Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

More documents

Recommendations

Info

H G K 1 8 5 2 Plaketa Zlatna kuna uruèena najuspješnijim gospodarstvenicima u Primorsko goranskoj županiji Na sveèanoj sjednici Gospodarskog vijeæa 18. prosinca 2012. u Grand hotelu Bonavia dodijeljene su tri Plakete Zlatna kuna za ostvarene rezultate poslovanja u 2011. godini najboljim poduzeæima u kategoriji velikih, srednji i malih s podruèja Primorsko goranske županije, te jedna Plaketa Zlatna kuna za životno djelo. uvjetima krize, i nadalje je kljuèni problem nelikvidnost, no usprkos brojnim poteškoæama svijetlih primjera ima, najbolji i najsnažniji opstaju i ostvaruju rezultate vrijedne divljenja, kazao je Vinko Mièetiæ, predsjednik ŽK Rijeka, govoreæi o stanju gospodarstva Primorsko goranske Županije. Primjer toga su naši dobitnici kojima æemo uruèiti najviše priznanje HGK - Županijska <strong>komora</strong> Rijeka, Plaketu Zlatna kuna. U konkurenciji uspješnih bilo je t e š k o i z a b r a t i n a j b o l j e g i najuspješnijeg, no ipak na osnovu rezultata poslovanja i u skladu s Odlukom o priznanjima i kriterijima Hrvatske gospodarske komore, kao što su izvoz, ukupni prihod, dobit, zaposlenost, visina plaæa, tehnološka opremljenost i drugo, izabrani su najuspješniji u kategoriji velikih, srednjih i malih poduzeæa koji su tijekom 2011. ostvarili iznimne rezultate i doprinijeli razvitku gospodarstva Primorsko goranske županije. ŽK Rijeka po prvi put dodjeljuje Plaketu Zlatna kuna za AKTUALNOSTI Gospodarstvo i dalje posluje u životno djelo i to Marijanu Filipoviæu, poznatom goranskom poduzetniku, naglasio je Mièetiæ. Plaketu Zlatna kuna za ž i v o t n a d j e l o M a r i j a n u Filipoviæu uruèio je Vinko Mièetiæ, predsjednik ŽK Rijeka, naglasivši da bi Odluka koju je Marijan Filipoviæ donio krajem ove godine, da veæi dio osobne imovine pokloni Zakladi, mogla u buduænosti ovog dijela G o r s k o g k o t a r a b i t i sudbonosna, kao i trenutak kad je prije punih 60 godina, danas jedan od najimuænijih Hrvata stigao u èabarski kraj trbuhom za kruhom iz rodne BiH. Zahvaljujuæi njemu, njegovoj viziji i inovativnosti, drvna industrija u èabarskom kraju uspjela je ne samo opstati, nego i održati kontinuitet u proizvodnji, oèuvana su radna mjesta, a stanovnicima tog kraja osigurano je zapošljavanje i egzistencija, kazao je Mièetiæ. M. Filipoviæ je iskreno z a h v a l i o n a v i s o k o m priznanju, pokazavši iskreno oduševljenje i zadovoljstvo, što je i Komora prepoznala njegov radni uspjeh i životni put te mu dodijelila svoje najviše priznanje. Istaknuo je da je njegov moto èesto bio, a i sada je - Pomozimo mladima i zbrinimo starije i njegovi su potezi uvijek su bili usmjereni u tom pravcu. MARIJAN FILIPOVIÆ Marijan Filipoviæ je u potrazi za poslom, kao 17-godišnjak, krenuo je 2 HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA Informativno glasilo H G K 1 8 5 2 iz Travnika, na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1952., s tri konja samaraša. Pješaèio je sedam dana od Travnika do Gorskog Kotara. Do tada su sa nepristupaènih šumskih predjela Goranske žene u koševima, na leðima iznosile cjepanice drva. Njegovi su konji dnevno iznosili znatno veæu kolièinu cjepanica. Uèinci su bili dobri, dobro je zaraðivao. Za par godina imao je 60 konja samaraša, a 1960 kupuje kamion, koji je sam vozio, a potom i osobni automobil. Zbog svoje imovine nije bio miljenik tadašnje vlasti pa je èest ispitivan i p r i v o ð e n . N a z v a l i s u g a restauratorom kapitalizma i u njemu su vidjeli veliki problem. Nisu ga mogli posao mu je bio važniji od svega, a njegov je posao bio izvlaèiti drvo iz šume na cestu . Rashodovane Torpedo traktore kupio je 1968. sa njima je napravio veliki posao, na izvlaèenju ciklonom uništene šume, k o d C e t i n g r a d a . K u p n j o m graðevinske mehanizacije svoju djelatnost širi na graðevinarstvo, koja mu do 90 – tih postaje glavna djelatnost. U prave velike poslove Filipoviæ je
H G K 1 8 5 2 ušao 1993., kada je u privatizaciji za 12 milijuna maraka kupio posrnulo poduzeæe Goranprodukt iz Èabra. Pretvorba Goran-produkta je napravljena na kvalitetan naèin, nije bilo otkaza , svi radnici su ostali raditi, od èistaèice do direktora. Nije žalio ni vremena ni truda da ostvari svoju viziju stvaranje FinvestCorpa kao èvrstog i stabilnog nositelja razvoja èabarskog kraja. Zahvaljujuæi Marijanu Filipoviæu, n j e g o v o j v i z i j i i n j e g o v o j inovativnosti, drvna industrija na podruèju èabarskog kraja uspjela je održati kontinuitet u proizvodnji, oèuvana su radna mjesta, a stanovnicima ovog kraja osigurano je zapošljavanje i egzistencija. Tijekom proteklih godina uslijedila je kupnja brojnih gospodarskih subjekata d i l j e m H r v a t s k e i B o s n e i Hercegovine. Svoje poslovno carstvo širi na poljoprivredu, trgovinu a potom kupnjom Hotela Njivice 2004. godine prelazi i u turizam. U njegovoj su viziji posebno mjesto imali mladi, kojima je kroz stipendiranje školovanja omoguæio da danas postanu obrazovani ljudi, sposobni da vlastitim radom grade svoju egzistenciju, veæina njih se vratila I zaposlila u Finvestu, doprinoseæi svojim znanjem daljnjem razvoju I unapreðenju poslovanja. O d n e k a d a š n j e g F o n d a z a stipendiranje deficitarnih kadrova do sadašnje Zaklade, Marijan Filipoviæ je svojim sredstvima školovao preko stotinjak mladih. Odluka koju je donio koncem 2012. godine da veæi dio svoje osobne imovine povjeri Zakladi mogla bi se za buduænost ovog dijela Gorskog k o t a r a p o k a z a t i j e d n a k o sudbonosnom kao trenutak kada je AKTUALNOSTI prije punih 60 godina danas jedan od najimuænijih Hrvata stigao u èabarski kraj trbuhom za kruhom iz rodne Bosne. Nikada nije požalio što je došao u prelijepi goranski kraj. Sprijateljio se i zaživio sa ljudima, tu izgradio svoj novi dom. Ponosan je na svoje travnièke korijene, èovjek tople bosanske duše, zaživio se sa surovošæu života Gorskog Kotara i izrastao u nenadmašno o l i è e n j e è o v j e è n o s t i , spreman svakome pomoæi. Kroz protekli period, skoro cijeli životni vijek u ovom kraju pokušao je Goranima vratiti dio onoga što je smatrao da su oni njemu pružili I dali. Želio je svima omoguæiti zapošljavanje i život dostojan èovjeka, oèuvati potencijale koje su oni brojnim odricanjima štitili I gradili. Vjeruje da je u tome uspio I dok živi trudit æe se da svojom vizijom doprinese razvoju I unapreðenju ovog kraja. Nije žalio ni truda ni sredstava da pomogne tamo gdje je bilo potrebno, njegova su vrata uvijek bila otvorena. Treba posebno istaknuti da je najzadovoljniji i najsretniji kada može drugima pomoæi. Ostao je dosljedan i uporan te i nakon 60 godina rada i stvaranja, još uvijek je u radnom odnosu sa svojih 78 godina i 60 godina radnog staža. JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. Najuspješniji u kategoriji velikih poduzeæa i dobitnik Plakete Zlatna Informativno glasilo HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA H G K 1 8 5 2 kuna u 2011. godini je Jadran galenski laboratorij. Ivi Usmijaniju, direktoru JGL-a priznanje je uruèio obnašatelj dužnosti primorsko goranskog župana Vidoje Vujiæ. S prosjeènim i kontinuiranim, godišnjim organskim, 25 postotnim rastom, Jadran galenski laboratorij je brzorastuæa domaæa farmaceutska tvrtka i nalazi na treæem mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji. Izrastao je na temeljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu magistralnih i galenskih pripravaka Ljekarne „Jadran” Rijeka, a utemeljen j e 1 9 9 1 . g o d i n e k a o p r v o privatizirano farmaceutsko dionièko društvo u Hrvatskoj. Temeljne a k t i v n o s t i t v r t k e u k l j u è u j u istraživanje i razvoj, registraciju, proizvodnju, marketing i prodaju lijekova na recept, OTC lijekova, medicinskih proizvoda, dodataka p r e h r a n i i d e r m a t o l o š k o - kozmetoloških proizvoda. Danas JGL posluje na 35 tržišta, 73 posto prodaje ostvaruje izvozom, a u svom sastavu ima 36 ljekarnièkih jedinica „Pablo“. Uz domicilno tržište, s tvrtkama i predstavništvima prisutan je na desetak tržišta regije Jugoistoène Europe, CIS-a i SAD-a. T r e n u t n o z a p o š l j a v a 5 8 1 zaposlenika, od èega u Hrvatskoj njih 334. U 2011. godini, te u prva dva kvartala 2012., zaposleno je ukupno 160 novih djelatnika, od kojih 67 u Hrvatskoj. S prošlogodišnjim prihodima od 700 milijuna kuna na razini Grupe, tvrtka je u nacionalnoj ekonomiji Hrvatske uvrštena meðu 60 najuspješnijih. Ostvareni rezultat u 3
Page 1: Sadržaj: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMO
Page 5 and 6: H G K 1 8 5 2 rješenja tipa „pro
Page 8 and 9: H G K 1 8 5 2 Multilateralni poslov
Page 10 and 11: H G K 1 8 5 2 PREZENTACIJE, PROMOCI
Page 14 and 15: H G K 1 8 5 2 Katastar, zakljuèila
Page 16 and 17: H G K 1 8 5 2 dosad su održane èe
Page 18 and 19: H G K 1 8 5 2 Sjednicu je organizir
Page 20 and 21: H G K 1 8 5 2 Primjena IPARD progra
Page 24: PREZENTACIJE, PROMOCIJE, KONFERENCI

Bilten 87-88 - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?