Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

More documents

Recommendations

Info

H G K 1 8 5 2 Sjednicu je organizirao Odsjek Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo ŽK Rijeka a predsjedao Arsen Brneliæ, predsjednik Strukovne skupine graðevinara ŽK Rijeka i direktor Brneliæ gradnja d.o.o. Brneliæ je uvodno pozdravio p r i s u t n e , p o s e b n o A n ð e l k a Dvoršèaka, direktora Službe za razvoj FINA Zagreb, Zvonimira Saviæa, pomoænika direktora Centra za EU HGK, izlagaèe po pojedinim temama dnevnog reda, te Vinka Mièetiæa, predsjednika ŽK Rijeka. Zatim je dao na verifikaciju zapisnik s prošle sjednice Strukovne skupine, koji je jednoglasno usvojen. Podsjetio da se na prošloj sjednici raspravljalo smo o Vijeæu Udruženja u Zagrebu. Naime, u županijskim <strong>komora</strong>ma bi se trebalo rješavati lokalne problemi, a svu drugu problematiku na višoj razini rješavalo bi Udruženje u Zagrebu. Gotovo je sva problematika u naèelu „državna“, pa proizlazi da je najvažniji rad Udruženja u Zagrebu na kojemu bi se trebali okupljati predstavnici županijskih <strong>komora</strong> i u suradnji s izvršnom vlasti usko suraðivati u smislu poboljšanja uvjeta i zaštite interesa graditeljstva, kazao je Brneliæ. U Vijeæu Udruženja imamo predstavnika, nastavio je Brneliæ i dodao da sastanaka nema te da nisu konstruktivni. Zadnjoj sjednici Vijeæa U d r u ž e n j a 1 8 . l i s t o p a d a prisustvovali su Josip Pahljina i Ivana UDRUŽENJA, GRUPACIJE, STRUKOVNE SKUPINE I SEKCIJE Sjednice Strukovne skupine graðevinara ŽK Rijeka Stanje u graditeljstvu, strukturni fondovi i Kohezijski fond, odnosno što nas oèekuje u EU te Zakon o financijskom poslovanju i pred steèajnoj nagodbi (NN108/12.) bile su teme sjednice Strukovne skupine graðevinara 8. studenog u rijeèkoj Komori. Mihelèiæ, a sljedeæa je zakazana za 20.studenog. Vinko Mièetiæ, predsjednik ŽK Rijeka govorio je o aktualnosti i važnost tema o kojima se raspravlja. Posebno se osvrnuo na teškoæe u graðevinarstvu, kao i na neureðeno graðevinsko tržište i dodao da svoj doprinos daje i Strukovna skupina i K o m o r a k r o z ovakve skupove k a k o b i s e sveukupno stanje p o p r a v i l o . osvrnuvši se na sve Arsen Brneliæ govorio je o stanju u graditeljstvu te p r o b l e m i m a i t e š k o æ a m a s kojima se ta oblast s u s r e æ e u p o s l o v a n j u , osvrnuvši se na provedbu Zakonu o javnoj nabavi, kalkulacije, plaæe - odnosno cijenu rada, rad na crno, duge sudske sporove itd. Vladimir Lakièeviæ - Betonpod d.o.o. pitao je da li se graðevinari mogu dogovoriti oko realnih cijena kako bi se zaštitili, onako kao što su to uèinili projektanti, advokati i drugi. Brneliæ ga je informirao o svemu što je Vijeæe graðevinara kroz Županijsku komoru Rijeka pokušalo i što se tièe kalkulativnih satnica, rada na crno, primjene Zakona o javnoj nabavi, nedostatka zakonske regulative, sastanaka s predstavnicima JLS. O poduzetim akcijama govorio je i predsjednik Mièetiæ. Zakljuèeno je da obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi trebaju prestati birati ponude slijepo na temelju najniže cijene i ne izvrgavati zakone, te da treba osigurati poštene kriterije, odnosno jednakost u potraživanjima i u obavezama kroz praviène zakone i obaveznu kontrolu provedbe - pravnu sigurnost. Zvonimir Saviæ, pomoænik direktora Centra za EU govorio je o 18 HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA INFORMATIVNO GLASILO H G K 1 8 5 2 strukturnim fondovima i kohezijskom fondu, njihovoj namjeni, naèinu korištenja, moguænosti RH u korištenju sredstava tih fondova, kolièini sredstava koje joj godinama stoje na raspolaganju po godinama itd. Posebno je pokazao primjere investicija sufinanciranih iz tih Fondova na kojima se zaposlila hrvatska graðevinska operativa, èime je istakao jednu od moguænosti zaposlenja graðevinskih kapaciteta. Brneliæ je pitao zašto je propala slovenska operativa iako je Slovenija koristila ta sredstva za sufinanciranje projekata. Saviæ æe pokušati iznaæi odgovor na pitanje s primjerima zašto je propala operativa Slovenije kad su imali na raspolaganju sredstva iz tih Fondova. Anðelko Dvoršèak govorio je o provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predsteèajnoj nagodbi. Posebno se osvrnuo na obveze Fine koje proizlaze iz Zakona, kao i na obveze trgovaèkih društava koje jesu ili se mogu naæi u situaciji da moraju postupati po tom Zakonu. Pravilnik o troškovima postupka još nije donesen . Iznio je ciljeve koji se Zakonom žele postiæi, razlike izmeðu steèajnog i predsteèajnog postupka, vrste dužnika, procjeni potrebnog broja nagodbenih vijeæa, pokretanje postupka i nadležnost, sam tijek postupka, vrste postupaka, pravne posljedice, razloge za odbacivanje prijedloga, troškove postupka, plan financijskog restrukturiranja itd. Konstatirao je da je do sada zaprimljen mali broj predmeta. Da bi se postupak prijavio potrebno je revizorsko mišljenje. Njega treba platiti, pa se postavlja pitanje iz kojih sredstava ako je društvo u blokadi. Za èlana Vijeæa strukovnog Udruženja graditeljstva HGK jednoglasno je izabrana Ivana Mihelèiæ iz Goran graditeljstvo d.o.o. Delnice, za èlana Vijeæa graðevinara ŽK Rijeka jednoglasno je izabrana Andrea Srdoè iz Slaving d.o.o. Viškovo.
H G K 1 8 5 2 P r e d a v a n j e i p r e z e n t a c i j u konzultantima je održao Saša Bukovac, pomoænik direktora Centra za EU, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, poèetkom 2012. godine. Uvodno je govorio o svojim iskustvima na projektima, te programskim, savjetodavnim i projektnim aktivnostima Centra na podruèju programa - IPA IIIC i IPARD, te buduænosti na podruèju strukturnih fondova, o dosadašnjim rezultatima, perspektivama, moguænostima ulaganja, petim izmjenama IPARD programa i oèekivanjima u 2013. godini. Detaljno je govorio o tome kako pripremiti uspješnu prijavu na IPARD program. I PARD je pretpristupni program EU za razdoblje 2007. – 2013., sastavni je dio IPA-e i predstavlja V. komponentu - ruralni razvoj. U Hrvatskoj se provodi od poèetka 2010. godine i to kroz 4 mjere: Mjera 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice, Mjera 103 - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u UDRUŽENJA, GRUPACIJE, STRUKOVNE SKUPINE I SEKCIJE Sjednica Grupacije konzultanata za gospodarstvo ŽK Rijeka Priprema i provedba IPARD projekata, s naglaskom na provjeru ekonomskih pokazatelja, planiranje provedbe projekta, prikupljanje ponuda, pripreme za kontrole na terenu i ostvarivanje prava na kredit bila je tema sjednice Grupacije konzultanata ŽK Rijeka 6. prosinca u rijeèkoj Komori. s v r h u restrukturiranja tih aktivnosti i d o s t i z a n j a s t a n d a r d a Zajednice, Mjera 3 0 1 - Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture i M j e r a 3 0 2 - Diversifikacija i razvoj ruralnih g o s p o d a r s k i h aktivnosti Za mjere 101 i 103 raspisano je osam natjeèaja i ugovoren 161 projekt u vrijednosti potpore od 425 milijuna kuna.,a u mjerama 301. i 302 ugovorena su 84 projekta u vrijednosti potpore od 126 milijuna kuna. U obradi je još 321 projekt s vrijednošæu potpore od 512 milijuna kuna. Obzirom na gubitak sredstava iz 2007. i oèekivani gubitak iz 2008., oèekuje se da æe RH sveukupno na raspolaganju imati ne više od 1,4 milijarde kuna. Uz pretpostavku da æe 70 do 80post prijava, koje su trenutno u obradi, biti ugovoreno, u ovom trenutku je na raspolaganju za ugovaranje preostalo od 300 do 350 milijuna kuna. Predviðeni rok ugovaranja je kraj 2013. godine, s tim da je moguæe ugovaranje i u 2014. odnosno do utroška sredstava, ukoliko RH ne b u d e s p r e m n a z a p r o v e d b u postpristupnih programa s 1. sijeènjem 2014. Pete izmjene IPARD programa donose slijedeæe: ulaganje u INFORMATIVNO GLASILO HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA H G K 1 8 5 2 bioplinska postrojenja ogranièava se iskljuèivo za proizvodnju energije potrebne za funkcioniranje farme; omoguæava se ulaganja u opremu za osnovnu i dodatnu obradu tla, za gnojidbu, sjetvu, sadnju, zaštitu bilja, žetvu i transport; oprema je vezana za svaki pojedinaèni sektor te korisnik mora udovoljiti uvjetima po pitanju velièine, proizvodnih kapaciteta i sl.;ogranièena maksimalna snaga traktora na 100 kW, omoguæava se ulaganje u obnovljive izvore energije u svim sektorima - za vlastite potrebe, bez obzira na usklaðenost s EU standardima; moguænost ulaganja u sektorima vina i maslinovog ulja proširuje se na opremu koja pokriva cjelokupni proizvodni proces - od prijema sirovine do kompostiranja komine, što otvara moguænost iloèkim podrumima da u slijedeæem projektu zaokruže cjelokupni proizvodni ciklus. Postoji moguænost još jedne izmjene IPARD programa u ogranièenoj mjeri. Mjera 101. Maksimalni iznos dozvoljenog ulaganja je 600.000 €, a visina potpore od 50 do75 posto. Korisnici mogu biti sudionici u primarnoj proizvodnji.Mjera 103. Maksimalni iznos dozvoljenog ulaganja je 3.000.000 €, a visina potpore do 50 posto od prihvatljivog ulaganja. Korisnici mogu biti preraðivaèke tvrtke iz sektora prerade mesa, mlijeka, ribe, voæa i povræa, vina i maslina.Mjera 302. Maksimalni iznos dozvoljenog ulaganja je 150.000€, a u Sektoru obnovljivih izvora energije 675.000€ . visina potpore do 50 posto od prihvatljivog ulaganja. Korisnici mogu biti mikro poduzeæa, obrti i fizièke osobe u privatnom vlasništvu. 19
Page 1 and 2: Sadržaj: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMO
Page 3 and 4: H G K 1 8 5 2 ušao 1993., kada je
Page 5 and 6: H G K 1 8 5 2 rješenja tipa „pro
Page 8 and 9: H G K 1 8 5 2 Multilateralni poslov
Page 10 and 11: H G K 1 8 5 2 PREZENTACIJE, PROMOCI
Page 14 and 15: H G K 1 8 5 2 Katastar, zakljuèila
Page 16 and 17: H G K 1 8 5 2 dosad su održane èe
Page 20 and 21: H G K 1 8 5 2 Primjena IPARD progra
Page 24: PREZENTACIJE, PROMOCIJE, KONFERENCI

Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?