1 - Raiffeisen Bank

Raiffeisen
Sedmični izvještaj sa tržišta
31.12.-04.01.2013. Bosna i Hercegovina
Kreditni rejting BiH
Izvor: Raiffeisen RESEARCH
Obveznice ratnih potraživanja
(ytm)
21
20
19
18
17
16
15
14
13
M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Blue-chip indeksi sa SASE i BLSE
1,300
1,200
1,100
1,000
900
800
700
600
Obveznice ratnih šteta RS (RSRS-O-C) Obveznice ratnih šteta FBiH (FBIHK1A)
SASX-10 BIRS
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
U fokusu
Fiskalna litica „odgođena“ do marta 2013. godine
Val optimizma zahvatio finansijska tržišta
Ključni makroekonomski pokazatelji i u novembru 2012. godine bilježe pad
Deficit platnog bilansa u prva tri kvartala 2012. godine dosegao iznos od 1,92
milijarde KM
Redovan promet obveznicama na BLSE u 2012. godini povećan za 60%
Izvršena redovna revizija indeksa SASX-10 i SASX-30
Skraćena trgovinska radna sedmica na SASE i BLSE uslijed praznika
Manji prihodi Energoinvesta na stranim tržištima u 2012. godini
Procijenjena godišnja dobit BH Telecoma 148 miliona KM
Rekordan rezultat RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik u 2012. godini
Makroekonomski indikatori Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina 2008 2009 2010 2011 2012e 2013f
Nominalni BDP (milijarde EUR) 12.6 12.3 12.5 13.0 13.1 13.5
Realni BDP (% yoy) 5.7 -2.9 0.7 1.3 -1.0 0.5
BDP per capita (EUR) 3290 3195 3254 3390 3411 3502
BDP per capita (EUR u PPP) 7600 7400 7500 7500 7450 7600
Privatna potrošnja (realni rast % yoy) 6.0 -3.9 -1.3 2.0 0.0 0.0
Bruto investicije (realni rast % yoy) 16.0 -27.6 -8.1 7.0 -5.0 3.0
Industrijska proizvodnja (% yoy) 7.3 -3.3 1.6 5.6 -3.0 2.5
Proizvođačke cijene (prosjek % yoy) 8.6 -3.2 0.9 3.7 1.9 1.9
Potrošačke cijene - inflacija (prosjek % yoy) 7.4 -0.4 2.1 3.7 2.2 2.0
Prosječne bruto plate (% yoy) 16.7 8.1 1.1 4.4 1.2 1.9
Stopa nezaposlenosti (prosjek %) 23.4 24.1 27.2 27.6 28.0 27.8
Budžetski deficit (% BDP) -2.2 -4.5 -2.2 -1.3 -2.0 -2.0
Javni dug (% BDP) 30.1 35.1 38.4 39.2 42.0 42.1
Trgovinski deficit (% BDP) -38.2 -27.8 -26.0 -28.4 -28.4 -28.0
Deficit tekućeg računa (% BDP) -14.2 -6.6 -5.6 -9.6 -8.2 -8.2
Neto strane investicije (% BDP) 5.3 1.4 1.5 2.1 3.1 3.3
Strane rezerve (milijarde EUR) 3.2 3.2 3.3 3.3 3.3 3.5
Bruto strani dug (% BDP) 49.0 54.2 58.3 67.6 63.4 62.5
EUR/KM (prosjek) 1.96 1.96 1.96 1.96 1.96 1.96
USD/LCY (prosjek) 1.33 1.40 1.47 1.41 1.50 1.48
Izvor: Raiffeisen RESEARCH
1

Globalna ekonomija
Tržište novca i obveznica
Trenutni
nivo Dec-12 Mar-13 Sep-13
Tržište novca i obveznica
USA
Referentna kamatna
stopa 0.25 0.25 0.25 0.25
Libor 3M 0.31 0.25 0.25 0.25
Prinos 5y obveznica 0.85 0.80 1.00 1.00
Prinos 10y obveznica 1.95 1.80 2.00 2.00
Euro zone
Referentna kamantna
stopa 0.75 0.75 0.75 0.75
Euribor 3M 0.19 0.25 0.30 0.30
Prinos 5y obveznica 0.49 0.60 0.80 0.80
Prinos 10y obveznica 1.51 1.60 1.80 1.80
Swaprate 5Y 0.88 1.00 1.15 1.10
Izvor: Raiffeisen RESEARCH
FX tržište
Trenutni
nivo Dec-12 Mar-13 Sep-13
FX tržište
EUR/USD 1.30 1.30 1.31 1.33
EUR/JPY 114.90 109.0 110.0 114.0
USD/JPY 88.3 84.0 84.0 86.0
EUR/CHF 1.21 1.20 1.20 1.21
Brent sirova nafta 112.2 114.0 112.0 114.0
Izvor: Raiffeisen RESEARCH
Snažan val optimizma na tržištima –
posljedica
litice
„izbjegavanja“ fiskalne
Prvu sedmicu nove godine svakako su obilježila dešavanja vezano za
postizanje političkog dogovora između demokrata i republikanaca oko
izbjegavanja „fisklane litice“ SAD-a jer se suočava s neriješenim pitanjem
duga vrijednog više od 16.000 milijardi USD. Na koncu, kao što je većina
tržišnih učesnika i očekivala, određena vrsta „dogovora“ postignuta je u
posljednjem času, odnosno prvog dana nove godine. Tako je nacrt zakona
već odobren od strane oba doma Kongresa, koji omogućava da se
poreska stopa za najbogatiji sloj Amerikanaca koji zarađuju 400.000 USD
i više te koji su samci, poveća sa trenutnih 35% na 39,6%. Poreska stopa
za prihod od investicija je također za najbogatiji sloj Amerikanaca
povećana sa 15% na 20%. Stoga će mjera smanjenja poreskih stopa iz
2001. i 2003. koja se primjenjivala na sve obveznike poreza na dohodak i
dalje biti na snazi. Također, jedna od mjera će biti i ukidanje poreskih
olakšica na sve Amerikance koji zarađuju 200.000 USD i više, čime je
predsjednik Obama ispunio jedno od svojih predizbonih obećanja da će
nametnuti viša poreska opterećenja za 2% najbogatijih Amerikanaca.
Međutim, mora se naglasiti da postignuti dogovor predstavlja samo
„kozmetički“ postignutu mjeru, budući da još uvijek nikakav dogovor nije
postignut vezano za automatska smanjenja rashoda i budžetskog deficita.
Postignut je tek dogovor da se o ovom pitanju razmatra krajem februara.
Stoga se može reći da je fiskalna litica samo odgođena do kraja februara,
kada bi se trebao nastaviti razgovor oko najdelikatnijeg dijela – smanjenja
fiskalnog deficita i dostizanja maksimalnog nivo javnog duga („debt
ceiling“) od 16,4 triliona dolara, inače će se suočiti sa potpunom
nelikvidnošću.
Nakon postignutog dogovora, finansijska tržišta su zabilježila veoma
snažan rast na rastućem valu optimizma koji je vodeće svjetske berze
odveo duboko u pozitivnu teritoriju sa rastom na sedmičnom nivou od
2,2% do gotovo 4%. S druge strane, „safe haven“ instrumenti poput
državnih obveznica SAD-a i Njemačke („Bunds“), zlata, ostvarile su snažan
pad cijena u prethodnoj sedmici, uslijed povećanog „apetita“ za rizikom
investitora. Tako su benchmark 10y obveznice SAD-a i Njemačke u jednoj
sedmici ostvarile rast prinosa od čak 20 bps, dok su s druge strane
obveznice „perifernih“ zemalja zabilježile pozitivnu performansu. Međutim,
tzv. „reli“ olakšanja bit će samo kratkog daha, budući da nas već u
narednim sedmicama očekuje novi val pregovora vezano za javne finansije
SAD-a te novi val ekonomskih indikatora Euro-zone i SAD-a.
Prva sedmica januara donijela je također i pozitivne vijesti vezano za
ključne fundamentalne ekonomske indikatore SAD-a, koji su pokazali da je
ISM indeks ponovno ušao o područje rasta (iznad 50 poena) i dostigao
vrijednost od 50,7 poena u decembru nakon najniže vrijednosti u
posljednjih 40 mjeseci zabilježene u novembru od 49,5. S druge strane, na
tržištu rada također nisu bile vidljive negativne posljedice dugih pregovora
američkih političara, budući da su poslodavci uposlili novih 155.000 ljudi,
što je solidan rast iako nedovoljan da spusti stopu nezaposlenosti sa 7,8%
koliko je bila i u novembru. Međutim, većina analitičara i dalje očekuje da
rast ekonomije SAD-a u Q1 2013 bude spor, s obzirom na nastavak
neizvjesnosti oko pregovora vezano za fiskalni deficit i nivo duga.
Koncenzus većine analitičara je da će SAD ostvariti u slijedećoj godini
realni ekonomski rast od 1,9% yoy (Raiffeisen RESEARCH: 1,5% yoy).
2

Makroekonomija i politika
Industrijska proizvodnja (yoy)
Izvor: Agencija za statistiku BiH,
Raiffeisen RESEARCH
Glavni makroekonomski indikatori
Pokazatelj Razdoblje
Realni BDP (% yoy) 2012e -1.0%
Industrijska proizvodnja (% yoy) XI/2012 -4.6%
Indeks potrošačkih cijena (%yoy) XI/2012 1.9%
Stopa nezaposlenosti (%) X/2012 44.3%
Broj nezaposlenih X/2012 545,998
Prosječna neto plata (u KM) X/2012 831.0
Izvoz (mn KM) XI/2012 690.4
Uvoz (mn KM) XI/2012 1208.9
Deficit tekućeg računa (mn KM) Q3 2012 1,921.1
Deficit tekućeg računa (% BDP) 2012e -8.2%
Vanjski dug (mn KM) Q3 2012 6,917.7
Strane rezerve (mn KM) XI/2012 6,216.6
Ukupni krediti (% yoy) XI/2013 4.5%
Ukupni krediti (mn KM) XI/2014 15,948.6
Ukupni depoziti (% yoy) XI/2015 1.7%
Ukupni depoziti (mn KM) XI/2016 13,179.2
EUR/BAM XI/2017 1.956
USD/BAM XI/2018 1.526
Izvor: Agencija za statistiku BiH, CBBH,
Raiffeisen RESEARCH
Ključni makroekonomski pokazatelji i
u novembru 2012. godine bilježe pad
Posljednja sedmica 2012. godine obilježena je objavom velikog broja
makroekonomskih pokazatelja za Bosnu i Hercegovinu.
Tako je prema podacima Agencije za Statistiku BiH, industrijska
proizvodnja u BiH nastavila bilježiti negativne stope rasta i u novembru
2012. godine. Najveći pad ponovo je zabilježen u području „Proizvodnja i
snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom“ (-13,8% yoy) a
slijede „Vađenje ruda i kamena“ (-3,4% yoy) i „Prerađivačka industrija“ (-
1,9% yoy) koja je nakon oktobarskog rasta ponovo slkliznula u negativnu
teritoriju. Posljedično, ukupna industrijska proizvodnja u prvih 11 mjeseci
2013. godine manja je za 5,3% u odnosu na isti period prethodne godine.
U istom mjesecu 2012. godine, indeks potrošačkih cijena zabilježio je rast
od 1,9% u odnosu na isti mjesec prethodne godine dok je u odnosu na
oktobar 2012. godine zabilježena deflacija (-0,1% mom). Najviši rast
cijena na godišnoj osnovi i dalje se odnosu na kategorije „Alkoholna pića i
duhan“ (+9,9% yoy) i „Prijevoz“ (+2,9% yoy) dok je pad potrošačkih cijena
zabilježen u svega dvije kategorije „Odjeća i obuća“ (-4,8% yoy) i
„Zdravstvo“ (-0,5% yoy). U periodu januar – novbembar 2012. godine
stopa inflacije iznosila je 2,1% yoy što je u potpunosti sa našim
očekivanjima.
Vanjsko-trgovinska razmjena također je zabilježila negativan rast u
novembru 2012. godine prema istom izvoru podataka. Naime, ukupan
izvoz roba u novembru 2012. godine iznosio je 690,4 hiljade KM što
predstavlja pad od 1,8% u odnosu na novembar 2011. godine dok je
vrijednost uvezene robe iznosila 1,21 milijarde KM što je za 6,6% manja
vrijednost na godišnjoj osnovi. Tako je ukupan robni izvoz u periodu januar
– novembar 2012. godine iznosio 7,3 milijarde KM (-3,5% yoy) dok je
vrijednost uvezene robe iznosila 14,1 milijarde KM (-0,2% yoy). Posljedično,
vanjsko-trgovinski deficit u 11 mjeseci 2012. godine dosegao je iznos od
6,79 milijardi KM dok je pokrivenost uvoza izvozom izosila svega 51,8%.
Prema podacima Centralne Banke BiH, deficit platnog bilansa BiH u prva
tri kvartala 2012. godine iznosio je 1,92 milijarde KM što predstavlja rast
od 19,2% u odnosu na isti period prethodne godine. Rast deficita platnog
bilansa rezultat je prije svega povećanja robnog deficita koji je dosegao
iznos od 6,3 milijarde KM (+4,9% yoy). U isto vrijeme, suficit na računu
primarnog i sekundarnog dohotka zabilježio je pad od 22,6% yoy i 1,7%
yoy. S druge strane, suficit na računu usluga zabilježio je rast od 6,1% yoy i
predstavlja jedini račun tekućeg računa koji je zabilježio pozitivan trend u
prva tri kvartala 2012. godine.
3

Tržište obveznica
Kretanje NAV i vrijednosti udjela
Raiffeisen CASH
12,500,000
11,500,000
10,500,000
9,500,000
8,500,000
7,500,000
6,500,000
5,500,000
4,500,000
Podaci o vrijednosti udjela
Vrijednost udjela na dan 04.01.2013. 101.9827
NAV 11,174,455.63
Prinos od osnivanja 2.07%
Mjesečni prinos 0.19%
Sedmični prinos 0.04%
Prinos od osnivanja na godišnjoj razini 2.11%
*Prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i
ne predstavljaju mogućnost ili projekciju mogućeg
prinosa u budućnosti
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
1.11.2012
1.19.2012
1.27.2012
2.4.2012
2.12.2012
2.20.2012
2.28.2012
3.7.2012
3.15.2012
3.23.2012
3.31.2012
4.8.2012
4.16.2012
4.24.2012
5.2.2012
5.10.2012
5.18.2012
5.26.2012
6.3.2012
6.11.2012
6.19.2012
6.27.2012
7.5.2012
7.13.2012
7.21.2012
7.29.2012
8.6.2012
8.14.2012
8.22.2012
8.30.2012
9.7.2012
9.15.2012
9.23.2012
10.1.2012
10.9.2012
10.17.2012
10.25.2012
11.2.2012
11.10.2012
11.18.2012
11.26.2012
12.4.2012
12.12.2012
12.20.2012
12.28.2012
NAV Vrijednost udjela
Obveznice stare devizne štednje (ytm)
M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J
Obveznice stare devizne štednje RS (RSDS-O-C) Obveznice stare devizne štednje FBiH (FBIHKE)
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Obveznice na SASE
102
101.8
101.6
101.4
101.2
101
100.8
100.6
100.4
100.2
100
Redovan promet obveznicama na
BLSE u 2012. godini povećan za 60%
Promet obveznicama na sekundarnom tržištu Sarajevske berze (SASE) u
protekloj sedmici iznosio je 114,83 hiljade KM što predstavlja 41% ukupnog
prometa na SASE u posmatranoj sedmici. Promet obveznicama ratnih
potraživanja iznosio je 30,2 hiljade KM (osam serija) dok se obveznicama
stare devizne štednje trgovalo u vrijednosti od 84,6 hiljada KM (četiri serije).
Najlikvidnija serija obveznica bila je serija F (FBIHKF) obveznica stare
devizne štednje (FBIHKF) kojom je ostvaren promet od 48,9 hiljada KM.
Prosječna tržišna cijena ove serije obveznica posljednjeg dana trgovanja
iznosila je 94% od nominalne vrijednosti što daje prinos po dospijeću od
6,22%. Ova serija obveznica dospijeva 30.09.2014. godine. Respektabilan
promet također je zabilježen i sa obveznicama stare devizne štednje serija E
(FBIHKE) od 30,4 hiljade KM. Prosječna tržišna cijena ove serije dosegla je
iznos od 98% od nominalne vrijednosti što daje prinos po dospijeću od
5,34%. Ova serija obveznica dospijeva 30.09.2013. godine. Od obveznica
ratnih potraživanja, najlikvidija je bila serija E (FBIHK1E) kojom se trgovalo u
vrijednosti od 20,1 hiljadu KM, prosječnom tržišnom cijenom od 31,72% (od
nominalne vrijednosti) što daje prinos po dospijeću od 16,73%.
Banjalučka berza u posmatranoj sedmici nije radila te ćemo stoga dati
kratak osvrt na ukupan promet obveznicama na BLSE u protekloj godini.
Ukupan promet obveznicama na BLSE u 2012. godini iznosio je 83,8
miliona KM od čega 47,8 miliona KM predstavlja redovan promet
obveznicama dok se 36,1 milion KM odnosi na javne ponude obveznica
zabilježene u 2012. godini. Tako je redovan promet obveznica povećan za
60% u odnosu na 2011. godinu kada je redovan promet obveznicama
iznosio 29,8 miliona KM. Najlikvidija serija obveznica u prethodnoj godini
bila je RS – izmirenje ratne štete serija 6 (RSRS-O-F) kojom se trgovalo u
vrijednosti od 14,2 miliona KM što predstavlja 29% redovnog prometa
obveznicama na BLSE. Ova serija obveznica listirana je na berzu u junu
2012. godini i dospijeva 28.5.2025. godine. Prosječan prinos po dospijeću
ove serije kretao se u rasponu od 13,03% – 15,79% dok je posljednjeg dana
trgovanja iznosio 13,7%. Druga najlikvidnija serija obveznica na BLSE u
2012. godini bila je „Obveznice stare devizne štednje - serija 4 (RSDS-O-D)“
kojom je ostvaren promet od 7,6 miliona KM ili 15,9% od redovnog
prometa obveznicama. Ova serija obveznica listirana je na berzu tokom
septembra 2012. godine i do kraja godine je postalo dominantno
najlikvidnija serija na BLSE. Prosječan prinos po dospijeću kretao se u
rasponu od 8,26% - 10,7%. Posljednjeg dana trgovanja prosječna tržišna
cijena dosegla je rekorno visoku vrijednost od 88% što daje prinos po
dospijeću od 8,4%. Ova serija dospijeva 31.8.2017. godine.
Vrijednost
Vrijednost
posljednjeg dana
posljednjeg dana
Ratna potraživanja Dospijeće
trgovanja* Prinos (%)
Ratna potraživanja Dospijeće
trgovanja* Prinos (%)
FBIHK1A 30.06.2019 44.48 17.47
RSRS-O-A 27.06.2023 54.00 14.18
FBIHK1C 30.06.2021 36.10 17.50
RSRS-O-B 15.12.2023 52.11 13.88
FBIHK1D 30.06.2022 33.60 17.15
RSRS-O-C 25.10.2023 52.51 14.01
FBIHK1E 30.06.2023 31.72 16.73
RSRS-O-D 15.06.2024 50.00 13.68
FBIHK2C 30.06.2023 31.00 17.06
RSRS-O-E 09.06.2025 45.51 13.62
Stara devizna štednja
RSRS-O-F 28.05.2025 45.52 13.68
FBIHKE 30.09.2013 98.00 5.34
Stara devizna štednja
FBIHKF 30.09.2014 94.00 6.22
RSDS-O-A 25.02.2013 97.26 18.66
FBIHKT 31.08.2013 97.70 6.21
RSDS-O-C 30.09.2015 90.22 10.02
FBIHKU 31.08.2014 91.18 8.36
RSDS-O-D
* Cijene obveznica su iskazane u procentima od nominalne vrijednosti
31.08.2017 88.00 8.40
4
Obveznice na BLSE

Tržište dionica
Blue chip indeksi
1,300
1,200
1,100
1,000
900
800
700
600
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Indeksi investicionih fondova
2,800
2,600
2,400
2,200
2,000
1,800
1,600
1,400
,
SASX-10 BIRS
1,200
M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J
BIFX FIRS
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Blue-chip index (SASX-10)
SASX-10 04.01.2013 1w %
BH Telecom d.d. Sarajevo 18.72 -0.5%
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 23.00 0.1%
JP Elektroprivreda HZHB Mostar 31.03 -4.4%
HT d.d. Mostar 6.40 6.7%
Bosnalijek d.d. Sarajevo 14.00 -0.1%
Fabrika duhana d.d. Sarajevo 62.01 0.0%
Energoinvest d.d. Sarajevo 2.63 -11.7%
Sarajevo Osiguranje d.d. Sarajevo 6.00 0.0%
IK Banka dd Zenica 65.00 -5.8%
Tvornica cementa Kakanj 21.63 0.0%
Izvor: SASE, BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Izvršena redovna revizija indeksa
SASX-10 i SASX-30
Skraćena sedmica trgovanja na Sarajevskoj berzi (SASE) nije rezultirala
značajnijim prometom koji je za dva dana trgovanja iznosio skromnih 282,4
hiljada KM.
Dionicama Bosnalijeka na kotaciji kompanija je trgovano u iznosu 23,9
hiljada KM uz cijenu 14 KM koja se održava na datom nivou već nekoliko
mjeseci, otkad je firma HADEN S.A počela sa kupovinama i sticanjem
većinskog udjela u ovoj kompaniji.
U segmentu Kotacije fondova u skraćenoj sedmici najtraženije su bile
dionice ZIF-a MI Group d.d. Sarajevo (MIGFRK2) sa prometom u iznosu
od 23,7 hiljada KM bez promjene cijene, koja je na zadnji dan trgovanja
iznosila 4,3 KM. U posljednje 52 sedmice maksimalna cijena ovog
emitenta iznosila je 4,5 KM, dok je minimalna cijena iznosila 3,66 KM.
Na Primarnom slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren dionicama
emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (BHTSR) u iznosu od 20 hiljada KM, uz
blagu negativnu korekciju cijene od 0,5% na nivo 18,72 KM.
Na posljednji dan trgovanja najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su
dionice ZIF-a Fortuna fond d.d. Bihać (FRTFRK1) od 10 % i dostigle su cijenu
od 4,62 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent IK Banka dd
Zenica (IKBZRK2) od 5,78 % sa cijenom od 65 KM.
U sklopu redovne revizije indeksa SASX-10 došlo je do promjene sastava
indeksa tako da su umjesto dionica emitenta Energopetrol d.d. Sarajevo
(ENPSR) u sastav indeksa uvršteni vrijednosni papiri emitenta Sarajevo
Osiguranja d.d. Sarajevo (SOSOR). Novi sastav SASX-10 počet će se
primjenjivati od ponedeljka 07.01.2013. godine. Uporedo je izvršena i
redovna revizija Primarnog Slobodnog tržišta i indeksa SASX-30, koji prati
kretanja cijena emitenata koji čine ovaj subsegment Slobodnog tržišta. U
skladu sa iskazanom likvidnosti emitenata na Slobodnom tržištu Uprava
Berze je odredila 30 emitenata koji će od 14.01.2013. činiti Primarno
Slobodno tržište i indeks SASX-30. Više detalja na stranici www.sase.ba.
U toku prethodne sedmice nije bilo trgovanja na Banjalučkoj berzi (BLSE)
zbog praznika, osim 31.12.2012. kada je ukupna promet iznosio 5,2
miliona KM, od čega je promet od 5 miliona KM rezultat javne ponude
dionica PIB-a Slobomir a.d. Bijeljina.
Neradni dani na BLSE u januaru 2013. godine su 01.01.-04.01.2013. i
07.01.-09.01.2013. godine.
Blue-chip index (BIRS)
(BIRS(BIRS)
BIRS 04.01.2013 1w %
Telekom Srpske 1.55 0.0%
Nova banka Banja Luka 0.72 0.0%
Hidroelektrane na Drini 0.44 0.0%
Hidroelektrane na Trebišnjici 0.44 0.0%
RITE Gacko a.d. Gacko 0.19 0.0%
RITE Ugljevik a.d. Ugljevik 0.372 0.0%
Elektrokrajina a.d. Banja Luka 0.20 0.0%
Rafinerija nafte Bos. Brod 0.050 0.0%
Rafinerija ulja Modriča 0.194 0.0%
Elektro-Bijeljina a.d. Bijeljina 0.23 0.0%
5
Regionalni indeksi
Index
1w% Ytd%
Vrijednost
04.01.2013
ATX (AT) 2.7% 3.4% 2,483
BELEX (RS) 3.5% 1.8% 534
BUX (HU) 3.3% 2.7% 18,660
CROBEX (HR) 4.7% 4.0% 1,810
PX (CZ) 2.5% 2.3% 1,062
MICEX (RU) n.a. n.a. n.a.
SBITOP (SI) 5.0% 5.7% 671
SOFIX (BG) 2.6% 1.5% 350
SASX10 (B&H) -0.4% 2.8% 757
BIRS (B&H) n.a. n.a. n.a.

Company News
Energoinvest d.d. Sarajevo
Sarajevo Luka
Izvor: SASE, Raiffeisen RESEARCH
BH Telecom d.d. Sarajevo
Mostar
Izvor: SASE, Raiffeisen RESEARCH
RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik
Izvor: BLSE, Raiffeisen RESEARCH
Manji prihodi Energoinvesta na
stranim tržištima u 2012. godini
Energoinvest d.d. Sarajevo (ENISR)
Poslovanje Energoinvesta d.d. u 2012. godini obilježili su brojni problem koji
su, prije svega, posljedica naslijeđenog stanja iz prethodne godine, skromnih
aktivnosti na libijskom tržištu i malog obima ugovorenih poslova za 2012.
godinu. Rezultat gore navedenog je činjenica da će Energoinvest u 2012.
godini evidentno ostvariti relativno manje prihode na stranom tržištu u
odnosu na planirane. Prema izjavi direktora Energoinvesta Enesa Čengića,
najznačajniji prihodi na stranom tržištu ostvareni su u Etiopiji, Libiji,
Slovačkoj, Makedoniji, Alžiru i Iraku. U plan za 2012. bili su uključeni
neugovoreni poslovi od kojih je najznačajniji projekat izgradnje dalekovoda
napona 110 kV i proširenja trafostanica u južnoj Albaniji s planom prihoda u
2012. oko 21,5 miliona KM. Za ovaj ugovor su tek u novembru dobili
potvrdu o rangiranju Energoinvesta na prvo mjesto za posao ukupne
vrijednosti oko 33 miliona EUR, i kao takav bit će uključen u plan za 2013.
godinu. Podsjećanja radi, Energoinvest d.d. Sarajevo je u prvih šest mjeseci
2012. godine ostvario gubitak od 2,9 miliona KM.
BH Telecom d.d. Sarajevo (BHTSR)
Prema procjenama na osnovu ostvarenih rezultata u 11 mjeseci 2012.
godine, kompanija BH Telecom će u 2012. ostvariti prihod od 612 miliona
KM, rashode u iznosu 464 miliona KM, te dobit od 148 miliona KM,
istaknuto je na novogodišnjoj konferenciji za novinare te kompanije. Ukupna
realizacija investicija u 2012. godini, prema riječima direktora Nedžada
Rešidbegovića, iznosila je 110 miliona KM, koje više od 60% realiziraju
domaće kompanije, a očekivana isplata dividende je u iznosu od oko 110
miliona KM.
Što se tiče kretanja cijene BH Telecoma na Sarajevskoj berzi (SASE), cijena na
kraju godine se vratila na nivo od početka godine i iznosila je 18,72 KM.
Najviša postignuta cijena u 2012. godini iznosila je 20,49 KM, dok je
najniža cijena sredinom godine iznosila 16 KM.
RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik (RTEU-R-A)
RiTE Ugljevik sa proizvedenih 1.837.054 MWh električne energije u 2012.
godini nadmašili su proizvodnju iz prethodne godine i ostvarili rekordnu
godišnju proizvodnju struje za 27 godina rada. U protekloj godini
termoelektrana je bila stub sigurnosti elektroenergetskog sistema RS-a sa
učešćem od oko 35% u ukupnoj proizvodnji struje. Dobri proizvodni rezultati
posljedica su investicionih ulaganja iz prethodnih godina i tehničke
efikasnosti postrojenja. RiTE Ugljevik u naredne tri godine planira
investiciona ulaganja koja će dodatno osigurati stabilnost i pouzdanost rada
bloka i sigurnost snabdijevanja termoelektrane ugljem kao i ispunjavanje
ekoloških standarda neophodnih za zdravu životnu sredinu.
6

Impressum
Raiffeisen Research
Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina
Sektor investicijskog bankarstva
Sanja Korene, rukovodilac Investicijskog bankarstva ; tel: + 387 33 28 71 22, e-mail:
sanja.korene@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
Ivona Zametica, šef Analiza i istraživanja; tel: + 387 33 28 77 84, e-mail: ivona.zametica@rbbsarajevo.raiffeisen.at
Dragomir Grgić, šef Tržišta kapitala; tel: + 387 33 28 71 26, e-mail: dragomir.grgic@rbbsarajevo.raiffeisen.at
Nadira Čenanović, šef Brokerskih poslova i investicijskog savjetovanja ; tel: +387 33 28 76 47, email:
nadira.cenanovic@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
Raiffeisen CAPITAL a.d. Banja Luka
Nataša Majstorović, direktor; tel: + 387 51 23 14 90, e-mail: natasa.majstorovic@rbbsarajevo.raiffeisen.at
Izdavač
Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina
Zmaja od Bosne bb, 71000 Sarajevo
www.raiffeisenbank.ba
Raiffeisen direkt info: +387 33 75 50 10 • Fax: +387 33 21 38 51
Publikacija izdana 07.01.2013. godine
Izjava o odbijanju odgovornosti
Ovu publikaciju izrađuje i publikuje Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Raiffeisen
BANK). Ova publikacija se izdaje samo u informativne svrhe i nijedan njen dio ne može se smatrati
ponudom ili pozivom na kupovinu/prodaju bilo koje imovine, vrijednosnog papira ili prava koji se u njoj
spominju te ne može biti zamjena za neovisan finansijski savjet, niti se njenim objavljivanjem stvara bilo
kakva obaveza za Raiffeisen BANK. Informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije koje su
ovdje iznesene, zasnivaju se na javnim podacima na čiju pouzdanost i tačnost se Raiffeisen BANK
oslanja, ali za koje ne jamči. Sve informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije iznesene
u ovoj publikaciji podložne su promjenama, koje ovise o promjenama korištenog izvora informacija, kao i
o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegovog čitanja. Nisu implicirane ni date
nikakve tvrdnje niti garancije, niti Raiffeisen BANK i njeni uposlenici snose bilo kakvu
odgovornost/obavezu za štete nastale zbog grešaka, propusta ili pogrešnih tumačenja, niti za direktni ili
slučajni gubitak koji pretrpi neka osoba kao rezultat oslanjanja na bilo koji dio ove publikacije. Konačna
odluka o kupovini/prodaji neke imovine, vrijednosnog papira i prava je isključiva odgovornost čitatelja.
Dokument ili njegovi dijelovi ne mogu se kopirati ili na bilo koji drugi način reproducirati bez navođenja
izvora.
7