Federacijom 

austrijskih industrija iz Graza, te 

Hrvatske – Hrvatskom gospodarskom 

komorom Županijskom komorom 

Rijeka. 

Projekt Metaregione pokrenut je 

2008, osnivanjem radne skupine 

kako bi se obradile teme od 

zajednièkog interesa zemljama 

partnerima projekta. U poèetku je 

podruèje suradnje bila infrastruktura, 

a danas je projekt usmjeren na 

poveæanje kompetencija obrazovnih 

s u s t a v a v e z a n o z a p o l i t i k e 

regionalnog razvoja, s posebnim 

naglaskom na ljudski potencijal. 

Vinko Mièetiæ, predsjednik 

Županijske komore Rijeka, otvarajuæi 

skup, pozdravio je sve sudionike i 

izrazio zadovoljstvo što je upravo HGK 

- ŽK Rijeka domaæin skupa gdje æe se 

predstaviti iskustva, raspravljati o 

izazovima i moguænostima èvršæeg 

povezivanja regija i zemalja u okviru 

projekta Metaregione. Naglasio je 

kako je tema - Kompetencije i 

obrazovni sustavi u funkciji poticanja 

inovativnosti i profitabilnosti s 

pravom središte rada skupa, s ciljem 

kreiranja kvalitetnih zakljuèaka koji 


AKTUALNOSTI 

æe se implementirati u 

b u d u æ e p l a n o v e 

suradnje. 

Mièetiæ je istaknuo da 

se u Hrvatskoj na 

d r ž a v n o j i n a 

i n s t i t u c i o n a l n i m 

regionalnim i lokalnim 

r a z i n a m a p r o v o d e 

a k t i v n o s t u 

p r i l a g o ð a v a n j u 

obrazovnih programa 

potrebama za stjecanjem 

novih znanja i vještina i 

i m p l e m e n t i r a n j u 

inovativnih rješenja. To 

je veoma zahtjevno i obimno podruèje 

pa æe o iskustvima u našoj Županiji 

govorit predstavnici Grada Rijeke, 

Obrtnièke komore i tvrtki Tri Mare i 

Multilink. ŽK Rijeka je takoðer 

ukljuèena u lokalno partnerstvo u 

podruèju obrazovanja, kao poveznica 

prema gospodarstvu, Hrvatska 

gospodarska komora je u suradnji s 

Agencijom za odgoj i obrazovanja i 

savezom samostalnih sindikata 

tiskala brošuru - Pokreni svoj posao, 

koja je prvenstveno namijenjena 

mladima kako bi ih se motiviralo za 

pokretanje vlastitog posla, zakljuèio je 

Mièetiæ. 


H G K 

1 8 5 2 

Ivo Dujmiæ, gradonaèelnik Opatije 

govori je o ulozi i važnosti opatijskih 

obrazovnih ustanova u stvaranju 

visoko obrazovanih kadrova u 

turizmu i ugostiteljstvu. 

U prvom djelu skupa govorili su 

struènjaci i eksperti, a u drugom 

predstavnici projektnih partnera. 

Mihaela Marterer iz Udruženja za 

obrazovanje i gospodarstvo Štajerske 

predstavila je austrijski obrazovni 

sustav s posebnim naglaskom na 

suradnju škola i gospodarstva, 

naglasivši kako Austrija u usporedbi 

sa Hrvatskom, Italijom i Slovenijom 

ima najsloženiji obrazovni sustav. 

Vlasta Liniæ, viša savjetnica za 

pravne poslove i razvoj poduzetništva 

u Gradu Rijeci predstavila je projekt 

Kreativne Edukativne Škole za mlade - 

K.E.Š., koji je pokrenut kao pilot 

projekt 2008/2009 godine, s ciljem 

razvoja poduzetnièkih sposobnosti i 

vještina uèenika sedmog i osmog 

razred osnovnih škola. 

Željko Dimitriæ, tajnik Obrtnièke 

komore PGŽ - a govorio je o ulozi 

Hrvatske obrtnièke komore u sustavu 

strukovnog obrazovanja. Adriana

H G K 

1 8 5 2 

Multilateralni poslovni razgovori 

na sajmu Timber u Klagenfurtu 

U organizaciji HGK Županijske komore Rijeka, a u sklopu mreže komora Nova Alpe-Adria, 

na sajmu Timber u Klagenfurt održani su multilateralni poslovni razgovori, koje 

sufinancira Europska unija, kroz projekt Europska poduzetnièka mreža. 

Z a s u d j e l o v a n j e u 

m u l t i l a t e r a l n i m p o s l o v n i m 

razgovorima prijavilo se 16 tvrtki iz 

Hrvatske . Predstavnici hrvatskih 

tvrtki pokazali su zanimanje za 

kontakte i poslovnu suradnju s 

tvrtkama iz južne i jugoistoène 

Europe te institucijama koje donose 

odluke u javnom sektoru iz podruèja 

drvnih konstrukcija i šumarstva. 

Ukupno se na susrete prijavilo 

116 tvrtki i to 35 austrijskih, 

slovenske d32 tvrtke, hrvatskih sa 

16, talijanskih 12 te srpskih devet. 

Crnogorskih tvrtki je bilo sedam, tri 

njemaèke te po jedna letonska i 

bosanskohercegovaèka. 

M u l t i l a t e r a l n i r a z g o v o r i 

ostvareni su i suradnji Gospodarske 

komore Koruške, Obrtnièke komore 

Slovenije te gospodarskih komora 

Trsta, Udina, Slovenije, Rijeke i Pule 

te Unioncamere Veneto. 

Èlanovi Tehnièke radne grupe 

NAA su na radnom sastanku 

analizirali su i raspravljali o 

problematici realizacije aktivnosti. 

Iz rezultate anketa o zadovoljstvu, 

broja sudionika i povratnih 

informacija s terena te odaziva na 

buduæa planirana ostvarena 

dogaðanja ocijenjena su vrlo 

uspješnim. 

Razmijenjene su informacije o 

buduæim planiranim aktivnostima 

p o j e d i n i h k o m o r a è l a n i c a : 

tradicionalni B2B u Celju na sajmu 

MOS - prijave teku prema planu i 



H G K 

1 8 5 2 

oèekivanjima; nova manifestacija 

na Barcolani u Trstu Prosecco 

Bubbling Style on Show vezana za 

promociju tipiènog vina Prosecco. 

Komora Trst je za potencijalne 

kupce spremna osigurati vrlo 

povoljne uvjete sudjelovanja; sajam 

Pula Boat Fair i B2B event. Iako je 

ove godine organiziran u okviru 

projekta Cluster Club u koji je 

ukljuèeno više èlanica NAA, 

dogovorena je animacija i planirani 

zajednièki nastup na tržištu izvan 

podruèja NAA nije ostvaren pa je 

planiran za 2013. Godinu, na 

ANUGA sajmu u Njemaèkoj, a 

èlanovi æe po po definiranju 

Programa sajmova obavijestiti 

tajništvo o sudjelovanju matiènih 

Sjednica Mješovit hrvatsko - 

austrijske komisije za gospodarsku 

suradnju u ŽK Rijeka 

Županijska komora Rijeka 15. studenoga je bila domaæin 10. sjednici Mješovite hrvatsko 

- austrijske komisije za gospodarsku suradnju. 

Komisiju saèinjava osam 

hrvatskih i deset austrijskih 

delegata. Austrijsko izaslanstvo 

predvodio je i Komisijom predsjedao 

Franz Wessing, glavni direktor za 

vanjskotrgovinske odnose saveznog 

Ministarstva za gospodarstvo, 

obitelj i mladež Republike Austrije. 

Predsjedateljica hrvatskog dijela je 

AKTUALNOSTI 

T a t j a n a T o m i æ , z a m j e n i c a 

predstojnika Državnog Ureda za 

trgovinsku politiku RH. 

Komisija se od samog osnivanje 

1992. iznimno trudi pridonijeti 

razvoju gospodarske i sveukupne 

suradnji dviju država. Odabir Rijeke 

za mjesto sastanka Komisije i 

program posjete Gradu Rijeci, Luci i 

Luèkoj upravi govore o važnosti 

suradnje Austrije i Rijeke. U središtu 

zanimanja Komisije bile su 

investicije. 

Rad komisije pratila je i Andrea 

I k i æ - B o e h m , a u s t r i j s k a 

veleposlanica u Hrvatskoj pratila je 

rad Komisije.

H G K 

1 8 5 2 

Suradnja talijanskih regija 

Emilije-Romagne, Marche s Albanijom, 

Hrvatskom i Crnog Gorom 

U sklopu realizacije projekta Turistièki sektor - suradnja izmeðu talijanskih regija 

Emilije-Romagne, Marche s Albanijom, Hrvatskom i Crnog Gorom',u kojem je Županijska 

komora Rijeka partner ostvarene su daljnje aktivnosti. 

N a k o n u p o z n a v a n j a s 

gastronomskom tradicijom talijanske 

regije Emilia – Romagna, kroz 

predavanja talijanskih eksperta iz 

kuharstva i sommelierstva u Opatiji, 

Partnerska talijanska Scuola 

alberghiera e di Ristorazione di 

Serramanzoni za njih je organizirala 

predavanja, seminare i vježbe iz 

p o d r u è j a u g o s t i t e l j s t v a i 

g a s t r o n o m i j e , t e p o s j e t e 

p r o i z v o ð a è i m a l o k a l n i h 

gastronomskih delicija. Na gala ruèku 

su opatijski uèenici talijanskim 

partnerima predstavili primorska jela 

što je proizvelo pozitivne reakcije. 

Trgovaèka komora Modena je u 

razdoblju od 23 do 26. listopada 

organizirala dvije fokus grupe s ciljem 

promicanja trgovine i investicija za 

talijanska poduzeæa koja pružaju 

turistièke usluge u Albaniji, Crnoj 

Gori i Hrvatskoj. 

Prva prezentacija održana je 

23.listopada u Modeni gdje su 

predstavnice Hrvatske Sanda Filipoviæ 

i Lordana Jerkoviæ, Crne Gore Nina 

Drakiæ i Albanije Andra Xhavara 


H G K 

1 8 5 2 

predstavile moguænosti ulaganja s 

posebnim osvrtom na turizam, a 

druga je prezentacija održana u 

Komori Rimini 25. listopada. Nakon 

prezentacije održani su brojni 

i n d i v i d u a l n i r a z g o v o r i s 

predstavnicima zainteresiranih 

talijanskih tvrtki. 

Uspostavljeni su i brojni kontakti 

od kojih je vrijedno istaknuti 

moguænosti suradnje s Trgovaèkom 

komorom Ravena i Županijskom 

komorom Emiglia-Romagna. 

Prvi forum za javno privatni dijalog za regiju Jadranska Hrvatska- sjever održan je 10. 

prosinca 2012. godine u Županijskoj komori Rijeka. 

Ministarstvo poduzetništva i 

o b r t a p r o v o d i I P A p r o j e k t a 

„Poboljšanje administrativne 

uèinkovitosti na nacionalnoj razini, 

k o j i i m a c i l j s n a ž e n j e 

administrativnih kapaciteta i 

uèinkovitosti institucija odgovornih 

za razvitak malog i srednjeg 

poduzetništva. 

Jedna od aktivnosti MINPO-a kroz 

taj projekt je i uspostava foruma za 

javno pravni dijalog uz sudjelovanje 

p o d u z e t n i k a , p r e d s t a v n i k a 

poduzetnièkih potpornih institucija, 

županijskih upravnih odjela koji se 

bave poduzetništvom te visokih 

p r e d s t a v n i k a M i n i s t a r s t v a 

poduzetništva i obrta kao nositelja 

politike razvoja poduzetništva. 

Radimo evaluaciju dosadašnjih 

AKTUALNOSTI 

Forum za javno privatni dijalog 

za regiju Jadranska Hrvatska - sjever 

programa kroz javno privatne dijaloge 

s poduzetnicima, kako bismo doznali 

njihova iskustva i potrebe te ih uvrstili 

u programe, kazala je Dijana Bezjak, 

pomoænica ministra poduzetništva i 

obrta, naglasivši da su 

to zapravo konzultacije 

s poduzetnicima, na 

kojima se raspravlja o 

temama kljuènim za 

poduzetništvo. 

Do sada su javno 

p r i v a t n i d i j a l o z i 

obavljeni u Zagrebu, 

Slavonskom Brodu, 

Dubrovniku i Splitu, a 

na proljeæe æe u Rijeci 

biti držan drugi po 

r e d u , a n a t e m u 

a d m i n i s t r a t i v n i h 

barijera, kazala je Bezjak. 

Poduzetnici su dio dnevnog reda 

kreirali sami prema svojim potrebama 

i aktualnim pitanjima. 

9

H G K 

1 8 5 2 

PREZENTACIJE, PROMOCIJE, KONFERENCIJE, SAVJETOVANJA, SEMINARI, RADIONICE I SAJMOVI 

Radionica - Sudjelovanje javnosti 

u postupku izdavanja zajednièke dozvole“ 

U okviru projekta - Osnivanje centara za provedbu IPPC direktive na regionalnoj razini u 

Hrvatskoj 27. studenog je u rijeèkoj Komori održana radionica - Sudjelovanje javnosti u 

postupku izdavanja zajednièke dozvole. 

Radionica, èetvrta po redu dio je 

serije radionica o sudjelovanju 

javnosti koje su organizirane u 

s u r a d n j i s H r v a t s k o m 

gospodarskom komorom, a u 

nadležnosti Ministarstva 

zaštite okoliša i prirode 

(MZOIP). Svrha radionice je 

uvesti sudjelovanje javnosti u 

postupak izdavanja IPPC 

d o z v o l a t e u s t a n o v i t i 

moguænosti uspostavljanja i 

održavanja komunikacije meðu 

sudionicima. 

Radionica je dio projekta 

financiranog od strane EU i podrška je 

u provedbi EU Direktive 2008/1/EC o 

objedinjenom sprjeèavanju i kontroli 

oneèišæenja (IPPC Direktiva) koja je 

prenesena u hrvatsko zakonodavstvo. 


Rezultat IPPC postupka je dozvola za 

rad krupne industrije koja osigurava 

visoku razinu zaštite okoliša 

spreèavanjem emisija u sve okolišne 

medije i uèinkovitom upotrebom 

sirovina, energije i vode. 

U prvome dijelu radionice 


H G K 

1 8 5 2 

predstavljeni su ciljevi radionice i 

sudionici meðusobno. Potom je bilo 

rijeèi o IPPC-u Europskoj Uniji 

i Hrvatskoj, odnosno naèelima 

i ulozi. Predstavljena je analiza 

sluèaja spornog postrojenja, 

osnovane su radne grupe i 

n a p r a v l j e n a s i m u l a c i j a 

sastanka sudjelovanja javnosti 

korištenjem analize sluèaja. 

Temelju povratnih informacija 

s prethodne vježbe otvorena je 

grupna diskusija o naèinima 

primjene sastanaka javnosti. 

Bilo je rijeèi i o tome kako se 

sudjelovanje javnosti koristi drugdje, 

o platformi dionika, sada, no i u 

sudjelovanju javnosti u Hrvatskoj u 

buduænosti. 

Seminar o carinskom poslovanju i 

postupcima nakon ulaska u EU 

ŽK Rijeka u suradnji s tvrtkom Anada Software d.o.o. organizirala je 29. studenog 2012. u 

rijeèkoj Komori besplatan seminar o novim carinskim postupcima potrebnim za rad unutar 

Hrvatska 01. srpnja 2013. 

postaje punopravna èlanicom EU i u 

skladu s tim dolazi do velikih 

promjena u carinskom poslovanju. 

Kako bi se olakšao prelazak u novo 

okruženje korisnici su nizom 

prezentacija upoznati s promjenama 

koje dolaze ulaskom u EU. 

Na praktiènim primjerima 

pokazni su i objašnjeni svi novi 

carinski postupci: NCTS - Novi 

raèunalni provozni sustav, AIS - 

Automatizirani sustav uvoza, AES - 

Automatizirani sustav izvoza, ICS - 

Sustav nadzora uvoza, ECS - Sustav 

nadzora izvoza, ECS-LA - Sustav 

nadzora izvoza (luke, zraène luke), 

EMCS - Sustav praæenja kretanja i 

kontrole, TARIC - Zajednièki tarifni 

sustav EU s dnevnim izmjenama, 

INTRASTAT - Aplikacija za praæenje 

r o b n e r a z m j e n e i z m e ð u 

gospodarstvenika u EU. 

Carinski postupci prezentirani 

su na operativno verificiranim 

aplikacijama s naglaskom na 

postupak AIS - automatizirani 

sustav uvoza i AES - automatizirani 

sustav izvoza. 

Na seminaru su bili prisutni i 

gosti - predavaèi iz Slovenije koji su 

prenijeli svoja znanja i iskustva, 

steèena višegodišnjim radom 

unutar EU.

H G K 

1 8 5 2 


Radionica „Novi zakonski okviri i 

mjere u poduzetništvu“ 

U organizaciji HGK - Županijske komore Rijeka HGK - Centra za poduzetništvo, inovacije 

i tehnološki razvoj te u suradnji s Hamag Invest-om, Ministarstvom rada i mirovinskog 

sustava, Ministarstvom poduzetništva i obrta te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u 

rijeèkoj je Komori 7. prosinca 2012. godine održana radionica - Novi zakonski okviri i mjere 

u poduzetništvu. 

SVinko Mièetiæ, predsjednik ŽK 

Rijeka uvodno je pozdravio prisutne 

i zaželio im uspješan rad. Radionici 

su u ime HGK prisustvovale Silva 

Stipiæ Kobali, direktorica Centra za 

investicije i Tajana Kesiæ Šapiæ, 

direktorica Centra za poduzetništvo, 

inovacije i tehnološki razvoj. 

Novi zakonodavni okvir 

za poticanje investicija u RH, 

odnosno Zakon o poticanju 

investicija i unapreðenju 

investicijskog okruženja 

predstavila je Ljiljana Zajc, 

voditeljica službe za potporu 

ulaganja i investicije u 

Ministarstvu poduzetništva i 

obrta. Strateška podruèja 

p r i m j e n e z a k o n a s u 

proizvodno preraðivaèke 

a k t i v n o s t i , r a z v o j n o 

inovacijske aktivnosti, 

aktivnosti poslovne podrške te 

aktivnosti usluga visoke dodane 

vrijednosti. Novi zakon ukljuèuje 

poticaje za mikro poduzetnike, 

porezne i carinske poticaje, poticaje 

z a n o v a r a d n a m j e s t a i 

usavršavanje, poticajne mjere za 

razvojno-inovacijske aktivnosti, za 

kapitalne investicijske projekte te 

radno – intenzivne investicijske 

projekte. U odnosu na Zakon o 

poticanju ulaganja iz 2007. godine 

te Zakon o izmjenama i dopunama 

Zakona o poticanju ulaganja iz 

2011. godine, novi Zakon ukljuèuje 

širi raspon poticajnih mjera za 

investicije, veæi broj poduzetnika u 

sustav investicijskih poticaja te ima 

jaèi uèinak na ravnomjerni 

regionalni razvoj. 

Tatjana Daliæ, pomoænica 

ministra Ministarstva rada i 

mirovinskog sustava govorila je o 

novostima u mjerama aktivne 

politike zapošljavanja, olakšanim 

uvjetima i dodatnim poticajima. 

Mjere koje se smatraju potporama 

za zapošljavanje odnose se izmeðu 

ostalih na mlade osobe bez radnog 

iskustva, dugotrajno nezaposlene 

osobe, osobe iznad 50 godina te 

osobe s invaliditetom. Obrazovanje 

nezaposlenih osoba podrazumijeva 

ukljuèivanje nezaposlenih osoba iz 

evidencije Zavoda za zapošljavanje 

kod kojih je definirana potreba za 

stjecanjem novih ili dodatnih 

struènih znanja ili vještina radi 

poticanja njihove zaposlenosti, 

nakon provedenog selekcijskog 

postupka. Jedna od postojeæih mjera 

su i javni radovi kao provoðenje 

opæe i društveno korisnog rada na 

korist zajednice te koji je neprofitan 

i nekonkurentan na tržištu rada. 

Mjera za poticanje zapošljavanja je i 


H G K 

1 8 5 2 

struèno osposobljavanje za rad bez 

zasnivanja radnog odnosa, te 

potpora za oèuvanje radnih mjesta. 

Radi se o mjeri èiji je cilj zadržati u 

radnom odnosu radnike za koje 

poslodavac može osigurati rad u 

punom radnom vremenu kraæem od 

40 sati tjedno, ali im ne može 

zbog poslovnih poteškoæa 

osigurati plaæu za puno 

radno vrijeme. 

Novi jamstveni model 

Hrvatske agencije za malo 

gospodarstvo i investicije 

predstavio je Veljko Pauš, viši 

savjetnik iz Odjela za razvoj 

m a l o g i s r e d n j e g 

p o d u z e t n i š t v a . N o v i m 

j a m s t v e n i m m o d e l o m , 

jamstveni se potencijal 

poveæava na 2 milijarde kuna 

a poveæavaju se i raspoloživa 

sredstva za plaæanje po aktiviranim 

jamstvima. Uvode se novi jamstveni 

programi te pismo namjere za 

izdavanje jamstva koje poduzetniku 

olakšava pronalaženje povoljnijih 

izvora financiranja. 

Ivona Zanchi iz Centra za 

poslovne informacije pri Hrvatskoj 

gospodarskoj komori govorila je o 

pojednostavljenju okvira za 

p o s l o v a n j e , o d n o s n o o 

karakteristikama, temeljnom 

kapitalu i postupku osnivanja 

j e d n o s t a v n o g d r u š t v a s 

ogranièenom odgovornošæu. 

Radionici je prisustvovalo 

pedesetak predstavnika tvrtki i 

institucija iz PGŽ - a 

11

H G K 

1 8 5 2 


Usklaðivanje redova plovidbe u linijskom 

i povremenom obalnom pomorskom prometu 

Usklaðivanje redova plovidbe u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu 

na akvatoriju Primorsko-goranske županije i Lièko-senjske za 2013. godinu bila je tema 

sastanka u rijeèkoj Komori. 

Ivan Èule , voditelj Odsjeka za 

promet i veze u ŽK Rijeka, obavijestio 

je prisutne prethodnim aktivnostima i 

njihovim rezultatima vezanim uz 

bolju usklaðenost redova plovidbe i 

voznih redova izmeðu otoka Raba, 

Cresa i Lošinja u luci Valbiska. 

Red plovidbe za brzo brodsku 

liniju Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije- 

Cres-Rijeka i lokalnu liniju Rab-Lun 

nije dostavljen na usklaðivanje. 

Usuglašavanjem redova plovidbe 

došlo se do slijedeæih prijedloga - na 

liniji Valbiska – Merag u razdoblju od 

1. sijeènja do 31. svibnja 2013. i od 

1. listopada do 31. prosinca .2013. 

deseti polazak iz Valbiske pomaknuti 

za 30 minuta to jest u 22,00 sata 

umjesto 21,30 sati - na liniji Unije – 

Susak – Mali Lošinj u razdoblju od 1. 

sijeènja do 31. svibnja i od 1. 

listopada do 31. prosinca 2013 

polazak iz Malog Lošinja srijedom 

pomaknuti za 20 minuta kasnije to 

jeste u 8,20 sati, a u razdoblju od 1. 

lipnja do 30.rujna 2013. polazak iz 

Malog Lošinja, srijedom, pomaknuti 

na 7,20 sati. 

Prijedlozi su prihvaæeni i unijeta je 

izmjena u predložene redove plovidbe. 

Nije prihvaæen prijedlog Ivana Dabe, 

gradonaèelnika Novalje da se ne 

mijenja raniji red plovidbe, jer jutarnji 

promet na toj liniji ne zahtjeva veæu 

uèestalost prijevoza od predloženog. 

Svi usuglašeni redovi plovidbe bit 

æe dostavljeni Agenciji za obalni 

linijski pomorski promet. 

Dijana Mihaljeviæ, ravnateljica 

Luèke uprave Krk apelirala je na 

Linijsku nacionalnu plovidbu da 

Luèkoj upravi pošalju informaciju 



H G K 

1 8 5 2 

kada zbog loših vremenskih uvjeta ne 

mogu ploviti na liniji Lopar-Valbiska. 

Franjo Gržac, zapovjednik broda 

„Nosaè“ LNP obeæaa je da æe se o 

navedenim obavijestiti i Luèka uprava 

Krk. 

Frane Gabriæ, zamjenik naèelnika 

opæine Lopar osvrnuo se na problem 

vezan uz povremene prekide trajektne 

linije Lopar – Valbiska zbog 

vremenskih nepogoda i predložio da 

se uspostavi naèin obavještavanja 

korisnika ove linije o njenom prekidu 

po moguænosti veæ na Jadranskoj 

magistrali ili na Krèkom mostu, jer bi 

pravovremena informacija omoguæila 

putnicima i vozilima orijentaciju na 

trajektnu liniju Stinica-Mišnjak bez 

gubitka vremena i nepotrebnih 

troškova. 

Mladi inovatori i inovatori iz kategorije odraslih 

iz PgŽ na izložbi INOVA 2012. postigli zapažen uspjeh 

Izložba INOVA 2012. odnosno Hrvatski salon inovacija s meðunarodnim uèešæem, 

održan od 8 do 10 studenog u Šibeniku, posebnu je pažnju posvetio predstavljanu novih 

proizvoda i inovacija mladih. 

Ta hvale vrijedna i osobito važna 

g o s p o d a r s k a m a n i f e s t a c i j a 

z a j e d n i è k i m n a s t u p o m i 

udruživanjem sa izložbom "Budi uzor" 

potaknula je regionalni razvitak 

inovatorstva i usmjerila ga prema 

inovativnom poduzetništvu mladih - 

uèenika i studenata. Na manifestaciji 

je predstavljeno više od 300 

inovacija. 

Ovogodišnja INOVA je jedna od 

tehnièki najsloženijih hrvatskih 

salona inovacija. Trebalo je puno volje 

i strpljenja da se preko 300 inovacija 

smjestiti na prostor od oko 460 

èetvornih metara, a o složenosti 

govori i kolièina opreme koja je bila 

ugraðena, naime iz Rijeke je 

kamionom prevezeno oko 12 tona 

opreme, što je još jedna potvrda da 

smo sposobni organizirati velike 

projekte. 

U izuzetno jakoj konkurenciji 

odrasli iz Primorsko goranske 

županije osvojili su tri zlatna, dva 

srebrna i jedno bronèano odlièje, a 

mladi su se inovatori okitili sa èetiri 

zlatna, tri srebrna i tri bronèana 

odlièja. 

Za najboljeg hrvatskog izlagaèa 

proglašen je mladi inovator Dino 

Kureloviæ iz Rijeke.

H G K 

1 8 5 2 

Jasminka Terzun, potpredsjednica 

HGK za pravne poslove i unutarnji 

ustroj, otvarajuæi Forum izrazila je 

veliko zadovoljstvo što se Forum 

održava veæ osamnaesti puta za redom 

u prisutnosti velikog broja sudionika. 

Terzun je naglasila da se znaèaj 

Foruma ogleda u edukativnim i 

informativnim izlaganjima o 

zakonskoj regulativi te o pitanjima s 

kojima se susreæu posrednici u 

svakodnevnoj praksi. Posebno je 

istaknula kako je ulaganje u znanje i 

podizanje struènosti uvjet opstanka 

n a t r ž i š t u t e p o v e æ a n j a 

konkurentnosti i kako je stvaranje 

kvalitetnog okvira te podizanja 

struènosti cilj i u podruèju poslovanja 

nekretninama, u kojem æe HGK i dalje 

pružati pomoæ kroz edukaciju i 

logistiku. 

Forumom su predsjedavali 

Dubravko Raniloviæ predsjednik 

Udruženja poslovanja nekretninama 

pri HGK, Jasminka Biliškov, 

potpredsjednica Udruženja i 

Snježana Brezoviæ , te tajnik 

U d r u ž e n j a . U r a d u F o r u m a 

sudjelovalo je 346 posrednika iz svih 

županija Republike Hrvatske. 

Mr. sc. Marijane Vurajiæ Kudelja, 

pomoænica ravnateljice Porezne 

uprave Ministarstva financija 

govoreæi o Prijedlogu Zakona o 

UDRUŽENJA, GRUPACIJE, STRUKOVNE SKUPINE I SEKCIJE 

Forum poslovanja nekretninama 

U organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama HGK 9. studenoga je u hotelu Four 

Points by Sheraton, Panorama hotel Zagreb održan 18. forum poslovanja nekretninama. 

fiskalizaciji u prometu gotovinom 

naglasila je da gospodarske subjekte u 

poslovanju nekretninama obvezuje 

postupak fiskalizacije te da svaki 

obveznik poreza na dobit je i obveznik 

fiskalizacije. Fiskalizacija cijeli sustav 

tjera na izdavanje raèuna, a i graðane 

æe poticati na sagledavanje važnosti 

raèuna. 

Kljuènu ulogu u pravilnoj 

provedbi fiskalizacije izdavanja 

raèuna ima prilagoðeni naplatni 

ureðaj. Elektronièko potpisivanje 

elemenata raèuna tako æe se izvršavati 

korištenje digitalnog certifikata koje 

za potrebe fiskalizacije izdaje Fina pod 

nazivom Fiscal. Certifikat ima ulogu 

digitalnog potpisivanja i za poreznu 

u p r a v u p r e d s t a v l j a e l e m e n t 

identifikacije pošiljatelja poruke. 

Poèetkom fiskalizacije 1. sijeènja 

2013. obveza poèinje za velike i 

srednje poduzetnike, te ugostitelje, a 

od 1. travnja sljedeæe godine za sve 

trgovce i sva slobodna zanimanja. Od 

1. srpnja 2013. godine i agencije za 

promet nekretninama obveznici su 

fiskalizacije, istaknula je Vurajiæ 

Kudelja. 

Mladen Cerovac zamjenik 

predsjednice vijeæa za zaštitu 

trgovaèkog natjecanja govorio je o 

Zabrani sporazuma o cijenama u 

pravu tržišnog natjecanja. Propisi o 


H G K 

1 8 5 2 

zaštiti tržišnog natjecanja najstrože 

zabranjuju bilo kakav sporazum 

kojim se tržni takmaci dogovaraju o 

cijeni proizvoda kojeg prodaju ili o 

cijeni usluge koje pružaju, kazao je 

C e r o v a c , n a g l a s i v š i d a j e 

onemoguæavanje i strogo kažnjavanje 

bilo kakvog dogovora o cijenama 

izmeðu konkurenata jedna od 

temeljnih svrha propisa o zaštiti 

tržišnog natjecanja i jedna od glavnih 

zadaæa tijela za zaštitu tržišnog 

natjecanja svake zemlje, a u RH to je 

Agencije za zaštitu tržišnog 

natjecanja, èije je djelovanje 

usmjereno na otkrivanje, razbijanje i 

sprjeèavanje stvaranja novih kartela. 

Ana Mrak-Taritaš, zamjenica 

ministra graditeljstva i prostornog 

ureðenja govorila je o primjeni 

Zakona o postupanju s nezakonito 

izgraðenim zgradama. Bespravna 

gradnja je ozbiljan i kompleksan 

problem kazala je Mrak-Taritaš. 

Zgrade za legalizaciju podijeljene su u 

èetiri kategorije od najzahtjevnijih do 

manje zahtjevnih ovisno o kvadraturi. 

Temeljem novog Zakona izvršila bi se 

legalizacija glavnine bespravno 

izgraðenih zgrada, osim zgrada koje 

se nalaze u nacionalnim i parkovima 

prirode i objekata na površini 

društvene namjene ako nisu 

svrsishodni namjeni prostora 

naglasila je Mrak-Taritaš. U postupku 

podnošenja zahtjeva prilaže se 

dokumentacija, regulira se naknada te 

donosi rješenje. Time zgrada postaje 

legalna. Prvi rok za podnošenje 

zahtjeva za legalizaciju bespravno 

izgraðenih graðevina je do kraja 

godine za one koji imaju rješenje za 

rušenje, a drugi rok do 30. lipnja 

2013. godine za ostale koji imaju 

nelegalnu zgradu. Ako postoji sudski 

spor postupak se prekida do 

okonèanja spora i tek tada se može 

postiæi legalizacija. Status zgrade 

postaje legalan i ona se prikljuèuje na 

komunalnu mrežu te upisuje u 

13

H G K 

1 8 5 2 

Katastar, zakljuèila je Mrak-Taritaš. 

Tadija Šakiæ, voditelj službe 

f i n a n c i j s k o g i n s p e k t o r a t a 

Ministarstva financija na forumu 

govorio je obvezama posrednika u 

prometu nekretnina temeljem Zakona 

o spreèavanju pranja novca i 

financiranju terorizma. 

Svi sudionici su dobili i potvrdu 

da su odslušali predavanje na temu 

sprjeèavanja pranja novca, koja je 

dokaz da su obavili zakonsku obvezu 

godišnjeg struènog osposobljavanja i 

izobrazbe u podruèju sprjeèavanja 

Sjednicom, koju je organizirao 

Odsjek Sektora za graditeljstvo i 

komunalno gospodarstvo ŽK Rijeka, 

predsjedao je Arsen Brneliæ, 

predsjednik Strukovne skupine 

graðevinara ŽK Rijeka i direktor 

Brneliæ gradnja d.o.o. 

Uvodno je Brneliæ dao zapisnik s 

18. Sjednice Vijeæa na verifikaciju i 

skrenuo pozornost da gospoda Juraj 

Kovaèiæ i Sreæko Markoviæ tri puta 

nisu prisustvovali sjednici, pa æe kao 

predsjednik Vijeæa sa njima 

razgovarati. 

Brneliæ je predložio, da se u 

skladu sa zahtjevom Sektora za 

graditeljstvo HGK i njegovim 

razgovorom s Vedranom Viloviæem, 

direktorom Sektora, kao teme za 

raspravu na Udruženju graditeljstva 

HGK predlože dvije teme i to - 

Zakonska regulativa i javna nabava, 

a da se na sjednice pozovu odgovorni 

p r e d s t a v n i c i M i n i s t a r s t v o 

g r a d i t e l j s t v a , M i n i s t a r s t v o 

g o s p o d a r s t v a , M i n i s t a r s t v o 

pravosuða i Ministarstvo financija. 

Kroz raspravu sudionici sjednice 

Vijeæa podržali su Brneliæev 



pranja novca i financiranja terorizma. 

Bilo je rijeèi i o strukturnim i 

kohezijskiim fondovima te uslugama i 

aktivnostima Europske poduzetnièke 

mreže. Podijeljene su i Potvrde 

Kodeksa etike u poslovanju 

posrednika u prometu nekretnina 

HGK i dalje æe nastaviti pružati 

logistiku i pomoæ kroz seminare, 

edukacije i forume ovom važnom 

g o s p o d a r s k o m s u b j e k t u - 

posrednicima u prometu nekretnina 

koji su svojim mnogobrojnom odazivu 

u posjeti ovog Foruma pokazali da 

Sjednica Vijeæa Strukovne skupine 

graðevinara ŽK Rijeka 

Rasprava o prijedlozima tema za dnevni red sjednica Vijeæa Udruženja graditeljstva HGK, 

javna nabava i damping cijene bile su teme 19. sjednice Vijeæa Strukovne skupine 

graðevinara ŽK Rijeka 6. prosinca u rijeèkoj Komori. 

prijedlog i zakljuèili da se na sjednici 

Udruženja graditeljstva HGK 

rasprave predložene teme, te da se 

na sjednicu pozovu odgovorni 

predstavnici iz ministarstava, onako 

kako je predložio Brneliæ. 

Problematika graditeljstva je veæ 

n e k o l i k o p u t a o b r a ð e n a i 

dostavljena Sektoru pa nije 

potrebna dodatna elaboracija, 

reèeno je. 

Kako su u sastav Vijeæa ušle su 

dvije nove èlanice Brneliæ je ukratko 

izložio sve do sada obraðene teme s 

naglaskom na kalkulativne satnice, 

provedbu Zakona o javnoj nabavi, 

pokazavši to na konkretnom 

primjeru, sa svim negativnim 

p o s l j e d i c a m a k o j e o d a b i r 

ponuditelja s najnižom cijenom vuèe 

za sobom. 

Brneliæ je podsjetio prisutne na 

zakljuèke donesene na ranijim 

sjednicama i to - Obveznici primjene 

ZJN trebali bi po uzoru na zemlje EU 

primjenjivati kriterij ekonomski 

najprihvatljiviju ponudu, a ne 

kriterij najniže cijene, osigurati 


H G K 

1 8 5 2 

imaju potrebu prije pristupanja 

Europskoj uniji upoznati se sa svih 

zakonskim obvezama kojima prije 

pristupanja Europskoj uniji u cijelosti 

moraju prilagoditi svoje poslovanje. 

U ime Županijske komore Rijeka u 

radu Foruma sudjelovale su Dijana 

Burul i Tanja Nemec, struène 

suradnice u Odsjeku za trgovinu, 

Novella Baèinoviæ, potpredsjednica 

Strukovne skupine poslovanja 

nekretninama ŽK Rijeka i veliki broj 

p o s r e d n i k a u p o s l o v a n j u 

nekretninama sa podruèja Primorsko 

goranske županije. 

poštene kriterije, odnosno jednakost 

u potraživanjima i u obvezama kroz 

praviène zakone i obveznu kontrolu 

provedbe, tj. pravnu sigurnost. 

Informirao prisutne i o sadržaju 

pisma kojeg je uputio Vinku 

Mièetiæu predsjedniku ŽK Rijeka, 

gdje od HGK traži da zaštiti interese 

èlanica od nelojalnih kolega koji 

sklapaju ugovore po damping 

cijenama te da ih prijavi za 

prekršaje. Mièetiæ je dopis 

proslijedio navedenim èlanicama, 

tražio oèitovanje, što oni nisu 

uèinili. 

Brneliæ misli da se takvim 

postupkom nisu se štitili interesi 

èlanica veæ da su njemu osobno 

prouzroèen daljnje neugodnosti. 

Zakljuèeno je da se ne odobrava 

postupak predsjednika ŽK Rijeka te 

ga se moli da obrazloži taj postupak 

a predloženo je da se uz pomoæ ŽK 

Rijeka organizira konferencija za 

medije s temom siva ekonomija i 

javna nabava, kako bi se javnost 

upoznala s praksom ugovaranja 

poslova po damping cijenama.

H G K 

1 8 5 2 


Sjednica Grupacije konzultanta 

za gospodarstvo ŽK Rijeka 

EU fondovi, strukturni i kohezijski fond, program kreditiranja za financiranje 

investicijskih projekata po modelu podjele rizika s bankama, usluge i aktivnosti Europske 

poduzetnièke mreže, prijem novih èlanova u Grupaciju konzultanata za gospodarstvo ŽK 

Rijeka teme su o kojima je bilo rijeèi 7. studenog u rijeèkoj Komori na sjednici Grupacije 

konzultanta za gospodarstvo ŽK Rijeka. 

Prof. dr. sc. Dragomir Sundaæ, 

predsjednik Grupacije obratio se 

prisutnim konzultantima i ukazao na 

potrebu razvijanja konzultantske 

djelatnosti s ulaskom Hrvatske u EU, 

Sundaæ je naglasio da je , u ovom 

trenutku zemlja potkapacitirana 

moguænostima izrade dokumentacije 

potrebne da bi projekti konkurirali 

sredstvima iz EU fondova, te ako se ne 

pokrenemo, konzultantske kuæe iz 

inozemstva mogle bi nam postati 

konkurencija. 

Centar za EU pri HGK pomoæi æe 

konzultantima da èim lakše doðu do 

kriterija i naèina kako povlaèiti ta 

sredstva. 

Mr.sc. Zvonimir Saviæ, pomoænik 

direktora u Centru za EU pri HGK, u 

svojoj je prezentaciji - Strukturni 

fondovi i kohezijski fond, odnosno o 

onome što nas èeka u EU govorio o 

temama važnim za razumijevanje 

moguænosti koje fondovi pružaju. 

Objašnjen je smisao kohezijske 

politike EU te u što se mogu 

usmjeravati sredstva strukturnih 

fondova (EFRR - Europski fond za 

regionalni razvoj i ESF - Europski 

socijalni fond te kohezijskog fonda). 

smisao NUTS II regija, odnosno regija 

u koje se usmjeravaju 

sredstva navedenih fondova 

te podjela EU na NUTS II 

r e g i j e , u k l j u è u j u æ i 

Hrvatsku. 

Dao je poseban naglasak na 

konkretne primjere iz 

prakse i to primjere 

projekata koji su provedeni 

u državama èlanicama EU, 

što može biti smjernica za 

Hrvatsku. S obzirom da iz 

strukturnih fondova postoji 

moguænost financiranja 

projekata èiji su korisnici 

mala i srednja poduzeæa, 

navedeni su konkretni 

primjeri korisnika i njihovih 

projekata iz Slovenije i Slovaèke, dok 

su kao primjeri projekata financiranih 

iz kohezijskog fonda, navedeni 

projekti iz Slovenije i Grèke. 

Osvrnuo se na podruèja ulaganja 

iz EU fondova za Hrvatsku za drugu 

polovicu 2013. odnosno kada 

Hrvatska postane èlanica EU. 

Objašnjena je i situacija u 

pripremama za strukturne i kohezijski 

fond za razdoblje od 2014. Do 2020. 

U raspravi su istaknuti problemi s 

kojima se Hrvatska suoèava u 

kontekstu pripreme za korištenje 

strukturnih fondova i kohezijskog 

fonda EU, ali i o potencijalima tih 

fondova od kojih izravne koristi mogu 

imati i malo i srednje poduzetništvo te 

konzultantski sektor koji može pružiti 

pomoæ u fazi pripreme i provedbe 

projekata financiranih iz EU. 

Vesna Bartoloviæ, voditeljica 

p o d r u è n o g u r e d a H B O R - a , 

predstavljajuæi programe kreditiranja 

za financiranje investicijskih 

projekata po modelu podjele rizika s 

bankama kazala je da Model podjele 

rizika za malo i srednje poduzetništvo 

(MSP) predstavlja novi naèin 


H G K 

1 8 5 2 

provedbe programa kreditiranja 

HBOR-a u suradnji s poslovnim 

bankama, pri èemu HBOR i poslovna 

banka dijele rizik povrata kreditnih 

sredstava. 

Model omoguæuje financiranje 

novih investicijskih projekata malih i 

srednjih poduzetnika tako da 

poslovna banka kreditira najmanje 60 

posto iznosa ukupnog kredita - kredit 

putem poslovne banke, u pravilu iz 

sredstava HBOR-a, uz instrumente 

osiguranja uobièajene u bankarskom 

poslovanju. HBOR kreditira do 40 

posto iznosa ukupnog kredita – 

izravni kredit HBOR-a uz osiguranje 

mjenicama i zadužnicama te 

jamstvom HAMAG INVEST-a u iznosu 

od 80 posto glavnice izravnog kredita 

HBOR-a. U okviru programa 

Kreditiranje proizvodnje navedeni 

omjeri su 50 posto poslovna banka i 

50 posto HBOR. Instrumentima 

osiguranja, primjerice nekretninama i 

pokretninama osigurava samo 60 

posto kredita - udio banke, što daje 

prednost poduzetnicima. 

U Modelu podjele rizika za velike 

projekte omoguæuje se financiranje 

velikih investicijskih projekata tako 

da poslovna banka kreditira najmanje 

50 posto iznosa ukupnog kredita - 

kredit poslovne banke, u pravilu iz 

vlastitih sredstava, a HBOR kreditira 

do 50 posto iznosa ukupnog kredita - 

i z r a v n i k r e d i t H B O R - a , u z 

instrumente osiguranja uobièajene u 

bankarskom poslovanju i u istom 

redu namirenja. Zahtjevi za kredit po 

Modelu podjele rizika podnose se 

poslovnoj banci. Banke su prema 

prezentiranim modelima spremnije 

kreditirati projekte u kojima ne snose 

cjelokupni rizik, veæ ga dijele s HBORom. 

Bartoloviæ je kazala je da je 

kreditni potencijal za poduzeæa 

podignut na osam milijardi kuna, 

15

H G K 

1 8 5 2 

dosad su održane èetiri aukcije, a na 

zadnjoj je HBOR ponudio 345 

milijuna kuna, dijelom u kunama, 

dijelom uz valutnu klauzulu, što je, uz 

kvalitetne ponude banaka, rezultiralo 

kamatama za krajnjeg korisnika od 

3,44 do 3,89 posto. Naglasila je da je 

zanimanje poduzetnika veliko, pa su u 

H B O R - u v e æ p r e m a š i l i p l a n 

kreditiranja, a zanimljivo je da se u 

strukturi plasmana poèeo poveæavati 

udio investicijskih kredita. 

Na pitanje, kako se poveæavaju 

krediti poduzetnicima, kada statistika 

HNB-a kaže da su se samo u rujnu 

krediti banaka poduzeæima smanjili za 

èak dvije milijarde kuna, što govori o 

razduživanju tvrtki, a ne njihovom 

ulaženju u nove projekte, Bartoloviæ je 

pojasnila da raste udio direktnog 

financiranja poduzeæa kod HBOR-a. 

Primjerima iz prakse prisutni su 

pokazali da banke radije guraju svoje, 

komercijalne i skuplje kredite, dok se 

za kredite u suradnji s HBOR-om 

moraju itekako uporno raspitivati, a 

naglasili su da banke èesto tvrde da su 

programi s HBOR-om veæ iskorišteni. 

Bartoloviæ je rekla da je to moguæe jer 

su neke banke posebno marljive i vrlo 

brzo iskoriste sredstva koja su im 

preko HBOR-a na raspolaganju no 

dodala je da su sredstva obnovljiva pa 

u tom sluèaju treba prièekati novu 

aukciju, a moguæe se i direktno 

obratiti HBOR-u. 

Niža cijena kredita namijenjena je 

poticanju ulaganja u poljoprivredu i 

ribarstvo, nove turistièke kapacitete, 

ulaganja u industriju, energetiku 

zaštitu okoliša i obnovljive izvore 

energije. Niža cijena HBOR-ovih 

kredita posljedica je èinjenice da se 

razvojna banka od pojave krize 

najviše financira u inozemstvu kod 

Razvojne banke Vijeæa Europe(CEB) 

,Europske investicijske banke(EIB), 

njemaèkog KfW-a Meðunarodne 



H G K 

1 8 5 2 

banke za obnovu i razvoj (IBRD), a 

znaèajan izvor financiranja je i 

temeljni kapital kojeg ulaže država. 

Prisutni su obaviješteni da je èelnik 

HBOR-a Anton Kovaèev ujedno i 

predsjednik EAPB-a, Europske 

udruge javnih banaka koja pokriva 

više od 100 institucija. 

Predstavljena su i tri nova èlana 

Grupacije. Davor Pasariæ predstavio je 

Kreativni odjel d.o.o., èija specijalnost 

je interaktivne vizualizacije za web i 

m o b i l n e u r e ð a j e , u s k o s u 

specijalizirani za Apple hardver, 

softver i operativne sustave. Sanjin i 

Patricija Dorèiæ predstavili su svoju 

obiteljsku tvrtku Dunko, d.o.o. koja se 

bavi financijama, raèunovodstvom i 

poslovnim savjetovanje, a tvrtku 

aAs2con-alveus, d.o.o. i predstavio je 

Alan Klanac. Tvrtka se bavi 

istraživanjem, razvojem i primjenom 

inženjerskih i poslovnih rješenja u 

p o m o r s k o m p r i j e v o z u i 

brodograðevnoj industriji. 

Sjednica Udruženja male brodogradnje pri HGK 

Izvješæe o B2B poslovnim susretima projekta „Cluster Club“, osvrt na Odluku o osnivanju 

Grupacije servisera plovila, konstituiranje Grupacije servisera plovila, izbor rukovodstva te 

smjernice za rad bile su teme sjednice Udruženja male brodogradnje pri HGK održane u 

Marini Kornati u Biogradu 

Boris Vukušiæ, predsjednik 

Udruženja osvrnuo se na B2B i B2C 

poslovne susrete održane u sklopu 

sajma Pula Boat Show. Obavijestio je 

prisutne i o EU projektu 'Cluster Club' 

te o prvom B2B poslovnom susretu u 

Veneciji. 

Osvrnuo se na Odluku o osnivanju 

Grupacije servisera plovila i 

naglasivši da æe RH u srpnju 2013. 

postati èlanicom EU. Veæ sada je u 

Hrvatskoj prisutan veliki problem 

rada na crno, odnosno ilegalni rad 

neovlaštenih servisera plovila, a 

ulaskom u EU to æe se samo 

multiplicirati pa je stoga i osnovana, 

Grupacija. 

ŽK Pula provela je anketu meðu 

èlanovima servisera plovila i na 

temelju nje napravljen je prijedlog 

popisa kandidata za voditelja 

grupacije: Silvano Breèeviæ, Robert 

Cetina, Lilijana Dekoviæ, Enio 

Dekoviæ, Luciano Beg, Nevenka Èaliæ, 

Igor Kogelj, Mario Wagner – odustao, 


Neven Èikeš i Zoran Špoljareviæ. 

Najviše glasova je dobio Silvano 

Breèeviæ iz tvrtke Almi iz Umaga. Za 

zamjenik je predložen Neven Èikeš iz 

tvrtke 'Navigator' iz Primoštena, 

nakon èega su oba ukratko predstavili 

svoje tvrtke. Prijedlog da Silvano 

Breèeviæ bude voditelj Grupacije 

ovlaštenih servisera plovila prihvaæen 

je jednoglasno, kao i da zamjenik 

voditelja Grupacije s podruèja 

Dalmacije bude Neven Èikeš. 

Silvan Breèeviæ, predsjednik 

Grupacije preuzeo je daljnje voðenje 

sjednice, a prisutni su iznijeli svoja 

viðenja, stajališta i probleme na 

temelju kojih æe se napraviti 

smjernice za rad Grupacije servisera 

plovila. Prioritetnih zadataka 

voditelja grupacije je zakazivanje 

sastanka u Ministarstvu zbog 

problema rada na crno, reèeno je. 

Serviseri koji legalno rade na 

terenu moraju inspektoratu prijaviti 

one koji rade na crno jer ako nema 

prijave inspektorat ne izlazi na teren, 

kazao je Denis Hrelja. 

Prisutni se nisu suglasili sa tim 

veæ su naglasili da bez obzira na 

postojanje ili prijave o ilegalnom 

radu, inspektorat treba redovno 

obilaziti marine radi provjere rada jer 

im je to je glavni zadatak, a iz 

proraèuna su i plaæene za taj rad. 

Upozoreno da i Hrvatski registar 

brodova priznaje obavljene radove 

servisiranja plovila bez obzira jesu li 

bili legalni ili ilegalni. 

Predloženo je da se izradi 

Pravilnik koji æe definirati što je to rad 

'na crno', da to ne bude samo 

kažnjavanje radnika ako na svojim 

radnim odijelima nemaju oznaku 

tvrtke. U pisanom je obliku dat 

prijedlog u kojem je iznijeta svrha i 

smisao legitimiranja grupacije 

servisera plovila i prijavljivanja 

odnosno ne prijavljivanja rada 'na 

crno', te koliki je interes servisera u 

tome.

H G K 

1 8 5 2 

Udruženi u Grupaciju legalni æe 

serviseri prije ili poslije eliminirati 

nelegalne servisere plovila, imati veæu 

moguænost da od dobavljaèa traže 

ponudu koja æe biti povoljnija, nego 

k a d a t o è i n e p o j e d i n a è n o . 

Ostvarivanje komunikaciju meðu 

serviserima, posredstvom Interneta, 

æe olakšati njihovo objedinjavanje i 

zajednièke nastupe jer se na taj naèin 

mogu razmijeniti informacije, 

mišljenja i prijedlozi od Umaga do 

Dubrovnika na jednom mjestu. 

Postoji moguænost otvaranja 

zatvorene grupe na društvenoj mreži. 

Prisutan je problem neplatiša. 

Pojedini se kupci pojavljuju od mjesta 

do mjesta i ne plaæaj za obavljeni 

servis na plovilu. Predloženo je da se 

napravi lista neplatiša i putem 

zatvorene grupe bude dostupna svim 

serviserima grupacije. 

Smjernice rada Grupacije trebaju 

sadržati i organizirane posjete 

sajmovima vezanim za struku, 

godišnje susrete po županijama radi 

razmjene iskustva, zajednièke 

nastupe prema dobavljaèima, 

otvaranje web-stranice ili bloga 

ovisno o zainteresiranosti. 

Na prvoj konferencije servisera 

plovila odluèeno je da se napravi 

popis, registar servisera koji bi 

sadržavao osnovne podatke i popis 

djelatnosti koje obavlja, na taj se 

naèin može meðusobno provjeriti i 

istinitost podataka. 

P r e d l o ž e n o j e d a H G K 

marketinški podrži servisere putem 

tiskanja letaka, plakata, prezentiranje 

servisera u marinama, tiskanja 

kataloga ovlaštenih servisera i 

distribuiranje marinama. Materijal bi 

bili na ulazu u marine uz 

p l a k a t a s p o p i s o m 

ovlaštenih servisera 

plovila, tako bi i marine 

imale veæu odgovornost 

prema svojim klijentima i 

pružale im potpuniju 

informaciju o ovlaštenim 

serviserima. 

Postavljeno je pitanje 

da li u je skladu sa 

Zakonom da marine 

n a p l a æ u j u u l a z 

s e r v i s e r i m a p l o v i l a 

primjerice 100 eura po 


danu bez obzira koliko æe dugo trajati 

rad na plovilu. Ako serviser ne plati taj 

r a è u n , s l i j e d e æ i p u t m u j e 

onemoguæen ulaz u marinu i neæe 

moæi obaviti dogovoreni posao na 

nekom plovilu. Problem je riješen 

tako da marina ispostavlja raèun 

vlasniku plovila za obavljeni servis, 

vlasnik plaæa marini a marina plaæa 

serviseru za obavljeni rad - iznos 

umanjen za ulazak u marinu. 

serviseru može. 

Predloženo je da serviseri 

organizirano nastupe prema 

marinama a vezano za problem 

ugovora koje svaki serviser ima s 

domicilnim marinama u kojem se 

definira ulazak u marinu, a potrebno 

standardizirati popravke koje vrše 

serviseri plovila tako da za isti servis 

kod razlièitih servisera dobije istu 

kvalitetu usluge. 

Najvažnija stvar Grupacije je 

rješavanje pitanja koncesija svih 

servisera u marinama, reèeno je. 

Koncesija i problem ulaska servisera 

u marine primarna je i treba je 

rješavati u institucijama, od njih treba 

tražiti odgovore, kako bi se znali 

postaviti i ponašati kod nastanka 

problema. 

K o n c e s i j a d a j e p r a v o 

koncesionaru da eksploatira to pravo, 

pa hoæe li koncesionar pustiti nekoga 

u marinu ili neæe – to je njegova dobra 

volja. Da bi koncesionar pustio 

nekoga u marinu, to je regulirano 

zakonom putem podkoncesija. Svaka 

marina je potpisala odreðeni broj 

ugovora sa serviserima, plaæanjem 

n a k n a d e z a u l a z u m a r i n e 

koncesionar štiti osobe s kojima su 

potpisali ugovor. Problem može biti 


H G K 

1 8 5 2 

jedino ako marina serviserima ne želi 

dati pod koncesiju. 

HGK bi sa svojim struènim 

službama trebala dati odgovor ima li 

se koncesionar pravo tako ponašati, 

pa æe se i Grupacija moæi postaviti i 

odrediti ponašanje servisera prema 

marinama, reèeno je. 

Ozbiljan problem predstavlja 

pojavljivanje sve veæeg broja 

napuštenih plovila i u marinama i kod 

servisera. Zapuštena plovila trunu, 

ostaju neplaæeni raèuni marinama i 

neplaæeni raèuni serviserima. Od 

nadležnih državnih službi treba tražiti 

upute kako postupiti u takvim 

sluèajevima, s obzirom da se ta plovila 

tretiraju kao carinska roba na našem 

podruèju. 

Marine su nositelji koncesija, 

koncesija je u domeni pomorskog 

zakonika, a pomorski zakonik još nije 

donesen i zato s marinama treba, u 

ovom trenutku, postiæi kompromisni 

dogovor. Jedino se tako može doæi do 

rješenja za slijedeæu sezonu, kako se 

ne bi gubili u traženju prava koncesija 

i koncesionara. Treba postaviti 

prioritete, jer je na tržištu veæ sve 

posloženo. S marinama je potrebno 

dogovoriti rad u jamstvu ili van 

jamstva, te zatražiti razgovor s 

Udrugom marina i postiæi dogovor. 

Spomenut je i problem testne vožnje 

koje moraju vršiti serviseri. Ulaskom 

u EU pretpostavka je da æe i testna 

vožnja biti definirana pa time i riješen 

taj problem. 

Prijedlog da Denis Hrelja bude 

poslovni tajnik Grupacije ovlašetnih 

servisera plovila jednoglasno je 

usvojen. 

17

H G K 

1 8 5 2 

Sjednicu je organizirao Odsjek 

Sektora za graditeljstvo i komunalno 

gospodarstvo ŽK Rijeka a predsjedao 

Arsen Brneliæ, predsjednik Strukovne 

skupine graðevinara ŽK Rijeka i 

direktor Brneliæ gradnja d.o.o. 

Brneliæ je uvodno pozdravio 

p r i s u t n e , p o s e b n o A n ð e l k a 

Dvoršèaka, direktora Službe za razvoj 

FINA Zagreb, Zvonimira Saviæa, 

pomoænika direktora Centra za EU 

HGK, izlagaèe po pojedinim temama 

dnevnog reda, te Vinka Mièetiæa, 

predsjednika ŽK Rijeka. 

Zatim je dao na verifikaciju 

zapisnik s prošle sjednice Strukovne 

skupine, koji je jednoglasno usvojen. 

Podsjetio da se na prošloj sjednici 

raspravljalo smo o Vijeæu Udruženja u 

Zagrebu. Naime, u županijskim 

komorama bi se trebalo rješavati 

lokalne problemi, a svu drugu 

problematiku na višoj razini rješavalo 

bi Udruženje u Zagrebu. Gotovo je sva 

problematika u naèelu „državna“, pa 

proizlazi da je najvažniji rad 

Udruženja u Zagrebu na kojemu bi se 

trebali okupljati predstavnici 

županijskih komora i u suradnji s 

izvršnom vlasti usko suraðivati u 

smislu poboljšanja uvjeta i zaštite 

interesa graditeljstva, kazao je 

Brneliæ. U Vijeæu Udruženja imamo 

predstavnika, nastavio je Brneliæ i 

dodao da sastanaka nema te da nisu 

konstruktivni. Zadnjoj sjednici Vijeæa 

U d r u ž e n j a 1 8 . l i s t o p a d a 

prisustvovali su Josip Pahljina i Ivana 


Sjednice Strukovne skupine graðevinara ŽK Rijeka 

Stanje u graditeljstvu, strukturni fondovi i Kohezijski fond, odnosno što nas oèekuje u 

EU te Zakon o financijskom poslovanju i pred steèajnoj nagodbi (NN108/12.) bile su teme 

sjednice Strukovne skupine graðevinara 8. studenog u rijeèkoj Komori. 

Mihelèiæ, a sljedeæa je zakazana za 

20.studenog. 

Vinko Mièetiæ, predsjednik ŽK 

Rijeka govorio je o aktualnosti i 

važnost tema o kojima se raspravlja. 

Posebno se osvrnuo na teškoæe u 

graðevinarstvu, kao i na neureðeno 

graðevinsko tržište i dodao da svoj 

doprinos daje i Strukovna skupina i 

K o m o r a k r o z 

ovakve skupove 

k a k o b i s e 

sveukupno stanje 

p o p r a v i l o . 

osvrnuvši se na 

sve Arsen Brneliæ 

govorio je o stanju 

u graditeljstvu te 

p r o b l e m i m a i 

t e š k o æ a m a s 

kojima se ta oblast 

s u s r e æ e u 

p o s l o v a n j u , 

osvrnuvši se na 

provedbu Zakonu 

o javnoj nabavi, kalkulacije, plaæe - 

odnosno cijenu rada, rad na crno, 

duge sudske sporove itd. 

Vladimir Lakièeviæ - Betonpod 

d.o.o. pitao je da li se graðevinari 

mogu dogovoriti oko realnih cijena 

kako bi se zaštitili, onako kao što su to 

uèinili projektanti, advokati i drugi. 

Brneliæ ga je informirao o svemu što je 

Vijeæe graðevinara kroz Županijsku 

komoru Rijeka pokušalo i što se tièe 

kalkulativnih satnica, rada na crno, 

primjene Zakona o javnoj nabavi, 

nedostatka zakonske regulative, 

sastanaka s predstavnicima JLS. O 

poduzetim akcijama govorio je i 

predsjednik Mièetiæ. 

Zakljuèeno je da obveznici 

primjene Zakona o javnoj nabavi 

trebaju prestati birati ponude slijepo 

na temelju najniže cijene i ne 

izvrgavati zakone, te da treba 

osigurati poštene kriterije, odnosno 

jednakost u potraživanjima i u 

obavezama kroz praviène zakone i 

obaveznu kontrolu provedbe - pravnu 

sigurnost. 

Zvonimir Saviæ, pomoænik 

direktora Centra za EU govorio je o 



H G K 

1 8 5 2 

strukturnim fondovima i kohezijskom 

fondu, njihovoj namjeni, naèinu 

korištenja, moguænosti RH u 

korištenju sredstava tih fondova, 

kolièini sredstava koje joj godinama 

stoje na raspolaganju po godinama 

itd. Posebno je pokazao primjere 

investicija sufinanciranih iz tih 

Fondova na kojima se zaposlila 

hrvatska graðevinska operativa, èime 

je istakao jednu od moguænosti 

zaposlenja graðevinskih kapaciteta. 

Brneliæ je pitao zašto je propala 

slovenska operativa iako je Slovenija 

koristila ta sredstva za sufinanciranje 

projekata. Saviæ æe pokušati iznaæi 

odgovor na pitanje s primjerima zašto 

je propala operativa Slovenije kad su 

imali na raspolaganju sredstva iz tih 

Fondova. 

Anðelko Dvoršèak govorio je o 

provedbi Zakona o financijskom 

poslovanju i predsteèajnoj nagodbi. 

Posebno se osvrnuo na obveze Fine 

koje proizlaze iz Zakona, kao i na 

obveze trgovaèkih društava koje jesu 

ili se mogu naæi u situaciji da moraju 

postupati po tom Zakonu. Pravilnik o 

troškovima postupka još nije donesen 

. Iznio je ciljeve koji se Zakonom žele 

postiæi, razlike izmeðu steèajnog i 

predsteèajnog postupka, vrste 

dužnika, procjeni potrebnog broja 

nagodbenih vijeæa, pokretanje 

postupka i nadležnost, sam tijek 

postupka, vrste postupaka, pravne 

posljedice, razloge za odbacivanje 

prijedloga, troškove postupka, plan 

financijskog restrukturiranja itd. 

Konstatirao je da je do sada 

zaprimljen mali broj predmeta. Da bi 

se postupak prijavio potrebno je 

revizorsko mišljenje. Njega treba 

platiti, pa se postavlja pitanje iz kojih 

sredstava ako je društvo u blokadi. 

Za èlana Vijeæa strukovnog 

Udruženja graditeljstva HGK 

jednoglasno je izabrana Ivana 

Mihelèiæ iz Goran graditeljstvo d.o.o. 

Delnice, za èlana Vijeæa graðevinara 

ŽK Rijeka jednoglasno je izabrana 

Andrea Srdoè iz Slaving d.o.o. 

Viškovo.

H G K 

1 8 5 2 

P r e d a v a n j e i p r e z e n t a c i j u 

konzultantima je održao Saša 

Bukovac, pomoænik direktora Centra 

za EU, pri Hrvatskoj gospodarskoj 

komori, poèetkom 2012. godine. 

Uvodno je govorio o svojim 

iskustvima na projektima, te 

programskim, savjetodavnim i 

projektnim aktivnostima Centra na 

podruèju programa - IPA IIIC i IPARD, 

te buduænosti na podruèju strukturnih 

fondova, o dosadašnjim rezultatima, 

perspektivama, moguænostima 

ulaganja, petim izmjenama IPARD 

programa i oèekivanjima u 2013. 

godini. Detaljno je govorio o tome 

kako pripremiti uspješnu prijavu na 

IPARD program. 

I PARD je pretpristupni program EU 

za razdoblje 2007. – 2013., sastavni je 

dio IPA-e i predstavlja V. komponentu 

- ruralni razvoj. U Hrvatskoj se 

provodi od poèetka 2010. godine i to 

kroz 4 mjere: Mjera 101 - Ulaganja u 

poljoprivredna gospodarstva u svrhu 

restrukturiranja i dostizanja 

standarda Zajednice, Mjera 103 - 

Ulaganja u preradu i trženje 

poljoprivrednih i ribljih proizvoda u 


Sjednica Grupacije konzultanata 

za gospodarstvo ŽK Rijeka 

Priprema i provedba IPARD projekata, s naglaskom na provjeru ekonomskih pokazatelja, 

planiranje provedbe projekta, prikupljanje ponuda, pripreme za kontrole na terenu i 

ostvarivanje prava na kredit bila je tema sjednice Grupacije konzultanata ŽK Rijeka 6. 

prosinca u rijeèkoj Komori. 

s v r h u 

restrukturiranja 

tih aktivnosti i 

d o s t i z a n j a 

s t a n d a r d a 

Zajednice, Mjera 

3 0 1 - 

Poboljšanje i 

razvoj ruralne 

infrastrukture i 

M j e r a 3 0 2 - 

Diversifikacija i 

razvoj ruralnih 

g o s p o d a r s k i h 

aktivnosti 

Za mjere 101 i 

103 raspisano je 

osam natjeèaja i ugovoren 161 

projekt u vrijednosti potpore od 425 

milijuna kuna.,a u mjerama 301. i 

302 ugovorena su 84 projekta u 

vrijednosti potpore od 126 milijuna 

kuna. U obradi je još 321 projekt s 

vrijednošæu potpore od 512 milijuna 

kuna. 

Obzirom na gubitak sredstava iz 

2007. i oèekivani gubitak iz 2008., 

oèekuje se da æe RH sveukupno na 

raspolaganju imati ne više od 1,4 

milijarde kuna. 

Uz pretpostavku da æe 70 do 

80post prijava, koje su trenutno u 

obradi, biti ugovoreno, u ovom 

trenutku je na raspolaganju za 

ugovaranje preostalo od 300 do 350 

milijuna kuna. 

Predviðeni rok ugovaranja je kraj 

2013. godine, s tim da je moguæe 

ugovaranje i u 2014. odnosno do 

utroška sredstava, ukoliko RH ne 

b u d e s p r e m n a z a p r o v e d b u 

postpristupnih programa s 1. 

sijeènjem 2014. 

Pete izmjene IPARD programa 

donose slijedeæe: ulaganje u 


H G K 

1 8 5 2 

bioplinska postrojenja ogranièava se 

iskljuèivo za proizvodnju energije 

potrebne za funkcioniranje farme; 

omoguæava se ulaganja u opremu za 

osnovnu i dodatnu obradu tla, za 

gnojidbu, sjetvu, sadnju, zaštitu bilja, 

žetvu i transport; oprema je vezana za 

svaki pojedinaèni sektor te korisnik 

mora udovoljiti uvjetima po pitanju 

velièine, proizvodnih kapaciteta i 

sl.;ogranièena maksimalna snaga 

traktora na 100 kW, omoguæava se 

ulaganje u obnovljive izvore energije u 

svim sektorima - za vlastite potrebe, 

bez obzira na usklaðenost s EU 

standardima; moguænost ulaganja u 

sektorima vina i maslinovog ulja 

proširuje se na opremu koja pokriva 

cjelokupni proizvodni proces - od 

prijema sirovine do kompostiranja 

komine, što otvara moguænost 

iloèkim podrumima da u slijedeæem 

projektu zaokruže cjelokupni 

proizvodni ciklus. Postoji moguænost 

još jedne izmjene IPARD programa u 

ogranièenoj mjeri. 

Mjera 101. Maksimalni iznos 

dozvoljenog ulaganja je 600.000 €, a 

visina potpore od 50 do75 posto. 

Korisnici mogu biti sudionici u 

primarnoj proizvodnji.Mjera 103. 

Maksimalni iznos dozvoljenog 

ulaganja je 3.000.000 €, a visina 

potpore do 50 posto od prihvatljivog 

ulaganja. Korisnici mogu biti 

preraðivaèke tvrtke iz sektora prerade 

mesa, mlijeka, ribe, voæa i povræa, vina 

i maslina.Mjera 302. Maksimalni 

iznos dozvoljenog ulaganja je 

150.000€, a u Sektoru obnovljivih 

izvora energije 675.000€ . visina 

potpore do 50 posto od prihvatljivog 

ulaganja. Korisnici mogu biti mikro 

poduzeæa, obrti i fizièke osobe u 

privatnom vlasništvu. 

19

H G K 

1 8 5 2 

Primjena IPARD programa 

nastavlja se i u 2013 i nakon 1. 

srpnja; 

N a k o n p r e z e n t a c i j a 

konzultantima je podijeljena brošura - 

Korak po korak do IPARD sredstava, 

koju je pripremio Centar za EU u 

s u r a d n j i s p r e d s t a v n i c i m a 

bankarskog sektora. Brošuru je 

predstavio Saša Bukovac, autor 

Mjera 

101 

103 

202 

302 

sijeèanj 

15.01. 

Sjednica Hrvatske udruge 

poslovnih žena KRUG - ogranak Rijeka 

Informacija o 7. Kongresa poduzetnica Jadransko-jonskog podruèja u Tirani , donacija 

humanitarno sportske akcije - Studenti za studente i zdravlje žene bile su teme sjednice 

Hrvatske udruge polovnih žena KRUG, ogranak Rijeka 15. studenog u rijeèkoj Komori 

Jadranka Radovaniæ, predsjednica 

Hrvatske udruge poslovnih žena Krug 

Hrvatske izrazila je zadovoljstvo što 

prisustvuje sastanku rijeèkog 

Ogranka, podržala njegov cjelokupan 

rad. Kao predsjednica Foruma 

jadransko-jonskih gospodarskih 

komora jedna od osnivaèa i 

predsjednica udruge Poduzetnica 

jadransko-jonskog podruèja govorila 

o povijesti i radu te organizacije. 

Inicijativu za osnivanje Foruma 

pokrenula je ŽK Split, radi 

uspostavljanja suradnje razlièitih 

komora jadranskih i jonskih zemalja, 

a cilj projekta je koordinirati i 

uskladiti djelovanje gospodarskih 

komora svih zemalja Jadranskog i 

Jonskog podruèja. 

F o r u m i m a s v o j u s t a l n u 

organizacijsku strukturu. Osnovana 

je dobrovoljna trans-nacionalna 

udruga neprofitnog karaktera - Forum 

gospodarskih komora Jadranskojonskog 

podruèja, s tajništvom 

Foruma u Gospodarskoj komori 

Ancona. 


brošure, naglasivši da su u njoj 

opisani svi koraci koje je potrebno 

poduzeti radi pripreme i provedbe 

IPARD projekata. Korisnici u brošuri 

mogu pronaæi praktiène savjete koje 

ne mogu pronaæi u pravilnicima i 

vodièima, te neke odredbe tih 

dokumenata pretoèiti u svakodnevni, 

jasno razumljiv jezik, zakljuèio je 

Bukova. 

PLAN RASPOREDA NATJEÈAJA ZA 2013. GODINU 

veljaèa 

15.02. 

15.02. 

15.02. 

travanj 

01.04. 

01.04. 

Kongresi poduzetnica proizišli su 

iz rada Okruglog stola za žensko 

poduzetništvo, koji djeluje pri Forumu 

jadransko-jonskih gospodarskih 

komora. 

Kongres u Tirani održao se 

tijekom Europskog tjedna malog i 

srednjeg poduzetništva. U radu 

K o n g r e s a s u d j e l o v a l o j e 5 0 

poduzetnica iz Hrvatske, meðu kojima 

Ines Blažina i Ema Lipej, èlanice 

rijeèkog Ogranka, 

Kongres je održan na visokom 

nivou, a Vlada Republike Albanije dala 

mu je veliku važnost. U radu su kao 

govornici sudjelovali Sali Berisha, 

predsjednik Vlade i ministar 

gospodarstva, trgovine i energije 

Edmona Haxhinasto, kazala je Ines 

Blažina. 

Predstavnici gospodarskih 

komora Republika Albanije, Hrvatske, 

Crne Gore, Srbije Bosne i Hercegovine 

i Italije predstavili su rad žena 

poduzetnica sa svojih podruèja, a 

nekoliko poduzetnica iz Hrvatske 

predstavilo je svoj rad. 



lipanj 

01.06. 

H G K 

1 8 5 2 

Prof.dr.sc. Dragomir Sudaæ , 

predsjednik Grupacije konzultanata 

zahvalio je Bukovcu prezentaciji, 

i z r a z i o z a d o v o l j s t v o z b o g 

uspostavljene suradnje Grupacije 

konzultanata i Centra za EU i naglasio 

da raspored konzultanata i njihova 

brojnost ne zadovoljavaju potrebe 

poduzetnika za konzultantskim 

uslugama. 

kolovoz 

01.08. 

rujan 

01.09. 

01.09. 

listopad 

01.10. 

01.10. 

Smiljana Raða, iz tvrtke Priska 

d.o.o., Split govorila je o zdravlju 

žene. 

Gordana Nikoliæ, dr.sc, dekanica 

Visoke poslovne škole „PAR” govorila 

je o donaciji humanitarno - sportske 

akcije „Studenti za studente”.koju 

organiziraju studenti Visoke poslovne 

škole PAR iz Rijeke s ciljem 

p r i k u p l j a n j a p o m o æ i b i v š i m 

štiæenicima Djeèjeg doma Ivana Brliæ 

Mažuraniæ iz Lovrana, koji po 

završetku srednje škole odlaze u 

„stambenu zajednicu”, gdje se 

suoèavaju s nizom egzistencijalnih 

pitanja. Bez novca, posla i minimalne 

podrške društva, rijetko koja od tih 

prièa završava sretno. 

Visoka poslovna škola PAR želi 

omoguæiti nastavak fakultetskog 

obrazovanja pojedinim štiæenicima. A 

studenti PAR-a æe uz pomoæ sponzora 

i donatora obnoviti spomenutu 

stambenu zajednicu. 

Èlanice rijeèkog ogranka „KRUG“ 

pridružile su se toj humanoj i 

hvalevrijednoj akciji.

H G K 

1 8 5 2 


Seminar - Psihologija prodaje za prodajne predstavnike 

Odsjek Centra za razvoj ljudskih potencijala ŽK Rijeka i Edukacijsko savjetodavni centar 

Optimum organizirali su 20. studenog u rijeèkoj Komori seminar - Psihologija prodaje za 

prodajne predstavnike. 

Zbog velike ponude i ogranièene 

potražnje rijetko si tko može priuštiti 

da èeka da ga kupac potraži i pronaðe, 

veæina ih mora pronaæi naèin da 

uspostavi odnos s kupcem, predstavi 

proizvode ili usluge koje nudi, 

uspostavi suradnju i stalno radi na 

održanju te suradnje kako mu drugi ne 

bi boljom ponudom preoteli kupca. 

Seminar je namijenjen svima koji u 

svome poslu kontaktiraju klijente i 

sklapaju poslova ili vode prodajni tim 

te osmišljavaju prodajni proces u 

poduzeæu. 

Cilj seminara je omoguæiti svima 

koji se bave direktnom prodajom da 

što bolje usmjere svoje resurse, 

smanje kolièinu odbijanja, poveæaju 

vjerojatnost ostvarivanja dugoroène 

suradnje i pozitivnih poslovnih 

odnosa s kupcima, a samim time i veæe 

zadovoljstvo poslom koji rade. 

Bilo je rijeèi o 

prodaji u prošlom 

stoljeæu i njezinim 

nedostacima, prodaji u 

novom dobu i ulozi 

p r o d a j n o g 

predstavnika, zašto 

volimo kupovati, a ne 

volimo kad nam netko 

prodaje, s kim stupiti u 

kontakt i kategorije 

kontakata, postavljanje 

pitanja i ispitivanje 

potreba, aktivno slušanje, što treba 

saznati prije izrade ponude, izrada 

ponude, donošenje odluke o suradnji 

te post-prodajne aktivnosti za 

održavanje odnosa teme su o kojima 

je bilo rijeèi na seminaru. 

Predavaèi su bili Barbara i Alen 

Marot diplomirani psiholozi koji 

cijelu svoju karijeru rade u podruèju 

Sistematizacija radnih mjesta 


H G K 

1 8 5 2 

poslovne psihologije. U sklopu 

Edukacijsko savjetodavnog centra 

Optimum, ali i u svojim prošlim 

organizacijama, osmislili su i izveli niz 

edukacija iz podruèja prodaje, 

kvalitete usluge i menadžmenta. Uz to 

su sudjelovali i u brojnim selekcijskim 

postupcima i pomogli razlièitim 

organizacijama da odaberu najbolje 

prodavaèe. 

U organizaciji Odsjeka Centra za razvoj ljudskih potencijala ŽK Rijeka i tvrtke Consultor d.o.o. 

u rijeèkoj Komori je 4. prosinca organiziran seminar – Sistematizacija radnih mjesta 

Seminar je bio namijenjen osobama 

koje su odgovorne za uspješnost 

poslovanja poduzeæa - vlasnicima i 

poduzetnicima, direktorima, te višem 

i srednjem menadžmentu i svima koji 

se bave organizacijom i njenim 

razvojem 

U sklopu seminara obraðene su tri 

meðusobno vezane cjeline. U prvoj 

cjelini bilo je rijeèi o utjecaju tržišta na 

izbor poslovne strategije, da li je 

saèuvan tržišni udio iz ranijih 

vremena pa se je usmjereno na 

oèuvanje kupca i jaèanje meðusobnih 

odnosa, ima li šanse za inovacije i 

daljnji razvoj ili je sudbina usmjerena 

na rezanju troškova i preživljavanje. 

U središnjoj cjelini obraðena je 

sistematizacija radnih 

mjesta, što obuhvaæa 

postavljanje organizacijske 

strukture, odreðivanje 

poslova koji su vezani uz 

'opise radnih mjesta' i onih 

koji su vezani uz 'KASH' - 

osobni uèinak, postignuæe 

ciljeva i t d. Bilo je rijeèi i o 

t o m e k a k o i s p r a v n o 

postaviti organizacijsku 

strukturu koja tvrtki 

osigurava da kratkoroèno i 

d u g o r o è n o b u d e u s p j e š n a i 

uèinkovita. 

U treæem je djelu dat primjer koji 

ilustrira kako uskladiti strukturu 

upravljaèkim potrebama vodstva 

tvrtke, do koje organizacijske razine 

individualizirati praæenje radnog 

uèinka. Bilo je govora i o tome kako 

ispravno postaviti sustav plaæa i 

nagraðivanja, na naèin da ukupni 

troškovi rada ne eskaliraju a nagrade i 

bonusi budu u funkciji motivacije i 

ostvarenja poslovnih ciljeva. 

P r e d a v a è j e b i o Ž a r k o 

Baštovanoviæ, osnivaè i vlasnik tvrtke 

Consultor d.o.o. Tvrtka Consultor 

d.o.o. se profilirala kao nezaobilazno 

i m e n a p o d r u è j u p o s l o v n o g 

savjetovanja u PGŽ i Istarskoj 

županiji, te u komunalnom sektoru na 

podruèju Hrvatske. 

Baštovanoviæa svrstavaju u 

struènjake kojemu su praktièna 

rješenja i svrsishodna primjena 

važniji od forme, što potvrðuje bogata 

referentna lista od preko 150 

projekata organizacijskog razvoja. 

Kao predavaè kvalitetno prenosi 

znanje polaznicima seminara. 

21

H G K 

1 8 5 2 


Seminar - Prodaja je vještina, a ne èarolija 

Odsjek Centra za razvoj ljudskih potencijala ŽK Rijeka i Edukacijsko savjetodavni centar 

Optimum iz Rijeka organizirali su 12. prosinca u rijeèkoj Komori seminar - Prodaja je 

vještina, a ne èarolija 

Seminar je dao sistematizirani 

prikaz prodajnog procesa onako kako 

ga vidi kupac i kako ga vidi prodavaèa 

bio je namijenjen svima koji prodaju u 

prodavaonicama bez obzira na vrstu 

robe koju nude i poslovoðama 

prodavaonicama kako bi bolje 

usmjeriti svoje prodavaèe. 

Èesto oni koji poèinju raditi kao 

Sajam je održan j pod visokim 

pokroviteljstvom Ministarstva kulture 

Republike Hrvatske, a predstavlja 

p o s l o v n i s v i j e t i z d a v a è k o g i 

edukativnog stvaralaštva s najveæom 

ponudom knjiga i uèila na jednom u 

Hrvatskoj. 

Program Interlibera je i ove godine 

ukljuèio promidžbu novih naslova i 

izdanja, okrugle stolove, razgovore s 

piscima, književnim kritièarima, 

predstavljanje nakladnièkih tvrtki, 

struène skupove, prodaju knjiga po 

povoljnim cijenama i djeèje radionice. 

Svoja izdanja je na 80 èetvornih 

m e t a r a , z a g r e b a è k o j p u b l i c i 

predstavilo osam primorsko goranskih 

nakladnika Adamiæ iz Rijeke, Lektira 

Rijeka, Cipetiæ Viškovo, Naklada 

Uliks Rijeka, Leo - commerce Rijeka, 

Shura Matulji, Duševiæ & Kršovnik 

prodavaèi znanje ne dobiju 

sustavno nego ga prikupljaju 

kroz razgovor i pokušaj kopiranja 

kolega. S druge strane iskusni 

prodavaèi lako upadnu u rutinu i 

«odraðuju» prodaju èesto gotovo 

nesvjesno. I prodavaèu poèetniku 

i iskusnom prodavaèu korisno je 

s vremena na vrijeme sagledati 

ono što radi i uoèiti što bi se 

moglo raditi još bolje. 

Na seminaru su obraðene teme 

vezane za prodaju od prvog kontakta 

pa do eventualne reklamacije. 

Ukazano je na najèešæe pogreške koje 

se u svakoj od tih faza èine. Polaznici 

su upoznali psihološkim aspektom 

onoga što se dogaða tijekom vremena 

koje provedu s kupcem i nauèili kako 

to primijeniti da bi bili uspješniji u 

svom radu. 

Rijeka, i Extrade Kastav. Dva 

nakladnika su predstavila svoja nova 

izdanja Adamiæ knjigu Blago Jadrana i 

Shura knjigu Paralelni vrtovi. 

Uprilièeno je i druženje sa autoricom 

Darijom Žiliæ. 

Izlagalo je 290 

izlagaèa iz 10 zemalja, a 

tijekom pet dana na 

Interliberu su bile 143 

s t r u è n o - p o p r a t n e 

djelatnosti. 

Na Interliberu je održan i 

okrugli stol "Izazovi 

nakladništva hrvatskih 

manjina i europska 

kulturna raznolikost", na 

kojem se raspravljalo o 

nakladništvu hrvatskih 

manjina u europskim 

zemljama. 



H G K 

1 8 5 2 

Bilo je rijeèi o kupovnom i 

prodajnom procesu, ulozi prodavaèa 

kako ga vidi kupac, povjerenju i 

izgradnji odnosa, prvom dojmu i 

neverbalnoj komunikaciji, 

postavljanju pitanja i ispitivanju 

potreba, prezentiranju rješenja kroz 

koristi te rješavanju reklamacije. 

Alen i Barbara Marot diplomirani 

su psiholozi koji cijelu svoju karijeru 

rade u podruèju poslovne psihologije. 

Sudjelovali su u brojnim selekcijskim 

postupcima i pomogli razlièitim 

organizacijama da odaberu najbolje 

prodavaèe. Tijekom godina kroz 

njihove edukacije i treninge prošlo je 

nekoliko stotina polaznika koji su 

uvijek izražavali visoko zadovoljstvo 

naèinom izlaganja i odabirom 

primjenjivih tema. 

Uspješno sudjelovanje primorsko goranskih 

nakladnika na INTERLIBERU 2012. 

Na 35. meðunarodnom sajmu knjiga i uèila Interliber 2012 od 13. do 18. studenoga na 

Zagrebaèkom velesajmu, uspješno su po èetvrti put sudjelovali nakladnici iz Primorko 

goranske županije, organizirani u Strukovnu skupinu nakladnika pri ŽK - Rijeka. 

Hrvatska matica iseljenika priredila je 

izložbu nakladnièke djelatnosti 

hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih 

manjina, te Hrvata iz BiH, na kojoj je 

bilo izloženo 160 novih naslova i 66 

èasopisa iz 20 zemalja.

H G K 

1 8 5 2 


Nakladnici iz Primorsko goranske županije 

na Meðunarodnom sajmu knjiga u Beogradu 

U organizaciji Strukovne skupine nakladnika ŽK Rijeka nakladnici iz Primorsko 

goranske županije su sudjelovali veæ tradicionalno na 57. meðunarodnom beogradskom 

sajmu knjiga 

Ovogodišnji Beogradski sajam 

knjiga otvorile su srpska pjesnikinja 

Radmila Laziæ i maðarska spisateljica 

Noemi Sechi, a Zemlja poèasni gost bila 

je Maðarska. Sajam je održan pod 

sloganom „ Od A do Š“ u želji da na 

jednom mjestu okupi svu izdavaèku 

produkciju Srbije te da ukljuèi i strane 

izdavaèe, okupio je sajmu bilo je više od 

800 sudionika, meðu kojima 489 

nakladnika. 

Treæu godinu zaredom nakladnici 

Strukovne skupine ŽK Rijeka 

sudjelovali su na beogradskom 

meðunarodnom sajmu knjiga i 

predstavili svoja izdanja, u sklopu 

zajednièkog štanda Zajednice 

nakladnika i knjižara pri HGK. 

Sudjelovalo je ukupno 14 hrvatskih 

nakladnika, od èega njih sedam iz 

Primorsko goranske županije, na 

izložbenom prostoru od 10 èetvornih 

metara. Svoja najnovija izdanja izložili 

su i predstavili beogradskoj publici 

primorsko goranski nakladnici: Lektira 

Rijeka, Leo – commerce Rijeka, Cipetiæ 

Viškovo, Duševiæ&Kršovnik Rijeka, 

Extrade Kastav, i Naklada Uliks iz 

Rijeke te Shura Matulji. 

Ovogodišnji sajam je pružao uvid u 

izdavaèke projekte Velike Britanije, 

Francuske, Holandije, Njemaèke, 

Italije, Brazila, Rusije, Kine, Japana,.. 

Teme svih prateæih 

programa analizirale su 

regionalne odnose, 

s r e d n j o e u r o p s k i 

fenomen, obzirom na 

znaèajnu prisutnost 

stvaralaca iz regije, 

naroèito Maðarske i 

Kosova i Metohije. 

U cilju simbolièkog 

oznaèavanja kritiènog 

mišljenja i imaginacije, 

glavna tema prateæih 

p r o g r a m a b i l a j e 

„Znakovi buduænosti 

èime je sajam želio dati prostor 

angažiranim tekstovima i autorima te 

potaknuti rasprave o globalnoj krizi i 

p r o m i š l j a n j u n o v i h m o d e l a 

buduænosti. Održane su raznovrsne 

debate u kojima su sudjelovali 

književnici, prevoditelji i teoretièari. 

Gosti iz Hrvatske bili su Tomislav 

Brlek, Goran Ferèec, Zoran Feriæ, 

Miljenko Jergoviæ, Petar Milat, Olja 

Savièeviæ Ivanèeviæ, Tea Tuliæ, Ante 


H G K 

1 8 5 2 

Tomiæ, i mnogobrojni profesori i 

studenti. 

Novina sajma bila je prostorna 

koncepcija - svi programski sadržaji 

bili su koncentrirani u hali 1A, što je 

publici omoguæilo lakši pristup 

sadržajima prateæih programa. 

Posebnim strip programom 

predstavljene su novosti na strip sceni, 

a u programu predstavljanja izložbi 

prvi put je na Sajmu na jednom mjestu, 

bilo izloženo i publici dostupno više od 

trideset regionalnih književnih 

èasopisa. 

PREDSTAVITE SVOJU TVRTKU U PRIVREDNOM VJESNIKU 

Želeæi promovirati hrvatske gospodarstvenike u zemlji i u svijetu, najstariji hrvatski poslovnofinancijski 

tjednik Privredni vjesnik svim èlanicama Hrvatske gospodarske komore omoguæuje 

BESPLATNO predstavljanje. 

Bilo da je rijeè o novom proizvodu, usluzi, nekoj posebnosti, obljetnici ili naprosto tvrtki, predstavljanje 

æe obuhvatiti tekst od oko 2.300 znakova, temelj kojeg æe biti natuknice i podaci koje æe sama tvrtka okvirno 

napisati i dostaviti na adresu redakcija@privredni.hr (01/56 00 000) .Poželjno je da se uz tekst pošalje i 

fotografija koja može poslužiti za ilustraciju teksta (fotografija proizvoda ili iz procesa proizvodnje, logo itd.), 

kao i kontakt osnovni podaci o tvrtki. 

Na temelju poèetnih informacija i eventualnih dodatnih pojašnjenja, novinari PV-a æe sastaviti tekst. 

Primjer sliènih tekstova može se vidjeti u svakom broju Privrednog vjesnika, u rubrici „predstavljamo“. 

Prièe o tvrtkama koje predstavljamo prevode se i na engleski jezik i objavljuju u „PV INTERNATIONALU“ 

tjednom sažetku PV-a na engleskom jeziku koji se distribuira na više tisuæa adresa u Europskoj uniji i 

svijetu. 

PRIVREDNI VJESNIK – PARTNER TJEDNIK HRVATSKOG GOSPODARSTVA. 

23


STRUÈNO PREDAVANJE O ENERGETSKOJ OBNOVI POSTOJEÆIH ZGRADA 

Izolacijom do ušteda 

U organizaciji tvrtke ROCKWOOL i ŽK Rijeka u rijeèkoj je Komori 6. prosinca održano 

struèno predavanje - Energetska obnova postojeæih zgrada - izolacijom do ušteda. 

Sonja Bujan, voditeljica Odsjeka 

za graditeljstvo i komunalno 

gospodarstvo u ime Komore 

pozdravila je prisutne i izrazila 

zadovoljstvo što svi zajedno imaju 

priliku saznati nešto više o 

proizvodima koji su namijenjeni 

energetskim obnovama zgrada i 

kuæa. Naglasila je da je u današnje 

vrijeme osobito važno uèinkovito 

gospodarenje energijom, osvrnuvši 

se na rokove koje je nam je postavila 

nam Europska Unija, posebno što se 

tièe energetskog certificiranja 

zgrada. 

Prije svega je potrebno smanjiti 

potrebu za energijom, a to se može 

postiæi energetskom obnovom 

postojeæih zgrada, naglašeno je. U 

energetskoj obnovi kljuènu ulogu 

ima izolacija pa su predstavljene 

prednosti primjene kamene vune na 

k o n t a k t n o j f a s a d i ( E T I C S ) . 

Preporuèuje se nova generacija 

izolacije od kamene vune dvoslojne 

gustoæe. Poseban naglasak stavljen 

je na moguænost poveæanje rizika od 

požara prilikom energetske obnove 

zgrada. 

Bilo je rijeèi i o poražavajuæim 

podacima o 82,5 posto neizoliranih 

i l i n e a d e k v a t n o i z o l i r a n i h 

stambenih prostora u Hrvatskoj koji 

predstavljaju ogroman potencijal 

uštede energije buduæi da u prosjeku 

troše oko 250 kWh/m2 godišnje, dok 

bi trebali težiti ka gotovo èetiri puta 

manjoj potrošnji. 

Goran Šinko, tehnièki i prodajni 

savjetnik govorio je o velikim 

uštedama koje se mogu postiæi 

koristeæi kamenu 

vunu. Posebno je 

i s t a k n u o 

i n o v a t i v n e 

R O C K W O O L 

p r o i z v o d e - 

i z o l a c i j u o d 

k a m e n e v u n e 

dvoslojne gustoæe - 

koji omoguæavaju 

odliènu toplinsku 

izolaciju uz izvrsnu 

m e h a n i è k u 

otpornost te zaštitu 

od požara i buke. 

Prezentirani su i 

projekti obnove 

v i š e - s t a m b e n i h 

zgrada na rijeèkom podruèju kao i 

detalji izvedbe. 

Anðelka Toto-Ormuž predstavila 

je paneuropsko udruženje Fire Safe 

Europe i njihova nastojanja da se 

razina svijesti o zaštiti od požara 

podigne na europskom nivou te da se 

rizik od požara nikako ne bi trebao 

poveæati prilikom energetske obnove 

zgrada ukoliko se ona izvodi koristeæi 

gorive izolacijske materijale. Izuzetno 

je bitno voditi raèuna koje izolacijske 

materijale koristimo prilikom 

energetskih obnova javnih ustanova 

poput bolnica i škola u kojima u 

jednom trenutku boravi velik broj 

ljudi sa smanjenom moguænošæu 

evakuacije. Veliki požari mogu 

ugroziti sva tri stupa društva; 

socijalni, gospodarski i ekološki. 

Statistike pokazuju da osam od 10 

ljudi koji poginu u požaru stradaju od 

trovanja toksiènim plinovima koji se 

emitiraju tijekom gorenja zapaljivih 

materijala. Analize tržišta pokazuju 

kako odabir izolacijskog materijala 

ovisi najviše o cijeni, no možda bi 

prilikom odabira trebalo uzeti u 

obzir požarno optereæenje objekta 

koje može biti pet do devet puta veæe 

ukoliko se koristi goriva izolacija u 

usporedbi s negorivom. 

Odaziv prezentaciji bio je 

odlièan, prisustvovalo je pedesetak 

arhitekata, projektanata, inženjera 

graðevinarstva, što je pokazatelj da 

su takva interaktivna predavanja 

potrebna struènoj javnosti u Rijeci i 

Primorsko-goranskoj županiji. 


HGK ŽUPANIJSKE KOMORE RIJEKA 

IZDAVAÈ: 

HRVATSKA GOSPODARSKA 

KOMORA 

ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Bulevar osloboðenja 23 

51000 RIJEKA 

ZA IZDAVAÈA: 

mr.sc. VINKO MIÈETIÆ 

urednik: MANDICA TADEJ 

tel: 051/209 131 

fax: 051/216 033 

e-mail: mtadej@hgk.hr 

www.hgk.hr 

TISAK: 

TISKARA SUŠAK - Rijeka 

Milutina Baraèa 54 

51000 RIJEKA 

tel: 051/343 272, 343 282 

fax: 051/343 279 

e-mail: 

tiskara-susak@ri.t-com.hr 

www.tiskara-susak.hr

Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?